Napredak 2010-2-08 a Sambolek G Buljan Flander M K Rmek Analiza Napredak 151 2 291 311 2010

7/30/2019 Napredak 2010-2-08 a Sambolek G Buljan Flander M K Rmek Analiza Napredak 151 2 291 311 2010

1/21

291

Aalza jejh crtea

ljuse fgure usprebas rteljsm prcjeamajejega paaja

UDK: 159.946.4-053.2Izvorni znanstveni lanak

Primljeno: 29.11.2010.

Aa Samble1

IV. Osnovna kola Bjelovar

[email protected]

dc. r. Graa Bulja Flaer2

Marja krme3

Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba

1 Ana Sambolek je dipl psihologinja; podruje rada i profesionalnog interesa su joj djeca kolske ipredkolske dobi i roditeljstvo

2 Gordana Buljan Flander je prof psihologije i psihoterapeut; ravnateljica je Poliklinike za zatitudjece grada Zagreba, voditeljica znanstvenih i strunih programa Hrabroga telefona i stalni sudskivjetak za zlostavljanu i traumatiziranu djecu

3 Marija Krmek je dipl psihologinja Vanjska je suradnica Hrvatskih studija Sveuilita u Zagrebui Filozofskoga fakulteta u Osijeku Njezino podruje rada i profesionalnog interesa ine trauma-tizirana djeca i roditeljstvo


2/21

292

A. Samble, G. Bulja Flaer, M. krme; Aalza .. aprea 151 (2), 291 311 (2010)

Saeta

Cilj istraivanja bio je utvrditi povezanosti i razlike izmeu roditeljskih procjena

i analize djejih crtea ljudske figure pri procjeni anksioznosti, agresivnosti i

srameljivosti djece.

U istraivanju je sudjelovalo 106 predkolske djece te 106 roditelja. Djeji crtei

ljudske figure analizirani su na temelju emocionalnih indikatora koje je utvrdi-

la Elizabeth Koppitz. Za prikupljanje roditeljskih procjena djejega ponaanja

koritena je Skala anksioznosti subskala za procjenu agresivnoga ponaanja

Skale Pros/Ag i skala srameljivosti.

Rezultati istraivanja pokazuju da je roditeljska procjena agresivnosti statistiki

znaajno povezana s najvie emocionalnih indikatora (duge ruke, odsjeeneake i nedostaje nos). Takoer je statistiki znaajno povezana s procjenama

anksioznosti djece na temelju emocionalnih indikatora (prema E. Koppitz) i

moguim emocionalnim potekoama djece. Ostale roditeljske procjene nisu

statistiki znaajno povezane s procjenama djejega ponaanja iskazanih ana-

lizom djejih crtea ljudske figure. Utvrena je i statistiki znaajana razlika u

roditeljskoj procjeni agresivnosti djece s obzirom na ukupan broj emocional-

nih indikatora. Naime, to je dijete procijenjeno agresivnijim, to se utvruje

vie emocionalnih indikatora na crteu ljudske figure. Na temelju roditeljskih

procjena agresivnosti, anksioznosti i srameljivosti moe se objasniti statistikiznaajan dio anksioznosti djece kao i mogue emocionalne potekoe djece

procijenjene na temelju emocionalnih indikatora.

kljue rje

emocionalni indikatori, anksioznost, agresivnost, srameljivost, roditeljska pro-

cjena, predkolska djeca

Uvod

Poznato je kako dio djece predkolskog uzrasta ima odreene probleme pona-anja i/ili emocionalne probleme Stoga je rano prepoznavanje razvojnih poremeajakod djece u predkolskom razdoblju od velike vanosti jer omoguuje pravodobnosagledavanje uoenoga problema te prua mogunost primjene odgovarajue tera-

pijske intervencije (Mikas, 2007)

Procjenjivanje djejega ponaanja odnosi se na irok asortiman procedurakoje se koriste kako bi se prikupile znaajne informacije potrebne za razumijevanje



3/21

293


funkcioniranja djece Za procjenu ponaanja djece te njihovih socioemocionalnihobiljeja koristimo standardizirane testove, ljestvice procjena ponaanja, klinike in-

tervjue, opaanja ponaanja te projektivne tehnike (Brassard i Boehm, 2008, Nietzeli sur, 2001, Epstein i sur, 2004)

Standardne ljestvice procjene pokrivaju veinu djejih problema u ponaanju,pa tako pruaju irok pregled djetetova ponaanja, ukljuujui vladanje i problemes anksioznou, te socijalne odnose i funkcioniranje u vrtiu i koli Lako se primje-njuju i predstavljaju jeftinu, a valjanu procjenu socioemocionalnoga stanja djeteta(Nietzel i sur, 2001) Osobe koje procjenjuju djeje ponaanje djetetu su bliske oso-

be koje ga dobro poznaju i puno vremena provode s njime, tako da su to najee

roditelji ili odgajatelji Procjene roditelja omoguuju nam tone i pouzdane infor-macije o razvojnome procesu i socioemocionalnome funkcioniranju Naime, oni susvakodnevno blisko povezani s djetetom i imaju izravan uvid u njegovo ponaanje,ali i u njegov intimni svijet Roditeljske procjene djejega ponaanja predviaju i-rok raspon buduih ponaanja s obzirom na odreenu razvojnu razinu Primjerice,roditeljske procjene predviaju mogue probleme u ponaanju u koli, psihijatrijskesimptome i devijantno ponaanje (Cumberland-Li i sur, 2003, Stevenson i Goodman,2001, prema Heinonen i sur, 2006) te su snaniji prediktori buduega djetetova ra-

zvoja nego to su procjene odgajatelja ili treniranih promatraa (Mikas, 2007) Pro-cjenjujui djetetovo ponaanje roditelji esto nisu potpuno objektivni, a na njihoveprocjene ponekad utjee i niz drugih faktora (Mikas, 2007; Heinonen i sur, 2006)Zato se koristimo i drugim metodama kako bismo dobili to obuhvatniju i toniju

procjenu djeteta predkolske dobi Jedna od sve ee koritenih metodolokih teh-nika u istraivanjima s djecom projektivni su testovi, i to testovi koji se temelje naanalizi djejih crtea (Skybo i sur, 2007)

