N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TGODINA LIV, BROJ 632-633/2012, RUJAN-LISTOPAD, CIJENA 7,00 kn,ISSN 0351-9384 / Poπtarina plaÊena u poπti 51 000 Rijeka

naπe zdravljeovisi i o drugima

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TdvomjeseËnik za unapreenje

zdravstvene kulture

Izdaje:NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE U SURADNJI S HRVATSKIM

ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Za izdavaËa:Prof. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.

med.

Ureuje:Odjel socijalne medicine

Odsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja

Redakcijski savjet:Dr. sc. Suzana JankoviÊ, dr.

med.; Nikola Kraljik, dr. med.; prof. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; dr. sc. Sanja MusiÊ - MilanoviÊ, dr. med.; Ankica

Perhat, dipl. oecc.; Tibor Santo, dr. med.; Vladimir Smeπny,

dr. med.; mr. sc. Ankica SmoljanoviÊ, dr. med.

Urednik:Dr. sc. Suzana JankoviÊ, dr. med.

Lektor:Vjekoslava Lenac, prof.

GrafiËka priprema i tisak:AKD

Rjeπenje naslovne stranice:Prof. dr. sc. Saπa OstojiÊ, dr. med.

Uredniπtvo:Svjetlana GaπparoviÊ BabiÊ,

dr. med.Radojka Grbac, bacc. paed.

51 000 Rijeka, Kreπimirova 52/ap.p. 382

tel. 21-43-59, 35-87-92fax 21-39-48

http://www.zzjzpgz.hr(od 2000. g.)

Godiπnja pretplata 36,00 knÆiro raËun 2402006-1100369379 Erste&Steiermarkische Bank d.d.

“NZL” je tiskan uz potporu Primorsko-goranske æupanije i Odjela gradske uprave za

zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

SADRÆAJUVODNIK

ODGOVORNOST ZA ZDRAVLJEI ZAJEDNICA ....................... 3

SOCIJALNO ZDRAVLJE

ZAJEDNO SMO ZDRAVIJI ...... 4

SOCIJALNO ZDRAVLJE STARIJIH OSOBA

KNJIGA, PRIJATELJII SMIJEH ............................. 6

SOCIJALNE DEVIJACIJE KOD MLADIH

TRANZICIJAI U ODGOJU ......................... 8

RODITELJSKA PREVENCIJA EMOCIONALNIH I PONAŠAJNIH PROBLEMA

VJETAR U KRILA .................. 10

PRIHVA∆ANJE I RAZVOJ ODGOVORNOSTI

KOMPLEKSAN RAZVOJ OSOBNOSTI ......................... 12

PSIHOSOCIJALNE POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI

KRIZA KUJENOVO ZNANJE .................... 16

SOCIJALNA SKRB

PUT KA ZDRAVLJU .............. 19

RAT UDRUGA CIVILNOG DRUŠTVA

GRAĐANIN - PACIJENT ......... 21

KONFORMIZAM

NORME I SOCIJALNIPRITISAK ............................ 24

ZDRAVO JE NADATI SE

NAJBOLJI LIJEK - PORICATI NAJGORE I O»EKIVATINAJBOLJE .......................... 26

KOÆNE PROMJENE LICA I VRATA

ZA ZDRAVLJEI LJEPOTU ........................... 28

SVJETSKI DAN SRCA 29. RUJNA 2012.

JEDAN SVIJET, JEDAN DOM, JEDNO SRCE ....................... 30

OSMOSMJERKA .................. 31

3rujan - listopad 2012.

UVODNIK

3

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Mnogi, opÊeobrazovani, znaju daZDRAVLJEnijesamoodsutnostbolesti, veÊ i „stanje potpunogfiziËkog, psihiËkog i socijalnog(druπtvenog) blagostanja”, ili su barem ËulizatotumaËenjeSvjetskezdravstveneorganizacije.

Dobroje,povremeno,vraÊatisenadefinicijedabisenekaraspravaboljerazumjela.PaæljivoËitanjete,netomnavedenedefinicije,naæalost, upuÊuje da „blagostanje” ni u jednomdijelunijepostignuto,adauvremenimatakozvanihkrizadjelujeutopijski.

NasreÊu, milijuni ljudi osjeÊaju se i jesuzdravi. To mogu zahvaliti svom genetskomnaslijeu ivlastitomodgovornomponaπanju,uzuvjetdaihzajednicaukojojæivene„tjeraubolest”.

MoædajerijeË„odgovornost”kljuËnauborbizaunapreenjeioËuvanjezdravlja.TrebapoËetiodoneosobne,jertrebaznatiispoznatidajesvatkoprvosâmodgovoranzavlastito zdravlje,naravno,u dijelu u kojem moæe sâm odluËivati idjelovati:n zdravo se hraniti, primjereno se

kretati i odmarati, brinuti o zdravom idostatnomsnuodræavatifiziËkozdravlje;trajnouËitiiprimjerenoseponaπatiodræavativlastitoituepsihiËkozdravlje;primjerenosetruditiuosiguranjuvlastiteopstojnostiisamodostatnostiteonepovjerenihosobaosiguratiosnovnipreduvjetsocijalnogilidruπtvenogblagostanja;n primjereno se oblaËiti i obuvati,

odræavatitjelesnutemperaturu;n primjereno se starati i Ëuvati æi

votnuiradnuokolinu;n neunositiusebesuviπak(zdrave)

hrane i piÊa, apotpuno izbjegavati one(poznato)πtetne;n ne unositi u sebe neprirodne i

poznato πtetne tvari, naroËito one kojestvarajunaviku iovisnost teneposrednougroæavajunesamozdravlje,veÊiæivot…

TojebioizvadakizmnoπtvaporukaipreporukakojejetrebaloposebnopodvuÊi.Ipak,odgovornomponaπanjupojedineosobeprethodi odgovorno ponaπanje zajednice. Podpojmomzajednicetrebapodrazumijevatisverazine,odporodiËne,odnosnoobiteljske,prekoonihuokvirudræave,doonihregionalnihkontinentalnih,svedooneglobalnesvjetske.

ODGOVORNOST

NekolikorijeËioodgovornostizajednice(obrnutimredom):n svjetskazajednicatrebaosigura

ti smanjivanje, a nepoveÊavanje razlikau druπtvenom bogatstvu i globalno seboritiprotivsiromaπtva,povrhnastojanjadaznanjeimoguÊnostlijeËenjapostanusvimadostupni teborbeprotivzaraznihbolestikojeseπirepandemijski;n dræava (u svim svojim razinama)

treba osigurati sve preduvjete zdravlja,od odgoja i obrazovanja, preko osiguranja zdravog æivotnog i radnogokoliπazraka,vodeihrane(neposrednoiliposredno, donoπenjem propisa koji obvezujupojedince, tvrtke iorganizacije),dosveobuhvatnogzdravstvenogosiguranja;n sustavinstitucijskogodgojaiob

razovanjaorganiziraseiprovoditakoernasvimorganizacijskimrazinamadræavepajeinajodgovornijizausvajanjenajnuænijihznanja ivjeπtinaunapreenja ioËuvanjazdravlja,onihkojinadilazemoguÊnostiinajodgovornijihporodica,odnosnoobitelji;n porodica, odnosno obitelj, uz

pretpostavkudanisuugroæenedo razine opstojnosti, vrlo su odgovorne zadjecuimladesvedopunoljetnosti, iakoodgovornostpremasljedeÊimpokoljenjimanikadneprestaje,paniondakadseodgovornostmlaihpremastarijimaËinipotpunoprevladavajuÊom.

Svakodnevniodgojiobrazovanjemladihusuradnjisinstitucijama(opÊegiposebnog)odgoja i obrazovanja te onih zdravstvenezaπtite, uz pretpostavku da su „viπe” razineispunilesvojezadaÊe,omoguÊitÊeunapreenje i oËuvanje zdravlja. Nije to samoapstraktanpojam,veÊstvaranjepreduvjetazapoveÊanjeuËeπÊazdravihuukupnomæiteljstvu,patakoizapribliæavanjeopÊegblagostanjazajednice.

ZAZDRAVLJEIZAJEDNICA

Institucijama zdravstvene zaπtite ovomprigodomsamospomen,jersuinaËedovoljno Ëesto spominjane i ocjenjivane kad se ozdravljuradi.

Ovommukotrpnomnastojanjustojinaputujedna(jakoraπirena)prirodnapojava,atojeparazitizam pojedinaca, ali i cijelih zajednica.Tosusvionikoji,ucijelosti ilidijelom,æivenaturaËuniliodtuegrada(gotovani,muktaπi).IovdjejerijeËoznanjuivjeπtinama,odnosnonjihovomodsustvu.TosuonikojisprjeËavajudabrojslobodnihpremaπibrojpodanika,iakosusaminajËeπÊemeuovimdrugima.UzrokjeËeπÊeunemaruilijenostinegounemoguÊnosti(nesposobnosti)usvajanja.Jedanodprimjera je„bolest”koja jeËeπÊeuzroknemara,nebrigedonamjernogπtetnogponaπanjaidjelovanjaodsvihprirodnih,odnosnorazlogaokoline.OvajsezakljuËakneodnosinaonekojisunebrigomzajednicepreπligranicusiromaπtvaineimaπtine,iliËakonugladi.Brojtakvih,naæalost,opravdavaocjenudasudræavne,regionalneisvjetskazajednicaneodgovorne.Naravno,ishodneodgovornostinemoæebitinioËuvanjezdravlja,akamolinjegovounapreenje.

Umjesto saæetka: zdravlje nije samo darprirode ili Boæji dar, veÊ mnoπtvo napora iodgovornosti,odsvakogpojedincadocijelesvjetskezajednice.

Malooptimizmazasamikraj.Ovihsedananajavljuje(konaËno)uvoenjeunaπeπkolepredmeta pod nazivom „Zdravstveni odgoj”.Nakon izgubljenih desetljeÊa, konaËno! Prvimalivelikikorakodgovornostiodraslihpremamlaima imladima.Pa ipak imaglasnihprimjedbi,odonihkojimasenedăilineznaju,doonihkojisutolikozabrinutiza„spolnost”mladihdajuvideitamogdjejenemaili,joπgore,drugonevide.Primjerjetokakonastajuutiscibezobziranatoπtoje„pjesnik”htioreÊi…

Odgovorni se moraju boriti za odgovornost,toimje„poslanje”,azdravljegazahtijevaizasluæuje.Netomnapisanaslovanekabudumalapotporaodgovornimaododgovornih…

VladimirSmeπny,dr.med.

4 rujan - listopad 2012.

»e sto se kaæe da je Ëo vjek so ci jal no biÊe. ©to to ustva ri znaËi i ka ko se odraæa va na zdrav lje? To znaËi da æi vi

u za jed ni ci i ima in te rak tiv ni od nos s njom, tj. po je di nac utjeËe na sta nje za jed ni ce i za jed ni ca na nje ga.

U zdrav stve nom smi slu reËe no, bo lest po je din ca utjeËe na za jed ni cu, ali i bo lest za jed ni ce na po je din ca. Na rav no,

isto ta ko i zdrav lje.

NARODNI ZDRAVSTVENI LISTSOCIJALNO ZDRAVLJE

ZAJEDNOSMO

ZDRAVIJI

5rujan - listopad 2012.

SOCIJALNO ZDRAVLJENARODNI ZDRAVSTVENI LIST

PremadefinicijiSvjetskezdravstveneorganizacije,zdravljejestanjepotpunogtjelesnog,duπevnogidruπtvenogblagostanja,anesamoodsustvobolestiiiznemoglosti.Idoksu tjelesna (tjelesnebolesti) iduπevna (duπevne

bolesti)komponentauglavnomjasne,druπtvenaseËestozanemaruje i nijepotpuno jasnoπtoznaËi. Ipak, zdravlje je jedno ijedinstvenoisvekomponentemorajubitizadovoljenedabiseosobaosjeÊalaidoimalazdravo.©toje,dakle,socijalnailidruπtvenakomponentazdravlja?

SloæenamreæaodnosaSocijalna komponenta zdravlja ovisi o zadovoljenju socijal

nihpotrebasvakogpojedinca.Akojenpr.dijete,nesvojomvoljom,socijalno izolirano i/ilimaltretiranoodvrπnjaka,toÊeutjecatinanjegovozdravlje.ToÊedijetebitipotiπteno,usamljeno,postizatÊeloπijerezultateuπkoli,amoæereagirati iagresijom.Kododraslihimamnogoprimjera:nezaposlenost,manjaknovcaiosnovnihmaterijalnihpotrebanegativnoutjeËunasocijalnozdravljeizdravljeËovjekaucjelini.

Dokazanojedaseljudikojiimajubogatdruπtveniæivotiπirikrugprijateljaboljebrinuosvomzdravljuipravilnijehrane.»ovjeknajboljefunkcioniraudruπtvu,udruπtvenojzajednici.Udruæivanjeuzajedniceodavna jesvojstveno ljudima.Pripadnostzajednicisnaæipojedinca,dajemusamopouzdanjeisigurnost.Unutarzajednicepojedincisebrinujedanodrugomeirazvijajuvrlosofisticiranumreæumeusobnihodnosa.Akosenetkonalazinadruπtvenojljestviciondjegdjesmatradapripadaigdjemujeugodno,njegovesusocijalnepotrebezadovoljene;akonisu,tomoæebitiuzrokproblemaikonflikataunutarzajednice.

Ono πto su nekada predstavljala razliËita plemena, danassimboliziraju razne supkulturne zajednice. One razvijaju vlastitikodeksprihvatljivogponaπanja,vlastituikonografijuirituale.Pripadnostnekojsupkulturimoæepozitivnodjelovatinapojedincainjegovozdravljedokgodjeondobrovoljno„Ëlan”teskupineionagaprihvaÊa.Naravno,postojeneprihvatljive,agresivneskupine,ËijiobrazacponaπanjaukljuËujevrijeanjeiomalovaæavanjedrugih,iliËakkrπenjezakona,aliteskupinenemogupozitivnoutjecatininakogainisutemaovogËlanka.

penzirati,teπkonaruπenaobiteljskastabilnostizrazitonegativnoutjeËenazdravljedjeteta.Zanemarenoizlostavljanodijetenerazvijasepoputsvojihvrπnjaka,naruπenomujeitjelesnoiduπevnozdravlje.SliËanutjecajnazdravljeimaobiteljikododraslih.DokseharmoniËniobiteljskiodnosioslikavajukrozvedru,samopouzdanuiuspjeπnuosobu,naruπenirezultirajupovuËenom,nesigurnom,anksioznomilidepresivnomosobom.

Navlastitomzdravljumoæemopunoraditisami.Jednakokaoπtomoæemounaprijeditisvojetjelesnoiduπevno,moæemoisocijalnozdravlje.Vaænojejoπjednomnapomenutidajezdravljejedno,isvekomponenteutjeËujednanadrugu.»ovjeknemoæebitipotpuno „tjelesnozdrav”,a „socijalnobolestan”.©tomoæemo,dakle,uËinitizasvojesocijalnozdravlje?Materijalnakomponentavrlojevaænaimnogimaizvorbrige.»estosemislidasaminemoæemoniπtanapravitiutompogledujer,akonemamoposla,πtosemoæe?Tojeodgovornostdræave.Meutim,nijeiskljuËivoodgovornostdræave.SvatkopojedinaËnosnosidioodgovornostizasvojematerijalnostanje(naravno,govorimooradnosposobnomstanovniπtvu).Zaradnonesposobnedræavamorapreuzetiskrbucijelosti.Akoseæelimozvatiureeniminaprednimdruπtvom,moramopreuzeti briguosvojimnajranjivijim i najslabijimËlanovima.BrigaonemoÊnimaobogaÊujenaskaopojedinca i

kaozajednicu!Radnosposobnimorajuaktivnotraæitiposao,prilagoditisesituaciji,moædadoπkolovatiiliprekvalificiratiiraditinasebi.Tonijelako,aliimarezultata.

©toseostalogtiËe,unaprijeditisocijalnozdravljeuvijeksemoæeaktivnimangaæmanom.OtiÊiuπetnju,popriËatisprijateljem,prihvatitineËijipozivnakavu,svetojaËanaπesocijalneodnoseibudipozitivneosjeÊajetepovoljnoutjeËenazdravlje.Uvijeknastojtepopravitiiunaprijeditisvojodnosspartnerom,djecom,Ëlanovimaobitelji.PonekadjesamojednalijeparijeËdovoljnadaseizgladenaruπeniodnosi.PraπtajteioprostitÊevamse.NauËitereÊioprostiivolimte.Akovasiodbiju,osjeÊatÊetesebolje.

Socijalnozdravljenesmijesezanemariti.UoËuvanjusocijalnogzdravljauloguimajupojedinci,obitelji,institucijepoputπkola,vrtiÊa,bolnica,centarazasocijalnuskrb.Zdravlje zajednice poËinje zdravljem pojedinca. Svatkoimasvojuodgovornostisvatkomoæepridonijetizdravlju,prvopojedinci,azatimustanoveidruπtvoucjelini.

SvjetlanaGaπparoviÊBabiÊ,dr.med.spec.javnogzdravstva

CjelinatjelesnogisocijalnogzdravljaSreeniidobriobiteljskiodnositemeljsunaπeg

socijalnogzdravlja.OdnaπeprimarneobiteljioËekujesedabudeizvorsreÊe,sigurnostii„sigurnaluka”zadijete.Dokseblagonaruπeniodnosimogukom

6 rujan - listopad 2012.

SOCIJALNO ZDRAVLJE STARIJIH OSOBANARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Starost obiËno smjeπtamo u „kasnije”æivotnorazdoblje,aovisnoonamasamimamoæemojepercipiratikaopoæeljnoililoπestanje.

GranicastarostiUobiËajeno umirovljenje predstavlja

presudan trenutak u percepciji starosti,pasekaopoËetakstarosti,premaSvjetskojzdravstvenojorganizaciji,uzimadobod65godina.No,nepostajeseodjednomstarkadaseodeumirovinu,kadaseugasisvih65svjeÊicanaroendanskojtorti,kadasepostanedjedilibaka.Starimsepostajetekondakadosobapomislidajetako,kadprihvatistavoovisnostiodrugima,ograniËenostisvojihtjelesnihimentalnihaktivnosti,osmanjenjubrojaljudiskojimasevia…

Starost je i æivotnodobaukojemsepoveÊavamudroststjecanaakumuliranimæivotnimiskustvom,jerjevrijemevelikuËitelj.Tojevrijemekadaæivotpoprimanoveduhovnedimenzije,kadaseotvarajunovividici,novipogledinaæivotiprednostikojih u mlaoj æivotnoj dobi nije bilo. To jevrijemeprilagodbenanoveuvjeteæivotainoveaktivnostinakonprestankaredovitogradnogodnosa,vrijemekadasejav

ljajunoviizazoviinoveπanserazvojauloge“Ëovjekaumirovini”.

»arobniπtapiÊzakvalitetnustarost

Odkadapostoji,ËovjektragazaËarobnim πtapiÊem koji Êe mu omoguÊitidugovjeËnostidobrozdravlje,bezvelikogtruda ivelikihodricanja.Jasno jedaËarobniπtapiÊpostoji samoubajkama,aliuz korekciju negativnih æivotnih navika iprihvaÊanje zdravih stilova æivota, snoviipakmogupostatistvarnost.Pa,kakoostatizdrav,sretan,udobrojkondiciji iupoznimgodinama?

Vrlojevaænoznatidastarostibolestnisusinonimi,dastarËovjeknijenuænoibolestanËovjek.Naime,premarezultatimaznanstvenih istraæivanja,“ljudikojisupobijedili vrijeme” obiËno su osobe kojesebavenekomsportskomaktivnoπÊu,nepuπe,nekonzumirajualkohol,jeduzdravo,uravnoteæeno, intelektualnosuaktivne,viπeËitaju,amanjegledajuteleviziju,psihiËkisuuravnoteæene,duhovnozadovoljne,dobrospavaju, imajunormalan iliniæikrvni tlak,znatiæeljnesu,osjeÊajuseodgovornezasvojusudbinu,zadovoljnesusvojimdosadaπnjimæivotom,okruæenesuljudima,druæeseteimajupredodæbuovrijednostiisvrsisvojebuduÊnosti.

»ovjekjedruπtvenobiÊeBrigom o tjelesnom zdravlju, urav

noteæenom prehranom, fiziËkom aktiv

noπÊu, redovitim spavanjem i odmorommoæeseznatnousporitidjelovanjezubavremena, zadræati svjeæ, mladenaËki izgled,dobrozdravljeivitalnost.No,nikakosenesmijezanemaritivaænostsocijalizacijeipsihiËkeravnoteæekoje,sprethodnonavedenim smjernicama, omoguÊavajudaseπtoboljeuæivaupunoÊiæivota.AkoteæimokvalitetiæivljenjainastojimopostiÊizdravemeuljudskeodnose, tada trebaznatidajedruπtveniæivotvrlovaæanuæivotusvakogËovjekajerpomaæeoËuvanjuosobnosti,dajeosjeÊajpripadnostipovezanosti ivrijednosti.Usvimseljudimaskrivapotrebazadruæenjem,potrebazarazgovorom, razumijevanjem miπljenja,potvrivanjemvlastitihstavovaiideja,pomaganjemiπirenjemdobra.

OsamljenostOsamljenost je patnja koja tjera na

plaË, a u teæem obliku vodi u depresijuismrt.Ona jepasivnostanje,apasivnostanje samo potiËe osamljenost. »eπÊesejavljaustarosti,iakonijekarakteristikasamostarijeæivotnedobi.Uzrocipojaveosamljenostiustarijojæivotnojdobimogubitiusmanjenojradnojsposobnostistarije osobe zbog bolesti, nemoÊi, u prestankuradnogodnosaiodlaskuumirovinu,odlaskudjeceizroditeljskogdoma,odvojenosti oddjece i unuËadi,gubitkuËlanaobitelji, najËeπÊegubitkubraËnogpartnera.

Sta re nje je priro dan fizio loπ ki

pro ces, nor ma lan sli jed u æi vot nom ci klu su sva kog

od nas. Za poËi nje veÊ od zaËeÊa i

tra je sve do naπe smr ti. Za razliku od sta re nja, sta rost je sta

nje naπe svi je sti. Sta ri smo ono li ko ko li ko se osjeÊa

mo sta ri ma.

KNJIGA,PRIJATELJI

ISMIJEH

7rujan - listopad 2012.

SOCIJALNO ZDRAVLJE STARIJIH OSOBANARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Odlazakumirovinumoæekodnekihljudibitivelikafrustracijakojavodiupotiπtenost idepresiju jerosobanaviknutanasvakodnevnirad,sadaviπenematihobveza te se osjeÊa izgubljeno, pomalo bezvrijedno, povlaËi se u sebe i jednostavnone znakamosasobom.Koddrugih,pak,umirovljenjepredstavlja„blagoslov”,konaËnuslobodu.Odlazakumirovinuvrijeme je zapoËetaknovog, zanimljivogæivota,ukojemsestarijaosobamoæebaviti svimonimstvarimazakojeprijenije imalavremena,posvetitisesebi,svojimhobijima,putovatiiliseposvetiti upotpunosti obitelji, unucima…Kaorazlogosamljenostiustarijojdobinavodise iodlazakdjece iz roditeljskogdoma.Kadostanusami,roditeljiseosjeÊajustarobezobziranasvojestvarnegodine.Ustarosti je roditeljima vaæno da djeca snjimaprovodediovremena,darazgovarajusnjima,daimpruæenjeænostitoplinu,istoπtojepotrebnoidjecikadsubilamlaa.

Gubitak braËnog partnera u starostipredstavlja jedan od najteæih stresova uæivotu.StresjeintenzivnijiπtojezajedniËkiæivotbioduæi.UveÊinisluËajevajavljaseosjeÊaj tuge,napuπtenosti, samoÊe,kojimoæevoditiudepresiju.VaænojedaosobaprihvatidajeosjeÊajtugenormalandioprocesaæalovanjaidaÊesesvremenomsmanjiti.

Prepuπtanje osamljenosti, odnosnotuzi,potiπtenosti ibespomoÊnosti isto jeπto i ne Ëiniti niπta. Ispravni postupci uborbi protiv osamljenosti jesu bavljenjekorisnim aktivnostima, hobijima (slikanje,pisanje, Ëitanje…), kuÊnim ljubimcima,kretanje, bavljenje fiziËkim aktivnostima,uËenje,druæenje…

VaænostdruæenjaUËovjekujeusaenateænjazadruπ

tvomjersuljudidruπtvenabiÊa.Njegovanjedruπtvenihodnosaikvalitetnihsadræaja unapreuje kvalitetu osobnog æivotajer dobri meuljudski odnosi pospjeπujuzdravæivot idonosezadovoljstvo,arazgovorudruπtvupokretaËjepozitivnihmisliidjela.Druæenjesprijateljimaposebnojevaænoustarijojdobi.

Bliski socijalni kontakti druæenje iprijateljstvo, najmoÊnija su oruæja protivbolesti,onisuvrhunskipomagaËizabræioporavak, moÊna sredstva za izlazak izdepresivnograspoloæenjatekartazadugustarost.Prijateljstvosmanjujenegativ

Jo©nekolikoSavJetaZaSretnUStaroSt…

neka vam prehrana bude zdrava, raznovrsna; jedite ËeπÊe, a manje obroke,rasporeene u 3 glavna i 2meuobroka,pijte dovoljno tekuÊine preporuËujesebarem8ËaπavodeiliËajadnevno,pronaite sportsku aktivnost/vjeæbu koju Êete radoprovoditi ikojaodgovaravaπemzdravstvenomstanju,vjeæbajte najmanje 23puta tjedno, najbolje svakidanpo30minuta,budite mentalno aktivni;Ëitajte, rjeπavajte kriæaljke,rebuse,uËitezauËenjenijenikadkasno,redovito se kontrolirajtekodsvogalijeËnikaipridræavajtesenjegovihuputa;jednom godiπnje obavite opÊilijeËniËkipregled,druæite se, nemojte bitisami,zapamtitedajeudruπtvu lakπe i ljepπe nego bitisam,budite, πto je viπe moguÊe, od koristi drugim starijimljudima,mladimaidjeci,πireÊisvojeznanje,æivotno iradnoiskustvo,odiπitedobrimraspoloæenjem, ljubavlju i dobrotom ividjetÊetekakojesvijetokovasboljiiljepπi,πtoviπeboraviteuprirodi,i smijte se πto ËeπÊe, akadavam jenajteæe, „nabacite”osmijehna lice,visokodigniteglavuikrenitehrabronaprijed…

neutjecajestresanatjelesnoimentalnozdravlje. Pozitivan uËinak prijateljstva idruæenjaoËitujeseiuradumnogihorganaiorganskihsustavautijelu.Naime,osjeÊaj bliskosti i podrπke znatnopomaæeuublaæavanjunegativnihuËinakastresa,kojijepokretaËnastankamnogihbolesti.Osobekojeimajuprijateljeskojimamogupodijelitisvojeprobleme,povjeritiimsvojeosjeÊaje,lakπeizlazenakrajskrizamakojesasobomnosistarenje.StruËnaliteratura,istotako,navodidasuljudisklonijiprihvatitizdravnaËinprehrane,redovitovjeæbati tesuuspjeπnijiuodvikavanjuodpuπenja ako suokruæeni prijateljima.VeÊinastarijihosobakojaimabliskeprijateljesretnijajeizadovoljnijaodonihkojisuosamljeni.UdobromdruπtvuljudiseiËeπÊesmiju.»estoiglasnosmijanjeaktiviraobrambenesnageorganizma,potiËeizmjenu tvari i opskrbljenost krvlju srcai pluÊa te sniæava krvni pritisak i razinuπeÊeraukrvi.Ktome,smijehrazgraujehormonestresa,potiËeluËenjehormona„sreÊe”panatajnaËinrelaksiraËitavorganizam.

»ovjekujedanasviπenegoikadpotrebnobuenje,povratakprirodiodkojesvipotjeËemoistapanjesnjom.Potrebnojepodignutirazinusvijestidotemjeredashvatimodanajvrednijestvarinisuonematerijalne. One su stalno tu, u nama isvudaokonas.TosuonemalestvarikojeineprimjeÊujemo,akojezapravoËineæivot,kaoπtojetoplarijeËilizagrljaj,poljubacilidobarprijatelj…Tekkadatoshvati,ËovjekmoæepostatisretanipoËinjeistinskiuæivatiunajveÊojprivilegijikojamujedanabitiæiviæivjetiæivot.

HelenaGlibotiÊKresina,dr.med.spec.javnogzdravstva

8 rujan - listopad 2012.

SOCIJALNE DEVIJACIJE KOD MLADIHNARODNI ZDRAVSTVENI LIST

UlogajedruπtvadaosigurauvjetezdravograzvojaisazrijevanjasvojihmladihËlanova.Poznatoje da odgoj poËinje u obitelji.

Tojeprirodno.Meutim,postojerazliËiteobiteljikojenisuuvijeksposobneprepoznatipravepotrebesvojihnajmlaihËlanova ibiti impodrπkanazahtjevnomputusazrijevanja u samostalne osobe, sposobnezadonoπenjeodlukaizauzimanjestava prema odreenim situacijama uokolini.Uzobitelj,vaænomjestouodgojumladihimaπkolagdjese,uzobrazovanje,uËi uspostavljanju meupersonalnih odnosa,etiËkihnaËela,moralnihvrijednostiisl.,nadopunjujuÊiiskustvakojasustekliuprimarnimobiteljima.

