NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

GO

DIN

A X

LIII,

BR

OJ

494-

495/

2001

, OÆU

JAK

-TR

AV

AN

J, C

IJE

NA

6,0

0 kn

, IS

SN

035

1-93

84 •

Poπ

tari

na p

laÊe

na u

poπ

ti 5

1000

Rije

ka

oæujak-travanj 2001

Medicina rada - rad bezopasnosti po zdravlje

2

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TmjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËadr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med

UreujeSocijalno-medicinska sluæbaOdjel za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.med.; Suzana JankoviÊ, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; dr. sc.Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; VladimirSmeπny, dr. med.; prof. dr. sc. Ante©krobonja, dr. med.; dr. sc. MarijaVaroπËiÊ; doc. dr. sc. Milan ZgrabliÊ,dr. med.; tel. 21-43-59, centrala33-38-88 int. 110, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeπny, dr.med.

Glavni urednikSuzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

GrafiËka priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenjeInes Volf, graf. inæ.

Rjeπenje naslovne straniceSaπa OstojiÊ, dr.med.

Uredniπtvo51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, centrala 33-38-88int. 110, fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 33800-603-4489 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X250021-3393585-ZZJZPGÆ RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Tradicionalna zadaÊa medicine rada bila je usmjerena smanjenju rizika koje nosi radni proces usvim svojim elementima. Nastaje i postaje bitnim elementom primarne zdravstvene zaπtite(odraslih) u doba kad je industrijski rad bio najzastupljeniji. Srediπnji interes bio je usmjeren na

nesreÊe koje nastaju na radu i posebno na bolesti Ëiji se nastanak moæe povezati s radnim procesom,tzv. profesionalne bolesti.

Promjenom druπtvenih okolnosti, zdravstvena zaπtita radnika s osnove rada bitno se reducira naosnovne preventivne postupke. BuduÊi da postaje neposredna obveza poslodavca, a prestaje bitipredmetom opÊe solidarnosti, poËinje teæiti svom minimumu.

Da se podsjetimo: najpreteæniji izvor (zasad) ukupnog zdravstvenog osiguranja jest plaÊazaposlenih i doprinos poduzetnika. Nositelji osiguranja ukupne zdravstvene zaπtite sudjeluju udrastiËnom smanjenju vlastitog osiguranja, a rad se i dalje smatra riziËnim po zdravlje iako onajindustrijskog tipa iz dana u dan sve manje sudjeluje u ukupnom radu.

Svjetska zdravstvena organizacija ne posveÊuje tom problemu poseban cilj kad govori o "Zdravljuza sve u XXI. stoljeÊu". No, posveÊuje mu nekoliko jakih naglasaka u onom cilju koji se bavipreduvjetima zdravlja koji se odnose na razne rizike πto ih nosi ukupno okruæenje, odnosno okoliπ, patako i onaj radni.

13. CILJ - PREDUVJETI ZDRAVLJA

Do 2015. godine, Europljani trebaju imati veÊe moguÊnosti æivljenja u zdravom fiziËkomi socijalnom okruæju: kod kuÊe, u πkoli, na radnom mjestu i u lokalnoj zajednici.

Osobito:13.1. poveÊanom osobnom i obiteljskom osposobljenoπÊu u promicanju i zaπtiti zdravlja trebaju bitipoboljπane sigurnost i kvaliteta kuÊnog okruæja i treba smanjiti zdravstvene rizike zbog fiziËkogkuÊnog okruæja;13.2. invalidnim osobama treba znatno poveÊati moguÊnosti za zdravlje te pristup æivotu u kuÊi,na poslu, u javnom i druπtvenom æivotu u skladu s Pravilima standarda Ujedinjenih naroda oizjednaËenju moguÊnosti za invalidne osobe;13.3 nesretni sluËajevi u kuÊi i na poslu moraju se znaËajno smanjiti;13.4. najmanje 50% djece treba imati moguÊnost obrazovati se u vrtiÊima koji promiËu zdravlje, a95% u πkolama koje promiËu zdravlje;13.5. najmanje 50% gradova, gradskih podruËja i zajednica trebaju biti aktivni Ëlanovi mreæe zdravihgradova ili zdravih zajednica;13.6. najmanje 10% srednjih i velikih poduzeÊa treba se obvezati da Êe provoditi u djeloprincipe zdravog poduzeÊa1.

1 Principi zdrave kompanije/poduzeÊa ukljuËuju: sigurno radno okruæje, zdrav radni proces, programekoji promiËu zdravlje i ukazuju na riziËne psihosocijalne Ëinitelje na radnom mjestu, mjere koje znaËajnoutjeËu da proizvodi na træiπtu budu zdravi te vlastiti doprinos zdravlju i socijalnom razvoju u zajednici.

Cilj se moæe postiÊi ako:

● budu uspostavljeni mehanizmi koji ljudima dopuπtaju utjecaj na oblikovanje i unapreenje

njihovog æivotnog i radnog okruæja te sudjelovanje u promicanju zdravlja i blagostanja u njihovojzajednici;● druπtvene organizacije igraju odluËujuÊu ulogu u podizanju druπtvene povezanosti i poveÊanjudostupnosti sredstvima koja pripadaju zajednici;● bude omoguÊena djelotvorna infrastruktura za zaπtitu zdravlja vezanog na okoliπ, kao πto su:opskrba pitkom vodom, prerada i otpuπtanje otpadnih voda, standarde gradnje te zaπtite od rizika ukuÊi i u gradu;● svi sektori, koji u svoje djelovanje trebaju ugraivati dijelove koji se odnose na zdravlje, poduprusveobuhvatan pristup koji Êe osposobiti πkole za promicanje fiziËkog, socijalnog i duπevnog zdravljastudentima, nastavnom osoblju, obitelji i zajednici;● bude potican i poduprt proces stvaranja zdravijih gradova, uz sudjelovanje partnera s podruËjazdravlja, okoliπa, ekonomije, ekologije, obrazovanja, urbanizma i upravljanja gradova.

Prijedlog podruËja za odreivanje pokazatelja:- pokazatelji incidencije i smrtnosti koji se odnose na nesretne sluËajeve u kuÊi i na poslu te naprofesionalne bolesti;- nacionalna statistika stanovanja.U ovom trenutku duboke krize cijelog koncepta primarne zdravstvene zaπtite, medicina rada nije usrediπtu pozornosti. Zasad u njoj djeluju visokospecijalizirani iskusni lijeËnici sa svojim timovima is osloncem na druge specijalnosti koje se bave problemima i rizicima koji se mogu povezati s radnimprocesom. Zabrinutost pobuuje nejasna vizija smjene generacija, to jest πkolovanja buduÊihspecijalista i njihovih timova.

Odgovorni urednik

Medicina rada - rad bezopasnosti po zdravlje


Diskriminacija duπevnih bolesnika nedopusti-va je i neetiËka. Njihovo je lijeËenje moguÊei treba uËiniti sve da se ono ostvari. Kako bi

skrenula paænju na sram i diskriminaciju vezane zaporemeÊaje duπevnog zdravlja, Svjetska zdravstvenaorganizacija (SZO) pokrenula je jednogodiπnju kam-panju posveÊenu duπevnom zdravlju. SZO potiËe vla-de, zdravstvene radnike i druge ljude da prihvate iza-zov u rjeπavanju problema vezanih uz duπevne pore-meÊaje. “Zaustavite odbacivanje - odvaæite se na skrb”poruka je SZO, koja objedinjava sve jednogodiπnjeaktivnosti.

Pribliæno 400 milijuna ljudi danas boluje od du-πevnih i neuroloπkih poremeÊaja ili od psihosocijalnihproblema vezanih za alkohol i droge. Jedna od Ëetiriosobe koja traæi zdravstvenu zaπtitu ima jedan od tihporemeÊaja. Meutim, malo ih se ispravno dijagnosti-cira, a svega nekoliko lijeËi. Njihovi æivoti obiljeæenisu neprimjerenom patnjom, nemoÊi i preranom smr-Êu.

”SluËajno ili namjerno, svi smo mi odgovorni zasadaπnju situaciju”, kaæe dr. Gro Harlem Brundtland,generalna direktorica SZO. “Vlade su povrπne u pro-voenju odgovarajuÊe zaπtite. I ljudi nastavljaju sadiskriminacijom onih koji pate od tih poremeÊaja”,dodaje. Javnozdravstveni struËnjaci kaæu da je diskri-minacija najveÊi problem s kojim se danas susreÊuduπevni bolesnici. Rijetke su obitelji koje se ne susre-Êu s duπevnim poremeÊajima, ali je svejedno proπirenstid i strah koji ljude spreËava da potraæe pomoÊ. Kr-πenje ljudskih prava u duπevnim bolnicama, nedovolj-no organizirana djelatnost za zaπtitu duπevnog zdrav-

lja u zajednici, neodgovarajuÊi oblik osiguranja i dis-kriminatorna praksa, samo su neki od problema s ko-jima se suoËavaju ljudi s duπevnim problemima. Poje-dinci i ustanove snose odgovornost za takvo stanje.

SZO kaæe da se duπevni i neuroloπki poremeÊaji,kao πto su depresija i epilepsija, mogu uspjeπno lijeËi-ti, dopuπtajuÊi ljudima da normalno funkcioniraju udruπtvu. U smanjenju patnje, nemoÊi i nesposobnostipostignuti su znaËajni znanstveni uspjesi. Osmiπljenesu uspjeπne metode koje ukljuËuju obitelj i zajednicusa svrhom uspjeπnog oporavka.

Svjetski dan zdravlja 2001, sa sloganom “Zausta-vite odbacivanje - odvaæite se na skrb”, ima svrhu nesamo poveÊati svijest o problemima vezanim za du-πevno zdravlje, nego i naÊi rjeπenja za duπevne i nerv-ne poremeÊaje. Zemlje - Ëlanice trebale bi obradititeme kao πto su prevalencija poremeÊaja duπevnogzdravlja, organizacija i financiranje programa posve-Êenih duπevnom zdravlju, manjkavost u lijeËenju istrategija preveniranja poremeÊaja.

”Moramo teæiti tome da se duπevnim i psihiËkimporemeÊajima posveti odgovarajuÊa paænja. Znamoπto nije u redu, znamo gdje su rjeπenja. Mi smo odgo-vorni za poticanje promjena u politici i stavovima “uponaπanju”, i mi smo odreeni da uËinimo upravo to”,kaæe dr. Benedetto Saraceno, direktor programa Svjet-ske zdravstvene organizacije, posveÊenog duπevnomzdravlju. Slogan “Zaustavite odbacivanje - odvaæitese na skrb” neÊe biti glavna tema samo u 2001. godini,a onda zaboravljena”, dodaje on.

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA

Smanjimo li izolaciju i diskriminaciju, pomoÊi Êemo oboljelima injihovim obiteljima da bolje i produktivnije æive i potaÊi potrebite da

potraæe zaπtitu i lijeËenje

Dan zdravlja 2001. sa sloganom

“Zaustavite odbacivanje - odvaæite se na skrb”

Aktivnosti Svjetske zdravstveneorganizacije u 2001. godini usmjerene

su zaπtiti duπevnog zdravlja


U prilikama u kojima æivimo, tzv.tranziciji u kojoj se nalazimo,suoËavamo se s promjenama u

gospodarstvu i privreivanju. Prisutne sui znaËajke suvremenog gospodarsko-tehnoloπkog razvoja, koji karakterizira-ju numeriËko upravljanje strojevima, ra-Ëunalom podræavanje djelatnosti i infor-matizacije rada. Iako se medicina radatreba prilagoditi novim zahtjevima kojiiz toga proizlaze, treba se baviti i proble-mima u zateËenoj tehnologiji, koja je joπuvijek vrlo znaËajno prisutna.

Premda je danas u ergonomiji vodeÊipristup prilagoavanja radnog mjestaradniku, treba stalno voditi raËuna i odanas joπ vaæeÊem pristupu pravog Ëo-vjeka na pravome mjestu. U vezi s tim jezaπtita zdravlja radnika, koja skrbi o oËu-vanju i unapreenju zdravlja radnika, po-dizanju psihofiziËke i radne sposobnostiradnika, prevenciji bolesti i ozljeda pro-uzroËenih Ëimbenicima radne okoline,zapoπljavanju radnika na poslovima iradnim zadaÊama koje odgovaraju nje-govim fizioloπkim i psiholoπkim moguÊ-nostima, znanjima, vjeπtinama, motiva-ciji i stupnju zdravlja te prilagodba radaËovjeku i Ëovjeka njegovom poslu, od-nosno ocjenjivanja radne sposobnosti.

RADNA SPOSOBNOST

Radna sposobnost Ëovjeka s fiziolo-πkog stanoviπta sposobnost je organiz-ma da pretvara energiju, tj. da kemijskuenergiju prehrambenih tvari pretvara umehaniËku energiju ili rad. ©to je pro-dukcija mehaniËke energije u jedinicivremena veÊa, to je i radna sposobnostËovjeka veÊa. »ovjek nije samo stroj zaprodukciju energije, nego on i obraujematerijale, upravlja drugim strojevima iobrauje informacije. Prema tome, Ëo-vjeËji rad je aktivnost koja je mnogo πiraod fizikalnog pojma rada jer obuhvaÊa inajsloæenije funkcije centralnog æivËa-nog sustava.

Sposobnost za produkciju mehaniË-ke energije Ëesto nazivamo opÊom rad-nom sposobnoπÊu, a ona prije svega ovi-si o funkcionalnoj sposobnosti lokomo-tornog sustava u kojem se energija pre-tvara u vanjski rad. Izmjena tvari i ener-gije temeljni je preduvjet za bilo kakvuaktivnost organizma. Zato se Ëesto opÊaradna sposobnost poistovjeÊuje s fiziË-kom radnom sposobnoπÊu, odnosnofiziËkim radnim kapacitetom, tj. sposob-noπÊu za proizvodnju mehaniËke energi-je.

piti s medicinskog, socijalnog, ekonom-skog, moralnog i pravnog glediπta. To jeprocjena usklaenosti zdravstvenog sta-nja radnika, njihovih fiziËkih i psihiËkihsposobnosti sa zahtjevima poslova i rad-nih zadaÊa, kao i s uvjetima rada i radneokoline. Svaki je Ëovjek, u skladu sa svo-jim psihiËkim i fiziËkim osobinama, viπeprikladan za obavljanje jedne vrste po-slova nego za obavljanje drugih. Brzitehnoloπki razvoj sve ËeπÊe mijenja po-slove i radne zadaÊe te uvjete rada i rad-ne okoline, a to iziskuje neprekidno pri-lagoavanje Ëovjekovih sposobnostipromijenjenim uvjetima rada i radneokoline. Ocjena radne sposobnosti va-æan je preduvjet i za osiguranje radnog,ekonomskog druπtvenog poloæaja radni-ka.

Pri ocjeni radne sposobnosti treba vo-diti raËuna o zdravstvenom stanju, fiziË-kim i psihiËkim sposobnostima radni-ka, kao i o zahtjevima i uvjetima rada iradne okoline. Treba postaviti πto eg-zaktniju dijagnozu zdravstvenog stanjaradnika i πto precizniju ocjenu njegovihbioloπkih karakteristika te psihofiziËkihsposobnosti, odnosno moguÊnosti, ianalizirati psihofiziËke zahtjeve rada iradne okoline.

Dr. sc. Jadranka Boæin JuraËiÊ,dr. med.

Ocjena radne sposobnosti

ZA©TITA ZDRAVLJA RADNIKADjelatnost koja se bavi zaπtitom zdravlja radnika - medicina rada - prouËava problematiku

iz podruËja fiziologije, patologije (profesionalne bolesti i profesionalne toksikologije), psihologijerada, ekologije rada, ergonomije, ocjenjivanje radne sposobnosti te profesionalne orijentacije

i selekcije. Medicina rada istraæuje uËinke rada i radnog okoliπa(fizikalnog, kemijskog, bioloπkog, psiholoπkog i socijalnog) na zdravlje zaposlenih te procjenjuje

sposobnost radnika za obavljanje odreenog posla.

OpÊa radna sposobnost samo je dioprofesionalne radne sposobnosti, a pro-fesionalna radna sposobnost obuhvaÊaprilagoavanje razliËitih sposobnosti Ëo-vjeka specifiËnim zahtjevima radnogmjesta, odnosno zanimanja, kao i uvjeti-ma okoline na tom radnom mjestu. OnaobuhvaÊa socijalne i gospodarske Ëim-benike radne i æivotne okoline, kao i spo-sobnost podnoπenja uvjeta radne okoli-ne. Upravo su uvjeti radne okoline veÊeoptereÊenje i veÊa opasnost za radnikenego sam rad.

OCJENA RADNE SPOSOBNOSTI

Za profesionalnu radnu sposobnostpotrebno je, pored poznavanja zahtjevaza obavljanje odreenih poslova i radnihzadataka utvrditi koje su sposobnosti zato potrebne. Profesionalni rad zahtijevamorfoloπku, funkcionalnu i psihiËkusposobnost za rad. Ocjena radne sposob-nosti sloæen je posao kojem treba pristu-


Prije nego πto doe do zaËeÊa, uËin-ci na spolne stanice u odraslih, bu-duÊih majki i oËeva, oteæavaju za-

ËeÊe ili ga Ëine nemoguÊim. KliniËki seodraæavaju kao impotencija ili oslablje-ni spolni nagon te kao promjene u hor-monskom statusu partnera i grai spol-nih stanica. »eπÊe se prepoznaju kao ote-æana sposobnost ili nemoguÊnost zaËe-Êa, jednog ili oba partnera: do æeljenogzanoπenja ne dolazi u razdoblju od 2 donajkasnije 5 godina.

Nepovoljni uËinci mogu se pokazatii na veÊ oploenoj jajnoj stanici, na plo-du ili na djetetu. UËinci na tek oploenujajnu stanicu dovode do ranih spontanihpobaËaja, koji se najËeπÊe prepoznajukao zakaπnjelo i produæeno obilnije men-strualno krvarenje. ©tetni utjecaji tije-kom trudnoÊe i rasta djeteta u maternicimogu imati za posljedicu kliniËki jasanspontani pobaËaj, zastoj u rastu i razvojudjeteta ili njegovu smrt prije roenja. Po-jedini se uËinci pokazuju tek pri porodu,dok se neki prepoznaju tek kao poreme-Êaji u rastu i razvoju djeteta ili pojavomzloÊudnih tumora u djeËjoj dobi (leuke-mija, retinoblastomi, Wilmsov tumor bu-brega).

Danas se velika paænja pridaje i osjet-ljivosti muπkih spolnih stanica na uËinkeradnog i opÊeg okoliπa, dok su se ranijihgodina ti uËinci na reprodukciju iskljuËi-vo povezivali s izloæenostima majke. Umuπkaraca se takav utjecaj okoliπa naj-ËeπÊe povezuje s promjenom kakvoÊeejakulata: porastom pojavljivanja sma-njenog broja ili pokretljivosti te patolo-πkih izgleda spermija, kao i poveÊanjembroja priroenih malformacija muπkogspolnog sustava i poveÊanom uËestalostikarcinoma testisa.

Kemijske tvari

U æena su najËeπÊe zamijeÊeni uËinciprofesionalne izloæenosti kemijskim tva-rima na reprodukcijsku funkciju: pro-mjene u menstrualnom ciklusu ËeπÊe suu izloæenosti formaldehidu i otapalima;spontani pobaËaji i raanje djece s mal-formacijama u izloæenosti formaldehi-du, otapalima, polikloriranim bifenilimai vinilovom kloridu. Izloæenost etileno-vo oksidu, osobito u bolniËkom okoliπu,povezana je s veÊom uËestalosti sponta-nih pobaËaja.

Olovo je metal Ëiji je πtetni utjecaj naljude poznat veÊ desetljeÊima, pa tako iutjecaj na reprodukciju, ali je zbog svojeraπirene primjene i dalje znaËajno prisu-tan u okoliπu. Olovo ima utjecaj i na en-dokrinu funkciju te na kontrolu erekcijei ejakulacije, spolni nagon i orgazam.Dobro prolazi kroz placentu te uzrokujeoπteÊenja ploda. NajËeπÊe opisivaniuËinci spontani su pobaËaji, prijevreme-ni poroaji i priroene anomalije. Osimpriroenih anomalija, do druge godineæivota, djeca roditelja koji su bili profe-sionalno izloæeni olovu pokazuju niæuinteligenciju od svojih vrπnjaka, ali se tarazlika kasnije gubi.

Ozbiljna oπteÊenja mozga, gubitakvida i sluha pokazuju djeca majki izloæe-nih æivi. Majke vrlo Ëesto nemaju nika-kvih znakova trovanja. Æiva prolazi krozposteljicu i odlaæe se, zavisno od stupnjatrudnoÊe, u zametnom æivËanom tkivuili veÊ razvijenom tkivu mozga ploda,πto ima za posljedicu njegova teπka oπte-Êenja.

Profesionalna izloæenost trudnicamanganu, osim veÊ opisanih uËinaka nadiπni i srediπnji æivËani sustav, uzrokujeËeπÊe spontane pobaËaje.

Fizikalni Ëimbenici

UËinci ionizirajuÊeg zraËenja doka-zani su i poznati: trudnice koje su munekontrolirano izvrgnute imaju ËeπÊespontane pobaËaje ili raaju djecu s te-πkim nepravilnostima u razvoju mozga,praÊenim odgovarajuÊim promjenama upsihiËkom razvoju (mikrocefalija, men-talna retardacija te znaËajan pad kogni-tivnih sposobnosti). UËestalost zloÊud-nih bolesti u te djece takoer je znaËajnoveÊa. UËinci izloæenosti mikrovalnom

Reprodukcija i radno mjesto

TVARI IZ OKOLI©A UTJE»UNA POTOMSTVO

Nepovoljne uËinke na zaËeÊe, tijek i ishod trudnoÊe mogu imati, izmeu ostalog i naËin rada,uvjeti rada i radni okoliπ: mnogobrojne kemijske tvari (npr. plinovi, metali, pesticidi), razliËiti

fizikalni Ëimbenici (zraËenja, vibracije, atmosferski tlak) i bioloπki Ëimbenici(virusi, bakterije, gljivice, paraziti).

▲

Pojedini metali, osobito teπki metali,Ëak i u tragovima, pokazuju, izmeuostalih neæeljenih uËinaka, i uËinke nareprodukciju u ljudi. Dokazan je toksiË-ki uËinak kadmija na reproduktivni su-stav muπkaraca i æena. U potomstvu tihmuπkaraca dokazani su nepovoljni utje-caji na razvoj ploda tijekom razvoja umaternici. U organizmu æene kadmij po-veÊava i propusnost posteljice za razli-Ëite tvari. Posteljica, uz ostale svojefunkcije, πtiti plod od unosa πtetnih tvari.PoveÊavajuÊi joj propusnost, kadmijomoguÊuje unos neæeljenih tvari, kojemogu uzrokovati spontane pobaËaje ioπteÊenja ploda.


