ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 1 #1 ii

ii

ii

NAJSTRPLJ IVI J I Z ATVORENIK U HISTORIJ I

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 2 #2 ii

ii

ii

Naslov originala

Eazamu sedinin fit-tarih

Autor

Aid el-Karni

Prijevod

Abdurrahman Kuduzovi

Lektura

Omer ResuloviIsnam Talji

Abdurrahman Kuduzovi

Korektura

emsada Dani-Kuduzovi

Izdava

Abdurrahman Kuduzovi

Dizajn korice

Amir Halilovi

DTP

D.T.

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 3 #3 ii

ii

ii

Aid el-Karni

Najstrpljivijizatvorenik u historiji

Sarajevo, 2011

Jusuf, a. s.

Tree izdanje

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 4 #4 ii

ii

ii

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 5 #5 ii

ii

ii

1Rjeitost Kurana i istiniteradosne vijestiN EKA JE HVALA SVEVINJEM ALLAHU, neka jemir i spasResulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, njegovojasnoj porodici, drugovima i svim njegovim sljed-benicima.

U ovoj knjizi kazujemo o najstrpljivijem zatvoreniku uhistoriji. Molei Svemogueg Allaha za pomo, detalje ka-zivanja crpit emo iz asnoga Kurana, najjae veze, vjeneKnjige, velike Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, mu-dize, upute, svjetlosti, lijeka, milosti, opomene, velikog ikategorinog dokaza i objanjenja svega.

Izabrao sam kazivanje o Jusufu, alejhis-selam, jer je onojedno od najljepih kazivanja. tavie, mnogi uenjaci reklisu da nisu uli za pounije i ljepe kazivanje.

Objavljujui ti ovaj Kuran, Mi tebi o najljepim do-gaajima kazujemo Kau da je to najljepe kazivanjejer govori o vjerovjesnitvu i poslanstvu, kraljevima, trgo-vini, zatoenitvu, tekoi, izbavljenju, bogatstvu, siroma-tvu, grijehu, pokajanju, snovima, stvarnosti; osuuje ra-zvrat, hvali ednost Najljepe, jer se sve to je u njemuspomenuto zavrilo na najljepi nain i sretno: poslanik Ju-suf, alejhis-selam, od zatvora, preko ugnjetavanja, dospio jedo poslanstva i vlasti, njegovog oca Jakuba, alejhis-selam,Allah, delle anuhu, odabrao je i dao da se sjedini njegova

{ 5 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 6 #6 ii

ii

ii

porodica. Svevinji Allah oprostio je Jusufovoj, alejhis-se-lam, brai, prema nekim uenjacima i upravnikovoj eni.Upravnik je prihvatio islam; sve se na kraju svelo na dobro,olakanje, radost A drugi kau: Na svijetu, ni na istokuni na zapadu, ne postoji ljepe kazivanje od ovoga. Pogledaj-te samo kako se niu dogaaji i sve dolazi u svoje vrijeme:Jusufova, alejhis-selam, braa nisu dola prije nego to jeJusuf, alejhis-selam, preuzeo vlast, a vlast nije preuzeo doknije izaao iz tamnice.

Posluajmo govor naeg Gospodara, Svemogueg Stvori-telja. Ostavimo po strani govor knjievnika, pjesnika i ue-njaka, a posluajmo govor Onoga Koji je stvorio i nas i njih.Allah, delle anuhu, rekao je za Svoj govor da mu je la stra-na s bilo koje strane; Kuran je nadnaravan: Reci: Kadabi se svi ljudi i dinovi udruili da saine jedan ovakavKuran, oni, kao to je on, ne bi sainili, pa makar jednidrugima pomagali. O pisci, o pjesnici, o knjievnici, omislioci, svi se udruite, pa uzmite kakva hoete pera, ka-kvu god tintu elite, kakve god listove imate, i sastavite taelite! Ma ta napisali, jedan ajet iz asnoga Kurana bit eza stupnjeve i stupnjeve iznad vaeg djela; nikada i nikoKuran nee dostii.

Svevinji je Allah suru Jusuf poeo rijeima Elif-Lam--Ra, a uenjaci na ovakve poetke ajeta ne gledaju istovje-tno. Neki kau da samo Sveznajui Allah zna njihovo znae-nje. Drugi vele da je Allah, delle anuhu, tim slovima htioizazvati Arape, jer Resulullahova, sallallahu alejhi ve sellem,mudiza jest Kuran. Drugim rijeima, o Arapi, o rjeiti lju-di, o najbolji oratori, o najistaknutiji pjesnici na Zemlji, viste denitivno najrjeitiji ljudi na svijetu, nepristrano i bezkurtoazije. To je vae priznanje i priznanje drugih, nearapa.Moda ima vie nearapa eksperata za neku drugu oblast,moda su napredniji u neemu, moda ih ima boljih pje-

{ 6 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 7 #7 ii

ii

ii

snika, moda ih ima veih pisaca, ali Arapi su denitivnonajrjeitiji ljudi i najsposobniji da neto objasne. Otuda jeAllah, delle anuhu, poslao Resulullaha, sallallahu alejhive sellem, najrjeitijeg ovjeka. U djelu Kenzul-ummal spo-menut je hadis iji je lanac prenosilaca dobar, a u njemuse navodi da su ashabi rekli Poslaniku, sallallahu alejhi vesellem: Allahov Poslanie, nismo vidjeli rjeitijeg ovjekaod tebe. Tada ih je obavijestio da je on uistinu najrjeitiji,jer je odrastao u pustinji, u Benu Sadu, tamo gdje je rjei-tost itekako zastupljena. Allah, delle anuhu, uinio je daResulullah, sallallahu alejhi ve sellem, bude najrjeitiji, iobjavio mu je Knjigu, iji su ajeti jasni, svijetli, nadnaravni,kategorini dokaz, ushiuju i zapanjuju ljudski razum. Kaoda eli kazati: Arapi, evo, ovo su ta slova: Elif, Lam i Ra, kojavi koristite, od kojih ste sastavili bezbroj predavanja, hutbii dijaloga, ali nikako ne moete sainiti govor slian Alla-hovom, delle anuhu, govoru. Neki su uenjaci govorilida je primjer Allahovog govora i naeg govora kao primjerzemlje od koje gradimo kue, oblikujemo razno ukraenoposue i upove iz kojih jedemo i pijemo, ali nismo u sta-nju od nje stvoriti ovjeka, a Svemogui Allah uinio je to.Isto tako, od tih slova moemo sastaviti obraanje, predava-nje, spjevati stihove, ali ne moemo izgovoriti rijei slineAllahovim, delle anuhu, rijeima. Dakle, asni Kuran,koji je Sveznajui objavio Resulullahu, sallallahu alejhi vesellem, izazov je i ljudima dokaz da nita slino oni, makoliko se trudili, ne mogu sainiti.

Stoga, slobodno moemo konstatirati da je bijedan onajko dnevno ne razmisli makar o jednoj stranici Kurana, ja-dan je onaj ko ga ne ita svaki dan, makar i pomalo, aliustrajno. Lien je svakog dobra onaj ko preferira asopise,novine, pjesnitvo, izjave arobnjaka, proricanje proricate-lja nad govorom Milostivog. itaj Kuran i razmiljaj o nje-

{ 7 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 8 #8 ii

ii

ii

mu jer hadis kae: Srce u kojem nema nita od Kurana lii nazaputenu kuu. Posveti se asnoj Knjizi, u Dennetu e tibiti reeno: itaj teno, kao to si itao na dunjaluku i penji se,tvoj stupanj u Dennetu bit e tamo gdje proui posljednji ajet.Dakle, na osnovu broja ajeta koje bude pamtio dobit emjesto u Dennetu. Na dobru je onaj ko radi po Kuranu, iako bude pamtio malo, ali onaj koji ga naui i po njemu ra-di nesumnjivo je bolji, njega e Svemogui Gospodar uzdiina visoke stupnjeve.

Nakon rijei kao to su Elif-Lam-Ra, obino dolazipohvala Kurana ili se spominje Knjiga objavljena Resululla-hu, sallallahu alejhi ve sellem: Ovo su ajeti Knjige jasne,od tih slova i rijei sastavljeni su ajeti Knjige jasne. Svakoima svoju knjigu, a Allahova je knjiga Kuran. Svaki pisac,svaki pjesnik na poetku svoga djela unaprijed se izvinjavazbog mogue greke, zaborava, podbacivanja, osim JednogJedinog, Koji se nije izvinio na poetku Svoga govora, sau-vaj Boe: Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnjeUnjoj nemamanjkavosti, ni podbacivanja, ni dopune, na njunema kritikog osvrtanja, ve je izazov i svjetlo, a dovoljnonam je to je ona Allahov, delle anuhu, govor.

Ovo su ajeti Knjige jasne, njegovi su ajeti jasno razlu-ili halal od harama, objasnili vjerovanje (akidu), propise,ponaanje i ophoenje, sve u tanine. Pa neka je hvaljenSvemogui Allah, Koji nam je objasnio islam u asnomKuranu i Resulullahovom, sallallahu alejhi ve sellem, sun-netu, i neka je hvaljen to je uinio ovu Knjigu jasnom,rjeitom, lahkom, da je razumiju i graani i seljaci, i uenii neueni, i odrasli i djeca.

Mi je objavljujemo kao Kuran na arapskom jezikuda biste razumjeli. Svevinji za Sebe kae: Mi i Ja, hva-lei se zbog lijepih imena i savrenih svojstava, a lina za-mjenica na poetku ajeta ukazuje na vrijednost onoga to

{ 8 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 9 #9 ii

ii

ii

dolazi. Drugim rijeima, obratite panju na ono to dolazi,to je Kuran asni, objavljen Resulullahu, sallallahu alejhive sellem.

Mi je objavljujemo i ko eli uputu neka je potra-i u ovoj Knjizi, a Uzvieni nije rekao: Mi je stvaramo,to je dokaz protiv mutezila, koji tvrde da je Kuran stvo-ren. Kuran je Allahov govor (za koji se obavezao da e gauvati). Allah, delle anuhu, izgovorio je kuranske ajete,koje je Dibril dostavio na Poslanikovo, sallallahu alejhi vesellem, srce, a ljudi ih zapamtili i zapisali: ti ga zatitida bi sasluao Allahove rijei Neki uenjaci primjeujuda Allah, delle anuhu, govorei o objavi Kurana, upo-trebljava glagol nezzele i enzele. Prvi upotrebljava u smisluobjavljivanja ajeta s ovosvjetskog neba Resulullahu, sallal-lahu alejhi ve sellem, i to s vremena na vrijeme, a drugi usmislu objavljivanja cijelog Kurana iz Ploe pomno uvane(Levhi-mahfuza) na ovosvjetsko nebo, a Allah zna najbolje.

kao Kuran na arapskom jeziku Ovdje emo semalo zadrati. Naime, jedno od svojstava asnoga Kuranajeste i to da je objavljen na arapskom jeziku. El-Alusi, Ez--Zamaheri i El-Kurtubi objanjavali su da je najljepi je-zik arapski jezik, najbogatiji, najslikovitiji, najpodesnijiza objanjavanje i najlaki za prenoenje poruke. To je po-znato. Neki koji su poznavali brojne jezike i na njima pisaligovorili su da arapski jezik ima etrdeset miliona rijei, aneki drugi jezici samo etrdeset hiljada. tavie, u nekimpredanjima navodi se da e denetlije govoriti arapskim je-zikom. Dakle, Kuran je objavljen na tome jeziku, njime jegovorio Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, i denetlijee njime govoriti. Molimo Svevinjeg Allaha da nas uvedeu Dennet, da tamo govorimo ovim lijepim jezikom! Nekisu ljudi toliki fanatici kada je rije o arapskom jeziku da go-vore: Drae mi je da me ismijavate na arapskom nego da

{ 9 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 10 #10 ii

ii

ii

me hvalite na drugom jeziku. ejhul-islam Ibn Tejmijja utome smislu kae: Ko voli islam mora voljeti arapski jezik,jer je to jezik na kojem je objavljen Kuran i jezik kojim jegovorio Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. Ako vidi daneko hvali drugi jezik na raun arapskog jezika, potcjenju-jui i nipodatavajui ga, znaj da je njegova vjera manjkava,a moda ima i jedno od svojstava licemjera. Ja ne kaem:Nemojte uiti druge jezike, ve kaem: Uenje drugih je-zika, engleskog, francuskog itd., stjecanje ope naobrazbe isaznavanje informacija koje posjeduju nevjernici poelj-no je islamskim misionarima. Meutim, ne prihvatamoda neko naui strani jezik i njime zamijeni jezik asnogKurana, jezik Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, vjer-nika, uesnika Bitke na Bedru i etverice pravednih halifa.Ovo govorim jer je u toku kampanja protiv arapskog jezika,trae da se on zapostavi, ili da se govori narodni, nestan-dardni jezik, ili neki od modernih jezika, a da se zapostaviknjievni. To je greka. Mi to ne prihvatamo. To ne pri-hvataju muslimani, a uenjaci pogotovo, i to jednoglasno.ejhul-islam Ibn Tejmijja dalje kae: Neka je hvaljen Allah,delle anuhu, Koji ga je objavio na arapskom jeziku, Kojinam je olakao njegovo pamenje, itanje, razumijevanje irazmiljanje o njemu.