Djeci je crtanje uobiajen nain izraavanja Veina djece uiva crtajui tesu tijekom istraivanja oputena jer rade neto to im je poznato i uobiajeno Velik

broj strunjaka smatra da su djeji crtei toliko spontani i prirodni da na temelju njihmoemo otkriti neto o djejoj linosti i emocionalnome stanju (Catte i Cox, 1999)Upotreba djejih crtea u istraivake svrhe vrlo je brza i jednostavna, jeftina i nije

prijetea prema djeci te je djeci primjerena i zanimljiva Djeji se crtei u psihologijinajee koriste kao indikatori intelektualnoga razvoja djeteta te ope i emocional-ne prilagoenosti djeteta, a uglavnom se temelje na djejim crteima ljudske gure(Cox, 2000) Crte ljudske gure ima vanu ulogu pri procjenjivanju linosti, emo-cionalne prilagoenosti i intelektualnoga funkcioniranja, osobito ako je verbalna ko-

munikacija oslabljena ili potisnuta (DiLeo, 1983, prema Skybo i sur, 2007), kao toje esto sluaj u istraivanjima s djecom


4/21

294


Najpoznatiji i najsustavniji pristup za utvrivanje emocionalne prilagoenostidjeteta pristup je Elizabeth Koppitz (Catte i Cox, 1999) Njezina analiza djejih

crtea razlikuje se od drugih testova jer njezin test utvruje razvojnu razinu djejegacrtanja i emocionalne indikatore pomou kojih se procjenjuje djetetova emocionalna

prilagoenost Razvoj testa zapoeo je analizom razvojnih obiljeja na djejim cr-teima, a nastavljen je istraivanjem i prikupljanjem znaajki za koje se smatra daimaju kliniko znaenje (Catte i Cox, 1999) Kako bi obiljeje na crteu bilo emoci-onalni indikator, ono mora biti neuobiajeno i javljati se na djejim crteima ljudskegure vrlo rijetko (u manje od 15% sluajeva) Ne smije biti povezano ni s dobi nis maturacijom te mora biti kliniki valjano, odnosno mora razlikovati crtee ljudske

gure djece bez emocionalnih potekoa od crtea djece s emocionalnim poteko-ama (Catte i Cox, 1999) Koppitz (1968, prema Skybo i sur, 2007) promatrala

je crtee ljudskih gura djece u dobi od 5 do 12 godina kako bi utvrdila razvojne iemocionalne znakove i simbole Utvrdila je 30 kliniki valjanih emocionalnih indi-katora Emocionalni su indikatori znakovi na crteima ljudske gure koji su pove-zani s odreenim crtama linosti, anksioznosti te s raznim koniktima Primjerice,nesigurna i anksiozna djeca nacrtat e male gure, a kod anksiozne djece uestaloi sjenanje tijela, dok e agresivna djeca crtati velike gure kao i velike ruke i ake

(DiLeo, 1973, Machover, 1949, prema Skybo i sur, 2007) Emocionalni indikatoripojavljuju se kod manje od 15% normalne kolske djece i odraavaju njihove trenut-ne stavove i karakteristike (Skybo i sur, 2007) Detaljnijim analizama emocionalniindikatori su podijeljeni u 5 skupina s obzirom na koji emocionalni problem ukazu-

ju: impulzivnost, nesigurnost i neadekvatnost, anksioznost, srameljivost i povue-nost, agresivnost i bijes (Skybo i sur, 2007)

Tjeskoba ili anksioznost odnose se na osjeaj stalne uznemirenosti i strah odnejasne opasnosti (Profaca, 2002) Takvi osjeaji uestali su kod djece predkolske

dobi budui da to doba obiljeavaju razni karakteristini strahovi Anksioznost ome-ta stjecanje novih znanja i iskustava, znaajno unazaduje funkcioniranje u drutvu iobrazovanju te naruava obiteljske odnose (Ialongo i sur, 1994, Klein, 1995, pre-ma Langley i sur, 2002) Anksiozni poremeaji spadaju u najee emocionalne

probleme u djetinjstvu, a procjenjuje se da se javljaju u 12 do 20% djece (Costello iAngold, 1995, prema Langley i sur, 2002) te je stabilan poremeaj koji u odraslojdobi moe biti znaajan rizik za suicid, depresiju i druge psihijatrijske poremeajeUnato visokoj prevalenciji i potencijalnom riziku u odrasloj dobi, anksiozna su dje-

ca rijetko primijeena i rijetko dobiju adekvatnu terapiju u odnosu na djecu koja pateod drugih poremeaja (Benjamin i sur, 1990, prema Langley i sur, 2002)


5/21

295


Na temelju brojnih istraivanja (Achenbach i Edelbrock, 1987, Quay, 1986,Younger i Piccinin, 1989, prema Moskowitz i sur, 1989) agresivno i povueno po-

naanje smatraju se osnovnim dimenzijama djejega loe prilagoenoga ponaanjaAgresivnost kao osobina stabilizira se oko etvrte godine ivota, te u kasnijoj dobimijenja intenzitet i uestalost agresivnoga ponaanja U predkolskome razdobljudjeca se esto ponaaju agresivno kako bi bila zamijeena i kako bi pridobila panjuroditelja Djeca takoer esto izazivaju agresiju zbog nesigurnosti ili uvjerenosti uneadekvatnost vlastitih sposobnosti (Wenar, 2003)

Djeca za koju se procjenjuje da su srameljiva, nisu asertivna te ee nita nepoduzimaju u koniktnim situacijama i relativno malo koriste instrumentalne naine

rjeavanja problema i ne trae podrku Istraivanja (Moskowitz i sur, 1989; Valjak,2004) ukazuju na stabilnost povuenoga ponaanja i srameljivosti, od ranoga dje-tinjstva do odrasle dobi Sanson i suradnici (1996, prema Valjak, 2004) utvruju da

je kod djece u predkolskoj dobi srameljivost povezana s prisutnou internalizira-nih problema, poput plaljivosti, zabrinutosti i stresa

Anskioznu i srameljivu djecu rijetko se i teko uoava u grupi djece te se vrlorijetko izdvajaju kao djeca s emocionalnim problemima ili problemima u ponaanju,dok je agresivno ponaanje, osobito u predkolskoj dobi najizraenije i najuoljivije

djeje ponaanje kojem esto osnovni motiv nije nanoenje tete drugoj osobi iliimovini Smatramo da je bitno da se upravo ova tri djeja emocionalna problema to

bolje istrae i procijene kako bi se djeci pristupilo na pravilan nain, uvidjeli njihoviinteresi te im se to prije omoguilo zadovoljavanje istih U istraivanjima srame-ljivosti djece predkolske dobi, kao i kod istraivanja anksioznosti i agresivnosti,najee se koriste neformalne mjere za ispitivanje kao to su procjene ponaanjaroditelja i odgajatelja, a takoer i projektivne tehnike Roditelji su najbolji i naj-stabilniji izvor informacija o djejem ponaanju, no esto su neobjektivni te djeje

ponaanje mogu interpretirati drugaije nego to ono zapravo jest Procjenjivanjedjejega ponaanja iz vie izvora omoguuje nam vie informacija o razvoju djetetaod bilo kojeg pojedinanog izvora te proiruje i upotpunjuje sliku o djetetu, pa smostoga roditeljske procjene odluili usporediti s djejim crteima ljudske gure Istra-ivai (Koppitz, 1966ab; Skybo i sur, 2007; Cox, 2000) djejih crtea utvrdili suemocionalne indikatore agresivnoga, srameljivoga i anksioznoga ponaanja djecena temelju kojih su analizirani djeji crtei ljudske gure


6/21

296


CiLJ iSTRAivAnJA

Cilj je istraivanja utvrditi slinosti i razlike pri procjeni anksioznosti, agre-sivnosti i srameljivosti djece izmeu roditeljskih procjena djejega ponaanja i pro-cjena djejega ponaanja na temelju emocionalnih indikatora utvrenih na djejim

crteima ljudske gure

HiPoTEZA

Na temelju ranijih istraivanja pretpostavlja se da e roditelji u najveem bro-ju sluaja svoju djecu procijenti agresivnom, te da e se utvrditi statistiki znaaj-na pozitivna povezanost izmeu roditeljske procjene agresivnosti i ukupnoga brojaemocionalnih indikatora utvrenih na djejim crteima ljudske gure Takoer se

pretpostavlja da e se utvrditi statistiki znaajna negativna povezanost izmeu ro-diteljske procjene agresivnosti i srameljivosti utvrene na temelju emocionalnihindikatora

METodA

Pstupa sptacU istraivanju su sudjelovala djeca iz dva zagrebaka djeja vrtia i po jedan

njihov roditelj Ukupno je sudjelovalo 106 roditelja, ija je prosjena dob 352 godi-ne Takoer je ukupno sudjelovalo 106 djece, prosjene dobi 58 godina

Istraivanje je podijeljeno u dva dijela U prvome dijelu prikupljali smo ro-diteljske procjene djeje agresivnosti, anksioznosti i srameljivosti Djeca iji suroditelji procijenili ponaanje, sudjelovali su u drugom dijelu istraivanja Drugi diosastojao se od prikupljanja djejih crtea ljudske gure Djeca podijeljena u skupine

po 4 ili 5 djece bila su izdvojena iz grupe u posebnu prostoriju Svaka grupa dobilaje istu uputu koja je glasila: Sada nacrtajte jednu cijelu osobu Ako hoete moetesebe ili nekoga drugog, bitno je da je osoba cijela Crtei su analizirani na temelju30 emocionalnih indikatora Elizabeth Koppitz (Skybo i sur, 2007)

Mjer strumet1. Emcal atr

Emocionalni indikatori podijeljeni su na 9 kvalitativnih znakova (loa inte-gracija dijelova, sjenanje lica, sjenanje vrata, sjenanje ruku, sjenanje tijela,


7/21

297


transparentnost, nagnuta gura, sitna gura, velika gura, asimetrija udova), 13specinih obiljeja (udovine/groteskne gure, sitna glava, ukrtene oi, zubi,

kratke ruke, duge ruke, ruke uz tijelo, velike ake, odsjeene ake, skupljene noge,genitalije, tri ili vie gura) te 8 odsustava odreenih dijelova tijela (nedostaju oi,nedostaje nos, nedostaju usta, nedostaje tijelo, nedostaju ruke, nedostaju noge, ne-

dostaju stopala, nedostaje vrat) Iz analize crtea iskljueni su indikatori velika -gura, sjenanje vrata, sjenanje ruku, sjenanje tijela, nedostaju stopala i nedostaje

vrat, zato to nemaju dijagnostiku valjanost za djecu mlau od 8 godina (Skybo isur, 2007) Crtei su analizirani na temelju prisutnosti i odsustva pojedinih emo-cionalnih indikatora Prisutnost emocionalnog indikatora boduje se s 1, a odsustvo

s 0 (Skybo i sur, 2007) Zbroj svih emocionalnih indikatora na pojedinom crteukoriten je u statistikoj analizi

