378

Narodna umjetnost XVII

ristican sarno za relativno novije iIinove pjesme, koje opijevaju kon-kretne povijesne i zivotne zgode,dok je za glavninu epskih pjesamau juznih Slaven a karakteristicandrugi model tvorbe. Knjiga Euro-piiische Heldendichtung plodno po-tice na razmiSljanje i 0 mnogimdrugim ovdje nespomenutim pita-njima.

Kao zavrsnu informaciju navo-dimo da se iste godine pojavila i uAmerici knjiga s posve bliskom te-matikom, komponirana na slicannacin kao izbor studija, premdarazlicita po pristupu problemimaHeroic Epic and Saga, ed. by FelixJ. Oinas, Indiana University Press,1978).

Maj a Boskovie-Stulli

Helga Stein, Zur Herkunft und Alterbe-stimmung einer Novellenballade (DVldrNr. 76 und Nr. 77). Die Schwiegermutterbeseitigt die ihr anvertraute Schwieger-tochter, FF Communioations No. 224,Helsinki 1979, 276 str. + karta.

Monografija Helge Stein bavi sebaladom odnosno novelistickom pje-smom s obiteljskom temom 0 zlojsvekrvi: nakon odlaska svog sina urat (ili s1.) prekrSila je njegov zah-tjev da lijepo postupa s mladomsnahom; nasuprot tome - prematrim a osnovnim redakcijama pjesme- ponizavala je snahu i prisiIila je,na primjer, da bude cobanioa, iliju je zatvorila, iIi cak ubila. Anali-zirana je 441 varijanta - ruska,ukrajinska, litvanska, ceska (mo-ravska) i slovacka, madarska, ru-munjska, grcka, hrvatska i srpska,albanska, talijanska, provansalska,francuska, bretonska, spanjolska,katalonska, katalonsko-balearska,spanj olsko-sefardska, katalonsko-se-fardska, katalonsko-sefardsko-ba-learska, sefardsko-marokanska, se-fardsko-bosanska i flamanska.

Brizljivim trudom prikazana jesiroka rasprostranjenost meau naro-dim a jedne baladeskne obiteljsketeme i prikupljen je impozantanbroj dotle dijelom neprimijeeenih

varijanata - premda one ni U ovo-me velikom broju jos ne svjedoceravnomjerno a svojoj realnoj broj-nosti, gustoCi i rasprostranjenosti.Neka su podrucja, nairne, zahvalju-jud dosadasnjim istrazivanjima, po-znata boIje ad drugih.

Pregled varijanata prikazan je ustudiji prema donekle modificirano-me modelu geografsko-historijskemetode, kakav se inace primjenjujeu monografijama 0 tipovima pripo-vijedaka.

Autorica smatra da stalnost ka-rakteristicnih elemenata i strukturasaddaja iskIjucuje mogucnost poli-geneze ovog tipa pjesme, pa premdazapaza veliku vanijabilnost pjesamai raznolike posebne tokove njihovarazvoja, tumaci ih kao naknadnonastale regionalne ekotipove, kojisu morali imati zajednicko podri-jetlo. Ddi da je pjesma nastala u11. iIi 12. st. u jugoistocnoj Evropii bila odatle prenesena na Zapad,da bi se zatim s krizarskim ratovimavratila Istoku.

Je li tu odista u pitanju tip pjes-me potekle iz zajednickog izvora, ilije priblizna podudarnost osnovnogsizea nastala i kao rezultat tzv. ti-poloskih srodnosti, koje ne morajubiti genetske prirode, tesko je znati,pa i nakon ove monografije. Regi-onalne su osebujnosti veoma velikei mislim da ne iskljucuju mogue-nost samostalnog nastanka nekihgrupa pjesama ovoga tipa.

Plodnijim od rjesavanja te »kva-drature kruga« cini mi se uvid uraznoliko variranje oblika te grupefinih novelistickih pjesama, u dife-renciranost varijanata i lokalnih re-dakcija, sto se iz studije HeIge Steinmoze razabrati, no pozeljeli bismoda je tim pitanjima obraeena i iz-ravna paznja.

Po svojoj vaznosti i argumenta-ciji istice se poglavlje 0 drustvenojpozadini te pjesme; autorica je sa-gledava u prosirenoj obitelji, u zad-ruzi, odakle je potekao osnovni kon-flikt: iz surovoga ponasanja svekrve,koja preuzima vodeeu funkciju uobitelji za odsutnosti sina i glavarakuee.

379

Prikazi i kritike

Hrvatskih i srpskih primjera na-vedeno je U ovoj studiji u popisuvarijanata 24, veCinom hrvatskih izDalmacije i iz kajkavskih krajeva,pri cemu se redakcije pjesama tihdvaju podrucja medu sobom veomarazlikuju.

Po autoricinu je misljenju ovanovelisticka pjesma na juznoslaven-skom, a posebno na hrvatsko-sr-pskom prostoru slabo rasprostra-njena, sto ona tumaci prevladava-njem sklonosti u epskoj poeziji tihkrajeva prema junackim temama,potaknutim vjekovnom borbom sTurcima. To je vise-manje tocnokada su u pitanju sredisnja podru-cja junacke epike u planinskoj di-narskoj zoni. No ako seepske pjes-me dinarske zone uzimaju kao op-ee mjerilo za juznoslavensku i po-sebice za hrvatsku usmenu epskupoeziju, onda mjerilo nije adekvat-no cjelini.

o dalmatinskim varijantama kazeautorica da 0 njima postoji »malibroj potvrda«, s cime se ne bih slo-zila: u studiji se navodi da ih ima16 (v. str. 132), sto nije malo; tomebi trebalo dodati i tekstove registri-rane naknadno, koji svjedoce 0 ras-prostranjenosti te pjesme u Dal-maciji (v. O. Delorko, Narodne pje-sme otoka Hvara, Split 1976, pjesmabr. 10 i varijante, medu kojima ihje sedam do sada neprimijeeenih).

Na kraju ispravljam nekolikoomasaka do kakvih moze dod zbogteskoea pri upotrebi tekstova na tu-dim jezicima.

Na viSe mjesta autorica navodida u hrvatsko-srpskim varijantamasin na kraju ubije opaku majku. Tose, medutim, odnosi sarno na nekeprimjere, dok joj on u drugim opro-sti, najcesoe s motivacijom izrece-nom u formuli kakva je veomacesta u nasim narodnim pjesmama,kada sin zbog tradicionalnog pos-tovanja majke odustane od toga daje kazni za ucinjeno nedjelo. U tojformuli sin kaze da bi odsjekao maj-ci gIavu - kada to ne bi bila predbogom grehota a pred Ijudima sra-mota. Smisao tih stihova u njemac-kom je prijevodu poremeeen, pa

ondje sin kaze da pred bogom lll]egrijeh niti je pred ljudima sramotaako ubije majku (v. str. 140).

Treba ispraviti i podatak premakojemu je varijanta SK 7 zapisanana otoku Prvieu kraj Sibenika -umjesto na Hvaru (u Vrbanju), teobilj-ezavanje zbirke narodnih pje-sarno Vienac uzdarja narodnoga 0Andriji Kacic-Miosicu na stoljetnidan preminutija (1861), koja je po-svecena Kacicu - na nacin kao daje to Kacieeva zbirka.

Studija Helge Stein, usprkos ne-kim spornim pitanjima i nekim ma-njim omaskama, vrijedan je i do-brodosao prilog sirokom poredbe-nom proucavanju novelistickih pje-sarna i upoznavanju usmene pjes-nicke tradicije.

Maja Boskovie-Stulli

V. Eo Gusev, Slavjanskie partizanskiepesni, Akademija nauk SSSR, Izda-tel'stvo »Nauka«, Leningrad 1979, 176 str.

U knjizi Viktora Guseva SIaven-ske partizanske pjesme dan je preg-led (znacenje, odlike, problemi i dr.)partizanske poezije koja je nastalau drugom svjetskom ratu kod so-vjetskih naroda (Rusa, Ukrajinacai Bjelorusa), Poljaka, Bugara, ju-goslavenskih naroda (u Srbiji, Hr-vatskoj, Bosni i Hercegovini, Slo-veniji, Makedoniji, Crnoj Gori) iCehoslovackoj (Ceha i Slovaka), da-kle svih slavenskih naroda.

Knjiga je organizirana ovako:uvod, sedam poglavlja (1. Saku-pljaci pjesama, 2. Oblici poetskogstvaranja. 3. Izvori partizanskih pje-sarna, 4. Pjesme i stvarnost, 5. Pjes-nicke vrste, 6. Poetika i 7. Sudbinapjesama) i biljeske.

U uvodnoj rijeci Gusev kaze daje masovno pjesnicko stvaralastvou godinama drugoga svjetskog ratanajznacajnija etapa u povijesti na-rodnog stvaralastva, da posebnu pa-znju treba poklanjati onim pjesma-rna koje su organ ski povezane sfolklornom tradicijom. U prvom po-