PrepoznajteprveznakoveObitelj i πkola (kaosvojevrsni vanj

ski okvir) pruæaju vrijednosti koje po

TRANZICIJAIUODGOJU

Sva ko druπ tvo po sje du je istin ski ka pi tal u svo jim mla dim Ëlano vi ma. Pret po stav ka je da Êe zdra vi mla di, ob razo va ni i zado volj ni lju di ko ri sti ti vla sti te po ten ci ja le za osob ni i druπ tveni na pre dak, stva ra juÊi so ci jal ni, kul tur ni, umjet niË ki i eko

nom ski po ten ci jal ne ke zem lje, tj. druπ tva.

maæumladojosobidausvoji vrijednosna naËela i zauzme vlastiti stav prema dogaajima i odnosima u okolini(okruæenju).Prvepromjeneponaπanja,odstupanjaodoËekivanog,primjeÊujuse upravo u πkoli i obitelji. Izostajanjesnastave,nepaænjanasatu,ometanjepredavanja, gomilanje neopravdanihizostanaka mogu biti prvi pokazateljiozbiljnogodmakaodsocijalnoprihvatljivogponaπanja.Akosetisignalizanemare,devijantnaÊeskretanjaprogradirati.MladiÊe,radizadovoljavanjasvojihtrenutnihprohtjeva,udovoljavanjatjelesnoj ugodi i udobnosti ili ispunjavanjamaterijalnihæelja,produbljivatisocijalnoneprihvatljivo ponaπanje osobito akonema znaËajnijih prepreka ili sankcijaza takvoponaπanje.Devijacijeseprodubljuju jer mlada osoba nije razvilakapacitete da moæe odgoditi trenut

nidoæivljajugodezanekoprimjerenijemjestoivrijeme.

Bez odgoja i potrebnog nadzora,mladi su prepuπteni sami sebi, okreÊuse uzorima meu svojim vrπnjacima, skojimalakπekomuniciraju,imajuosjeÊajpotpunog razumijevanja, pripadnostii bezuvjetnepodrπke, koja Ëesto nije uskladusautoritetomroditeljailinastavnika.Zbogpropustauodgoju,mladimoæda nikada neÊe razviti osobne snage ikapacitetezdravogfunkcioniranja.Takonastaju nezrele osobnosti (psihopatskecrteosobnosti)kojekasnijeuæivotuteæepostiæu psihiËku ravnoteæu ili empatijui razumijevanje za druge osobe, jer suu vrijeme kada se organizirala njihovaosobnosttrebalekvalitetninadzor,aonjeizostao.

HoÊeliinstitucije(obiteljiπkola)ispuniti svojeuloge,ovisiobrojnimËinitelji

9rujan - listopad 2012.

SOCIJALNE DEVIJACIJE KOD MLADIHNARODNI ZDRAVSTVENI LIST

ma,anajvaænije je osobno sazrijevanjesvakog pojedinca. Na tom osjetljivomputu psiholoπkog sazrijevanja nalazesebrojnezamke.Psiholoπkiprocesisuspori,amladimaËestonedostajestrpljenja.Æelesveznati (iliprobati),znatiæeljajeogromna,avlastitesnagenisudovoljnedaæelje i znatiæeljuodræavajuu ravnoteæi.

Svi,paijaNateoretskojrazinisviÊesesloæitida

sulaæi,prevare,krae,agresivnostinasiljenedozvoljeniisocijalnoneprihvatljivi,aliteπkojeodoljetikadaseprilikasamaponudi,osobitokadtakoneπtoradevrπnjaci ili drugebliske,poznate ili na svojnaËinvaæneosobe.Jednakotako,druπtvenojeneprihvatljivoponaπanjekonzumiranjepsihoaktivnihsupstancikojeneminovnovodiuovisnost.Mladisudobroinformiranidatonijezdravo,aliznanjeimjepovrπnotenemogusagledatiposljediceovisniËkogponaπanjailoπegfunkcioniranjakojestvaraizrazitoniskukvalitetuosobnog æivota, aosim togaoptereÊujebliænje, iscrpljujenjihovesnage,kao ikapacitetedruπtvauπiremkontekstu(lijeËenje,radnanesposobnost...).

Utjecaj medija na formiranje mladihosobnostigolemje.Onmoæebitipozitivan,kadasemladi,traæeÊiuzoreusvomsazrijevanju, identificiraju i nastoje postatiuspjeπni,moædaislavni,kaoπtosuosobesestrade,izsportailinekedrugeimponirajuÊeosobeizjavnogæivota,poputpolitiËara,znanstvenika,umjetnika i

odsjek za promociju i zaπtitu mentalnog zdravlja prinastavnom zavodu za javnozdravstvo u rijeci ima savjetovaliπte za mlade i odrasle(roditelje, nastavnike, lijeËnike) koji rade s mladima i ponekadtraæepomoÊutomposlu.Savjetovaliπtejeotvorenosvaki radnidanod8do20h inije potrebna uputnica. telefonizakontakt:321551ili335920.obratite se s povjerenjemstruËnomkadrulijeËnikaipsihologa.

sl.Nadrugojstrani,odsustvomcenzureietiËkogkodeksamedijiπaljuporukedajesvedozvoljenoivaænaje„samozabava”,πto je isluæbenislogan jednenaπeTVmreæe.Propagirasenemoralnoponaπanje,prikazujusefilmovikojisadræenasilje,nudegrubostiagresivnost,junaciTVserijasunegativciisl.

Kako zaπtititi djecu od negativnogutjecaja interneta, moguÊeg nasilja nadruπtvenim mreæama (Facebook, YouTube...),kojesekoristezaobjavu iprikazosobnihpodatakakojimogupostatiinstrument maltretiranja, zlostavljanja iliismijavanja, a mladi provode veliku koliËinuvremenasvakodnevnoukljuËeniutajvirtualnisvijet?

BrzoibezmukeIgrenasreÊupredstavljajuposeban

izazovzaskretanjeusocijalnodevijantnaponaπanja,naroËitomladih,kojepri

vlaËesvijetleÊimreklamamaiporukama„brzoibezmukedodobitka”,πtojepravazamka izabluda.SluËajnidobitak jesreÊa; meutim, nema pravila, mnogigodinama igraju,ulaæunadajuÊisedobitkukojiredovitoizostaje,anavikaiporivza igranjemostaju trajno.Osobasemijenja,spremnajepodreditisvesteËenevrijednostikakobisezadræalauigribezgranica.

Socijalne devijacije kod mladih uveÊoj su mjeri prisutne u tranzicijskomdruπtvu,kojesamoposebiobilujeproblemimasocijalnenesigurnostiinaglaπenogrizika(IliπiniRadin,2002.)Tranzicijase posebno odraæava na mlade ljude injihovo formiranje æivotnog svjetonazora, pa i njihov poloæaj u druπtvu. Odrastanjemladihu tranzicijskomdruπtvuobiljeæeno je dvostrukom tranzicijom iliprijelaznoπÊu:s jednestraneoniprolazekrozuniverzalno razdobljesazrijevanja ipripremanjazapreuzimanje trajnihdruπtvenih uloga, a s druge strane tajseproces zbivaudruπtvu koje i samoprelazi iz jednog dræavnog ustrojstva udrugo.Dabismouspostavilisustavvrijednosti,trebamoaktivnijuulogudruπtvaiobitelji,uspostavitikontaktsdjecom iadolescentima,razgovaratisnjimakakobismo razumjeli njihoveprobleme i navrijemereagiraliodgovarajuÊimintervencijama.

KarmenJureπko,dr.med.,psihijatar

konzultantzapsihodinamikupsihosocijalnih

poremeÊajakoddjeceiadolescenata

10 rujan - listopad 2012.

NARODNI ZDRAVSTVENI LISTRODITELJSKA PREVENCIJA EMOCIONALNIH I PONA©AJNIH PROBLEMA

PrevencijaporemeÊajauponaπanjunuænajenesamoradizaπtitedjecestimporemeÊajima,veÊikaouvjetzauspjeπnoodvijanjeodgojnoobrazovnogprocesateradizaπtitepravaiinteresasvedjece,poËevπiodpredπkol

skogodgojaiobrazovanjapadaljeurazreduiπkoli.StimciljemizraenajeiNacionalnastrategijazaprevencijuporemeÊajauponaπanjukodmladih.

IπËitavajuÊipaæljivotevrlovrijednedokumente,nameÊesezakljuËakdaoninedajujasnuslikuroditeljulaiku,panistruËnompedagoπkomosoblju,πtokonkretnonapravitiuodgojudjetetakakobisesprijeËilamanifestacijanepoæeljnihponaπanja.ZatoÊuovimtekstompokuπatipribliæitipraktiËanæivotkrozprimjerekojimogupomoÊiroditeljimaiodgajateljima/uËiteljimauprevencijiemocionalnihiponaπajnihpoteπkoÊakoddjeceusvakodnevnomæivotu.

PoËnimoodpoËetka....SviroditeljisvjesnisukakojevaæanoprezkadaseradiofiziË

komzdravljuisigurnostinaπedjece:prijenegobebastignekuÊiizbolnice,stavljajusezaπtitniaparatiÊiuutiËnice,postavljazaπtitnaogradanastepeniπte;kasnijesemaladjecauËepratizubenekolikoputanadaniËuvatiseoπtrihpredmeta;vezujemoihuautomobilimazaπtitnimpojasomiprovjeravamodalijebiciklistiËkakacigapravilnostegnuta...Zasvakusupohvalutaponaπanja,alisepreviπeroditeljaovdjezaustavljainevodibriguospreËavanjuemocionalnihproblema(poremeÊajprehrane,neuspjehuπkoli,povuËenost,neprihvaÊenostuskupinivrπnjaka...).

Jer...DjecaseipakneraajukaoprazneploËedonosenasvijet

vlastitijedinstventemperament,kojijedostupanoblikovanjukrozsazrijevanje.TijekomodrastanjanaÊiÊesepodutjecajemmnogihljudi,ukljuËujuÊivrπnjake,roditelje,odgajatelje,uËitelje,rodbinu,amedijedainespominjem.Glavniodnosuæivotudjeteta,onajkojisadræinajviπepostojanostiipovjerenja,posebnovaæanzastvaranjeprivræenosti(engl.attachment)ibaziËnogpovjerenjaprema

sebiidrugima,kaobitnihpsiholoπkihodrednicasvakogaodnas,jestonajsroditeljima.Jedinojeroditeljtuuvijekdapreoblikujeæivotnoiskustvo,vodidijetekrozopasnebrzakeæivotnihizazovaipomognedaseoblikujeuemocionalnozdravuosobu.IstiËemdajeroditeljimavaænapomoÊiuzdanicaodgajateljdokjedijeteujaslicamaivrtiÊu,akasnijeuËitelji,profesoriistruËnopedagoπkoosobljeuπkolitetreneriusportskimiizvanπkolskimaktivnostima(zakojejevaænoznati/provjeritidaprvenstvenobududobripedagozinaπemdjetetu,uzstruËnekompetencijekojesepretpostavljaju).

KratakvodiËzaprevencijuproblemskihsituacijaPopustljivoroditeljstvoozbiljanjeËimbenikrizikaza

dijetedanaπnjiroditeljinastojepodignutidjecukojanikadaneÊebitinesretna(kadsedijetepoæalidanemoæeËekatipetminutadaruËakbudegotov,odmahizvadimosendviË;akotenisicenisujakoskupe,smatramodaÊedijetebitituæno;oslobaamodjecuobvezaπkole,pospremanjasobe ipomoÊiokokuÊanstva isl.).OsimËinjenicedaÊetetakorazmazitidjecuidatomoæeizazvatiproblematiËno ponaπanje, pretjerana popustljivost suprotnajeprevenciji.

Tehnike za bolje koriπtenje emocionalne inteligencije struËnjaci Ëesto preporuËuju te tehnike za djecu kojaimajuproblemasasamosvladavanjemilisuizrazitoagresivna,noustvaritehnikesamosmirivanjabitÊeblagotvornezasvudjecu(apomaæuiodraslima).NajËeπÊekoriπtenemetodezapouËavanjedjecekakodaseopusteismireukljuËujusljedeÊe:dubokodisanjekoristiseuzasvedrugeniæenavedenemetode,

sluπanjetiheklasiËneglazbepetnaestdodvadesetminuta,

voenozamiπljanje(fantazije);postojemnogiCDovizaπetnjukrozopuπtajuÊiokoliπ,kaoπto jedubokaπuma,prostranapjeskovitaplaæa,zelenamirisnalivadaisl.,

Zaπ ti ta pra vai in te re sa dje ce

riziË nog po naπa njai dje ce ko ja

ma ni fe sti ra jupo re meÊa je

u po naπa nju vaæ noje po druË je dje lo va nja.

Ra zlo zi ta kvogsta nja iz razi to su

sloæe ni te zah ti je va ju po jaËa nu paæ nju

struË nja ka i znan stveni ka, kao i in ten ziv no

koor di ni ra no dje lo va nje nad leæ nih, ka ko bi se

po boljπa la zaπ ti ta svih sku pi na dje ce.

VJETARUKRILA

11rujan - listopad 2012.

RODITELJSKA PREVENCIJA EMOCIONALNIH I PONA©AJNIH PROBLEMANARODNI ZDRAVSTVENI LIST

sustavnoopuπtanjemiπiÊa(progresivnamiπiÊnarelaksacija);dijetesjedinaslonjenouudobnojstoliciisvjesno,uzvoenje,opuπtaskupinuposkupinumiπiÊa;obiËnosekrenesveÊimmiπiÊnimskupinama(grudi,trbuh,ramena,vrat)iidepremamanjimmiπiÊima(ruke,noge,πake,prsti,stopalainoæniprsti),

masaæa,kojaukljuËujemasaæucijeloga tijela ili samoËela,ruku,noguilidijelovatijelakojisunajnapetiji.

Roditeljski stil Djeca koja odrastaju u autoritarnomkuÊnom okruæenju, baπ kao i ona u prepopustljivom,vjerojatnoÊerazvitiemocionalneproblemeiproblemeuponaπanju.AkojepreviπekrutihpravilaipreviπenerealnihoËekivanja,kojanameÊunepopustljiviroditelji,djecamogu postati ljutita, depresivna i bez samopouzdanja.UnemoguÊnostidaimajunadzornadbilokojimdijelomsvogaæivota,nemajuprilikurazvitiosjeÊajvlastitevrijednosti.Istotako,nedopirudodrugihineodnosesepremanjimabriænoakotonisudovoljnoiskusilauvlastitomæivotu.Sdrugestrane,uobiteljimagdjejepremalopravilairoditeljipopuπtajupredsvakimhirom,djecapostajuzaplaπenavlastitommoÊi.Onamogupostatimalitirani,stalnoneπtozahtijevajuÊi,agranicesuonoπtozaistaæele.KonaËnoserazvijesumnjaudruπtvenapravilaiteπkoÊeustvaranjubliskihodnosa.

Za razliku od navedenoga, autoritativno roditeljstvouspostavljaravnoteæuizmeuautoritarnogipopustljivogokruæenja;pravilaigranicesujasni,alidjecusesasluπa,poπtujeionasudjelujuudonoπenjuodlukakadajetomoguÊe.Mnogaistraæivanjapokazujudadjecaimajumanjeemocionalnihproblemakadarastuudomuukojemsuroditeljiautoritativni.TakviroditeljiimajuvisokaoËekivanjaodsvojedjeceipruæajuimemocionalnupotporuupostizanjuciljeva.

Prehrana i vjeæbanje Zdrava prehrana i vjeæbanjespreËavaju poremeÊaje prehrane i prekomjerne teæine,πtosufaktoririzikazadrugeemocionalnepoteπkoÊe.Siromaπnaprehrana (mnogoπeÊera,soli imasnoÊa,premalo vlakana) i pomanjkanje vjeæbe mogu utjecati naraspoloæenjeirasponpozornostivaπegdjeteta,atemeljitopogaajuraduπkoliidruπtvenirazvoj.Slabuspjehuπkolii/ilineuspjehudruπtvumogunavestidijetedasetjeπihranomidasepremalokreÊe.LoπeprehrambenenavikeinedostatakvjeæbeslabeimunoloπkisustavifiziËkozdravljedjetetazacijeliæivot.Zatojevaænodaroditeljposvetipaænjukuhanimobrocima,svelikomzastupljenoπÊuribe,povrÊaivoÊa,aπtomanjesuhehraneislatkiπa.

NeslogaroditeljaNeiznenaujedajeneslaganjemeuroditeljima,bezobziranatojesuliubrakuilirazvedeni,vaænoupredvianjuhoÊe li dijete imatimentalnihproblema.SigurnojedasesviroditeljikatkadprepiruinijeniπtaloπedaidjecatoËuju,notrebatakoervidjetidajeprepirkarijeπenaitrebaobjasnitidajepovremenoneslaganjeiprepiranjediosvakogbliskogodnosa.Roditeljskasvaapostajefaktorrizikazadjecuakoseponavlja(viπenegojedanputtjedno),akojeprijeteÊegtonaiakonemarjeπenjailiisprike.KadaroditeljiviËuigruboseponaπaju(lupanjevratimaibacanjestvari),ilidoedonasilja,djecasuugroæena.

DruπtvenaukljuËenostRoditeljibitrebalipoticatidjecunadruπtvenoukljuËivanje, i totakoda isamibuduukljuËenijerjenajboljinaËinuËenjapomodeluroditelja.Najvaænijejepokazatidjecidacijeniteprilikudabudusdrugimaidatodajedodatnuvrijednost ismisaoæivotu.DjecakojaimajupoteπkoÊausklapanjuprijateljstavaobiËnoviπevoleskupinekoje imajuzajedniËki interes,zarazlikuodskupinazaopÊeniteaktivnosti(tomoæebitikompjutorski klub, klub zamodeliranje, sportski klub).VaænojedaseskupinaredovitosastajeidapruæadjetetuiskustvokojejeizazovnoizabavnotesedijetelakπeuklopiuskupinudjecesasliËniminteresima.TakvesuskupinevaænejerrazvijajuosjeÊajpripadnosti,timskograda (pogotovosportski timovi), svrhovitosti uobitelji idruπtvu,aistodobnosmanjujuopÊifaktorrizikazadjecubilokojedobi.

Optimizamroditelja-najboljaprevencijaNeradiseoËarobnoj formulinitiopsiholoπkojfloskuli, radi

seosljedeÊem:vaπedijeteotpornojenasvestresovekojiÊegasnaÊiuæivotu.Mnogasedjecaraajusosobinamakojesudionjihoveemocionalneinteligencije,ËineÊiihprirodnootpornimanafaktorerizika,kaoπtosudjecasjakimimunoloπkimsustavomotpornanabolest.

Kolikojevaπedijeteprirodnootporno?Dalijeroenosgenetskomopremomkojamoæeponiπtitifaktorerizika?

Mr.sc.DarkoSambol,prof.psiholog-mentor

SpreËavanje emocionalnih i ponaπajnihproblemakoddjeceviπeslojanjezadatak.UkljuËuje smanjivanje rizika, poveÊanjeotpornosti te postizanje uravnoteæenog iprimjenjivog roditeljskog ponaπanja kojeostavljavaπemdjetetupotrebnogprostora,alimutakoerpostavljagraniceidajepotrebnupodrπku.vaπiroditeljskinapori,posveÊivanje odgoju i æivotni optimizamzasigurno Êe pridonijeti da se vaπe dijeterazvijausamostalniju,snaænijuizdravijuosobu,atoÊevamdativjetarukrilanaputuspreËavanjaemocionalnihpoteπkoÊaurazvojudjeteta.

12 rujan - listopad 2012.

PRIHVA∆ANJE I RAZVOJ ODGOVORNOSTINARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Mi po sta je mo ono πtoje smo pu tem od no sa ko je

ima mo s dru gi ma. (H.R.Ma tu ra na, F.J.Va re la)

Kao majka osamnaestogodiπnjaka mogu se, kao i ostaliroditelji, pitati: kako da djecaprihvate svoj dio odgovorno

sti? Jedino u πto sam potpuno sigurnajestdasroenjemdjetetanedobivamo garanciju za proizvod. Svako jedijete jedinstveno,akolikopoznajemonekuosobuovisionaπojposveÊenostiuaktivnostimaupoznavanja.

U razmiπljanju o roditeljstvu pitalasam se πto nas to „definira” kao roditelje. Na svu sreÊu, evolucija nas je„isprogramirala”nanaËindasezaljubljujemo,vodimoljubavitojejoπuvijeknajËeπÊenaËinkakopostajemoroditelji. VeÊina nas moæe se prisjetiti nekihugodnihiskustavakojasmoproæivjelistimuvezi.Naπmozakpoznaje „boæjufarmakopeju” i moæe luËiti svoj morfin(endorfin,ranijinazivenkefalin,tvarkojaublaæujebol i izazivastanjezanosa)isvojuvlastitumarihuanu(poznatukaoanandamid).Postatiroditeljsvakakojepovezanosugodom;„majkapriroda”,odnosnoevolucija,prilagodilanasjeza

to. Evolucijom smo stekli sposobnoststvarati „tvari sreÊe” radi kojih smospremni uËiniti kojeπta, ali nadasveodræatiiunaprijeditiljudskodruπtvo.

Genetskiisprogramiranineuroni

Razvoj djeteta poËinje in utero (umaternici). U majËinom tijelu zapoËinjesestvaratinovobiÊe,dogaasediobaidiferencijacijastanica,„Ëudo”stvaranja.

VeÊ nekoliko tjedana nakon koncepcije (zaËeÊa) zapoËinje i intenzivnirazvojljudskogmozga.Najviπeneurona (moædane, æivËane stanice) stvarase tijekom πestog mjeseca trudnoÊe.Razvoj mozga in utero dinamiËan je,

KOMPLEKSANRAZVOJ

OSOBNOSTI

13rujan - listopad 2012.

PRIHVA∆ANJE I RAZVOJ ODGOVORNOSTINARODNI ZDRAVSTVENI LIST

dinamiËnijinoikadakasnije,neuronisestvarajuiputujunatoËnoodreenelokacijekrozsloæeneprocese,agenetskisuisprogramiranidaizabiruipronalazeputimjestogdjeÊeimbitisjediπte,tj.koji Êediomozga tijekomæivota Ëiniti.Doksemozakstvara inutero,Ëitavneuron putuje. Kasnije se tijekom æivotamijenjajuuglavnomnastavcitijelaæivËanihstanica,kojise„granaju” inatajnaËinstvarajuseveze,boljereËenosloæeneprostornemreæemeuneuronima. Neuronalna migracija uglavnomjegotovadoroenja.»ovjek imaokostomilijardi neurona, kaoosnovudaljegrazvojaibazeuËenja.

BuduÊidajediorazvojatrenutkomroenjazavrπen(iuinterakcijijesokolinomkrozponaπanjaroditelja),malojebiÊeroenjem,iakojoπ„nezrelo”,ipakjedinstveno, razliËito od svih ostalihbiÊa. To dijete posjeduje mnoga nesvjesna znanja: refleksno hvata ruËicama, okreÊe glavu na suprotnu stranuodopasnosti, traæimajËinudojku i sisa.Dijeteseneraakao„tabularasa”,prilagoeno je da izbjegava opasnosti traæi sigurnost i zaπtitu drugog biÊa,aktivnotraæiodnos.

Danaπnja saznanja o neurorazvojupotvrujuonoπtosmoodavnoznali,dasmo razliËiti i jedinstveni. Svaki roditeljilibuduÊi roditeljmogaobisepodsjetitinato.Nemalibrojputausvojojpraksiroditelji bi mi s Ëuenjem govorili kakone razumiju zbogËega s jednimdjetetomimaju„problem”,dokjedrugodijete„sasvimdrukËije”,aobasuistoodgajali.

Moje je pitanje: „Kako je moguÊebitiistiurazliËitimvremenima?”

Rodiosepotencijal»akikadabibilomoguÊepreslikati

isteobrascenaπihakcijaurazliËitimvremenimaiokolnostima,bilobidobroimatisvjesnostotomedaÊerazliËitoljudskobiÊerazliËitoreagiratinaisteokolnosti.

Utrenutkukadasedijeterodi, rodio se potencijal. Malo je biÊe poputspuæve æeljne saznanja, spremno jeaktivno uËiti. „Nezreli” mozak, odnosnoviπeod100milijardineurona,morastvoritimreæumeusobnekomunikacije. Tijela neurona imaju nastavke(aksonidendrite)kojisegranajupoputgranaukroπnjidrveta.Stanice,odnosno njihovi nastavci, meusobno sepovezuju u neizmjernom broju kom

binacija. Stvaranje veza, tzv. sinaps,izmeu moædanih stanica, odnosnoizmeu nastavaka moædanih stanica,bazajeuËenja.

UdobiodpetgodinadjeËjijemozakdostigao 95% svog volumena. Danaπnjasaznanjapotvrujudaneurogeneza(stvaranje neurona), a osobito sinaptogeneza(stvaranjevezameumoædanimstanicama)trajeËitavæivot.KakoÊeteÊitaj razvojni proces ovisi o nama samimapoprincipu„useit,orloseit”(koristiili Êeπ izgubiti), πto znaËida,npr.,uËenjem,vjeæbom,konverzacijomstvaramoneurone,dokneuronikojenekoristimo„zakræljaju”ikonaËnopropadnu.

Mo zak je pla stiËan, di namiËan i cir ku la ran su stav,

neu ro ge ne za tra je Ëi tav æi vot, moæ da ne sta ni ce i si nap se u stal nom su dina miË nom pro ce su promje ne, ne ke sta ni ce se uniπ ta va ju, a ne ke ak ti

vi ra ju. Mi je smo ono πto Ëi ni mo.

(H.R.Ma tu ra na, F.J.Va re la)

KaodrvouproljeÊeMozak πestogodiπnjaka ima veÊi

brojsinapsinoikadprijeilikasnijeuæi

votu.Iskustveno, ljudisutoznali iprijenoπtosusaznanjaneurofiziologauistraæivanjimamozgatoeksperimentalnopotvrdila.Dijetejetadaspremnozaπkolu, ima veliku sposobnost uËenja isvladavanja razliËitih vjeπtina. Roditeljidjece te dobi mogu primijetiti da onaizmeu πeste i sedme godine odjednom„sazriju”ipokaæudasuspremnazaπkolu.

RoditeljiadolescenatapakËestoprimijetedasu im„djeca”postalaosjetljivija, smuπenija, neobiËno se ponaπaju.Brojni hormoni, meu kojima i spolni,imajuznaËajanutjecajnasvakutjelesnustanicu,kaoinamoædanestanice.

Adolescencija je izuzetno vaænorazdoblje u sazrijevanjumozga i stogavamsevaπadolescentodjednommoæeuËiniti drukËiji. To je razdoblje kada sepredmladogËovjekapostavljajuvisokizahtjevi, πto je donekle „prirodno”, jerseupravo tadamozakponovno intenzivnorazvija.Nastavcimoædanihstanica„granaju”sepoputdrvetauproljeÊe,stvarajuseiuËvrπÊujubrojnenoveveze(sinapse)kaosupstratnovoguËenja.Toje irazdoblje izrazitevulnerabilnosti, jertadaoko50%nepotrebnihsinapsipropadne. Upravo ta selekcija predstavljanormalan razvojni proces sazrijevanjauodrasludob.To je razdobljespecijalizacije, intenzivira se kognitivni, emocionalni i motoriËki razvoj. Adolescenttreba izgraditi sebe kroz buduÊe zvanje, nastoji ostvariti nove emocionalneidruπtveneveze,osamostalitise,boljereËeno„odlijepiti”odroditelja iprilagoditi druπtvenoj zajednici. Vaæno je krozvlastitu aktivnost pridonijeti adekvatnom razvojnom procesu (prisjetimo sepostavke„useit,orloseit”).

S pozicije „odraslog” moæemo seprisjetiti bajkovitih starih vremena, ali,zapravo, razdoblje adolescencije vrlojezahtjevno.

„Neuspjesi” tog razdoblja mogustogadovestidonezrelihineadekvatnih naËina „potvrivanja sebe” krozriziËnaponaπanja,ponekadopasnapoæivot i tjelesni integritet: brza voænja,samopovreivanje,riziËnispolniodnosi,zloporabapsihoaktivnihtvari...

Neuronaviπenegozvijezda

Roditeljisemogu„izgubiti”uprocesuprilagoavanjaiizgradnjenovih,zrelijihodnosasasvojimadolescentomkoji

14 rujan - listopad 2012.

PRIHVA∆ANJE I RAZVOJ ODGOVORNOSTINARODNI ZDRAVSTVENI LIST

semijenja(kaouostalomiroditelj),pabikrajnostiizgledaletakodaseili„forsira”stariodnosukojemseadolescentadræiovisnimoobitelji, iligaseprepuπtasamomsebi.

Svaka od 100 milijardi moædanihstanicanakraju razvijeoko10000sinapsiurazliËitimkombinacijama.Naπmozakimaviπeneuronskihveza no πto ima zvijezda u znanomnamsvemiru.

Tojenaπpotencijalineizmjernaraznolikost.

