Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

257

medu dubrovackim intelektua1cima te sanja dase preseli u te krajeve (v. J. Bratulic, uvodnopoglavlje A. Fortis i njegov Put po Dalma-ciji, str.V-XXIV).

On putuje Dalmacijom po nalogu iuz podrSku razlicitih inozemnih mecena. Cakjesvojedobni 'turoperator' jer organizira putova-nja Engleza po na~im krajevima.

Pri obilasku pojedinih krajeva naobali, na otocima i u zaledu njega ce, dakako,zanimati starine. Ali vrlo ce detaljno opisati (akatkad i priloziti crtde) sastav ili 'narav' tla,zatim poljoprivredu, stocarstvo, trgovinu. Nejednom obrecnut ce se na primitivnu zemljo-radnju, govorit ce 0 'barbarskom' nacinu obra-de zemJje, zalagati se za uvodenje novih kultura(kesten). Nece predvidjeti gospodarske prilike ipolozaj stanovniStva za turske i za austrijskevladavine.

I jos nesto, osim 0 Morlacima i 0

njihovim praznovjericarna (koje osim u pozna-tom poglavlju ina drugim mjestima spominje,ali ih, na nasu zalost, ne opisuje), on govori i 0

drugim slojevima stanovnistva, narocito 0

onim obrazovanim. Kazalo osobnih imena,koje je sadnano u ovoj knjizi uz kazalo zemljo-pisnih naziva, potvrdit ce Fortisovo poznavanjene sarno plejade uglednih i obrazovanih suvre-menika nego i gotovo svih knjizevnika iobrazovanih Ijudi sto ih je Dalmacija dala u pre-thodnim stoljecima. Uzoran je u tom pogleduodlomak 0 knjiievnicima i slikarima koji suse rodili i prosJaviJi u 16. stoljecu u Sibe-niku (str.90-97).

Ne mogu prosuditi koliko su valjanaFortisova prirodnjacka zapazanja. Ali eitanjenjegove knjige sada, nakon vise od dvjcstogodina, navodi na pomisao kako je to djelo, i usvijetu a i kod nas, zapravo jednostrano citanoi tumaceno. Jer ni Morlaci ni Hasanaginica, nionda kao ni danas, nisu Zivjeli sasvim odvojenood svih drugih slojeva s kojima se Fortis druzioi od kojih je, tj. uz pomoe kojih je, 0 Morlacimasaznavao. Iako taj kontakt izravno ne opisuje,on pise 0 prirodnim i gospodarskim okolnos-tima koje su te slojeve medusobno povezivale.U 'kontekstu' Morlaci i Hasanaginica zvucemalo drugacije.

DUNJA RIHTMAN-AUGUSTIN

Katherine Verdery, Transylvanian Villa-gers: Three Centuries of Political, Econo-mic and Ethnic Change, University of Cali-fornia Press, Berkeley 1983, 431 str.

Evropski su etnolozi godinamamogJi kritizirati svoje amerieke kolege da uetnoloskim istrazivanjima u Evropi nedovoljnotretiraju historijsku dimenziju bez koje se tcskomoze razjasniti bilo koja pojava na staromkontinentu. No, nakon pojave knjigeTransylvanian Villagers K. Verdery, ovakvekritike vise nece biti moguce. To je, nairne, prvastudija americkih istrazivaca u jugoistocnojEvropi kojom se sistematski, detaljno i teoret-ski utemeljeno istrazuju odredeni aspektizivota u jednoj regiji tokom relativno duga his-torijskog razdoblja. Uvjerena da je sudbinanekog lokalnog, seoskog stanovniStva evrstopovezana s dogadajima na nacionalnom i inter-nacionalnom planu, autorica je preuzela tdakzadatak da opiSe etnieke, ekonomske i politickeprocese u kontekstu koji se proteze od se1aBintinti (Transilvanija) do Habsburskog car-stva i Evrope uopee, a vremenski od 16. stoljecado sedamdesetih godina nasega stoljeca.