Svijest, sposobnost miπljenja, po-staje bitna karakteristika Ëovje-ka, po kojoj se on razlikuje od

svih ostalih bioloπkih vrsta u prirodi.Dok su sve ostale bioloπke vrste prisi-ljene da se nagonima prilagoavajuprirodi, Ëovjek svjesnim djelatnostimapostaje sve sposobniji da prirodu prila-goava svojim potrebama. ©to je viπeËovjek prirodno ovladavao svojim dje-latnostima, bio je sve slobodniji, a toznaËi i ËovjeËniji. Sve potpunijim mi-jenjanjem i razvijanjem prirode oko se-be, Ëovjek je stvarao uvjete neophodneza mijenjanje i razvijanje vlastite pri-rode. Zbog toga je uvijek mogao, pr-venstveno kroz proces rada, uspostav-ljati i razvijati razne odnose, ne samoprema prirodi, veÊ i prema druπtvu. OnaËinu rada ovise svi ostali ljudski od-nosi. »ovjek je razvijao i svoju svijest,stjecao nova iskustva. U njegovu æivo-tu sve su manju ulogu imali bioloπkielementi, nagoni, a sve viπe elementisvijesti koji, za razliku od bioloπkih,karakteriziraju Ëovjeka.

USMJERENOST CILJU

Svi ti faktori mogu se i moraju pro-uËiti s obzirom na niz aspekata, meukojima je i psiholoπki. Meutim, po-jam kvalitete radne aktivnosti sadræi iniz drugih aspekata (radost u radu,stvaralaËka priroda rada, sigurnost,

olakπanje rada). U veÊini sluËajeva ko-je sam ispitivao meu radnicima, to jeproblem primanja radnika, poduËava-nja, rasporeivanja na radno mjesto,problem faktora koji pridonose pojav-ljivanju nesretnih sluËajeva ili pak fak-tora koji utjeËu na produktivnosti rada,od osvjetljenja do meuljudskih odno-sa.

Rad je stvorio Ëovjeka. U radu senajbolje formira i ispunjava liËnost Ëo-vjeka. Svi oblici ljudske aktivnosti po-vijesno su se razvili na osnovi radneaktivnosti, pa sadræe i njezine elemen-te. ZajedniËko svemu tome je aktiv-nost, usmjerenost prema cilju, prisu-stvo manje ili viπe jasnoga idealnoguzora koji odreuje rezultat aktivnosti.

Rad je svrsishodna aktivnost u ciljustvaranja uporabnih vrijednosti. Makoliko pojedini oblici korisnog rada iliproizvodne aktivnosti bili fizioloπki, tosu u svakom sluËaju funkcije ljudskogorganizma i svaka takva funkcija, makakav bio njezin sadræaj ili oblik, usvojoj je biti troπenje ljudskog mozga,æivaca, miπiÊa, osjetnih organa itd.

Rad je prije svega proces koji seodvija izmeu Ëovjeka i prirode, pro-ces u kojem Ëovjek svojom vlastitomaktivnoπÊu posreduje, regulira i kon-trolira razmjenu materije izmeu sebei prirode. Supstanciji prirode on se su-protstavlja sam, kao prirodna sila. Dabi prisvojio materiju iz prirode u izvje-

zraËenju povezuju se u muπkaraca sasmanjenim brojem i patoloπkim izgle-dom spermija, a u æena s promjenama umenstrualnom ciklusu. Promjene u men-strualnom ciklusu pokazuju i povezanosts izloæenoπÊu vibracijama. Izravno dje-lovanje vibracija na maternicu tijekomtrudnoÊe moæe jako oπtetiti plod.

Radno mjesto u cijelosti (predmet,naËin i uvjeti rada te radni okoliπ) odosobitog je znaËenja: postoji zakonskaobveza za njegovim nadzorom, a uoËeneπtetnosti moæe se i mora popraviti u od-reenim vremenskim razdobljima i naodreeni naËin. Tamo gdje nije moguÊeotkloniti navedene πtetnosti, obveza je,takoer sukladno zakonskim odredba-ma, primijeniti osobnu zaπtitu na radu. UPravilniku o maksimalno dopustivimkoncentracijama i bioloπkim πtetnostimana radu naznaËeno je pri kojoj je izloæe-nosti zaπtita trudnica obvezna, a gdjepreporuËena. U duhanu, izmeu ostalihsastojaka, ima i kadmija te, sukladno na-vedenom, i pasivna izloæenost trudnicaduhanskom dimu u uvjetima prisutnostidrugih πtetnih tvari na radnom mjestu,Ëak i u niskim koncentracijama, moæeugroziti ishod trudnoÊe.

Zaposlene je neophodno upoznatis radnim zadaÊama i s opasnosti-ma na pojedinim radnim mjestima,u ovom sluËaju za reproduktivnozdravlje, te ih motivirati za primjenupozitivnih zakonskih propisa za radna siguran naËin.

Prof. dr. sc.Jadranka MustajbegoviÊ, dr. sc.

Rad i Ëovjek

SVRSISHODNAAKTIVNOST STVARA

VRIJEDNOSTIU procesu rada, Ëovjek je razvijao svoje fiziËke i psihiËke

sposobnosti, stjecao nova iskustva i na temelju njih sve viπeusavrπavao svoja sredstva za rad i unapreivao svoje djelatnostiuopÊe. Time je rad sve viπe postajao svjesna djelatnost Ëovjeka,na temelju koje je mijenjao svoj poloæaj i odnos prema prirodi i

svim ostalim bioloπkim vrstama.


snom obliku koji je prikladan za nje-gov vlastiti æivot, on pokreÊe prirodnesnage koje pripadaju njegovu vlasti-tom tijelu - ruke i noge, glavu, prste.DjelujuÊi posredstvom tog pokreta navanjsku prirodu i mijenjajuÊi je, on uisto vrijeme mijenja i svoju vlastitu pri-rodu. On razvija njezine latentne spo-sobnosti i igru tih sila potËinjava svo-joj vlasti.

SVJESNI RADNI POKRETI

Za Ëitavo vrijeme rada potrebna jevolja usmjerena na cilj, koja se izraæa-va u paænji, a potrebna je u to veÊojmjeri jer sve manje radnika uæiva uradu kao u igri fiziËkih i intelektualnihsila.

Radna aktivnost nije samo predmetizuËavanja psihologije. Za psihologa,najbitnija je kvaliteta radne aktivnostiËovjeka to πto je ona uvijek usmjerenana cilj, svjesna, aktivna, socijalno for-mirana. Radna aktivnost Ëovjeka pred-stavlja jedinstvo psihiËkoga i fiziËkog,fiziËkih i duπevnih sposobnosti Ëovje-ka.

Nepravilno shvaÊanje psiholoπkihosobitosti radne aktivnosti tijekom po-sljednjih godina bilo je povezano s po-greπnim gledanjem na psiholoπku zna-nost, koje se odrazilo u pokuπajima dase ona likvidira u biti, identificirajuÊije kao fiziologiju viπe nervne aktivno-sti, ili pak kao sociologiju. Proπirivπise meu lijeËnicima i pedagozima, ta-kvi su stavovi negativno utjecali narazvoj psihologije rada.

Meu razliËitim oblicima meu-sobnog djelovanja Ëovjeka i stvarnostikoja ga okruæuje, postoji i naroËitoblik, tj. radna aktivnost.

Na osnovi radne aktivnosti iznikaoje niz drugih vrsti aktivnosti, iz Ëega sepojavio πiri pojam, tj. ljudska aktiv-nost, koja se moæe odrediti kao meu-sobno djelovanje Ëovjeka i sredine ukojoj Ëovjek ostvaruje svjesno postav-ljeni cilj.

Pojmom “psihiËke aktivnosti” obu-hvaÊena je koncentracija paænje i shva-Êanje zapaæenog ili psihiËki procesi(percepcija, paænja, pamÊenje itd.). Ci-ljevi πto ih Ëovjek postavlja u svojojaktivnosti mogu biti udaljeniji, opÊe-nitiji, bliæi, konkretniji. Zbog toga je ipojam aktivnosti vrlo πirok, pa se po-nekad stapa s pojmom “æivotni put”.Ali cilj aktivnosti tog istog radnika pri-likom izvrπavanja nastavnog zadatkamnogo je uæi.

PsihiËki je akt element psihiËkedjelatnosti Ëovjeka koji se iz nje moæeizdvojiti prema kriteriju jednoznaËneistovjetnosti psiholoπke strukture: aktvizualne percepcije, akt prebacivanjapaænje, akt miπljenja, voljni akt, aktpokretanja itd. Sposobnost Ëovjeka daobavlja odreenu radnu aktivnost, nje-gova profesionalna sposobnost, ovisi okvalitetama njegove liËnosti, o ciljevi-ma aktivnosti, izobrazbi i odgoju, kon-kretnim uvjetima rada i o stanju orga-nizma. Odreena je cijelom psihiËkomstrukturom aktivnosti koje treba oba-viti, a naroËito kvalitetom radnih navi-ka; realizira se radnim pokretima.

Aktivnost se uvijek ostvaruje “æi-vom liËnoπÊu Ëovjeka”, manifestiraju-Êi se u aktivnosti, prije svega u radnojaktivnosti. LiËnost je ne samo psiholo-

πki, veÊ i socijalni pojam. U æivotinjanema liËnosti. LiËnost je samo konkre-tan Ëovjek, koji je nastao u odreenimuvjetima druπtvenog æivota, Ëovjek ko-ji je ovladao govorom i sposobnoπÊuza radnu aktivnost.

S pojmom aktivnosti neodoljivo supovezani apstraktni pojmovi (cilj,plan, interes itd.), kao i njegova vanj-ska manifestacija, tj. radni pokreti. Sa-mo je po sebi razumljivo da se u osnoviaktivnog Ëovjeka nalaze fizioloπki, kaoi biokemijski proces, koji se odvijaju unjegovu organizmu i, prije svega, u ko-ri velikog mozga. Svaki pokuπaj igno-riranja tog jedinstva, koji je specifiËanza djelatnost, dovodi do uproπÊenog,vulgarno bioloπkog shvaÊanja, do idea-listiËkog shvaÊanja ili pak do subjek-tivno psiholoπkog shvaÊanja.

EMOCIJE ©TO IH STVARAJUDRU©TVENI UVJETI RADA

Svoj odnos prema radu Ëovjek nesamo da shvaÊa i manifestira kroz rad-nje; on ga i doæivljava u obliku emoci-je ili osjeÊaja. Emocije su jedan odoblika odraæavanja. No one ne odraæa-vaju predmete i pojave realnog svijeta,veÊ odnose predmeta i pojava premapotrebama, ciljevima i motivima ak-tivnosti Ëovjeka koji ih doæivljava. Va-lja razlikovati viπe, socijalne, i niæe,bioloπke emocije. Prve ponekad nazi-vaju osjeÊajima. U psihologiji radazbog toga valja razlikovati osjeÊaje ko-ji su zajedniËki svim oblicima rada, ispecifiËne emocije izazvane konkret-nim uvjetima odreene aktivnosti.

Emocije prve grupe, tj. osjeÊaji, so-cijalno su uvjetovani i povijesno for-mirani. Oni odræavaju odreene dru-πtvene odnose i zbog toga su zajedniË-ki za sve oblike rada. Tu spadaju: ra-dost u radu, ljubav prema radu, zado-voljavanje, ponos, zanimanje, tj. sveono πto saËinjava emocionalni sadræajrada.

»ovjek doæivljava odvaænost kaooblik ponaπanja. Smion i hrabar moæese biti i kada se postiæu osobni ciljevi,ali odvaæni moæemo biti samo kada po-stiæemo cilj koji se smatra opÊim do-brom.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.


Iako je poznato da katodne cijeviemitiraju X-zrake i mikrovalove, ublizini videoterminala, odnosno na

5 cm udaljenosti od povrπine zaslona,do sada nisu izmjerene opasne razineopisanih zraËenja.

UËinci videoterminala naorganizam Ëovjeka

Djelovanje na organ vidaSmetnje vida najËeπÊe su subjek-

tivne. »eπÊe su nego u osoba koje sliË-ne, uglavnom sluæbeniËke posloveobavljaju bez upotrebe videotermina-la. To su naprezanje i umor oËiju, pod-raæaj, suhoÊa i peckanje spojnica oka,osjeÊaj bolnosti i pijeska u oËima, ne-sposobnost fokusiranja pogleda ili po-java dvostrukih, odnosno plavocrve-nih rubova simbola na zaslonu, nespo-sobnost gledanja u pravcu tijekom du-ljeg vremena. Ponekad je osjeÊaj suho-Êe u oËima posljedica smanjenog izlu-Ëivanja suza. PrimijeÊena je i smanje-na uËestalost treptanja vjeama. Su-bjektivnim smetnjama pridonosi i su-hoÊa zraka u radnoj okolini. Glavobo-lja moæe biti posljedica zamora vida,osobito kod ljudi sa smetnjama vida.Vidnom naporu pridonose opÊi umor,bolest, uporaba raznih lijekova, sklo-nost migreni, osjetljivost na svjetlo,nervoza, nemir, blijeπtanje zbog pove-Êanih kontrasta izmeu znakova i po-zadine na zaslonu, zbog nejednakeosvijetljenosti teksta koji se Ëita radiprijenosa u raËunalo, teksta na zaslonui radnih povrπina, odnosno radne pro-storije, uËestalo i brzo premjeπtanje po-gleda preko razliËito osvijetljenih po-

vrπina, oteæano gledanje na blizinu uosoba s razrokoπÊu, dalekovidnoπÊu,nedovoljna ili neodgovarajuÊa korek-cija vidnih poremeÊaja, previπe dugo-trajan kontinuiran rad na videotermi-nalu. Blijeπtanje moæe biti i posljedicaodraza sa zaslona ili radnih povrπina,odnosno zbog istodobnog upada u okosunËeva svjetla kroz prozor ili lokal-nog umjetnog izvora rasvjete zajednosa svjetloπÊu iz zaslona. UËinku blije-πtanja pridonose titranje slike i neod-govarajuÊa boja simbola, kao i slabaorganizacija podataka na zaslonu, kojaprisiljava operatera na predugo pretra-æivanje zaslona, te prevelika gustoÊaili neodgovarajuÊa veliËina znakova nazaslonu.

te poveÊanog miπiÊnog tonusa zbogvidnog i mentalnog naprezanja. Smet-nje su: bol i ukoËenost vrata i ramena,glavobolja, pritisak u glavi i vratu, boli ukoËenost ruku, lea i nogu te oteËe-nost miπiÊa i zglobova. Meutim, te susmetnje viπe vezane uz oblikovanjeradnog mjesta, kao i kod ostalih sjede-Êih zanimanja, nego uz uporabu raËu-nala. Izvjesna razlika postoji u tomeπto zaslon zahtijeva stalniju i dugotraj-niju koncentraciju.

PsihiËke smetnje vezane uz stres iumor

PsihiËke i psihosomatske tegobejavljaju se u obliku opÊeg umora, iscrp-ljenosti, depresije, zabrinutosti, tromo-sti, razdraæljivosti, smanjenja sposob-nosti za obavljanje odreenih zadata-ka. Rad ispred zaslona nije izravanuzrok stresa, veÊ su to sadræaj posla,odnosno zahtjev za brojnim ponavlja-nim radnjama, za dugotrajno poveÊa-nom koncentracijom paænje, ograniËa-vanje socijalnog kontakta zbog veza-nosti uz zaslon, stupanj odgovornosti,neprilagoenost novom poslu, osobnamotivacija, znaËajke osobnosti, sustavrukovoenja, naËin uvoenja promje-na i prihvaÊanje rada na terminalu kaonove tehnologije. FiziËki stres zbogslabih ergonomskih rjeπenja radnogmjesta moæe dovesti do psihiËkog stre-sa.

Utjecaj neionizirajuÊeg zraËenja naplodnost i trudnoÊu

Iako postoje pojedinaËni radovi ko-ji pronalaze veÊu uËestalost tjelesno

Zdravstveni uËinci rada na videoterminalu

RAD NA RA»UNALU ZAHTIJEVA»E©∆E ODMARANJE

Rad na videoterminalu zahtijeva dugotrajnu koncentraciju paænje, dugotrajan prisilan poloæajglave i vrata, ramenog pojasa, ruku, πaka i prstiju ruke, oπtar vid, odgovarajuÊu brzinu vidnogopaæanja, moguÊnost dugotrajne prilagodbe vida gledanju s oba oka na blizinu, a moæe bitipopraÊen bukom razine do 60 dBA, πto moæe nepovoljno utjecati na koncentraciju paænje.

PreoptereÊenost miπiÊno-koπtanogsustava

»este su subjektivne smetnje zbogpreoptereÊenja koπtano-miπiÊnog su-stava dugotrajnim forsiranim fiksnimpoloæajem glave, fiksnim poloæajemramenog pojasa radi omoguÊavanjauËestalih ponavljanih pokreta prstiju(zahtjevi tastature), prisilnim poloæa-jem prstiju, πake, ruku i trupa adaptira-nim zahtjevima raËunala i namjeπtaja,


oπteÊene djece i spontanih pobaËaja uæena koje rade uz videoterminale, naj-ËeπÊe nije ustanovljen veÊi broj mal-formacija u djece operatera, a podaci ospontanim pobaËajima sporni su. Jakamikrovalna elektromagnetska poljaizazivaju promjene staniËnog metabo-lizma svih hranjivih tvari, genetske ikromosomske promjene, poviπenje tje-lesne temperature, oπteÊenje spolnogepitela i sterilnost. Meutim, elektro-magnetska mikrovalna polja gustoÊesnage zraËenja manje od 1mW/cm2 ne-maju ozbiljnih posljedica po zdravlje,a veÊina mjerenja i na samom zaslonuvideoterminala pokazuje vrijednostiizmeu 20 i 50 µW/cm2, odnosno 20do 50 puta manje. Komplikacije trud-noÊe i ugroæena trudnoÊa, optereÊenjesustava ælijezda s unutarnjim izluËiva-njem te sterilnost nisu specifiËno ËeπÊisamo kod operatera na videotermina-lu, veÊ i kod ostalih sluæbenika u odno-su na druga zanimanja, kao posljedicapotrebe dugotrajne koncentracije, pri-tiska ili poviπene temperature spolnogpodruËja zbog dugotrajnog sjedenja.

Promjene na koæiPojedinaËno su opisane promjene

na koæi u videooperatera u obliku pro-laznog crvenila, popraÊenog prethod-nim svrbeæom u podruËju Ëela, lica inepokrivenih dijelova vrata, najvjero-jatnije zbog sitnih Ëestica praπine zadr-æanih na koæi koje nakupe statiËki elek-tricitet, zbog prisustva sintetiËkih sa-gova, odnosno suhog zraka u radnimprostorijama s videoterminalom,uglavnom u osoba s osjetljivom ko-æom.

Utjecaj titranje slike zaslona napojavu padavice

Velik broj osoba s oblikom padavi-ce osjetljivim na svjetlosni podraæajimao je prvi napadaj tijekom gledanjatelevizije. To znaËi da bi i rad na vi-deoterminalima u tih osoba mogao pro-vocirati napadaje padavice zbog titra-nja slike na zaslonu.

Prevencija zdravstvenihporemeÊaja pri radu na

videoterminalima

PreporuËuje se:a. skraÊenje neprekidnog dnevnog

rada na videoterminalu: pred videoter-minalom se ne bi smjelo bez prekidaraditi dulje od 2 sata, ukupno ne duljeod 6 sati dnevno, a povremeno bi tre-balo operaterima omoguÊiti kraÊe od-more, najbolje kad to njima odgovara;

b. omoguÊavanje raznolikosti po-slova na videoterminalu;

c. πto bolja edukacija i osposoblja-vanje kadrova za razumijevanje novetehnologije i njihove uloge u novoj or-ganizaciji posla; sudjelovanje operate-ra u planiranju i organizaciji poslova unovim uvjetima te u ureenju radnihmjesta i prostora;

d. izmjena vidnih zadataka opera-tera tako da ne moraju neprekidno ko-ristiti zaslone;

e. provjera oπtrine vida, ispitivanjepostojanja prikrivene razrokosti ilivlaænosti spojnice oka te pravodobna iπto bolja korekcija vida, a po potrebi iprimjena preparata umjetnih suza radiboljeg vlaæenja oka kod operatera kojiimaju odreene tegobe;

f. kontrola razine neionizirajuÊeg iionizirajuÊeg zraËenja ispred zaslonavideoterminala te redovito odræavanjei popravak aparature, osobito katodnecijevi;

g. ergonomske preporuke:Oprema: a. zaslon - znakovi na za-

slonu moraju biti dovoljno veliki; kon-trast ne smije biti niti prevelik niti pre-malen; veliËina zaslona mora odgova-rati æeljenoj veliËini slova, odnosnokoliËini teksta koji se æeli istodobnovidjeti; slika sa svijetlim simbolima itamnom pozadinom daje manji inten-zitet zraËenja i veÊu trajnost zaslona, a

slika s tamnim simbolima i svijetlompozadinom lakπe se Ëita sa zaslona priuobiËajenoj uredskoj rasvjeti i vidninapor je manji zbog jednakog izgledateksta na dokumentima na papiru i sli-ke na zaslonu; treba omoguÊiti da sezaslon na stolu moæe podizati i spuπta-ti, okretati oko okomite i vodoravneosi; kontrolne tipke na zaslonu za re-gulaciju sjajnosti i kontrasta moraju bi-ti na dohvat ruke korisniku, kao i tipkeza promjenu parametara na disku, od-nosno s prednje strane aparata; b. ta-statura - mora biti odvojena od zaslonai spojena s njim kablom dovoljne duæi-ne; imati optimalan nagib prema stolu,optimalnu visinu i razmak izmeu tip-ki; simboli na tipkama moraju biti Ëit-ki, a povrπine tipki u bojama bez sjaja;c. printer mora biti smjeπten lijevo odoperatera, na dohvat ruke.

Ureenje radnog mjesta: a. stol -udaljenost radne povrπine od poda i odsjedeÊe povrπine radnog stolca morabiti optimalna; povrπina stola mora bitidovoljno velika za smjeπtaj sve opre-me i dokumenata, a prostor ispod stolamora biti slobodan; b. stolac - sjedeÊapovrπina mora biti odgovarajuÊe veli-Ëine, nagiba i visine, mora postojatimoguÊnost podeπavanja nagiba, visinei okretanja; naslon mora biti odgovara-juÊeg i podesivnog nagiba, odgovara-juÊe visine i πirine; stolci u cijelostimoraju biti pokretljivi.

Radna okolina: a. osvjetljenje -mora biti dovoljno, ali ne previπe in-tenzivno, da ne dovodi do blijeπtanja;svjetlo sa zaslona ne smije dolaziti izistog pravca kao i sunËevo svjetlo krozprozor, niti zaslon smije biti okrenutizravno prema prozoru; b. prostor -mora biti dovoljno velik za svu opre-mu i dokumente potrebne za rad; c.podovi - moraju biti od antistatiËkihmaterijala, za prevenciju prevelikogstatiËkog elektriciteta; c. ako se u pro-storiji nalazi viπe videoterminala i prin-tera, dolazi do poveÊanog toplinskogzraËenja, zbog Ëega valja instalirati od-govarajuÊu ventilaciju, a vlaænost zra-ka u radnim prostorijama ne smije bitimanja od 40%.