Uzto,mozakjesamodio„komunikacijskemreæe”naπegorganizma.Hormoni imaju znaËajanutjecaj nanas tijekomËitavog æivota, brojne razliËite molekulenaπihemocijaputujuËitavimnaπimtijelomtjelesnim tekuÊinama, utjeËuÊi na naπeraspoloæenje,ponaπanje,sposobnostzapamÊivanja, motoriËke sposobnosti, nasvenaπeorgane i naπezdravljeopÊenito.SvakastanicanaπegtijeladobijaiπaljeporukekojesuuvijekunutarinterakcijesdrugimljudskimbiÊima,ajednaodnajintenzivnijihinterakcijakojupoznajemosvakakojedijeteroditelj.Naπumprocesuiraporukukojumitadaprepoznamoiimenu

jemo,kaoπtosu tjelesnasenzacija,bol,trnci,porivdaseizrazimo,osjeÊaj,ugoda,nelagoda,nezadovoljstvo, radost, ljubav.Posjedujemo mnoga nesvjesna znanja ipotencijale.PoËitavomnaπemtijelunalazesebrojnireceptorikojiprimajucirkularneporuke.PorukamoæedoÊiizvanjskogsvijetailiodnassamih,primilismojekrozsvoja osjetila vida, sluha, okusa, mirisa,dodira, dubokog kinestetiËkog osjeta.Poruka se obrauje u mozgu, πalje posvimdijelovimatijela,vraÊanatragumozak.Ustalnojsmointerakcijisasvijetomisamimsobom.KaosvjesnabiÊa,svojimvoljnimaktivnostima,npr.„zdravim”izborima,mijenjamokemizamistrukturunaπihtjelesnihsustava.

UËenjekorakpokorak»ovjekjedruπtvenobiÊeibezzajed

nicenebibilomoguÊerazviticivilizacijske,anitiljudskepotencijale.MismoustalnojinterakcijisdrugimljudskimbiÊima. U tom kontekstu, odnos roditeljidjecaodpresudnejevaænosti.

KakouËimo?Zaπto djeca lako uËe(strani) jezik? Kako stjeËu druπtvenevjeπtine?

Prije se smatralo da u djeËjoj glavivladazbrka.Danasseznada jenovo

roenodijete inteligentno i imarazvijenistraæivaËkiduh.UËi„korakpokorak”.

Provedenasubrojnaistraæivanjakoja su nastojala pronaÊi odgovor na pitanje:kakodijeteuËijezik?Kadabibilonajbolje poËeti s uËenjem drugog jezika?KojibinaËinuËenjastranog jezikabionajefikasniji?

DadjecalakπenauËestranijezik,znalo se i prije. Nakon otkriÊa sofisticiranetehnologije,uzpomoÊkojemoæemosnimitimoædanuaktivnostifunkcionalnosturaznim dijelovima mozga, provedena subrojna istraæivanja koja su potvrdila sljedeÊe:zbogspecifiËnemoædaneaktivnostiuranojdjeËjojdobi,djecalakπesvladavajustranijezikdopetegodineæivota.UtomrazdobljumozakpohranjujenovijezikuistompodruËjuvelikogmozgakaoimaterinjijezik.Kasnijesezanovejezikemorajustvoritiposebnicentri.DjecaÊetada,ako imaju moguÊnosti uËiti od izvornoggovornika,svladatistranijezikupotpunosti.Ako jezikusvojimoukasnijojæivotnojdobi,ugovoruprevladavaakcentjednog(materinjeg)jezika.

Nakon objavljivanja tih znanstvenihrezultata ibrzopletogpreuzimanjaneuroznanstvenih spoznaja, „ambiciozni”

15rujan - listopad 2012.

PRIHVA∆ANJE I RAZVOJ ODGOVORNOSTINARODNI ZDRAVSTVENI LIST

roditelji poËeli su svoju djecu bombardirati kasetama za uËenje stranih jezika,alirezultatisubiliporaæavajuÊi.MaladjecauËenijansenekogjezikasamouizravnom doticaju s roditeljima ili drugomosobomidentifikacije.Kadasluπajutekstsnimljennavrpciilipakteleviziji,tonedonosirezultate.

Samo ljudska blizina, emocionalnostiinterakcijadovodedoefektauËenja.

KopijaosmjehaNa svu sreÊu, majke i oËevi imaju

znanjaotome.Roditelji,ËuvatelisjeÊanjanasvojaiskustva?Dobilistedijeteiu interakcijisvaπombebomodjednomse javljaju sjeÊanja na brojalice, priËe,uspavankeiigrezakojestemislilidasteihdavnozaboravili.

Neverbalna komunikacija Ëini 70%komunikacije. Djeca uËe prepoznavatigeste,pokrete,izraæajefacijalnemuskulature,bojuglasa.MismosocijalnabiÊa.»ovjekvan ljudskezajednicenebimogao razviti svoj ljudski potencijal. Jesteli Ëuli za „divlju djecu”? Ona su, nekimËudom,preæivjelaudivljini,odbaËenaoddruπtva.NasvusreÊu,æivotinjesupokazaleveÊusposobnosturoeneempatije,vodeÊibriguonemoÊnimbiÊima.Takvasuse,kasnijepronaenadjecaponaπalapoputbiÊa (vuk,pas)kojasu ih„odgajala” i nikada u potpunosti nisu uspjelarazvitisvojljudskipotencijal.Dijetejeodtrenutkaroenjauintenzivnomodnosusroditeljemiliskrbnikom:promatra,zrcali,vrlo brzo nauËi prepoznavati roditeljskeemocije, tj. afektomotorne izriËaje kojeimnudimo.Nasmijeπakodgovarasmijeπkom,kopira.

Imate li, moæda, vlastita iskustva?Npr., vama se æuri, a beba baπ tadanikako da zaspi? Prepoznavanje roditeljskihemocijavezanojezaopstanak,dijetejedugoupotpunostiovisnooroditeljskojbrizi i ljubavi.Tabriga i ljubavdjetetu su od egzistencijalne vaænosti,onodubokousebiosjeÊadamuotojbriziiljubaviovisiæivot.

Ljudska sposobnost oponaπanjauroenaje.

RoditeljinameÊusvojemiπljenje

KonaËno, djeca nauËe jezik. Jezik nam sluæi za kreiranje opisa stva

ri, doæivljaja, interpretiranje, kroz jezikmoæemostvaratisjeÊanja,krozunutarnjimonologmoæemosebipostavljatibrojnapitanjaosvojojproπlosti,sadaπnjostiibuduÊnosti,birati ikreiratibuduÊnost,drugimrijeËima,imatisvjesnost.NajvaænijasvrhajezikajestsporazumijevatisesdrugimljudskimbiÊem,naravno,akogovorimoistimjezikom.JeziksvremenomnajËeπÊezanaspostajeneπtoπtosepodrazumijeva.

Mismoutopljeniujezik.

Roditeljimiznajugovoritiotomekakoonirazgovarajusasvojomdjecom.Pohvalno. Upitate li se ikad nakon takvog razgovora:πtosamdanasu tomodnosunauËio/laosebi?Npr.nauËio/lasam da danas nisam imao/la dovoljnostrpljenjaËutiπtomidijetegovori,Ëinilomisedajepresporo,preopπirnoopisuje„banalni”dogaajiliproblem.

Djecisupotrebniroditeljikojiihmogurazumjeti, zaπtititi, umiriti, podræati, postavitigranice.Naπaulogakaoroditeljasvakako nije samo savjetodavna, iakoËestokompenziramonedostatakvremena,bolje reËenostrpljenja,nanaËindadjecusavjetujemo,odnosnonameÊemoim svoje (odraslo)miπljenje, svoja iskustvakojadijeteËestouopÊenerazumije.Nakraju,svesemoæesvestina„NereËenice”:NEËinito,NEsmijeπovo,auekstremnim sluËajevima nema nikakvihreËenica.KonaËno,natakavnaËindijetenauËiprepoznavatiitumaËitisvijet,parezultatmoæebiti:NEmoguovo,NEdamisesadailinemareËenica,konverzacijaseprekida.Bilobidobrokadabismobili afirmativni u komunikaciji s naπomdjecom,a iukomunikacijiopÊenito, jerafirmativneporuketipa:„©tobismosvemogli Ëiniti? Kako da pokuπam rijeπiti?”, pozitivno utjeËu na naπe odnose inaπmozak,nesvjesnonanaπesinapse(sjeÊate li sesinapsi?).Tadanastavljajuraditiiaktivirajunaπumusmjerutraæenjarjeπenja(πtojeznanstvenopotvrenobrojnimistraæivanjima).

Svoja æivotna iskustvanemoæemoizravnoprenijetinadjecujernaπadjecastjeËuvlastitaiskustva.Moæemoiimamoodgovornostbiti impodrπka,prepoznavati iomoguÊiti imvlastitekreacije.Djecunemoæemozaπtititiodsvijeta,nemoæemouvijeksprijeËitidauËineiste greπke koje smo moæda mi Ëinili.Loπe iskustvo ipak je iskustvo,a isku

stvaËinenassame(sjeÊatese:„useit,orloseit”).Npr.,moæemopomoÊidjeciokogradivauπkoli,alidefinitivnonemasmislauËitigradivoumjestonjih.TrebamoimpomoÊi,alidjecaÊestjecatisvojeprijatelje,stvaratiemocionalneveze,vlastitoseksualnoiskustvo.MitodefinitivnonemoæemouËinitiumjestonjih.Ne moæemo ih zaπtititi od „opasnog”svijeta:dobitÊeloπuocjenu,razoËaratÊe se u prijatelja, prijateljicu, roditelja,imati neuzvraÊenu ljubav, jer to je njihovsvijet.

Kakvog„uËitelja„trebajudjeca?UËitelja koji neÊe „poludjeti” kada uËeniknapravipogreπku,kojiseradujenapretku i svaku pogreπku strpljivo ispravlja.Naπanasdjecapromatraju,procjenjujuikopiraju(kao,uostalom,iminjih).

Genomjevremenskiuniverzalan

NekiodnasmoguseprisjetitivelikogiπËekivanja:πtoÊerazotkritiistraæivanje ljudskog genoma? Mislili smo,konaËnoÊeseotkriti„mapa,program”kojinasodreujeikojiÊeobjasnitiËudoljudskemisli,umakojijestvoriopiramide, svemirske letjelice, operu, knjiæevnost,balet,sportskerezultate,ekstrauterinuoplodnju,kloniranje,genetskimodificiranu hranu, hidrogensku bombu,motore s unutraπnjim sagorijevanjem,heroin, ekologiju. Rezultat je bio iznenaenje: svemir je ponovno pokazaokolikojenepredvidljiv.

Ljudski je genom zapravo minimalnorazliËitodgenomapsa,apogotovoËimpanze. Spiljski Ëovjek, koji je æivioprije30000godina,imaistigenomkaodanaπnji Ëovjek. Moæemo pretpostavitidabisenovoroenodijete,kojebinekako iz tog vremena prenijeli u sadaπnjost,razvijaloipostigloististupanjznanjakojipostiæeËovjeksadaπnjosti.

Razvojjemozgaviπekulturniproduktnegoposljedicagenetskihmutacija.MozakjeusaenplastiËnoukulturu.Razvojjemozgazapravomanjeprodukt,aviπeproces.Mozakserazvijaustalnoj interakcijisokolinomisamimsobom;okolinaivrπiteljnisuodvojeni.Mozaknijestrojkojiskupljainformacijeizvana.Mozakjesamokorektivansustavudijalogusasamimsobom.

LidijaButkoviÊ-AneliÊ,dr.med.

16 rujan - listopad 2012.

Ma te ri jal na si gur nost,ak ti van æi vot, raz no li kost

dnev nih sadræa jai druπ tve nih ulo ga,

raz no li kost so ci jal nihin te rak ci ja, vre men ska

i or ga n iza cij ska struk tu ra da na, kao i ostva re nje

osob nog iden ti te ta krozrad nu ulo gu, bla go da ti su

ko je pruæa za po sle nje.

PSIHOSOCIJALNE POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTINARODNI ZDRAVSTVENI LIST

KRIZAKUJENOVO

ZNANJE

No,gubitakzaposlenja,kaoinemoguÊnostpronalaæenjaposla,moguÊisuizvoristresakojizasobompovlaËiispecifiËnepromjenekodpojedincanapodruËjuosjeÊajaiponaπanja,izazivajuÊipsiholoπkeposljedice:

anksioznost,depresiju,nezadovoljstvoæivotom,napetost,sniæenosamopoπtovanje,osjeÊajbespomoÊnosti,niskusamoefikasnost,fatalizam,niskurazinuaspiracija,sumnjuusebeisvojesposobnosti,aliidubljeemocionalneporemeÊaje.Nova„potklasa”

Nezaposlenost je fenomen koji nepogaa samo nezaposlenogpojedinca,veÊiobiteljnezaposlenog,aliiπirudruπtvenuzajednicu te,osimpsiholoπkih,govorimo iosocijalnimposljedicamanezaposlenosti,poputpromjeneuradnojeticiiradnimvrijednostima,otzv.„postmaterijalizmu”,pojavikriminalnog,delinkventnogponaπanjainasiljateomoguÊojpojavinoveklase„potklase”nezaposlenih.

Provedenaistraæivanja(premaËlankuVlasteMatko:PsiholoπkeposljedicenezaposlenostiiposredujuÊifaktor),usporeujuÊizaposlenesnezaposlenima,ukazujunaveÊusocijalnuizolacijunezaposlenih,kaoinanjihovuniæurazinudnevneaktivnosti.Takoer,postojislaganjemeurezultatimaotomedajefiziËkoipsiholoπkozdravljenezaposlenih,kaogrupe,niæeodzdravljazaposlenih.No,zanimljivisupodacikojipokazujudajerazinapsiholoπkogstresa,kaojednaodvarijablipsiholoπkogzdravlja(nervoze,glavobolje,napetosti,strah,dosada,usamljenost,problemisaspavanjem,pomanjkanjeenergije),kodnezaposlenihuodnosunazaposleneispitanikekatkadimanja(Fryer,1998).

Tomeupriloggovore i iskustvaprovoenjasavjetodavnograda(individualnogigrupnog)uObiteljskomcentru,gdjeosobekojenamseobraÊajutraæeÊistruËnupomoÊipodrπku,najËeπÊeistiËuosjeÊajbespomoÊnosti,rezignacije,letargiju,depresiju,priËemuËinjenicanezaposlenostimoæebiti tek jedanoduzrokazbogkojegjedoπlodonapetosti,neugodnihemocija,nezadovoljstva æivotom, loπijih odnosa s bliskim ljudima, partnerima,djecomiprijateljima.Odnosno,moæesesmatratidanezaposlenostnijeprimarnirazlognjihovogdolaska,veÊjetonesnalaæenjeineprihvaÊanjenovonastalesituacije,neposjedovanjevjeπtinaisposobnostidasespromjenamanose,neprihvaÊanjeemocijate,posljediËno,osjeÊajosobnedegradacije.

