Narkomani - smrtopisi.pptx

8/17/2019 Narkomani - smrtopisi.pptx

1/51

Narkomani - smrtodr. sc. Dražen Lalić; dr. sc. Mirjan

HD 1 – 21!."21#.L$cia %o&lić


2/51

'()D

Od 60-ih godina povećao se interes psihologije i sociologije na Zapadu

zlouporabe droge:

1. a!on svr"et!a #. svjets!og rata zlouporaba droge po$inje zadobivati omasovnog fenomena

#. &ntenzivnije bavljenje istra%iva$a temama vezanima uz fenomen dru"tv

'. (onzumiranje droge već )0-ih postaje !ara!teristi$no za mlade

*rvats!a u odnosu na ostale zemlje svijeta !asni s pripremom i provo+dru"tvene a!cije usmjerene suzbijanju zloupotrebe droge


3/51

Za"to ba" ,plit

,topa novoregistriranih ovisni!a na 10000 stanovni!a rep6/):

rogir 2)/'

,plit/ (a"tela i ,olin #3/#

biv"a općina 4entar u Z5 #'/#

Zadar 16/2

ula 1)/1 ri općine s najvi"om stopom odnose se na ,plit i njegovo

73'. na podru$ju ,plits!o-dalmatins!e %upanije vezano za zdroge policijs!i evidentirana '021 osoba/ a u Zagreba$!oj


4/51

*%+DM+, ,%/0(/N/ o3isnost o 4eroin$ i zlo$pora5a 6psi4oakti3ni4mladima $ plit$ $ pr3oj polo3ini 9i4

! osno3ni4 cilje3a istraži3anja

1. ,tjecanje uvida u !lju$ne zna$aj!e povijesnog razvoja fenomena ovisnosti ozlouporabe droge me+u mladima u ,plitu

#. 8naliziranje razmjera prisutnosti ovisnosti o heroinu i zlouporabe droge me,plitu u prvoj polovini 30ih

'. &spitivanje stavova mladih ,plita u vezi s drogama/ !onzumiranjem i !onzumdroga/ ovisno"ću o heroinu/ dru"tvenim a!tivnostima na suzbijanju zlouporostalim bitnim aspe!tima toga fenomena

2. ,agledavanje bitnih obilje%ja geneze postajanja ovisni!a o heroinu u ,plitu

). &spitivanje !lju$nih $initelja uvjetovanosti pojave ovisni"tva o heroinu !ao nobli!a prisutnosti zlouporabe droge me+u mladima u , u prvoj polovini 30


5/51

O9O;&

Dro&a: 1. supstancija !oja se namjens!i !oristi !ao lije!

#. supstancija !oju ljudi uzimaju !a!o bi do%ivjeli razne osjećaje uzadovoljstva/

a $ije !ontinuirano uzimanje mo%e izazvati ovisnost 6psi4odro&e7

Lake dro&e: marihuana/ ha"i" i sl. ,e:ke dro&e: heroin/ !o!

H + % ) N > s!upina opijata/ 1?3?. deriviran iz mor@ja/ spada u depres

)3isnost o drogama dijeli se na psihi$!u i @zi$!u


6/51

lo$pora5a dro&e: pre!omjerno i nepre!idno !onzumiranje droge odneovla"tenih osoba !oje je dovelo do promjena svijesti i pona"anja/ te dovesti ili je već dovelo do ovisnosti

Narkomanija !onzumiranje odre+enih psihoa!tivnih supstanci !oje jerezultiralo ovisno"ću i pripadajućim pona"ajnim te mentalnim promjen

Mladi pripadnici dru"tva !oji se nalaze u speci@$noj etapi svog %ivotn

- &r$pa $ prijelaznom dr$:t3enom položaj$< ali i dr$:t3ena skstano3itom

a$tonomijom


7/51

,+)%= *%,'* ,%/0(/N' >+N))(N), ) D%)?/M/

L)'*)%/@+ D%)?+ ' )A)L)?

*H)L)?


8/51

&. 5eneti$!i i biolo"!i pristup

,matraju da poremećaj u metaboli$!om fun!cioniranju organizma mnastajanje ovisnosti o drogama

Ovisnici imaju manja! endor@na pa uzimaju drogu !a!o bi povisili prabol

ije potvr+eno da ovisnici o heroinu imaju neuobi$ajenu !oli$inu end

eele i Arods!B 13C). smatraju da ovisnost nije moguće u potpunosgenets!om predispozicijom/ već treba poznavati i utjecaj psiholo"!ih$imbeni!a


9/51

&&. eorijs!i pristup uvjetovanja

o$iva na pretpostavci da je ovisnost o drogama rezultat !umulativpot!repljenja u !ojemu se !ao pot!repljiva$ javlja droga

endencija ponavljanja a!tivnosti !oje su ugodne

,olomon: daljnje uzimanje droge motivirano izbjegavanjem neugod!rize

lacebo efe!t droge i al!ohola


10/51

&&&. eorije adaptacije

Ovisnost se mo%e tuma$iti i !ao nau$eno pona"anje !oje ola!"ava ppojedinca !on!retnoj socijalnoj sredini

,ocijalna ne!ompetentnost i agresivnost u djetinjstvu mogu ote%ati adaptacije i time dovesti do ovisnosti

osezanje za drogom u adolescenciji mo%e biti zna! nastojanja da seproces odrastanja i na$in rje"avanja situacija !ojima nisu dorasli

e pola%e dovoljno pozornosti na utjecaj socijalnog o!ru%enja i psihi!onzumenata droge/ te ne u!lju$uje u razumijevanje problema mogu$initelje


11/51

&;. Aiopsihosocijalni pristup

ajobuhvatniji od psihologijs!ih pristupa

;je"tine su$eljavanja sa stresom/ vje"tine opiranja pritis!u s!upine vr"ndroga/ te biolo"!i $initelji

rizik

model odre8i3anja rizika da će adolescent poBetdro&$

*ri3rženost > $uvstveni odnos prema roditeljima

(je:tine s$Belja3anja - uspje"ne intera!cije s drugima/ uspje"nost sustresom


12/51

%es$rsi > !valiteta "!ole !oju pojedinac polazi/ savjetovali"ta za m

@iolo:ki Binitelji – isti podra%aji dovode do razli$ite razine pobu+eOsoba

astoji se ujediniti biolo"!a !omponenta s razumijevanjem uvjeta upojedinac %ivi/ te njegovih individualnih osobina !oje u me+udjelovrezultirati ovisno"ću

;a%an pristup za ovo istra%ivanje


13/51

;. eorijs!i pristup dru"tvenog prob

(ara!teristi$an za fun!cionalisti$!o teorijs!o usmjerenje u sociologiji

' osnovna obilje%ja pojave dru"tvenog problema: u javnosti se ocjennepo%eljna/ !ara!teristi$na za pona"anje veli!og broja ljudi/ mo%e seubla%iti organiziranom dru"tvenom a!cijom

E ovom istra%ivanju !oristi se za procjenjivanje rasprostranjenosti i dzna$aja pojave ovisnosti o heroinu i zlouporabe droge u ,plitu


14/51

;&. &ndividualno reagiranje na drusituaciju anomije

Fobert erton > uspjehu se pridaje znatno veći zna$aj nego sredstvimistog "to dovodi do izrazite prisutnosti beznormnosti u dru"tvu

) osnovnih tipova reagiranja na dr. situaciju anomije: !onformizam/ inritualizam/ bunt i povla$enje

ovla$enje !ara!teristi$no za ljude !oji su u dru"tvu/ a nisu dru"tveni

,!lonost !a povla$enju bitno utje$e na pona"anje dijela pripadni!a mvidljivo !od u%ivatelja i ovisni!a o heroinu


15/51

;&&. =elin!ventna sub!ultura

Esmjeruju predmet interesa na !ole!tivnu prirodu fenomena delin!ve

ripadnici te sub!ulture poduzimaju ono "to je u dru"tvu u cjelini ina$

&ntravenozno !onzumiranje heroina pogotovo prisutno me+u mladimprenagla"ena povezanost s dru"tvenom stru!turom

;a%no za ovo istra%ivanje - obja"njenje delin!ventnog pona"anja mla

sub!ulturama u !ojem nove norme osmi"ljavaju !ao namjerno obrnuvrijednosti i normi !oje pripadaju mati$noj !ulturi


16/51

;&&&. =elin!vencija !ao slobodni

=avid atza > mladi delin!venti se ne razli!uju bitnije od ostalih gra+ &maju osjećaj !rivnje za svoje postup!e

Zanemaruje dru"tveno-stru!turalnu osnovu devijantnosti

;rijedno za ovo istra%ivanje: u!azivanje na to da su mladi delin!venti

ostalim mladima nego i starijima Obja"njenje delin!ventnosti !ao izleta u ne!onvencionalno !oje zavr"

!onvencionalnom %ivotu


17/51

&G. eorija eti!etiranja

Esmjeruju svoje zanimanje na intera!ciju izme+u devijanata i dru"tih de@nira !ao ta!ve

Hti!etirani se nerijet!o prilago+ava svojoj eti!eti Ioung i Aec!er

;a%no za ovo istra%ivanje: stigmatizirajuća rea!cija o!oline nije samnego i uzro! postajanja ovisni!om o drogi


18/51

G. Zlouporaba droge i ovisnost o dr!ao izraz tenzija modernog dru"tva

Jenomen zlouporabe droge !ara!teristi$an za moderno dru"tvo Zazbog viso!ih zahtjeva !oje dru"tvo postavlja pojedincu

oderni/ inovativni pristup

Zanemarivanje !ole!tivne uvjetovanosti zlouporabe droge me+u m

(oriste se svi navedeni pristupi - teorijs!i puzzle


19/51

=ru"tveni !onte!st zlouporabe drou prvoj polovini 30 ih

=ru"tvena situacija odre+ena trima zbivanjima: dru"tvenom !riztranzicije/ te ratom u *rvats!oj i Aosni i *ercegovini

Fat u *F znatno utjecao na %ivljenje mladih > posljedice rata znagospodars!u situaciju i %ivotni standard

=almacija jedna od posebno izlo%enih regija

&zlo%enost mladih ratu i njegovim posljedicama utjecala na povećzlouporabe droge


20/51

(onte!st ,plita

&ndustrijs!a proizvodnja u ,plitu 73). pala na trećinu industproizvodnje iz godine uo$i po$et!a rata

rosje$na plaća ,plićana za $etvrtinu ni%a od prosje$ne pla*rvats!oj

E prosincu 133). 11000 zaposlenih nije primilo plaću

a splits!om Zavodu za zapo"ljavanje u studenom 133). vpolovine )'/#K bilo je u dobi do #3g


21/51

(onte!st !ulture mladih u ,plitu

1. speciCBnost > veli! zna$aj trenda za na$in %ivljenja 7+irL > utje$popularnih lo!acija sastajanja/ glazbe !oju slu"aju/ uvrije%ene obra

2. speciCBnost > utjecaj navija$!e sub!ulture - orcida/ 3/6K ispise da pripada tom stilu

. speciCBnost > razli$iti sub!ulturni stilovi mladih uveli!e poveza

E. speciCBnost > dominacija tzv. recepcijs!ih a!tivnost/ tj. a!tivnonisu neposredni organizatori i realizatori


22/51

ovijesna geneza fenomena zlouporabe dro

)000 godina p.n.e. ,umerani u%ivali opijum

O!o 1000.g p.n.e. opijum se uzimao i u (ini i na =ale!om &sto!u

,tanovnici 8nda u doba &n!a %va!ali su li"će !o!e

E 13.st. apoleonova vojs!a donijela ha"i" i marihuanu u Jrancu

1?0). iz opijuma deriviran mor@j

1?22. izoliran $isti !o!ain


23/51

,igmund Jreud po!u"ava lije$iti svoje depresije uzimanjem !o!a

1?3?. heroin u jema$!oj deriviran iz mor@ja

1306. u ,8=-u usvojen prvi za!on protiv droge

13)). u ,8=-u usvojen Za!on o !ontroli nar!oti$nih droga

1362. usvojena (onvencija o !ontroli zlouporabe droga

1336. procjenjuje se da je u ,8=-u )00 > C00 tisuća ovisni!a o h


24/51

)D +=*+%M+N,%/N/ D) F%/

*)(+N/ ?+N+/ >+N)M+N/ L)'*)D%)?+ )(N), ) D%)?/M/ ' *L

6 ! osno3ni4 razdo5lja 7


25/51

&. erapeuts!a ovisnost: do sred60ih

Fijet!a prisutnost droge i jo" rje+a prisutnost ovisnosti o opojni

Ovisnici po zanimanju većinom bili lije$nici odnosno apote!ari isu zbog terapeuts!ih razloga uzimali medi!amente za spre$ava

Zlouporaba droge i ovisnost o drogama u tom razdoblju nije bil!ara!teristi$na za mlade


26/51

&&. Hn!lava s eristila: od druge polovine !raja C0ih

Eglavnom studenti/ mladi umjetnici i intele!tualci !oji su podr%sub!ulturni stil te ideologiju tada"njeg MoNer poNer-a

O!upljali se na splits!om eristilu i u !avani


27/51

&&&. Za$eci epidemije: od po$et!a do sredin

Hn!lava s eristila sve vi"e !omunicirala s drugim sub!ulturam Ez navija$e/ obrasce pona"anja vezane uz drogu sve $e"će sli

$etvrti 5et 5rad !oji su stanovali u blizini eristila

E%ivatelja heroina i dalje bilo relativno malo

rijelazno razdoblje > prisutni elementi #. i 2. razdoblja

ogu se razabrati za$eci epidemije ovisnosti o drogama


28/51

&;. re"li smo na horse: druga pol?0ih i po$eta! 30ih

13?). i 13?6. $esto spominjane u ovom istra%ivanju !ao po$etnnar!omans!ih i devijantnih !arijera

rodor heroina u navija$!u sub!ulturu jedan od !lju$nih $initeljaovisnosti

E drugoj polovini ?0ih do"lo je do es!aliranja dru"tvene !rize u 9ugoslaviji

a e!scese onodobni re%im uglavnom reagirao histeri$no i repr E ,plitu L31. metadons!im programom lije$eno '00-200 ovisni!

E F& #0

ojava većeg broja ovisni!a dovela do prvih relativno organiziranjihova lije$enja


29/51

;. e!e nove droge: razdoblje od 1

Esporilo se "irenje epidemije ovisnosti o heroinu/ ali se stvorila osizrazitiju prisutnost ovisni!a o ne!im drugim drogama > !o!ain

a!on nesta"ice heroina na splits!o nar!o-tr%i"te uveden !o!ain

5ram !o!aina dvostru!o s!uplji 1)0-#00 =H od grama heroina

E%ivateljima !o!aina treba vi"e dnevnih doza nego u%ivateljima h

ojava novih droga nije ugrozila primat heroina !oji ostaje najvi"ete"!a droga u ,plitu


30/51

Zlouporaba droge me+u mladima nalazi an!ete

Od 12. > #1. prosinca 133). provedena an!eta na #K popuod 12 do #3 godina/ tj. na njih 336

)0? djevoja!a i 2?? mladića

&zneseni rezultati odnose se na uzora! u cjelini i na s!upinuvlastitu is!azu probala te"!e droge ili je $esto odnosno pov

!onta!tu s te"!im drogama Ovu s!upinu nazvali smo !onzumenti QC)


31/51

%adni stat$s s3i konz$menti

ZaposlenRa #?/'K 1C/2K

ZaposlenRa na $e!anju 0/)K 0/0K

ezaposlenRa #'/3K '6/1K

domaćica 0/6K 0/0K

a "!olovanju 26/CK 26/)K

- me8$ konz$mentima ne:to manje zaposlen i ne:to 3i:e nezaposleni4


32/51

%oditelji s3i konz$

Sive zajedno ?#/2K C6/

Fastavljeni su 6/#K )/C

Sive odvojeno/ nisu ni bilio%enjeni

1/#K 6/2

emam jednog roditelja 3/CK 11/

ema oba roditelja 0/2K 0/0

- *ripadnici iz sk$pine konz$menata imaj$ $ ne:to manjempostotk$ roditelje koji ži3e zajedno< a znatno Be:će roditenis$ st$pili $ 5rak i ne ži3e zajedno

- 1#G konz$menata $ djetinjst3$ ili adolescenciji 5ilo s$oBerasta3om roditelja< a 1G nije imalo oca


33/51

*rocjena o Cnancijskom stanj$o5itelji

s3i kon


34/51

)dnosni smajkom"ocem

majka o

svi !onzumenti svi

&zvrsni/ uglavnom dobri ?#/6K C)/CK C0/'K

(at!ad dobri/ !at!ad lo"i 12/'K 1?/#K 16/'K


35/51

3i - 99#

6)2 > nisu probali

ni!a!ve droge > 62/?K')1 > probali bilo !ojudrogu > ')/#K

#C6 > la!e droge >#C/CK

C) > te"!e dC/)K

1C1 > probali -

1C/#K

10) > povremeno i$esto uzimaju > 10/)K

)# > probali >)/#K

#' > po$esto u


36/51

)dnos prema4eroin$ imari4$ani

4eroin mari

svi !onzumenti svi

o je normalno/ dio jena"eg +ira

1/CK 1'/'K 12/#K

o je osobna stvaronog !oji to $ini

##/2K ')/3K 2C/)K

,a%aljevamo one !ojito uzimaju

'6/2K '#/)K 1)/1K

o je za sva!u osudui !aznu

1'/1K 1'/1K 1)/'K

- IG konz$menata smatra da je mari4$ana dio 8ira kojempripadaj$

- Me8$ konz$mentima najzast$pljeniji od&o3or da je $ziman4eroina oso5na st3ar konz$menata

- Mladi nemaj$ jednake sta3o3e prema o3im d3jema dro&am


37/51

2'K ispitani!a se rje+e ili $e"će dru%ilo s ne!im t!o je probao herome+u !onzumentima

anje od 1CK uzora!a bilo je nu+eno heroinom C'K me+u !onzum

ajzastupljeniji na$in !ori"tenja slobodnog vremena su odlasci u !a@!lubove me+u !onzumentima znatno veći postota! gledanja televipopRroc! glazbe

8(4&9H najpotrebnije da bi se smanjila ovisnost: ostvariti br%e zapo"l

%ivotne perspe!tive/ "ire u!lju$iti mlade u sports!e a!tivnosti/ otvarmladih


38/51

S&;O F&9H *HFO&8

)@,+L

- maj$ina ljubav bezuvjetna/ o$evu ljubav treba zaslu%iti- ' tipa roditeljs!og odnosa prema djetetu: autoritarni/ permisivni

D+,N,() 6-11"12&7

- ne mo%emo utvrditi je li red ro+enja utjecao na pona"anje interv

- #0K intervjuiranih daje negativnu procjenu svog djetinjstva/ 6#K

pozitivnu sli!u/ ?K iznosi i pozitivne i negativne do%ivljaje

- G intervjuiranih sjeća se frustracija iz djetinjstva no ne zna !utjecalo na njihova !asnija pona"anja


39/51

ribli%no #R' intervjuiranih %ivjelo u relativno pri!ladnim uvjetima

16K navelo da su u obitelji imali problema s ovisno"ću al!oholizam

maj!i/ te tabletomanija maj!i #)K u djetinjstvu bilo tjelesno !a%njavano

O$evi #0K intervjuiranih bili vojne osobe

Tto je vi"a "!ols!a sprema roditelja to je demo!rats!iji stil odgoja

,vi intervjuirani !oji su izvanbra$na djeca ili djeca rastavljenih rodisu negativan stav prema ocu

C2K is!azalo pozitivan ili uglavnom pozitivan odnos prema majci )2K izjavilo da su odnosi roditelja bili pozitivni/ #0K da su odnosi b

mjeri ili u potpunosti poremećeni


40/51

/D)L+A+NA/ 612- cca 19&7

- osjetljivo razdoblje/ povećana samo!riti$nost/ potreba za socij

podr"!om- 6#K intervjuiranih %ivjelo s oba roditelja

- #?K spomenulo ovisnosti u obitelji/ naj$e"će al!oholizam o$eva

- i !ada je obitelj bila potpuna o$evi su $esto bili odsutni zbog pos

- smanjio se 5roj poziti3ni4 odnosa prema oc$ a po3ećao 5

- izra%eniji neprimjeren odnos maj!i prema sinovima - zaustavljanodrastanja

- 3eći 5roj ispitani!a procijenio da su odnosi me+u roditeljima sl


41/51

J=)L/

- 8!o je u$eni! eti!etiran !ao lo" ili problemati$an postoji mogućnost da će

pona"anjem tu eti!etu i opravdavati

- T!ola mo%e producirati rizi$ne u$eni!e

)N)(N/ J=)L/

- )#K prihvatilo polaza! u "!olu pozitivno

- 2!G na samom po$et!u "!olovanja ima uglavnom ili potpuno negativ

"!oli- ''K intervjuiranih sjeća se frustracija vezanih za osnovnu "!olu

- 1#G odli$an sports!i uspjeh/ '#K vrlo dobar/ 20K dobar/ ?K dovolja

- nitko od inter3j$irani4 nije spomen$o da se $ )J pro3odila ed$z pro5leme zlo$pora5e dro&a


42/51

%+DN/ J=)L/

- samo troje intervjuiranih nije nastavilo "!olovanje na!on osnovnzavr"io niti osnovnu "!olu

- dominiraju zanats!o-tehni$!a usmjerenja/

- srednju "!olu dobro prihvatilo samo 1)K onih !oji su ju upisali/ '"!olu !oju su %eljeli

- 2)K intervjuiranih is!azalo izrazito negativan stav prema srednj

- G odli$an "!ols!i uspjeh/ 1)K vrlo dobar/ '0K dobar/ 1)K dovpalo razred

- IIG izjavljuje da su njihovi izostanci uglavnom bili neopravdani

- samo jedan inter3j$irani rekao kako se $ srednjoj :koli pred$kacija $ 3ezi s o3isnostima


43/51

*)/)

? intervjuiranih mla+ih od #0g do vremena !ad je s njima razgovarano n

prili!u za stalno zaposlenje 2#G je imalo ne!i stalan posao u struci ili izvan nje

samo 1 je bio zaposlen dugo vrijeme Cg

aj$e"ći povremeni posao bio je posao pomorca ne!i po$eli s uzimanjemdobre zarade !oju im je taj posao omogućio

#3K izgubilo posao zbog problema vezanih uz drogu 1)K napustilo posao jer nisu bili zadovoljni zaradom


44/51

'*%),N *)L

- )0K intervjuiranih govorio na ovu temu

- ne!e od njih nesretne ljubavi i razo$aranja u partnera gurnula u

- prosje$no vrijeme prvog zaljubljivanja 16 godina i 3 mjeseci 1'

- prosje$na dob prvog se!sualnog odnosa 1) godina i C mjeseci

- Kc$ra je 5ilo< ali lj$5a3i 5a: i ne – u prosje!u se prvi se!sua

ne"to prije prvog zaljubljivanja


45/51


46/51

)6K imalo normalan status u svojim grupama/ 1?K dominiralo

)0K ispitani!a se to!om djetinjstva i adolescencije bavilo sportom

''K bilo je pripadni!a orcide

''K izjavilo da su grupe !ojima su pripadali prije nego su po$eli povremeno is!azivale delin!ventno pona"anje dominiralo drogira

dro&iranje

t$Be kra8e dilanje opij

Uesto #6K ?K ?K 6K 'K

ovremeno #0K 'K 12K 'K 'K


47/51

62K spomenulo !ra+e u !ojima su sudjelovali

rosje$na dob prve !ra+e bila je 1? godina i ) mjeseci

1. rani tip: 12-16g '2K#. srednji tip: 1C-#1g 21K

'. !asni tip: ##-#Cg #)K

6#K grupa !ojima su pripadali is!azivalo pozitivan odnos prema d

Za njih #6 prva je droga bila marihuana/ a za po 3 ha"i" i ljepilo

rosje$na dob prvog !onzumiranja droge bila je 1) godina i ) mjes

1. rani tip: 11-12g #?K

#. srednji tip: 1)-1Cg )6K

'. !asni tip: 1?-#1g 16K

Moti3i pr3o& $zimanja n


48/51

p & jdro&e

5rupaR+ir ''

8vanturaRznati%elja #2

Aijeg od

problemaRfrustracija

1'

rotestRbunt C

H!sperimentiranje )

,lije+enje uzora )

=osada 1

=om5inacije moti3a n

8vanturaRznati%elja i grupaR+ir 1'

Aijeg od problemaRfrustracija i protestRbunt 6

8vanturaRznati%elja i protestRbunt '

8vanturaRznati%elja/ grupaR+ir i slije+enjeuzora

#


49/51

;rijeme izme+u prvog !onta!ta s drogom i prvog !onta!ta s heroin

1. !rat!o trajanje: od pola do # godine 1? intervjuiranih

#. srednje trajanje: od ' do ) godina 13 intervjuiranih

'. dugo trajanje: od 6 do 3 godina 10 intervjuiranih

NajBe:će kom5inacije moti3a zanasta3ljanje s dro&om

n

5rupaR+ir i avanturaRznati%elja C

Aijeg od problemaRfrustracija/protestRbunt 6

5rupaR+ir i u%ita!Rzadovoljstvo '

5rupaR+ir/ bijeg odproblemaRfrustracija i protestRpobuna

#

,a%eta!


50/51

,a%eta!

Osnovni pe$at u procesu socijalizacije naj$e"će daje obitelj

E vrijeme adolescencije nastaju mnoge promjene u odnosu na dje

Osnovna "!ola za većinu nije bila izvor nezadovoljstva

=o !raja osnovne "!ole 22K ih je pogor"alo svoj uspjeh

E svojim grupama naj$e"će su imali normalan status/ ali s dosta iz!onformizmom

anji dio intervjuiranih od najranijih je dana bio izlo%en negativnoobiteljs!e situacije/ "!ole i grupe !ojoj su pripadali i imao je svojev

delin!ventnu !arijeru ajzastupljeniji motivi posezanja za drogom su naj$e"će dru"tvoR+

avanturaRznati%elja 2?K

Droga je zarazni psihosocijalni problem


51/51

*vala na pa%njiV

Documents

Narkomani - smrtopisi.pptx