Doc. dr. sc. Ivica KontoπiÊ, dr. med.


Potrebno je upoznati se opÊenito sneionizirajuÊim zraËenjem. PremaMeunarodnom druπtvu za zaπtitu

od zraËenja (IRPA), pod neionizirajuÊimzraËenjem podrazumijeva se dio elektro-magnetskog spektra koji u primarnoj inte-rakciji sa tkivima ne ionizira atome i mole-kule tvari. ZahvaÊa podruËje valnih duæinaod 10 km (radiovalovi) do 10 mikrona (ul-traljubiËaste zrake). U spektar elektromag-netskih valova spadaju: niskofrekventnivalovi (radiovalovi), mikrovalovi, infracr-vene zrake, vidljiva svjetlost, ultraljubiËa-ste zrake. Pojedini oblici neionizirajuÊegzraËenja imaju primjenu u industriji i dru-gim djelatnostima. To se odnosi na mikro-valno zraËenje, posluæivanje i odræavan-mje mikrovalnih i radiofrekventnih gene-ratora za termiËke postupke u industriji ipoljoprivredi, rad s mikrovalnim peÊima,rad s radarskim ureajima (u zraËnom ipomorskom prometu), primjenu u medici-ni u terapijske svrhe (laser), u znanstvenimistraæivanjima, amaterske radiostanice,mikrovalove (UHF) u televizorima i mi-krovalnim peÊicama.

Prodornost neionizirajuÊeg zraËenjaovisi o:

• valnoj duæini (njenim smanjenjempoveÊava se prodornost),• intenzitetu zraËenja, odnosno gustoÊisnage (njegovim poveÊanjem poveÊa-va se prodornost),• bioloπkim svojstvima ozraËene oso-be.

TOPLINSKO DJELOVANJE

Nama danas najinteresantnije podru-Ëje radiovalova - radiofrekventno zraËenje- samo po sebi nema moguÊnost nanoπenjaπtete. To i jest razlog zbog kojeg se u osno-vi mogu iskljuËiti posljedice bitne za zd-ravlje ispod odreene razine.

Poznate bioloπke posljedice svode sena fenomen zagrijavanja. Drugi uËinci, ko-ji nisu povezani s poviπenjem temperaturetkiva, nesigurni su i nedovoljno definirani.Navode se nespecifiËne smetnje, poputglavobolja, brzog zamaranja, smetnji pam-Êenja, razdraæljivosti, pojaËanog znojenja,boli u grudima, veÊa stopa spontanih po-baËaja i moguÊeg djelovanja na muπkuplodnost.

Takozvano netermiËko djelovanje po-stoji, premda u dosadaπnjim istraæivanji-ma nije pronaen dokaz o njegovu zdrav-stvenom znaËenju. Kod rasprave o biolo-πkim posljedicama, najËeπÊe se prenoseiskustva s podruËja rendgenskog i nuklear-nog zraËenja elektromagnetskih valova.Pri tome se ispuπta iz vida postojanje bit-nih fiziËkih razlika, a to je da radio-valovisami po sebi nemaju πtetni potencijal i da,zbog 1.000.000 puta manje (kvantne) ener-gije, sami po sebi ne mogu izazvati trajnepromjene, pa se djelovanje kod slabihrazina u osnovi isto tako moæe iskljuËiti.

Usporedimo pokretnu stanicu i tele-viziju: elektromagnetsko polje televizije,kojemu je puËanstvo neprekidno izloæeno,obvezno je veÊe od bilo kojeg polja po-kretnih stanica.

Nadalje, kod pokretnih telefona trebarazlikovati pokretne stanice (tzv. mobite-le) i predajne stanice jer se razlikuju u od-nosu na uvjete izlaganja. Kod pokretnih sestanica izvor zraËenja nalazi u neposred-noj blizini glave, a kod baznih postaja uda-ljenost od antene odaπiljaËa je velika. Sobzirom na to da se intenzitet polja sma-njuje kvadratno s udaljenoπÊu, to znaËi dasu kod pokretnih stanica bioloπki aktivniintenziteti polja veÊi, ali se veÊ u okvirudimenzije tijela smanjuju za viπe redovaveliËina, za sto do deset tisuÊa puta.

NEPOZNATI U»INCIIZLOÆENOSTI

Vrijeme izlaganja kod pokretnih stani-ca ograniËeno je i prosjeËno iznosi 2 minu-te, a kod konvencionalnog telefona Ëetiriminute. Kod baznih postaja izlaganje jetrajno. Zato treba reÊi da, u sluËaju pridr-æavanja sigurnosnih odredbi, ne postojiopasnost za ljudsko zdravlje. NetermiËkeposljedice slabijeg elektromagnetskogznaËenja mogle su do sada biti utvreneiskljuËivo u laboratorijskim pokusima. Zasada nije moguÊe reÊi da li izloæenost ra-diofrekventnom zraËenju, Ëak i narazinama niæim od standardnih, moæe ima-ti razliËite zdravstvene uËinke. U svijetusu postavljeni standardi za izloæenost ra-diovalovima i oni su takvi za opÊu popula-ciju da su granice definirane kao one kojeÊe izazvati intenzitet apsorpcije na pedese-tini razine koja izaziva uoËene πtetne bio-loπke uËinke. Preporuka je da se skrati upo-treba pokretnih telefona kod djece jer suona osjetljivija zbog æivËanog sustava urazvoju i zbog veÊe apsorpcije energije utkivima glave.

Kod pokretnih stanica treba razmotritineizravne posljedice u smislu smetnji zaelektronske ureaje, posebno medicinskeureaje na tijelu, poput sluπnih pomagalaili ugraenih ureaja: pace-makera, sluπnihimplantatora, ugraenih stimulatora æiva-ca. Zato se zabranjuje uporaba mobitela ukritiËnim podruËjima u bolnicama, u blizi-ni elektromedicinskih ureaja za odræava-nje na æivotu, u zrakoplovima. U preven-tivne mjere ide i preporuka, a u nekim zem-ljama i zabrana, upotrebe mobitela tijekomvoænje.

Dr. sc. Jadranka Boæin JuraËiÊ,dr. med.

Mobilni telefoni

ZNANOST I VRIJEME DATI∆E ODGOVORE

Sa zdravstveno-psiholoπkog glediπta, treba ukazati na Ëinjenicu da, akopostoji uvjerenje o opasnosti za zdravlje, neovisno o tome postoji li ona

stvarno ili ne, to moæe u odreenim uvjetima izazvati stres ili strah kod ljudi.Ako takvo stanje traje, ne treba iskljuËiti i nastanak tjelesnih ili psihiËkih

smetnji te je zato potrebno sveobuhvatno informiranje javnosti.


Spirometriju rade: radnici koji ru-Ëno prenose teπke terete ili obav-ljaju teπki fiziËki rad (rudari, ka-

menoresci, klesari, neki graevinski rad-nici, ribari, automehaniËari), ili gdje suradnici uz to izloæeni i radu pod poviπe-nim atmosferskim tlakom (ronioci, ke-sonski radnici), odnosno zagaenjimazraka (vatrogasci), na radnim mjestimakod kojih postoji velik rizik od izvanred-nih situacija u kojima radnici morajuimati dobru fiziËku spremnost (pomor-ci), na radnim mjestima gdje bi uvjetirada mogli pogorπati neku pluÊnu bolesti tamo gdje na radnom mjestu postojeprofesionalne πtetnosti koje izazivajurazliËite profesionalne bolesti pluÊa (pra-πine koje izazivaju oπteÊenja pluÊnog tki-va svojim nakupljanjem i zamjenom nor-malnog pluÊnog tkiva vezivnim tkivom- azbest, kremena praπina, ugljena praπi-na; razliËite praπine, plinovi i pare kojiizazivaju upale i druga oπteÊenja pluÊasvojim otrovnim djelovanjem ili su kan-cerogene - plinovi nadraæljivci, kao πtosu klor i fluor, sumporni dioksid, sum-porvodik, amonijak, duπiËni oksidi, fe-noli, plinovi zaguπljivci - ugljiËni diok-sid i monoksid, metan: krom, nikal, ko-balt, cink; praπine koje izazivaju alergij-ske i sliËne reakcije u diπnim putovima,sliËne napadajima astme - krom, nikal,kobalt, cink, magnezij, bakar, lan, pa-muk, konoplja, plijesni).

Funkcija pluÊa

Pojam ventilacija oznaËava izmenuzraka izmeu okruæujuÊeg zraËnog omo-taËa (atmosfere) i pluÊa, odnosno pluÊ-nih mjehuriÊa.

Ventilacijska funkcija pluÊa posred-ni je pokazatelj stupnja oπteÊenja pluÊapojedinim bolestima, odnosno pokaza-telj o kojem ovisi profesionalna radnasposobnost radnika koji obavljaju poslo-ve koji zahtijevaju dodatne diπne napo-re, odnosno opÊa radna sposobnost svihostalih radnika kod razliËitih profesio-

nalnih i neprofesionalnih pluÊnih bole-sti, Ëijom kontrolom moæemo pratiti da-lji razvoj neke postojeÊe bolesti ili kon-trolirati uspjeh lijeËenja ili rehabilitaci-je.

Pojam “mala spirometrija”, koji sekoristi u praksi, obuhvaÊa mjerenje te-meljnih statiËkih i dinamiËkih pluÊnihvolumena i kapaciteta (najËeπÊe vitalnikapacitet - VC, forsirani izdisajni volu-men u prvoj sekundi - FEV, omjer FEV

1/

VC, vrπni protok pri izdisaju - PEF, mak-simalni minutni volumen MMV, forsira-ni protok pri izdisaju na razini 25%, 50%i 75% VC, ukupni forsirani protok priizdisaju izmeu 25% i 75% razine VC teizmeu 75% i 85% razine VC). Pri tommjerenju jedino je vitalni kapacitet sta-tiËki kapacitet, a ostalo su dinamiËki vo-lumeni, πto znaËi da predstavljaju pro-mjene statiËkih volumena tijekom odre-enog vremena.

Vitalni kapacitet pluÊa

Aparati kojima se danas koristimo zaizvoenje spirometrije toliko su jedno-stavni da je dovoljno upisati podatke opacijentu, pacijent maksimalno udah-ne zrak iz okoline, a zatim najbræe πtomoæe i do kraja izdahne zrak iz pluÊa uaparat. Nakon toga aparat sam raËunasve ostale potrebne volumene i kapa-citete. Pritom je vaæna suradnja paci-jenta i pravilna tehnika. Radi toËnosti,najvaænije je da se kod spirometrije nediπe na nos i da se zrak u cijelosti iz-dahne iz pluÊa. Radi veÊe toËnosti, te-stiranje se izvodi tri puta za redom.

Vitalni je kapacitet maksimalna koli-Ëina zraka koju moæemo udahnuti nakonmaksimalnog izdisaja. Smanjen je kodtzv. restriktivnih smetnji ventilacije i nji-hov je temeljni pokazatelj (bolesti ili sta-nja koja smanjuju diπnu povrπinu pluÊaili smanjuju rastezljivost pluÊnog tkiva,odnosno stijenke grudnog koπa ili oπita -

neke profesionalne bolesti pluÊa, pluÊnatuberkuloza, odstranjenje dijela pluÊa,nakon zraËenja, nakon operacija i ozlje-da grudnog koπa, razaranja pluÊnih mje-huriÊa u emifizemu, gojaznost).

Smanjenje navedenih protoka poka-zatelj je promjena u diπnim putovima ko-je dovode do poveÊanog otpora, odno-sno oteæanog strujanja zraka kroz diπneputove, tzv. opstruktivnih smetnji venti-lacije (kratkotrajnih i prolaznih kodastme, dugotrajnih kod kroniËnog bron-hitisa i drugih promjena u grai diπnihputova).

Starenjem takoer dolazi do smanje-nja statiËkih i dinamiËkih pluÊnih volu-mena i kapaciteta. UËinak starenja znat-no se pojaËava puπenjem i izloæenoπÊuπtetnim agensima. PluÊni volumeni i ka-paciteti za 10% su veÊi kod muπkaracanego kod æena. Svi pluÊni volumeni ikapaciteti poveÊavaju se s poveÊanjemstojeÊe visine. Utjecaj visine, dobi i spo-la uzimajuÊi u obzir i jednadæbe iz kojihse raËunaju normalne vrijednosti za od-reenu visinu, dob i spol kod veÊih sku-pina ljudi. Da bi se razlikovale normalneod smanjenih ili poveÊanih vrijednostiventilacijskih funkcija pluÊa, osim nji-hovih apsolutnih vrijednosti, treba znatii postotne vrijednosti u odnosu na nor-malne.

ZnaËenje spirometrije u medicini rada

POKAZATELJ RADNE SPOSOBNOSTISpirometrija je ispitivanje ventilacijske funkcije pluÊa, odnosno ispitivanje nekih statiËkih i

dinamiËkih pluÊnih volumena i kapaciteta, koje se u medicini rada redovito obavlja u okvirupregleda prije zapoπljavanja i tijekom zaposlenja na radnim mjestima koja zahtijevaju veÊe fiziËke

napore, pri kojima je poveÊana potreba za kisikom.

▲


Vibracijama su naroËito izloæeni oniradnici koji rukuju motornim pi-lama na sjeËi drva u πumarstvu,

zatim radnici koji rade pneumatskim alati-ma i ruËnim elektriËnim brusilicama.

Od lokalnih uËinaka vibracija, najvaæ-niji su poremeÊaji kapilarne i pretkapilar-ne cirkulacije, sa slikom vazoneuroze. Urazvoju vazoneuroze koja zahvaÊa malekrvne æile prstiju πaka postoje tri stadija.

Prvi je vazomotorni, koji se obiËnojavlja nakon tri do pet godina rada, a po-javljuje se poveÊana osjetljivost prstiju nahladnoÊu i lagana osjetljivost na vrhovimaprstiju.

Drugi stadij, vazospastiËki, javlja sepri duæem izlaganju lokalnim vibracijamaod pet do petnaest godina, a pojavljuje sebljedilo prstiju ili rjee plavilo prstiju.Temperatura prstiju i πaka sniæena je. Blje-dilo najËeπÊe nastaje u hladnom i vlaænomrazdoblju godine, pri umivanju, pranju ru-ku hladnom vodom, voænji biciklom, priradu hladnim alatom u nezagrijanim pro-storijama ili vani, pri niskoj temperaturi, au rijetkim sluËajevima i ljeti, prilikom ku-panja u moru.

Pri najduæem izlaganju, viπe od petna-est godina, pojava bljedila izmjenjuje se sazastojnom cijanozom, a u rijetkim sluËaje-vima dolazi do generalizacije krvoæilnihporemeÊaja kao posljedica poremeÊaja sre-

artritis, dermatomiozitis, poliarteritis no-dosa), direktne ozljede ekstremiteta (po-sljedice povreda, ozeblina, sindrom roni-laca), kompresije krvnih æila, okluzivno-vaskularne bolesti, otrovanja (nikotini-zam), neuroloπka oboljenja.

Digitalna fotopletizmografija neinva-zivna je dijagnostiËka metoda, pogodna zautvrivanje funkcionalnih ili organskih po-remeÊaja arterijske cirkulacije na krajnjojperiferiji. Digitalnom se fotopletizmogra-fijom, pomoÊu fotostanice koja se prisla-nja uz jagodicu prsta, biljeæe promjene in-tenziteta svjetla koje nastaju zbog promje-ne prokrvljenosti u perifernim krvnim æi-lama tijekom jednog srËanog ciklusa. Zadiferencijaciju funkcionalnih od organskihpromjena krvnih æila prstiju ruku, najboljeje kombinirati test hladnom vodom (cold-test) i digitalnu fotopletizmografiju.

Dr. sc. Jadranka Boæin JuraËiÊ, dr. med.

Rezerva disanja

Za radnu sposobnost od velike je vaæ-nosti maksimalna minutna ventilacija,odnosno najveÊa koliËina zraka koju Ëo-vjek moæe udahnuti u jednoj minuti kododreene frekvencije disanja. Umnoæakje diπnog volumena i frekvencije disa-nja. Kod zdravih ljudi ona moæe biti i 30puta veÊa od minutne ventilacije u miro-vanju. Omjer izmeu prve i druge pred-stavlja tzv. rezervu ventilacije. Diπni vo-lumen pri teπkom fiziËkom naporu moæeiznositi i do 50% vitalnog kapaciteta.Kod ljudi sa smetnjama ventilacije (re-striktivnog ili opstruktivnog tipa) rezer-

va ventilacije moæe biti znaËajno sma-njena. PoteπkoÊe u disanju pojavit Êe sepri svakom fiziËkom naporu koji je veÊiod potpunog mirovanja ako nema rezer-ve ventilacije, odnosno ako je vrijednostmaksimalne minutne ventilacije jednakavrijednosti minutne ventilacije u miro-vanju. U istom sluËaju poteπkoÊe u disa-nju pojavit Êe se i ako je vitalni kapacitettoliko smanjen da je manji od potrebnogdiπnog volumena pri odreenom naporu.Ti primjeri ilustriraju odnos radne spo-sobnosti i temeljnih dinamiËnih i stati-Ëkih pluÊnih volumena.

Prema tome, pri ocjeni radne sposob-nosti nije uvijek vaæno znati samo zna-

Ëajke funkcije pluÊa u mirovanju, veÊ ikolika je moguÊnost maksimalnog po-veÊanja pluÊne funkcije pri obavljanjurada koji je popraÊen odreenomrazinom fiziËkog optereÊenja, da bi seznalo moæe li to poveÊanje funkcije plu-Êa zadovoljiti potrebu tkiva za kisikom,koja se pri fiziËkom radu znaËajno pove-Êava. Zato je u ocjenjivanju radne spo-sobnosti te u ocjeni teæine bolesti kodradnika s profesionalnim bolestima plu-Êa od osobite vaænosti spirometrija prifiziËkom optereÊenju.

Doc. dr. sc. Ivica KontoπiÊ,dr. med.

VAZOSPASTI»KA TRAUMATSKA BOLESTVazospastiËka traumatska bolest - profesionalna vazoneuroza, profesionalni Raynaudov fenomen,vibracijski vegetativni polineuritis - karakterizirani su pojavom intermitentnog bljedila jednog iliviπe Ëlanaka prstiju ruku, kao posljedica poremeÊene funkcije kapilarne cirkulacije djelovanjem

lokalnih vibracija. To je najËeπÊe simptom profesionalne izloæenosti vibracijama, odnosnovibracijskog sindroma.

diπnje regulacije funkcije krvoæilnog su-stava. U teæim sluËajevima vaskularni po-remeÊaji mogu se pojaviti i na donjim udo-vima, koronarnim krvnim æilama i moæda-nom krvotoku, πto predstavlja treÊi stadijbolesti.

Posljednjih godina traumatska vazo-spastiËka bolest sve je rjea, Ëemu su pri-donijeli bolja tehnologija, uporaba osob-nih zaπtitnih sredstava i racionalno dnevnoizlaganje lokalnim vibracijama.

DijagnostiËke metode

U ranoj dijagnostici vazospastiËke tra-umatske bolesti s oskudnim simptomima,kao i u sumnjivim i nejasnim sluËajevima,veoma su vaæne metode funkcionalne di-jagnostike - proba sa hladnom vodom(cold-test), oscilografija, digitalna fotople-tizmografija, kapilaroskopija, mjerenjetemperature koæe, ispitivanje senzibiliteta.

Za praktiËne potrebe najËeπÊe se kori-sti digitalna fotopletizmografija u kombi-naciji sa cold-testom, koæna termometrijate farmakodinamski testovi. Kad se raz-matra moguÊnost dijagnosticiranja bolestiperifernih krvnih æila, pored bolesti nasta-lih πtetnim djelovanjem vibracija, dolaze uobzir i sve ostale bolesti koje su moguÊiuzroci Raynaudovog fenomena. To susrodne bolesti tkiva (sklerodermija, si-stemski lupus eritematodes, reumatoidni


Dræava je problem gospodare-nja sveukupnim otpadom pro-pisala zakonom. S obzirom na

specifiËnost otpada iz zdravstvenihustanova, Ministarstvo zdravstva jeNaputkom o postupanju s otpadom ko-ji nastaje pri pruæanju zdravstvene za-πtite definiralo vrste otpada i postupaks otpadom u smislu njegovog razvrsta-vanja na mjestu nastanka, skupljanja,voenja oËevidnika i prijavljivanja,skladiπtenja, predobraivanja i obrai-vanja, kao i prijevoza i odlaganja.

Mjeπani otpad

Razvoj zdravstvene tehnologijepromijenio je koliËine i sastav otpada.Otpad koji nastaje u zdravstvenimustanovama predstavlja mjeπavinu ko-munalnog otpada i opasnog medicin-skog otpada koji nastaje pri pruæanjuzdravstvenih usluga.

Interni medicinski otpad svojim sa-stavom ne predstavlja izravnu opa-snost po zdravlje ljudi koji njime ruku-ju prilikom prikupljanja, primarnog isekundarnog skladiπtenja te konaËnogodlaganja. Ipak, on predstavlja velikproblem s obzirom na volumen i koli-Ëinu. Pravilan naËin gospodarenja tomvrstom otpada podrazumijeva njegovorazvrstavanje na mjestu nastanka uspecijalizirane kontejnere, kako bi sepojedini dijelovi iskoristili kao sekun-

darna sirovina (papir, staklo, metal isl.). U odnosu na ukupnu koliËinu, tavrsta otpada sudjeluje sa 60,27% ukup-ne koliËine otpada iz zdravstvenihustanova Primorsko-goranske æupani-je. Meutim, dosadaπnjim naËinom po-stupanja s otpadom, on se u potpunostiodlaæe na lokalna odlagaliπta otpada,bez prethodnog odvajanja onih sirovi-na koje se mogu reciklirati.

Prilikom pruæanja zdravstvenihusluga nastaje otpad koji je definirankao opasan medicinski otpad, u Ëijemsastavu razlikujemo: patoloπki otpad

(dijelovi ljudskog tijela), infektivni ot-

pad (podloge i bioloπki materijali izlaboratorija, materijal za jednokratnuupotrebu, materijal i pribor koji je do-πao u kontakt s krvlju ili izluËevinamainfektivnih bolesnika itd.); oπtre pred-

mete (igle, lancete, πtrcaljke, skalpeli iostali predmeti koji mogu izazvatiubod ili posjekotinu); farmaceutski

otpad (lijekovi i kemikalije koji su vra-Êeni s odjela gdje su bili proliveni,rasipani ili im je istekao rok upotrebe isl.); kemijski otpad (odbaËene krute,tekuÊe ili plinovite kemikalije koje serabe pri medicinskim, dijagnostiËkimili eksperimentalnim postupcima, Ëi-πÊenju i dezinfekciji); posude pod pri-

tiskom (boËice koje sadræe inertne pli-nove pod pritiskom pomijeπane s dje-latnim tvarima - antibiotik, dezificijensi sl.) i radioaktivni otpad.