OsjeÊajsamopoπtovanjaisamopouzdanjavaæanjepokretaËpromjenapaje,buduÊidapostojiopasnostirizikdamaterijalnarecesijapovuËe za sobom imoralnu recesiju, nuænonapravitiodmakodtrenutnesituacijeukojojseosobanalazi,kakonebidoπlodopoistovjeÊivanjamaterijalnogimoralnogsnegativnimpotkrepljenjem(neradim,nemamnovaca,nevrijedim).VaænojestvoritikontekstzamoguÊnostpromjeneisamoaktualizaciju(nemamposla,alipoduzimamsvedagaπtoprijedobijem).Dopustilisedanegativnemisliireaktivnoponaπanje(ljutnjaipovlaËenje)ovladaju(svejeuzalud,nikadaneÊuuspjeti,svidobivajuotkaze)i,uzto,krivelisedrugizasituacijuukojojsepojedinacnalazi,usmjerenostna„druge”ukopavaosobu,troπidragocjenuenergiju,umjestodasepokrenuosobniresursiiusmjeresenasebeiosobnepromjene.Ktome,akookosebeimajuljudekojiihvole,uvaæavajuicijene,lakπeÊesenositisnovonastalomsituacijom.

„Sret ni lju di pro cje nju ju se be,ne sret ni dru ge” (W. Gla sser)

17rujan - listopad 2012.

PSIHOSOCIJALNE POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTINARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Naæalost,dugotrajne loπemisliutjeËunafiziologiju.Stoga jeneupitno,anaπtoukazujuistudije,dasunezaposleniloπijegzdravljaodzaposlenih, iakosenemoæeiskljuËitimoguÊnostdanatoutjeËuiloπijimaterijalniuvjetiæivota(slabijaprehrana,manjakaktivnosti isl.).PozitivanjeipodatakFryeriWarrdanezaposleniimajumanjekognitivnihpoteπkoÊa(koncentracija,pamÊenje,razumijevanje)negoπtomisledaimaju.IstraæivanjasupokazaladajesubjektivnidoæivljajkognitivnedeterioracijeveÊiodstvarnihpromjena.

Kakobismobiliπtouspjeπnijiuprepoznavanjupsihosocijalnihposljedica nezaposlenosti i suoËavanju s njima, vaænojeznatidasuvarijantekojemogubitiizazvaneuiskustvunezaposlenosti, odnosnoposljedicamanezaposlenosti, brojne.Vjerojatnost pojavljivanja odreene psihosocijalne posljediceovisiioodreenimkarakteristikamapojedinca,iosituacijskimfaktorima,kaoionjihovommeuodnosu.

PremaVlastiMatek,ovosunekeodposljedicanezaposlenosti:

Psiholoπkozdravljeopadaunutarrazdobljaodnekolikoprvihtjedanadotrimjesecanakonostankabezposla,nakonËegaostajestabilnoiliseËakpopravlja(FryeriPayne,1986)paizgledadajetrajanjenezaposlenostimnogonevaænijifaktorodËinjeniceda jepojedinac izgubioposao. Iako istraæivanatrajanja nezaposlenosti nisu bila dovoljno dugaËka da bi sedonijeliopÊenitizakljuËci,gotovojesigurnodapsiholoπkeposljedicenezaposlenostioviseovremenskojtoËkiukojojsuprikupljenipodaci.Zapreciznoutvrivanjevremenskedinamikepsiholoπkih posljedica nezaposlenosti nedostaju istraæivanjakojaukljuËujuosobekojesudugonezaposlene.

Odnos izmeudobi i intenzitetareakcijananezaposlenost nije linearan (Daniel, 1974; Hepworth, 1980; Warr iJackson,1984).PsiholoπkeposljedicenezaposlenostinajveÊesuzaljudesrednjihgodina(od30do59godina).

Kodæenasuzabiljeæeneteæepsiholoπkeposljedice.No,uzroktakvimrezultatimavjerojatnone leæiubioloπkimpredispozicijama,negourazliËitimsituacijamakojemuπkarceiæenezadesenakongubitkaposla(FryeriPayne,1986).

MjereÊiprivræenostzaposlenju,tojestpercipiranuvaænostradneuloge,nekolikojestudijapotvrdilopretpostavkudaÊepsiholoπkeposljedicebititeæeπtojeprivræenostzaposlenjuveÊa(Warr,1987). Taj je medijator vaæan jer se njegovom promjenom, pomoÊu savjetovanja, poduËavanjailisocijalnihpritisaka,relativnolakomoæeutjecatinanjegovosmanjenje,atimeinaboljepsiholoπkozdravljenezaposlenih.

©to je lokalnanezaposlenostveÊa,tojepogorπanjepsiholoπkogzdravlja zbognezaposlenostimanje.TojevjerojatnoposljedicaeksternalneuzroËneatribucijevlastitenezaposlenosti, kao i veÊeg broja kontakata sdrugimnezaposlenima,πtosmanjujedoæivljajosobnogodstupanjaodnormativnihoËekivanjadruπtva.

Socijalna potpora obitelji i prijateljapruæa svojevrstan πtit od stresa, no rezultatiotomenisupotpunojasniinuænasudaljaistraæivanja(Warr,1983).

Pohaanje razliËitih programa za pomoÊ nezaposlenimanedvojbenopruæakratkotrajnukorist.Njihovopsiholoπkozdravlje popravlja se nakon takvih programa (Kemp i Mercer,1982).

PsiholoπkozdravljepojedincaovisitÊeoatribuiranomuzrokunezaposlenostitakoπtoÊebitiboljeakoseuzrokpripisujevanjskimokolnostima,aloπijeakosepripisujevlastitimosobinama(Warr,1983).

StupanjosobneaktivnostipozitivnoutjeËenapsiholoπkozdravlje(FryeriPayne,1986).

Studijepokazujudajefinancijskasigurnostvisokopozitivnopovezanaspsiholoπkimzdravljem.UtjecajÊebitijoπveÊiakoonezaposlenomfinancijskioviseidrugiËlanoviobitelji(Warr,1983).Nadalje,izgledadaviπisocijalnistatuskorelirasmanjompromjenomupsiholoπkomzdravljuprigubitkuposla(FryeriPayne,1986),norezultatinisujednoznaËni.

StrategijesuoËavanjasnezaposlenoπÊuIrenaNekiÊ,usvomËlanku„Socijalneposljedicenezaposle

nih”,sobziromnastrategijesuoËavanjasdugoroËnomnezaposlenoπÊu,razlikujeËetirispecifiËne“kulturenezaposlenih”: Konformististradicionalnimglediπtemnaposaoirad,

gledajunaradkaonasvojuduænostpanezaposlenostkodnjihizazivaosjeÊajbeskorisnostiiizostavljenosti.Onisusocijalnointegrirani (jakevezesobitelji,prijateljima isusjedima) i trudesepronaÊiposao.SocijalnupomoÊdoæivljavajukaopravednu,alijesesramejerzasvojæivotnezaraujusami. Individualisti imajuπirokumreæuprijatelja izvangra

nicasusjedstva,panjihovæivotnijevoensnaænomsocijalnomkontrolom.Zastupajuvlastitapravilaivrijednosti,πtoimpomaæeda zaobiupravila vanjskogautoriteta.Na radgledajuutilitaristiËki: rad je vaæan jer jamËi novac i drugepogodnosti.Onipreferirajuprednostisvojesituacijeuodnosunazaposlenosttecijeneslobodu islobodnovrijemekoje imajudokæiveodpomoÊidræave. Autonomnitisupojedinciboljeobrazovani,anjihova

socijalnaokolinajekarakteriziranaslabimvezamaibeznaËajnomsocijalnomkontrolom.Uæivajuusvojojneovisnosti,socijalnikon

18 rujan - listopad 2012.

NARODNI ZDRAVSTVENI LISTPSIHOSOCIJALNE POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI

taktiispunjavajunjihoveintrinziËnepotrebe,netraæeposao,aliiodbijajunepoπteneiilegalnestrategijeostvarivanjaprihoda.Ovaskupinaimaalternativneradnevrijednosti. Fatalisti imaju slabe veze s drugima, ali posjeduju

snaænevanjskeregulacije.OnisusocijalnoizoliraniiizrazitoovisniosocijalnojpomoÊi.Vanjske regulacije ikontrolaautoritetadominirajusvakimaspektomnjihovogæivota.PovlaËese,viπenetraæeposao,dosaujuse.

MladiËeπÊepripadajukulturamakonformistaiindividualista,doksustarijinezaposlenipojedinciËeπÊefatalisti.UpravofatalistiËinenajveÊuproporciju“potklase”.Njihovesuekonomskaisocijalnapozicijasnaænomarginalizirane,arazinasamoefikasnostiizrazitoniska.MladiljudiizkonformistiËkekulturetakoersuizloæeniriziku.Akosestanjenezaposlenostinastavi,atraæenjeposlajebezuspjeπno,kaoposljedicemoguserazvitirezignacijaifatalizam.

IskustvauObiteljskomcentruPruæanjepoticajaipodrπkeusuoËavanjusnovonastalimsi

tuacijama,kaoiuprihvaÊanjuodgovornostizapromjeneidonoπenjeodluka,pokazujuvaænimsljedeÊe: Uradusnezaposlenomosobomnemageneralnogpri

stupa,primjenjivogzasve.Svatkojejedinstveniposeban,svatkoimasvojespecifiËneresurseikapacitete,interese,zanimacije,hobije,jakestraneimoguÊnostikojeposjedujeimoæeiskoristitizasvojudobrobit.Svatkoimapravonavlastiteodgovore,pitanjairjeπenjaizlaskaiznovonastalesituacije.Svakipojedinaczasebenosirjeπenje,abitnojedasepotaknupozitivnepromjene,samostalnoiliuzstruËnupomoÊ. Nerijetko se nezaposleni smatraju „izgubljenim sluËa

jem”,razmiπljajuπtosupropustili,atrebalisuuËinitiuproπlosti,akatastrofiËnaimjesvakapomisaoobuduÊnosti.TarazmiπljanjauzimajusvojdanakVRIJEME(sate,dane,mjesece).RazmiπljajuÊiogreπkamauproπlostiioneizvjesnojbuduÊnosti,zaboravljajuæivjetisadaπnjost,ajedinonaπtomoguutjecatiiπtomogupromijenitijestupravosadaπnjitrenutak.Sadaπnjijetrenutaknajvaæniji,presudanzadonoπenjeodlukaipromjenu.

„Uz mi si vre me na za raz miπ lja nje,ali ka da stig ne vri je me za dje lo va nje,pre sta ni raz miπ lja ti i kre ni.”

(A. Jack son)

Svaka negativna misao u sebi nosi afirmaciju. Teπke,bolneæivotnesituacijedajuËovjekumoguÊnostdapropitasebe, istraæisvojukreativnost teda,ako jeuspije rijeπiti,samostalnoiliuzpodrπku,postanebogatiji ibolji,spremnijizanoveizazove. Bitnojeimatisustavpodrπke:roditelje,obitelj,porodicu,

prijatelje,kojiÊeutrenutkukadasmoupotrebibitiuznas.Akojenemamoilijenetraæimo(æelimo),nerjeπavanjeproblemaiprepuπtanjeloπimmislimamogubitiokidaËiizadrugeloπestvari,ukojespadaipojavazdravstvenihproblemakojidotadanisubiliprisutni. Stalnoiuvijekvaænojeodræavatiodnose(partner,djeca,

roditelji,porodica,prijatelji,kolege),bitiaktivan,usmjeravatiiπiritisvoje interese ihobije, raditinaosobnomobogaÊenjukakobilakπeprebrodilikriznaæivotnarazdoblja,izbjeglisagorijevanja.

Mnogiljudiradeposlovekojiihnezadovoljavaju(sadræajemposlakoji obavljaju,odnosimaskolegama,nadreenima,uvjetimaukojimarade),πtoihËininesretnimainezadovoljnima.No,smatrajudajepromjenaposla„hirililuksuz”,neshvaÊajuÊidasusevremenapromijenila,daæivimouvremenuukojemjeznanjerelativnostalnosemijenja,sposobnostiivjeπtinesunove,apromjenezaposlenjanormalne.

„Mo re ne moæeπ pri jeÊi zu reÊi u vo du.” (R. Ta go re)

Bitnoje,osimËinjenicenezaposlenosti,prihvatitiiemocijekojeseuznovonastalusituacijuveæu(strah,bespomoÊnost,ljutnja,letargija)iizrazitiihnaprihvatljivijinaËin. PojedinacmoraznatikojejepodruËje,sadræajukojem

æeliraditi,kojisunjegovikapacitetiioËekivanja,kojaznanjaposjedujeiæelipokazati,nakojemposluiukojempodruËjusevidiiæeliraditijerprihvaÊanje„makakvog”poslamoæejoπprodubitiosjeÊajbespomoÊnosti. Obiteljmoæebitivelikapodrπka,notometrebapristupati

sOPREZOM jer,ako jeobitelj stalnoπtakaza rjeπavanjeproblema (roditelji nerijetko „djeci” predugo pruæaju raliËite oblikepomoÊi),akosestalnodobivajugotova rjeπenja,nestvarasemoguÊnostzaosnaæivanje,osamostaljivanje,donoπenjeodlukaipravljenjeizbora,odnosnopreuzimanjeodgovornostizavlastiteizbore. Nezaposlenimladiljudiimajusnaænevezesdruπtvomi

snaænuradnuetiku,πtoimpomaæedaprihvatesvojenezaposlenostanje;tekmanjinanemainhibirajuÊihfaktora,zbogËegaposeæezailegalnimposlovima(zbogmaterijalnedobiti). Reakcija na nezaposlenost moæe ovisiti o percepciji

uzroka:akosenezaposlenostatribuiravanjskimuzrocima(manjakangaæmanavlade),moæeserazvitiljutnjaibijes,agresivnoponaπanje.No,akosenezaposlenostatribuiraunutarnjimuzrocima(vlastitipostupciipogreπke),moguÊasuautoagresivnaponaπanjaunajπiremsmislu(ovisnosti,poremeÊajispavanja,hranjenja,psihosomatika). DugoroËnanezaposlenostpercipiranauvjetimaneuËin

kovitostivanjskihfaktora,navodimlade ljudenazakljuËakdaÊebitiekonomskiuspjeπnijipristupeliilegalnimtræiπtima(raspaËavanjedroge),aliinanasilnoiskazivanjeoËajaifrustracije.GubitakilinemoguÊnostnalaæenjaposla,moguÊe,generiraosjeÊajljutnje(zbognepoπtenjaskojimsesusreÊe)kaokljuËniaktivatoragresijeinasiljakojeÊesmanjiti,makartrenutaËno,utjecajinhibiranihprocesa. Svaka nezaposlenost moæe biti izazov za otkrivanje

neËeg novog, moæe imati pozitivne efekte, biti prilika za boljeupoznavanjesamogasebe:Kojisumojipotencijaliiskoriπteniineiskoriπteni?©tomesvezanima,raduje,pokreÊe,uËemusamkreativan?©tomeispunjava?Postojeliprogramikojimamogunadopunitisvojaznanja iliuzkojesemogudodatnousavrπiti?©tomijepotrebnodapromijenimæivot(stavoveiuvjerenja)kakobihbiosretnijiizadovoljniji?Jernetrebasumnjatida:

„Kr iza stva ra va tru u ko joj se ku jeno vo zna nje.”

