Naknade za uporabu cesta - bib.irb.hr · NAkNADe ZA uPORAbu cesTA 81 Cestarina Za uporabu autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i sl.) na državnim cestama

80 POReZNI VJesNIk 1/2014.

Dr. sc. Anto Bajo i Irena Klemenčić

Naknade za uporabu cesta

1. Uvod

Cilj je ovoga članka objasniti glavna obilježja naknada za redovitu i izvanrednu uporabu cesta. Korisnici cesta plaćaju godišnju naknadu, cestarinu i korisničku naknadu. Pojedini korisnici plaćaju i naknadu za izvanredan prijevoz te naknadu za prekomjernu uporabu ceste, dok se posebnim naknadama financira upravljanje cestama, a to su naknade za uporabu ce-stovnoga zemljišta, obavljanje pratećih djelatnosti te za građenje i održavanje javnih cesta što ih se plaća iz prikupljenih trošarina na goriva.

2. Javne ceste

Zakon o cestama uređuje pravni status javnih i nerazvrstanih cesta − način uporabe, razvrstavanja, planiranja građenja, održavanja i upravljanja javnim cestama te mjere zaštite i prometa na njima. Zakon uređuje i područje koncesija, financiranja i nadzora javnih i ne-razvrstanih cesta. Odredbe su usklađene s pravnom stečevinom EU-a.

Ceste su javno dobro, u vlasništvu RH. Javne se ceste ne može otuđiti iz vlasništva države niti se na njima može stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i građenja radi gradnje komunalnih, vodnih, energetskih građevina i građevina elektroničkih komunikacija te poveza-ne opreme. Cestovno zemljište može se dati na uporabu radi obavljanja pratećih djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje i drugo). Javne ceste, ovisno o društvenom, pro-metnom i gospodarskom značenju, razvrstava se u četiri skupine: autoceste, državne, župa-nijske i lokalne ceste.

2.1. Naknade za uporabu javnih cesta

Godišnju naknadu naplaćuje se za uporabu javnih cesta vozilima registriranim u Hr-vatskoj. Neovisno o državi registracije, za vozila se može naplaćivati cestarinu i korisničku naknadu. Naknade za uporabu javnih cesta ne smiju diskriminirati korisnike prema nacional-nosti, državi odnosno mjestu poslovnog nastana, registraciji vozila, niti s obzirom na mjesto polaska odnosno odredište. Uvođenje naknada ne smije diskriminirati međunarodni promet javnim cestama niti prijevoznicima u cestovnom prometu poremetiti slobodu tržišnog natje-canja. Za uporabu jedne dionice autoceste ne može se za bilo koju skupinu vozila istodobno naplaćivati cestarinu i korisničku naknadu.

Naknade za uporabu cesta

NAkNADe ZA uPORAbu cesTA 81

CestarinaZa uporabu autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i sl.) na

državnim cestama Vlada može donijeti odluku o uvođenju naplate cestarine1 m što je se plaća u svoti utvrđenoj temeljem prijeđene udaljenosti i skupine vozila. Cestarina obuhvaća infra-strukturnu pristojbu (za nadoknadu nastalih troškova gradnje, održavanja, upravljanja, po-slovanja i razvoja) i pristojbu za vanjske troškove (radi nadoknade nastalih troškova u vezi s onečišćenjem zraka i štetne učinke buke cestovnog prometa na stanovništvo).

Godišnja naknadaVisinu godišnje naknade određuje se prema broju osovina i najvećoj dopuštenoj bruto-

-nosivosti vozila. Visinu se godišnje naknade može umanjiti za vatrogasna i vozila kakva se javnom cestom kreću povremeno ili ih rabe osobe djelatnost kojih nije javni prijevoz tereta.

Korisnička naknadaKorisničku naknadu može se uvesti za uporabu javne ceste ili pojedine dionice za motor-

na i priključna vozila namijenjena isključivo prijevozu tereta, ako im ukupna masa premašuje 3,5 t. Visinu se korisničke naknade utvrđuje razmjerno trajanju uporabe ceste (dan, tjedan, mjesec ili godinu). Mjesečna korisnička naknada ne premašuje 10% godišnje svote, ili 5% tjedna, odnosno dnevna 2% godišnje svote. Za vozila registrirana u Hrvatskoj može se napla-ćivati samo godišnju svotu korisničke naknade.