Opasnost od πirenja infekcija

NajveÊi su proizvoaËi infektivnogotpada bolnice, iako taj otpad nastaje iu ambulantama, klinikama, privatnimlijeËniËkim ordinacijama, stanicamaprve pomoÊi, zubnim ordinacijama teprilikom pruæanja usluga u kuÊnoj nje-zi. Zbrinjavanje potencijalno opasnog

medicinskog otpada postaje velik pro-blem zdravstvenih ustanova te ekolo-πki problem opÊenito, a oËituje se upoveÊanju njegove koliËine. Nepravil-no rukovanje zdravstvenim otpadompredstavlja opasnost od πirenja infek-tivnih bolesti.

Kako bi se izbjegle bilo kakve inci-dentne situacije, potrebno je da svakazdravstvena ustanova detaljno razradinaËin razvrstavanja medicinskog otpa-da, njegovo inicijalno skladiπtenje, za-tim putove, naËin, zaduæene osobe ivremenski plan skupljanja otpada, kaoi prijevoz do mjesta sekundarnog skla-diπtenja, trajanje sekundarnog skladi-πtenja, voenje evidencije o vrstama ikoliËinama otpada, te njegovo obilje-æavanje.

VeÊ na samom mjestu nastanka, in-fektivni otpad treba biti skupljen u po-sebnu ambalaæu koja svojim karakteri-stikama (boja, oblik, veliËina) omogu-Êava i olakπava njegovo razvrstavanje.Naprimjer: crvena boja oznaka je zainfektivni otpad, crvena s crnim poja-som za patoloπki, æuta za kemijski ot-pad, a zelena za farmaceutski. Amba-laæa mora biti oznaËena natpisom“opasan medicinski otpad”, s nazna-kom o vrsti otpada, mora biti nepropu-sna za tekuÊine te onemoguÊavati ispa-danje ili prolijevanje sadræaja, kao i

Gospodarenje otpadom iz zdravstvenih ustanovana podruËju Primorsko-goranske æupanije

Nastanak otpada posljedica je svake ljudske djelatnosti, pa tako i zdravstvene. Svako civiliziranodruπtvo svjesno je opasnosti do kojih moæe doÊi zbog neodgovornog postupanja s otpadom koji

nastaje u zdravstvenim ustanovama, s jedne strane za zdravstvene djelatnike i korisnike usluga,a s druge strane za bliæu i dalju okolicu.

▲


neovlaπteno otvaranje posuda i kontej-nera pri daljem postupanju ili obrai-vanju. Otpad se s mjesta inicijalnogskladiπtenja transportira odgovaraju-Êim prijevoznim sredstvima do mjestasekundarnog skladiπtenja. Putoviskupljanja i prijevoza otpada morajubiti predvieni i odvojeni od putovakojima se obavljaju uobiËajene zdrav-stvene aktivnosti (bolesnici, Ëisto rub-lje, sterilni materijali itd.), ako ne pro-storno, barem vremenski. Medicinskise otpad sekundarno treba skladiπtiti uodvojenom, oznaËenom ograenom inatkrivenom prostoru, predvienomsamo za tu svrhu, a koji mora biti gra-evinski prilagoen za lako ËiπÊenje idezinficiranje.

Predobrada otpada

Ovisno o vrsti infektivnog otpada,treba osigurati odgovarajuÊe mjerepredobrade. Skladiπtenje infektivnogotopada i oπtrih predmeta bez kondi-cioniranja ne smije trajati dulje odosam dana. Odreene vrste otpada, po-sebno opasnog medicinskog (podlogei bioloπki materijal, krv, materijal zajednokratnu upotrebu) i kemijskog (ki-selina i luæine, zapaljive tekuÊine) tre-baju proÊi postupak predobrade prijekrajnje dispozicije. Infektivni otpad ioπtri predmeti trebaju se zbrinjavati upeÊima za spaljivanje infektivnog ot-pada ili se postupcima obraivanja(drobljenja, mljevenja, dezinfekcije,sterilizacije) dovode u stanje kad viπenisu opasni za zdravlje te se mogu re-ciklirati ili odlagati kao inertni komu-nalni otpad.

Kemijski otpad moæe se recikliratiili redestilirati, a zbrinjava se spaljiva-njem u peÊima za spaljivanje opasnogotpada.

Farmaceutski otpad u medicinskimustanovama nastaje u malim koliËina-ma, skuplja se u odgovarajuÊu ambala-æu te skladiπti u bolniËkim ljekarnamaili sekundarnom skladiπtu. Zbrinjavase spaljivanjem u spalionicama opa-snog otpada. Problem, πto se tiËe tevrste otpada, predstavljaju velike koli-Ëine lijekova iz donacija, kojima jeistekao rok upotrebe, a trenutno su nea-

dekvatno uskladiπteni u, za to, nepri-mjerenim prostorima: zatvorene bol-nice - npr. u Kraljevici, atomska sklo-niπta - lokalitet KBC-Rijeka, podrum-ske prostorije zdravstvenih ustanova.

ju iz medicinskih ustanova godiπnjeispuπta 8,87% od ukupne koliËine opa-snog medicinskog otpada i raznih ke-mikalija. Dijelovi ljudskog tijela i pla-cente skladiπte se u hladnjaËama dozakopavanja na gradskom groblju, uzsuglasnost i pod nadzorom sanitarneinspekcije.

Otpad propisno otkloniti

PoËetak je sustavnog rjeπavanjaproblematike zbrinjavanja medicin-skog otpada izrada petogodiπnjeg pla-na u kojem se mora formulirati djelat-nost za svaku godinu te vremenski planizvrπenja organizacijskih, kadrovskihi graevinskih prilagodbi. U tom Êe seperiodu vjerojatno osnovati firme sadekvatnim postrojenjima za obradumedicinskog otpada. Zavod za javnozdravstvo Primorsko-goranske æupani-je spreman je pridonijeti uspostavi go-spodarenja medicinskim otpadom usmislu edukacije i suradnje s odgovor-nim osobama u zdravstvenim ustano-vama, zaduæenim za organizaciju iizradu plana prikupljanja, interni nad-zor inicijalnog razvrstavanja, skladi-πtenja, kao i putova sigurnog prijenosaotpada do mjesta sekundarnog skladi-πtenja.

Ako se pri gospodarenju otpadomiz zdravstvenih ustanova udovoljavasvemu πto je propisano, problem defi-nitivnog zbrinjavanja opasnog medi-cinskog otpada bit Êe znatno olakπan, arizik za zdravstvene djelatnike, kao ipacijente mnogo manji. Istovremeno,sprijeËilo bi se oneËiπÊenje bolniËkogokoliπa, tj. moguÊnost πirenja intraho-spitalnih infekcija uzrokovanih sve ot-pornijim bioloπkim uzroËnicima napoznate antibiotike, odnosno smanjilabi se potencijalna opasnost za okoliπ,æivotinje i ljude koji mogu, posrednoili neposredno, doÊi u kontakt s tomvrstom otpada u svojem æivotnomokruæenju.

Vesna ©uπniÊ, dipl. ing.

Poseban tretman zahtijeva i tzv.opasni patoloπki otpad. Dok se poku-sne æivotinje i njihovi dijelovi tretirajukao ostali infektivni otpad, dijeloveljudskog tijela iz etiËkih razloga skup-lja se, skladiπti i zbrinjava posebno.Pakiraju se u plastiËne vreÊe i skladiπteu zamrzivaËima na patologiji. Kada seprikupi dovoljna koliËina, materijal sepakira u drvene sanduke koji se spalju-ju u krematoriju ili zakopavaju nagroblju.

ProuËavanje otpada iz svih zdrav-stvenih djelatnosti, s obzirom na naËinnjegova odlaganja, rezultiralo je po-datkom da se najveÊa koliËina(77,36%) svih vrsta otpada odlaæe nadeponiju. Od te koliËine, otpad sliËankomunalnom zastupljen je sa 62,78%.Ta vrsta otpada bila bi adekvatno di-spozicirana da je na mjestu nastankaodvojena od potencijalno infektivnogotpada. Na istim se deponijima odlaæui opasne vrste otpada iz zdravstvenihustanova - lijekovi, materijal za jedno-kratnu upotrebu, oπtri predmeti, pod-loge i bioloπki materijali i dr. Krajnjeodrediπte otpada, naæalost, nije samodeponij, veÊ i more, jer se u kanalizaci-


Osim u navedene svrhe, sluh se umedicini rada ispituje i radispreËavanja nastanka ili napre-

dovanja profesionalnog oπteÊenja sluhapri radu u prekomjernoj buci i s prisut-nim vibracijama. Sva radna mjesta s na-vedenim zahtjevima smatraju se radnimmjestima s posebnim uvjetima rada uodnosu na sluπne zahtjeve i u odnosu naizloæenost πtetnostima za sluh.

Audiometrija

Standardna metoda ispitivanja slu-ha, koja se koristi u svakodnevnoj prak-si u ordinacijama medicine rada, jestjedan oblik audiometrije pri kojoj sesvako uho posebno izlaæe Ëistim tono-vima razliËitih visina (frekvencija izra-æenih u hercima, u podruËju od 125 do1000 herca) i jakosti (od onih najslabi-jih koje zdravo ljudsko uho moæe zami-jeniti - 0 decibela, pa sve do 100 decibe-la i viπe) koji se puπtaju kroz sluπalicestavljene na uπi (ispitivanje zraËne vod-ljivosti na koju utjeËu oπteÊenja samogsluπnog osjetila i oπteÊenja i bolestisrednjeg uha) i kroz odaπiljaËe priljub-ljene na glavu iza uha (ispitivanje ko-πtane vodljivosti na koju utjeËu isklju-Ëivo oπteÊenja sluπnog osjetila, odno-sno sluπnih æivËanih putova i centara zasluh.

Zanimanja koja zahtjevajuispitivanje sluha

Ispitivanje u medicini rada obavljase kod pregleda za profesionalnu ori-jentaciju, zatim prije zaposlenja i redo-vito svake dvije godine tijekom zapo-slenja - kod svih radnika koji Êe raditi ilirade na radnim mjestima s posebnimsluπnim zahtjevima (primjeri: upravlja-nje vlakovima i cestovnim vozilima,vojna zanimanja, rukovanje parnim ko-

tlovskim ureajima, kompresorskimstanicama i drugim energetskim urea-jima ako postoji zvuËna signalizacija zaopasnost; rukovanje mehaniziranimdizalicama ako postoji zvuËna signal-izacija za opasnost, poslovi signalistaako postoji zvuËna signalizacija za opa-snost - davanje upozorenja pri radu sdizalicom, pri radu u rudniku, usmjera-vanje prometa; pri rukovanju ureajimaza uskladiπtenje i preradu lakozapalji-vih i eksplozivnih tekuÊina i plinova,ako postoji zvuËna signalizacija za opa-

skoj i drvnoj industriji, upravljanje te-πkim transportnim sredstvima, teπkimteretnim vozilima, plovidba na brodo-vima, u rudarstvu, graevinarstvu, ka-menolomima, u metalopreraivaËkoj ibrodograevnoj industriji, πumarskoj idrvnoj industriji - rukovanje ruËnimelektriËnim i pneumatskim alatima kaoπto su brusilice, buπilice, aparati za Ëi-πÊenje odljevaka, ËekiÊi za zakivanje,strojevima za nabijanje betona, parnimËekiÊima za oblikovanje metalnih dije-lova, motornim i elektriËnim pilama,motornim i elektriËnim aparatima zaskidanje kore). U ronilaca se sluh ispi-tuje radi ispitivanja moguÊih oπteÊenja,odnosno bolesti koje utjeËu na sluh,ispitivanja sposobnosti komunikacije iorijentacije te uoËavanja opasnosti. Pridrugim radovima pod poviπenim atmo-sferskim tlakom (kesonski radnici) ispi-tuje se radi utvrivanja sposobnosti ko-munikacije i otkrivanja oπteÊenja zbogbolesti. Kod vatrogasaca i zaposlenihna visini sluh se ispituje radi ispitivanjasposobnosti komunikacije, ali i uoËava-nja opasnosti. Kod minera se ispitujeradi utvrivanja moguÊih oπteÊenja, alii sposobnosti komunikacije i uoËavanjaopasnosti. Ako postoje umjerena i teæaoπteÊenja sluha, tada se kontrola sluhaobavlja svake godine, a ako postoje lak-πa, svake dvije godine.

Doc. dr. Ivica KontoπiÊ, dr. med.

Funkcija sluha i rad

OPASNOST SE MOÆE »UTIOsim svoje æivotne vaænosti, sluh je posebno vaæan za rad na svim onim radnim mjestima gdje bi

nedostatak sluha oteæao izvrπavanje radnih zadataka (sporazumijevanje sa strankama isuradnicima, primanje uputstava za rad, opaæanje promjena u zvuku rada stroja) ili bi ugrozio

sigurnost radnika sa slabim sluhom ili njegovih suradnika u radnom procesu (izostanak opaæanjazvuËnih upozorenja na opasnost, opaæanja promjena u zvuku rada stroja).

snost; Ëuvanje ljudi i imovine vatrenimoruæjem te u izloæenih buci i vibracija-ma (primjeri: buka - rad u metaloprera-ivaËkoj i tekstilnoj industriji, brodo-gradnja, rad u kamenolomima, πumar-stvo - rad pneumatskim i elektriËnimruËnim alatima, rad na tkalaËkom stro-ju, drobljenje kamena, mijeπanje i raz-bijanje betona, upravljanje teπkom me-hanizacijom, poslovi u blizini jakih ven-tilatora, kotlova, parnih turbina, plame-nika; vibracije - rad u tekstilnoj, duhan-


Danas se zna da su djelatnicirazliËitih privrednih grana izlo-æeni πtetnom utjecaju sirovina s

kojima rade ili tehnoloπkog naËina rada.Taj πtetni utjecaj izaziva oboljenja usneπupljine (usana, obrazne sluznice, jezi-ka, ælijezda slinovnica), zubi (cakline identina) i potpornih tkiva zuba (zubnogmesa, periodonta, alveolarne kosti i Ëe-ljusti).

MehaniËke ozljede

One mogu nastati zbog loπe navikepridræavanja nekih predmeta zubima,kao πto su ËavliÊi u postolarskom zani-manju ili iglica u krojaËkom zanimanjute odgrizanje konca zubima. Na zubimatih djelatnika tijekom duæeg rada javlja-ju se defekti na caklini razliËite veliËinei oblika, ovisno o obliku predmeta kojise dræao meu zubima.

Radnici u staklarskoj industriji (pu-haËi) te sviraËi duhaËkih instrumenata,zbog oslanjanja usnika instrumenta, ima-ju nepravilno troπenje cakline prednjihzuba, a lokalizacija tih defekata ovisi onaËinu oslanjanja tih instrumenata u usti-ma.

Fizikalni uzroci

Oni dovode do TERMI»KIH oπteÊe-nja u usnoj πupljini. Od termiËkog πtet-nog djelovanja najugroæenije su usnicejer su direktno izloæene poviπenoj tem-peraturi i suhoÊi zraka kod djelatnika umetalurgiji. Utjecaj niskih temperaturavidljiv je kod zaposlenika u hladnjaËa-ma.

Te defekte nazivamo abrazijskima.ABRAZIJA je troπenje zubnih tkiva poddjelovanjem neprirodnih i neobiËnihfiziËko-kemijskih posrednika koje po-navljano unosimo u usta i uspostavljamotijesan kontakt sa zubima. Profesionalnaabrazija u obliku izrazitog troπenja zubimoæe nastati od bilo kojeg profesional-nog uzroka, kao πto je abrazivna praπinana radnom mjestu, grickanje tvrdih pred-meta, pridræavanje pojedinih pribora zarad, pregrizanje konca i sl.

ATRICIJA je postupno i pravilno(fizioloπko) troπenje tvrdog zubnog tki-va, zbog direktnog dodira zuba sa zu-bom. Takvi dodiri javljaju se pri stiska-nju zubi pri radu s kompresorskim i vi-bracijskim strojevima te kod dizanja te-πkih tereta. Takva oπteÊenja najviπe sesusreÊu kod graevinskih radnika, koji-ma su sredstva rada buπilice i graevin-ska mehanizacija (rovokopaËi, utovari-vaËi, valjkovi i kamioni), te kod tran-sportnih radnika, koji rade na utovaru iliistovaru robe.

ABFRAKCIJA je patoloπki gubitaktvrdih zubnih tkiva uzrokovan biomeha-

nih struktura. Kiseline izazivaju procesepostupne degradacije povrπine, izazva-ne elektrolitiËkim i kemijskim uËincimana zubno tkivo. Kiseline iz radne okoli-ne pogaaju one osobe koje su izravnoizvrgnute kiselim parama ili aerosolima.Toj skupini pripadaju djelatnici u tvorni-cama za proizvodnju baterija, na galvan-izacijskim procesima, u kemijskim Ëi-stionicama, u tvornicama umjetnih gno-jiva i dr. Upotrebom gumenih πtitnika uosoba izvrgnutih takvim πtetnim utjeca-jima kiselina sprijeËila bi se ta oπteÊenjatkiva.

KliniËka slika erozije u poËetku semanifestira samo kao gubitak sjaja ca-kline zuba, a kasnije je proces deminera-lizacije proporcionalan vremenskomdjelovanju, koliËini, vrsti i koncentracijikiseline. Kod dugotrajnog djelovanjajavlja se difuzno nestajanje cakline navelikom broju zubi te pojava oboljelog ipreosjetljivog dentina.

SUBKLINI»KE EROZIJE male su,jedva vidljive, a nastaju zbog djelovanjadopuπtenih koliËina kiselih para u radnojatmosferi. Te male koliËine kiselih paranaruπavaju proces remineralizacije ca-kline, koja se smatra prirodnim meha-nizmom zaπtite zuba. Dalji razvoj tihoπteÊenja ovisi o koliËini i sastavu sline,njezinom puferskom kapacitetu, kvali-teti grae cakline, stanju æivËanoga su-stava te o prehrambenim i higijenskimnavikama takvih osoba.

»ESTICE PRA©INE kod radnika ucementarama, kamenolomima, ugljeno-kopima, na graevinskim gradiliπtima, uprehrambenoj industriji dovode do oπte-Êenja zubi (abrazije, promjene boje, zub-nog kamenca).

©E∆ER, pored Ëestica praπine bra-πna, opasan je uzroËnik nastanka brojnihoboljenja zubi u djelatnika prehrambeneindustrije (pekari, slastiËari). KuπaËi hra-ne i piÊa, nakon duæeg rada, gube finuosjetljivost okusa zbog parestezije i ane-stezije oralne sluznice, a naroËito jezika.

Zaposlenici koji su u kontaktu s ion-

Profesionalna oboljenja usta i zubi

OSMJEH OTKRIVA ZANIMANJEVeÊ 370. godina prije nove ere Hipokrat je pisao o grËevima kod djelatnika topionica olova.Paracelzus (1534.), Agricola (1557.) i Ramazzini (1700.) zapaæaju profesionalna trovanja

olovom. To govori da su profesionalna oboljenja poznata u medicini od davnine, a kasnije seodreene promjene na zubima i sluznicama u ustima povezuju s odreenim profesijama.

niËkim silama. Sile koje nisu usmjereneuzduæ okomite osi zuba najjaËe se poka-zuju i imaju svoje uporiπte na vratu zuba(caklinsko-cementno spojiπte), gdje na-staje istezanje zuba, a nasuprot njemutlaËenje zubne stanice. StlaËeni dio zubaostaje uglavnom nepromijenjen, a nastrani vlaka dolazi do pucanja zubnogtkiva i stvaranja mikropora.

STRESNA OKLUZIJA naziv je zanepravilne zagrize, uzrokovane loπimnavikama i stiskanjem zubi, πto izazivadefekte na samo jednom zubu, a imajuoblik klina.

Kemijske ozljede

Kod laboranata i industrijskih radni-ka koji u svom proizvodnom procesu ko-riste KAUSTI»NA sredstva nalazimodefekte koje nazivamo erozijama. ERO-ZIJE zubi patoloπke su promjene koje seoËituju postupnim bezbolnim, kroniË-nim, lokaliziranim gubitkom tvrdih zub-


Srela sam na Korzu jednu svojupoznanicu. Odmah mi je rekla damora pod hitno doÊi k meni na

pregled.”Ja ti viπe niπta ne vidim. Otkad ra-

dim na kompjutoru, oslabio mi je vid.Muti mi se, bjeæe mi slova. Pribliæim seekranu, protrljam oËi. Nakratko vidimbolje, a onda mi oËi opet poËnu suziti.Peku me, zacrvene se, nateknu mi kapci,zaboli me glava. Moram prekinuti radjer ne mogu to viπe izdræati. Najgore mije pod neonskim svjetlom. NaveËer, ku-Êi viπe ne mogu gledati televiziju. Jedinomi preostaje otiÊi leÊi. A sutra sve ispo-Ëetka.”

Posljednjih godina u svojoj okulistiË-koj praksi sve ËeπÊe se susreÊem s paci-jentima koji tvrde da sve slabije vide ot-kad rade pred monitorom kompjutora.Uglavnom su to studenti tehniËkih stru-ka koji rade nacrte i proraËune, sluæbeni-ci u bankama i drugim poduzeÊima odkojih poslodavci zahtijevaju rad na kom-pjutoru.

Djeca se ne tuæe. Dok ovi prvi nakompjutoru obavljaju ozbiljan, nekadzamoran posao, djeca se na kompjutoruuglavnom igraju. Ne pada im teπko i neæele se toga odreÊi. Zato su roditelji onikoji ih dovedu kad primijete da su im oËicrvene, nateËenih vjea, suzne, da “na-bijaju nos” u monitor i tuæe se na glavo-bolju.

Penzioneri - oni se najmanje tuæe naprobleme vida u vezi s kompjutorima.Njima je informatizacija donekle strana.Ipak, ima iznimaka: neki ljudi starije do-bi koriste kompjutor za pisanje i elek-tronsku poπtu ili pak honorarno vode

knjigovodstvo u manjim privatnim fir-mama. Od njih se Ëuju prituæbe da im ninaoËale za daljinu, a ni one za Ëitanje neodgovaraju za kompjutor.

Je li kriv kompjutor?

Tijekom evolucije ljudski se organi-zam postupno prilagoavao svakom no-vom zadatku i okolnostima. Kompjutorje postao dio svakodnevice unatrag sa-mo 50-ak godina. Nije ni Ëudo da se oËijoπ nisu prilagodile kompliciranom za-datku kakvo je dugotrajno gledanje umonitor.

To je napor i za oËi kojima inaËe netreba pomoÊ naoËala, a kamoli oËima ko-je bi i za manje zahtjevne zadatke trebalenaoËale. Mnogi nisu svjesni da ne videdobro dok se oËima sluæe za svakodnev-ne aktivnosti. Tek kad dou u situacijukoja testira i najbolji vid, postanu svje-sni da neπto nije u redu. Lako je povrπnoËitati naslove u novinama ili sjediti opu-πteno pred televizijom, gledajuÊi spikera

izirajuÊim zraËenjem Ëesto imaju obo-ljenja usta. Poznata je velika uËestalostkarcinoma usnice kod ribara zbog πtet-nog UV sunËanog zraËenja, uz prisut-nost vjetra.