Mi je obljavljujemo kaoKuran na arapskom jezikuda biste vi razmiljali o njegovim porukama, ak bile i pre-cizne. Da je objavljen na drugom jeziku, teko bismo moglio njemu tako razmiljati, teko bismo mogli primijetiti nje-govu rjeitost, teko bismo mogli shvatiti njegove poruke.Pogledajte kako neki narodi, naprimjer, Pakistanci, Afga-nistanci i Indijci, imaju potekoa prilikom itanja Kurana,iako je Svemogui Allah neke od njih poastio time da pam-te cijeli Kuran, i njemu pouavaju, a to je velika ast kodAllaha, delle anuhu. A pogledajte kako je nama, Arapima,

{ 10 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 11 #11 ii

ii

ii

olakao njegovo uenje, ali i pored toga neki ljudi nailazena potekoe itajui ga, nekada su im teko razumljive nje-gove fraze; neki ga Arapi pamte, ali ne razmijevaju njegoverijei i znaenja niti vide njegovu rjeitost i ljepotu. Ipak,moemo osjetiti njegovu ljepotu, dra i rjeitost vie negooni, ali i meu njima moda ima pojedinaca koji ga razu-miju bolje od nas. Nerijetko je da oni uzimaju neke rije-i iz Kurana i te rijei nadijevaju kao imena svojoj djeci,ne znajui ta ustvari znae. Naprimjer, kau: Semiallah(to znai: Allah uje) i sl., analogno imenu Abdullah, neznajui da je ovo ispravno a ono nije. Ovu Knjigu, vjenuposlanicu, koju je donio Resulullah, sallallahu alejhi ve sel-lem, lahko emo razumjeti ako nam srca budu ista, a mozapaanja jaka. Ima ljudi ija su srca zaposjele strasti, kojisu se odali varljivim uivanjima ovoga svijeta, koji u srcunose pjesme i puste elje. Na njihovim je srcima koprena.Razumiju poruke vulgarnih stihova, kojekakvih emisija, a-sopisa, kurseva, a asni Kuran na razumiju, da Bog sauva!Ko eli shvatiti poruke Knjige asne neka se pokaje Milosti-vom, neka donosi istigfar, neka moli za uputu i nadahnue,i neka se ponizi pred Gospodarom, kao to je inio ejhul--islam Ibn Tejmijja, kada je stavljao glavu u prainu, mole-i: Moj Allahu, Koji si pouio Ibrahima, poui me! MojAllahu, Koji si objasnio Sulejmanu, objasni mi! Zamislite,imao je samo osam godina, a naa djeca, koja i klanjaju utim godinama, nita ne razumiju, a pogledajte ejhul-islamakako je radio i govorio. Za sebe je pripovijedao da pone-kad ne razumije znaenje nekih rijei pa proita njihovoobjanjenje u vie od stotinu tefsira. Jo je govorio: Allah,delle anuhu, prua mi nove mogunosti da razumijemasne ajete, razumijem ak i ono to jo niko nije zapisao.

da biste razumjeli i to je poruka upuena onimakoji imaju razuma. U tome je smislu Hasan el-Basri kazao:

{ 11 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 12 #12 ii

ii

ii

Kuran je Allahov govor, koji je uputio ljudima. A nekipobonjaci govorili su: Primjer onoga koji razumije Kuranjeste kao primjer ovjeka kome doe pismo od kralja a onima svjetiljku i, nakon to ga proita prema svjetiljci, od-govori na njega, a onaj ko ne razumije Kuran slii ovje-ku kome doe pismo od kralja, ali on nema svjetiljku i nemoe ga proitati, pa ga to obespokoji te ga obuzme strah.Razmisli o ovoj dvojici, i nemoj nipoto biti kao ovaj drugi.

Mi je objavljujemo Mi, niko drugi, nikakav pisac,niti kakav lozof. Svevinji Allah ima pravo da Sebe veliai hvali, jer On je, uistinu, Veliki i Hvaljeni. Nee vidjeti daiko osim Svemogueg Allaha za sebe kae: Mi. Zato, ti kojisi ogrezao u mraku grijeha, o ti koji si nemaran prema isla-mu, potrai utoite kod Svemogueg Allaha, vrati se Nje-mu, pokaj se. Samo je Svemogui Allah vjeni vladar, ostalisu vladari smrtnici; samo je On bogat, ostali su siromani;sve e nestati, samo e On ostati: Sve e, osim Njegovoglica, propasti! On e suditi, i Njemu ete se povratiti! Ta-koer: Sve to je na Zemlji prolazno je, ostaje samo liceGospodara tvoga, Velianstvenog i Plemenitog Nekaje hvaljen i uzvien, mi Ga ne moemo pohvaliti bolje negoto je On Sebe pohvalio u suri El-Ihlas, otuda savjetujem daovu suru to vie uimo. Znam ljude koji je dnevno prouepo stotinu puta, neki i vie od toga.

Mi je objavljujemo Muhammede, sallallahu alejhive sellem, o muslimani! Nakon Resulullaha, sallallahu alej-hi ve sellem, napisane su brojne prie: Hiljadu i jedna no,Prie mudraca Bude, ali vie nisu popularne jer nemaju, nitisu ikad imale, pravu vrijednost. One su dovele do toga damuslimani odlaze na Zapad da se obrazuju i da odgajajudjecu po njihovim vrijednostima; svoje porodice, supru-ge i porod podeavaju prema standardima Zapada. Allah ihuputio na Pravi put! Treba nam generacija koja e iskreno

{ 12 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 13 #13 ii

ii

ii

robovati Svevinjem Allahu, koja e znati za prave vrijed-nosti i lijepo ponaanje, i prema tome se ravnati. Prekini snemarom u kojem ivi, svoj dom ispuni Svjetlom, ako eliuputu i nur. Sakupi porodicu i kazuj im o Jusufu, o Ibrahi-mu, o stanovnicima Peine, o vlasnicima slonova Izmilje-ne prie, koje su popularne u svijetu, negativno djeluju navjeru i akaid. Do ruku mi je dola jedna takva knjiga, kojaobeshrabruje i gui oslonac na Allaha, delle anuhu, dirau osjeaje, skrnavi ast, ohrabruje na injenje zabranjenog,ismijava ednost, poziva u nemoral

Mi tebi o najljepim dogaajima kazujemo Zato se,muslimane, proi drevnih izmiljenih pria, ostavi noo-bdije! vrsto se dri Knjige, kojom nas je Svemogui Allahizbavio, i objavio je preko Dibrila, i slijedi Resulullaha, sal-lallahu alejhi ve sellem, kojim nas je On poastio.

A kuranska su kazivanja najpovjerljivija zbog tri razlogakoja emo spomenuti.

Prvo, njihov je izvor asna Knjiga, koju je objavio Sve-znajui Allah, Jedan Jedini, preko povjerljivog Dibrila Re-sulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, a to je najispravnijilanac. Otuda, ko prihvati Kuran i sunnet, zbog toga lanca,sigurno e ui u Dennet. ejhul-islam Ibn Tejmijja izjavioje sljedee: Sljedbenici hadisa, koji se povode za lancem:Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem Dibril SvevinjiAllah imaju udjela u Allahovim rijeima: i spomen natebe visoko uzdigli! A lozo imaju udjela u ajetu: onajkoji tebe mrzi sigurno e bez spomena ostati. Sljedbeni-ci hadisa i Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, prakse urangu su ashaba, a lozo i racionalisti u rangu licemjeraza vrijeme Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem.

Takoer je izjavio: Niko na Zemlji, osim Resulullaha,sallallahu alejhi ve sellem, nije na stopostotnoj istini; svako,osim njega, svoje miljenje mora poduprijeti dokazom.

{ 13 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 14 #14 ii

ii

ii

Drugo, u njima nema neistine niti pretjerivanja, a vei-na pria, na osnovu kojih njihovi autori dobijaju nagrade,izmiljena je. Zamislite, dijete doe iz kole i izmisli priu,zatim je zapie i dobije kojekakvu nagradu. Gdje je moral iodgoj, i gdje su principi i norme u vezi s priom? Zaista sukuranska kazivanja dovoljna, i nisu nam potrebne nikakveizmiljene prie, iji su autori ljudi, slabii, tavie nevjerni-ci. Pred nama je kazivanje o Jusufu, o Ibrahimu, o Ademu,kazivanje o bedemima (u suri El-Eraf). Imamo Knjigu odAllaha, oni nemaju; imamo historiju koja je dovoljna i Za-padnjacima. ak, mnoge prie koje su osvojile Nobelovunagradu, kao npr. prie Nediba Mahfuza, izmiljene su,nisu stvarne, ali su ipak dobile tu nagradu.

Tree, u kuranskim je kazivanjima korist, odgoj i upui-vanje na istinu, a odvraanje od lai, za razliku od izmilje-nih pria, koje ovjeka izvode iz okvira stvarnosti, kao prieHindavija i drugih, koji su toliko izali iz okvira stvarnostida ljudi, itajui ih, obolijevaju od runih misli i privianja.Upozoravam da se takve prie ne itaju niti da se prodaju.Savjetujem da se vratimo asnom Kuranu, kazivanjima ovjerovjesnicima i ivotopisu ashaba, radijallahu anhum.

Neki komentatori Kurana kau da su se ashabi jednomprilikom iskupili kod Resulullaha, sallallahu alejhi ve sel-lem, i traili od njega: Allahov Poslanie, postalo je mo-notono, moe li nam ta kazati?, pa je Svevinji Allahobjavio: Mi tebi o najljepim dogaajima kazujemoPonovo su zatraili: Allahov Poslanie, moe li nas po-savjetovati?, pa je objavljeno: O ljudi, ve vam je stiglaporuka od Gospodara vaeg

Zbog ega je ummet poraen? Zbog ega nazadan? Zbogega ovakva klonulost i bankrot? Imamo Knjigu, na osnovukoje je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, pobjeivao,na osnovu koje su pobjeivali ashabi: kada su vrsto drali

{ 14 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 15 #15 ii

ii

ii

do njenih principa, Allah, delle anuhu, uzdigao ih je iuinio uglednim i slavnim na Zemlji, mi smo je zapostavili,pa smo zaostali i poraeni.

Posluaj ovo kuransko kazivanje, koje nije kao naunastudija, ve predstoji mu uvod, na kraju rezime, a cijelo ka-zivanje proima slast i svjetlost koju e osjetiti onaj ije jesrce isto; zbog njega se ljudski razum zapanjuje, a oko su-zi. Uenjaci kau da se u jednom dobrom predanju navodi:Kada bi Omer, radijallahu anhu, predvodio sabah-namazi stigao do ajeta: a oi su mu bile pobijeljele od jada,bio je vrlo potiten, ne bi mogao a da ne zaplae, pa bi iostali muslimani plakali. Omer, radijallahu anhu, mnogoje uio suru Jusuf. A Ebu Bekr, radijallahu anhu, koji gaje pretekao u vjerovanju, kada bi prouio: Ja tugu svojui jad svoj pred Allaha iznosim takoer bi plakao, a pla-kali bi i muslimani. Otuda su uenjaci rekli: Onome kogazadesi nedaa, pa proui suru Jusuf, Allah, delle anuhu,dat e lijep izlaz i obilnu opskrbu. Ibn Derir et-Taberi, napitanje zato je Svemogui Allah objavio kazivanje o Jusu-fu, alejhis-selam, i zato je spomenuo grijeh kojem se Jusuf,alejhis-selam, mogao izloiti odgovara: Da bude uzor sva-kom ovjeku koga je zadesilo slino iskuenje: potekoa ilinesrea, koji donose tegoban ivot.

Objavljujui ti ovaj Kuran,Mi tebi o najljepim doga-ajima kazujemo iako prije njega nisi doista nita znaoo onome to se prije dogaalo. Resulullah, sallallahu alejhive sellem, prije poslanstva nije imao znanje o tim dogaaji-ma, a nakon to ga je Svevinji Allah obdario poslanstvom,pouio ga je mnogim stvarima, i svako ko ne bude slijedioResulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, pripadat e nemar-nim i zalutalim, onima koji e biti lieni Allahove, delleanuhu, milosti.

A sada moemo poeti s kazivanjem o Jusufu, alejhis-se-{ 15 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 16 #16 ii

ii

ii

lam, koji je odgajan u kui poslanstva. Dakle, njegovo jeime Jusuf b. Jakub b. Ishak b. Ibrahim, tj. rije je o etiriposlanika uzastopno; Ishak i Ibrahim bili su njegovi preci.U hadisu se navodi: Plemeniti, sin plemenitog je Jusuf b. Jakubb. Ishak b. Ibrahim. Svemogui Allah htio je da Jusuf, alej-his-selam, bude poslanik, zato je dao da, kao dijete, proekroz odreene kunje, kako bi ga postupno pripremio zaveliku misiju, poslanstvo.

Naime, Jakub je imao dvanaest sinova. Jusuf, alejhis-se-lam, i Benjamin bili su od jedne, a ostalih deset od drugeene. Jusuf je bio najdrai Jakubu, jer je bio najpametniji,najrjeitiji i najljepi (Jusuf, alejhis-selam, bio je toliko lijepda su ene rezale svoje ruke dok su pripremale voe, a dato i ne osjete, to se jasno zakljuuje iz kuranskog izrazakattane; glagol s tedidom nosi to znaenje, za razliku odglagola bez tedida: katane, govorei da on nije ovjek, veje melek, ili denetlija). tavie, Allah, delle anuhu, podi-jelio je ljepotu na dva dijela: jedan je dio dao Jusufu, alejhis--selam, a drugi je dio dao svim ljudima do Sudnjega dana.U tome je smislu Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, go-vorio: Jusufu, alejhis-selam, dato je pola ukupne ljepote.Ovo jezato jer Svevinji Allah odlikuje poslanike jedne nad drugi-ma. Naprimjer, Davudu, alejhis-selam, dao je takav glas dasu ptice u jatima dolazile, ivotinje zastajale, a ljude, kadabi sluali kako ui Zebur, plijenio je njime, dok je Resulul-lahu, sallallahu alejhi ve sellem, najboljem vjerovjesniku,dao el-mekamul-mahmud, hvale dostojno mjesto, i odlikovaoga nad ostalim vjerovjesnicima brojnim drugim odlikama.