2.2. Mjere za zaštitu javnih cesta i prometa

Cilj je mjera za zaštitu javnih cesta i prometa osigurati financiranje štete nastale radi uporabe cesta kad vozila odstupaju od uobičajene veličine, mase ili opterećenja te zbog prekomjerne uporabe cesta.

Naknada za izvanredni prijevozVozila u prometu na javnoj cesti (prazna ili s teretom) moraju udovoljavati propisanim

uvjetima u pogledu veličine, ukupne mase i osovinskog opterećenja. Izvanredan prijevoz može se iznimno obaviti temeljem dozvole kakva određuje uvjete i način prijevoza, svotu i način plaćanja naknade i druge troškove izvanrednog prijevoza. Vozilo kojim se obavlja izvanredan prijevoz mora udovoljiti zahtjevima tehničke ispravnosti, sukladno propisima što uređuju sigurnost prometa. Dozvolu za izvanredan prijevoz izdaje pravna osoba koja upravlja javnom cestom (i koncesionar) ovisno o javnoj cesti na kojoj treba obaviti takav prijevoz. Dozvolu za izvanredan prijevoz stranom prijevozniku izdaje se sukladno zakonu što uređuje cestovni prijevoz. Ako izvanredan prijevoz treba obaviti na više javnih cesta razvrstanih kao autocesta, državna, županijska, ili lokalna cesta, dozvolu daje javno poduzeće Hrvatske ceste d.o.o.

Prijevoznik plaća troškove izvanrednog prijevoza (troškove postupka izdavanja dozvole, poduzimanja posebnih mjera sigurnosti i naknadu za izvanredan prijevoz). Visinu i način plaćanja troškova utvrđuje pravna osoba koja je izdala dozvolu (odnosno koncesionar), a troškove kontrole prijevoznik plaća javnom poduzeću Hrvatske ceste d.o.o. Ako se kontrolom utvrdi da se izvanredan prijevoz obavlja bez dozvole ili da osovinsko opterećenje, ukupna masa i veličina vozila premašuje dozvolom utvrđene brojke, takav se prijevoz može nastavi-ti tek nakon pribavljanja dozvole i plaćanja naknade za izvanredan prijevoz.

Troškove posebnih mjera što ih se mora provesti radi sigurnosti izvanrednog prijevoza (podupiranje i ojačanje mostova i drugih objekata) obračunava se prema troškovniku i speci-fikaciji obavljenih radova te od prijevoznika naplaćuje pri postupku izdavanja dozvole.

1 Više informacija o cestarini sadrži rad objavljen u Poreznom vjesniku br. 1 iz 2012.


Trošak postupka izdavanja dozvole za izvanredan prijevoz utvrđuje se u jedinstvenoj svoti 150,00 kn po izdanoj dozvoli (bez PDV-a) i naplaćuje u postupku izdavanja dozvole.

Troškove kontrole izvanrednih prijevoza (kontrole osovinskog opterećenja, ukupne mase i veličine vozila u prometu na cestama) i troškove pratnje izvanrednih prijevoza utvrđuje se ovisno o vrsti, obimu i trajanju te prijeđenom kilometru do povratka na mjesto nadzora ili u sjedište nadzorne ekipe. Obračunava ih se i naplaćuje u postupku izdavanja dozvole ili po odvojenome računu kojeg se ispostavlja nakon obavljene kontrole ili pratnje izvanrednog prijevoza.

Troškove pratnje i kontrole izvanrednih prijevoza utvrđuje se po jediničnim cijenama (tablica 1).