OtroviPojava TOKSI»NOG STOMATI-

TISA (upale sluznice usta) moæe biti po-sljedica dugotrajnog i stalnog kontakta smetaloidima (arsen, antimon, bizmut) iteπkim metalima (æiva, olovo, talij). Tok-siËna oπteÊenja tkiva u ustima moguizazvati i fosfor, bakar, srebro, jod i dr.Ti otrovi, uneseni zrakom, direktno do-laze u krvotok, zaobilaze jetru i njenuzaπtitnu ulogu i tako su jaËe toksiËni.Njihova toksiËnost ovisi o kemijskomobliku u kojem se pojavljuju (olovni sul-fid slabo je topiv u tkivnoj tekuÊini, pa jetako i slabo toksiËan, nasuprot olovnomoksidu, koji je jako topiv, a onda i jakotoksiËan). Poznato je da su toksiËna oπte-Êenja æivom puno veÊa u tehnoloπkomprocesu kada se æiva zagrijava. Teπki

metali i njihove soli izazivaju oπteÊenjaorgana pri njihovom izluËivanju, a kakose izluËuju i slinom, nastaju najteæa oπte-Êenja oralnih tkiva.

Olovo, bizmut i æiva taloæe se u rubo-vima zubnog mesa, ali i u ostalim mekimtkivima usta, i tako stvaraju vidne karak-teristiËne pigmentacije. Deponiranje te-πkih metala u tim tkivima i oπteÊenja ko-ja uzrokuju ti metali stvaraju uvjete zarazvoj sekundarne infekcije.

Trovanje æivom najËeπÊe se javlja uproizvodnji termometara, krzna, kemij-skoj industriji i industriji insekticida.

S olovom se najviπe susreÊu sobosli-kari, slovoslagaËi, u industriji akumula-tora ili pak topionicama olova. Unoπenjesamo 0,5 mg olova dnevno izaziva neæe-ljene posljedice. Na rubnom dijelu gingi-ve javlja se plavi rub. Bakar i njegovelegure daju na sluznici usta promjene ze-lene boje. Kod trovanja srebrom nalazi-mo kestenjaste pigmentacije, a antimondaje crne.

Na ovom mjestu treba spomenuti ioπteÊenja koja se javljaju kod profesio-nalnih i amaterskih sportaπa. Svi sporto-vi koji se odvijaju u bazenima, zbogKLORA u vodi, dovode do pojave erozi-ja zubi tih sportaπa.

Naporne sportske aktivnosti, zboggubitka tjelesnih tekuÊina, izazivaju usportaπa veÊe potrebe za tekuÊinom kojuoni Ëesto i prekomjerno nadomjeπtaju ki-selim napitcima, voÊnim sokovima, za-slaenim ili nezaslaenim voÊem ili, na-jopasnije, sisanjem kriπke LIMUNA, πtoizravno uzrokuje erozije na prednjimplohama prednjih zubi.

Ne smijemo smetnuti s uma i brojnemehaniËke traume zubi u borilaËkimsportovima, kao i Ëeste nehotiËne udarcesportskim rekvizitom ili dijelom tijeladrugog igraËa. Danas se u svrhu zaπtitelica i zubi izrauju individualni πtitnici ioni spadaju u obveznu opremu sportaπa.

Mr. sc. Ana FajdiÊ-Furlan, dr. stom.

Rad na raËunalu

KOMPJUTOR MI JE POKVARIO O»IKoliko u tome ima istine?

▲


i jednim uhom sluπajuÊi vijesti. OËi seneÊe umoriti ni od Ëeprkanja po vrtu,πetnje uz more ili razgledavanja izloga.

Pokuπamo li pak provesti puno radnovrijeme pred monitorom punim brojkikoje ne smijemo pomijeπati ili na moni-toru crtati i projektirati zgradu misleÊina bezbroj detalja, pa joπ optereÊeni krat-koÊom vremena u kojem moramo nekizadatak rijeπiti, moramo imati besprije-koran vid. Naπa paænja mora u cijelostibiti posveÊena onom πto radimo. Neja-san vid zamara nas i neminovno utjeËena koncentraciju. Bavi li se mozak deπi-friranjem slova i brojki na ekranu, umje-sto da se posveti poslu - eto greπke!

Svojim sam pacijentima govorila danije kriv kompjutor, nego njihove oËi ko-je nemaju dobru vidnu oπtrinu. Kad bihim odredila dioptriju i propisala naoËalekroz koje Êe “komforno” gledati u moni-tor, veÊina ih je bila zadovoljna.

Neki ipak nisu? Zaπto? Nisam isprvaznala odgovor. Nisu me tome uËili tije-kom specijalizacije, u Ëijem tradicional-nom programu problem kompjutora joπnije obuhvaÊen.

©to kaæe znanost

Potraæila sam odgovor na Internetu.Najprije sam natakla svoje naoËale daizbjegnem naprezanje i glavobolju. Tre-bala mi je sva koncentracija da brzo na-em æeljene podatke (telefonski impulsibezduπno se odbrojavaju). I evo πto sampronaπla.

Nova se grana znanosti zove ergof-talmologija. ProuËava utjecaj radne sre-dine na oËi. U jednom istraæivanju dvijegrupe ljudi testirane su na poËetku i nakraju radnog tjedna. Jedna grupa ljudiradila je s kompjutorima, a druga nije. Uponedjeljak je svima odreena vidnaoπtrina, a u petak, nakon pet dana gleda-nja u monitor, prvoj grupi trebala je diop-trija od -0,25 do -0,50. Preko vikenda sestanje opet vratilo na normalu, a onda,iduÊi tjedan, ponovo ispoËetka. I takonekoliko tjedana zaredom, kad je mjere-nje prestalo.

ZakljuËeno je da gledanje u monitortoliko napregne leÊu u oku da ona poËnejaËe lomiti zrake svjetla i pretvara osobuu kratkovidnu, s minus dioptrijom. Onikoji su veÊ kratkovidni, postat Êe to joπviπe. NaoËale im tijekom tjedna neÊe vi-πe biti dovoljno jake za daljinu. Primije-tit Êe da vide mutnije dok voze ili gleda-ju televiziju. Monitoru Êe se sve viπe pri-micati da bi vidjeli jasnije.

Oni stariji od 40 godina, koji na mo-nitor gledaju kroz naoËale za Ëitanje (zablizu), na kraju tjedna neÊe viπe dobrovidjeti na monitoru s uobiËajene udalje-nosti. I oni Êe se primicati monitoru da bividjeli jasnije. Kao da su im naoËale od-jednom postale “prejake”. SreÊa da tonije trajan poremeÊaj. Prestaje Ëim se oËiopuste.

Potrebni su dobri uvjeti rada

Velike firme koje veÊ imaju iskustvas kompjutorima predviaju odmor od 30minuta ili promjenu aktivnosti svaka dvasata. Tako poveÊavaju radnu efikasnostsvojih radnika i smanjuju moguÊnostgreπke zbog zamora.

Osvjetljenje u prostoriji takoer jevaæno. Radni stol mora biti dobro osvjet-ljen, da se vide podaci na papirima i for-mularima koji se unose u kompjutor.Svjetlo moæe biti direktno (stolna svje-tiljka) ili indirektno (rasvjeta na zidu ilistropu). Nije vaæno je li rasvjeta neonskaili obiËna. Bitno je da je dostatna. Neon-ska je rasvjeta ekonomiËnija jer se za istibroj kilovata æarulje dobije viπe svjetlanego obiËnom æaruljom. Papir i radnaploha ne smiju bljeπtati. Trebali bi biti“mat”, a ne sjajni. Osvjetljenje ne smijedirektno obasjavati monitor zbog reflek-tiranja. Zamislite da vam se u ekranuvidi odraz prozora obasjanog suncem.Stalno biste se naginjali i traæili smjer izkojeg vam ne blijeπti u oËi. Dok to radi-te, vaπ posao stoji! Najbolje je monitorokrenuti boËno prema izvoru svjetla.

Stolica! Kakve veze imaju stolica nakojoj sjedimo i oËi? Imaju!

Sjedenje tijekom osam sati mora vamomoguÊiti udoban poloæaj kraljeænice,pogotovo vratne. Ako se miπiÊi koji po-dupiru vrat ukoËe zbog neprikladnog po-loæaja, doÊi Êe do stiskanja krvnih æilakoje kroz vratni dio kraljeænice provodekrv prema glavi. Zastoj cirkulacije u gla-vi smanjuje ishranu mozga, oËiju, uπi-

ju... U tom sluËaju oËi Êe raditi smanje-nim kapacitetom, a mozak neÊe moÊipreraditi niti ono malo podataka koje muoËi πalju.

ZraËenje! Dosad nije dokazano da bielektromagnetsko zraËenje kompjutoraizazvalo trajna oπteÊenja zdravlja, Ëak nikod trudnica i njihovog ploda. Posebnistandardi sveli su zraËenje monitora idrugih komponenti kompjutora na mini-mum. Zaπtitni filtri veÊ su tvorniËkiugraeni tako da viπe nema potrebe ugra-ivati filtre na stakla naoËala, kao πto jebila moda prije nekoliko godina. Svakidodatni filtar na staklu naoËala sluæi je-dino da bismo jasnije vidjeli.

Ipak - oprez! Takve tvrdnje postojalesu prije u vezi s radarskim terminalima ukontrolama letenja na aerodromima. Na-kon duæeg perioda pokazalo se da kon-trolori leta ËeπÊe dobiju kataraktu u rani-joj æivotnoj dobi nego ljudi koji ne pro-vode puno radno vrijeme za radarom.

Znanost Êe tek pokazati tko je u pra-vu. Za pravu istinu potrebno je vrijeme.

©to bi se moglo poduzeti

Kad se odluËujemo za neko specifiË-no zanimanje, pogotovo ako je riziËnoza radnika ili okolinu, zakon propisujeobvezu procjene radne sposobnosti. Ta-ko npr. pomorci, profesionalni vozaËi,zaπtitari koji nose oruæje, vatrogasci, pi-loti i sl. moraju imati dobar vid veÊ priupisu u πkole koje ih za ta zanimanjaosposobljavaju. Kasnije prolaze perio-diËke provjere sposobnosti.

A πto je s onima koji svoj kruh zara-uju radom na kompjutoru? Zakon joπnije na njih mislio. ©to ako ne vide dobropa na poslu grijeπe? Tko je time oπteÊen?Radnik, jer se iscrpljuje bez potrebe, obi-lazi lijeËnike, ode na bolovanje, gubi fi-nancijski. Poslodavac, jer posao cijelefirme trpi. Cijela zajednica, jer troπkovelijeËenja i bolovanja snosi zdravstvenifond.

Moæda bi cijeli problem bio rijeπenda se takav radnik uputio na pregled oku-listu prije zapoπljavanja. Moæda bi se po-veÊala radna efikasnost cijele grupe rad-nika, a time i dobit firme, ako bi se onikoji veÊ rade na kompjutoru poslali napregled oËiju svakih nekoliko godina.

Moæda bi jedne najobiËnije naoËalerijeπile tako puno problema.

Mr. sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ, dr. med.


Prilikom odabira namirnice potreb-no je paæljivo prouËiti njen sastav,koji se nalazi na deklaraciji proiz-

voda. Kod kupovine potrebno je ra-zumjeti ono πto smo stavili u koπaru jerje to najvaæniji korak u odabiru pravilneprehrane, koja nas moæe zaπtititi od rakai drugih bolesti, ukljuËujuÊi srËane bole-sti, dijabetes i, naravno, pretilost.

Izaberite cjelovite namirnice

Potrebno je izabrati cjelovite namir-nice za uravnoteæenu prehranu. U pre-hrani je vaæno istaknuti da æitarice, povr-Êe i voÊe trebaju biti hrana s najveÊimudjelom u cjelodnevnom unosu. Prili-kom kupovanja treba obratiti paænju nato da 2/3 hrane trebaju saËinjavati na-mirnice bogate ugljikohidratima, kao πtosu æitarice (kruh, peciva, tjestenina, inte-gralna riæa i sl. trebaju biti od cjelovitihæitarica), povrÊe i voÊe, mahunarke ikrumpir. Kod kupnje smrznute ili kon-zervirane hrane treba odabrati onu kojane sadræi dodani πeÊer i sol. Zadnju treÊi-nu trebaju saËinjavati obrani mlijeËniproizvodi, riba, perad, krto meso i malekoliËine masti, ulja i slatkiπa.

Vaænost Ëitanja deklaracije

Kod odabira namirnice vaæno je pro-vjeriti njezin sastav. Na deklaraciji jenajËeπÊe navedena energetska vrijednostnamirnice, koliËine bjelanËevina, masti,ugljikohidrata i biljnih vlakana te vita-mina i minerala. Ponekad su sastojci kaoπeÊer podijeljeni u komponente i imajurazliËita imena.

Npr. sastojci koji su esencijalno istokao “πeÊer” ukljuËuju: med, saharozu,fruktozu, dekstrozu, koncentrirane voÊ-ne sokove, glukozu, maltozu i druge si-rupe.

SliËno, i masti se navode pod razli-Ëitim imenima: margarin, maslac, biljnoulje, hidrogenirano biljno ulje, mono-,di, ili trigliceridi, stearinska kiselina ilistearati. Potrebno je izabrati onu hranu

gdje udio masti nije velik. PreporuËenesu koliËine ukupnih masti izmeu 2-8 gna 100 g hrane, od toga ne viπe od 1-3 gzasiÊenih masnih kiselina na 100g, jerone utjeËu na rast nivoa kolesterola. Dabismo odræali optimalnu tjelesnu teæinu,vaæno je voditi raËuna o unosu energije.Treba pripaziti na hranu na kojoj piπe“smanjenje masti” jer, iako ona moædasadræi “zdravije” masti, moæda ima istokalorija kao i “normalna hrana”.

Pazite na sol!

Bitno je istaknuti da je potrebno sma-njiti unos soli. Visok unos soli moæe utje-cati na poveÊanje krvnog tlaka i poveÊa-nje rizika od osteoporoze, a vjerojatno iod raka æeluca. Kod kupovanja gotovehrane treba odabrati onu s manjim sadr-æajem soli, masti i πeÊera jer tako poma-æemo sebi u kvalitetnijem i zdravijemnaËinu æivota.

»ak i ako se paæljivo odabiru namir-nice i dodaje malo soli kod kuhanja, joπuvijek se konzumira viπe soli od potreba.Dakle, odakle ta ekstrasol dolazi? I mo-æemo li πto uËiniti da to smanjimo?

Sol se koristi za zaπtitu hrane od dje-lovanja bakterija. Usprkos Ëinjenici damoderno zamrzavanje, suπenje i konzer-viranje smanjuju potrebu za soli, proiz-voaËi hrane joπ rutinski dodaju sol uhranu, Ëesto u velikim koliËinama.

Trebamo li sol?

Organizmu su za normalnu funkcijupotrebne male koliËine soli. Natrij po-maæe u regulaciji tjelesne tekuÊine i ni-voa kiselosti. Zajedno s kalijem, potre-ban je za transport esencijalnih nutrije-nata u tijelu i pomaæe æivcima i miπiÊimau pravilnom radu.

Sol i zdravlje

U istraæivanjima se uvidjelo da je vi-sok unos soli povezan s visokim krvnimtlakom i da moæe pridonijeti drugim zd-

ravstvenim problemima, kao πto su srËa-na bolest, bolest bubrega i moædani udar.Neki su uvjereni da hrana bogata solidjeluje samo na stare ljude ili ljude kojiveÊ imaju poveÊan krvni tlak.

PreporuËuje se smanjiti unos soli odprosjeËnih 9g/dan na 6g/dan i tako se za40% smanjuje rizik od srËanih bolesti.

Manje je rasprava oko soli i raka.Pronaeno je da hrana bogata soli vjero-jatno poveÊava rizik od raka æeluca (dru-gi rak po uËestalosti u svijetu). Previπesoli moæe oπtetiti sluznicu æeluca, πtomoæe poticati razvoj raka.

Potrebno je ograniËiti konzumacijuslane hrane i dosoljavanje gotove hrane,a umjesto soli koristiti mnoge zamjen-ske zaËine.

Kako moæemo smanjiti unos soli?

1. Provjerite deklaracije na namirni-cama, odnosno sadræaj natrija. Izaberitekonzervirane i gotove proizvode bez do-dane soli, a najbolje je odabrati svjeæu ilismrznutu hranu.

2. Smanjite koliËinu soli koja se ko-risti kod kuhanja i na stolu.

3. Sezonsko povrÊe zaËinite zaËini-ma ili limunovim sokom umjesto soli.Npr. kod kuhanja riæe probajte dodatilist lovora, muπkatni oraπËiÊ, korijanderili umbir, a kod krumpira svjeæi kopar,Ëeπnjak ili metvicu.

4. Obroku koji sadræi sir, πunku ilislaninu i sl., gdje se sol koristi kao kon-zervans, ne treba viπe dodavati sol.

Doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski,dr. med.

Odabir namirnica u prehrani

NIJE SVEJEDNO ©TO JEDEMOTajna zdrave prehrane leæi u odabiru hrane. Neke namirnice, kao πto su povrÊe, voÊe i æitarice,

mogu se lakπe identificirati kao punovrijedne, dok druge, prije svega gotova hrana, mogu bitiuzrok krivog odabira. Koji je, dakle, najbolji put kupovanja?


PoËinjemo vitki, zavrπimo debe-li, no tako ne mora biti. Vrijemejest nepovratno proticanje zbi-

vanja, pa mladost ne moæemo vratiti,ali mladalaËki izgled moæemo. Kako?Lako, nekome teπko: manjim unosommasnog i slatkog, te veÊom potroπnjomkalorija, radom i vjeæbanjem, πto Êenam poboljπati Ëak i bazalni metabol-izam, koji Êe nam i u snu ubrzati mije-nu tvari, sagorijevanje hrane.

I æivotinje su vitke

U prirodi nema debelih geparda, nigazela, jer je svako svakome hrana, ko-ja trËi, leti, pliva za æivim obrokom iliod gladnih usta kopnom, zrakom, mo-rem. Vitki su obiËno ljudi oba spola isvih dobi u sportu i na nudistiËkim pla-æama. Na tribinama, u masi kibica, gra-ani su graeni u punom rasponu iznaπeg naslova. Kod kuÊe se, u ilegali,daleko od kritiËkih i podrugljivih oËijuokoline, kriju i debljaju debeli ljudi.Intimno su nesretni. U ljubavi trebajupomoÊ iskrenom osudom mana i po-hvaljivanjem vrlina. Tako su obiËnodruπtveni, prijazni, umiljati kad povre-meno izau maskirani u odjeÊu, ali ineustrajni u odricanju od svog poroka- dobrog i obilnog jela i pasivnog pro-bavljanja.

Adipoznost nije samo estetski pro-blem, veÊ i opasan faktor rizika. U bo-gatom svijetu eskaliraju hipertenzije,kardiovaskularne bolesti, srËani i moæ-dani udar, dijabetes. Ljudi se manje iteæe kreÊu, ne vjeæbaju, ne potiËu cir-kulaciju, ni onu mikrokapilarnu kojaim hrani i Ëisti sve vitalne organe. Akojoπ puπe, piju alkohol i laksative, akosu ovisni i o tabletama, ne bi li smrπa-vili, onda veÊ pile granu æivota na ko-joj sve nestabilnije sjede. Debeli rijet-

ko doæive duæu vitalnu starost, kao vit-ki Bertrand Russell ili Ranko Marin-koviÊ. Churchill je bio iznimka adi-poznog bonvivana, genetski zaπtiÊe-nog. Ukratko, adipozni i kraÊe, i ne-kvalitetnije æive, pa je skidanje suvi-πka kilograma conditio sine qua nonzdravog, kvalitetnog sportskog stila æi-vota.

“strateπkim mjestima” izmjeri koæninabor, debljinu potkoænog sala.

©to i koliko jesti

Sve, mjeπovito ali umjereno, u viπeobroka, s dugim ævakanjem: bjelanËe-vine, koje grade naπe tijelo; πeÊere -brze i masti - spore energente; vitami-ne i minerale te encime - katalizatore,celulozni balast, vodu i kisik kroz di-πne puteve kad god ste u prirodi. Onina dijetama znaju da su i voda i zrakhranjivi. Epifizarna gojaznost, kad nasi “disanje i voda debljaju”, rijetka je ilijeËi se hormonima. Dijete se iza ro-enja nikad viπe tako psihosomatskine razvija kao prvih 6-12 mjeseci.“Mlijeko majke - dijeta djeteta kadnajbræe raste”. Taj haiku pouËan je zadojilje, a mi odrasli, osueni smo bitisveæderi pa moramo birati “od dva zlamanje”.

Uz bulimiju - izmjeniËno prejeda-nje i povraÊanje, orgijanje hranom,anoreksija je najteæa poremetnja pre-hrane izglaivanjem do kaheksije,usporenog samoubojstva. Viπestrukoje ËeπÊa u æena, ranjivijih na vanjskimodni izgled topmanekenki. Djevojkevisoke 170 cm spadnu u nekoliko mje-seci na 30 do 40 kg i mora ih se silomhraniti, neugodnom nosnom sondomuravnoteæiti elektrolite. Obolijevajusve, od djevojËica u pubertetu do stari-ca u postmenopauzi πto u SAD popri-ma razmjere epidemije koju je teπkoprevenirati i lijeËiti. Ærtve su situirane,inteligentne, senzibilne, autokritiËke,perfeksionici, bez samopouzdanja i ne-sposobne da izbore svoja prava i namane i na vrline. Anoreksija se lijeËiuz puno dugotrajne ljubavi, toplomljudskom sugestijom i vrednotamazbog kojih vrijedi æivjeti i nesavrπen.

Zdravi æivot

Adipozni ili vitki - izaberimoSve je u æivotu lakπe kad si lakπi. Lao Ce: Daj gladnome ribu, nahranio si ga taj

dan. NauËi ga ribariti, nahranit Êeπ ga doæivotno. UËi uËitelj ribarenja, pomogao siËitavom narodu. Churchill: U mladosti dobar revolucionar, u starosti konzervativac.