Osnovna teza njene knjige je da suekonomski, etnicki i politicki odnosi cvrstoisprcplctcni pa je tako spccifiena etnieka situa-cija uvijek posJjedica odredenog ekonomskog ipolitiekog razvoja. Etnicitet je, stoga, proizvodhistorije, a ne "prirodna" kategorija. Posavsi odte pretpostavke, as ciljem da razjasni kako se utransilvanijskom dijelu danasnje Rumunjskerazvila vrlo slozena etnieka struktura stano v-niStva, autorica jc moral a na~iroko analiziratipolagan i nejednak razvoj kapitalisticke ekon-omije unutar Habsburskog cars tva i usporcdonastojanja vladajucih elita da izgrade nacion-aInu ddavu po uzoru na sliene u Evropi. K.Verdery je preuzela Barthovo shvaeanjeetniciteta kao funkcije interakcije dru~tvenihgrupa koje se medusobno natjecu za ograniceneresurse unutar neke sire ekoloske (drustvene)sredine. No ona jc nadisla Bartha, dodavsi nje-govom konceptu dimenziju politicke hijerarhi-je i moei, te stavivsi etnicki fenomen u kontekstteorije "svjetskog sistema" nejednakog raz-voja, politi eke modcrnizacije i "svjetske kul-ture" (radovi Wallersteina, Tillya i Wolfa).

258

Nar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI

Najvazniji i originalni doprinos knjige K. Ver-dery je upravo u tom novom pristupu istra-zivanja etniciteta kojim se jedan stari koncepttretira u suvremenoj drustvenoj teoriji.

Autorica je svoje teorijsko polazistedetaljno argumentirala arhivskim i terenskimpodacima. Opsirni je materijal pregledno or-ganiziran po glavnim temama (politicka cen-tralizacija, ekonomski razvoj, interetnicki od-nosi) i kronoloski, po glavnim razdobljimatransilvanijske povijesti. Pri tom se autoricatrudila da predstavi kako nacionalnulintemaci-onalnu perspektivu tih dogactaja, tako i lokalnuperspektivu stanovnika sela Bintinti, njihovoiskustvo u ekonomskim transformacijama irazvoju etnicke i politicke svijesti.

U prvom nas poglavlju K. Verderyupoznaje sa suvremenom socijalistiekom Ru-munjskom ukazujuci na povezanost izmedudrtavne politike kao sto su industrijaJizacija,kolcktivizacija, agrama reforma, nacionalizami idcologija, i zivota u selu (uloga zadruge,scljaka-radnika, promjene u meduetnickimodnosima). Poscbno je zanimljiv pomak u"elniekim oznakama" kod njemaeke manjine:od relati vna bogatstva kao tradicionalne"etnicke" razlikc premajeziku, religiji i nckimaspektima "nacionalnog karaktcra" kao ozna-kama posebnosti. No vaznost etnicitcta uopcesmanjuje se paralelno s homogenizacijom sta-tusa, odnosno ogranicenjem mogucnosti zaI'(konomsku konkurenciju izmedu Rumunja iNijemaca.

Autorica zatim istrazuje kako sus\lvremcni drustvenilkultumi oblici uzrokova-ni proccsima u pro~losti. U drugom i trccempoglavlju analizira proces izgradnje austrijskcdrzavc do 1848. godine i uvodcnje rcguliraneckonomije, pod utjecajcm razvoja na zapaduEvropc. Pokusaj ccntralizacije izazvao je otpo-re u razlicitim dijelovima Carstva i uzrokovaonove oblike supamistva i hijerarhije, sto jerezultiralo intenziviranjem etnicke svijesti inacionalnim pokretima. Naredna dva poglavljaobraduju promjcne u Transilvaniji izmedu1848. i I svjetskog rata te odnosc u selu BintintipoceLkom stoljeca. Na nacionalnoj razini vaznoje ukinuce kmetstva, vlast Madara, zaostalapoljoprivreda, strana industrijska poduzeca terazvoj birokracije i nacionalisticke svijesti

(madarske i rumunjske). Na seoskoj razini pos-tojale su znatne razlike u posjedovanju i obradizemlje od strane Madara, Nijemaca i Rumunja,te politicki konflikti i kulturna segregacijamedu njima.

Sljedece poglavlje analizira zbiva-nja u Transilvaniji od 1918. (kada je usIa usastav novoformiranog rumunjskog kraljev-stva) do II sv. rata. DrugaCiji politicki konteksti industrijalizacija izmijenili su jos jednommeduodnose etniekih grupa jer su se rumunj-skim seljacima kroz agrarnu reformu, rad uindustriji i obrazovanje prvi put otvorile mo-gucnosti za socijalno napredovanje.

U zakljucnom dijelu K. Verderysazima argumente koji ukazuju na to da se uTransilvaniji etnicki identitet rnijenjao ovisno 0

politickim i ekonomskim promjenama. U dobafeudalizma etnicka pripadnost se uglavnompokJapala sa stalezom u drustvenoj hijerarhiji iu nekim slucajevima s ekskluzivnim terito-rijem. U kasnijem procesu centralizacije drz.aveetnicki identitet je ojacao, postao vi~e individ-ualan nego kolektivan (odnosno staleski), jasnose vezao uz klasnu svijest i postao nuzan pre-duvjet za mobilizaciju u nacionalisticke pokre-tc protiv vladajucih elita. Autorica svojomargumentacijom odrectuje odnos izmedu etni-ckog identiteta i suvrcmenosti: nasuprot uvri-jezenom misljenju da suvrcmene nacionalnedrzave elirniniraju potrcbu za etnickim iden-titctom i grupiranjem, Vcrdcry dokazuje daupravo jaeanje drzave, zajedno sa sirenjemkapitalizma, izaziva i produbljuje etnicke suko-be.

Trebalo bi na kraju dati nckolikokritickih primjedbi koje mi se cine vaznim iakose nc odnose na srcdisnju argumentaciju knjige.Prvo, autorica se ogradila od analize "objektiv-nog, kulturnog sadr~aja etniciteta" i tretirala gauglavnom kao prodllkt drustvene interakcije.Medutim, mozdaje ipak trebalo tom u osnovifunkcionalistickom konceptu etniciteta dodatimalo "mesa". Nacini na koji se etnicitetizrazava, njegove simbolizacije, rijeLko su nap-rosto pasivni rezultat drustvene interakcije.Lj udi ih prenose, uce, internaliziraju, stvaraju irastvaraju; one prozimaju njihovu djelatnost,·pogled na svijct i iskustvo. Povijesni procesuecnja, stvaranja i izrazavanja etniciteta nije

Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

259

dovoljno obraden u ovoj studiji, no jasno je daje taj aspekt i najtezi za istrazivanje.

Drugo, autorica je koristila arhivepomocu prevodioca te skraeeno citirala arhiv-ske dokumente (koji su u originalu na latin-skom i madarskom jeziku), sto bi vjerojatnoizazvalo kritike historicara. Interes za kom-biniranje povijesnih i antropoloskih istrazi-vanja koji je u porastu posljednjih godinaizazvao je odredena metodoloska pitanja. An-tropolozima bi bilo lakse kad bi vee bilo viseobjavljenih studija socijalno-historijske orijen-tacije. No buduci da to nije slucaj, antropolozimoraju eesto sami "kopati" po originalnimdokumentima - za sto najcesee nisu adekvatnoobrazovani - da im posluze kao dodatni izvor zaizgradnju "subjektivne dimenzije historije" (tj."domace perspektive"). S druge strane, povje-snieari uglavnom tretiraju arhivski materijalkao primami izvor iz kojeg se korak po korakrekonstruira "objektivna historija". Bilo bikorisno kada bi historijski orijentirani kultumiantropolozi, ukljucivsi autoricu ove knjige,eksplicirali svoje metode i ciljeve u upoLrebipovijesnih dokumenata.

Konaeno, :l.cljela bih se dotaei pro-blema na kojcg se K. Verdery sarno marginalnoosvree (str.9,25-26 i 373.biljeska 5), koji mi seeini vrlo vaznim. Govoreci 0 teoriji ekonomskezavisnosti u kapitalistiekom svijetu, auLoricanapominje da su je vee iznijeJi neki rumunjskiekonomisti pocelkom 20. sLoljeca. No, budueida se ta teorija eesto javlja kao razumijevanjesvijeLa iz "domaee perspektive" (native under-standing), ona slImnja u njenu analitiekllvrijednost. Iako treba uzeti u obzir misljenja iinformacije domaCih ljudi 0 vlastitom drusLvu injihovll polozaju u njemu, ne treba Lamisljenjasmatrati adekvatnim znanstvenim modelima(str.373, bilj. 5).

Kao "domaci" kulturni antropologkoji radi u podruejll ne mnogo udaljenom odonog u kojem je istrazivala K. Verdery, nije mibilo ugodno procitati ove relke. Po mom sentisljenju adekvatnost nekih znanstvenih mod-ela moze mjeriti samo usporedujllei ih s drugi-rna u kontekstu opceg razvoja odredene dis-cipline 1I nekom odredenom razdoblju, a nemoze ih se odbacivali naprosto zato sto su"urodenieki". Kriticka je antropologija vee

odavno odbacila takve stavove kao izrazimperijalistickih odnosa u svijetu. Sadrzajznanstvene discipline gradi se kao zajednickodobro znanja i interpretacija na temelju kako"domaceg" tako i "stranog" istrazivackog rada;nema "nacionalnih" znan')sti. S druge strane,slazem se s misljenjem autorice da antropologmoze interpret irati kultumu sredinu kojuistrazuje sarno sa svog vlastitog stano vista i darezultat njegova rada nikada nije "fotografija"te sredine (5tO uostalom vazi i za domaee i zastrane istrazivaee). Stoga je krajnji cilj antro-pologije interpretacija, razumijevanjc iomogueavanje "kulturnog dijaloga".

Usprkos ovim kritikama, relativnomarginalnim za srediSnju temu TransylvanianVillagers, knjiga K. Verdery je znaeajna itemeljita studija koja zasluzuje paznju ne sarnoistrazivaea evropske kulture, nego i svih drugihkoji se bave prob1emom etniciteta i modemi-zacije.

OLGASUPEK

The Peasant and the City in EasternEurope. Interpenetrating structures, IrenePortis Winner i Thomas G. Winnar (adi-tors), Schenkman Publishing Company,Inc., Cambridge, Massachusetts,1984,279 str.

Knjiga Tile Peasant and the Cityin Eastern Europe sadrzi sesnaest referataodri.anih na medunarodnim skupovima u SADizmcdu 1973. i 1979. godinc. (Zanimljivo jeuociti kako jc zbomik izasao tek 1984.!). Zbor-nik s tako siroko odrectenom tcmom sadrzi ivrlo raznorodnc priloge. Autori priloga su raz-nih struka (historicari, etnolozi, sociolozi, lin-gvisti iknjizcvni teoreticari) i prisLupaju pitanjuodnosa selo - grad s tcorijsko-metodickih po-stavki i interesa svojih struka. Raznorodnostpriloga otczava dllblje zalazenje u cjclovitostproblematike odnosa sela i grada. Pri tomnarocito nedostaje etnoloska obrada tCl11c.Cinjenica da su autori pripadnici razlicitih kul-turno-znanstvenih tradicija pojedinih zemaljaisto~nc Evrope jos je jedan einiIac raznorodno-sti ovog zbo11lika. S druge strane, moze sc ul-eli