Dakle, kod Jakuba, alejhis-selam, prevladavala je ljubavprema Jusufu, alejhis-selam, nad ostalim sinovima: njega jegrlio, zabavljao se s njim, ljubio ga, vodio na musalu Svesu to Jusufova, alejhis-selam, braa pomno pratila, i to jemnogo utjecalo na njih.

{ 16 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 17 #17 ii

ii

ii

Uenjaci kau da je djeak Jusuf zaspao jedne noi iusnio veliki san. Neki tvrde da je to bilo u noi Lejletul--kadr. Drugi to, opet, osporavaju obrazlaui da je Lejletul--kadr dat Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, ali ne i po-slanicima prije njega. Neki kau da je to bila no uoi petka,a nije ni vano, nas se tie to da je djeak usnio san i otiaosvom ocu, rekavi mu: O oe moj, sanjao sam jedanaestzvijezda, i Sunce i Mjesec, i u snu sam ih vidio kako mise poklonie, oe moj, sanjao sam kako su jedanaest zvije-zda, i Sunce i Mjesec sili s neba i poklonili mi se. Velikog lisna i blistave li budunosti! (Jedanaest zvijezda simbolizirajedanaestero njegove brae, a Sunce i Mjesec Jusufove ro-ditelje.) Jakub, alejhis-selam, shvatio je o emu se radi, jerje izvrsno tumaio snove, pa ga upozori: O sinko moj, nekazuj svoga sna brai svojoj, da ti ne uine kakvu pakost(kejd), jer je to zaista velik i konstruktivan san, radosnai zapanjujua vijest. Uenjaci kau da je u korist ovjekuda lijep san ne kazuje svakom, jer neki su ljudi skloni za-vidnosti; blagodati kojima je poaen, ovjek treba sakriti,osim od onoga koga voli.

U Kuranu se spominje rije kejd i u suri Et-Tarik, gdjeSvevinji Allah kae da nevjernicima plete spletke. Takoerkae da je pleo spletke u Jusufovu, alejhis-selam, korist, aprotiv njegovih neprijatelja. Spletka je potajno i perdnodjelovanje da se nekome nanese zlo i da se dovede u nepri-liku, i ne ini se javno. Velike su lukavstva i spletke ena.One, uglavnom, dobro vladaju tom tehnikom, osim kada seradi o onim enama koje je Svevinji Allah od toga sauvao.

Kao da je Jakub, alejhis-selam, elio upozoriti Jusufa: pri-i e ti odakle se ne bude nadao ili e te kidnapirati, ilie te oklevetati kod ljudi, ili e te bojkotirati Zatim mu seizvinio zbog toga rekavi da je to ljudska priroda od kadaje Allah, delle anuhu, stvorio nebesa i Zemlju, i da sva-

{ 17 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 18 #18 ii

ii

ii

ki ovjek zavidi, osim onih koje je Svemogui Allah togasauvao, i da su ljudi sebini kada je rije o dobru i blago-datima.

ejtan je doista ovjeku otvoreni neprijatelj, tj. za-vidnost potie od ejtana, on ih je na to naveo i lanu imnadu ulio, a tvoja braa nisu takva, oni su izuzetno dobriljudi. Tako ejtan sije smutnju izmeu brae i voljenih oso-ba, pa ga se priuvajte i vodite borbu protiv njega Boijimorujem: zikrullahom, pokornou, slijeenjem Resululla-ha, sallallahu alejhi ve sellem, i skruenim namazom.

Jakubova, alejhis-selam, poruka sinu bila je: ako sakrijesan od svoje brae, ako bude traio pomo od SvemoguegAllaha nadaj se dobru, i On e te odabrati izmeu ljudi iobdariti poslanstvom kao to je mene obdario i tvoje pret-ke, Ishaka i Ibrahima, a Allah, delle anuhu, odabire ono-ga koga hoe. Ako Mu bude pokoran, uinit e te Svojimtienikom, a to je najvei poloaj na ovome svijetu. Zatose potrudi da stekne status dobrog i iskrenog roba: I ne-ka se niega ne boje i ni za im nek ne tuguju Allahovitienici

I, eto tako, Gospodar e tvoj tebe odabrati, i tuma-enju te snova nauiti, prema nekim komentatorima:Nauit e te poslanstvu, ili tumaenju nekih snova, ili eti dati korisno znanje; a sve je to i postigao: Gospodarumoj, Ti si mi dao dio vlasti i nauio me tumaenju nekihsnova! Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti si zatitnik moj i naovom i na onom svijetu U emu se, onda, ogleda sigur-nost u rijeima: daj da umrem kaomusliman i pridruime onima koji su dobri! Zaista, Svemogui Allah nauioga je tumaenju snova, pa je prvo tumaio snove, te mudao vlast, pa je vladao Misirom, pa ga uinio poslanikom,da ljude pouava dobru; upotpunio je Svoju blagodat pre-ma njemu, jer On Svoju blagodat upotpunjuje prema kome

{ 18 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 19 #19 ii

ii

ii

hoe. Onome kome Svemogui Allah da Svoje blagodati, ina tome ga usmrti, ukazana je velikamilost: Sada sam vamvjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpu-nio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.

i Svoju blagodat prema tebi upotpuniti, tj. Nje-gova e te blagodat stalno pratiti, nee nestajati do Sudnje-ga dana. A najvea Allahova, delle anuhu, blagodat premaovjeku jeste da ga podri na putu islama, na putu oboa-vanja samo Njega, sve dok ne sretne Milostivog Allaha.

Zatim mu je Jakub, alejhis-selam, objasnio da je Svevi-nji Allah i njegove pretke, Jakuba, Ishaka i Ibrahima, oba-suo blagodatima: i milou Svojom tebe i Jakubovu po-rodicu obasuti, kao to je prije obasuo pretke tvoje icijelu Jakubovu porodicu, a ako ti bude obasut blagoda-tima, onda je cijela naa porodica poaena poslanstvom.Ibrahim, alejhis-selam, spomenut je prije Ishaka, iako muje on, Ibrahim, otac zbog vrijednosti.

kao to je prije obasuo pretke tvoje, Ibrahima i Isha-ka Ibrahim je obasut milou tako to ga je SvemoguiAllah uzeo za prijatelja, ali je uzeo za prijatelja i Resululla-ha, sallallahu alejhi ve sellem. Brojne su poasti kojima jeodlikovan Ibrahim, alejhis-selam: Svevinji Allah uzeo ga jeza prijatelja, Ibrahim, alejhis-selam, primao je goste, poraz-bijao kipove Neka je Svemogui Allah njime zadovoljan.

kao to je prije obasuo pretke (oeve) tvojeOvajajet dokaz je da je djed na rangu oca u pogledu poloaja,asti i nasljednog prava kada otac umre prije djeda.

Gospodar tvoj, zaista, sve zna imudar je, zna ko zaslu-uje poasti, a mudar je u smislu upotpunjavanja blagodati,stavljajui stvari na njihova mjesta. On apsolutno zna, ne-znanje Mu je strano; apsolutno je mudar, besmislenost Muje strana.

Rezime: Jakub, alejhis-selam, oporuuje i upozorava svo-{ 19 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 20 #20 ii

ii

ii

ga sina Jusufa: sinko, pripazi, posrijedi je Allahova blagodati dobro koje ti On eli. Raduj se, On e te obdariti, postate poslanik i vladar, bit e poaen, imat e Boiju upu-tu, ali pripazi se i svojoj brai ne govori svoga sna, jer, akoim ispria, oni e ti veliku pakost nanijeti, mnogo e te iz-moriti, a sve je, opet, u skladu s Allahovom, delle anuhu,odredbom.

{ 20 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 21 #21 ii

ii

ii

2Velika zavjeraALI, NEVINO DIJETE OBAVJETAVA SVOJU BRAU o snu ko-ji je sanjalo. (Neki uenjaci kau da su njegova bra-a bili vjerovjesnici, a drugi tvrde da su poslan-stvo primili kasnije.) Zavjera poinje kada su vidjeli s ka-kvom se panjom njihov otac Jakub, alejhis-selam, odnosiprema Jusufu, najljepem, najbistroumnijem, najrjeitijem,grlei ga, pitajui za njega, vodei ga na musalu Njih de-seterica vide tu panju, u isto vrijeme osjeajui kako ihotac zapostavlja, to im nalae: velika se spletka mora isko-vati, zavjera protiv dobrog djeaka mora se pripremiti! Ali,ko njega uva?! uva ga Svevinji Allah. Znaj, ako je Allah,delle anuhu, na tvojoj strani, ne boj se, ma koliko ljudiuestvovalo u zavjeri, ma kakve spletke kovali. Resulullah,sallallahu alejhi ve sellem, savjetovao je Ibn Abbasa, radi-jallahu anhu: Pazi na Allaha, On e na tebe paziti; pazi naAllaha, nai e Ga ispred sebe; znaj za Njega u blagostanju, One za tebe znati u tekoi. Znaj, kada bi se cijeli svijet sakupioda ti pribavi kakvu korist, nee ti pribaviti osim ono to je Allahve odredio, a kada bi se sakupili da ti kakvu pakost uine, neeti moi nauditi osim onoliko koliko je Allah ve odredio; pera supodignuta, a listovi su se osuili.

Eto, djeaka Jusufa uvat e Svemogui Allah; on neeimati uvare, ni oca, ni brau koji bi ga osnaili, ali Alla-

{ 21 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 22 #22 ii

ii

ii

hovo e ga oko pratiti i uvati, da postane vjerovjesnik, daprenese Allahovu poslanicu ljudima, da postane vladar.

U Jusufu i brai njegovoj nalaze se pouke za sve ko-ji se raspituju, tj. nalaze se oita znamenja ljudima kojise raspituju o tom udnom kazivanju, jer Kuran kazuje iiznosi jasne dokaze; ovo je, uistinu, najljepe kazivanje. u-di to to su medinski jevreji, Allah ih prokleo, sugeriralimnogobocima u Meki da trae od Resulullaha, sallallahualejhi ve sellem, vijesti o Jusufu, alejhis-selam, tim prije tomnogoboci nisu imali nikakvu nebesku knjigu, pa nisuznali nita ni o Jusufu, ni o Musau, ni o Isau. Kao da suim govorili: Izazovite Muhammeda. Ako je poslanik, one vas izvijestiti o tome. Kurejije, koji nisu poznavali ni-ta drugo osim putovanja zimi i ljeti, uvari deva i brava,prodavai groica i hurmi, po instrukcijama jevreja, pita-li su u vezi s djeakom u Palestini koji se izgubio od oca,vjerovjesnika, i otiao u Misir, gdje je kasnije i sam postaovjerovjesnik i vladar, pa ga je otac pronaao. Resulullah, sal-lallahu alejhi ve sellem, odgovora da e ih obavijestiti sutra,a u meuvremenu nije otiao ni u kakvu javnu biblioteku,nije kontaktirao nikakvog pisca, nije pitao uenjake, veje nepismeni Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kojije poslan da oslobodi ovaj svijet, da ljude izvede iz tminena svjetlo, da obznani rije tevhida: la ilahe illallah, kojinije studirao na nekom univerzitetu obratio se Svemogu-em Allahu: Moj Allahu, poui me, kako me ljudi ne biu la utjerali! I, doista, Dibril mu sutradan donosi cijelusuru Jusuf, jednu od rijetkih koje su objavljene odjednom;bilo je sura koje su objavljene u deset navrata, ali ova je,sa svom svojom snagom, svjetlou, rjeitou i nadnarav-nou, objavljena odjednom. Ni jedno njeno slovo nije iz-ostalo, ni jedna rije nije zaboravljena, ni jedna reenicanije na pogrenom mjestu. Resulullah, sallallahu alejhi ve

{ 22 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 23 #23 ii

ii

ii

sellem, pred njima ui suru Jusuf, a oni je prenose jevreji-ma. Kada su je uli, zakleli su se Allahom da Resulullah,sallallahu alejhi ve sellem, nije dodao ni oduzeo ni jednurije, ali nisu prihvatili islam. Zato? Zato to ih je obuzelabolest Jusufove brae, zavidnost. Allah, delle anuhu, o je-vrejima kae: i kada im dolazi ono to im je poznatoitali su u svojim knjigama, oni, podli Jevreji, da e vjero-vjesnik Muhammed biti Arap: i kada im dolazi ono toim je poznato, oni u to nee da vjeruju, a odgovor na ta-kvo ponaanje jesu Allahove, delle anuhu, rijei: i ne-ka za to stigne nevjernike Allahovo prokletstvo!, tj. nekaAllahovo prokletstvo stigne one koji taje istinu, koji izmi-ljaju dokaze, koji poriu jasne argumente nakon to su ihsaznali.

Dakle, zavjera poinje. Sastaju se. ejtan im daje instruk-cije. A Jakub i Jusuf ni za ta ne znaju. Najstariji od njih re-e: Jusuf i brat njegov drai su naem ocu od nas, a nas jeitava skupina jer je deset vie od dvojice. Svi smo nje-govi sinovi, pa, kako naeg brata Jusufa moe voljeti vieod nas, njemu pridavati najvie panje, a nas zapostavljati,zato tako ini? Neki uenjaci kau: Niko nikada nije zavi-dio toliko na ljubavi koliko su oni njemu zavidjeli. Ljubavje Allahova, delle anuhu, blagodat. U Sahihu je zabiljeenhadis: Kada Allah zavoli nekog ovjeka, pozove Dibrila: Javolim toga i toga, spomenuvi njegovo ime, Dibrile, voli toga itoga, u tome i tome gradu, u tome i tome kvartu! Dibril ga za-voli, jer ga je zavolio Allah. Zatim Dibril dovikne stanovnicimanebesa: Allah voli toga i toga, ne zbog njegovog porijekla, nitiimetka, ve zbog bogobojaznosti, iskrenosti, dobrote i pobonosti.Zatim bude prihvaen na Zemlji. Da je Jakub, alejhis-selam,volio Jusufa i Benjamina vie od njih dobro su znali iesto spominjali. To ih je boljelo zbog dvije pojedinosti: pr-vo, bili su sinovi jednog oca; i, drugo, davao je prednost

{ 23 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 24 #24 ii

ii

ii

dvojici nad desetericom, a veina je uvijek korisnija. Zatosu kazali: Na je otac, zaista, u velikoj zabludi. A je li Ja-kub, alejhis-selam, vjerovjesnik, bio u zabludi?! U vezi s tim,uenjaci kau: Time nisu mislili rei da je zabluen spramvjere; ta, on je vjerovjesnik, ve spram voenja porodice, ida je njegov odnos pristran, jer kako moe preferirati ma-njinu nad veinom; zar otac moe praviti razliku izmeusvoje djece?! Hasan el-Basri plakao bi kada bi itao suruJusuf. Govorio bi: Nema istinskog boga osim Allaha Ko-liko su samo grijeha poinili: digli su se protiv oca, rastuiliga, uzeli brata kao zarobljenika, bacili ga u bunar, potomslagali ocu u vezi s tim itd., pa su, na kraju, zatraili od ocada moli Najplemenitijeg i Najmilostivijeg, Jednog Jedinog,da im oprosti.

Ubijte Jusufa ili ga u kakav predio ostavite, reejedan od njih. Pogledajte kako zavist moe dovesti ak i donamjere o ubistvu onoga kome se zavidi. Moe sve ljudezadovoljiti osim zavidnika, njega zadovoljava samo to danestane tvoje blagodati. Zato nam je nareeno da traimoutoite od zavidnika. Na Allahu, zatiti nas zla zavidnika.Predloili su: ili ga ubijte ili u kakav dalek predio ostavite.Ima samo dvanaest godina, ako ode samo nekoliko kilome-tara od kue, nee se znati vratiti. Jusuf denitivno moranestati iz kue. A zar e se Jakub, alejhis-selam, njima okre-nuti ako mu pokau neposlunost, unite sina, ostave ga umunom ivotu i tolikoj tugi da e plakati i gristi usne e-lei se oduprijeti, ali nee moi, pa e rei: Ja tugu svoju ijad svoj pred Allaha iznosim, a od Allaha znam ono to vine znate.Uenjaci kau da ne postoji vea ljubav od ljuba-vi oca prema sinu, kada mu pridaje panju, i tada postanekao dijete koje zavoli majku, ili jo vie.

Rekli su, pogreno mislei: otac va e se vama okre-nuti, a kako e ih prihvatiti nakon tako runog ina?

{ 24 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 25 #25 ii

ii

ii

i poslije toga ete dobri ljudi biti, tj. nakon to za-vrimo s Jusufom i Benjaminom, ostalo je lahko. Bit emopokorni Allahu, delle anuhu, i molit emo Ga za oprost,jer On je milostiv i mnogo prata, a ocu emo donijeti lo-gino opravdanje: pojeo ga vuk. Eto, nesrea, neposlunostprema ocu, ubistvo, i nita vie, a: poslije toga ete do-bri ljudi biti. Komentatori kau: To je bila njihova nada,nada u Svevinjeg Allaha, i dokaz da su jo bili iskreni vjer-nici, iz ega se zakljuuje da ovjek, musliman, ma kolikibili njegovi grijesi, mora lijepo misliti o Allahu, delle anu-hu. Dakle, najstariji meu njima predloio je da ga ubiju,a drugi se nadovezao iskljuujui taj prijedlog: ili ga ukakav predio ostavite, a ovdje vidimo da Kuran ne pri-daje panju imenima, otuda, neki tvrde da je to predloioBenjamin, a drugi kau da je to bio Jehuda. Nas zanima daje to reeno, a nije nam bitno ko je to rekao, i u tome jepoenta.

Ako ba hoete neto da uinite, onda Jusufa ne ubij-te, ree jedan od njih, jer je ubistvo neoprostiv grijeh,ako ga ubijemo, njegova e krv biti biti osveena ma kolikomi to ne eljeli, Allah, delle anuhu, dat e da istina izaena vidjelo, jednog dana, na mjestu zloina ostat e tragovii pokazatelji da smo mi ubice, i Jakub, alejhis-selam, e, na-kon odreenog vremena, otkriti da je Jusuf ubijen: ubistvoje rigorozna kazna, a on je, ipak, na brat. Ovaj je bio naj-milostiviji meu njima, zatraivi da se kazna ublai, tj. dase, umjesto ubistva, Jusuf, alejhis-selam, protjera iz zemlje.

Ako ba hoete neto da uinite, onda Jusufa ne ubij-te, ve ga na dno nekog bunara bacite, tj. u bunar ijisu zidovi od zemlje, ne zidani, daleko od ljudi, kako ne bimogao izai. Hvaljen neka je Allah, pogledajte na ta ih jezavist navela! Svoga brata bacaju u bunar, u mrkloj noi,meu vukove i kojekakvu divlja, daleko od roditelj i pri-

{ 25 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 26 #26 ii

ii

ii

jatelj, bez hrane i vode, ili s vrlo malo vode. Nakon to susve to isplanirali, ostalo je da odvedu brata, bace ga u bunari prereu ue, ali nisu mogli prekinuti vezu sa SvemoguimAllahom; ljudske se veze mogu prekinuti, ali veza sa ivimi Vjenim ne kida se, a djeak e, odmah nakon to ga baceu bunar, uspostaviti vezu sa Njim, delle anuhu.

uzet e ga kakav karavan, tj. valjda e naii kakavkaravan i uzeti ga. Jer da je velik, ne bi mu mogli nita, bra-nio bi se, a ovako se nee moi oduprijeti, nee znati taga eka, a, nadasve, njegov otac o svemu nee nita saznati.Nadali su se da e se odmoriti kada nestane nevinog malia-na, koji im nikada nikakvu pakost nije nanio, a zbog kogaih je boljela glava.

ako ba hoete neto da uinite, tj. jer vas je dese-terica i svi ga se elite osloboditi, i nijedan od vas ne kaeda ga pomilujemo, da ga potedimo, podvajate se samo unainu izvrenja zloina. Jedni trae pogubljenje, a drugida se nevino dijete protjera i udalji od oca. Tako su postiglidogovor da ga bace u bunar, mislei da postupaju ispravno,a grijeili su.

Savjetovanje je zakljueno: Jusufa otjerati i udaljiti iz Pa-lestine, ostaviti ga u najdaljemmjestu kroz koje prolaze put-nici, da ga njegov otac nikada ne pronae.

Odlaze kod Jakuba, neporoni, smireni, da od njeg izma-me dijete, jer ga odvodi na musalu, danonono je s njime.Neki su uenjaci kazali da bi Jakub, alejhis-selam, kada bizatraio hranu i pie, uzeo i svoj i Jusufov dio, pa bi ga grliogovorei: U njemu osjetim dennetski miris.

Dolaze kod njega i govore: O oe na, zato sumnjau naa osjeanja prema Jusufu? Prigovarali su mu: Tiuvijek sumnja u nas, a nikada mu nikakvo zlo nismo nani-jeli. Zato ga ne pusti s nama?! Nikada ne sjedi s nama, nespava s nama, na jede s nama Oe na, mi smo njegova

{ 26 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 27 #27 ii

ii

ii

braa, zna da smo iskreni prema njemu, i povjerljivi! Zatone dopusti da poe s nama u igru, da uiva u prirodi!

Mimu zaista elimo dobro, tj. volimo ga, elimo dase igra s nama, pazimo ga ovdje, a i tamo emo, pa, zato seplai?! Pogledajte kakve su samo dirljive rijei birali: Otacpoput tebe ne sumnja u svoju djecu! Oe, boj se Allaha, svismo tvoji sinovi! Poeli su traiti: Poalji ga sutra s namada se razonodi i igra, dijete ima pravo na igru, a mi emo gauvati. (I na erijat, takoer, regulira djeiju igru. U tomeje smislu Sufjan es-Sevri govorio: Igraj se s djetetom dosedme godine, odgajaj do sedme i drui se s njim do sedme,pa praktino pogledaj ta si radio. A Resulullah, sallallahualejhi ve sellem, kae: Odgajajte svoju djecu; od sedam godinaim nareujte da obavljaju namaz, a kada navre deset, na to ihnatjerajte.)

Jakub, alejhis-selam, nije iskljuivao Jusufov odlazak sbraom radi igre, iako to nije elio; bojao se za njega, pa suoni potvrdili: mi emo ga, sigurno, uvati, tj. uivat eigrajui se, a mi emo ga uvati. U prilog im je ilo i sljede-e: Ali, Allah je najbolji uvar i On je najmilostiviji, tj.ne boj se, pouzdaj se u Allaha. Neki uenjaci kau: U ajetuje spomenuta rije hifz, uvanje, koja znai: iskrenost i ne-varanje, a ovdje znai: uvanje u odlasku i povratku, dakle,iskrena namjera i istinsko uvanje.

Jakub, alejhis-selam, odgovara: Bit e mi doista aoako ga odvedete, tj. ne mogu podnijeti njegovu odsu-tnost, raalostit u se i zabrinuti ako on poe s vama. Sveto je njegova ljubav i privrenost prema Jusufu bila vea,njihova je zavist bila gora. U nekim tefsirima navodi se daje Jakub, alejhis-selam, sanjao kako stoji na nekom brdu, au podnoju Jusuf plae i doziva ga; oko njega deset vukova,koji simboliziraju desetoro njegove brae. Kada je svanulo,zatraie od Jakuba, alejhis-selam, da pusti Jusufa s njima,

{ 27 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 28 #28 ii

ii

ii

pa on odgovori: Bojim se da ga vuk ne pojede! Iz svoje ve-like ljubaznosti nije rekao: Bojim se za njega od vas. Jer,da ih je optuio za bilo ta, oni bi se tada otvoreno izjasnilikao neprijatelji.

Rijei: a plaim se da ga vuk ne pojede kada vi nanjega ne budete pazili, izdvajaju vuka zbog toga to su Ara-pi sve divlje zvijeri: leoparda, risa i lava, nazivali vukom. Aprema miljenju nekih, vuka je izdvojio zato to je lukav iveoma podmukao; budui da ima malo tijelo, nee napastidirektno, ve se podmuklo i kriom prikrada, te napada slea. El-Dahiz, u djelu El-Hajevan, kae da vuk spava s jed-nim otvorenim okom. Otuda su lav i leopard bolji od vuka,koji je podao i prljav. A sve to ukazuje na to da je Jusuf biojo nejak; da je bio vei i jai, branio bi se od zvijeri.

Jakub, alejhis-selam, nije optuivao Jusufovu brau, a neznavi da su ustvari oni vukovi. I oni, Allah im oprostio,pribjegavaju vuijem lukavstvu. Kao da je rekao: vi ete seigrati i razgovarati, zaboravit ete dijete koje posebno pa-zim. Njihova se pakost poveava. Situacija nalae da se tvr-do zakunu.

Razgovor jo nije zavren: Kako e ga vuk pojesti, anas ovoliko! Mi bismo tada bili zaista izgubljeni, tj. nasje deseterica, snanih i hrabrih mladia, pa ako bi ga vukuspio pojesti, a nas ovoliko, tada bismo doista bili izgublje-ni, nemoni, bili bismo neljudi! Kako moe takvo netorei! Allah ti oprostio! Svoj su zahtjev opravdavali time toim on treba dati djeaka i nema pravo u njih sumnjati; zbi-lja, kako vuk moe nadvladati deset heroja i uzeti djeaka!

Jakub, alejhis-selam, konano se slae s njima, smiruje sei daje dijete da izjutra poe na dugo oekivani izlet. Otac seoprata od sina sa suzama u oima, a od njih uzima tvrdezakletve Allahom da e se bojati Svevinjeg Allaha kada seradi o Jusufu. Predaje im dio svoga srca i trai od njih da

{ 28 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 29 #29 ii

ii

ii

dobro paze na njega, ne nasluujui da su mu oni velikupakost pripremili. Otac ostaje uplakan. eka da se vrate.

Uenjaci su kazali: Kada su krenuli, dok je Jakub, alej-his-selam, bio prisutan i vidio ih, ljubili su Jusufa i govorilimu: Brate na, ne boj se, mi smo uz tebe, a kada su zama-kli za brdo, poeli su pljuvati na njega, jedan ga je vukao,drugi vezao, jedan govorio: Hajde, bre, to je otprilike iznaenje kuranskih ajeta, jer Kuran je na arapskom jeziku;poenta je u znaenju i smislu.

Udaljavaju se od kue. Gone stoku sa sobom. ele izvr-iti plan. Pada mrak. Odvode ga do prethodno odabranogbunara i sputaju, a on plae i moli: Brao moja, bojte seAllaha, odrite obeanje dato ocu, molim vas! Odgovaraju:Ostavite nas na miru, ti i tvoj otac, koji nas je zapostaviozbog tebe, nije bio pravedan, ti si nas razdvojio, zbog tebenas otac mrzi Dijete visi na uetu. (Kako su ljudi jadnikada se prepuste zavidnosti: nepravedni su prema onomekome zavide, zaboravljaju njegove dobre osobine, dre ganovotarom, zabluenim, grenikom, ljude upozoravaju nanjega iz neprijateljstva, nepravedno.) Jusuf stie na dno. Dokamena. Vode nema. Oni prekidaju ue, ali ne i Jusufovuvezu sa Velianstvenim i Plemenitim. Ona ostaje.

Spustili su ga u akamsko vrijeme. Tada mu Allah objav-ljuje: Ja sam s tobom, Jusufe! I to je poseban meijjet (dru-tvo, pratnja), koji ehli-sunnet tumai kao Allahovo uva-nje ovjeka, tj. ako je On, delle anuhu, s ovjekom, netreba se bojati niega i nikoga.

Imam Et-Tenuhi i neki drugi uenjaci u historijskim dje-lima spomenuli su Jusufovu, alejhis-selam, dovu kada je ba-en u bunar: Moj Gospodaru, u ovoj sam noi sm, usam-ljen, moj Gospodaru, oko mene je pusto, moj Gospodaru,zaboravljen sam. Na to mu je Svemogui Allah odgovorio:Sm je onaj s kim nisam Ja, usamljen je onaj iji Ja nisam

{ 29 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 30 #30 ii

ii

ii

prijatelj, siromaan je onaj kome ne dam Ja, gladan je onajkoga ne hranim Ja. Jusufe, tako mi Moga ponosa i uzvie-nosti, Moje mi plemenitosti, veliine, slave i vjenosti, Jau ti pomoi protiv njih, i ti e ih obavijestiti o onome tasu uradili, ak i nakon odreenog vremena, lijep zavretakeka tebe, uinit u te poslanikom, dat u ti vlast, a oni eti doi pokorni i ponizni. Tada se smiri, srce poe ujed-naenije kucati, misli se sredie. Te je noi prespavao nakamenu, a zaspao je zato to se obratio ivom i Vjenom.

{ 30 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 31 #31 ii

ii

ii

3Oni su zamke pleli, pa jei Allah njima zamke pleoK ONANO GA BACAJU U BUNAR I REU UE. Tamo ostajudo tame. No je pogodnija za zloin, kau Arapi.Nadaju se da e to moi kamuirati pred ocem,da mu se nee objasniti ta je zaista bilo. Jusufovu kou-lju, koju su prethodno skinuli, okrvavit e krvlju ovce kojusu zaklali, i donijeti opravdanje koje ne bi prihvatio ni obi-an ovjek, a kamoli vjerovjesnik, kome je Svemogui Allahdao da zna neke nepoznate stvari (gajb).

I uveer dooe ocu svome plaui, tj. nisu doliujutro, ni u podne, ni u ikindijsko vrijeme, ve uveer, jer jeno pogodna za kamuau i poturanje lanih dokaza, nouse ljudska rabota ne vidi: vuk napada tada, lopovi polaze ukrau. Dolaze. Otac, dobri starac, sjedi u kui. eka dijetekoje mu je od srca otpalo. Ulaze u kuu. Plau. (Ali, iskrenipla razlikuje se od lanog. I Allahovi, delle anuhu, tie-nici, na ijem je elu Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem,od iskrenih najiskreniji, plakali su, ali iz srca. Poslanikove,sallallahu alejhi ve sellem, oi suzile bi na denazi, plakaobi kada bi mu neko uio Kuran, plakao bi na minberu dr-ei vaz. U tome su ga slijedili ashabi, radijallahu anhum.Neki od njih plakali su toliko da se na njima vidno osjetilatjeskoba od toga. A ima i ljudi koji plau pretvarajui se,radi ovosvjetske koristi.)

{ 31 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 32 #32 ii

ii

ii

Sjedaju ispred oca. Kao dokaz da su iskreni, pokazujuJusufovu, alejhis-selam, koulju: vuk je pojeo Jusufa a osta-vio koulju pa smo je, evo, donijeli. Jesu je okrvavili, ali suje zaboravili pocijepati; da bi vuk pojeo ovjeka, mora muprvo pocijepati odjeu. Jakub, alejhis-selam, uzima koulju.Gleda u nju, gleda u njihove lane suze, a Sveznajui Allahmu je dao da zna stvarnost i da mu nita ne mogu sakriti.

Oe na, bili smo otili da se trkamo (nestebik), a Ju-sufa smo ostavili kod naih stvari, pa ga je vuk pojeo. Ati nam nee vjerovati, iako istinu govorimo, dogovara-ju se, sva deseterica, da kau: Oe, posluaj kako se svedogodilo, ni naslutili nismo da e se dogoditi nesrea. Po-veli smo naeg dragog brata da se s nama igra i razonodi.Ostavili smo ga kod naih stvari, odjee, a mi otili da setrkamo. Uenjaci su rije nestebik protumaili na razliitenaine. Neki kau da se radilo o takmienju u bacanju stri-jela, jedni tvrde da se radilo o klasinoj trci, a drugi, opet,vele da se radilo o nadmetanju u lovu. Ibnul-Devzi u djeluZadul-mujesser tvrdi: Iz spoljanjeg znaenja ajeta zakljuu-je se da se radilo o klasinom trkanju koje je Resulullahov,sallallahu alejhi ve sellem, sunnet. Poslanik, sallallahu alej-hi ve sellem, trkao se s Aiom, radijallahu anha, kako jezabiljeeno u hadiskim zbirkama.

Jakub, alejhis-selam, progovara prvi: Bojim se da ga jevuk pojeo, pa pomislie: Evo izlaza, o oe na A pozna-to je da se laljivac sam opovrgava, jer ni sam nije uvjerenu ono ta govori: uvijek sumnja u sebe.

Na to dodaju: Oe, ti nam nee vjerovati, iako istinugovorimo, i strahujemo da nee prihvatiti nae opravdanje,okrvavljenu koulju, ali ta moemo sada uiniti, vuk ga jepojeo?

I donesoe koulju njegovu lanom krvlju okrvavlje-nu IbnAbbas, radijallahu anhu, tumaeiAllahove, del-

{ 32 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 33 #33 ii

ii

ii

le anuhu, rijei: lanom krvlju okrvavljenu kae daje to bila zgruana krv. Ispravno je da to nije bila Jusufova,ve krv ovce; krv i koulja svjedoe da je posrijedi la.

U vaim duama ponikla je zla misao odgovara Ja-kub, alejhis-selam, tj. Boga mi, u vama je ponikla zla misao,ejtan vam je uljepao grijeh i ljubav prema ovome svijetu,pa ste, inei nepokornost meni a nepravdu prema Jusufu,alejhis-selam, poremetili red na Zemlji. Stvarnost je to toste se osmjelili na takvo neta, sluajui svoje due koje suvas navratile na zlo. To je zla dua koja navraa na zlo igrijehe, a odvraa od dobra.

(A due se dijele na tri skupine. Prva dua je ona kojanareuje zlo, i to je dua grenika, koji zna samo za zlo: neobavlja namaze, radi zlo, ini grijehe; estitost, pokornost,dobro, lijepo ponaanje, skromnost, udjeljivanje milostinje sve to strano joj je. Allahu se utjeemo od takve due:zaista je dua sklona zlu, osim one kojoj se Gospodarmoj smiluje. Druga je ona dua koja samu sebe kori, toje ona u kojoj ima i dobra i zla; kada uradi zlo, kori sebe.Hasan el-Basri kae: Vidjet e da je moja dua ona kojasamu sebe kori: Zato si ono rekao, zato si onako postu-pio! I, trea, smirena dua, to je ona koja je upila dobro,ini dobro i samo to trai: A ti, o duo smirena, vrati seGospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan,pa ui meu robove Moje, i ui u Dennet moj!)

Posluajte odgovor vjerovjesnika: i ja se neu jadati(sabrun demil), ovu u nesreu primiti s mnogo strplje-nja. Rijei sabrun demil trebaju biti moto i transparent sva-kog muslimana u tekoi, nedai, iskuenju, a nakon tokae: Inna lillahi ve inna ilejhi radiun (mi smo Allahovi iNjemu emo se vratiti).

Jer, ta ustvari moe uiniti oronuli starac? Hoe li iznu-ivati od njih odgovor, traiti svoga sina u pustinji? Nije mu

{ 33 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 34 #34 ii

ii

ii

preostalo nita drugo osim da izgovori: Neu se jadati. Aistinski se strpiti znai ne aliti se nikome, niti jadikovati:Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim, tj. neusvoj problem i tugu iznijeti pred ovjekom, stvorenjem kaoja, ovjek je izvor slabosti, potrebe i siromatva, ve to izno-sim pred Jakog, Vladara, Svemonog, Onoga Koji upravlja,nema istinskog boanstva osim Njega.

ejhul-islam Ibn Tejmijja, govorei o stilu Kurana, kae:Kuran govori o izbjegavanju na prikladan nain, velikomstrpljenju i velikodunom oprostu. Veliko je strpljenje onou kojem nema aljenja, velikoduan je oprost onaj u kojemnema uvrede, a izbjegavanje na prikladan nain jest ono uemu nema ukora.

od Allaha ja traim pomo protiv ovoga to vi izno-site, tj. od Svemogueg Allaha traim pomo protiv vaespletke, ili onoga to ste ve uinili, jer ja Njemu svoj sluajpreputam. Govorio je tako znajui da e lijep ishod bitiu njegovu i Jusufovu korist: nakon nekog vremena doi eizlaz, osvanut e dan poslanstva i vlasti.

A Jusuf, alejhis-selam, jo je u bunaru, ue je prekinuto,ali veza sa Svevinjim Allahom nije. On ga hrani, i poji,i uva. Jusuf, alejhis-selam, eka Njegovo rjeenje, presudu.Allah, delle anuhu, na njega sputa smiraj i objavljuje mu:Ti e ih o ovom postupku njihovom obavijestiti, a onite nee prepoznati, tj. raduj se, nakon nekoliko godinadoi e ti ponizni, kajui se, traei oprost, ishod e biti utvoju korist, porodica e ponovo biti zajedno, uz Allahovupomo, to je zato jer je sve u Allahovoj ruci, i na Zemlji senita ne dogodi bez doputenja Onoga Koji je na nebesima.

I doe jedan karavan, skupina ljudi, dooe izju-tra i odsjedoe kod bunara, a sve po Allahovom odreenju.On je dao da karavan ba tu stane. Trae od jednog od njihda uzme svoje vedro i da dohvati vode. On ga sputa. Jusuf

{ 34 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 35 #35 ii

ii

ii

ga ugleda i ue u njega. ovjek eka da se napuni vodom iizvlai napolje, kada, na vedru dijete, sjaji kao Mjesec. Di-jete koje e postati najvei, najplemenitiji i najpoznatiji za-tvorenik na svijetu, dijete koje e postati poslanik i najveivladar na svijetu. Vlasnik vedra vraa se. Govori: Mutu-luk, otiao sam po vodu i doveo prelijepog djeaka! Kakvaljepota i svjetlost! ta je ovo?

I oni su ga kao trgovaku robu sakriliNeki komen-tatori kau da su se Jusufova braa poslije vratila, sakrila gai prodala, a to smatram pogrenim miljenjem. Ispravno jeda su to uinili ljudi iz karavana: jedni su ga nali i pro-dali drugima; tanije, vlasnik vedra drao ga je na zaeljukaravana i kasnije prodao.

Karavan naputa Palestinu. Ide prema Misiru. Djeakstie na pijacu. Pogledajte kolika je udaljenost izmeu ocai sina; sin je na pijaci robova. Proli su stonu pijacu i onugdje se prodaje platno. Jusuf, alejhis-selam, kome je Svemo-gui Allah dao pola ukupne ljepote, koga je uzdigao na pe-to, ili na tree nebo na pijaci robova. Nude ko e kupitidjeaka.

Dolaze stanovnici Misira. Izmeu ostalih, tu je i zastup-nik namjesnika, te roba odlazi u prave ruke Allahovomvoljom. Zastupnik zna da je cijena slobodnjaka niska, i znada se karavan po svaku cijenu eli osloboditi djeaka, paga kupuje za nekoliko groa. Neki su uenjaci odredili tajiznos: dvadeset i dva groa, a jedni su kazali da se radilo oetrdeset. Ako Kuran kae: I prodadoe ga za jeftine pa-re, za nekoliko groa, zato se optereivati govorei onoo emu Svevinji Allah nikakvog dokaza nije objavio?

Jusuf s pijace stie u dvorac. Vode ga, ne znajui da eodatle on vladati, da e postati vjerovjesnik. Zato, ovjek netreba pridavati veliku panju nedaama: ponekad se uspjehi dobro ostvaruju preko nesree i iskuenja. Prihvataju ga,

{ 35 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 36 #36 ii

ii

ii

ne pridavajui mu velik znaaj, i nije im smetalo to je biojeftina roba, ali mu je Svemogui Allah podigao ugled ui-nivi ga prvakom svoga vremena.

Uvode ga kod namjesnika. S njim je i njegova ena. Na-mjesnik je zapanjen, ushien zbog prizora, ljepote i bistro-umnosti: I onda onaj iz Misira, koji ga je kupio, ree e-ni svojoj: Uini mu boravak prijatnim!, tj. daj mu li-jep smjetaj, ukusnu hranu, otmjenu odjeu, neka ne radimnogo, ukratko reeno, daj mu prednost nad ostalim ro-bovima, on mora imati poseban status, mislim da ga ekablistava budunost. Ibn Mesud, radijallahu anhu, komen-tirajui ajet, kae: Najotroumniji ljudi bili su namjesnik,koji je naredio eni: Uini mu boravak prijatnim!, to ese kasnije potvrditi Jusufovim, alejhis-selam, poslanstvom ivlau, zatim uajbova kerka, koja je, u vezi s Musaom, alej-his-selam, zatraila: Oe moj, uzmi ga u najam, najbolje jeda unajmi snana i pouzdana, pa Ebu Bekr, radijallahuanhu, koji je izabrao Omera, radijallahu anhu, za halifu na-kon smrti. (Naime, nakon pravedne vladavine, Ebu Bekr,radijallahu anhu, pao je u agoniju a htio je odrediti vladaranakon sebe. Diktirao je pisaru, Osmanu, radijallahu anhu:Halifa nakon mene bit e, pa se onesvijestio; izgledaloje kao da je umro. Kada se osvijestio, upitao je: ta si napi-sao, Osmane? Napisao sam:Omer b. el-Hattab, odgovoriOsman, a on ree: Bravo, pogodio si!

Moe nam koristan biti Komentatori ovo tumaerazliito: svijet e ga darivati, tj. bit e nam pisar, odnosnoprodat emo ga kada odraste, a Allah, delle anuhu, naj-bolje zna.

a moemo ga i posinitiNas dvoje nemamo djece,on e nam biti nadomjetaj. Kau da namjesnik nije mo-gao imati spolni odnos sa enom: ili je bio iznemogao ilisterilan.

{ 36 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 37 #37 ii

ii

ii

I eto tako Mi Jusufu dadosmo lijepo mjesto na Zem-lji, tj. u Misiru, blagoslovljenoj zemlji, najveoj metro-poli tadanjeg svijeta, centru kulture, kroz koji protie Nil;osim toga, Jusufu, alejhis-selam, dali smo mjesto u namje-snikovoj kui, a namjesnik je nadasve dobar ovjek.

i nauismo ga tumaenju snova (tevilel-ehadis)Komentatori su razliito protumaili ovaj izraz: jedni kauda se to odnosi na sretan zavretak, drugi na tumaenjesnova, a trei na detalje nauke.

a Allah ini ta hoe, ali veina ljudi ne znaOvoje Boiji sunnet, vjeno pravilo. Uenjaci kau da Allahini ta hoe i Njegovu volju nita i niija volja ne moezaustaviti. Pogledajte, Jakub, alejhis-selam, upozorio je Ju-sufa: ne kazuj svoga sna brai svojoj, ali je SvemoguiAllah htio da ga kae. Jusufova braa htjela su ga povesti upustinju, uvjeravajui Jakuba u to, pozivajui se na to dae ga uvati, on to nije prihvatio, niti se s njima sloio, alije Allah htio drukije; uvao je Jusufa govorei kako se bo-ji da ga vuk ne pojede, ali je Svemogui Allah htio da gapoalje s njima; neki drugi ovjek htio je kupiti Jusufa, alej-his-selam, ali je Svevinji Allah htio da ga kupi namjesnikte da ivi u njegovom dvorcu; upravnikova ena optuilaga je za nemoral, ali je Allah, delle anuhu, htio da izaena vidjelo njegova nevinost; zatvorili su ga, ali je On htioda izae. I, dokazujui svoju nevinost, Jusuf je zatraio odjednog zatvorenika: Spomeni me gospodaru svome!, tj.zagovaraj za mene kod njega, ali je Svemogui Allah htio daovaj zaboravi. Tako je, Allahovom voljom, Jusuf, alejhis-se-lam, dospio na vladarev dvorac, gdje je ugodno ivio.

I kada on stasa Komentatori kau da se to odnosina vrijeme kada je postao punoljetan, ili kada je napuniotrideset i tri godine, ili etrdeset godina, ne gledajui isto-vjetno na znaenje ajeta, a Allah, delle anuhu, najbolje

{ 37 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 38 #38 ii

ii

ii

zna. Uglavnom, nas se tie da je odrastao, sazrio i mogaorazumjeti obaveze i zadatke kojima je bio obavezan. Kadaje stasao ziki i umno: Mi ga mudrou (hukmen) i zna-njem (ilmen) obdarismo Svevinji Allah mu je to dao,pouivi ga. Komentatori na razliite naine tumae izrazehukmen i ilmen. Jedni kau da se to odnosi na shvatanje irazum, drugi na poslanstvo i vlast, trei na znanje i djelo, asve to ulazi u znaenje ajeta. Svemogui je Allah Jusufu daomudrost i znanje, jer ovjek moe imati znanje, ali bez mu-drosti, i tada je povran. Dakle, znanje i mudrost ovjekauvaju od greke i poskliznua, potiu na lijepo i odvraajuod runog. Otuda, pravi je uenjak onaj koji izvrava nare-eno, kloni se zabranjenog, podnosi iskuenja i uvrede ipouava ljude.

I kada on stasa, Mi ga mudrou i znanjem obdari-smo Dakle, poslanstvo, vlast, shvatanje i znanje o sto-varitima u zemlji. (Jo iz zatvora, uputio ih je, tumaeivladarev san, kako e sauvati usjeve, otuda, i ljudski rod,pa su, na osnovu njegovog znanja, uspjeli prevladati sedamtekih godina, pripremivi se za njih tokom sedam rodnihgodina, sijui i ostavljajui zalihe. Koja je to providnost ikoja mudrost ako nije nadahnue od Onoga Koji upravljastvarima i odreuje!)

tako Mi nagraujemo one koji dobra djela ine,ovo je dosljedan princip, pravilo koje je postavio Svemo-gui Allah, i ono je glavni stimulans za injenje ibadeta, zaiskrenost prema Allahu i borbu na Njegovom putu. Praviloje: ko pomogne Allaha, Allah e njemu pomoi, zato Njegamoli da ti pomogne protiv due koja je sklona zlu, pomozise Svevinjim Allahom i budi nosilac poslanice, nemoj bi-ti pasivan. Ako ti od ruke ide pisanje, pii u korist islama,svoje pero potini njemu, a Svemogui Allah pomoi e ti,nee te zapostaviti.

{ 38 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 39 #39 ii

ii

ii

4Najvee iskuenje iodluan stavJ USUF IVI NA VLADAREVOM DVORCU. Uiva njegove bla-godati. Drag je upravniku i njegovoj eni. Ali e gaSvemogui Allah iskuati. Da ga oisti. Sauva. Jer jepazio na Njegove granice. Iskuenje dolazi da bi ga uvelo uplejadu dobrih, vjerovjesnik i poslanik, alejhimus-selam.

I poe ga na grijeh navoditi ona u ijoj je kui bio,tj. dok je bio u dvorcu, u momakim godinama: u dvadese-toj, ili dvadeset petoj, po razliitom vienju komentatora, ato nije ni vano. Vano je da nije bio star. Upravnikova enaga je zavoljela. Razmilja o njemu. eli ga. Zamislite, mladalijepa ugledna ena a zar takve nisu najljepe?! Na poloa-ju. Odluuje. Ako se ta dogodi, moe ga osloboditi kaznei sauvati ga neprijateljstva ljudi. Bogata. Njeni su zlatnici,srebrenjaci, biseri. Zatvara vrata. Uanuje ga sa svih strana.Momka. U najboljim godinama. Traenog. eljenog. Onnema antipatiju prema enama. U punoj energiji. Skladan.Neoenjen, da svoju strast zadovolji na halal-nain. Stranac.(Stranac rijetko kada preza od sramote, govorio je ejhul--islam Ibn Tejmijja.) On odbija. Bjei. A ona ide za njim.Sve je protiv njega: mlad, neoenjen, stranac; njena ljepota,njen imetak, njen poloaj; odsutnost ljudi Uistinu, sve jepripremila, ali jedna vrata nije zatvorila: vrata izmeu Jusu-fa i Svemogueg Allaha. Sakrila se od oiju ljudi, ali ne i od

{ 39 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 40 #40 ii

ii

ii

Allaha, delle anuhu. Sakrila se izmeu zidova, ali nije mo-gla od Sveznajueg: A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara,Onaj Koji sve potanko zna, Koji je o svemu obavijeten!

pa pozakljua sva vrata, tj. dobro zakljua sva vra-ta da se domogne Jusufa, alejhis-selam. Lijepa. Namirisana.Mlada. Blistava. Nakiena. Nudi se i zove: Hodi!, od tebeelim ono to eli ena od svoga mua. On vie: SauvajBoe!, moj Boe, stavljam se pod Tvoje okrilje, Tebi se utje-em od Tvoje srdbe, Tebi se utjeem od rata protiv Tebe.Lijepe li rijei, o muslimani! Moemo li je zapamtiti?! Dasamo nju prihvatimo, bilo bi dovoljno. Koliko smo samopotrebni ovoj rijei dok nas iskuenja satiru sa svih strana:tv-kanali, razne serije, bestidni asopisi koji bude bolesnestrasti i emocije omladine. I momci i djevojke, svi, trebajukazati: Sauvaj Boe! Kada vidi zapanjujuu sliku koja tenavodi na razvrat, reci: Sauvaj Boe! Kada uje zavodljivglas koji te zove u grijeh, reci: Sauvaj Boe!

vlasnik (rabb) me moj lijepo pazi Prema nekimmufesirima rije rabb, spomenuta u ajetu, odnosi se na na-mjesnika, tj. on me poastio, ivim na dvorcu, odijeva me,hrani, i ne prilii da pored tolike dobrote napadam i elimnjegovu enu, a veina komentatora dri da se rije odnosina Svevinjeg Allaha, i to je ispravnije miljenje. Otuda: ka-ko u uraditi grijeh, kako u pronevjeriti emanet, kako uzaboraviti blagodati i dobroinstvo Onoga Koji me stvorio,uputio, dao mi ui i oi, osnaio me, uva me, titi, pomae,sauvaj Boe! Kada ti se prui mogunost da uini grijeh,sjeti se: Allah te uinio muslimanom, dao ti oi, ui, zdra-vu kou, bujnu kosu, hranu, pie, noge, osnaio te, sakriotvoje mahane, pa, zar e na te blagodati zahvaliti grijesima?

I ona je bila poeljela njega (hemmet bihi), a i on jebio poelio nju (hemme biha), ali je od Gospodara svogaopomenuugledaoMufesiri ne gledaju istovjetno na zna-

{ 40 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 41 #41 ii

ii

ii

enje ajeta. Naime, neki kau da je Jusuf, alejhis-selam njuhtio udariti (hemme biha), elei rei da je nije bio poelio,to je neispravno, nije u skladu s arapskim jezikom, ni tradi-cijom. Jedni kau da hemme biha znai: htio je pobjei. Da jeto tako, asni Kuran bi to jasno kazao; Kuran se ispravnorazumijeva na osnovu vanjskog znaenja, i ispravno ga razu-mije samo onaj ko zna njegovu vrijednost i ljepotu. Isprav-no je da je Jusuf, alejhis-selam, nju bio poelio u dui, dajoj se bio naklonio, kao to svi ljudi ine, ali nije bio odlu-io poiniti grijeh. Kada je vidio ljepotu, doivio iskuenjei osjetio njeno zavoenje, poela mu je dua doaptavatirune misli, vesvese, jer je ovjek, ali ga je Svemogui Allahsauvao. Za ovakvo doaptavanje ovjek nije grijean, jer tonije jasna odluka, nije ustrajavanje na grijehu. Kuran kae:I ona je bila poeljela njega, a i on je bio poelio njune pravei razliku izmeu njih dvoje, koristei glagol hem-me. I to je jo jedna Jusufova odlika: nakon to ju je poelio,daje prednost vjerovanju i Allahovoj opomeni nad duom,koja je bila poeljela tu enu, i pobjeuje Allahovom vo-ljom. Po ovome tumaenju znaenje ajeta je jasno. Ovo sumiljenje zastupali mnogi komentatori, izmeu njih i imamEt-Taberi, i ono je, ako Bog da, ispravno.

ali je od Gospodara svoga opomenu ugledao, tj.ugledao je opomenu, pa se suzdrao i zatraio oprost, nijese osmjelio uiniti grijeh. A na ta se misli pod opomenom komentatori nemaju istovjetno miljenje. Ta su miljenjasljedea: prvo, ugledao je svoga oca, Jakuba, alejhis-selam,kako grize svoj palac; drugo, ugledao je Dibrila kako vie:Jusufe, nemoj uiniti blud, bludnik je kao ptica bez perja;tree, namjesnikova je ena pokrila kip, svoje boanstvo, pakada je Jusuf upitao zato je to uinila, odgovorila je da jeto uinila da je kip ne vidi, na ta je Jusuf rekao: Plaise da te ne vidi tvoj bog, bespomoni kip od kamena, a

{ 41 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 42 #42 ii

ii

ii

ja se ne plaim svoga Gospodara, Koji sve uje i sve vidi!Ispravno je da se opomena odnosi na samoprijekor koji muje Allah dao, spoznaju halala i harama, spoznaju dokaza daje blud zabranjen i gnusno djelo. Spoznaje istinu, samopri-jekor se pojavljuje, a u srcu strah od Svemogueg Allaha ikategoriki dokazi da je blud zabranjen, pa se sustee.

tako b, da odvratimo od njega izdajstvo (es-s) iblud (el-fah), tj. ko e od ovjeka odvratiti zlo ako neAllah, Koji je odvratio zlo od Jusufa, izabravi ga da kasnijepostane vjerovjesnik i poslanik jednom narodu, sposobani poznat vladar na Zemlji. Allah, delle anuhu, oistio gaje, sauvao i pripremio da bude uzor ljudima, tavie pri-mjer do Sudnjega dana. Otuda i mi trebamo moliti Svemo-gueg Allaha da od nas odvrati zlo i razvrat. Komentatorine gledaju istovjetno na znaenje izraz suun i fahaun, spo-menutih u ajetu. Suun je nedjelo i greka prema drugomovjeku, a fahaun djelo spolnog organa, odnosno runenamjere, odnosno nepravda i razvrat. Bilo kako bilo, Sve-mogui je Allah od Jusufa otklonio zlo da ne uini neprav-du, i otklonio razvrat da ne uini blud. Pogledajte, Allah,delle anuhu, pazi ga u kui, u pustinji, na dvorcu, kadase radi o ljudskoj prirodi, bogatstvu Zato se vrsto driAllahovog ueta! On e te poastiti i uvati u svakoj situaci-ji. Koliko je samo ovjek nemoan! Kada bi bio preputensvome razumu, svome razmiljanju, svome prohtjevu, pro-pao bi. Kada ne bi znao za ibadet, ni za namaz, ni za Kuran,ni za zikrullah, bio bi izgubljen. Stoga se ne treba radovatiovjeku kada pogrijei ili uini razvrat. Naime, ta je o-vjek? Nitica. I Allah, delle anuhu, kadar je liiti ga Svojezatite, da mu oduzme bogobojaznost i samokontrolu, pada uini gore od djela onoga ijem se zlu radovao.

jer je on uistinu bio Na iskreni rob, tj. bio je robkoga smo Mi uinili istim i iskrenim, ist i bogobojazan

{ 42 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 43 #43 ii

ii

ii

momak koji je bjeao od grijeha traei vrata da pobjegnekada je ona trala za njim da ga sustigne.

I njih dvoje prema vratima potrae, tj. dolaze dovrata, a on bjei i govori: Sauvaj Boe! Ona ga vue zakoulju, zove u grijeh. Dere njegovu koulju straga. Kuranje upotrebio glagol kadde (poderati), a ne ekka, jer se prviupotrebljava za deranje odjee, a potonji za deranje platna.Takoer, on kazivanje ne izlae u detalje, a iz ajeta se moejasno razumjeti kako se sve odvijalo. Imam E-abi govorioje: Jusufov, alejhis-selam, ivot bio je umnogome vezan zakoulju: kada su ga bacili u bunar, Jusufova su braa kuidonijela koulju okrvavljenu lanom krvlju; kada je bio nadvorcu, upravnikova je ena poderala njegovu koulju stra-ga; kada je upoznao svoju brau s onim to su uinili, daoje svoju koulju da je stave na Jakubovo, alejhis-selam, lice.Musaov, alejhis-selam, ivot bio je vezan za tap, a Resulul-lahov, sallallahu alejhi ve sellem, za asni Kuran.

a ona razdera straga koulju njegovu, tj. kada je,bjeei od nje, stigao do dobro zamandaljenih vrata, i poku-ao ih otvoriti, ona je razderala njegovu koulju. Jusuf, alej-his-selam, kod vrata, otvara ih s naporom. Kod vrata, njenmu. Stoji. Zamislite! Ali, upravnikova je ena dosjetljiva,vrlo bistroumna, i lukava, hvaljen neka je Allah, njihovasu lukavstva zaista velika. Ugledala je mua. A on gleda uprizor. (Pogledajte kako asni Kuran prenosi kazivanje. I,zaista, ovo je kazivanje najljepe u historiji, od istoka do za-pada, odAdema, alejhis-selam, do Sudnjega dana.Unjemuje uzbuenje, privlanost, ar, veliina, jasnoa)

Ona govori: Kakvu kaznu zasluuje onaj koji je htioeni tvojoj zlo uiniti, tj. odsutan si, ne boji se Bogau pogledu nas, ostavlja nas s ovakvima. Evo, njega smo li-jepo primili na dvorac i ukazali mu poast, a on ti ovakovraa, eli sruiti moj ugled i moju slavu na mome dvorcu,

{ 43 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 44 #44 ii

ii

ii

eli mi nauditi, eli sa mnom blud uiniti! Komentatori ka-u da je sve to bila njena bistroumnost, jer je bila odraslai dosjetljiva, ni u jednom se trenutku nije zbunila, znala jeta treba rei. Nije rekla: Oprosti, ao mi je, Pogrije-ila sam, niti je pobjegla, ve: Napadnuta sam, mora seosvetiti.

Predlae mu, vlasniku dvorca, vladaru Misira: Kakvukaznu zasluuje onaj koji je htio eni tvojoj zlo uiniti, akone tamnicu ili kaznu bolnu?Nije zatraila da ubije Jusufa,jer ga je voljela. Tamnica! (Jusuf, alejhis-selam, ipak e uiu tamnicu, bit e nastrpljiviji zatvorenik u historiji, i tamoostati sedam godina, ali u tamnicu e ui ponosan, nosilacposlanstva, ovjek koji ima ugovor s Allahom. ejhul-islamIbn Tejmijja i imam Ahmed bili su Jusufovi sljedbenici, ioni su bili zatvarani.)

Govori mu: Zatvori ga, neu se odrei prava vezanogza moju ast koje mi je uskratio na ovome mjestu, ili gaodmah zatvori ili kazni udarcima trske, ili ga izbiuj! Mno-gobrojne su mogunosti da bude kanjen. Komentatori ka-u da, kada se spomene bolna kazna zajedno sa zatvorom,to znai bievanje.

A potvoreni, potlaeni, onaj kome je nepravda nanese-na u djetinjstvu, u bunaru, u pustinji, u dvorcu, u tamnici,koji e pobijediti i postati veliki vladar, vjerovjesnik i po-slanik, odgovara: Ona je pokuala mene na grijeh nave-sti, tj. ona je mene zavodila, Allaha mi, ona mi se ponu-dila, ona mi je nepravdu uinila, moj Allahu, Ti zna ta sedogodilo, ona me pritijesnila, dovela u iskuenje na svomedvorcu zatvorivi vrata, traila da uinim blud, i ja sam od-bio, a sada se ali, oni joj vjeruju jer je ugledna, lijepa je ina poloaju

Razmiljaju ta da ine. Upravnik je smeten. Vie: astmoje ene! A Jusuf, alejhis-selam, govori: Ona je htjela

{ 44 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 45 #45 ii

ii

ii

mene navesti na grijeh, meni je nepravda nanesena! Onavie: Ja sam oteena, on je htio mene zavesti!

U toj zbrci jedan ovjek s dvorca kau, dijete s predvor-ja, a Allah zna, nije ni vano ko je, vano je da je svjedok,njezin roak, mudri ovjek, govori: Ja u rijeiti problem,ja u vam sada odrati lekciju, samo me prihvatite, i oniga prihvataju.

Govori: Ako je koulja njegova sprijeda razderana, on-da ona istinu govori, a on neistinu poevi od njega, jernjoj vjeruju ona je vlasnica dvorca, ugledna utoliko pri-je jer kae da se branila od njega, pa je on razderao kouljusprijeda; ako je tako, ona istinu govori, a on je zavodilac ilae. Svemogui Allah sauvao je svjedoka od lai: a akoje koulja njegova straga razderana, tj. ona je trala zanjim i napastvovala ga, onda je ona njega zavodila: ondaona lae, a on govori istinu.

Upravnik ree: Istinu si rekao, to je logino. Prihva-ta pokazatelje. Misli: Ovaj je ovjek razborit i mudar dapresudi u odsutnosti; nije vidio, ali je nazvan svjedokom.

Nakon to vidje da je njegova koulja razderana straga,ukori je: To je jedno od vaih lukavstava, vaa su lukav-stva zaista velika! Kau da upravnik nije bio mnogo ljubo-moran zato to je nije ubio, ve samo ukorio ne upitavi jenita.

Zatim je neko rekao: Ti, Jusufe, ostavi se toga, tj.molim te nemoj o ovome nikome priati, dvorac ima svojuintimu, porodica ima intimu, molim te preuti, u protiv-nom po Misiru e se pronijeti ta je bilo, a naa e reputaci-ja opasti. Takoer, pazite, nemojte nikada slino ponoviti.

Upravnik ree eni: a ti trai oprost za grijeh svojini se da je povjerovao Jusufu, alejhis-selam, prihvatajuipokazatelje da je iskren.Drugim rijeima, ti istinu govori, ami od tebe traimo samo jedno: nemoj priati o onome to

{ 45 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 46 #46 ii

ii

ii

se dogodilo na naem dvorcu, u naoj kui, preuti, da se neiri, a ti, eno, zatrai oprost za svoju tenju prema njemu, aniko osim Svemogueg Allaha ne moe oprostiti grijehe.

jer si zaista htjela zgrijeiti! Zastranila si, uinilahravo djelo, pogrijeila prema ovom istom i potovanommomku, Jusufu, alejhis-selam. Svi grijeite, a najbolji su gre-nici oni koji se kaju.

Stvar je zavrena. Konana presuda donesena je (izgledasamo teoretski), nema zatvora, ni bievanja. Jusuf, alejhis--selam, treba utiti, a ona traiti oprost za grijeh. Pa, ipak,vijest se iri po Misiru, ne preko Jusufa, ve preko uvar,tjelohranitelj i slug.

Poelo se govorkati:Upravnikova ena navraalamom-ka svoga na grijeh, tj. koja je nevolja imati slugu na dvor-cu, stastveno ga voljeti, biti opinjena njegovom ljepotom!Ta, ona je razborita, kako to sebi doputa! Oito grijei.Oborila je reputaciju i dvorcu i cijeloj zemlji. Ne prilii jojda ga trai, eli, ezne za njim, za njegovim tijelom, da odnjega trai ono to supruga trai od mua. Pogledajte kakose Kuran izdie, lijei osjeanja, uvijek se izraava pristoj-no, ne izraava se kao neki pisci koji ne pridaju vanostvrijednostima ustajui protiv estitosti, koji ne priznaju daslova i rijei ire razvrat, ve dosljednost u prenoenju na-zivaju nepristranou i doslovnim prenoenjem. Ne! To jebestidnost i razvrat.

Upravnikova ena navraala momka svoga na grijeh,u njega se ludo zagledala!Mimislimo da jako grijei.Alla-ha nam, opinjena je njime. Kako je nije stid da ga tolikovoli?!

Ljubav i zaljubljenost mogu biti problem. Ibn Abbas, ra-dijallahu anhu, govorio je na Arefatu: Allahu se utjeemod zaljubljenosti! I mi se trebamo utjecati Svevinjem Alla-hu od zaljubljenosti.

{ 46 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 47 #47 ii

ii

ii

5Jusuf izmeu velike potvorei mraka tamniceN AROD SAZNAJE ZA SLUAJ. ene poinju govoriti:Hvaljen neka je Allah, zar se ona, lijepa i ugled-na, ne boji Allaha, zavodi svoga slugu, i to na vla-darevom dvorcu. Zaista, nema ni pameti, ni stida, ni bogo-bojaznosti, kako je nita nije od toga nije moglo odvratiti!Upravnikova ena saznaje za te spletke, da je ogovaraju nasijelima, da priaju o njoj, da je ukusna hrana koju eneu sitnim satima jedu. Odluuje, dovest e ih u poloaj u ko-jem je ona bila, pokazat e im stvarnost, pa e ga poeljeti,kao to ga je i ona poeljela, ili e je razumjeti, tim prije tose nije mogla oduprijeti velikoj ljepoti.

Pogledajte kako se Kuran izraava visokim stilom, bira-jui rijei i fraze, a detalje i komentare ostavlja nama, sla-biima: I kada ona u za ogovaranja njihova, posla ponjih, te im pripremi divane, tj. velike divane. Serviralaje voe i u svaki tanjir stavila no. Neki kau da je serviralalimun, neki jabuke, neki narande, a nije ni vano okakvom se vou radilo. Kuran pridaje vanost smislu, a neformi. Zatim alje po njih. Dolaze. Sjedaju. Svakoj daje pono. Govori, da se poslue. Pripremila je iznenaenje.

A ta je Jusuf, alejhis-selam, mlad, lijep, ist i bogoboja-zan momak, a nadasve stranac, kriv za sve to?! Ali, Svemo-gui Allah uvao ga je, jer je bio iskren prema Njemu i elioonaj svijet.

{ 47 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 48 #48 ii

ii

ii

Sjedaju. Izraava im dobrodolicu. Poinju razgovor. Nu-di ih voem. Veliko e iznenaenje biti kada ona kae: Iza-i iza paravana, jer je sluga, tretira ga kao i ostale sluge.Kovala je potvoru protiv njega, ali ga je Svevinji Allah u-vao; ako Allah uva ovjeka, ne treba se nikoga bojati.

Gule i reu voe, bilo limun ili jabuke, nije vano. Jusuf,alejhis-selam, na njezin zahtjev, sklanja zavjesu i dostojan-stveno prolazi kroz drugu sobu. Vidjele su samo lice, ljepeod Mjeseca u noi utapa. Hvaljen neka je Onaj Koji ga jestvorio tako lijepog. Primijetile su ga. Ugledale. Tu ljepotukoju Allah vie nikome ne daje.

dade svakoj od njih po no i ree: Izai pred njih!A kada ga one ugledae, zadivie se ljepoti njegovoj (ek-bernehu), tj. bile su zadivljene, zapanjene, izbezumljene,pa zaboravivi na bol, posjekoe ruke svoje umjesto voa.Neki komentatori kau: Odsjekle su jagodice, zatim ake,ne osjetivi bol zbog Jusufove ljepote i sjaja. Ovo je zatoto, kada ovjeka neto obuzme, izgubi osjeaj za sve ostalo.Ibnul-Devzi i neki drugi uenjaci naveli su: U nekim tef-sirima navodi se da izraz ekbernehu znai da su one, vidjeviJusufovu, alejhis-selam, ljepotu, trenutno dobile mjeseniciklus.

i po rukama svojim porezae se: Boe, Boe!, uzvi-knue, tj. Allahu, nigdje nismo vidjele ovakvu ljepotu,nikada se nije rodio ljepi ovjek, hvaljen neka je Allah, Ko-ji ga je stvorio tako lijepog, elegantnog!

ovo nije ovjek, ovo je melek plemeniti, tj. on nijeod ljudske vrste, on je melek. S neba je siao, nije sa Zemlje!Ljudi jesu lijepi, ali je on premaio svakoga. (A bio je ovjeki poslanik, kome je Svemogui Allah dao toliku ljepotu dabi ga iskuao. Doista, Allah, delle anuhu, daje ljepotu davidi hoe li se ovjek odati porocima; daje imetak da vidihoe li ovjek izdvojiti zekat; daje poloaj da vidi hoe li

{ 48 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 49 #49 ii

ii

ii

ovjek ostati poboan i daje znanje da vidi hoe li ga ovjekiriti i pouavati neuke.)

E to vam je onaj zbog koga ste me korile, tj. toje onaj kome se moje srce priklonilo, onaj u koga sam seludo zagledala, koji mi je zanio pamet, obuzeo duu, zatome nemojte koriti to ga jo elim i proganjam. Odgovori-e: Neemo te vie koriti, ne moemo, jer je zaista prelijep,zavedene smo to smo ga samo jednom vidjele, i poreza-le svoje ruke, a ti ga gleda svaki dan. Zbog te ljepote nesamo da nismo okusile voe, ve ni nae ruke nisu ostaleitave. Koje iskuenje! Osvie i u no zalazi sa enom kojaga proganja i koristi sva raspoloiva sredstva da ga zavede:duevni pritisak, imetak, vlast, poloaj, prijeti hapenjem,tamnicom, potvara ga pred svojim muem, ali je on vrstkao stijena; njega uva i pomae Svemogui Allah zbog nje-gove iskrenosti. Neki komentatori kau: U kazivanju o Ju-sufu, alejhis-selam, od poetka do kraja, nema moralnogpada, ni u jednoj rijei, a govori o zavjeri, strastima, ovje-ku i eni; upotrebljene su samo pristojne rijei. Knjievnicibi, pripovijedajui slian dogaaj, plasirali bestidnost, po-trli moral, unitili ljubomoru, oskrnavili svetost, ali Kuran ne, jer je objava od Jednog Jedinog.

Ako ne uini ono to od njega traim, bit e sigurnou tamnicu baen i ponien, mislila je, ali, Boga mi, neebiti ponien. Ponien je onaj ko je nepokoran Gospoda-ru svjetova, makar ivio u raskonom dvorcu, a vrijedan jeonaj ko se boji Allaha, makar spavao na trotoaru i nemaokomad kruha.

Ona, upravnikova ena, inicijator spletke, nastavlja splet-kariti: odlazi muu i ali se kako je svijet uo ta se dogodilos njom i sa slugom, Jusufom, i trai da ga baci u tamnicu,da svijet vie ne pria o tome. On pristaje.

Jusuf, alejhis-selam, saznaje za to i govori: Gospodaru{ 49 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 50 #50 ii

ii

ii

moj, draa mi je tamnica od ovoga na ta me one navraa-ju! I ako Ti ne odvrati od mene lukavstva njihova, ja mo-gu prema njima naklonost osjetiti i lahkomislen postati,tj. ako je tako, onda mi je draa tamnica, tamo u na miruivjeti i klanjati se svome Gospodaru. Moj Allahu, neka mezatvore, nisam spreman podnijeti njihova zavoenja, prije-tnje i spletke. Bojim se, ako Ti njihova lukavstva od menene odvrati, a njihova su lukavstva velika, da u vremenomprema njima osjetiti naklonost i postati lahkomislen, pa upoiniti razvrat i postati neznalica. Moj Allahu, ja se plaimiskuenja!

(Allah je Taj Koji spreava ovjeka da ini grijehe, Ondaje da ovjek bude pokoran. Niko ne moe biti vjernikbez Allahovog doputenja, sva dobrota pripada samo Nje-mu. I to je znaenje rijei: la havle ve la kuvvete illa billah.Svemogui Allahu, isprijei se izmeu nas i grijeha! Ti Kojivlada srcima, daj da naa srca budu posluna Tebi!)

I Gospodar njegov uslia molbu njegovu i spasi ga lu-kavstva njihova Hvaljen neka je Onaj Koji se odazivamolbi molitelja, i nikako ne treba rei: molio sam, molio,ali mi molba nije usliana, ve treba to vie moliti i zikriniti, pa e izlaz doi od Uzvienog Allaha, tim prije toje On obeao da e se odazvati molbi. Dova, molba, morabiti iskrena, iz srca, i ovjek mora biti uvjeren da e mu seSvemogui Allah odazvati.

On, uistinu, sve uje i zna, a Es-Semiu i El-Alim jesudva lijepa Allahova imena, tj. On uje onoga ko Ga dozivai zna njegovo stanje. Jusuf, alejhis-selam, obraa se Svemo-guem Allahu. On otklanja od njega njihove spletke. I tob zavreno. Ali

Poslije im na pamet pade, iako su se bili uvjerili da jeneduan, tj. nakon to su prihvatili prijedlog njezinogroaka u vezi s kouljom te njezino proganjanje, pa spletke

{ 50 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 51 #51 ii

ii

ii

ena. I pored svega, prihvataju odluku politiara, upravnikaMisira: zatvoriti Jusufa, stvar se mora privesti kraju!

Bacaju ga u tamnicu osuujui ga na dugotrajnu kaznuzatvora. Tamo moli: Moj Allahu, Ti Koji mi pravi dru-tvo u samoi, Ti si moj prijatelj u nevolji, otkloni mojunevolju! Po tome to su s njim u tamnicu baena jo dvamomka moe se zakljuiti da kaznu nisu izdravali u sami-cama. Jedan od dvojice bio je vinotoa. Nagovorili su gada pokua otrovati vladara. Otkriven je i zatvoren. Drugije bio pekar. I njega su potkupili da ubaci otrov u kruh (aovaj je to i uradio). I on je otkriven i zatvoren.

Jusuf, alejhis-selam, obavlja namaz u tamnici. Objanja-va im vjeru. Pouava ih u svako vrijeme. A ono to on nudijeste tevhid, monoteizam i tumaenje snova. Zaista je bionajstrpljiviji zatvorenik u historiji, najiskusniji tuma sno-va svojevremeno, uitelj i odgajatelj, u tamnici, a ne rado-stan i u izobilju, oekujui da mu drugi ine usluge.

Jedan od dvojice momaka govori: Sino sam sanjao ka-ko cijedim groe vladaru i nudimmu, a drugi, pekar, ree:Ja sam sanjao da na glavi nosim korpu s kruhom koji pticekljuju. Allaha ti, protumai nam snove, objasni ta znae,jer vidimo da si zaista dobar ovjek. Komentatori se razi-laze u miljenju kako su zakljuili o njegovoj dobroti: ili poizrazu lica i po tome to podsjea na dobro ili po tome toje lijeio bolesne zatvorenike, uei im rukju, smirujui ihi pouavajui, ili po tome to je, kada bi dobio darove izva-na, dijelio ih je zatvorenicima, jer plemenit ovjek ispoljavaplemenitost i u nevolji, a krt pokazuje krtost makar imaoi nebrojeno blago, ili po tome to je bio monoteist, vjernikkoji je mnogo inio ibadet, a Allah najbolje zna.

Pravi kratak uvod: Hvala Allahu, Svemogui Allah po-astio me tumaenjem snova, i: Nijedan obrok hrane ne-e vam donesen biti, a da vam ja prije ne kaem ta ete

{ 51 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 52 #52 ii

ii

ii

dobiti, tj. nee vam biti donesen nijedan obrok, a da vamneu prije rei ta ete dobiti: meso ili kruh. Neki su ko-mentatori rekli da je znaenje ajeta: neete sanjati ni jednuvrstu hrane, a da vam neu protumaiti taj san.

To je samo dio onoga emu me nauio Gospodarmoj, tj. to je samo dio poslanstva koje mi je Allah dao.Ja nisam ni arobnjak, ni vraar, ni varalica, ne govorimna osnovu svog, ve na osnovu znanja koje mi je SvevinjiAllah dao.

ja se klonim vjere naroda koji u Allaha ne vjerujei koji i onaj svijet ne priznaje, tj. poinje pozivati za-tvorenike bezbonike u monoteizam, polahko, postupno,objanjavajui da ga je Sveznajui pouio neemu to je ne-poznato (gajbu), te ih izvjetava da su njegovi preci bili vje-rovjesnici, pozivatelji na Pravi put, zatim im stavlja do zna-nja da je samo Svevinji Allah jedino istinsko boanstvo, aporuka svega je: Vi ste u zabludi, a bolje je od nje ovo toja nudim. Neki komentatori kau da se Jusufove, alejhis--selam, rijei u gornjem ajetu odnose na ljude s vladarevogdvorca, jer su bili bezbonici, nisu vjerovali u Allaha, obo-avali su kojekakva boanstva i kipove koje su klesali, nitisu onaj svijet priznavali, drugim rijeima: klonio sam senjihovog zla, i oni su me bacili u tamnicu, s vama. (Daijapoziva makar bio u okovima, zatvoren, i to ne smije nika-da zapostaviti. Tako je i Jusuf inio.) elio je da ih, prijenego to im protumai snove, upozna s onim ta je vano:s tevhidom, pravei digresiju i govorei o monoteizmu i po-slanstvu. Kao da im je elio rei: Moji prijatelji u tamnici,prije nego to vam protumaim ta simbolizira kruh i gro-e, morate uti moju poruku, veliku stvar zbog koje eljudi osijediti, zbog koje je Svemogui Allah stvorio sve topostoji: monoteizam i vjerovanje u onaj svijet.

i ispovijedam vjeru predaka svojih, Ibrahima i Is-{ 52 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 53 #53 ii

ii

ii

haka i Jakuba poevi od Ibrahima, Allahovog roba, jerje on najbolji meu njima, voa svih monoteista, koga jeSvevinji Allah pohvalio u Kuranu, rekavi da je on samvrijedio koliko i cijeli ummet, da je to onaj koji je primaogoste, koji je porazbijao kipove desnicom, koji je melekimagostima ponudio debelo tele, hrabri i plemeniti, a Allahpomae hrabrim i plemenitim. Zatim je spomenuo Ishaka,pa Jakuba, svoga oca, koji je takoer tumaio snove.

nama ne prilii da ikoga Allahu smatramo rav-nim, tj. Boga mi, nama ne prilii i nemogue je da ne-koga Allahu ravnim smatramo, to nikada nismo inili. Jojednom, prije nego to vam protumaim snove, moram vaspozvati u vjerovanje, priznavanje poslanik, u istinski ivot,monoteizam, jer ste, naalost, mnogoboci. I hvala Allahu,ni ja, ni moji preci nismo bili mnogoboci ni koliko tra-je treptaj oka, a sve je to Allahova dobrota prema nama iostalim ljudima.

Velika pouka je upravo nain na koji ih je Jusuf, alejhis--selam, pozvao u tevhid, rekavi da je Allahov rob, monote-ist, to je najbolji nain da se prie ovjeku. Zatim, Jusuf,alejhis-selam, u tamnici s bezbonicima, poziva ih u tevhidna lijep nain, blago, da postigne ono ta eli, a Allah, del-le anuhu, poastio ga je time. Govori da ispovijeda vjerusvojih predaka, koji su ispovijedali isti monoteizam; svi po-slanici pozivali su u jednu vjeru, islam. Iako su se vjerozako-nici razlikovali, ibadeti i kazneno-popravne mjere, islam jebio i ostao jedan i svi vjerovjesnici i poslanici jednoglasnosu pozivali na vjerovanje u Allaha i onaj svijet.

{ 53 }

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 54 #54 ii

ii

ii

ii

00-main 2011/3/29 14:14 page 55 #55 ii

ii

ii

6Zatvorenik daijaJ USUF, ALEJHIS - SELAM, protumait e ispravno san dvoji-ce momaka: vinotoe i pekara, ali tek kada im ponudinajvaniju poruku na svijetu, najveu stvar, najvanijepitanje koje su ljudi ikada poznavali: O drugovi moji utamnici, ili su bolji raznorazni bogovi ili Allah, Jedini iSvemoni?, tj. o drugovi moji u tamnici, ova se porukazove tevhid i elim je dostaviti ljudima, zato u vas, prijenego to protumaim vae snove, upitati jesu li bolji razno-razni bogovi i kipovi ili Allah Jedini i Svemoni. Ko je vei,ili vaa boanstva: zvijezde, drvee, planete, ljudi, ili Svevi-nji Allah? Ko stvara? Ko daje? Gospodar svjetova! O mojidrugovi u tamnici, prije nego to vas izvijestim o znaenjuvaih snova, bilo da ste ih stvarno sanjali ili ste ih izmisli-li, kumim vas Allahom Velikim i pozivam za svjedoka hi-storiju, va razum i osjeaje: jesu li vai bogovi, kojima seklanjate, a raznoliki su i niste o njima jednoglasni, boljiili Plemeniti Allah? Samo znajte: Da Zemljom i nebesimaupravljaju drugi bogovi, a ne Allah, poremetili bi se, tj.zaista, samo Allah, delle anuhu, stvara i odreuje.