Kakvi smo mi

Najprije se testirajte, i to povreme-no ponavljajte, kako biste pratili raz-voj odabranog. Legnite na lea i dla-nom prijeite “prednjicom”, od prsnedo stidne kosti. Ako su grudni koπ itrbuh u vodoravnoj liniji, onda ste unu-tar prosjeka. ©to je trbuh niæe od lukarebara, ispod njih, to ste vitkiji, a πto jeviπe iznad grudnog koπa, kao u pood-makloj trudnoÊi, to ste adipozniji. Ana-logno, od visine u centimetrima odbij-te teæinu u kilogramima, da biste im-presiju i kvantificirali. Npr. 170-70=100, πto je prosjeku; πto viπe iznad100, to ste vitkiji, a πto niæe ispod 100,to ste adipozniji. Dobro je da nam li-jeËnik provjeri kolesterol u krvi, i na


Populacija osobito visokog rizikajesu adolescenti. Da bi se πto vi-πe smanjio broj mladih koji Êe

zapoËeti s iskuπavanjem sredstava ko-ja mogu izazvati ovisnost, druπtvo jeduæno primijeniti niz zaπtitnih mjera.Pritom najveÊu odgovornost imaju obi-telj, πkola i ostali resursi lokalne zajed-nice.

Druπtveno prihvatljivo ponaπanje

Puπenje duhana i pijenje alkohol-nih piÊa postali su sastavni dio ljud-skog æivota, a do odreenih granica idruπtveno su prihvaÊeni. Dobna grani-ca prvog iskustva inhalacije duhanskogdima i konzumacije alkoholnih piÊasve je niæa. Alkoholna piÊa piju se usvim æivotnim situacijama. Cigareta jejedan od prvih znakova “zrelosti”. Sveje to dovelo do toga da se uz crnu kavupolako ali sigurno, alkoholna piÊa i ci-garete poËinju tretirati kao “legalne ilidomaÊinske droge”, pa je i budnostdruπtva prema njima znatno oslabila.Rezultat je svega navedenog, a topotvruju istraæivanja u svijetu i u nas,da se puπenju duhana i pijenju alkohol-nih piÊa odaje sve veÊi broj djece imladeæi. Osobe koje puπe i konzumi-raju alkohol posegnut Êe i za drogom,ËeπÊe nego osobe koje ne puπe i nepiju. Poput puπenja i pijenja alkohol-nih piÊa, i zloupotreba droga zapoËinjeu ranoj mladosti. Po posljedicama kojeuzrokuje pojedincima, obitelji i zajed-nici, smatra se jednom od najteæih so-ciopatoloπkih pojava danaπnjice.

U naπoj sredini prvi sluËajevi zlou-potrebe droge javljaju se 1965. godine,uglavnom sporadiËno, da bi za nekoli-ko narednih godina dobili dimenzijuozbiljne socio-medicinske bolesti, adanas smo na pragu ovisniËke epide-mije.

Istraæivanja su pokazala da oko15% urbane adolescentne populacijezloupotrebljava neku od droga, izuzi-majuÊi alkohol i duhan, a barem jedaneksperiment s bilo kojom ilegalnomdrogom uËinilo je oko 30% mladih iz-nad 16 godina. Nezadovoljstvo, osje-Êaj ispraznosti i besperspektivnosti po-veÊavaju motivaciju za uzimanjemsredstava ovisnosti. Obiteljska konste-

Kako vjeæbati

Najbolje je u prirodi, prema godi-πnjim dobima, kombinirati sva dostup-na nam baziËna kretanja, od hodanja,πetnji uz more, livadama, πumama, br-dima, parkovima, preko jogginga - ka-skanja, do trËanja, plivanja, bicikla,planinarskog hodanja uzbrdo s naprt-njaËom, ili uz skale s torbama. Danasje vrhunac sportske kondicije triatlon,kraÊi za poËetnike, duæi za fanatike.Takav trostruki maraton u desetak satikod najboljih potroπi viπe kalorija oddesetoboja u dva dana. Za nevremenaje najbolja sobna gimnastika. Tijelo jenajprirodnija i najjeftinija teretana,njegova teæina - najprimjereniji uteg.Dok je autor joπ veteranski trËao mara-tone, stekao je korisnu naviku svakod-nevno, u dva Ëetvorna metra, raditi di-namiËke sklekove, gibove, ËuËnjeve itrbuπnjake, a za kontrolu i step test teizdræavati statiËke stojeve i hrvaËkimost. Ako se, nogama uza zid, moæetepolako spustiti na mekan jastuËiÊ izstoja na rukama u stoj na glavi, u do-broj ste formi, a ako se moæete i podiÊinatrag u stoj na rukama, svaka vamËast, vitak ste sportski tip u top-formi,koji Êe joπ dugo skakutati po ringu æi-vota kao veliki Ali-Clay. Ponuenovam je za svakog po neπto, samo trebainvestirati vrijeme i napor u najvredni-je - zdravlje. Jasno je da se u vjeæbanjesmijete upustiti postupno, pod kontro-lom lijeËnika, Ëak i kad ste vi lijeËnik,pogotovo ako ste stariji, bolesniji i akose dugo niste bavili redovnim vjeæba-njem. Sretno, vidimo se u nudistiËkomkampu!

Dr. sc. Josip GolËiÊ, psiholog

▲

Zlo XXI. stoljeÊa - ovisnosti

POJEDINACJE BESPOMO∆AN

Bolest ovisnosti najveÊi su javnozdravstveni problem suvremenogsvijeta. One zadiru u psiholoπku, socioloπku, pravno-etiËku,

zdravstvenu i ekonomsku sferu æivota druπtva. Puπenje duhana,pijenje alkoholnih piÊa i zlouporaba droga uzroËnik su i faktorrizika cijelog niza bolesti koje se sve ËeπÊe javljaju u strukturi

obolijevanja naπeg stanovniπtva.


lacija, prisustvo sredstava ovisnosti uËlanova obitelji, kao i samovrednova-nje uËenika imaju takoer veoma veli-ko znaËenje.

Pridruæeni rizici

Za druπtvenu zajednicu ta je pojavadestruktivna jer je neposredno poveza-na s obrazovnim neuspjehom, malo-ljetnom delikvencijom, kriminalom,prostitucijom, zlostavljanjem, spolnoprenosivim bolestima, skupim zdrav-stvenim tretmanima. Stoga je u opÊeminteresu uklanjanje tih oblika ponaπa-nja i spreËavanja njihovog πirenja.

Prevencija zloupotrebe droga mu-kotrpan je posao koji ukljuËuje cjelo-kupno druπtvo u suzbijanju bolesti ovi-snosti i traæi multidisciplinarni pristup.NaroËito je vaæna prevencija meumladima buduÊi da se s ovisniËkim po-naπanjem najËeπÊe zapoËinje u ranojadolescenciji. S aspekta javnog zdrav-stva, najvaænija je primarna prevenci-ja.

Suzbijanje zloupotrebe droga zbognjenih πtetnih posljedica za zdravljeuvjetovano je stavom i prosvijeπÊeno-πÊu stanovniπtva, samih ovisnika i svihdruπtvenih Ëinilaca koji svojim utjeca-jem mogu u velikoj mjeri podræati ta-kva nastojanja. NajveÊi dio odgovor-nosti pada na obitelj, prosvjetne i zd-ravstvene djelatnike.

Obitelj ima nezamjenjivu ulogu uprevenciji bolesti ovisnosti. Tempo æi-vota u kojem roditelji rade cijeli dan, adjeca su veÊim dijelom slobodnog vre-mena prepuπtena sama sebi, kao i na-gomilana nezadovoljstva u obitelji,pridonose pojavi zloupotrebe droga.Stoga obitelj, kao nukleus druπtvenogæivota, treba djeci omoguÊiti zadovolj-stvo i potporu u emocionalnom æivotu.Za tu ulogu roditelja treba dodatnoeducirati (πkola odgovornog roditelj-stva, savjetovaliπni rad u sluæbi πkol-ske medicine). Roditelji bi svojim neo-visniËkim ponaπanjem trebali davatidjeci primjer.

©kola ima, iza obitelji, vaæno mje-sto u Ëovjekovu æivotu: u njoj pojedi-nac nastavlja, nakon predπkolskog od-goja, proces socijalizacije. Osnovna je

koncepcija preventivnog programa uπkoli: promocija zdravlja, razvoj pri-hvatljivih modela ponaπanja te otkri-vanje i pomoÊ u suzbijanju riziËnihËimbenika zdravog i nesmetanog raz-voja djeteta. Osnovne su metode radazdravstvenoodgojna predavanja, voe-nje radionica i rad u maloj grupi.

Roditelji, lijeËnici, uËitelji Ëesto sui sami puπaËi, a neki su i alkoholiËari,pa ne mogu svojim osobnim primje-rom povoljno djelovati. Poznato je dase mladi Ëesto poistovjeÊuju sa sebibliskim osobama, oponaπajuÊi ih u sve-mu, pa tako i u novim πtetnim navika-ma, koje za mnoge zapoËnu kao sim-bol “nezavisnosti” kojeg se neÊe moÊirijeπiti, veÊ Êe on sve viπe poprimitiobiljeæja bolesti ovisnosti.

Preventivne aktivnosti πkolskemedicine

Takav preventivni program πkolskemedicine usmjeren je ciljanoj popula-ciji-uËenicima, roditeljima i nastav-nom osoblju. Posebno je teæiπte nastruËnoj izobrazbi prosvjetnih djelat-nika u svrhu unapreenja rjeπavanjaspecifiËnih zdravstvenih problema skojima se susreÊu mladi. Navedeneprogramske zdravstveno-odgojne ak-tivnosti trebalo bi provoditi kontinui-rano, tijekom cijele πkolske godine, anosioci programa bili bi timovi πkol-ske medicine.

Programi spreËavanja zloupotrebedroga i drugih sredstava ovisnosti mo-raju biti sveobuhvatni, no prvenstvenoprilagoeni temeljnim potrebama mla-deæi, odnosno obiljeæjima njihovogpsihiËkog i socijalnog razvoja. Mladetreba jasno i temeljito informirati o po-gubnom utjecaju droge i drugih sred-stava ovisnosti na zdravlje, no samosaznanje nije dovoljno.

Zloupotreba sredstava ovisnosti vr-lo je teæak i kompleksan druπtveni pro-blem, u Ëijem je suzbijanju potrebanmultidisciplinarni pristup i angaæmancjelokupne druπtvene zajednice (dræa-ve i njenih institucija).

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.Anton Barbir, dr. med.

Mlade valja nauËiti, ospo-sobiti, upozoriti i potaÊi:

- da se odupru pritisku okoli-ne i druπtva da uzmu drogu ilineko drugo sredstvo ovisno-sti,- da nauËe i usvoje vjeπtinudonoπenja odluka u rjeπava-nju problema,- da razviju samopoπtovanje ipozitivnu sliku o sebi,- da razviju kritiËko miπljenjei vjeπtinu komunikacije,- da formiraju ispravan stavprema sredstvima ovisnosti iupoznaju se sa πtetnim po-sljedicama upotrebe droga,puπenja duhana i pijenja al-koholnih piÊa,- da procijene ekonomskeprednosti neuzimanja sred-stava ovisnosti,- da formiraju pozitivan stavprema zdravim stilovima æi-vota,- da sami postanu sudionici iaktivni nosioci preventivnihprograma meu vrπnjacima iu svojim obiteljima.


Ljudsku seksualnost dijelimo na he-teroseksualnu (raznospolnu) i homosek-sualnu (istospolnu). U prvoj se spolneaktivnosti ostvaruju s osobom suprot-nog, a u drugoj s osobom istog spola. Tedruge zanimaju i privlaËe istospolni part-neri.

Homoseksualizmom nazivamo spol-nu privlaËnost i aktivnost meu muπkar-cima, a lezbizmom meu æenama. ImamladiÊa koji - iako su bioloπki i tjelesnopotpuno muπkog spola - psiholoπki neprihvaÊaju svoj genetski odreen spol,odijevaju se u æensku odjeÊu, πminkajuse i ponaπaju poput æene. Tu pojavu na-zivamo transvestitizmom, a njegovoosjeÊanje da je æensko i æelju da to posta-ne, nazivamo transseksualizmom. Rodi-telji teπko prihvaÊaju homoseksualnesklonosti svojeg djeteta, pokuπavaju ihsprijeËiti i otkloniti silom, batinom, za-straπivanjem i ucjenom, πto im ne polaziza rukom. Na njih se moæe utjecati jedi-no prosvjeÊivanjem, modelom braka vla-stitih roditelja, heteroseksualnim pona-πanjem, zdravim uzorima i pravovreme-nim spolnim odgojem. Treba stvoritiozraËje u kojemu Êe oni doæivjeti pred-nosti, osjetiti ljepotu i zadovoljstvo he-teroseksualnog ponaπanja.

Neki dræe da je dijete aseksualno bi-Êe i da spolni razvitak poËinje tek u vri-jeme puberteta, πto je golema zabluda.Spol je bioloπki odreen genetskim pu-tem, a somatski je oblikovan joπ u majËi-noj utrobi, ali se njegov potpuni razvitaku odreenu seksualnu liËnost i definiti-van seksualni identitet ostvaruje tijekompuberteta i adolescencije. Dakle, formi-ra se i razvija posve normalno i prirodno,kao i sva druga ljudska obiljeæja.

Zadovoljiti djeËju radoznalost

Spolnost je prirodan fenomen kojizasluæuje punu pozornost. Ne treba jojpridavati posebne znaËajke, dovoditi jeu izdvojen i povlaπten poloæaj, ali niti nanju stavljati “tabue” i zabrane, uskraÊi-vati odgovore na djeËja pitanja, izbjega-vati razgovore o toj temi, lijepiti joj eti-kete srama, obavijati je velom tajanstve-nosti jer joj to daje posebnu emocional-nu obojenost, zagolica radoznalost mla-dih pa njihova znatiæelja moæe poprimitibolesne ambicije, πire razmjere, potak-nuti ih na istraæivanje onoga πto im rodi-telji taje, zabranjuju i uskraÊuju.

Joπ jedan problem muËi veÊinu rodi-telja, a to je: zadovoljiti ili ne zadovoljitidjeËju æelju da ih vide razodjenute (na-ge). Naime, dok se tata ili mama kupajuu kupaonici, dijete kroz kljuËaonicu pro-viruje i uporno ih moli da se pokaæu goli.Kako god se pred djetetom ne treba na-mjerno razodijevati da bismo ga “pouËi-li” o izgledu zrela muπkarca i æene, jed-nako tako ne treba se sramiti niti pravitiproblem, grditi ga, silom izbacivati izkupaonice ako je u nju uπlo sluËajno ilinamjerno dok se odrasli kupaju. Nije tonjegova bolesna radoznalost. Ono timepokuπava razrijeπiti golem problem kojiga muËi i zanima. Uporno je u nalaæenjuodgovora. Kad ga dobije, zadovoljno je,a njegovi interesi prelaze na druge temei probleme.

Jedna majka je tu dvojbu razrijeπilana najjednostavniji naËin: joπ prije negoπto su joj sinËiÊ i kÊerkica uputili takvuzamolbu, pozvala ih je da joj operu lea,πto su oni s izuzetnim zadovoljstvom iradoπÊu uËinili. Time je ta njihova pri-rodna radoznalost potpuno zadovoljena

i viπe joj nisu dosaivali. Ima roditeljakoji dræe da nije moralno pred djetetomse pokazivati bez odjeÊe pa se pitaju ka-ko Êe njihovu nagost ono prihvatiti i do-æivjeti. Ustvari, ovdje nije rijeË o moral-nosti, veÊ o njihovu silnom sramu i osje-Êaju neugode pa je bolje da se bez odjeÊei ne pojavljuju pred djetetom. Da je na-gost posve prirodna i da ju djeca takvomprihvaÊaju, najbolje svjedoËe nudistiËkeobitelji Ëiji se Ëlanovi, bez ikakva srama,goli kreÊu po plaæi, a pritom se potpunoprirodno i ugodno osjeÊaju i roditelji, injihova djeca.

Mlade treba pravovremeno i objek-tivno upoznati s pojavama koje Êe im sedogoditi u pubertetu, kao πto su: erekci-ja, polucija, masturbacija, pojava stidnihdlaËica, promjena glasa kod djeËaka,menstruacija i izrastanje grudi kod dje-vojËica te druge spolne oznake.

Kod pojedinih roditelja javlja sedvojba: treba li djeËaka upoznati sa spol-nim organima, njihovim karakteristika-ma i funkcijama, promjenama i zbivanji-ma koji se dogaaju u tijelu djevojËice iobrnuto? Odgovor je struËnjaka: ne sa-mo da treba, nego se i mora. Time Êepotpunije upoznati bioloπke sliËnosti,razlike i posebnosti, viπe se uvaæavati,πtovati, bolje shvatiti neka ponaπanja,reagiranja i odstupanja, odgovornije i zd-ravije se odnositi jedno spram drugog,shvatiti meusobnu privlaËnost, simpa-tije i ljubav.

©to je masturbacija?

Masturbacija (onanija) je manualnimtrljanjem spolnih organa (penis ili klito-ris) seksualno samozadovoljavanje, od-nosno izazivanje spolnog uæitka. Ona je

▲

Spolni odgoj mladih

ZNANJEM PROTIVNELAGODE I STRAHA

Nitko na svijetu nije jaËiod Ëovjeka koji zna!

Japanska poslovica

Spolnost (seksualnost) definiramo kao ukupnost pojava vezanihza spol i spolni nagon, a spol je ukupnost fizioloπkih i

psiholoπkih obiljeæja po kojima se razlikuju muπkarac i æena.Osim bioloπke i psihiËke, spolnost ima svoju etiËku, duhovnu i

socijalnu osnovu.


vezana za spolno sazrijevanje (djeËaka idjevojËice) i prolazne je naravi. To jesamo fiziËko zadovoljavanje, a izraz jeodvojenosti spolnog nagona od emocio-nalne komponente spolnosti.

AmeriËki seksolog A. C. Kinsey, ko-ji se bavio izuËavanjem tog fenomena,iznosi u svojem izvjeπÊu da je 92% ame-riËkih muπkaraca u odreenoj æivotnojetapi, poglavito u pubertetu i adolescen-ciji, masturbiralo. Spolno je samozado-voljavanje, kao tipiËan pubertetski oblikseksualnog æivota, prisutno i kod djevoj-Ëica, ali je znatno rjee i manje intenziv-no nego u njihovih vrπnjaka. Valja istaÊida i odrasle osobe, kad su dulje vrijemerazdvojene od svojeg seksualnog part-nera (npr. izdræavanje zatvorske kazne),masturbiranjem zadovoljavaju svojeseksualne nagone i potrebe, olakπavajuunutarnje tenzije i napetosti. To je posvenormalna i prirodna pojava, za razlikuod patoloπke masturbacije kod koje semasturbacijom postiæe veÊi uæitak nego-li prirodnim spolnim aktom s osobomsuprotnog spola. Ima osoba koje imajuseksualnog partnera, ali vrlo Ëesto i mno-go masturbiraju, naprosto im je to posta-lo opsesijom.

Roditelji se, kad otkriju da njihovodijete masturbira, pitaju πto im je i kakoËiniti da ga u tome onemoguÊe i sprijeËe.StruËnjaci odgovaraju: najbolje je “zaæ-miriti barem na jedno oko”, niπta ne vid-jeti i niπta ne poduzimati pa Êe ona jed-noga dana prestati zadovoljavati mladi-Êa ili djevojku i oni Êe se preorijentiratina spolni kontakt s osobom drugog spo-la.

Mlade valja osloboditi predrasuda omasturbaciji. Na nju se ne smije gledatikao na neπto nemoralno i neprirodno jerona nije znak patoloπki pojaËanog spol-nog nagona, niti moralne iskrivljenosti,raspuπtenosti, izopaËenosti... To je bio-loπki uvjetovana prirodna pojava i, usto,nije πtetna. ©tetan moæe biti samo naËinna koji ju netko doæivljava. U narodu jeproπireno vjerovanje da je masturbiranjeπtetno za tjelesno i duπevno zdravlje, paje zbog toga najËeπÊe vezano uz osjeÊajstraha i krivnje. Ima roditelja koji, da bisprijeËili masturbiranje, zastraπuju dije-te raznim negativnim posljedicama (npr.neplodnost, razne bolesti, kasnija spolnanemoÊ...). Takvim nepedagoπkim po-stupkom, nasilnim suzbijanjem i predo-

Ëavanjem masturbacije nemoralnom,greπnom, zabranjenom, nastranom i πtet-nom, moæe se kod mlade osobe razvitiosjeÊaj manje vrijednosti, samoosude,grizoduπja, srama, straha, krivnje, poti-πtenosti, pobuditi bojazan da Êe biti ot-krivena, da Êe i drugi saznati za tu njezi-nu “Nastranost”, izazvati neurotsko rea-giranje, negativne posljedice i problemepsihiËke naravi koji Êe je pratiti i u od-rasloj æivotnoj dobi.

Zastraπivanje i nasilno suzbijanjemasturbacije dovodi mladu osobu udvojbu da se i dalje spolno samozadovo-ljava pod tim teπkim psihiËkim optere-Êenjem ili da vrπi nasilje nad vlastitomprirodom guπeÊi i potiskujuÊi spolni na-gon. Oba su naËina πtetna jer koËe njezi-no psihoseksualno dozrijevanje i Ëine jenesigurnom u spolnom ponaπanju.

Ako masturbaciju mladog pubescen-ta ignoriramo, ili o tome s njime dobro-namjerno, iskreno, objektivno, bez pani-ke, medicinskog zastraπivanja, prodike,ucjene i moralne osude, otvoreno razgo-varamo i posavjetujemo ga - na njegovupsihiËkom horizontu pojavit Êe se noviinteresi (πport, glazba, zabava, razni ho-biji...), a masturbacija Êe biti potisnuta udrugi plan.

Samo ako su masturbacije uËestale iintenzivne, ako dijete pokazuje znakovevelikog umora ili mu je to postalo opse-sijom, za savjet se treba obratiti psiholo-gu, defektologu, pedagogu ili lijeËniku.Oni Êe s njime razgovarati, razrijeπiti za-gonetku, utvrditi radi li se o normalnojili o patoloπkoj masturbaciji, eventualnoÊe poduzeti potrebne mjere, uputiti vasπto trebate Ëiniti, kako se odnositi i po-stupati s djetetom.

Priprema djevojËice za prvumjeseËnicu

Ako ne doe do oplodnje, πto je naj-ËeπÊi sluËaj, jajaπce se raspada i s mater-niËnom sluznicom i krvlju izlazi krozvaginu iz tijela æene. Taj se proces zovemjeseËnica jer se odvija u mjeseËnim ci-klusima. MjeseËnica (menstruacija) nor-malna je fizioloπka pojava, redovito mje-seËno krvarenje iz maternice koje se koddjevojËica javlja u pubertetu (10-12 go-dina), a prestaje ulaskom æene u klimak-terij (menopauza). U poËetku je neredo-vita, nerijetko i bolna. Kasnije se ustali,odvija u ciklusima od 28 dana i traje 4-6

dana. Zdrave, napredne i dobro ishranje-ne djevojËice dobivaju prvu mjeseËnicuznatno ranije od svojih pothranjenih islabunjavih vrπnjakinja. Prve su mjeseË-nice obiËno anovulatorne, a jednako ta-ko i prve ejakulacije (izluËivanje sjeme-na) ne sadræe spermatozoide sposobneza oplodnju. Tijekom puberteta mjeseË-nica je Ëesto neredovita, nepravilna,razliËita trajanja, a povremeno moæe izo-stati. Na to utjeËu nasljedni, konstitucij-ski i drugi individualni Ëimbenici. Poje-dine djevojËice veÊ od poËetka imaju re-dovitu i bezbolnu mjeseËnicu. Kod ne-kih mjeseËnice mogu biti kratkotrajne,oskudne, s prekidima od nekoliko mje-seci, ili obilne, s dugotrajnim krvare-njem, nerijetko popraÊene bolovima i gr-Ëevima u donjem dijelu trbuha. Neredo-vitim menstruacijskim ciklusom u ado-lescentskom dobu dræimo povremeni iliuËestali izostanak mjeseËnice, potom ci-klus duæi od 35 ili kraÊi od 20 dana, kaoi izrazito oskudno ili obilno krvarenje.Nema mjesta zabrinutosti jer je najËeπÊerijeË o fizioloπkim varijacijama u postup-nom uspostavljanju normalne funkcijejajnika, koje ponekad moæe trajati 4-5godina poslije prve menstruacije. Ipak,nije na odmet posavjetovati se s gineko-logom.