2. Sala aszst (-Bere, 1995., premaPrfaca, 2002.)

Skala je konstruirana tako da su iz skala procjene koje zahvaaju ire aspektefunkcioniranja djeteta izabrane one estice koje opisuju manifestacije anksioznoga

ponaanja, uz dodatak odreenoga broja estica prikupljenih kroz razgovor s rodi-teljima Skala sadri 20 estica, a neke su od estica na osnovu kojih se procjenjujeanksiozno ponaanje djeteta sljedee:Nesigurno je (nema povjerenja u sebe); esto

se boji beznaajnih stvari;Ponekad usred noi doe k meni u krevet U naem istra-ivanju roditelji su na skali od 1 do 4 (T u potpunosti tono; t uglavnom tono;n uglavnom netono; N u potpunosti netono) procjenjivali uestalost anksio-znoga ponaanja djece Raspon rezultata je od 20 do 80, a vei rezultat znai veuanksioznost djeteta koje se procjenjuje (Profaca, 2002)

3. Sala za prcjeu agresga prscjalgapaaja jece (vlah-tet, 1994.)

Skala se sastoji od 20 estica i dvije subskale (parne estice odnose se na agre-sivno, a neparne na prosocijalno ponaanje) Zadatak procjenjivaa je da na skali od5 stupnjeva (1 NIKAD SE TAKO NE PONAA; 2 RIJETKO SE TAKO PONAA; 3 PO-NEKAD SE TAKO PONAA; 4 ESTO SE TAKO PONAA; 5 GOTOVO UVIJEK SE TAKO

PONAA) procjeni estinu navedenoga ponaanja kod pojedinoga djeteta Teoretski


8/21

298


raspon za svaku subskalu je od 10 do 50 bodova (Vlahovi-teti, 1994) U stati-stikoj analizi ovog istraivanja koritena je samo subskala za procjenu agresivnoga

ponaanja, a neke od estica subskale agresivnoga ponaanja su: Svaa se i vie nadrugu djecu; Unitava igrake; Ako ga netko izazove, potue se.

4. Sala srameljst(Casp sur., 1988.)

Za procjenu srameljivosti djece koritena je skala od 5 stupnjeva gdje 1 ozna-uje uope nije srameljivo, a 5 u potpunosti je srameljivo Na skali su roditelji

procjenjivali koliko smatraju da je njihovo dijete srameljivo Skala je prevedena sengleskoga jezika te su oznake stupnjeva na skali prilagoene ispitanicima istraiva-nja Raspon rezultata je od 1 do 5, a vei rezultat znai veu srameljivost

varjable straaja

U istraivanju je koriteno 7 varijabli1 suma estica Skale anksioznosti = anksioznost(Raspon od 20 do 80)2 suma estica subskale agresivnoga ponaanje = agresivnost(Raspon od

10 do 50)

3 suma estica procjene srameljivosti =srameljivost(Raspon od 1 do 4)4 zbroj emocionalnih indikatora (u daljnjem tekstu EI) na crteu = ukupan

broj emocionalnih indikatora (Raspon od 0 do 24)5 zbroj EI anksioznosti na crteu (udovine/groteskne gure, nagnuta gu-

ra, sitna glava, sjenanje lica, nedostaju usta, nedostaje tijelo, nedostaju

ruke, sitna gura, odsjeene ake, nedostaju noge) =EIanksioznost(Ras-pon od 0 do 10)

6 zbroj EI agresivnosti na crteu (transparentnost, ukrtene oi, zubi, na-

gnuta gura, duge ruke, velike ake i loa integracija dijelova) =EIagre-sivnost(Raspon od 0 do 7)

7 zbroj EI srameljivosti na crteu (sitna gura, nedostaju oi, nedostajenos, nedostaju usta, tri ili vie gure, kratke ruke i nagnuta gura) =EI-

srameljivost(Raspon od 0 do 7)


9/21

299


REZULTATi

Izraunali smo osnovne deskriptivne rezultate za glavna obiljeja istraivanjaTc 1. prk dskrth rutt

n min maX m sd

anksiOznOst 104 20 64 36, 1 8, 52

agresiVnOst 104 10 41 21, 1 6, 06

srameLjiVOst 106 1 5 2, 3 0, 97

eianksiOznOst 106 0 4 0, 7 0, 83

eiagresiVnOst 106 0 3 0, 3 0, 65

eisrameLjiVOsti 106 0 4 0, 9 0, 96

ukuPan brOj emOciOnaLnihindikatOra

106 0 6 1, 5 1, 46

Prosjena vrijednost anksioznosti iznosi 361 (Sd=852) Ni jedno dijete nijepostiglo maksimalan mogui broj bodova ni na skali anksioznosti, niti na skali agre-sivnosti, ija je prosjena vrijednost 211 (Sd=606) Prosjena vrijednost skale sra-meljivosti iznosi 23 (Sd=097), te je postignut maksimalan mogui raspon skaleIz Tablice 1 vidimo da je na djejim crteima utvreno najvie 6 emocionalnih indi-katora, dok je prosjena vrijednost 152, te da kod neke djece nije utvren niti jedanemocionalni indikator Na djejim crteima utvrena su najvie 3 emocionalna indi-katora agresivnosti, dok su utvrena najvie 4 emocionalna indikatora anksioznostii srameljivosti

Utvrdili smo zastupljenost pojedinih emocionalnih indikatora na djejim cr-teima ljudske gure Frekvencije pojedinih emocionalnih indikatora prikazane suu Tablici 2

etiri emocionalna indikatora koja ukazuju na ozbiljniju psihopatologiju, nisuse pojavila niti na jednom djejem crteu ljudske gure (Tablica 2) U najveoj mjerizastupljeni su indikatori koji su povezani sa srameljivou i anksioznou, kao tosu nedostaje nos, odsjeene ake i kratke ruke Indikatori koji su zastupljeni u malojmjeri veinom ukazuju na agresivnost, a to suzubi, ukrtene oi i loa integracijadijelova (Tablica 2)


10/21

300


Tc 2. prk stust dh mch dktr

eMoCionalni inDiKaToRi n %

udOVine/grOteskneFigure

1 0, 9

transParentnOst 3 2, 8

nagnuta Figura 10 9, 4

sitna Figura 14 13, 2

sjenanje Lica 2 1, 9

sitna gLaVa 4 3, 8

ukrtene Oi 1 0, 9

zubi 2 1, 9

asimetrija udOVa 0 0

kratke ruke 24 22, 6

duge ruke 9 8, 5

ruke uz tijeLO 0 0

eMoCionalni inDiKaToRi n %

VeLike ake 5 4, 7

Odsjeene ake 22 20, 8

skuPLjene nOge 0 0

nedOstaju Oi 3 2, 8

nedOstaje nOs 38 35, 8

nedOstaju usta 4 3, 8

nedOstaje tijeLO 5 4, 7

nedOstaju ruke 4 3, 8

nedOstaju nOge 5 4, 7

genitaLije 0 0

LOa integracija dijeLOVa 2 1, 9

3 iLi Vie Figura 4 3, 8


11/21

301


1. isptaje pezast rteljsh prcjea bljeja sazah emcalm atrma a

jejm crtema ljuse fgure

S procjenom agresivnosti djece statistiki je znaajno povezan indikator agre-sije duge ruke (r=0, 26, p


12/21

302


Djecu koju su roditelji procijenili anksioznom takoer su ih procijenili i agre-sivnom i srameljivom i te su povezanosti statistiki znaajne (Tablica 3)Agresiv-

nostje pozitivno povezana sa svim procjenama dobivenim na temelju emocionalnihindikatora, iako su statistiki znaajne korelacije samo s EIanksioznost i ukupnim

brojem emocionalnih indikatora (Tablica 3) S druge stranesrameljivostje nega-tivno povezana sa svim procjenama dobivenim na temelju emocionalnih indikatora,iako te povezanosti nisu statistiki znaajne Sve procjene na temelju emocionalnihindikatora statistiki su znaajno povezane s ukupnim brojem emocionalnih indika-tora, kao i meusobno (Tablica 3)

2. Utraje statst zaajh razla meujecm, sp za prsjeh rjestrteljsh prcjea, s bzrm a brjemcalh atra utre a jejmcrtema ljuse fgure

Primjenom analize varijance ispitali smo statistiki znaajnu razliku u agre-sivnosti, anksioznosti i srameljivosti s obzirom na broj emocionalnih indikatora

utvren na djejim crteima ljudske gure Dobiveni F-omjer (F=969, p


13/21

303


Tc 4. zst rk rsst, ksst srmst s rm

d mc dktr utr dm crtu udsk fur

agReSivnoST anKSioznoST SRaMeljivoST

djecaisPOdPrOsj.Vrijedn.

djecaiznadPrOsj.Vrijedn

X2

djecaisPOdPrOsj.Vrijedn.

djeceiznadPrOsj.Vrijedn.

X2

djeceisPOdPrOsj.Vrijedn.

djeceiznadPrOsj.Vrijedn.

X2

nagnutaFigura

3 7 2.13 4 6 0.17 4 6 1.92

sitnaFigura

6 8 0.53 4 10 2.01 9 5 0.10

kratkeruke

15 9 2.09 9 15 0.94 15 9 0.06

dugeruke

1 8 6.57* 3 6 0.65 3 6 3.00

nedO-stajenOs

14 24 5,46* 18 20 0.04 23 15 0.00

* sttstk st u rk m d 5%

Emocionalni indikatori, duge rukei nedostaje nos se statistiki znaajno ra-

zlikuju u zastupljenosti (Tablica 4) Emocionalni indikator duge ruke ukazuje naagresivno ponaanje stoga je i zastupljeniji kod djece procijenjene agresivnijomIako razlika nije statistiki znaajna, emocionalni indikatorduge ruke zastupljeniji

je i kod djece procijenjene anksioznijom i srameljivijom (Tablica 4) Emocionalniindikator srameljivosti nedostaje nos statistiki je znaajno zastupljeniji kod djece

procijenjene agresivnijom kao i kod djece koju su roditelji procijenili manje srame-ljivom Iako nije statistiki znaajna razlika kod djece procijenjene anksioznijom, uveoj su mjeri zastupljeni emocionalni indikatorisitna gura i kratke ruke (Tablica

4) koji prvenstveno ukazuju na srameljivost

3. Utraje bjajeja arjablteta bljejasazah emcalm atrma a jejmcrtema, a temelju rteljsh prcjeaaszst, agresst srameljst jece

Regresijskom analizom utvrdili smo da na temelju roditeljskih procjena mo-

emo objasniti statistiki znaajan dio varijabiliteta samoEIanksioznosti iemocio-nalnih potekoa djece


14/21

304


Tc 5. Rrssk eiksst dc tmu srmst,

ksst rsst

pReDiKToRi T p=0, 05

srameLjiVOst 0, 15 1, 39 P>0.05

anksiOznOst 0, 06 0, 50 P>0.05

agresiVnOst 0, 25 2, 55 P0.05

agresiVnOst 0, 25 2, 52 P


15/21

305


RASPRAvA

Dobiveni prosjeni rezultat roditeljske procjene agresivnosti djece koji iznosi211 (Sd= 6, 06) u skladu je s rezultatima ranijih istraivanja (Braja, 1991, prema

Vlahovi teti, 1994) Roditelji su veinom svoju djecu procijenili manjeanksioznom (M= 36, 1; Sd=8, 52) to je u skladu s rezultatima istraivanja (Gle-nnon i Weisz, 1978) prema kojima roditelji imaju slabiju mogunost procjene ank-sioznoga ponaanja djeteta zbog nedostatka objektivnosti pri promatranju djejega

ponaanja te zbog pristranosti pri izvjetavanju o ponaanju svoga djeteta Prosjena

vrijednost srameljivosti djece procijenjene od roditelja iznosi 2, 3 (Sd= 0, 97) i pri-lino je niska, to je takoer u skladu s ranijim istraivanjima (Zarevski i Mamula,1998), prema kojima roditelji podcjenjuju srameljivost svoje djece

Emocionalni indikatori asimetrija udova, ruke spojene uz tijelo, skupljenenoge i genitalije nisu se pojavili na crteu niti jednoga djeteta Navedeni indikatoriznak su ozbiljnije psihopatologije djeteta (Skybo i sur, 2007) te ukazuju na pretje-ranu unutarnju kontrolu kao i pretjerane pokuaje kontroliranja vlastitih seksualnih

poriva Ispitanici istraivanja su djeca koja su redovni polaznici gradskih vrtia, bez

dijagnoza o emocionalnim problemima, stoga je oekivano nepojavljivanje ovihemocionalnih indikatora U najveoj mjeri zastupljeni su indikatori koji ukazuju napovueno i anksiozno ponaanje u prisutnosti drugih osoba, a odsjeene ake indici-raju jo i osjeaj krivnje zbog nemogunosti ispravnoga reagiranja Djeji su crteiodraz djejega trenutnoga stanja (Malchiodi, 1998; Nietzel, 2001), prikazuju kakose dijete osjea u trenutku ispitivanja te je mogue da su neka djeca pred nepozna-tom osobom bila, vie nego inae, srameljiva i anksiozna Emocionalni indikatorikoji indiciraju agresivno ponaanje pojavili su se u najmanjoj mjeri, to nam govori

da osnovni motiv agresivnoga ponaanja djece predkolske dobi nije namjerno oz-ljeivanje druge osobe ili unitavanje imovine, ve da je to samo posljedica nekogdubljeg djejeg konikta, straha ili potrebe

Duge ruke na crteu ljudske gure ukazuju na agresivan pristup prema dru-gim ljudima odnosno svojoj okolini (Skybo i sur, 2007) stoga je oekivano da suroditelji istu djecu u velikoj mjeri procijenili agresivnom jer je takvo ponaanje jako

primjetno i nepoeljno u drutvu Kod djece koja ne crtaju ake na crteima ljudskegure est je osjeaj neadekvatnosti odnosno osjeaj krivnje zbog neuspjeha Takvo

ponaanje je esto kod srameljive djece (Koppitz, 1966a), ali ga roditelji ne pre-poznaju Rezultati istraivanja Koppitzove (1966a) potvruju dobivenu pozitivnu


16/21

306


statistiki znaajnu povezanost indikatora odsjeene ake sa agresivnosti Osjeajanksioznosti zbog krivnje da nee ili nisu ispravno reagirali u odreenoj situaciji,

esto se javlja upravo kod djece koja su se u odreenoj situaciji ponaala agresivnojer nisu znala kako drugaije (DeBord, 2009) Agresivno ponaanje vrlo je upadlji-vo i veina ga roditelja primjeuje Kod djece na ijim crteima nema nogu javlja seosjeaj intenzivne anksioznosti i nesigurnosti, koji roditelji prepoznaju

Kada djeca ne crtaju tijelo u predkolskoj dobi, to upuuje na izrazitu nezre-lost s obzirom na razvojni stadij (Skybo i sur, 2007) te su ih roditelji procijenili iagresivnom i anksioznom, to su esto karakteristike nezreloga ponaanja (Wenar,2003) Kod djece koja ne crtaju nos na crteima ljudske gure prevladava srame-

ljivo i povueno ponaanje te izostaje agresivnost, a takoer se javljaju i potekoeu razvoju samopouzdanja (Skybo i sur, 2007) Takvu djecu roditelji su procije-nili agresivnom te nipoto srameljivom, to nije u skladu s ranijim oekivanjima(Skybo i sur, 2007; Koppitz 1966a) Djeca nieg samopouzdanja srameljiva su i

povuena u drutvenim situacijama, dok se u obiteljskom okruenju ponaaju upra-vo suprotno kako bi nadoknadili panju koju ne dobivaju s vrnjacima (Zarevski iMamula, 1998)

Djeca koju roditelji procjenjuju agresivnijom na temelju analize crtea, esto

se osjeaju nesigurnom i neadekvatnom, bilo u intelektualnim ili socijalnim aktivno-stima, niskoga su samopouzdanja i imaju potekoe u razvoju pojma o sebi (Skybo isur, 2007) Teorije djeje agresivnosti (Wenar, 2003) iznose spoznaje o tome da sedjeca esto ponaaju agresivno upravo zbog osjeaja nesigurnosti i neadekvatnosti,te kako bi agresivnim ponaanjem privukla panju na sebe u vrijeme kada im to od-govara Djeju anksioznost roditelji teko procjenjuju (Glennon i Weisz, 1978) te jestoga mogue da neprikladno djeje ponaanje roditelji pripisuju agresiji (DeBord,2009; Kereste, 2005)

Budui da su sva tri obiljeja procijenjena analizom djejih crtea u visokimmeusobnim korelacijama, ne iznenauju rezultati da je svako dobiveno obiljeje uvisokoj pozitivnoj povezanosti i s moguim emocionalnim potekoama djece Ovaspoznaja potvruje da se u predkolskoj dobi, srameljivo i agresivno ponaanje, pai anksioznost ne javljaju izdvojeno, ve da su odraz emocionalnih potekoa koja se

javljaju kod djeteta u odreenome razvojnom periodu (Wenar, 2003; Mikas, 2007)Dijete koje se ponaa anksiozno, srameljivo i agresivno vjerojatno pati od jo nekihemocionalnih potekoa te su potrebna podrobnija istraivanja ponaanja i osjeaja

kako bi se djetetu pristupilo na pravilan nain i rijeile njegove potekoe koje dovo-de do problematinoga ponaanja (Skybo i sur, 2007)


17/21

307


Na crteima agresivnije djece utvren je vei broj emocionalnih indikatora,to znai da su mogue emocionalne potekoe kod djece koju roditelji procjenjuju

agresivnijom Ovaj rezultat u skladu je s ranijim spoznajama jer je agresivno pona-anje najupeatljivije ponaanje i najee prepoznato od strane roditelja kod djece

predkolske dobi (DeBord, 2009; Kereste, 2005) U svom istraivanju, Koppitz(1966b) takoer je utvrdila znatno vie emocionalnih indikatora na crteima agre-sivne djece u odnosu na crtee djece koja su procijenjena kao dobro prilagoena

Emocionalni indikatori koji se znatno vie pojavljuju kod agresivne djece jesuduge ruke i nedostaje nos Prema dobivenim rezultatima djeca procijenjena agresiv-nom imaju agresivan pristup prema drugim ljudima te ih karakterizira srameljivo i

povueno ponaanje Kod agresivnije djece u najveoj su mjeri zastupljeni indikatorisrameljivosti i anksioznosti, to znai da su djeca koja se ponaaju agresivno vei-nom nesigurna i anksiozna Dobivene rezultate potvruju ranije iznesene spoznajeda agresija kod djece predkolske dobi moe biti popraena povlaenjem i raznimstrahovima (Wenar, 2003) Djeca koja crtaju sitnu guru i kratke ruke pokazujutendenciju povlaenja od drugih ljudi, kao i osjeaje nesigurnosti i nestabilnosti tesu takva djeca od strane roditelja procijenjena anksioznijom Emocionalni indikatornagnuta gura indicira generalnu nestabilnost i nesigurnost djeteta te nedostatak

sigurna uporita, a pojavljuje se vie i kod djece koju su roditelji procijenili agresiv-nijom, i kod djece procijenjene srameljivijom i anksioznijom I srameljiva i agre-sivna djeca osjeaju se nestabilno te im nedostaje sigurno uporite u okolini, a takvisu osjeaji specini i za anksioznu djecu (Skybo i sur, 2007)

Roditeljske procjenestatistiki znaajno doprinose objanjenjuEIanksiozno-sti djece Kod anksiozne djece roditelji ne primjeuju srameljivo ponaanje, ali unajveoj mjeri primjeuju agresivno ponaanje Anksiozna djeca potiskuju svoje ne-gativne i bolne misli i osjeaje prema osobama koje su im bitne i koje vole Potisnute

osjeaje esto izbacuju u agresivnom obliku prema nekom drugom objektu, zatose anksioznu djecu ponekad smatra agresivnom (Wenar, 2003) Glennon i Weisz(1978) ukazuju na slabu mogunost roditelja da procijene anksiozno ponaanje dje-teta, i to zbog nedostatka objektivnosti pri promatranju djejeg ponaanja te zbog

pristranosti pri izvjetavanju o ponaanju svoga djetetaMogue emocionalne potekoe djece, utvrene analizom djejih crtea ljud-

ske gure takoer se mogu statistiki znaajno objasniti roditeljskim procjenamaPonaanje djece kod koje su mogue emocionalne potekoe roditelji procjenjuju

agresivnim Agresivno ponaanje djece, popraeno strahom i nesigurnou, moebiti dio ope emocionalne nestabilnosti djece (Wenar, 2003)


18/21

308


Istraivanja (Zarevski i Mamula, 1998) pokazuju da djeca koja su sklona sra-meljivome ponaanju imaju dobru komunikaciju s roditeljima, no ne i s vrnjacima

niti u socijalnom okruenju Ovo je mogue objanjenje zato roditelji ne primjeujusrameljivo ponaanje ni kod djece koja su na temelju analize crtea procijenjenasrameljivom, anksioznom, a ni kod djece kod kojih su mogue emocionalne pote-koe

Kao i druga slina istraivanja, i nae ima odreene metodoloke nedostatkekoji uvjetuju ogranienja u donesenim zakljucima Jedan je od nedostataka odabirispitanika Budui da su bili izabrani djeji vrtii, uzorak je prigodan te ne moemogeneralizirati dobivene rezultate na cijelu populaciju djece predkolske dobi, kao ni

na populaciju roditelja iste djeceDva se nedostatka odnose na naine prikupljanja podataka za istraivanje Ro-

diteljske procjene esto su neobjektivne te pod utjecajem razliitih osobnih faktoraMogue je i da roditelji daju socijalno poeljne odgovore o ponanju svoga djetetaDjeje ponaanje na temelju crtea procjenjivao je samo jedan procjenjiva Mogue

je da su dobivene procjene subjektivne te da je procjenjiva bio pretjerano osjetljivna pojedine emocionalne indikatore te precijenio stupanj odreenoga ponaanja koddjece, kao to je i mogue da na neke emocionalne indikatore nije bio osjetljiv te je

stoga neko djeje ponaanje podcijenjeno Postavlja se pitanje i konstruktne valjano-sti, tj jesmo li mjerili isto djeje ponaanje roditeljskim procjenama i analizom dje-

jih crtea, odnosno deniraju li ljestvice roditeljskih procjena i procjena ElizabethKoppitz na isti nain anksiozno, agresivno i srameljivo ponaanje Nadalje, vano

je napomenuti da je provedeno istraivanje korelacijske naravi te zbog toga uzrono-posljedino zakljuivanje nije mogue

ZAkLJUAk

Roditeljska procjena agresivnosti u najveem je broju sluajeva statistikiznaajno povezana s pojedinim emocionalnim indikatorima, kao i s obiljejima iska-zanim analizom djejih crtea ljudske gure Meu djecom je statistiki znaajnarazlika u broju utvrenih emocionalnih indikatora na djejim crteima ljudske guredobivena s obzirom na roditeljsku procjenu agresivnosti Na temelju roditeljskih

procjena agresivnosti, anksioznosti i srameljivosti moemo objasniti statistiki zna-ajan dio anksioznosti djece procijenjene na temelju emocionalnih indikatora i mo-guih emocionalnih potekoa djece


19/21

309


LiTERATURA

Brassard, M R i Boehm, A E (2008)Preschool Assessment: Principles and Prac-tices New York: Guilford Press

Caspi, A, Bern, D J i Elder, G H (1988) Moving Away From the World: Life-Course Patterns of Shy ChildrenDevelopmental Psychology 24, 6, 824-831

Catte, M i Cox, M V (1999) Emotional Indicators in childrens Human FigureDrawingsEuropean Child & Adolescent Psychiatry, 8, 86-91

Cox, M (2000)Deji crtei Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstvaDeBord, K (2009)Childhood Aggression: Where does it come from? How can it

be managed?North Carolina Cooperative Extension Service, http://wwwcesncsuedu/, 16 travnja, 2009

Epstein, A S, Schweinhart L J, DeBruin-Parecki A i Robin K B(2004) Pre-school Assessment: A Guide to Developing a Balanced ApproachPreschool

Policy Matters, 7, 1 12Glennon, B i Weisz, J R (1978) An Observational Approach to the Assessment of

Anxiety in Young ChildrenJournal of Consulting and Clinical Psychology,46 (6), 1246-1257

Heinonen, K, Rikknen, K, Scheier, M F, Pesonen, A, Keskivaara, P, Jrvenp,A i Strandberg, T (2006) Parents Optimism is Related to Their Ratings ofTheir Childrens BehaviourEuropean Journal of Personality, 20, 421-445

Kereste, G (2005) Mjerenje agresivnog i prosocijalnog ponaanja kolske djece: us-poredba procjena razliitih procjenjivaaDrutvena istraivanja, 15 (1-2), 241-264

Koppitz, E M (1966a) Emotional indicators on Human Figure Drawings of Shyand Aggressive ChildrenJournal of Clinical Psychology, 22, 466-469

Koppitz, E M (1966b) Emotional indicators on Human Figure Drawings of Chil-dren: A Validation StudyJournal of Clinical Psychology, 22, 313-315

Langley, A K, Bergman R L i Piacentini, J C (2002) Assessment of childhoodanxiety International Review of Psychiatry, 14, 102-113

Malchiodi C A (1998) Understanding Childrens drawings New York: The Guil-

ford PressMikas, D (2007) Kako roditelji i odgojitelji procjenjuju emocionalni razvitak i

ponaanje djece predkolske dobi Odgojne znanosti, 9 (1), 49-73Moskowitz, D S, Ledingham, J E i Schwartzman, A E (1989) Stability and

Change in Aggression and Withdrawal in Middle Childhood and Early Ado-lescenceJournal of Abnormal Psychology, 94 (1), 30-41

Nietzel, M T, Bernstein, D A i Milich, R(2001) Uvod u kliniku psihologijuJastrebarsko: Naklada Slap

Profaca, B (2002) Roditeljski stres i neke karakteristike socijalnog i emocionalnog

razvoja djece predkolske dobiMagistarski rad Zagreb: Filozofski fakultetSkybo, T, Ryan Wenger, N i Ying-hwa, S (2007) Human Figure Drawings as a


20/21

310


Measure of Childrens Emotional Status: Critical Review for PracticeJour-nal of Pediatric Nursing, 22 (1), 15-28

Valjak A (2004) Validacija Crozierovog upitnika srameljivosti za djecuDiplom-ski rad Zagreb: Filozofski fakultetVlahovi-teti, V (1994)Prirunik za Skalu za procjenu agresivnog i prosocijal-

nog ponaanja kod djece Jastrebarsko: Naklada SlapWenar, C (2003)Razvojna psihopatologija i psihijatrija od dojenake dobi do ado-

lescencije Jastrebarsko: Naklada SlapZarevski, P i Mamula, M (1998)Pobijedite srameljivost, a djecu cijepite protiv

nje Jastrebarsko: Naklada Slap


21/21

311


AnALYSiS oF CHiLdREnS HUMAn FiGURE dRAWin-

GS And CoMPARiSon WiTH PAREnTAL RATinGS oFCHiLdREnS BEHAvioR

Summary

The aim of this research was to investigate the correlations and differences

between parental ratings and the analysis of childrens human figure drawings

in the assessment of childrens anxiety, aggressiveness and shyness. The rese-

arch comprised 106 preschool children and 106 parents.

Childrens human figure drawings were analyzed based on the emotional in-dicators of Elizabeth Koppitz. For parental ratings of childrens behaviour we

used the Anxiety scale, subscale of assessment aggressive behaviour of Pros/

Agr scale and Shyness scale.

The results showed that in most cases parental rating of aggressiveness is sta-

tistically significantly correlated with certain emotional indicators (long hands,

hands cut off, omission of the nose). Also, it is statistically significantly corre-

lated with the assessment of children anxiety based on Koppitzs emotional

indicator and with possible emotional difficulties. There is no other statisti-

cally significant correlation between parental ratings and the assessment ofchildrens behaviour based on the analysis of human figure drawings.

Results show a statistically significant difference in the number of emotional

indicators between children with regard to parental rating of aggressiveness.

Parental ratings of aggressiveness, anxiety and shyness explain a statistically

significant variability of childrens anxiety and possible emotional difficulties

based on emotional indicators.

key wrs

emotional indicators, anxiety, aggression, shyness, parental ratings, preschool

children

Documents

Napredak 2010-2-08 a Sambolek G Buljan Flander M K Rmek Analiza Napredak 151 2 291 311 2010