Tablica 1. Troškovi pratnje i kontrole izvanrednih prijevoza

Svota u kn, bez PDV-a

Kontrola dimenzija motornog vozila ili skupa vozila (dužina, širina ili visina)

91

Kontrola osovinskog opterećenja i ukupne mase dvoosovinskog i troosovinskog motornog vozila

182

Kontrola osovinskog opterećenja i ukupne mase četveroosovinskog motornog vozila i skupa vozila sa četiri osovine

273

Kontrola osovinskog opterećenja i ukupne mase skupa vozila s 5 ili 6 osovina

364

Kontrola osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila po satu rada nadzorne ekipe

364

Pratnja izvanrednog prijevoza i prijevoz nadzorne ekipe do i od mjesta kontrole izvanrednog prijevoza

5,70 po prijeđenom km

Pratnja izvanrednog prijevoza i prijevoz nadzorne ekipe do i od mjes-ta kontrole izvanrednog prijevoza na relacijama do ukupno 50 km

285 (paušalno)

Troškovi kontrole osovinskog opterećenja i ukupne mase za radno i specijalno vozilo sa sedam i više osovina, kao i za izvanredne prije-voze kojih kontrola traje dulje od jednog sata

obračun prema stvarno utrošenom vremenu

nadzorne ekipe

Izgubljeno radno vrijeme zbog nespremnosti ili kašnjenja izvanred-nog prijevoza, prouzročena krivnjom prijevoznika

obračun po cijeni sata rada nadzorne ekipe

Izvor: Odluka o visini i načinu plaćanja troškova izvanrednog prijevoza i troškova kontrole osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama (NN 39/07)

Dozvolu za izvanredne prijevoze u kojih je (prema zahtjevu za izdavanje dozvole) razvid-no da vozila (prazna ili s teretom) premašuju propisanu ukupnu masu i/ili propisano oso-vinsko opterećenje za 15% i više izdaje se nakon što ovlašteni nadzornik (Odjela za kontrolu sigurnosti prometa i objekata Hrvatskih cesta) obavi kontrolu osovinskog opterećenja i ukupne mase vozila.

Prijevoznik, osim troškova kontrole mora platiti i naknadu za izvanredan prijevoz za prijeđeni put do mjesta kontrole i nadoknaditi štetu kakvu je prouzročio na javnoj cesti.

Naknadu se plaća za izvanredne prijevoze što ih se obavlja na javnim cestama Hrvatske. Za prijevoz obavljen radi izvoza hrvatskih proizvoda, naknadu se obračunava umanjeno za 50%.


Mjerila za izračun naknade iskazuje se u:

• postotku(zapremašenjenajvećedopuštenedužinevozilapouzdužnojsimetrali,odnajizbočenijih točaka vozila odnosno skupa s teretom),

• metrima(zapremašenjenajvećedopušteneširineivisinejednogailiviševozila,mjereći po poprečnoj simetrali od najizbočenijih točaka vozila ili vozila s teretom, odnosno po vertikalnoj simetrali, mjereći od površine kolnika do najviše točke vozila, odnosno skupine vozila s teretom) i

• tonama(zapremašenjepropisaneukupnemaseiosovinskihopterećenjavozilailiskupine vozila).

Visina je naknade od 0,6 do 1,2, kn/km, i to bez PDV-a (tablica 2).

Tablica 2. Naknada za izvanredan prijevoz

Naknada za: u kn/km (bez PDV-a)

premašenje najveće dopuštene dužine vozila

− za premašenje veće od 5% − ≤ 20% 0,60

− za premašenje veće od 20% 1,20

premašenje najveće dopuštene širine vozila

− za širinu jednaku ili manju od 3,00 m 0,60

− za širinu veću od 3,00 m do jednaku ili manju od 4,00 m 1,20

za širinu veću od 4,00 m 1,70

premašenje najveće dopuštene visine vozila

− za visinu veću od 4,05 m − ≤ 4,50 m 0,60

− za visinu veću od 4,50 m 1,20

Izvor: Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za izvanredni prijevoz (NN 68/10)

Za premašenje ukupne mase vozila ili skupa vozila iznad 40 t (odnosno iznad 44 t za troosovinsko motorno vozilo s dvoosovinskom ili troosovinskom poluprikolicom kad prevozi 40-stopni ISO kontejner kao kombiniranu prijevoznu operaciju) primjenjuje se naknadu prema tablici 3 (u Prilogu).

Premašenja mase čije vrijednosti dosegnu do 0,5 t zaokružuje se na manju vrijednost, a premašenja mase kada su vrijednosti veće od 0,5 t, zaokružuje se na veću vrijednost.

Za premašenje najvećega dopuštenog osovinskog opterećenja motornog vozila ili skupa vozila primjenjuje se naknadu prema tablici 4 (u Prilogu).

Naknadu za jednostruke osovine izračunava se prema formuli:

Pjo = Sjo − Djo

Od stvarnoga osovinskog opterećenja svake osovine (Sjo) oduzima se dopušteno oso-vinsko opterećenje (Djo) te se za dobivenu vrijednost premašenja (Pjo) očitava naknadu iz tablice 4 (u Prilogu).


Za dvostruke, trostruke i višestruke osovine naknadu se izračunava prema formuli:

Psko = Ssko − Dsko BoOd stvarnoga osovinskog opterećenja dvostruke, trostruke ili višestruke osovine (Ssko)

oduzima se dopušteno osovinsko opterećenje (Dsko), dijeli s brojem osovina, te se za tako dobivenu vrijednost premašenja (Psko) očitava naknadu iz tablice 4 (u Prilogu).

Dobivena premašenja u vrijednostima do 0,05 t zaokružuje se na manju vrijednost, a dobivena premašenja za vrijednosti iznad 0,05 t zaokružuje se na veću vrijednost.

Zbroj očitanih naknada za osovine, odnosno skupine osovina čini ukupnu naknadu za premašenje osovinskog opterećenja. Ukupnu se naknadu izračunava tako da se vrijednost za pojedino premašenje (kn/km) množi s udaljenošću (km) od polazišta do odredišta izvanrednog prijevoza. Ako motorno vozilo ili skup vozila s ili bez tereta premašuje više dopuštenih vrijedno-sti, ukupnu naknadu izračunava se tako da se naknade za svako pojedino premašenje (kn/km) zbroji i pomnoži s udaljenošću (km) od polazišta do odredišta izvanrednog prijevoza. Pri izračunu ukupno prijeđenih kilometara, svaki se početni kilometar uzima kao pun kilometar. Naknadu se ne obračunava za izvanredne prijevoze u kojih ukupna masa i/ili osovinsko opterećenje premašuju dopuštene veličine do najviše 3%, uz uvjet da se zbog osobina tereta i drugih opravdanih okolnosti, na mjestu utovara ne može utvrditi točnu masu tereta.

Prekomjerna uporabaPravne ili fizičke osobe u obavljanju čije gospodarske djelatnosti (eksploatacija mineralnih

sirovina, iskorištenje šuma, šumskog zemljišta i šumskih proizvoda, industrijska proizvodnja, izvođenje građevinskih radova i slično) dolazi do prekomjerne uporabe javne ceste teškim ili srednje teškim vozilima, moraju platiti naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste. Srednje teška i teška teretna vozila su vozila ukupne mase veće od 7,5 t. Rješenje o prekomjernoj upo-rabi javne ceste izdaje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar.

3. Upravljanje javnim cestamaJavno poduzeće Hrvatske autoceste d.o.o. upravlja, gradi, rekonstruira i održava autoce-

ste, osim onih kojima upravlja koncesionar. Ta tvrtka upravlja, gradi, rekonstruira i održava državne ceste. Županijska uprava za ceste obavlja poslove planiranja, građenja i održavanja županijskih cesta i lokalnih cesta. Dobit navedenih pravnih osoba mora se uporabiti za gra-đenje i održavanje autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta.

Sredstva u za financiranje javnih sljedeće naknade i izvori:

• godišnjanaknadazauporabujavnihcesta(plaćenapriregistracijimotornihipriključ-nih vozila)

• cestarinazauporabuautocesteiobjektasnaplatom(most,tunel,vijaduktislično)

• za uporabu javnih cesta motornim i priključnim vozilima registriranima izvan Hrvatske

• zaizvanredanprijevoz

• zaprekomjernuuporabu

• korisničkanaknada

• zaiskorištenjecestovnogzemljišta

• zaobavljanjepratećihdjelatnosti

• zakoncesije

• sredstvadržavnogproračuna


• zafinanciranjegrađenjaiodržavanjajavnihcesta

• zaosnivanjepravaslužnostiipravagrađenjanajavnojcestite

• ostaliizvori.

Naknada za uporabu cestovnog zemljišta

Naknadu za uporabu cestovnog zemljišta plaćaju pravne i fizičke osobe koje rabe cestovno zemljište u obavljanju komercijalnih djelatnosti. Naknadu plaćaju za uporabu priključaka odnosno prilaza na javnu cestu sagrađenih na cestovnom zemljištu i kad obavljaju komerci-jalnu djelatnost u objektima izvan cestovnoga zemljišta. Naknadu se izračunava prema sku-pini u koju je razvrstana javna cesta i površini uporabljena cestovnog zemljišta. Visinu nakna-de utvrđuje se mjesečno u kunama po četvornome metru iskorištena cestovnog zemljišta (tablica 5).

Tablica 5. Naknada za uporabu cestovnog zemljišta

vrsta ceste u kn/m²

autoceste 30

državne ceste 25

županijske ceste 20

lokalne ceste 15

Izvor: Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje

pratećih djelatnosti (NN 119/07, 91/08. i 39/11)

Naknadu se usklađuje, ovisno o površini cestovnog zemljišta, prema koeficijentima (ta-blica 6) te izračunava kumulativno.

Tablica 6. Koeficijent usklađivanja

površina uporabljena cestovnog zemljišta

koeficijent usklađivanja

do 50 m² 1,00

51 − 100 m² 0,83

101 − 150 m² 0,67

151 − 200 m² 0,50

201 − 250 m² 0,40

251 − 300 m² 0,33

301 − 350 m² 0,27

351 − 400 m² 0,22

401 − 500 m² 0,20

iznad 500 m² 0,13

Izvor: Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje

pratećih djelatnosti (NN 119/07, 91/08. i 39/11)


Naknadu radi postavljanja i uporabe radijskih postaja i drugih sličnih elektroničkih ko-munikacijskih uređaja plaćaju pravne i fizičke osobe, i to u mjesečnoj svoti 2.000,00 kn po svakoj postavljenoj radijskoj postaji odnosno uređaju.

Naknada za obavljanje pratećih djelatnostiNaknadu za obavljanje pratećih djelatnosti plaćaju sve pravne odnosno fizičke osobe koje

obavljaju takve djelatnosti na cestovnom zemljištu. U skupinu mjerila za izračun naknade razvrstava se javne ceste i vrstu djelatnosti što je korisnik obavlja u pratećem objektu. Visinu se naknade utvrđuje mjesečno (svote u tablici 7).

Tablica 7. Naknade za obavljanje pratećih djelatnosti (u kn)

skupinabenzinske

postajemotel restoran caffe trgovina i

uslugeostalo

autoceste 1.800 1.800 1.500 1.200 800 300

državne ceste 1.250 1.250 1.250 750 500 200

županijske ceste 1.000 1.000 750 500 400 100

lokalne ceste 750 750 500 400 250 50

Izvor: Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti (NN 119/07, 91/08. i 39/11)

Kad je prateći objekt samo dijelom sagrađen na cestovnom zemljištu, naknadu se, iznim-no, izračunava razmjerno odnosu površine uporabljena cestovnog zemljišta i ukupne površine zemljišta na kojemu je prateći objekt.

Naknadu za postavljanje reklama plaćaju sve pravne odnosno fizičke osobe koje postavljaju reklame na javnim cestama. Mjerilo je za izračun naknade površina reklame (jednostrana, dvostrana, višestrana), a visinu naknade utvrđuje mjesečno u svoti 50,00 kn/m² reklame.

Naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cestaNaknadu za financiranje građenja i održavanja javnih cesta uplaćuje se iz državnog

proračuna na motorne benzine kao pogonska goriva (olovni benzin iz tar. oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 51, 2710 11 59 i bezolovni benzin iz tar. oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 41, 2710 11 45, 2710 11 49.) i plinska ulja (iz tar. oznaka KN 2710 19 41 do 2710 19 49) što ih se rabi kao pogonska goriva.

Naknadu se uplaćuje po litri naplaćene trošarine na energente. Tako 0,20 kn naknade odlazi na račun Hrvatskih autocesta d.o.o., a 0,80 kn na račun Hrvatskih cesta d.o.o.

Sredstva za održavanje, obnovu i građenje županijskih i lokalnih cesta osigurava se dije-lom iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, što ovisi o veličini mreže županijskih i lokalnih cesta, visini vlastitih izravnih prihoda županijskog društva za ceste, ujednačivanja redovitoga i izvanrednog održavanja županijskih i lokalnih cesta, izraženo u postotku od standarda održavanja, stupnja sagrađenosti mreže županijskih i lokalnih cesta, stanja kolnika mreže županijskih i lokalnih cesta te prosječna godišnjega dnevnog prometa.

4. Nerazvrstane cesteNerazvrstane rabi se za slobodan promet vozilima jer nisu razvrstane kao javne ceste. To

su osobito ceste na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova sjedišta županija što su bile razvrstane u javne ceste, ceste što povezuju naselja i ceste što povezuju područja unutar gradova i naselja.


To mogu biti i terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina te druge ceste na području naselja i gradova.

Građenje, obnovu i održavanje nerazvrstanih cesta financira se iz proračuna jedinice lo-kalne samouprave, komunalne naknade i komunalnog doprinosa, naknada za osnivanje pra-va služnosti, prava građenja i prava zakupa na nerazvrstanoj cesti i iz drugih izvora. Sredstva za građenje, obnovu i održavanje nerazvrstanih cesta osigurava se dijelom iz:

• godišnjenaknade(razmjernoudjeludužinežupanijskihilokalnihcestauukupnojdužini županijskih i lokalnih cesta),

• naknadezafinanciranjegrađenjaiodržavanjajavnihcesta(uprosječnojgodišnjojsvoti utrošenoj za održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta u prethodne četiri godine, razmjerno udjelu dužine državnih, županijskih i lokalnih cesta u ukupnoj dužini državnih, županijskih i lokalnih cesta).

5. ZaključakFinanciranje gradnje i održavanja javnih i nerazvrstanih cesta u Hrvatskoj osigurava se

iz redovitih naknada kakve plaćaju svi korisnici cesta pri registraciji ili uporabi određenih cestovnih objekata. Korisnici cesta čija vozila ili način uporabe odstupaju od standarda, plaćaju naknade kojima se nadoknađuje osobit način uporabe cesta. To su naknade za izvanredan prijevoz te naknada za uporabu cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih djelatnosti. Nakna-de za ceste zavređuju veću pozornost, jer ih se utvrđuje temeljem izračuna nastalih troškova te ih treba promatrati i analizirati u vezi s financijskim poslovanjem društava koja obavljaju usluge građenja, obnove i održavanja cesta.

LiteraturaZakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13. i 148/13)

Odluka o visini i načinu plaćanja troškova izvanrednog prijevoza i troškova kontrole oso-vinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama (NN 39/07)

Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za izvanredni prijevoz (NN 68/10)

Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti (NN 119/07, 91/08. i 39/11)


Prilog:

Tablica 3. Naknade za premašenje ukupne mase vozila

Napomena: Za premašenja veća od 160 t obračunava se 794,00 kn/km + 6,20 kn/km za svaku sljedeću tonu.


Tablica 4. Naknade za premašenje najvećega dopuštenog osovinskog opterećenja motornog vozila − jednostruke osovine

Tablica 4. Naknade za premašenje najvećega dopuštenog osovinskog opterećenja motornog vozila − dvostruke osovine


Tablica 4. Naknade za premašenje najvećega dopuštenog osovinskog opterećenja motornog vozila − trostruke osovine

Tablica 4. Naknade za premašenje najvećega dopuštenog osovinskog opterećenja motornog vozila − višestruke osovine (četiri i više)


Ispravak

Na stranici 35. Poreznog vjesnika 12/2013. − u članku skupine autora: izv. prof. dr. Hrvoje Šimović, prof. dr. Helena Blažić i doc. dr. Ana Štambuk, pod naslovom ≈Što porezni stručnjaci misle o poreznom sustavu i poreznoj politici u Hrvatskoj?« − zbog tehničke omaške u pripremi za tisak, nastala je zbrka u tablici te su u brojčanim kolonama u dvjema rubrikama otisnute istovjetne brojke (postoci), zbog čega u prilogu ponovno objavljujemo cijelu tablicu.

Najiskrenije se ispričavamo cijenjenim autorima i čitateljima.Uredništvo

Tablica 1. Stavovi prema pojedinim poreznim oblicima

Porezni oblik Neslažem se Neutralno Slažem se

Porez na imovinu (nekretnine)

Republika Hrvatska treba uvesti predloženi porez na nekretnine.

37,0% 8,6% 54,5%

Porez na nekretnine treba biti lokalni porez.

16,2% 10,9% 72,9%

Oporezivanjem treba obuhvatiti i ostale oblike imovine (npr. pokret-nine, financijska imovina i sl.), tj. uvesti sintetički porez na imovinu fizičkih osoba (porez na /neto/ bogatstvo).

39,6% 10,2% 50,2%

Porez na dohodak

Treba ponovno uvesti olakšice u po-rezu na dohodak (zdravstvene uslu-ge, stambeno pitanje, razna osigu-ranja).

29,9% 10,9% 59,2%

U okviru poreza na dohodak treba oporezivati dividende.

23,4% 12,9% 63,6%

U okviru poreza na dohodak treba oporezivati financijske kapitalne dobitke.

19,9% 11,9% 68,2%

Porez na dobit

Reinvestiranu dobit treba izuzeti od oporezivanja.

10,3% 12,1% 77,7%

Treba zadržati poticaje za ulaganja. 9,9% 7,4% 82,6%

Treba ponovo uvesti zaštitnu kamatu.

17,7% 29,4% 52,8%

Treba zadržati ubrzanu amortizaciju (porezno dopuštanje podvostručava-nja godišnjih amortizacijskih stopa).

17,7% 31,2% 51,1%


Porez na dodanu vrijednost

Treba težiti jedinstvenoj stopi PDV-a (smanjivati odnosno čak ukidati snižene stope).

56,3% 11,6% 32,1%

Određene prehrambene proizvode (kruh, mlijeko, dječja hrana, jestiva ulja i masti itd.) treba oporezivati sniženom stopom PDV-a.

11,9% 6,9% 81,2%

Umjesto sniženih stopa PDV-a na pojedine prehrambene proizvode treba uvesti sniženu stopu PDV-a na kompletnu hranu (i vodu).

30,3% 17,0% 52,7%

Trošarine

Hrvatska ima dovoljno trošarina/po-sebnih poreza.

5,5% 24,0% 70,5%

Trošarine na alkohol i duhan treba povisiti.

13,8% 15,5% 70,7%

Luksuzne proizvode treba oporeziva-ti trošarinama/posebnim porezima.

17,3% 13,7% 69,0%

Napomena: Izvorna anketa sadržavala je pitanja Likertovog tipa na pet razina. Radi pojednostavnjenja odgovori prikazani pod ≈slažem se« sadrže odgovore ≈u potpunosti se slažem« i ≈uglavnom se slažem«, dok odgovori prikazani pod ≈ne slažem se« sadrže odgovore ≈uglavnom se ne slažem« i ≈u potpunosti se ne slažem«.

Izvor: autori − anketno istraživanje

Documents

Naknade za uporabu cesta - bib.irb.hr · NAkNADe ZA uPORAbu cesTA 81 Cestarina Za uporabu autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i sl.) na državnim cestama