Majke bi morale svoju djevojËicupravovremeno pripremiti za prvu mje-seËnicu, Ëime Êe ju poπtedjeti neugodnaiznenaenja, πoka i emocionalnih potre-sa u vezi s tim novim zbivanjem u njezi-nu tijelu. Ona ju treba doËekati spremna,s radoπÊu i ponosom πto se zadjevojËila.To je bitna manifestacija njezine æen-stvenosti, vaæna prekretnica u æivotu, do-gaaj koji se pamti.

Izuzetno je vaæno djevojËicu dobropripremiti za prvu mjeseËnicu, razvitiprirodan emocionalni stav i odnos pre-ma toj æivotnoj funkciji, kako ne bi biloneugodnih iznenaenja, nelagode, sra-ma, straha, panike, πokova... Najbitnijaje psiholoπka priprema i puna informira-nost o mjeseËnici, njezinu nastajanju,trajanju i znaËenju te o uporabi uloæaka,odræavanju intimne higijene i ponaπanjuu te dane. Treba joj reÊi da je prva mje-seËnica znak da ona postupno prerasta udjevojku i poprima svojstva zrele æene,da su njezine spolne stanice realnospremne za oplodnju, organizam za trud-noÊu, raanje novog biÊa, za reproduk-


Ima roditelja, posebno oËeva (majketo obiËno Ëine spontano, po kratkupostupku, viknu, “prilijepe” Êuπku-

dvije ili “ispraπe tur”), koji posve mirnoi hladnokrvno pozovu malog “greπnika”na “raport”, ali ga ne istuku, veÊ ga poπa-lju po πibu, upozoravajuÊi ga da Êe njo-me dobiti batine. Prestraπeno dijete (po-glavito ako je veÊ ranije iskusilo oËevebatine) odlazi po πibu, sa strahom i strep-njom iπËekuje izvrπenje kazne. Koliko tuima straha, srama, poniæenja, boli... Vri-jeme pronalaæenja πibe, Ëekanja i straho-vanja udesetostruËuju kaznu, Ëini jedrastiËnom, teπkom... Viπe boli Ëekanjenego same batine. Te “kazne sa zadr-πkom” (odgoena kazna) kako ih nazi-vamo, s odgojnog su stajaliπta nedopu-stive, drastiËne, svirepe, πokantne, opa-sne i niËime se ne mogu opravdati. Onesu mnogo bliæe zlostavljanju djeteta i od-mazdi nego korekciji njegova ponaπa-nja. Duboko poniæavaju i vrijeaju dije-te, naruπavaju njegovo dostojanstvo, gu-πe u njemu svaku inicijativu, mladenaËki

cijalno, antisocijalno, delinkventno, si-ledæijski, prijestupniËki, pa i kriminalnose ponaπa, Ëini upravo sve ono πto je usuprotnosti s njegovim stvarnim nazori-ma, uvjerenjima i moralnim normama,ono Ëega se ranije sramilo. Ako takvodijete, mladiÊ ili djevojËica, dospije udruπtvo odraslih prijestupnika i krimina-laca, onda ga oËekuje joπ crnja i neizvje-snija buduÊnost, sukobi sa zakonom, po-licijom, odvjetniπtvom, sudovima za ma-loljetnike, odgojno-popravnim domovi-ma i svekolikim drugim mjerama koji-ma se druπtvo πtiti od takvih osoba. NasreÊu broj takvih maloljetnih osoba jemalen, ali ipak dostatan za upozorenjena potrebu preventivnih aktivnosti, od-gojnog rada s njima i njihovim roditelji-ma te spreËavanja te opasne socijalno-patoloπke pojave joπ u samom zaËetku.

Posljedice za Ëitav æivot

Takva djeca Êe, kad odrastu, biti loπibraËni partneri, slabi djelatnici i suradni-ci s kolegama na poslu, strahovat Êe i

tivnu funkciju i materinstvo koje je Bogpodario samo æenskom spolu. Suvreme-na djevojËica, koju je majka pripremilaza taj Ëin, bez straha, spremno, mirno iradosno oËekuje prvu mjeseËnicu.

Nedostatna priprema za prvu mjeseË-nicu, poglavito ako je dobije u πkoli, nazabavi, izletu ili u nekom druπtvu, zadjevojËicu predstavlja ne samo neugod-no iznenaenje, “bruku” pred vrπnjaci-

polet, slobodu, stvaralaËki zanos i krea-tivnost, stvaraju od njega “beskiËmenja-ka”, straπljivca koji pokorno sluπa i kaoautomat izvrπava ono πto mu se zapovje-di i naredi.

Naruπeni mostovi suradnje

Primjenom “kazne sa zadrπkom”,ucjenom, zastraπivanjem u djetetu i mla-doj osobi akumuliraju se srdæba, bijes,neprijateljsko raspoloæenje, mrænja,stvaraju se intenzivan otpor, jak bunt idrugi negativni emocionalni naboji.

Izmeu takva roditelja i njegova dje-teta poruπeni su svi mostovi suradnje, pakako se onda moæe oËekivati njegov jaËiodgojni utjecaj na dijete? Kod djeteta uakciju stupaju obrambeni mehanizmi,prkos, inat, javlja se æelja za osvetom ibijegom iz te paklene obiteljske atmo-sfere. Da bi se osvetilo i napakostilo ro-diteljima, nerijetko pobjegne od kuÊe,napusti πkolu, skiÊe, besposliËari, krade,uæiva alkohol, snifa (udiπe pare ljepila),zlorabi droge, bavi se prostitucijom, aso-

ma zbog koje se posrami i brizne u plaË,veÊ i pravi πok, oËaj, uæas... Pojava krvina njezinu donjem rublju moæe je nave-sti na pomisao da je bolesna ili da seneËim ozlijedila, prestraπiti je, uspaniËa-riti, uæasnuti i dovesti u oËajanje.

Te izrazito negativne emocije izazi-vaju neurotska reagiranja, a s vremenomse mogu pojaviti i psihogene smetnje uobliku intenzivnijih bolova u trbuhu, gla-

vobolje i drugih smetnji koje mogu po-trajati. Mnoge subjektivne smetnje mje-seËnice (bolna menstruacija) mogu se iz-bjeæi i sprijeËiti pravilnim seksualnimodgojem djevojËica. Na jednak se naËinpreveniraju emocionalni potresi i nela-gode koje djeËaËiÊi doæivljavaju u vezi spolucijom jer se i kod njih moæe pojavitisliËan strah.

Mr. sc. Ivica StaniÊ

Kazna sa zadrπkom - drastiËna mjera

”Onaj tko se boji kad si prisutan,

mrzi te kad si odsutan!”Veoma je loπa praksa pojedinih roditelja da dijete stalno opominju, ucjenjuju, prijete mu Êuπkama,

πibom, remenom, batinom, zastraπuju ga silom, represijom, kaznom. To obiËno Ëine u naletubijesa i ljutnje koji naglo izbiju, ali, jednako tako, brzo i splasnu. Da se samo malo mogu

suzdræati, do toga ne bi dolazilo. I najzloËestije dijete u takvim situacijama vrlo vjeπto “mijenjaploËu”, umiri se, ali samo nakratko, dok traje “opasnost”, a zatim nastavi po staromu. Tako se

stvara “zaËarani krug”: roditelji prijete, a djeca se smire pa kasnije nastavljaju s aktivnostima zbogkojih su im prijetili otac ili majka. Takve metode i “odgoj” ne vode niËemu niti imaju ikakvu

pedagoπku vrijednost. Naprotiv, donose πtetu.

T. Fuller

▲


plaπiti se svega i svaËega, poglavito au-toriteta i svojih nadreenih, unaprijed Êeprema njima zauzimati odbojan i nepri-jateljski stav, a slabije od sebe i svojepotËinjene progonit Êe, omalovaæavati,vrijeati, prema njima Êe biti nekoopera-tivni i nasilni. Zasigurno Êe to biti loπiroditelji, a prema djeci Êe rabiti sliËnemetode, odnositi se i postupati onako kaoπto su to njihovi roditelji Ëinili premanjemu. Ma koliko su zbog takvih nepe-dagoπkih, neljudskih i nehumanih postu-paka i odnosa svojih roditelja bili gnjev-ni, ma koliko su ih osuivali i prisezalida nikad neÊe tako postupati s vlastitomdjecom, oni upravo slijepo slijede njiho-ve primjere, postupke, naËine i metode. Ijoπ k tomu nalaze opravdanje za njih ipridaju im znaËajnu odgojnu moÊ: “Damene nisu tukli moji roditelji, danas bihbio propalica, a ovako sam...” Jesu li onizaboravili one batine, poniæenja, omalo-vaæavanje, tjelesne kazne i “kazne sazadrπkom” te datu prisegu ili su se paknavikli i usvojili takav postupak i odnosprema djeci - teπko je reÊi. Vjerojatno sustekli takva uvjerenja i teπko ih jerazuvjeriti. Ipak, nasilan odgoj formiraoje nasilnike. Neπto drugo bilo je teπko ioËekivati. Bar u to nas uvjerava praksa.Ne moæe se reÊi da su oni neprijateljisvoje djece ili da ih ne vole. Naprotiv,oni to Ëine upravo zbog njih, u nadi iæelji da Êe ona postati uzorni, marljivi,vrijedni i poπteni ljudi.

Njihov poljubac i batina dva su obli-ka iste ljubavi. Oni ne znaju drukËije,ispravnije, odgojno vrjednije i bolje po-stupati pa im je potrebno pomoÊi, uvjeri-ti ih u pogreπnost njihovih postupaka iodnosa spram djece. Valja ih pouËiti, po-savjetovati i osposobiti za uËinkovit od-goj vlastite djece.

Pravilna primjena kazne

Odgoj djece u obitelji sloæen je, deli-katan i odgovoran posao, koji zahtijevaodreeno znanje, stvaralaËki pristup, do-sljedan i istrajan rad, a iznad svega neiz-mjernu ljubav prema djeci. Odgojni pro-blemi ne mogu se rjeπavati batinom, Êu-πkom, silom i kaænjavanjem, kako se tou nekim obiteljima pokuπava i Ëini. Bezikakve dvojbe, dijete za nerad, nedisci-plinu, prijestupe i krπenje druπtvenihnormi treba kazniti. Ono mora osjetiti

posljedice svojega nerada i nedisciplinejer, ako tako ne bi bilo, ono ne bi korigi-ralo svoje negativno i druπtveno nepri-hvatljivo ponaπanje, niti bi se trudilo bitibolje, vrjednije, discipliniranije, pristoj-nije... Ako bi se roditelji s djetetovomgruboπÊu, nasiljem, neradom i nedisci-plinom mirili i “gledali mu kroz prste”,Ëinili bi golemu pogreπku, izloæili bi gaopasnosti da u kasnijem æivotu ima oz-biljnijih problema s drugim osobama ko-je to neÊe tolerirati.

ke, a u teæim sluËajevima primjenu soci-jalno-pedagoπkog i terapeutskog tretma-na, ponekad i smjeπtaj u odgojnu ili spe-cijaliziranu ustanovu za rehabilitaciju iresocijalizaciju.

Stara narodna mudrost kaæe: “Tko is-kreno i mnogo voli, taj i kaænjava”, jerpedagoπki vrijedna kazna, pod uvjetomda je zasluæena, pravilno odmjerena, is-pravno primijenjena, od djetata shvaÊe-na i prihvaÊena, moæe biti djelotvorna ikorisna. Ona mora biti dobro argumenti-rana, obrazloæena, a dijete valja pouËitikako u sliËnoj situaciji treba postupiti dane uËini pogreπku.

Pedagozi, psiholozi, defektolozi idrugi struËnjaci koji se bave izo-brazbom djece, njihovim odgo-jem, zaπtitom zdravlja suglasni sus kaænjavanjem, ali su protiv “kaz-ni sa zadrπkom”, psihiËkog mal-tretiranja, fiziËkog zlostavljanja,uporabe πibe, remena, batine, Êu-πke i drugih nepedagoπkih mjera.

Djeca i mladeæ discipliniraju se uobitelji i svakodnevnom æivotu uprav-ljanjem, savjetovanjem, ukazivanjem,razumijevanjem, navikavanjem, uvjera-vanjem, uvaæavanjem, πtovanjem, is-pravnim odnosom, humanim ophoe-njem, osobnim primjerom i uzorom, is-krenoπÊu, dosljednoπÊu, istrajnoπÊu, po-ticajnim mjerama, u krajnjem sluËaju ikaænjavanjem, kada poduzete odgojnemjere i postupci nisu poluËili æeljene re-zultate.

Ne odgaja sila, veÊ ljubav, povjere-nje i razumijevanje. ©to viπe ljubavi, su-radnje, kompromisa, dogovora, meu-sobnog razumijevanja, uvaæavanja, πto-vanja, iskrenih razgovora, ravnopravnadijaloga i suradnje, to viπe obostranihradosti, zadovoljstva, sreÊe i uspjeπno-sti. U obiteljima u kojima se tako postu-pa i odnosi prema djeci, svaki oblik kaæ-njavanja, primjene sile, represije, ucjenei zastraπivanja stran je i nepotreban. Topotvruju brojna znanstvena istraæiva-nja, praksa i iskustva mnogih struËnjakai roditelja.

Mr. sc. Ivica StaniÊ

Nikada se ne smije djeËji odgoj pre-puπtati stihiji, biti boleÊiv i stalno mupovlaivati, imati prenaglaπen permisi-van pristup. Treba biti naËelan, doslje-dan, tolerantan, fleksibilan, strpljiv iuporan. Ono mora uvidjeti naπu dobruvolju, namjeru i æelju da mu pomogne-mo, ali i Ëvrstu rijeπenost i odluËnost dau svojim zahtjevima i nastojanjima istra-jemo. Makarenko je govorio: “©to viπezahtjeva prema Ëovjeku, to viπe poπtova-nja njegove osobnosti.” U odgoju nemasitnica pa se ne smije prelaziti preko ma-njih prijestupa jer Êe oni, ne poduzmu lise pravovremene, adekvatne i uËinkovi-te pedagoπke, preventivne i popravnemjere, postupno prerasti u pravu nedi-sciplinu, poprimiti sloæene oblike pore-meÊena ponaπanja, πto Êe zahtijevati slo-æenije i dugotrajnije korektivne postup-


Bilo da pruæatelji skrbi rade plaÊe-no ili besplatno, jedno im morabiti zajedniËko: ljubav /latinski

“caritas”/ spram bespomoÊnih patnika.Zakonom zajamËena skrb sastoji se odnovËanih socijalnih davanja, osiguranjajeftine ili besplatne hrane, zdravstvenogosiguranja, patronaæne pomoÊi - nosiocitoga su socijalne ustanove, zdravstveni isocijalni radnici. Potrebna proraËunskasredstva nedovoljna su, kadrova je pre-malo i zato Ëesto za πtiÊenike imaju pre-malo vremena za æeljenu toplinu susreta.Financijska sredstva za volontere nisuzakonom osigurana, no njihova je poær-tvovna predanost tolika da πtiÊenicimaposveÊuju mnogo vremena i prisne to-pline, iako na πtetu broja skrbljenih πti-Êenika.

Malene milosrdne grupe

Volonteri su radi bolje organizirano-sti svoje skrbi, udruæeni u razne udruge;te su veÊinom malene brojem volontera irad im je ograniËen na maleno podruËje,za razliku od nekih velikih organizacija,poput Crvenog kriæa, ili Caritasa, ili ve-likih crkvenih redova. Male udruge pre-teæno su laiËkoga sastava i crkvene pri-padnosti. One crpe ograniËena sredstvaod raznih donatora, uz pomoÊ struËnihvolonterskih pomoÊnika, a duhovnu pot-poru pruæaju im sveÊenici ili redovnici isnaga njihove vlastite vjere. NesebiËan ipoærtvovan, od πtiÊenika s velikim po-vjerenjem prihvaÊen rad volontera nasreÊu je “zarazan” svojim primjerom,poticajan za priliv novih volontera i zastvaranje novih malih udruga, pogotovoako javnost zna za primjere njihova ra-da. U Pravilu, prvi je poticaj za stvaranjemilosrdnih malih udruga karizmatiËkipojedinac: velika se ideja obiËno raa uglavi jednog Ëovjeka, ali se ideja moæeostvariti samo u zajedniËkom radu odu-

πevljenih suradnika. ©to viπe volonter-skih udruga, to viπe ljudski zabrinutihbespomoÊnih nesretnika, zbrinutih u vra-Êenoj toplini njihova doma, osiguranihposjetima i ispomoÊi volontera, oslobo-enih od straha zbog ostavljenosti priiznenadnoj nesreÊi ako volontera o tomemoæe alarmirati automatski mobitel.Uzoran je primjer milosrdnog rada ka-toliËka udruga “Kap dobrote”.

Zamisao patera Cveka

KatoliËka udruga “Kap dobrote” os-novana je, u prisustvu sedamdesetakosoba, u Zagrebu, 19. prosinca 1990. go-dine. Zamislio ju je Ëlan Druæbe Isusoveo. Antun Cvek, motiviran utiscima pro-teklih dvadesetak godina - pri posjetamanemoÊnim i bolesnim osobama, æivuÊimpod najteæim æivotnim uvjetima. On sesjeÊa prvog takvog susreta, joπ 1969.,kad je kao student filozofije za BoæiÊposjetio nemoÊnu staricu u ruπevnom,skuËenom, zadimljenom tavanskom pro-storu, gdje je odbaËena i napuπtena oËe-kivala smrt. PoËeo je s malom skupinomod sedam volontera, koji su posjeÊivalinajpotrebnije kad i koliko su mogli - pr-va kap u moru potreba. Broj se volonterapolako poveÊavao, pa su konaËno osno-vali zajedniËku udrugu. Druπtvo broji320 Ëlanova, stotinjak i viπe ih je aktiv-no. Udruga nije nastala za stolom punimpravnih akata, nego hodajuÊi i tjeπeÊi lju-de koji su imali manje sreÊe u æivotu.

Pater Cvek, kako ga svi zovu, izuËe-ni je autolimar, polazio je ekonomskuπkolu, a poziv ga je opredijelio da budeprimljen u Druæbu Isusovu. Zareen jeza sveÊenika, zavrπio studij teologije ifilozofije. Karitativno djeluje prvo napodruËju Æupe Srca Isusova, uz zagre-baËku rezidenciju isusovaca. Karizmanjegova nesebiËna poærtvovna rada pre-nijela je oduπevljenje za takav rad na sve

viπe volontera. On je duhovnik “Kapidobrote”. Na ulicama Zagreba moæe gase Ëesto vidjeti kako pognut æuri, u crnoobuËen, s velikom crnom torbom punomalata. On sigurno hita podijeliti nekomnemoÊniku, bolesniku, starcu, siroma-πnome ljudsku i duhovnu utjehu, ili sve-te sakramente, a usput popraviti prozore,vrata ili ma πto drugo u kuÊi. Okupljaoko sebe vjernike laike, koji poput kapidobrote provode u djelo njegove prijed-loge o pomoÊi najpotrebnijima. Poticajim je njihova vjera i primjer njegovaoduπevljenja i ljubavi spram nemoÊnihbliænjih, πto zarazno djeluje na sve su-radnike.

Svestrani volonteri

Predani volonteri Udruge svaki seponedjeljak, do sada 480 ponedjeljaka,sastaju da dogovore program tjednogarada. Sastaju se u prostorijama reziden-cije Druæbe Isusove, koja im je srediπnjioslonac, i duhovni, i sredstvima. Svi oniposjeÊuju πtiÊenike u njihovim stanËiÊi-ma, u domovima za umirovljenike, u bol-nicama za kroniËne bolesti, u bivπemprenoÊiπtu za beskuÊnike “Predah”, u za-tvoru - osamljenike, napuπtene, izgub-ljene, stare, nemoÊne, invalide, siroma-πne. Ureuju im stan, pribavljaju robu,donose donatorske pakete, pripremajuhranu, pomaæu im pri kupanju, peru im

Milosrdni rad katoliËke udruge “Kap dobrote”

”Kap prave ljubavi dragocjenijaje od mora znanja”

Djela poærtvovnog milosra najpotrebnija su “najmanjima”: bespomoÊnima, starima,siromaπnima, osamljenima, bolesnima, invalidima. Ima ih, ima sve viπe, a ne manje. Tko Êe im

pomoÊi? Skrb za njih ili je zakonom zajamËena, ili su nosioci skrbi volonteri.

Sv. Franjo Asiπki

▲


rublje, pribavljaju odjeÊu, posteljinu,sreuju socijalne probleme i pribavljajudokumente, naruËuju lijeËnika, medicin-sku sestru, socijalne radnike, pruæaju to-plinu susreta, bude nadu i razbijaju imosjeÊaj ostavljenosti, ako treba zadræa-vajuÊi se i satima s njima. Volonteri sudo sada obavili preko 166.000 takvih po-sjeta! ©ezdeset posto skrbljenih polupo-miËni su ili nepomiËni. Kad se teπko raz-bole, Ëlanovi Udruge posjeÊuju ih u bol-nici, Ëesto, ne samo za Dan bolesnika.Volonteri su veÊinom mlae umirovlje-nice, ali ima i aka i studenata. PomaæuËlanovi katoliËkih udruga lijeËnika, me-dicinskih sestara, prosvjetnih djelatnika,donatori, kao πto su “Kraπ”, “Podravka”,“Dona”, “Hrvatske πume” i “Zrinjevac”,drvima za ogrjev itd. “Kap dobrote” æelistvarati mostove meu ljudima, povezu-juÊi radosne s tuænima, zdrave s bolesni-ma, bogate sa siromaπnima.