NinaVelaVrabec,dipl.soc.pedagoginja

19rujan - listopad 2012.

U su sta vuso ci jal ne

skr bi po sto jepra va i uslu geko je se pruæa ju

zbog pri sut no sti bo le sti u onom uæem, me di cinskom smi slu.

Ali su stavso ci jal ne skr bi

kao cje li na po sto ji za to da po mog ne

ko ri sni ci mai za jed ni ci kaocje li ni da se

pri bliæe zdrav lju ka ko ga de fi ni ra

Svjet skazdrav stve naor ga n iza ci ja.

SOCIJALNA SKRBNARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Prema definiciji Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine33/12), socijalna skrb je djelatnostodosobitoginteresazaRe

publikuHrvatsku,kojomseosiguravajuiostvarujumjereiprograminamijenjenisocijalnougroæenimosobama,kaoiosobamasnepovoljnimosobnim iliobiteljskimokolnostima,aukljuËujuprevenciju,promicanjepromjena,pomoÊuzadovoljavanju osnovnih æivotnih potreba i podrπkupojedincu, obitelji i skupinama, s ciljemunapreenjakvaliteteæivotaiosnaæivanjakorisnikau samostalnomzadovoljavanjuosnovnihæivotnihpotrebatenjihovomaktivnomukljuËivanjuudruπtvo.

Iakoseparadigmasocijalneskrbikrozpovijestmijenjala,joπuvijekpostojipopriliËnaneupuÊenostu to πto sveonapodrazumijeva.Mnogi, naime, joπ smatrajukako socijalna skrb ukljuËuje samo distribucijumaterijalnihoblikapomoÊi,doksu preventivne aktivnosti i promicanje iunapreenje kvalitete æivota nepoznanica.Meutim,modernopoimanjesocijalneskrbiuπiremsesmislumoæesmatrati

upravopromicanjemzdravogæivota,mentalnogzdravlja,zdravognaËinasuoËavanjasaæivotnimproblemima.Premadefiniciji Svjetske zdravstvene organizacije,zdravlje je stanje potpunog tjelesnog,duπevnog i socijalnog blagostanja, a nesamoodsustvobolestiiiznemoglosti.

Socijalna skrb nikada neÊe moÊi nikakvimsvojimdjelovanjemeliminiratisveproblemeikriznesituacijeuæivotuËovjekajerÊeuvijekpostojatibolesniljudi,sami i stari ljudi i drugi kojima jepotrebnapomoÊ. Socijalna skrb, meutim, moæeojaËatiËovjekakakobipronaπaoodgovarajuÊinaËinprihvaÊanjainoπenjaæivotnihproblema,dokgodmunjegovesposobnostitoomoguÊuju.

AktivnaulogakorisnikaZa ostvarivanje prava iz sustava so

cijalneskrbiuprvomsustupnjunadleænicentrizasocijalnuskrb.Osimcentara,u obavljanje te djelatnosti ukljuËene su idruge ustanove socijalne skrbi: domovisocijalne skrbi, obiteljski centri, centri zapomoÊ injegutebrojnenevladineorganizacije.

PUTKAZDRAVLJU

20 rujan - listopad 2012.

SOCIJALNA SKRBNARODNI ZDRAVSTVENI LIST

PravednodruπtvoSustavsocijalneskrbiπirokjeisvojim

djelovanjem obuhvaÊa brojne kategorijetzv. ranjivih skupina stanovniπtva. Naprimjer, uvijek je aktualna skrb o djeci bezodgovarajuÊeroditeljskeskrbibuduÊidajedruπtvouvijeknajosjetljivijezaproblemedjece.Uposljednje je vrijeme vidljivodadruπtvoucjelinipostaje sve viπeosjetljivo inaproblematikuosobasmentalnimteπkoÊamapainatompodruËjupostojebrojnistruËnipomaci.Meutim,onoπtojoπnijeupotpunostisazrelousvijestidanaπnjegdruπtva jestËinjenicadabipreventivnodjelovanjesocijalneskrbi trebalobitionoprimarnoineπtonaπtoodlaziglavninafinancija istruËnihkapaciteta,akurativa neπto πto bismo mogli nazvati„nuænim zlom” koje se, realnogledajuÊi,nemoæeizbjeÊi.Socijalnaskrbsvojimdjelovanjem,naime,netrebazahvaÊatisamoosobesodreenom„dijagnozom”,odnosnoveÊmanifestiranimproblemom.Njezinjezadatakdaosobeizskupinakojesuzbog odreenih svojih osobina „riziËne”osposobizazdravenaËinesuoËavanjasnjihovim problemima. Takve preventivneaktivnosti redovito zahtijevaju izdvajanjeveÊihkoliËinafinancija,ali sudugoroËnouvijekisplativijezadruπtvo.

©tobi,dakle,podrazumijevalo„zdravodruπtvo”izperspektivesocijalneskrbi?Pa,vjerojatnobitobilopravednodruπtvoukojemnemadiskriminacije,gdjesepoπtujuljudskapravaiintegritetËovjeka,gdjesvakipojedinacimajednakemoguÊnosti,ukojemsvakupotrebnuinformacijuioblikpomoÊi dobiva od strane kompetentnihstruËnjakaipruæateljausluga,itopravodobnoteuzmoguÊnostdasamsudjelujeuodluËivanjuosvojemæivotu.TobibilodruπtvoukojemnjegovinajranjivijiËlanovidobivajupomoÊkojajeprilagoenanjihovimpotrebama.

No, pogreπno je govoriti samo o institucionalnomdjelovanju jer jepotrebnodasesvatkoodnas zamisli nadsvojimponaπanjem i vrati vrijednostimakoje supomalo zaboravljeneudanaπnjemuæurbanom svijetu. Potrebno je, naime, daseprisjetimositnihgestipremabliænjima,dobrosusjedskepomoÊi,da zaboravimookretanje lea problemima koji se dogaajuljudimakojisuporednas.Solidarnostjeneπtoπtonesmijemozaboraviti iËemusetrebamopribliæitiπtojeviπemoguÊe.MartinaKalËiÊ,dipl.soc.radnica

NaËela po kojima se provodi djelatnostsocijalneskrbiuRepubliciHrvatskojpobliæeopisujeaktualniZakonosocijalnojskrbi(Narodnenovine33/12).TosunaËela supsidijarnosti, socijalne praviËnosti,slobodeizboraidostupnostisocijalneskrbi, individualizacije,ukljuËenostikorisnikau zajednicu, pravodobnosti, poπtivanjaljudskih prava i integriteta korisnika, zabranediskriminacije,informiranostiopravimaiuslugama,sudjelovanjaudonoπenjuodluka,tajnostiizaπtiteosobnihpodataka,poπtivanjaprivatnostitepodnoπenjaprituæbe.UnabrojenimnaËelimazapravoje saæet suvremeni pogled na socijalnuskrb.Prvenstveno,naËelomsupsidijarnostipropisanojedasustavpomaæeonimakoji sami, ili uz pomoÊ svojih obveznikauzdræavanja,nemogunaÊirjeπenjesvojihproblemaiæivotnihsituacija.TimnaËelomizbjegava se neπto πto je godinamabilonauËeniobrazackorisnikapravaiusluga

socijalneskrbi,atojenjihovapasivizacija.Nadalje, naËela naglaπavaju aktivnu

ulogu korisnika socijalne skrbi, koji imasloboduizabratipravoiliuslugukojuæelikoristiti (akozanjuostvarujeuvjete), imapravobitipartneruprocesupruæanjasocijalneskrbi.Odtogasu,naravno,izuzetisluËajevigdjesusluæbeneosobena temelju javnih ovlasti duæne postupati posluæbenoj duænosti, kao npr. radi zaπtitedjeceimaloljetnihosobailiosobaliπenihposlovnesposobnosti isliËno.StruËnjaksada,dakle,neËinisvezailiumjestokorisnika,veÊgavoditijekomprocesa,potiËegadasudjeluje,biraciljevekojeæelipostiÊi, a samim time Ëini njega samogodgovornimzaonoπtoÊesedogaati.Takav pogled na sustav podrazumijevadastruËnjacikojipruæajuuslugesocijalneskrbibudukompetentni iprofesionalniusvojimpostupanjima,uznuænopoπtivanjeetiËkihnaËelasvojeprofesije.

21rujan - listopad 2012.

RAT UDRUGA CIVILNOG DRUŠTVANARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Kaoaktivistiorganizacijacivilnogadruπtva takvimbismoseporukamamoraliobraÊatirazliËitimstrukturamakojesuprofesionalnoodgovornezazdravstvenupolitikuibriguozdravljugraana,πtobitrebaobiti

poticajzapromjeneuzdravstvenomsustavu.Pitanjeje:kolikosmomikaograanipacijentispremniprihvatiti takvepromijenjenestavove,kolikosmoeduciraniozdravljuikolikonaπeokruæenjepogodujepreuzimanjubrigezavlastitozdravlje?

Civilnodruπtvokaookruæenje

PodokruæenjemovdjeÊugovoritisamooorganizacijamacivilnogadruπtvazakojeseopÊenitosmatradamogupomoÊigraanimauostvarenjuspecifiËnihpotrebaiprava.Takveseorganizacije,premazakonuiz2001.godineosnivajukaodobrovoljaËke,dobrotvorne,neovisne,neprofitneilinevladine,aspadajuusegmentdruπtvaËestonazvan“treÊisektor”.SvimajezajedniËkaosnovaslobodaudruæivanja ipoduzimanjezajedniËkihakcijauinteresusvojihËlanicaiËlanova,iakonekeodnjihimajutakveprogramezbogkojihimpripadastatusudrugakojeobavljajudjelatnostizaopÊedobro.OdnevladinihudrugaoËekujeseda,ispunjavajuÊisvojukontrolnuikorektivnuuloguudruπtvenimzbivanjima,uimegraanauspostavljajupartner

GRA–ANIN-PACIJENT

We don’t want our doc tors to work for us but with us!

(Ne æe li mo da naπi li jeË ni ci ra de za nas, ne go s na ma!)

Jack Ap fel, Dia be tes UK

Zdrav lje ni je sve, ali bez zdrav ljasve je niπ ta!

Art hur Sc ho pen hauer

skiodnossdrugadvasektora,javnimiprofitnimsektorom,idajeunjihovomdjelovanjuosnovnamotivacijasolidarnostispremnostzasamoorganiziranje,posebiceupruæanjusocijalnihusluga,odnosnoprovoenjusocijalnihprograma.

ZaradcivilnihudrugausvijetusekoristerazliËitarjeπenja,uovisnostiosocijalnojizdravstvenojpoliticipojedinihdræava,aliulogacivilnihudrugapostajesveviπeprepoznatljivausvimmodernimsocijalnimreæimima,aËestojenjihovradpotaknutupravotamogdjedræavnezdravstveneustanoveneispunjavajuupotpunostisvojufunkciju.TakojeukljuËivanjenevladinihorganizacijaovisnoospecifiËnimpotrebamadruπtva,anjihovradovisiomoguÊnostimadræavedapotiËerazvojiorganiziranostcivilnihudrugaipruæapotporu.

UpravojezdravstvotakvaosjetljivajavnadjelatnostodposebnogdruπtvenoginteresakojasetiËesvihgraanaizakojedruπtvenookruæenje,zbogobjektivnihokolnosti,aliËestoisubjektivnih razloga,neosiguravauvjeteukojimabisemogloostvaritipravonazdravljekaojednoodtemeljnihljudskihprava (premaDeklaraciji o ljudskimpravima iz1948.).TosemoæeËutiusvimraspravamaoreformizdravstvenogsustavauRepubliciHrvatskoj,kojepokazujubrojnenedostatkezdravstvenogsustavaukojemgraaninemoguostvaritipravona

22 rujan - listopad 2012.

RAT UDRUGA CIVILNOG DRUŠTVANARODNI ZDRAVSTVENI LIST

pravodobnuikvalitetnuzdravstvenuzaπtitu.KakavjemoguÊidoprinoscivilnihudrugauiznalaæenjuboljihrjeπenja?Moæelipojedinac pomoÊi da vlastitim angaæmanom kroz nevladinuudruguutjeËenapromjenesustavauvlastitomiopÊeminteresu?PostojelizakonskiokvirikojitoomoguÊavaju?

Kao iuveÊini tranzicijskihdræava, legislativakojabipomoglaukljuËivanjucivilnihudrugausocijalnupolitikusporoseoblikuje.UvjerenismodaÊepristupanjeEuropiznaËitipoticajpromjenama,uprvomredudasecivilneudrugeudræavi,alii kroz meunarodnu suradnju, prihvate kao partneri u provoenjusadræajaukojimakaolaicimogudatisvojdoprinos.Takva suradnja podrazumijeva primjenu naËela kao πto suotvorenost i odgovornost, a sadræaji se odnose na konzultacijeidijalog,priËemusevodiraËunaooËuvanjuvlastitogidentitetadræava.Akakojesazdravstvom?

Sadaπnja iskustva onih koji se u Hrvatskoj bave civilnimudrugama u zdravstvu kao volonteri, pokazuju da je kljuËniproblemopÊistav,najËeπÊenegativan,premagraanskiminicijativama i volonterskom radu (Ëestouzkomentar: to je zaonekojinemajudrugogposla!).Zbogtogajeneophodno,narazinidræave,uloæitiposebannapordasepostigneveÊipublicitetzaaktivnosticivilnihudruga,πtobipotaklopromjeneusvijestigraana,ali istavovasvihstrukturadruπtvaskojimanevladinsektormorasuraivatiostvarujuÊisvojuulogu.

UpostojeÊimdokumentimakoji seodnosenastrategijuzdravstvavrlosemalospominjemoguÊnostangaæmana

iorganiziranogdjelovanjacivilnihudruga,Ëakniti upodruËju informiranja opÊe populacije i preventivnih aktivnosti krozradcivilnihudruga,iakoseoËekujeaktivanodnosgraanaupreuzimanjuodgovornostizasvojezdravljeiprovoenjemjerasamozaπtite.Sigurno je,meutim,dabisemogloviπeoËekivatiodonihkojiseaktivnobaveradomcivilnihudrugaakoimsepruæimoguÊnostzauspostavljanjepartnerskogstatusa.

©tonamuHrvatskojnudipostojeÊa legislativa?Uzakonodavnomsmislu imamoosnovni dokument koji omoguÊuje organiziranje i djelovanje udruga: Zakon o udrugama iz1997.zamijenjenje2001.novimZakonom(Narodnenovine,broj88/2001.),adonesenisuidrugidokumenti,kojibitrebalipomoÊifinanciranje radacivilnihudruga.PrimjenaZakonaunadleænostijeVladinogUredazaudruge,kojijeosnovankrajem1998.kakobiseunaprijedilameusektorskasuradnjasnevladinimsektorom,aliiunutarsektora,aposljednjihgodinaUredpoduzima izuzetnokorisneakcije.Meusektorskojsuradnji takoerpridonosi iSavjet za razvoj civilnogadruπtva,kojijeosnovanuoæujku2002.,kaosavjetodavnotijeloVladeRH,ikoji jeposebnoodgovoranzaizraduStrategijerazvojacivilnogadruπtva.

Promociji civilnoga druπtva znaËajno pridonose okupljanjaprigodomDanaudruga,kojaseodnedavnoorganizirajuurazliËitimregijamaRH.VelikupomoÊcivilneudrugeimajuiodZakladeza razvojcivilnogadruπtva,koja jeosnovana2003.godine,nesamozbognatjeËajakojimasefinancirajuprojektiorganizacija civilnoga druπtva, nego i zbog organiziranja tribina,okruglihstolova i rasprava,kao i tiskanja informativnihmaterijala,meunjimaiËasopisaCivilnodruπtvo,uelektroniËkomobliku.

Potrebnojemijenjatistavove!

UpodruËjuzdravstvaregistrirano jeviπeod300udruga,odkojih sevelikbroj susreÊesasliËnimproblemima:malobrojnoËlanstvozbognedovoljnoginteresagraanazaaktivnosudjelovanjeuraduudruga,pronalaæenjevolonterakojinegubeentuzijazamzbognerazumijevanjanakojenailazeuokolini,privatno ili u kontaktimas institucijamavlasti, zbog teπkoÊaoko pribavljanja financijskih sredstava za aktivnosti udruge,nedovoljnoeduciranihsuradnikaosvekompleksnijimzahtjevimazafunkcioniranjeudruge.ZaudrugeuzdravstvupojavljujesespecifiËanproblemnedovoljnepodrπkeinespremnostistrukedacivilnuudruguprihvatikaopartneraurjeπavanjuzajedniËkogcilja:boljegzdravljagraana.

Tojebio,uzostalo,irazlogzaosnivanjeKoalicijeudrugauzdravstvu(KUZ)2004.godine.IdejazaosnivanjerezultatjeradionicePartnerstvozazdravlje,kojuje2000.godineorganiziraloMinistarstvozdravstva,ukojemjeutovrijemepomoÊnikministriceprof.AneStavljeniÊRukavinabiosadaπnjiministarzdravljaprof.RajkoOstojiÊ.PredavaËi izAmerike,uvrloinspirativnojraspravispredstavnicimapedesetakudruga,objasnilisuprednostikoordiniranogdjelovanjasrodnihudrugaizajedniËkognastupapremainstitucijamaskojimasurauju.Stakvim jenamjerama,na inicijativuHrvatskogsavezadijabetiËkihudruga,odræanprvisusretzainteresiranihudruganaDanimaudruga2003.godine,kadajeosnovanInicijativniodbor,kojijeutravnju2004.godineodræaoosnivaËkuskupπtinuKoalicijeudrugauzdravstvu.

PromidžbeniprostoruNARODNOMZDRAVSTVENOMLISTUAkoæeliteoglaπavatiunaπemlistu,javitesenatelefone:Uredniπtvo: 051/358792 051/214359

23rujan - listopad 2012.

RAT UDRUGA CIVILNOG DRUŠTVANARODNI ZDRAVSTVENI LIST

KUZ je osnovan s vizijom da pomognerazvojuorganizacijacivilnogadruπtvauzdravstvu te da zajedniËkim aktivnostimaumreæenihudrugapacijenatautjeËenasvazbivanja koja se tiËu unapreenja zdravstvenog sustava (viπe u Statutu na webstraniciKUZawww.kuz.hr).

Danasje, izravnoilikrozsvojesaveze,uKUZuËlanjenoviπeod220udruga,πtopredstavlja glas javnosti od tridesetak tisuÊaangaæiranihgraana!Kaonacionalnisavezudruga,KUZdjelujekaocentarpotpore neprofitnog sektora, jaËajuÊi unutarsektorskuimeusektorskusuradnju,itakounapreujeodræivostrazvojasvojihËlanica.KaoËlanicaMeunarodnezajedniceudrugapacijenataIAPO(InternationAllianceofPatient’sOrganizations)iEuropskogsavezazajavnozdravstvoEPHA(EuropeanPublicHealthAlliance),KUZaktivnosudjelujeiumeunarodnimdogaanjima.

Naπ je moto: NI©TA O NAMA BEZ NAS! smisao kojegajeosnaæivanjeulogepacijenatauzdravstvenomsustavu,aostvarujemogaprovodeÊitrajnukampanju“Pacijentusrediπtuzdravstvenezaπtite”,kojaukljuËujekontinuiraneaktivnostiuinteresujavnogdobraisvihgraana,krozpartnerstvosdrugimsubjektimazdravstvenogsustava.NatajnaËinKUZæelipridonijetioËuvanjuzdravljapojedinaca inapretkuhrvatskogazdravstvenogsustava.

odaktivnostibihistakla:1.Svakodnevnoinformiranjegraana:putemvlastitewebstranice;upuÊivanjemelektroniËkihnewslettera

ielektronskihporukabrojnimkorisnicima;distribucijomvlastitogletka“korisne informacijeopravimapacijenata”;distribucijomvlastitihpriruËnika „kliniËkoispitivanjepriruËnikza bolesnikeinjihoveobitelji” i“PonaπanjekroniËnihbolesnika premapropisanojterapiji”;distribucijomletka“iaPoDeklaracija”; puteminfotelefonakUZazagraane;izravno,kontaktirajuÊigraanekroz raznadogaanja(tribine,predavanja,

okruglistolovi,sajmoviisl.).2.organiziranjejavnihraspravaukojimagraanimogu izreÊisvojemiπljenje idobiti informacijeodstruËnihinadleænihdræavnihinstitucija;3. reagiranje na dogaanja u hrvatskomzdravstvu i predlaganje konkretnih mjeraza unapreenje zdravstvenog sustava preko predstavnika pacijenata koji su ËlanoviudrugaËlanicakUZa;4. Sudjelovanje na raznim dogaanjima kojasetiËuzdravstvenogsustavaiukljuËivanjekUZa u osmiπljavanje, provoenje i nadzorzdravstvenepolitikeurH.

SveπtojenapisanooKUZutrebabitiargumentzaprednostiumreæavanjaorganizacijacivilnogdruπtvajerudruæenimoæemopoduzimatienergiËnijekorakezapostizanjeciljeva,unaπemsluËajuboljegzdravljaikvaliteteæivotagraana.

MreæaudrugapredstavljapovoljnijiokvirzakoordiniranodjelovanjeiveÊuuËinkovitost,poticajjezasocijalnukoheziju,apritomesuzadræanatemeljnanaËelaudruæivanjaradiostvarivanjazajedniËkihnastojanja,bazirananapovjerenju,solidarnostiiuzajamnosti.KaoiusvakompoËetku,javljajuseproblemiskojimaseurjeπavanjusnalazimoupostojeÊimuvjetima,uuvjerenjudaÊemopostizanjemosnovnihciljeva jaËanjakapaciteta,novimaktivnostima i sadræajima radapostati prepoznatljivi i imati veÊupodrπku svih strukturausustavukojebrinuozdravljuizdravstvenojkulturigraana.

©topoduzeti,πtooËekivati?U sadaπnjem stupnju organiziranosti civilnoga druπtva

opravdanojepitatise:πtodræavamoæeprepustiticivilniminicijativamaupodruËjuzdravstva?ZaaktivisteudrugabiobiohrabrujuÊiosjeÊajdadræavneinstitucijeiposlovnisektorpokaæupovjerenjeuvrijednostisamoorganiziranjaimoguÊnostdavanjadoprinosaopÊemboljitku.Preduvjetjeaktivnopartnerstvoizmeusvatrisektora,uzajamnostinuæanprotokinformacija.U tom bi se sluËaju pokazalo opravdanim osnivanje udrugazasamopomoÊ,kojesubliæeproblemimagraanausvakodnevnomæivotu,aËlanoviudrugaradobiulagalisvojevrijemeienergijuzaprogrameodopÊekoristi,priËemusepodrazumijevainjihovosudjelovanjeuodluËivanjuikreiranjupolitike.

Dodatnipoticajiodnedavnodolazeoddræavneadministracije u zdravstvu, posebice od kadaministarprof.rajkoostojiÊsasvojimsuradnicima, kao i predstavnicima Hrvatskog zavodazazdravstvenoosiguranje,svakesrijederedovitoodræavasastankespredstavnicimacivilnihudruga,zaπtojekaokoordinatorzaduæenkUZ.

MensuraDraæiÊ

24 rujan - listopad 2012.

KONFORMIZAMNARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Stogase ljudiponaπajuuskladusdruπtvenim iligrupnimnormama.NormedefiniramokaopravilaoopÊeprihvaÊenim, prikladnim oblicima ponaπanja koji seoËekujuilizahtijevajuodpripadnikasocijalnezajednice

iligrupe.Priklanjanjenormama jekonformizamuπiremsmislurijeËi.KadaljuditoneËine,izlaæusenegativnojprosudbidrugih,odnosnoizlaæusesocijalnompritisku.

SocijalnipritisakdefiniramokaosocijalniutjecajkojiproizlaziizstvarnogilipretpostavljenogoËekivanjailizahtjevanekeosobeiligrupe.Socijalnipritisakpojedinacdoæivljavakaoopasnostzaosobniintegritet.StoganajËeπÊereagirauskladusponaπanjemdrugih,najËeπÊesponaπanjemveÊine,daklekonformirasepo

nakojemujejednaokomitalinija.NadrugompredloπkubitÊetriokomitelinijeoznaËenekaoA,BiC.ZadatakjeispitanikareÊikojojlinijinatompredloπku(dakle,daliA,BiliC)odgovarapoduæinilinijaprikazananaprvompredloπku.ProcjenuÊeizreÊinaglas,redomkakosjede(od1do7).

UprvomzadatkusviispitaniciprocjenjujudajetolinijaB,πtojetoËanodgovor.KoddrugogzadatkasvikaæuA,πtojetoËanodgovor.NaivniispitanikveÊsepomalodosauje.UtreÊemzadatku,meutim,prviispitanikkazujepogreπanodgovor:C.Patakoidrugi,treÊi,Ëetvrtiipeti.Dolazirednanaivnogispitanika.

Aschje,dakle,æelionaÊiodgovornapitanjekakoÊereagiratinaivniispitaniksuoËensjednoglasnomprosudbomveÊinekoja

NORMEISOCIJALNIPRITISAK

Za us klae no dje lo vanje ne ke sku pi ne ili gru pe vaæ no je da se Ëla no vi ponaπa ju u skla du s odreenim pra vi li ma ili nor mama. Obi telj bi teπ ko usklae no dje lo va la ako bi sva ki Ëlan u razliËi to vrije me od luËio obje do va ti, gle da ti te le v izi ju, spa vati... ©to bi se tek do godi lo u grad skom pro metu ka da se ne bi poπ ti va li pro met ni zna ko vi, npr. ako se na znak cr ve nog svje tla ne bi pro puπ ta la vo zi la iz dru gog smje ra i sliË no...

stojeÊimnormama.Uljudskomdruπtvu,ponaπanjekojenijeusklaenosponaπanjemveÊinemoæeimatizaposljedicuprijekor,odbacivanjeiliismjehivanje.

Konformizam,uuæemsmislu,definiramokaopromjenuponaπanjailiuvjerenjaizazvanugrupnimpritiskom.

EksperimentpsihologaSolomonaAschaZaπto se podlijeæe grupnom pritisku i u kojim se uvjetima

postajekonformist?Odgovorenatapitanjanastojedatibrojnapsihologijskaistraæivanja.AmeriËkipsihologSolomonAschprimijeniojesljedeÊipostupak:

Ispitanikdolaziu ispitnuprostoriju isjedanapreostaloslobodnomjesto(broj6)uzstolzakojimveÊsjediπestispitanika.TesuosobeeksperimentatorovisuradnicikojisuveÊprethodnodogovoriliπtoÊeËiniti.

EksperimentatorimËitauputu,tj.objaπnjavadaÊesudjelovatiuistraæivanjutoËnostipercepcije.SvakiispitanikÊenekolikoputaprocjenjivatiduæine linija.BitÊe imprezentiranpredloæak

25rujan - listopad 2012.

KONFORMIZAMNARODNI ZDRAVSTVENI LIST

jeopreËnanjegovomdoæivljaju.HoÊelipodleÊigrupnompritiskuilimuseoduprijeti?

Ueksperimentujeustanovljenodaseviπeod33%ispitanikapriklanjalopogreπnojprocjeniveÊine.Aviπeod75%naivnihispitanikabaremsejednompriklonilopogreπnojprocjeniveÊine.

NormativniiinformativnisocijalniutjecajZaπtoseutakvimsituacijama,kaouovojopisanojuekspe

rimentu,ljudipriklanjajupogreπnommiπljenjuveÊine?PribojavajusenegodovanjaveÊine,zamjerkiipredbacivanja.»ovjekimatendenciju ponaπati se sliËnoostalimadabi izbjegaoodbacivanje i zadobionaklonost.SamiAschovi ispitanici, u intervjuunakoneksperimenta,opisivalisudasuosjeÊalizbunjenostineugodu.

VaæanizvorkonformizmajeuËinjenicidareagiranjeveÊineizaziva kod pojedinca sumnju u valjanost osobne prosudbe.TakosuiodgovorinekihAschovihnaivnihispitanikakojisusekonformirali bili sljedeÊi: “Moædanijedobro razumiouputu”, ili“Moædadoæivljavaperceptivnuvarku”,ili“Moædastogmjestanakojemusjedinevididobrokaoostali”...

Od najranijih dana mladosti pojedinac uËi da ga ljudi prihvaÊajukadajesnjimausuglaπen.Socijalizatoridakle,roditelji,nastavnici,prijateljipotkrepljujuponaπanjekojejesliËnonjihovom.Konformizamje,dakle,posljedicanormativnogsocijalnogutjecajakojidovodidopromjenaponaπanjakojeseoËitujuupriklanjanjuoËekivanjimadrugih.

PojedinacseËestousvomsocijalnomokruæenjuoslanjanaprosudbudrugih.Njihovisupostupciizvorinformacijakojemuolakπavaju razumijevanjesituacije;stoga je informativnisocijalni utjecaj vaæan izvor konformizma.Unejasnim, neodreenimsituacijamaËeπÊeÊenastupitikonformistiËkoponaπanje.KonformizamsepoveÊavaupotpunosuglasnojgrupi,kadajegrupaugledna,privlaËnapojedincuiakosepojedinacneosjeÊadovoljnoprihvaÊenimugrupi.