Uzajamna pomoÊ

©to motivira volontere da prihvate ida izdræe tako teæak i poærtvovan rad stim odbaËenim i nesretnim ljudima? Od-govori dviju volonterki moæda Êe to bo-lje objasniti nego rezultati struËnih ispi-tivanja: “Sretni smo i zadovoljni kad vi-dimo da smo rijeπili neki problem”; “Sta-rost Êe mi biti laka jer Êu se prisjeÊati πtosam u mladosti Ëinila za Kap dobrote.”A πto odgovaraju ispitivanja? Volonteripomaæu drugima zato jer su dobri, jer suvjernici, jer im molitva daje snagu, jer udodiru s drugima rjeπavaju svoju osam-ljenost, jer kao nezaposleni umirovljeni-ci traæe æivotni sadræaj, zbog vlastite pro-mocije, izuzetno zbog osobne koristi.Svaki volonter brine za dva do tri πtiÊe-nika, po moguÊnosti jednom tjedno zasvakoga. “Kap dobrote” organizira znan-stvene skupove sa struËnim suradnici-ma, a izdaje povremeno svoje glasilo,listiÊ, sa sadræajem i za volontere, i zaπtiÊenike.

Mali ulog, velika korist

Kakva je buduÊnost takva rada - svu-da u nas, ne samo u “Kapi dobrote”?Ovaj prikaz nije zamiπljen radi pohvaleneËijeg rada, koliko god je takva pohva-la zasluæena. Ovaj je prikaz zamiπljenkao primjer drugim ljudima velike lju-bavi i dobrote spram najpotrebnijih; pri-mjer da se njima s malo truda, s malovremena, sa samoodricanjem spram ono-

ga koji je jadniji od naπe ugode i mira, dase njima moæe æivot uËiniti radosnim, daim sat druπtva Ëini ugodnim ostalih dva-deset i tri sata. PomoÊ volontera vratit ÊeπtiÊeniku toplinu njegova stana, moædaÊe i susjede nagovoriti da posjeÊuju svo-je manje sretne susjede. Profesionalnabriga za najpotrebnije u sadaπnjim mate-rijalnim uvjetima joπ ne moæe biti onoli-ka i onakva kako je to poæeljno. Dok jetako, barem za dio najpotrebnijih drago-cjen je rad volontera u brojnim, ali bro-jem volontera malim udrugama. Jer, Ëo-vjek svoju osobnost moæe najbolje iz-raziti i vrednovati u maloj skupini, gdjega svi suËlanovi poznaju i zapaæaju vri-jednost njegova rada; u velikoj se skupi-ni nezapaæen gubi. U malim skupinamapoput “Kapi dobrote”, bile one vjerniËkeili ne, priznanje za svoj rad punije sedoæivi. Primjer za poπtivanje tog naËelamoæe biti velik broj malih podruËnih or-ganizacija Crvenog kriæa; sjetimo se pri-mjera minidoma u Samoboru za dnevniboravak i noÊnu meupomoÊ; ili primje-ra πirom svijeta razgranatih minisamo-stana sestara majke Terezije, uz brojnedruge male karitativne skupine. Spome-nimo pokuπaje “Kapi dobrote” da stvoriminidomove za petnaestak πtiÊenika ko-ji Êe sami voditi taj minidom poput svogdomaÊinstva, uz pomoÊ medicinske pa-tronaæne sestre.

Od rane mladosti, primjerom i radomroditelja, u vrtiÊima, kasnije u πkolama,treba odgajati mlade za pomaganjedrugima, pomaæuÊi svoje djeËje i omla-dinske najbliæe i bliske, pomaæuÊi u raz-nim poslovima u svojoj obitelji - kako bise od malih nogu privikli da je pomoÊdrugima sama po sebi razumljiva i oËe-kivana, bez prisile, dragovoljna.

Osnivajmo u naπim gradovima,Ëetvrtima, gradiÊima i malim mjestimanove male udruge s volonterima, poputuspjeπnog primjera “Kapi dobrote” i dru-gih sliËnih, takoer uspjeπnih udruga.Rad svake takve male udruge samo jekap u moru potreba, ali mnoge kapi Ëineveliku vodu. To je rad kojim pruæamonadu i umnoæavamo ljubav, u ovom vre-menu opadanja ljudskih i moralnih vri-jednosti, vremenu u kome se gubi istin-ski smisao æivota.

Prim. dr. Ivica RuæiËka, dr. med.

PROMIDÆBENIPROSTORu Narodnom

zdravstvenom listu!

Ako æeliteoglaπavati u

naπem listu, javitese Uredniπtvu na

telefon

21-43-59

Ako se æelite pretplatitina Narodni zdravstveni

list, dovoljno je danazovete telefonski broj

21-43-59 ili poπaljetedopisnicu sa svojim

podacima (ime, prezime, adresa)

u Zavod za javnozdravstvo, Socijalno-medicinska sluæba,

51000 Rijeka,Kreπimirova 52a.

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○


Najsvjetlija je pojava u povijesti srednjovjekovne medi-cine salernska medicinska πkola. To je bila prva me-dicinska πkola u danaπnjem smislu, oaza koja je omo-

guÊila medicinskoj znanosti da se odupre potpunoj propasti.Prvi se tragovi salernske πkole mogu slijediti unazad do 9.stoljeÊa.

Salerno je gradiÊ na obali Italije, juæno od Napulja, u Sa-lernskom zaljevu, divne klime, krasna poloæaja, pun prirodnihljepota. Salernitanci su antiËko medicinsko znanje uËinili opetpristupaËnim lijeËnicima Zapada, dopunivπi ga svojim vlasti-tim znanjem i iskustvom.

Salernska je medicinska πkola bila prva πkola na Zapadugdje se mogla steÊi viπa medicinska izobrazba. Prema tome,ona je preteËa kasnijih medicinskih fakulteta.

Ako æeliπ vazda zdravo biti,I kotomu za dugo æiviti,Od goleme brige i ljutine»uvati se valja do istine.

Vina vazda valja malo piti,Za trpezom dugo ne siditi,A po ruËku ne valja spavati,Nit u sebi vode zadræati.

Ako nemaπ na ruku likara,Koji zdrava od bolesnog stvara,Ova troja imadeπ obrati:Veselo ti valjade stajati,OtpoËivat i osridnje jisti,I tako Êeπ zdrav uvike biti.

Kad ustaneπ, vodom ruke smoËi,I operi zatim obe oËi,Pak pojasak oko sebe stegni,I hodeÊi sve tilo protegni.Kose Ëeπljaj i zube protari,Mozak kripe te reËene stvari.

Od mnoæine krvi obraz gori,A i oËi ona vrlo mori,Teæi tilo i æila udara,Zato bolu poveliku stvara.Æedni jesu, a i zatvoreni,Sni su njima vazdare crveni.Slatke pljuvke i suhog jezikaGorka slatka jesu njima slika.

Lipa trava jest zelje ljubica,Koga boli od vina glavica,Ona njemu bolu odnimljuje,I teæinu glave olagljuje.

Nema sumnje da su takvi zdravstveni savjeti u 12. stoljeÊuimali veoma veliko znaËenje. U ono vrijeme, kada je samorijetkim pojedincima bilo moguÊe potraæiti lijeËniËki savjet,ispunjavala je ta knjiæica vaæan zadatak, pogotovo time πto jeljude upuÊivala u higijenske propise, koji su u ono vrijeme biliu πirokim krugovima joπ priliËno nepoznati. Ti su se stihovilako pamtili, pa su ih veÊ djeca uËila naizust.

Prim. dr. Ivica RuæiËka, dr. med.

Salernske regule

VJE»NE PREPORUKE ZA ZDRAVLJEU vrijeme kada je cvala medicina u arapskim zemljama, medicina na krπÊanskom Zapadu

nalazila se u dubokom mraku. Bila je samo zasluga samostana da ne padne u zaborav sve onomedicinsko znanje πto je preostalo kao baπtina antiËkoga starog vijeka.

Zdravstveni priruËnik u stihovima

Djela salernskih autora bila su namijenjena lijeËnicima, aliima meu njima jedno djelo koje je napisano sasvim popularnoi koje je namijenjeno kao zdravstveni priruËnik najπirem kruguËitalaca. Taj najpopularniji i najpoznatiji literarni produkt sa-lernske πkole iz 12. stoljeÊa nosi obiËno naslov “Regimensanitatis Salernitanum”, u malo slobodnijem prijevodu “Sa-lernski sanitarni reæim”. To djelo poznato je i po naslovima“Flos medicinae” /“Cvijet medicine”/ i “De conservanda vale-tudine” /“O Ëuvanju zdravlja”/. Na nekim je izdanjima kaoautor oznaËen neki Johannes de Mediolano, no to je po svojprilici zajedniËko djelo nekolicine autora. Napisano je u stiho-vima i sadræi popularne propise za oËuvanje zdravlja te cjelo-kupnu simptomatologiju i terapiju u zbijenu i lako razumljivuobliku. Sadræaj toga djela sræ je Ëitave salernske medicine, aliima i mnogo dodataka, tako da je opseg s vremenom narastaood 364 stiha, koliko je obuhvaÊalo prvo izdanje, na 3.526stihova.

Te “Salernske regule” bezbroj su puta izdane /poznato je240 izdanja!/ i prevedene na gotovo sve jezike.

Na hrvatski jezik preveo ih je 1768. franjevac Emerik PaviÊiz Slavonije, no bile su veÊ davno prije toga poznate u nas ulatinskom originalu. Evo nekoliko stihova iz njegova prijevo-da, uz zadræane rijeËi arhaiËnoga hrvatskog jezika.

Imaju te upute i sada svoju vrijednost.


Svjetska zdravstvena organizacija(SZO) biljeæi smrtnost od 4 miliju-na ljudi godiπnje, po Ëemu je puπe-

nje najsmrtonosnija epidemija danaπnjice,s prognozom dosizanja 10 milijuna krajemtreÊeg decenija ovog stoljeÊa. Ta specijal-izirana organizacija Ujedinjenih nacija(UN), strategijom ZDRAVLJE ZA SVE,potiËe i koordinira antipuπaËke aktivnostiistraæivaËkih, zdravstvenih i mnogih ne-vladinih organizacija, kao i vlada svojihËlanica. Rezultati nisu dostigli projektira-ne, pa se rok ZDRAVLJA ZA SVE morapomicati.

Dolaskom dr. Gro Harlem Bruntlandna mjesto generalnog direktora SZO suz-bijanju pandemije puπenja, a time i s puπe-njem povezanih bolesti, dat je prioritet ra-van onom za suzbijanje malarije u svijetu.Da bi se postigao uspjeh, mora se temeljitospoznati duhanska industrija i njeni proiz-vodi, isto kao priroda komarca prijenosni-ka malarije, istiËe dr. Bruntland.

Znanstveno potkrijepljeni nalazi

Da bi upoznala praksu i strategiju du-hanske industrije, Generalna direktoricaGro H. Bruntland imenovala je komitet ne-zavisnih meunarodnih eksperata, koje jepredvodio poglavar πvicarskog Ureda jav-nog zdravstva dr. Tomas Zeltner. »lanovisu bili dr. David Kessler sa Yale univerzi-teta SAD, Anke Martiny od Svjetske ban-ke iz NjemaËke i inspektor Fazel Randeraiz Juæne Afrike. Njima je pomagalo osamvanjskih istraæivaËa. Nakon godinu danaoni su podnijeli izvjeπtaj na 260 stranica, ukome je dokumentirano zabiljeæeno da“duhanske kompanije vide SZO kao jed-nog od vodeÊih neprijatelja i sebe vide uratu protiv Organizacije”. Shodno tome,planiraju i provode strategiju ometanja na-stojanja SZO i diskreditiranja njene misi-je. U tu svrhu smanjuju priloge znanstve-nim fondovima i udaljuju paænju od jav-

nozdravstvenih problema te politiËki pot-kopavaju druge agencije UN protiv SZO.Komitet je dao 58 preporuka, koje je dr.Gro H. Bruntland prihvatila uz svoje napo-mene, a umjesto imenovanja neovisnogombudsmana neupitnog autoriteta za pro-voenje preporuka, sama je preuzela tu ob-vezu kao generalni direktor i πef tehniËko-administrativne sluæbe SZO.

Tom odluËnom i divljenja vrijednomgestom dr. Gro Harlem Bruntland zalaæesav svoj autoritet i stvara uvjerenje da Êe tidivovski “komarci” ostati bez ærtava. Aærtve su duhanskih kompanija djeca i mla-i odrasli, kako u Rj Reynolds TobaccoCompany Internal Memorandumu prizna-ju joπ 1984. godine doslovce:

”...ako mlai naraπtaj napusti puπenje,industrija mora smanjivati proizvodnju...”

Rat bez skrupula

Da bi osigurale rast proizvodnje i pro-fita, duhanske kompanije nemaju skrupu-la. Na predstavljanje svojih proizvoda, atime i popularizaciju puπenja, troπe dese-tak milijardi dolara godiπnje. Sufinancira-ju znanstveno-istraæivaËke fondove iobjavljivanje podobnih saopÊenja kao iz-raza “brige za zdravlje”, potkupljuju istra-æivaËe da rezultate πtetnog utjecaja duha-na, pogotovo okolinskog dima, Ëine pole-miËnima. Zato u preporukama istraæivaË-kog komiteta na viπe mjesta stoji onemo-guÊavanje toga da funkcioneri, savjetnici iosoblje SZO primaju darove, nagrade,adaptacije i sliËno od duhanskih kompani-ja ili s njima povezanih subjekata. NaOKVIRNOJ KONVENCIJI O NADZO-RU NAD DUHANOM, odræanoj 13.-16.listopada 2000. u Æenevi, na koju su poz-vane sve zainteresirane stranke, veÊi brojmultinacionalki nastavio je osporavati dapasivno puπenje sadræi opasnost po zdrav-lje. Te kompanije prihvatile bi formulacijusvog ograniËenog utjecaja na mlade i od-

rasle uæivaoce duhana, a da SZO, Svjetskabanka i javnozdravstveni eksperti imajuevidentan utjecaj na puπenje.

U mnogim istupanjima kompanijeskreÊu paænju na politiku, financije i ljud-ska prava. Smatraju da bi meunarodnaakcija za smanjenje uæivanja duhana uzro-kovala gubljenje posla i naglo siromaπtvoljudi, na koje ukazuju “paæljiva istraæiva-nja”. Neke organizacije iz zemalja u raz-voju, animirane kao “diverzantske grupe”,izraæavaju strah za buduÊnost farmera, ma-da se samo za dvije zemlje moæe dokazatida im prihodi zavise od proizvodnje duha-na. Trgovina duhanom u veÊini zemalja,naprotiv, uzrok je platnom deficitu. Neko-liko kompanija zastupa marketinπku poli-tiku usmjerenu na “srednji sloj”, a drugizagovaraju “praktiËne i ostvarive soluci-je”. ©to bi to znaËilo u praksi, ako imamona umu da taj legalizirani proizvod “ubijapolovinu svojih redovitih konzumenata”?Usprkos toj Ëinjenici, zastupnici kompani-ja i dalje bi na duæi rok nastojali proizvesti“manje πtetne” proizvode (light!), kojimabi korisnici odræavali “beskraj slobode”duhana, kako se na kiosku u kome se pro-daje moæe proËitati. Na drugom stoji ma-nje optimistiËan natpis: “Svaki dan -DUHAN”, gdje je duhan naziv firme, aprve rijeËi slogana oznaËavaju ovisnost

(koja nekome æivot znaËi).SZO se u liËnosti dr. Gro Harlem Brun-

tland zalaæe da se sprjeËava mladima za-poËinjanje puπenja, a puπaËe potiËe i po-maæe da prestanu puπiti. NepuπaËe, uklju-Ëivo plod trudnica, treba Ëuvati od izlaga-nja duhanskom dimu. Prilog znanstvenikaduhanskih kompanija bilo bi nastojanje naproizvodnji “boljih proizvoda”, bez obzirana to πto nema sigurne cigarete ni takomale doze dima koja ne bi bila πtetna zaljudsko zdravlje.

Prim. dr. Petar KonjeviÊ,dr. med.

SZO protiv duhanske industrije

Dr. Gro H. BruntlandGrom za duhanske kompanije

Proπle su 33 godine poslije nadahnutog govora predsjednika SAD J. Kennedyja, zasnovanog naznanstvenim dokazima da puπenje duhana uzrokuje smrt 250.000 Amerikanaca godiπnje. Ove je

godine predsjednik B. Clinton, pozdravljajuÊi u Chicagu sudionike XI. svjetske konferencijeDUHAN ili ZDRAVLJE, iznio podatak o 400.000 umrlih od bolesti povezanih s puπenjem, istiËuÊi

da se u eri globalizacije tome zlu mora oduprijeti Ëitav svijet.


Sveci-zaπtitnici od bolestiu naπoj medicinskoj tradiciji

IVAN OD BOGA 8. oæujka

Alkoholizam, tjelesne bolesti, srce,bolnice, bolniËari

Rodio se 1495., u obitelji Ciudad, uportugalskom mjestu Montemoro. No,u povijest Êe, ne bez razloga, uÊi podneobiËnim imenom. Nadjenuπe mu gaæitelji Granade, poglavito oni koje jezaduæio svojim dobroËinstvima i kojimanije bilo vaæno njegovo prezime, veÊ suga u znak zahvale nazvali jednostavnoJuan de Dios (Ivan od Boga).

A da mu je veÊ zarana bila predodre-ena neobiËna sudbina, pokazao je usvojoj osmoj godini, kad bjeæi od kuÊete se zapoπljava kao pastir u πpanjol-skom gradiÊu Oropesa. Po prirodi inteli-gentan i marljiv, izvrsno je nauËio Ëitatii pisati te mu gazda povjerava ne samovoenje imanja, veÊ ga namjerava uzetii za zeta. No, kako se njegov nemiranduh nije mogao pomiriti s time, u svojoj27. godini buduÊi svetac neoËekivanobjeæi te Êe narednih trinaest godinadoæivjeti niz uzbudljivih avantura. Naj-prije Êe se boriti i zamalo zaglaviti podbarjakom Karla V. Nakratko se vraÊastarom gazdi, ali pred prijeteÊom æenid-bom ponovo bjeæi. UtoËiπte i opet nalaziu vojsci, s kojom kreÊe prema BeËu,gdje sudjeluje u obrani grada od Turakapredvoenih Sulejmanom II. Zbog teπ-ke rane na nozi vraÊa se nakratko urodno mjesto, da bi se zatim uputio uAfriku, gdje namjerava pomagati krπÊa-nima zatoËenim u zatvorima, pri Ëemuje spreman i "slavno poginuti kao muËe-nik". Ipak, na nagovor jednog franjevca,mijenja naum te odlazi u Granadu. TuÊe uskoro, od putujuÊeg trgovca poboæ-nim predmetima, postati imuÊnim vlas-nikom knjiæare. I kad je sve ukazivalona to da Êe se, u svojoj Ëetrdesetoggodini, konaËno smiriti, jedna Ëudesnapropovijed znamenitog Ivana Avilskogdefinitivno je promijenila njegov æivot.Vidno ushiÊen, istog je trena gradskim

siromasima razdijelio sve πto je imao tezanosno nastavio ponavljati propovjed-nikove rijeËi. BuduÊi da je njegov zanoskrivo shvaÊen i protumaËen kao ludilo,uskoro je smjeπten u bolnicu, meunajteæe duπevne bolesnike. Nova tragi-Ëna iskustva koja Êe doæivjeti kao paci-jent nadmaπit Êe sva ranija. Premda skraljevskim nazivom, po uvjetima kojisu u njoj vladali ta je bolnica prije sliËilana zatvor i muËiliπte, nego na mjestopomoÊi i utjehe. SreÊom, saznavπi zasudbinu svog sljedbenika, Ivan AvilskiposjeÊuje ga i posreduje u njegovomotpuπtanju. Ponovo na slobodi, naπ sejunak definitivno prihvaÊa novog posla- podizanje bolnice u Granadi u kojoj Êevladati drugaËiji, nadasve ljudskiji od-nosi.

S dva mlada suradnika, 1539. pokre-Êe osnivanje druæbe pod nazivom "RedbraÊe bolniËara", koju Êe kasnije papaSiksto V. nazvati "Fatebenfratelli",prema Ivanovoj uzreËici "»inite dobro,braÊo!", kojom se obraÊao sugraanima

moleÊi pomoÊ za svoju bolnicu. Priku-pivπi potrebna sredstva, uskoro podiæemalu bolnicu u kojoj se o bolesnicimabrinu prvi Ivanovi sljedbenici kao re-dovnici-bolniËari. ZahvaljujuÊi dobruglasu, u bolnicu se javlja sve viπe boles-nika, a pristiæu i novi dragovoljci koji sezduπno prihvaÊaju plemenitog posla.SkupljajuÊi novac za gradnju nove bol-nice, Ivan bijaπe optuæen da ga nerazbo-rito troπi dijeleÊi ga siromasima te da ubolnici nema mjesta jer se nepotrebnoprimaju mnogi nepodobni, poput lih-vara i prostitutki. Na to je uslijedioodgovor s protupitanjem koji Êe muosigurati trajnu slavu: "Kada bih pri-mao samo pravedne, moje bi sobe bileprazne i kako bih tada mogao raditi naspasenju greπnika?"

Nakon njegove, relativno rane smrti,1550., rad bolnice i dalje se poboljπava,a redovnici πire svoje aktivnosti diljem©panjolske, zatim stiæu u Rim, a 1595.Fatebenfratelli stiæu i u Novi svijet te uKartageni, u Kolumbiji, otvaraju prvubolnicu u Latinskoj Americi, a zatim iniz manjih zdravstvenih stanica u sklo-pu svojih misionarskih centara.

Zbog svojih vrlina i zasluga, Ivan odBoga bit Êe beatificiran 1590. te kano-niziran 1690. Uz Kamila de Lellisa,1930. bit Êe proglaπen za sluæbenogzaπtitnika bolniËara i njihovih udruga.Dodatno Êe biti odabran i za zaπtitnikaod alkoholizma i alkoholiËara te odraznih tjelesnih bolesti, osobito srËanih,jer je tih bolesnika zacijelo bilo najviπemeu njegovim πtiÊenicima. BuduÊi daje i sam bio uspjeπan knjiæar, za svogzaπtitnika prihvatiπe ga knjiæari, a vatro-gasci vjerojatno zato πto se sa subraÊomistakao u spaπavanju bolesnika iz Kra-ljevske bolnice u Granadi koju je za-hvatio katastrofalni poæar. Nakon bol-niËara, jasno je da su ga prihvatile imedicinske sestre, kao i ostalo bolniËkoosoblje.

Prof. dr. sc. Ante ©krobonja, dr. med.

Papina bula kojom se sljedbenicimasv. Ivana od Boga odobrava

misionarski rad i otvaranje bolnica zaIndijance u Novome svijetu

Svjetski Dan zdravlja 2001.


Svjetski Dan zdravlja 2001.Svjetski Dan zdravlja 2001.



Zausta

Zausta

Zaustavite odbaciv

vite odbaciv

vite odbacivanje - odv

anje - odv

anje - odvaæite se na skrb

aæite se na skrb

aæite se na skrbSVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA

Duπevno zdravlje:

Zausta

Zausta

Zaustavite odbaciv

vite odbaciv

vite odbacivanje - odv

anje - odv

anje - odvaæite se na skrb

aæite se na skrb

aæite se na skrb

Documents

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST