svibanj-lipanj 2002

Zdravlje i turizam

2

Zdravlje i turizamN A R O D N IZDRAVSTVENIL I S T

mjesenik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE fiUPANIJE

Za izdavaadoc. dr. sc. Vladimir Miovi, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaun, dr.med.; Suzana Jankovi, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir Miovi, dr. med.; Vladi-mir Smeny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante 'krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija Varoi; doc. dr. sc. MilanZgrabli, dr. med.; tel. 21-43-59,35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeny, dr.med.

Glavni urednikSuzana Jankovi, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Grafika priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

Grafiko-tehniko ureenjeInes Volf, graf. in.

Rjeenje naslovne straniceSaa Ostoji, dr.med.

Urednitvo51000 Rijeka, Kreimirova 52/apot. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godinja pretplata 30.00 kunafiiro raun 2300007-1100028208 Godinja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- Devizni raun kodRijeke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPGfi RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Unapreenje i ouvanje zdravlja pojmovna su dostignua XX.stoljea. Ostvaruju se djelovanjem razliitih (javnih) sektoraljudskih djelatnosti. Jedno je od veih dostignua u podizanjukvalitete ivota reguliran radni odnos, a u tom sklopu pravo na odmor(tjedni i godinji).

Iako bi se na poetku pojam turizma mogao vezati na dokolicu, onse danas vee na masovno kretanje ljudi radi odmora i za vrijemegodinjeg" odmora.

Odmor je sasvim sigurno u funkciji unapreenja i ouvanja zdravljaiako mu se nije posvetila neka posebna medicinska disciplina analognomedicini rada. Isto tako se ni Svjetska zdravstvena organizacija usvojim porukama ne (stigne) bavi(ti) tim podrujem.

Kae se da je dobro da odmor bude organiziran i programiran. Ipaknije obiaj otii svom lijeniku po savjet kakav bi odmor trebao bitipojedincu u odnosu na njegovo ope zdravstveno stanje. Iznimku inetei kronini bolesnici koji se esto javljaju prije polaska, ali samo radistvaranja putne zalihe lijekova".

Ideal je sveukupne medicine svaki segment zdravstvene zatite, pabi tako i zdravstvene savjete trebalo u potpunosti individualizirati. No,kao i svaki ideal, u praksi nije postignut.

Pa, da li dobro inimo ono to inimo za vrijeme odmora? Veinaljudi ima ugraen mehanizam zatite, a to je, jednostavno reeno,osjeaj ugode ili pak neugode.

Kad se radi o turizmu, u funkciji odmora, pitanje je da li nam jespomenuti mehanizam zatite" dovoljan. Mnogi ne mogu odoljetiraznim ponuenim izazovima, od onih prehrambenih do onih fizikih.Obino je vei dio turistike ponude plaen unaprijed pa stoga neprom-jenjiv. Kad je ve plaeno...

Nije namjera ovih redaka ocijeniti turizam sumnjivim ili spornim,ve doi do jednostavnog zakljuka: odmor nije onaj pravi ako u sebinosi prisilu bilo koje vrste. Nije pomodarstvo rei da je u mnogo emukrivac stres, a prisila i stres dre se ruku pod ruku.

Isto tako, ovo nije raspra o tzv. zdravstvenom turizmu, a sasvimsigurno nije o lijeenju prirodnim uincima koji se ostvaruju na poseb-nim mjestima (toplice i sl.).

Zakljuno, ako je turizam ugodno zadovoljavanje znatielje, prila-goeno opem zdravstvenom stanju, bit e dobar i koristan oblik od-mora. Ako netko u sebi ne nosi dovoljno nomadskih gena", najvievoli svoju kuicu i slobodicu", neka jednostavno ne putuje.

Na kraju, treba se podsjetiti da je previe onih presiromanih pa oovoj temi ni ne razmiljaju. No, treba priznati, razlike u pravu nazdravlje prisutne su kao i svi drugi oblici diskriminacije.

Odgovorni urednik

svibanj-lipanj 20023

Posljedice umora uklanjaju se du-im odmorom u pola rada i krat-kim odmorom svaki sat. Poslje-dice zamora uklanjaju se 40-satnimradnim tjednom i dvodnevnim tjednimodmorom.

Okrepa za tijelo i duh

Kad bi se potivale te zdravstvenepreporuke za odgovarajue provedeniodmor, ne bi dolo do kronine premo-renosti koju je potrebno lijeiti godi-njim odmorom u trajanju od 14 do 30dana, ovisno o starosnoj dobi. Biolokibi bilo svrhovitije da se taj godinjiodmor koristi u dva navrata, moda i utri, poput kolskih ferija. Time se brei bolje vraa i odrava bioloka snaga isvjeina duha. Ako i ne doe do pojavepremorenosti, godinji je odmor ipakpotreban, ne samo zbog jednolinostirada, zbog fizike i duevne iscrplje-nosti, stresnih napetosti sa suradnici-ma, zbog moebitnog nezadovoljstvaposlom, zbog sjedilakog naina ivo-ta, boravka u betonskoj urbanoj sredi-ni, zbog rada koji sve vie ima obilje-ja elektronikog i mehaniziranog auto-matizma, koji skoro posve uklanja raz-liku izmeu fizikog i intelektualnognaina rada jer automatiziranost zahti-jeva oboje, nego i zbog potrebe prom-jene ivotne, radne i socijalne sredine izbog bijega od sumornosti egoistinogsivila.

Moda se godinji odmor moe de-finirati kao skup suprotnoga od sva-kodnevice u istoj sredini, kao bijeg izstvarnosti u matu. Godinji je odmorperiod ivota koji osvjeuje i obnavljafizike, duhovne i emocionalne spo-sobnosti ovjeka. To je odmor koji ne

smije biti pasivni nerad, nego aktivnapsihofizika rekreacija. Godinji je od-mor kombinacija fizikih, psihikih isocijalnih aktivnosti, koja potuje tje-lesno-fizioloke, mentalno-higijenskei socio-kulturne norme i ponaanje o-vjeka.

Tko moe koristiti godinjiodmor

Mogu svi, ali svaki ovjek izabirevrijeme i vrstu odmora i rekreacije, posvojoj slobodnoj volji i po svojim mo-gunostima. Oni i one koji su u profe-sionalnom radnom odnosu, imaju vieili manje prihvatljive materijalne mo-gunosti za godinji odmor.

Manje je onih ije su materijalnemogunosti natprosjene, ali oni estoprovode odmor na nain koji ne koristiunapreenju i uvrenju zdravlja. Nji-ma je vie cilj raskona zabava, neod-govarajua ishrana i esta alkoholizi-ranost, sjedilaka putovanja na luksuz-nim brodovima i leei boravak natropskim plaama. Nain njihova dru-tvenog ivota nije prikladan za skla-dan obiteljski ivot, za nesebina pri-jateljska druenja, za to vie kretanja.

Oni iji su prihodi prosjeno zado-voljavajui, padaju u napast da opona-aju nain odmora jet-seta, ali je vei-nom ipak njihov odmor u skladu s pre-porukama preventivne medicine. Zanjih je vano da razumno planiraju od-mor za koga svaki mjesec odvajaju po-trebna sredstva: moda najbolje dvijetreine ivahnosti na moru, jednu tre-inu za pravi odmor u planinama, pa 2-3 dana na kraju da se sredi sve u kuikoja je ipak pravo podruje ivljenjacijele godine za cijelu obitelj. Nagla-sak na aktivnom odmoru obino je jonedovoljan.

Velik postotak puanstva iji suprihodi ispod prosjeka, ili pak ive odsocijalne pomoi ili niske mirovine,ipak se moe zadovoljavajue rekrei-rati u uvjetima koji su drukiji od nji-hova nezavidna ivota. Za dio njih ima

Godinji odmor

ODMAK OD SVAKODNEVICERad je jedno od nekoliko temeljnih obiljeja ovjeka. Promiljeni rad razlikuje ovjeka od drugih

ivih bia. 'to je organiziraniji i to vei rad, to je vei standard ivota. Taj motiv tjera ovjeka dato veim radom postigne to vie. To iscrpljuje i fizike i intelektualne moi i snage. Posljedica su

ili dnevni umor, ili tjedni zamor, ili kronina premorenost koja ve predstavlja bolesno stanje.

s

Kome treba godinji odmor

Svima! Ne samo onima koji profe-sionalno rade. Treba enama koje obi-no rade i na svom profesionalnom, i nasvom kunom radu. Treba kolskojomladini ije je vrijeme rada i uenjaobino dvostruko od trajanja rada od-raslih. Treba umirovljenicima zbogosjeaja osamljenosti, jednolinosti i-vota, osjeaja nepotrebnosti, podcje-njivake iskljuenosti da bilo to po-mau u neijem radu. Svaki ovjek imapotrebu za nekim i neim, za socijal-nim oblikom ivota u kome osjea damoe pomoi i koristiti drugima i da eoni pomoi i koristiti njemu, za oslo-boenjem od napetosti, od nemira, odprezasienosti, od jednolinog svakod-nevnog ponavljanja rituala "ustajanje -put na posao - posao - put natrag - tele-vizija - noni odmor", i opet sutra sveisto.

svibanj-lipanj 2002

ne piti alkoholna pia nego dosta vodeili sokova, povremeno se odmarati; ko-me smeta vonja, prije puta trebao biuzeti lijek protiv munine. Na morumoe doi do utapanja, moe doi douboda morskih otrovnih ivotinja, ku-kaca, gmazova, i to pogotovo zmija, au planinama do padova i kotanih lo-mova, uganua i iaenja zglobova,uboda krpelja i zmija. Svuda moe do-i do sunanih opeklina, sunanice ilitoplotnog udara, smrzotina. Promjenji-vi klimatski uvjeti ometaju mir i od-mor meteoropatima. Mogua su izne-nadna nevremena s munjama, lavine uvisokim planinama, snjeno ono slje-pilo. este su crijevne infekcije od ne-higijenske hrane i namirnica, nezdravevode, neistih ruku; zbog gubitka tje-lesne tekuine, te su infekcije opasneza djecu. Valja misliti da se od nepoz-natih prolaznih poznanstava mogu do-biti spolne bolesti, ukljuivo AIDS.Sve se nabrojeno moe sprijeiti akose na to unaprijed misli!

Prim. dr. Ivica Ruika

4

mogunosti koritenja vansezonskihniih cijena, koritenja jeftinog seo-skog turizma u tijeku ili van glavneturistike sezone. Jeftine jednodnevneili viednevne izlete organiziraju pla-ninarska drutva ili vjerske udruge iupe za vjernike: za malen novac vrloraznolik i zdrav sadraj, esto uz zdra-vu izhranu, uz mogunost aktivnogkretanja, u etiki prikladnom drutvu,u zdravom prirodnom okoliu. Takviizleti, svaki mjesec, odmor su kome totreba, i rekreacija i osvjeenje komeoni manjkaju.

Za kolsku omladinu premalo sekoristi mogunost jeftinog boravka uferijalnim odmaralitima, u nas i u ino-zemstvu. Djeca, kao i umirovljenici,imaju dobre pogodnosti za vlakove, pazimi mogu na kratke skijake izlete, uproljee u planine, ljeti na more, ili useoski turizam.

jaaju krvotok pa bude bolje protica-nje kisika i eera za rad mozga i mii-a. Trenirani organizam bolje obavljatjelesni i umni rad. Aktivnosti uvea-vaju rezervni depo glikogena u jetri,potrebnog za uspjean fiziki i umnirad. Tome pomae ishrana s punopovra za pravilnu probavu, i voazbog vitamina i antioksidansa, s malomasnoa i mesa, mnogo srdela, umje-reno crnog vina. Tu su i plivanje, igre sloptom u vodi ili na suhom, kuglanjeili boanje, ubrzano hodanje ili tranjetko smije, plesanje; itanje knjiga i pi-sanje pisama prijateljima, obilazak sta-rih crkvi ili arheolokih lokaliteta; pe-njanje i sputanje po neravnim tereni-ma, kojih ima u prirodi uz more, a nesamo u umovitim planinama. Svlada-vanje prirodnih prepreka jaa samo-pouzdanje. Kad to treba biti u dru-tvu, a kadto sam, za meditaciju.Nesebino pomaganje drugima, gdjetreba, smanjuje osjeaj osamljenosti istvara osjeaj vlastite vrijednosti. Pu-tovanja, raznolikou i novim utisci-ma, osvjeavaju um i potiu kreaciju.Sve su aktivnosti i raznolikosti godi-njih odmora posebno vane za kol-sku omladinu, da u punoj kondiciji do-ekaju svoje dvostruko radno vrijemeza kolske i vankolske napore.

Kako se ne razboljeti nagodinjem odmoru

Svaki godinji odmor, svako puto-vanje, svaki izlet, uza sve velike kori-sti, stvara i rizik dovoenja zdravlja uopasnost. Na sve mogue rizike valjaunaprijed misliti i unaprijed poduzetiodreene radnje da ih se predusretneili pomogne ako se zbiju. U ovom ge-neralnom prikazu valja spomenuti naj-ee i najtee rizike. Treba ponijetidovoljno lijekova koji se uobiajenotroe, uvati ih na prikladnom mjestuda se ne pokvare. Za visokotlakae do-bro je kad bi imali mali priruni sa-momjera tlaka. Priruni materijal zapruanje prve pomoi otprilike je pro-ireni i brojniji asortiman automobil-ske kutije prve pomoi. Flastere valjauvijek nositi sa sobom, u novarci na-primjer. Na putu valja jesti umjereno,

Kako unaprijediti zdravlje nagodinjem odmoru

Fizika aktivnost integralni je dioljudskog ponaanja; kljuna je za odr-avanje zdravstvene kondicije, radnesposobnosti i duevne ravnotee. To-me odgovara i cilj godinjeg odmora:dugo ouvanje zdravlja, visoka radnasposobnost, postizanje to bolje psiho-fizike ravnotee, vedra starost. Zatoteite mora biti na fizikoj aktivnosti,na to intimnijem kontaktu s prirodom,na socijalnim kontaktima, ali i na ui-vanju u izletnikim, kulturnim, znan-stvenim, estetskim i gurmanskim ui-cima. To treba biti aktivni odmor soputanjem, leerna zabava s uitkom.Ne valja leati sav dan pod suncem, ilisjediti u lokalima. Gibanje i rad miia

svibanj-lipanj 20025

Nakon srednjega vijeka, kada seprirodni ljekoviti initelji slabi-je koriste, nastaje ponovni proc-vat njihova koritenja u 18. stoljeu itraje do naih dana. Otada se razvijajubalneologija i klimatologija, znanostikoje prouavaju prirodne ljekovite ini-telje kopna, mora i atmosfere te naine irezultate njihove primjene na zdrav i bo-lestan ljudski organizam.

Prirodni ljekoviti initelji, kao dije-lovi prirode, povoljno djeluju na ouva-nje i unapreenje zdravlja, poboljanjevrsnoe ivota te na spreavanje i lijee-nje razliitih bolesti te oporavak i reha-bilitaciju od njih. Prema naravi, dijele seu klimatske, morske i toplike (balneo-loke) initelje, prikazane u Tablici 1.

tri naina lijeenja: klimatoterapiju, ta-lasoterapiju i balneoterapiju.

Klimatoterapija primjenjuje kli-matska poela (elemente) i initelje (mo-difikatore) karakteristine za neko pod-ruje, koji imaju povoljan fizikalno-kemijski, bioloki i psihiki utjecaj naljudski organizam. Dozirani klimatskipodraaji izazivaju reakciju organizma itime postiu ljekoviti uinak. Razlikujuse nizinska (0-300 m) kontinentalna i pri-morska klima, srednjegorska (500-800m) i visinska klima (vie od 800-1800m). Ljekovitost klime mogu izraziti po-kazatelj ohlaivanja po Hillu i bioklima-toloki TWH (temperatura, vjetar, vla-nost) pokazatelj.

Talasoterapija, marinoterapija ilimorsko lijeenje, primjenjuje prirodneinitelje svojstvene moru i primorju uljekovite svrhe. Struna talasoterapijakoristi ih u posebnim zdravstvenim usta-novama i/ili drugim mjestima boravkapod stalnim lijenikim nadzorom, a sa-mostalna izvan zdravstvenih ustanova,po lijenikoj preporuci. Cilj je strunetalasoterapije spreavanje i lijeenje raz-liitih bolesti te oporavak i rehabilitacijanakon njih, a samostalne odranje i una-preenje zdravlja te poboljanje vrsnoeivota. Talasoterapija se koristi za pravi-lan rast i razvitak djeteta, u rekreaciji izdravstvenom turizmu. Nakon tri do 12dana boravka u morskim ljeilitima, e-sto dolazi do pojave opih i mjesnihpromjena u ljudskom organizmu koje na-zivamo talasoreakcija. Javljaju se umor,depresija, nesanica, probavne smetnje,hunjavica i slino. Mjesno se javlja bol ubolesnim i/ili oteenim dijelovima tije-la (zglobovima, kraljenici, operiranimmjestima). Talasoreakcija, reakcija or-ganizma na stres izazvan primjenom lje-kovitih morskih initelja, pokazatelj jenjihove jaine i pomae pri doziranju. s

Prirodni ljekoviti initelji u medicini

BOGATSTVO U ZEMLJI, MORU I ZRAKUPovezanost ovjeka s prirodom i njezinim ljekovitim initeljima oituje se u njihovom

tisuljetnom koritenju. Ljudske nastambe ve su u pretpovijesti bile smjetene blizu izvoratermomineralnih voda. U rimsko doba bila su na cijeni mjesta s izvorima termomineralne vode

i peloida. U njima su graena kupalita u kojima su se odmarali, lijeili i oporavljali rimskivojnici, bogatai i obian puk.

Tablica 1. Prirodni ljekoviti initelji

KLIMATSKI MORSKI TOPLIKI(BALNEOLO'KI)

promjena klimatskog mjesta klima termomineralne vodeklimatska poela i initelji istoa zraka peloidiklimatski postupci morska voda naftalanistoa zraka alge klimasunevo zraenje biljni pokrov istoa zrakamorski initelji etnice i staze biljni pokrovkrake pilje sunevo zraenje etnice i stazerudnici soli pijesak sunevo zraenje

solanski peloidmorski peloid (liman)

Za optimalan rezultat primjene pri-rodnih ljekovitih initelja, na njihovu na-lazitu i/ili mjestu primjene, potrebno jezadovoljiti ljeiline uvjete primjene.

Umjeren dnevni ritam

Ljeilini uvjeti ukljuuju dnevni ra-spored obroka, lijeenja, odmora i slo-bodnoga vremena. Preporua se doru-kovati od 8 do 9 sati, ruati od 13 do 14sati i veerati od 18 do 19 sati. Lijeenjese provodi u prijepodnevnim i/ili posli-

jepodnevnim satima, dnevni je odmorposlije ruka, a noni od 22 sata naveerdo 7 sati ujutro. Zdrava prehrana pretpo-stavlja zdrav nain njezina dobivanja,pripreme i uzimanja. Obroci, odreenekalorijske (dulske) energetske vrijed-nosti, moraju imati uravnoteen sastavbjelanevina, masti, ugljikohidrata, mi-nerala i vitamina, a dijetalna prehranamora biti osobno prilagoena svakomukorisniku. Iskljuenje puenja, alkoho-la, droga i tetnih navika (neredovitostuzimanja obroka, sjedenje, raspored od-mora) preduvjet su korisnoga djelovanjaprirodnih ljekovitih initelja. Jutarnjatjelovjeba, naroito na istomu zraku,vrlo povoljno utjee na sustav za kreta-nje, srani, krvoilni i dini sustav te du-

evno stanje. Cjelodnevni boravak na i-stom zraku vrlo povoljno utjee na cje-lokupno tjelesno i duevno zdravlje.Drutveni, kulturni, rekreacijski, port-ski i duhovni programi, koji ukljuujuraznovrsne sadraje, vrlo su vani u lje-ilinim uvjetima. Iskljuenje buke i za-gaenja zraka u ljeilinim mjestimaneophodno je u provoenju zdravstve-nih programa.

U medicini razlikujemo, prema vrstikoritenih prirodnih ljekovitih initelja,

svibanj-lipanj 20026

Balneoterapija primjenjuje mineral-ne vode, peloide i naftalan u ljekovitesvrhe. Struna balneoterapija koristi lje-kovite toplike initelje u posebnim zd-ravstvenim ustanovama i/ili drugim mje-stima boravka pod stalnim lijenikimnadzorom, a samostalna izvan zdrav-stvenih ustanova, po lijenikoj prepo-ruci. Cilj je strune balneoterapije spre-avanje i lijeenje razliitih bolesti teoporavak i rehabilitacija nakon njih, asamostalne ouvanje i unapreenje zd-ravlja te poboljanje vrsnoe ivota. Bal-neoterapija se koristi u rekreaciji i zd-ravstvenom turizmu. Nakon 3-6 kupeljii/ili 5-7 dana boravka u toplikim ljeili-tima, esto dolazi do pojave opih i mje-snih promjena u ljudskom organizmu,to nazivamo balneoreakcija. Javljaju seumor, depresija, nesanica, gubitak apeti-ta te bol u bolesnim i/ili oteenim dije-lovima tijela (zglobovima, kraljenici,operiranim mjestima). Balneoreakcija,oblik reakcije organizma na stres izaz-van primjenom ljekovitih toplikih ini-telja, pokazatelj je jaine toplikih ini-telja i pomae pri njihovu doziranju.

Ljeilina mjesta u Hrvatskoj

Hrvatska je bogata mjestima kojaimaju ljekovite klimatske i morske ini-telje, kao i nalazitima prirodnih inite-lja koji su rezultat geolokih procesa: ter-

momineralne vode, peloidi, morski pe-loidi ili limani, naftalan i pijesak. U kon-tinentalnom dijelu nalazita su termomi-neralnh voda i peloida, dok je primorskai otoka Hrvatska bogata prirodnim lje-kovitim klimatskim, morskim i drugiminiteljima. U popisu s prirodnim ljeko-vitim initeljima u Hrvatskoj nalazi senjih 156. Razvrstana su kao nalazita i/ili mjesta primjene, a prema vrsti inite-lja u klimatoterapijska, talasoterapijska ibalneoterapijska. U hrvatskoj medicinidjeluje 18 ljeilinih mjesta (Tablica 2.).

Zdravstveni turizam, kao grana turi-stike djelatnosti, struno i pod nadzo-rom koristi prirodne ljekovite initelje i/ili postupke fizikalne medicine i rehabi-litacije radi ouvanja i unapreenja zd-ravlja i/ili poboljanja vrsnoe ivota. Unjemu se koriste povoljna djelovanja kli-me, suneva zraenja, termomineralnihvoda, jezera, mora, alga, peloida (mor-skih i slatkovodnih), pijeska i naftalan.Korisnik je turist, hotelski, u kampu i/iliprivatno smjeten gost, koji ivi odabra-nim nainom ivota, dok dio dana odva-ja za primjenu spomenutih initelja i po-stupaka. To su zdrave osobe ili osobe skroninim oteenjima sustava za kreta-nje, s odreenim bolestima dinoga, kr-voilnoga i drugih sustava te koe. Zaodranje i unapreenje zdravlja i pobolj-anje vrsnoe ivota potrebni su svekoli-

ka briga i raznovrsni programi: zdraveklime i okolia, zdrave i/ili dijetalneprehrane, stjecanja pozitivnih navika iodvikavanja od tetnih navika, dobrogastanja sustava za kretanje, zdravog srca ikrvnih ila, aktivnog odmora, rekreacijei porta, dobrog mentalnog zdravlja, vi-soke vrsnoe ivota, druenja, kulture izabave te duhovnosti.

Radi osiguranja budunosti primjeneprirodnih ljekovitih initelja u Hrvatskojpotrebno je zatititi nalazita i/ili mjestaprimjene prirodnih ljekovitih initelja,redovito ispitivati njihov sastav, istrai-vati i ocijeniti njihove povoljne uinkena zdrav i bolestan organizam, potaknutii usmjeriti izgradnju ljeilinih i zdrav-stveno-turistikih objekata u blizini nji-hovih nalazita te koristiti prirodne lje-kovite initelje u medicini, zdravstve-nom i ljeilinom turizmu, prehrambe-noj, farmaceutskoj i kozmetikoj indu-striji.

Prim. mr. sc. Goran Ivanievi,dr. med.

Tablica 2. Ljeilitna mjesta u Republici Hrvatskoj

MJESTO VRSTA ZDRAVSTVENE USTANOVE LJEKOVITI INITELJI*

Biograd Specijalna bolnica za ortopediju KTBizovac Poliklinika "Bizovake Toplice - medicinska rehabilitacija" BtmvCrikvenica Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia KTDaruvar Specijalna bolnica za medicinsku rahabilitaciju Daruvarske Toplice BtvIvani Grad Specijalna bolnica za medicinsku rehanilitaciju Naftalan BtmvnKrapinske Toplice Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju BtvLipik Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju BtmvMakarska Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka KTNin Specijalistika ambulanta KTlOpatija Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju,

bolesti srca, plua i reumatizam Thalassotherapia KTRovinj Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju "Prim. dr. Martin Horvat" KTpsSv. Stjepan, Livade Ljeilite Istarske Toplice BtmvpStubike Toplice Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju BtvTopusko Ljeilite BtvTuheljske Toplice Turistiko-rekreacijski centar Mihanovi BtvpVaradinske Toplice Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju BtmpVela Luka Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos KTlVeli Loinj Ljeilite za bolesti dinih organa i koe KT

*K klimatoterapijski, T talasoterapijski, B balneoterapijskitv termalna voda, tmv termomineralna voda, p peloid, l liman, ps pijesak, n naftalan.

svibanj-lipanj 20027

Pored toga, isticalo se da Gorski ko-tar u svojoj blioj i daljoj okoliciima znaajne gradske aglomera-cije i jaku osovinu Zagreb - Rijeka, kojae imati velike potrebe za zdravstveno-rekreacijskim sadrajima tog gorskogpodruja. U meuvremenu se taj dio pro-metne osovine bitno poboljao, a Gorskikotar postaje kraj ugodan za oko putni-ka, koji se sve bre prometno prelazi,sada i bez prijanje obvezne okrepe naputu.

Raanje turistike ideje datira od vre-mena prije Prvog svjetskog rata, a rege-nerira se izmeu dva svjetska rata. Mog-lo bi se rei da je taj interval izmeu dvasvjetska rata i najplodonosniji. Izgraenisu mnogi hotelski kapaciteti, vrlo je ras-prostranjen obiteljski turizam, dolazi doizgradnje mnogih sportskih, posebnoskijakih objekata.

Zatim slijedi prekid zbog Drugogsvjetskog rata te 70-ih godina ponovnopoticanje i razvoj turistike ponude. On-da opet slijedi rat, sada Domovinski rat,da bi se ponovno nali na poetku.

Nepovoljni demografski trendovi vi-eslojni su. Meutim, ope je poznato dana njih snano utjee gospodarska situa-cija.

Prema djelatnostima kojima se ljudibave, preraivaka industrija po brojuzaposlenih na prvom je mjestu, zatim sli-jede poljoprivreda i umarstvo, a iza to-ga trgovina i graevinarstvo. Od drutve-nih slubi, znaajno mjesto zauzimajuzaposlenici u sustavu obrazovanja (njih479), dok je u zdravstvu goranskih opi-na 109 zaposlenika. Svega 106 zaposle-nika u hotelima i restoranima u goran-skim opinama vjerojatno govori o za-poljavanju sezonske radne snage, ali inajrjeitije o dananjem poloaju ukup-nog turizma u Gorskom kotaru.

U tekstu se posebno elimo usredo-toiti na zdravstveni turizam, kao jedanod najpotencijalnijih dijelova ope turi-stike ponude Gorskog kotara. Kod togane mislimo da ga treba izolirano proma-trati, ve naprotiv u ozraju ope turi-stike ponude. Naravno, da bismo mogligovoriti o zdravstvenom turizmu, po-trebno je prije svega uiniti strunu va-lorizaciju klimato-biolokih imbenikaklime nekog kraja na zdravlje ljudi. Po-sebno treba ocijeniti komparativnu pred-nost Gorskog kotara za zdravlje ljudi.Naravno da su nam od znaenja povije-sne injenice i dokazi. Meutim potreb-no je u tom pristupu vie dokaza iz sada-njosti. U tome znaajnu ulogu moguodigrati zdravstveni djelatnici, struno-znanstveno valorizirajui prednost kli-

me jednog kraja za zdravlje ljudi. To jezapravo i najtei dio posla, jer ga zajed-nica ne prepoznaje kao vrijednost u kojutreba takoer ulagati, koja nije trenuta-no isplativa, u to individualno turistikidjelatnici nee ulagati, ak e teko isponzorirati. To zahtijeva dugoroan,strpljiv, struno i znanstveno argumenti-ran pristup, koji se tek nakon toga moemarketinki plasirati.

Prema tome, osnovna poruka jest danam je prvi korak izrada materijala okomparativnoj prednosti Gorskog kota-ra u zdravstvenom turizmu, kao pretpo-stavci za izradu Programa razvoja zd-ravstvenog turizma. Reeno je u uvoduda postoji ve stoljetna tradicija koja jeformirala svijest da je podruje Gorskogkotara i zdravo klimatoloko podruje.

Zdravstveni turizam u Gorskom kotaru

ZDRAVO KLIMATOLO'KO PODRUJEGorski je kotar po nizu odlika podruje s mnogim specifinim obiljejima, od geografskih,

klimatolokih, kulturolokih do demografskih, koja ga jasno odreuju u jednu cjelinu.I pored raznolikih mogunosti razvoja turizma koje prua Gorski kotar, od izletnikog,

lovno-ribolovnog turizma, sportskog, obiteljskog itd. naglasak je stavljen na zdravstveni turizams obzirom na komparativne prednosti tog kraja.

s

Jedan od izvora rijeke abranke

svibanj-lipanj 20028

Zdravlje - izazov za razvojturizma

Zdravlje dobiva danas sve vie navanosti, ne samo kao genetski imbe-nik, ve i kroz saznanje da je zdravljemogue unaprijediti i sauvati. Zdravljenije samo kao bitan imbenik za proiz-vodnju i odravanje ivota; zdravlje po-staje i imbenik novih drutvenih vrijed-nosti: to dueg aktivnog ivota, fizikei mentalne kondicije, mladosti, pa i lje-pote.

Naravno, ivot ovjeka dananjiceprvenstveno je koncentriran na urbanesredine, na mjesta gdje su okolini im-benici sve nepovoljniji. Moe se slobod-no rei da ti problemi rastu eksponenci-jalno s veliinom urbanog sredita.

S obzirom na to da se Gorski kotarnalazi na prometnoj transverzali Zagreb- Rijeka, valjalo bi razraditi posebne zd-ravstveno-rekreacijske programe tije-kom vikenda, te kombinacije zdravstve-no-rekreacijskih zabavnih programa.

Klimatsko-terapijski programi

Pored rekreacijskih programa, koji suprvenstveno preventivni, radi ouvanjazdravlja i bolje psihofizike kondicije,klimatsko-terapijski programi imaju zacilj iskoristiti klimatska naela i initeljenekog podruja kako bi izazvali tera-peutski uinak. Gorski kotar ima podra-

ajnu klimu koja ima povoljan utjecaj navei broj kroninih oboljenja (Tablica1.).

Pretpostavke za razvojzdravstvenog turizma

Zakljuno bi se moglo rei da je raz-voj zdravstvenog turizma svojevrsnaansa za opi razvoj, ali da je potrebnomnogo vie strunog pristupa, kontinui-ranog i koordiniranog rada, koji e tekdugorono dati rezultate. Nadalje je po-trebno:

- uiniti strunu valorizaciju klimat-sko-biolokih imbenika na zdravlje lju-di,

- posebno ocijeniti komparativnuprednost Gorskog kotara u zdravstve-nom turizmu,

- izraditi strateke osnove razvoja tu-rizma u Gorskom kotaru.

Tablica 1. Indikacije za primjenuklimatoterapije u Gorskom kotaru

Podruje mentalnog zdravlja neurovegetativna distonija neuroza menaderske bolesti nesanica razne smetnje u starijim godinama

Podruje bolesti srca i krvoilnogsustava hipertonija koronarna bolest bez stenokardinih tegoba kompenzirana miokardiopatija anemije

Podruje alergijskih i plunihbolesti bronhalna astma (koja iziskuje terapiju u gorskim predjelima) bronhitis i emfizem plua

Endokrinoloke bolesti dijabetes bez komplikacija hipertireoza

One bolesti kronine upalne bolesti degenerativni procesi srednje one ovojnice

Ope bolesti astenije rekonvalescencije

Prof. dr. sc. Josip Grguri, dr. med.

S druge strane, u modernoj civiliza-ciji skrauje se radni tjedan onih kojirade. Stvara se vrijeme dokolice, kojeljudi mogu provesti pasivno, sjedei uztelevizore, ili razvijati potrebu za aktiv-nim pristupom: rekreacijom, sportskimaktivnostima, kretanjem. Nije na odmetspomenuti da ovogodinji Svjetski danzdravlja pod motom "Kretanjem do zd-ravlja", daje poruku cjelokupnom puan-stvu svijeta da je potrebno kretati se vie.

Teko je danas zadovoljiti potrebe zakretanjem bez odlaska u prirodu, iji seutjecaj i dobrobit pojaavaju programi-ranom rekreacijom u klimatolokim po-

voljnim uvjetima. Prema tome, raznovr-sni rekreativni programi u smislu ouva-nja zdravlja u za to povoljnim uvjetimadaju velike mogunosti Gorskom kota-ru. Potrebno je razraditi ponudu raznovr-snih programa kao na primjer:

1. zdravstveno-rekreacijskih progra-ma preko cijele godine,

2. programa u ljetnim mjesecima, po-gotovo za osobe s dinim, kardiovasku-larnim i neurogenim smetnjama,

3. programa u zimskim mjesecima,pogotovo za djecu, sportae,

4. koritenja odmora u dva dijela (naprimjer: 2 tjedna na moru te 1 tjedan ugorju),

5. vikend sadraja.

Prirodne ljepote Gorskog kotara

svibanj-lipanj 20029

Gorski kotar, prekrasan brdsko-planinski kraj nae zemlje,idealan je za razvoj, kod nasnedovoljno razvijenog, seoskog turiz-ma. Ugodna klima, posebno ljeti, po-godna je i za zdravstveni turizam, na-roito za oporavak rekonvalescenata.Te je prednosti Gorskog kotara pre-poznala naa sugovornica Mirjana Jur-kovi, vlasnica pansiona "Jurkovi" uTru, malom mjestu u abarskom kra-ju, smjetenom na 830 metara nadmor-ske visine. Svoju ponudu obogatila jezdravom, ukusno pripremljenom hra-nom, a to je najvanije, toplim, prija-teljskim pristupom svakome gostu.

Koja je specifinost i bogatstvoovoga kraja? Kakav je Gorski kotari ovaj sjeverniji dio, abarski kraj?'to ljudi rade, od ega ive?

- Specifinost Gorskog kotara veli-ke su ume, blaga klima, ljeta bez vru-ine, a zimi su temperature jako niske,i do -29C. Vrijeme je mirno, nemavjetra i ako se ovjek dobro obue, nijemu zima. Na visini od 830 m, na kojojse nalazi Tre, nema magle ili je onaizuzetno rijetka. Ali ni klima nije vieto je bila. Nekada su zime trajale po 6mjeseci, sve je bilo bijelo, a sada zimipo 2-3 puta zapadne snijeg i brzo seotopi.

Ljudi ovoga kraja ive uglavnomod drvne industrije, a dio ljudi radi i uSloveniji. Odavde odlaze kolovaniljudi i rade u velikim slovenskim fir-mama. Izgleda da ih izvan ove sredinevie cijene nego u njihovome kraju.

Djeca, koja se koluju u Rijeci iliZagrebu, preteno tamo i ostanu. Gor-

ski kotar izumire. Uvjeti ivota nisupogodni, nedovoljno je radnih mjesta,nema dovoljno industrije. itava e se-la izumrijeti. Meutim, koliko god imastarih i naputenih kua, gosti koji do-u u ovaj kraj uvijek se vraaju. Nekiak naprave vikendice. Zato Gorskikotar mora potraiti spas u turizmu.Svi koji dou ovamo, kau da je ovajkraj mala 'vicarska. Mi imamo punoneiskoritenih kapaciteta za seoski tu-rizam. Gotovo svaka kua moe seiskoristiti jer u veini ivi po dvoje lju-di. Samo, ljudi nemaju dovoljno podu-zetnosti pa se time ne ele baviti.

Raj za ljubitelje prirode

'to onda Gorski kotar moe, ve-zano za turizam, ponuditi?

- Ovisno o interesu gosta, moe po-nuditi lov, ribolov, rafting na Kupi,razliite sportske sadraje - tenis, ski-

janje, skijako tranje, jahanje, bicikli-zam, planinarenje, pjeaenje. Kraj jeidealan za zimske pripreme sportaa.Gosti uivaju u planinarenju, u prekra-snim vidikovcima. Blizu su Risnjak iSnjenik, izvor Kupe. 'ume su bogatevrganjima, borovnicama, malinama,od proljea pa do kasne jeseni svimvrstama ljekovitog bilja. Ima punosadraja i svakome gostu treba zaseb-no prii i vidjeti koji je njegov interes,to bi volio obii i onda tako napravitiprogram od tjedan ili deset dana.

K meni gosti preteno dolaze s obi-teljima i u malim grupama. Prednost jetakve grupe to im je interes pretenozajedniki i sadraj se osmisli za svih.Svi su ili planinari, ili biciklisti, imajuneto zajedniko.

Zato to su zime otre, hladne, aljeta ugodna, nisu vrua pa je na mojimkrevetima uvijek zimski pokriva, ne-

Razgovor s Mirjanom Jurkovi, vlasnicom pansiona u Tru, dobitnicom nagradeakcije Goranska razglednica za najgostoljubiviju domaicu Gorskog kotara

Gorski kotar - 'vicarska u malom"esto se poslije ruka, kada se gosti odu odmoriti, opustim u etnji po prirodi. I to onda nije samoodmor, nego i doping koji me napuni energijom i umor nestane. Dvadeset godina, koliko se bavim

ovim poslom, prolo je u trenu. Nedavno me jedan gost podsjetio da je prije dvadeset godina biomeu prvima, onda kada sam tek kupovala leajeve za njihov smjetaj. Iznenadila sam se:

zar je prolo ve toliko godina?"

s

Pansion Jurkovi u Tru

svibanj-lipanj 200210

ki gosti ljeti kombiniraju boravak - da-nju odlaze na more, koje je odavde uda-ljeno sat i pol, a nou spavaju ovdje.Na alost, kod nas more i planine nisudovoljno povezani. Oni se mogu kom-binirati i dnevno, jednodnevnim izleti-ma, razliitim piknicima, boravkom uprirodi koji se moe provesti na lova-koj eki, na kojoj moete gledati razli-ite divlje ivotinje, ili barem tako dase dio odmora provede na moru, a diou ovoj predivnoj planinskoj klimi.

Ovaj je kraj prvenstveno raj za lju-bitelje netaknute prirode. U blizini jehranilite jelena i kouta. Sjeam sejednog starijeg branog para koji je sa-te provodio na tom hranilitu i jedandan su mi doli i rekli da su postalikumovi". Gledali su okot jedne srne ipriali kako su uivali u prizoru i umalom lanetu koje je pokualo stati naklimave, tanke noge. Tko god voli i-votinje, na hranilitu uiva jer sve i-votinje jedu iz ruke.

sektora. Kue u ovome kraju puno sunie cijene nego one na moru i akouzimate kredit na hipoteku, iznos ebiti puno manji, odnosno nedovoljanza bilo kakav ozbiljniji razvoj. Nada-lje, nema turistikih navika primanjagostiju i bavljenja turizmom. Kada bibanke kreditima pratile apartmane, ku-e, seoska domainstva i kada bi agen-cije punile te kapacitete, to bi omogu-ilo otplatu tih kredita, turizam bi kre-nuo. Ali kod nas banke djeluju samo-stalno, nema irokog dravnog intere-sa da se ovaj kraj oivi, a agencijamanije zanimljiv prostor u koji ne stanebarem jedan autobus ljudi. Agencijeele zaraditi ne obiteljskim turizmom,nego velikim turama - masovnim tu-rizmom. Tako je, to se tie naeg lo-kalnog turizma, sve razjedinjeno.

Moe li Gorski kotar ponuditieko-turizam?

- Gorski kotar moe ponuditi eko-turizam zatvorenog tipa, manjim gru-pama. Jedan mi gost kae: "Sad znamzato Tre nije na svim autokartama,ni na putokazu. Zato jer ovu ljepotuuvate sami za sebe. Pa i bolje da ganema. Mi emo dolaziti." Ali, nije toistina. Sve ima svojih prednosti, i toto nemamo puno kapaciteta i ne mo-emo primiti nekoliko stotina gostiju.

Najbolji je pekmez od malina

'to ste vi vidjeli kao svoj interesi zato ste se poeli baviti ovim po-slom?

- Ja prvenstveno volim ovaj posao.Volim kuhati, pripremati zimnicu, pr-vo za sebe. Ja prvo sebe volim i sve tospremam sebi volim spremiti i mojimgostima. Volim znati to jedem. I sadasu to i gosti prepoznali, ak sam prisi-ljena raditi ajvare, zimnicu, silne kom-pote, u kojima nema nikakvih konzer-vansa osim eera, soli i octa. Spre-mam jako puno zimnice za svoje go-ste, i kiselo, i slatko, esto neto ku-ham i do duboko u no, jer neke vrstevoa, kao npr. trenje, ne mogu ekati.Najbolji je pekmez onaj od malina. Go-sti koji vole prirodu, naberu puno raz-liitih plodova koje ja onda odmah

ukuham, pa sobom kui ponesu teglicekompota, pekmeza ili ukiseljenih vr-ganja.

A tu je i prekrasno druenje s ljudi-ma. Seoski turizam nije pristup gostu:"Izvoli klju, gore ti je soba, ruak je utoliko sati, dovienja." Mi se toliko zb-liimo s gostima da oni prestanu bitigosti i postanu prijatelji. I svrate kadasu na proputovanju, dou na kavu. Tajse osjeaj ne moe platiti. Novac nijemjerilo tog prijateljstva.

Da imate sve uvjete, to bistevoljeli promijeniti? Koji bi bio idea-lan oblik bavljenja turizmom?

- Prvo bi trebalo biti vie ovakvihseoskih domainstava, koja bi se tre-bala sjediniti: jedan bi imao mljekaru isiranu, drugi bi radio kobasice i drugemesne proizvode, trei bi uzgajao po-vre. Netko bi odravao staze za et-nju, netko bi imao konje za jahanje,iznajmljivao bicikle ili imao koiju zarazgledavanje ovoga kraja. Moguno-sti je bezbroj, a sve bi trebala povezi-vati jedna agencija i kreditima pratitibanke. I, naravno, neophodni su smje-tajni kapaciteti. Mnogi kau da, akose otvori neki novi hotel, on e bitikonkurencija. Ne, nama nitko nije kon-kurencija, zajedniki moemo samobolje raditi. Kada bi nas bilo vie, punobismo ljepe i lake radili nego pojedi-nac sam. Treba raditi promidbu. Nit-ko nije dovoljno jak da to ini sam zasebe. Turistika zajednica ima taj za-datak. Ja u poetku nisam bila u stanjusama sebe reklamirati jer je trebalo sm-jetaj graditi, dograivati i ureivati. Akasnije je bilo dovoljno par puta biti naTV i pozivi su krenuli iz cijele zemlje.A sada je Internet udo. Svi podaci sudostupni.

fielite li vi poveati svoje kapa-citete ili je ovo optimum kojim stezadovoljni?

- Nisam zadovoljna. Moj je ivotnicilj kompletirati smjetaj za autobusljudi. Tko god se bavi turizmom, onzna to to znai, jer to je poeljni opti-mum kada se svakom gostu jo uvijekmoe pruiti maksimum zadovoljstvai panje. Ako je vie ljudi, to se raspli-ne. To vie nije prava stvar, sve je ma-

Mirjana Jurkovi u svome okruenju

Kako proiriti informacije oGorskom kotaru i turistima kojiovdje jo nisu bili?

- Niti promidba nije problem.Problem su smjetajni kapaciteti i raz-vojne mogunosti turizma zbog nepo-stojanja poticaja i interesa financijskog

svibanj-lipanj 200211

sovno i serijski. Toliko ljudi uspijemopsluiti za jednodnevne izlete, ali ne-mam smjetaj, kreveta. Svi vole biti naokupu, zajedno se zabaviti i nitko neeli biti na drugom kraju mjesta iakobih i takav smjetaj mogla organiziratipo kuama, vikendicama, a problem jepogotovo s djecom koja trebaju imatinadzor na jednom mjestu, biti na oku-pu. Imala sam jednu takvu priliku, alinisam imala dovoljno financijskihsredstava, a banka me nije pratila kre-ditima.

Na planinarenje se ne nosikiobran

Kakve su vam sve organiziranegrupe dolazile?

- Bilo je puno razliitih sportaa,planinara, motociklista, biciklista. Ovegodine emo organizirati obiljeenubiciklistiku stazu kroz umu. Prolesmo godine imali i automobilske utr-ke. Ima pomaka, ali trebalo bi punovie raditi. Treba poeti od male djece.Ja smatram da kole u prirodi trebaorganizirati ve za malu djecu. Djecanaue razlikovati to je smreka, to jejela, to je bor. Upoznaju biljke, cvije-e. Dananji odgoj i odnos generacijapromijenjen je. Ja sam odgajana takoda sam ve u osnovnoj koli znala bratiljekovito bilje; brali smo borovnice,cvijee i svako sam ljeto prodajom za-radila deparac. Ne samo to sam uilao ljekovitosti biljaka, nego sam i zara-

dila za cijelo ljeto jer sam svaki dan stetom i bakom ila neto brati. A, to jenajvanije, tako sam stvorila radne na-vike. Tako bi se danas moglo u timekokolama raditi s djecom, pogotovos gradskom, da ona naue neto o pri-rodi, da beru vrganje ili druge plodove.Ako nita drugo, ono to naberu, tosami pojedu, to je djeci poseban do-ivljaj - na primjer palainke s borov-nicama, ili vona salata, ili gljivespravljene na razliite naine. Jednomsu se djeca iz Zagreba podijelila u viegrupa i mladi planinari su, na primjer,nauili kako se trebaju obui, obuti,kako treba uvrstiti zglob da ne doedo uganua u penjanju, kako se na pla-ninarenje ne nosi kiobran nego kaba-nica i jo svata. Djeca to vole nauiti,pogotovo u prva etiri razreda osnov-ne kole. Tako bi upoznali razliite po-jave u prirodi, a to je najvanije, pro-mijenili klimatske uvjete, to uvijekpovoljno utjee na njihovo zdravlje iotpornost. Uivam gledati kako im seu prirodi otvara apetit i kako, kao maligladni ptii, pojedu sve to spremim.Dogodilo mi se da me zvala jedna maj-ka i pitala kakve ja to fritule radim, danjezine nisu vie tako dobre kao odtete Mirjane. Koliko sam samo recepa-ta izdiktirala preko telefona!

Znam da Tre ima novu, dese-tak godina staru osnovnu kolu, ukojoj je ak predvien smjetaj zadjecu-goste iz drugih krajeva.

- U koli je etrnaest soba s kupao-nicama koje nisu dovrene. Ideja je bi-la da naa djeca idu na ljetovanje namore, a da s mora dou djeca za bora-vak u prirodi, za kolu u prirodi, kolujezika, informatike... To, naalost, nijenikada zaivjelo.

'kola u Tru postala je ekoko-la?

- Da, dobila je zelenu zastavu iprimljena u europsku mreu ekokola,to je rezultat viegodinjeg truda, ra-da s uenicima, u koli, na okoliu ko-le, a to je poticaj i za razvoj raznihdrugih sadraja.

Koliko ljudi ili obitelji ima or-ganiziran ovakav oblik turizma?

- U Tru sam jedina, a i na netoirem podruju. Kada popunim svojekapacitete, ako ba doe vea grupa,smjestim ih i u susjedne kue, vikendi-ce, ono to imam na raspolaganju.

'to je najvea nagrada u ovomeposlu?

- Najvea je nagrada kad se gostvraa i kada vam alje drugog gosta.Najdrai su mi oni gosti doli po pre-poruci. Ni jedna reklama ne moe za-mijeniti preporuku iz prve ruke. Takvigosti ve znaju na to dolaze, slinogsu karaktera kao prijatelji koji su ihposlali. Najvea mi je nagrada kada jegost zadovoljan. Da se ovim poslombavim zbog novaca, ve bih davno bilajako bogata, ali time se bavim jer vo-lim ovaj posao i stvarno ga radim sasrcem. I najmanjem djetetu treba po-svetiti istu panju kao odraslome i onoe htjeti opet doi sa svojim roditelji-ma. A ponovni radosni zagrljaj malihdjejih ruku nagrada je o kojoj vamgovorim.

Boravak u prekrasnoj prirodi, uzpanju i ljubaznost domaice, pravi jeodmor. I gost se uvijek rado vraa.Razlog tome su i rijei jednog dugogo-dinjeg gosta gospoe Mirjane koji jojje rekao: "Sada znam zato ste vi uvi-jek nasmijani i nikad se ne razljutite.Zato to oko sebe okupljate ljude istekao to ste vi i, onaj tko je drukiji,vie se ne vraa."

Razgovor vodila:Suzana Jankovi, dr. med.

svibanj-lipanj 200212

Izletnikom smatramo osobu-posje-titelja zemlje u kojoj ostaje ma-nje od 24 sata ili ne prenoi nitijednom. Po Deklaraciji iz Haga, turistje osoba koja je u posjeenoj zemljiostala due od 24 sata ili ostvarila naj-manje jedno noenje radi rekreacije iliodmora, zdravlja, studija, porta, reli-gije, obitelji, posla, javnih skupova imisija.

Kad popustimo uzde

Oputeno i razliito ponaamo se udrugom, novom prostoru, koji nas re-laksira, zavodi i potie na znatno ubla-avanje (samo)kontrole, koja je naatipina svojina ponaanja u svojem do-mu, etvrti ili na poslu. fielja za prom-jenom standardnih jela i pia ostvarujese ponekad na tetan nain, tako da sepretrpavamo neumjerenim koliinamarazliitih vrsta tekuina (najee al-kohola) i hranom preobilnom masno-ama i eerom. To bi bio dio slikekarakteristian za izabrani pasivni inezdravi nain ivota turista, po prin-cipu "od kreveta do stolice i natrag,moe i puzajui, san na podu ili moe ubolnikom krevetu!" Neprimjerenavonja osobnim automobilom pod ut-jecajem alkohola ea je u mlaih vo-zaa, koji imaju veu ansu da lake ilitee povrijede, pa i usmrte sebe, suvo-zae, druge vozae i suvozae te pjea-ke. Uz puenje cigareta, pui se i mari-huana te uzimaju razliita ista" i "pr-ljava" sredstva ovisnosti. ee se zavrijeme odmora razmilja o toj vrsti

izazovnog, tetnog i bolesnog oputa-nja. "Zdravlje se uvruje etnjama,planinarenjem, tranjem, plivanjem,jedrenjem, daskarenjem i podvodnimportovima. Katkad se u tome i pretje-ruje, to moe ugroziti zdravlje, pa iivot", ukazuju nam M. Capar, G. Murri G. Popi. Dananja miljenja turista ouvrivanju zdravlja u turizmu sport-sko-rekreacijskim sadrajima obilujunama naizgled nemoguim, brojnimostvarivim sadrajima koje nude usko-specijalizirani turistiki lanci, hoteli,planinarski domovi, uitelji, vodii, in-struktori i drugi. U posljednje vrijemese nude "adrenalinski sadraji".

Brojni sportski uici

Sportska rekreacija zauzima po-sebno mjesto u gotovo veine gostiju.Raznolike sadraje raznolikih aktivno-sti zapravo je nemogue nabrojiti jerse svakodnevno javljaju nove, do tadanepoznate ponude, pripremljene za"gladne" goste, eljne specijaliteta pri-mijenjene kineziologije, prihvatljiveza obinog i specijalnog gosta.

Plivanjem turist odrava zdravlje.Njime utjeemo na cijeli organizam.Danas neke drave u svijetu (npr. Au-stralija) za vrijeme vremenskih prog-noza prikazuju i posebnu kartu opa-snoga ozonskog zraenja, s uputama oneizlaganju koe suncu. Poznati proiz-voai krema za zatitu koe od suncaproizvode kreme sa zatitnim faktorom40, 50, pa i 60. Ljudi na moru, jedrili-ari koriste takve kreme. Na proljee,a osobito ljeti kapice s "frontinom" po-mau, uz naoale, zatiti glave i oiju.

Neki ljudi ne razlikuju kupanje odplivanja. Skup usklaenih pokreta kojiomoguavaju osobi u vodi da se odrina njezinoj povrini i da se u njoj kreenaprijed zovemo plivanje. Neke sport-sko-rekreacijske aktivnosti koje turistirado prihvaaju jestu: plivanje peraja-ma, plivanje monoperajom, ronjenjena dah, ronjenje uz upotrebu ronilakeopreme, orijentacijsko ronjenje, pod-vodno fotografiranje, podvodno sni-manje filmova i istraivanje osobinamora i morskoga dna, podvodni ribo-lov (koji je doputen samo za osobestarije od 16 godina).

Zdravlje u turizmu i sportska rekreacija

PASIVNO DO UMORAILI AKTIVNO DO ODMORADananjica je sastavljena od stalnih odlazaka milijuna turista cijeloga svijeta na svakojakaturistika odredita, s najeim ciljem: odravanjem i podizanjem psihofizikoga zdravlja.

Roeno je lijeenje odmorom. Brojni turisti svijeta lijee se medicinski programiranim aktivnimodmorom (MPAO). Bitno je razlikovati turistiku medicinu i zdravstveni turizam. Zdravstveni

turizam ima zadatak pomoi ouvanju i unapreenju zdravlja pomou prirodnih faktora okoline.

Obiteljski turizam sastavljen je odspecifinih priprema i pravog izboraodlaska prijevoznim sredstvom doprikladne destinacije. Grupni turizampoeljan je za osobe lakoukljuive uskupine nepoznatih osoba.

svibanj-lipanj 200213

Podvodne sportske aktivnosti izu-zetno su zanimljive turistima. fielja zarazgledavanjem podmorja, podvodnimsportskim ribolovom, kvalitetnomobukom s izvrsnim instruktorima i sku-pocjenom opremom tolika je da lakoizdvajaju znatne materijalne iznose onigosti koji trae izazove u novome i ne-poznatome.

Planinarenje omoguuje niz razli-itih djelatnosti turista i pomae komp-letnom organizmu. Nekada je bilo, asada nije vezano s alpinizmom, orijen-tacijskim natjecanjima, speleologijom.Ovisni su oblici planinarenja, hodanje,uspinjanje, penjanje u stijeni. Planinar-ska djelovanja mogu imati oblik izleta,pohoda, putovanja ili ekspedicije.

Kodeks planinarske etike nepisanje, ali uvijek primjenjiv. U skupini sebrzina uspona prilagoava najsporijemlanu. lan skupine nikada se ne ostav-lja sam u planini. U sluaju nesree,pomae se spaavati na raun odgodeosobnih planova. Otpatke se sklanja najedno mjesto, cvijee ne trga, ne loivatra u umi. Uljudno se ponaa premagortacima. Potuje se kuni red u pla-ninarskim domovima.

Stotine novih, tzv. ekstremnihsportova, kao to su npr. ronjenje udubine preko 100 m, jumping, parag-lajding, alpsko skijanje u nepoznatim ineprovjerenim, nezatienim prostori-ma, pomau viestrukim smrtonosnimzavrecima ekstremnih sportaa.

Koje vjebe preporuiti vozau-turistu? Jutarnja istezanja u krevetu,to due to bolje, tuiranja pa samoma-siranja rukama i runikom, dovoljnotekuine prije vonje poeljni su zasvakoga vozaa. Alkohol? Hvala, ne!

Uvijek moe vjebati: vjebe disa-nja, istezanja, uzruenja, zaruenja,odnoenja, prednoenja, stopala, zat-vora oiju, razgibavanja kraljenice,unjeva. Ako vozimo osobno vozilo,automehaniar nam moe preporuiti:"Na svakih 100 km odmorite svojegalimenog ljubimca - auto." Postavlja sepitanje: brinemo li jednako i za sebe,svoju obitelj ili suputnike u vozilu?Obiaj je veine vozaa da nakon izla-ska iz vozila ne vjebaju, ve hodajusamo do prvog kafia i ponovno sjede.Hodanje, etnju i vjebanje izabiru ri-jetki.

Zato turist treba vjebati? Tradi-cionalne su preporuke o kontinuira-nom provoenju aerobnih aktivnosti utrajanju od 20-60 minuta. Prosjena jeduljina trajanja vjebanja izmeu 30 i40 minuta. Ako ga nije mogue provo-diti na taj nain, mogue je kao vrijed-ne aktivnosti kraeg trajanja: 10-15 mi-nuta vie puta dnevno, kako bi ukupnodnevno trajanje aktivnosti ili vjeba-nja iznosilo najmanje 30 minuta.

Turist moe otetiti zdravlje, pa iusmrtiti se, nepanjom i potpunim opu-tanjem. On se najee, nakon dobro-voljno izabranih, prikladnih, ciljanihportsko-rekreacijskih aktivnosti, za-dovoljno vraa kui, psihofiziki ak-tivno obogaenim organizmom,spremnim nastaviti osobnu profesio-nalnu radnu godinu.

Albin Redi, prof.

ZA'TO TURISTIMA PREPORUAMO PLANINARENJE?

1. omoguuje uspostavljanje tjelesne i duevne ravnotee urbanom puan-stvu,

2. prua svim dobima prihvatljivu duhovnu i tjelesnu rekreaciju,

3. djeluje uspjeno u prevenciji tipinih bolesti civilizacije, vidljivih kao neuro-ze nastale zbog razliitih napetosti, gradske buke, zagaenja zraka i sl.,

4. doputa ostvarivanje raznolikih aktivnosti s obzirom na sposobnosti, mo-gunosti i sklonosti osobe,

5. potie etiku prednost jer iskljuuje borbena nadmetanja, ime istie pra-ve drutvene i odgojne vrijednosti, uz obrazovanje osobnosti,

6. pridonosi napretku prirodnih znanosti prodiranjem u nepoznata i tekopristupana podruja,

7. obogauje i oplemenjuje turiste razvojem ljubavi prema prirodi i neposred-nom kontaktu s njom,

8. potie pozitivan stav o pokretu za zatitu prirode i ovjekove okoline.

svibanj-lipanj 200214

'eerna bolest

Diabetes mellitus najei je uzrok (ijo je u porastu!) nastanka patologije sto-pala i najei uzrok potrebe za amputa-cijom donjih udova! 'eerna bolest do-vodi (ve nakon 8 i vie godina) najprijedo smanjenja, a zatim i gubitka senzibi-liteta na stopalu, nakon ega nastaju vri-jedovi (ulceracije) koji se postupno obi-no produbljuju i proiruju i vrlo tekozarastaju, a mogu se i komplicirati (in-fekcijom, krvarenjem, razvojem komp-letnog dijabetikog stopala, Charcotfrakture ... /Sl. 1./). Na njihovo lijeenjetroi se mnogo vremena i novaca s, naa-lost, obino malim uinkom pa se u raz-vijenim zemljama sve vie uvode pro-grami prevencije u smislu probira (sc-reening) te patologije u njenom zaetku.Kako ti vrijedovi znaajno reducirajukretanje bolesnika, lijeenje ima za cilj,prije svega, smanjiti pritisak teine tijelana sam vrijed (to se postie specijalnimulocima, odnosno dijabetikim" cipe-lama ili drugim ortopedskim umetcima isredstvima), ali i utjecati na bolesnikeglede smanjenja njihove prekomjernetjelesne mase. Vano je omoguiti i tobolju lokalnu prokrvljenost tkiva i kirur-ki ukloniti (dbridement) nekrotino iinficirano tkivo. Jasno je da regulacijadijabetesa, prestanak puenja i neuzima-nje vazokonstriktora (npr. kofeina!)predstavljaju temelj uspjenoga cijelje-nja. Previe je metoda, lijekova i nainalijeenja, ne/operativnog, to se rabe ulijeenju da bismo ih samo nabrojili.

Trauma/artrodeza glenja/umjetni gleanj

Teke ozljede podruja glenja i sto-pala u sve razliitijim ovjekovim aktiv-nostima nerijetko ostavljaju funkcional-no nezadovoljavajui gleanj i stopalo,uz upornu bolnost i pri najkraem hodu.Prije svega, problem predstavljaju hrska-vine zglobne plotine koje se, po trau-matskom oteenju, moraju osposobitiza naporna i dugotrajna noenja cijelogatijela. Unato odista vehementnom na-pretku kirurkih tehnika u ortopediji itraumatologiji (artroskopska kirurgijapoboljala je rezultate), taj se problem unekim sluajevima jo ini pretekim (-praktiki trenutno obeavaju samoosteogeni morfogenetiki proteini /BMP/!?, ali su jo u fazi eksperimenatana ivotinjama ili testiranja na specijal-nim skupinama ozljeenika). Novost ipoboljanje duguju se i uvoenju novihbioresporptivnih fiksacijskih materijala(K. ice, vijci i dr. iz polilaktine kiseli-ne.PLA) koji, unato poetnoj skupoi,imaju svoje medicinsko i financijskoopravdanje. Glavna komplikacija u smi-slu izraene artroze glenja trenutno senajee rjeava artrodezom (kotanimzglobnim ukoenjem u funkcionalnompoloaju stopala), s prednou smanje-nja bola, ali ogranienjem funkcije zglo-ba, to bolesnici (nepuai!) uglavnomdobro prihvaaju. fielja za umjetnim zg-lobom glenja, funkcionalnim i trajnim

Stopalo

SPONA TIJELA I PODLOGE (II)

Sl. 1. /vrijed stopala/

kakve danas imamo u kuku i koljenu, jose uvijek ima smatrati eksperimental-nom. Stoga, iako pomau samo djelo-mino i kratkotrajno, moe se razumjetibolesnike koji koriste razna rasteretna,stabilizirajua, korigirajua i sl. ortotskai pomona ortopedska sredstva.

Hallux valgus

esta je deformacija prednjeg dijelastopala, naroito u ena sa sputenimsvodovima, hallux valgus. Najnovijaistraivanja utvrdila su da je prvi doga-aj u nastanku tog kompleksnog defor-miteta addukcija (pomak prema unutra)prve metatarzalne kosti u odnosu na dru-gu, a tek sekundarno nastaje i svinueprvog lanka palca prema van (uz ostalepratee biomehanike poremeaje u sto-palu, poput kotane "izrasline" na unu-tranjem rubu prve metatarzalne kosti spripadajuom i esto upaljenom burzom,ili bez nje, subluksacije, rotacije i kutnedevijacije palca, uz promjenu poloajasezamoidnih kostiju i dr. /Sl. 2./). Trebaistaknuti da mnotvo pomonih ortoped-skih sredstava, ukljuiv i korektivne or-topedske uloke, ne moe zaustaviti pro-gresiju te kompleksne deformacije pa jeuinkovito lijeenje iskljuivo kirurko(navodno je opisano vie od 100 raznihoperativnih metoda za korekciju valgusanonoga palca!).

Sandi Stoi, dr. med.

Sl. 2. /Hallux valgus/

svibanj-lipanj 200215

Za vrijeme putovanja prehrana jeorijentirana na mnoge nepoznaterestorane. Da bismo procijenilisigurnost prehrane u takvim restorani-ma, potrebno je obratiti panju na zapo-slenike koji nam pruaju uslugu te naistou u objektu, ukljuujui i zahode.Neistoa u sali za jedenje indicira louhigijenu u kuhinji. Potrebno je provjeritida li su isti i bez mrlja posue za jelo,pribor i ae. Obratite panju na bifee ukojima je hrana pohranjena: vrua hranatreba se pariti, a hladna treba biti na tem-peraturi hladnjaka ili na ledu.

Pijte samo sigurna pia

Hrana i pie kojima se ne rukuje pra-vilno mogu biti zagaeni bakterijama,virusima ili parazitima. Ako ne postojisigurnost u kvalitetu vode, tada treba pitisamo aj ili kavu i pia u bocama ililimenkama, te piti direktno iz njih, takoda se prije otvaranja oiste. Potrebno jeprovjeriti da li su epovi neoteeni.

Prilikom izbora hrane treba izbjega-vati sirovu hranu i proizvode od nepaste-riziranog mlijeka. Jesti treba samo kuha-nu hranu koja je jo vrua, ili voe/povre koje sami ogulite jer je modaisprano kontaminiranom vodom. Trebaobratiti panju na gratis prehrambeneproizvode koji nisu u originalnom pako-vanju (kikiriki i keksi, okolada, slanitapii i sl.) jer su doli u dodir s rukamamnogo ljudi koje mogu biti zagaenebakterijama. Budite vrlo oprezni s hra-nom kupljenom od ulinih prodavaa.

Nae loe prehrambene navike dola-ze naroito do izraaja za vrijeme godi-njeg odmora: izbjegavanje doruka,konzumiranje "brze" hrane te masnih,slatkih ili slanih obroka koji osiguravajupuno energije, ali nisu punovrijedni.esto je i u ugostiteljskim objektima po-nuena hrana masna, preslana, s previeumaka, s nematovitim i oskudnim izbo-rom salata i priloga.

Disciplina u prehrani

Godinji odmor je vrijeme oputa-nja, razonode, prikupljanja energije i ob-nove organizma, stoga je potrebno iprehranu prilagoditi u tom smjeru. Preh-rana bi se trebala sastojati od biolokipunovrijedne hrane i proizvoda od ita-rica, s obiljem povra i voa koje nudiljetni period te ribe i plodova mora. Odmesa je najidealnije konzumirati bijelevrste mesa, u manjim koliinama. Po-sebno je vano istaknuti konzumiranjedostatne koliine tekuine. Treba izbje-gavati slatka gazirana pia, a preporuase piti naravne, nezaeerene vone so-kove ili te sokove pomijeati s mineral-nom vodom u istom omjeru. Potrebno jenapomenuti da unos alkoholnih pia mo-ra biti umjeren. Vano je da se za vrije-me godinjeg odmora jede polagano iuiva u hrani, jer jedenje je jedan od naj-vanijih dijelova ovjekova ivota. Sto-ga i hrana koju jedemo treba biti ukusnai hranjiva.

Loe prehrambene navike konzumi-ranja "brze" hrane, koja se nudi i koja jepraktina, moe se zamijeniti pravilnimpunovrijednim "brzim" obrocima:

komadom kruha od cijelog zrna i-tarica s obranim ili poluobranim mlije-kom ili kiselim mlijenim napitkom,

krekerima od punog zrna itarica snamazom niskokalorinog sira,

malim pecivima od cijelog zrna i-tarica napunjenima zelenom salatom, sa-latom od svjeeg kupusa, mrkvom, gro-icama, oraastim plodovima.

Slatke obroke, kao to su kolai iomiljena okolada, moe se zamijenitizdravim i vrlo ukusnim obrocima:

komadom svjeeg voa, vonom salatom, kiselim mlijenim napicima sa svje-

im voem, suhim voem (zdjelica suhog voa:

marelice, smokve, ljive, groice, datu-lje i sl.) - idealnim kao povremeni obrok,a rauna se kao jedan obrok.

U sluaju konzumiranja zagaenehrane, ovjek moe oboljeti od crijevnihinfekcija i dobiti proljev. On moe bitiopasan jer oboljeli moe dehidrirati, auzrokuje i slabost i vrtoglavicu. Tada jepotrebno javiti se lijeniku. Za vrijemeproljeva potrebno je piti sigurnu tekui-nu to je vie mogue: vodu, ajeve, bi-stre juhe.

Kasnije se moe poeti s laganomhranom, kao to su dvopek, ria i kreke-ri, a potom dodajte kuhano povre i dije-talno nemasno kuhano meso. U toj faziizbjegavajte mlijeko, mlijene proizvo-de, svjee proizvode, prenu hranu i za-ine ili masnu hranu, osim jogurta i sli-ne probiotske hrane koja dopunjuje do-bro" floru, poremeenu zbog proljeva.

Ako se slijede navedena pravila, mo-e se znaajno smanjiti rizik na odmorui uivati u obiajima mjesta odabranogza ljetovanje.

Prim. doc. dr. sc.Elika Mesaro-Kanjski, dr. med.

Prehrana za vrijeme godinjeg odmora

OPREZOM SMANJITI RIZIKELjeto je vrijeme putovanja i godinjih odmora. To je takoer vrijeme kada postoji mogunost

obolijevanja turista od raznih eluano-crijevnih oboljenja, uzrokovanih zagaenom hranomili piem. Taj rizik, uz malo opreza, moe se smanjiti.

svibanj-lipanj 200216

Za svaku zaraznu bolest mora posto-jati neki izvor zaraze. Za crijevnezaraze to moe biti ovjek koji bo-luje od neke crijevne zarazne bolesti, aliisto tako i ovjek koji je prebolio takvuzarazu i ostao kliconoa. I jedni i drugiizluuju uzronike putem stolice, a mnogorjee i putem mokrae. Bolesnici ih izlu-uju tijekom vidljivih znakova bolesti ikrae vrijeme po prestanku bolesti, a kli-conoe (koji inae nemaju nikakvih vidlji-vih znakova bolesti) mjesecima, pa i godi-nama, a iznimno i doivotno. Izvor za nekecrijevne zaraze mogu biti i bolesne ivoti-nje.

Bolesti prljavih ruku

Da bi ovjek obolio, moraju uzronicizaraze dospjeti putem usta u probavni su-stav. To se dogaa uzimanjem hrane ilivode zagaene uzronicima zaraze, te stav-ljanjem u usta zagaenih predmeta. Iz ljud-skog izmeta uzronici mogu prijei na hra-nu ili u vodu na razne naine. Najvanijuulogu u tom prijenosu zaraze imaju zaga-ene ruke ovjeka koji radi s namirnica-ma, a na rukama se nalaze djelii ljudskogizmeta (ponekad je dovoljna i najmanjakoliina). O tome koliku ulogu imaju rukeu tom prijenosu, moda najbolje govoriinjenica da se u naem narodu za crijevnezarazne bolesti uvrijeio naziv bolesti pr-ljavih ruku". U dananje vrijeme taj nainprijenosa crijevne infekcije ipak je sve rje-i, kao i prijenos posredstvom muha, kojije u ranijem razdoblju, u nehigijenskimuvjetima (posebno na selu) bio vrlo znaa-jan.

Mnogo znaajniju ulogu u irenju cri-jevnih zaraza imaju danas namirnice kojepotjeu od ivotinjskih proizvoda dobive-nih od bolesnih ivotinja. To se posebnoodnosi na bolesti izazvane salmonelama,danas kod nas, meu najeim i najpoz-natijim uzronicima crijevnih zaraza.Mnoge ivotinje, ije se meso upotreblja-va u ljudskoj ishrani, obolijevaju od bole-sti izazvanih salmonelama (kojih je danas

u svijetu ve poznato vie od 2000 raznihserotipova). Proirene su po itavom svije-tu. Najee obolijevaju kokoi, posebnoone na farmama u brzom uzgoju za meso,a zaraze se jedui industrijski pripremljenkoncentrat hrane. Isto se dogaa, ali mno-go rjee, i u uzgoju teladi i svinja.

Praktiki se svi uzronici zaraznih bo-lesti unitavaju na visokim temperaturamakoje se postiu prilikom kuhanja ili pee-nja namirnica, pa i mesa. Sirove se namir-nice rjee jedu, a sirovo meso samo iznim-no. Pa kako to da se zaraza, posebno onaizazvana salmonelom, ipak ee javlja?Vodei je razlog tome naknadno zagaenjeve jednom termiki obraene hrane, kao injezino neadekvatno i predugo uvanje.

Bakterije vole toplinu

Bakterije imaju sposobnost brzograzmnoavanja pod povoljnim uvjetima, ato su oni koji odgovaraju organizmu o-vjeka i toplokrvnih ivotinja. Ti uvjeti su:a) povoljna temperatura, a najpovoljnija je37C; b) vlanost i hranjivost medija u ko-jem se nalaze (to takoer odgovara tjele-snim organima i sokovima). Tu sposob-nost razmnoavanja zadravaju bakterije ikada se nau izvan organizma ovjeka iivotinja. I to su uvjeti blii onima najpo-voljnijima, namnoavanje tee vrlo brzo.Ako se temperatura hrane snizi ili hrananije vlana i hranjiva za bakterije, procesnamnoavanja usporava se, a pri vrlo ni-skim temperaturama i potpuno prestaje.

I sada dolazimo do pitanja: zato ljudiljeti ee obolijevaju od crijevnih zaraza?Osnovni je razlog u tome to se u uvjetimaljetne topline vrlo esto postiu uvjeti oko-line vrlo bliski onima koje bi ta bakterijaimala u organizmu ovjeka. Ali znaajanje i drugi moment: to je vrijeme koje jeprolo od trenutka zagaenja hrane do nje-zine konzumacije. U medicini je poznatpojam doza zaraavanja" (infektivna do-za), kojim oznaavamo onu najmanju ko-liinu klica koja je potrebna da bi se moglipokazati simptomi bolesti. To, drugim ri-

jeima, znai da ne mora svaka zagaenahrana dovesti do bolesti u osobe koja jupojede (ili popije), nego samo ona u kojojsu se bakterije namnoile u dovoljnoj mje-ri da izazovu bolest. Tako, na primjer, akozagaenu hranu ljeti drimo na sobnoj tem-peraturi ili recimo na plai (pa makar i uhladovini), bit e i est sati dovoljno da seklice-uzronici bolesti namnoe u brojukoji moe izazvati bolest, svakako poduvjetom da je hrana zagaena klicama ko-je izazivaju bolest.

Meutim, u svakoj se hrani nalaze iklice koje nemaju sposobnost izazivanjabolesti, nego dovode do njezinog kvare-nja. Svatko tko se naao u ljetnim (ali izimskim) uvjetima u prilici konzumiratihranu koja je dugo stajala, zna da je tahrana promijenila svoja osnovna svojstva inee je jesti. Na kraju e svaka hrana kojadugo stoji biti neupotrebljiva za prehranu.

Treba napomenuti da su povraanje,proljev i grevi u trbuhu osnovni znaci naj-veeg broja zaraznih bolesti, a posebno tro-vanja hranom.

Treba, meutim, napomenuti i to dapostoje neke namirnice koje su posebnopogodne za irenje crijevnih zaraza. Spo-menut emo samo neke, koje su najee usvakodnevnoj uporabi. Pritom treba nave-sti da se ovo odnosi samo na hranu kojastoji odreeno vrijeme neadekvatno uva-na. Redoslijed nabrajanja nije bitan.

Kreme - raj za bakterije

Takve namirnice su sve salame i slinisuhomesnati proizvodi, a posebno oni kojisu narezani. Zato? Zbog toga to se prirezanju moe zagaditi povrina svake od-rezane nite, pa e doi do bujanja bakteri-ja istovremeno na velikoj povrini (kao tose vatra brzo razvije ako potpalimo sitnonacijepane treice). Zatim su tu mlijeko imlijeni proizvodi (posebno svjei meka-ni sir); sladoled koji nije iz industrijskeproizvodnje, nego se priprema u slastiar-skoj radnji; lag-pjena i svi proizvodi ukojima ima laga, svi kremasti kolai; sva

Ljeto i crijevne zaraze

OPREZNO S PRIPREMOMI KONZUMIRANJEM HRANE

Pojedine zarazne bolesti, ali i cijele skupine, karakteristino i mnogo uestalije javljaju se uodreeno godinje doba. Meu takve spadaju crijevne zarazne bolesti, koje se mnogo uestalije

javljaju u ljetnim mjesecima, to je posebno izraeno u zemljama umjerenog zemljopisnog pojasa,gdje spada i naa zemlja, a posebno njezino obalno podruje. Javljaju se one i u zimskim

mjesecima, ali s mnogo manje oboljelih.

svibanj-lipanj 200217

Smetnje poinju istekom zime i trajudo pojave prvog obilnog i jeftinogvoa i povra krajem proljea. Smet-nje su posljedica jednoline zimske preh-rane namirnicama koje su siromane vita-minom C. Tako su krajem zime rezervevitamina C u organizmu iscrpljene.

Proljee trai unos C vitamina

Zbog manjka vitamina C smanjena jeiskoritenost kisika u stanicama i tkivima,a uz to dolazi do slabljenja imunolokihobrambenih snaga organizma, pa organi-zam lake pobolijeva. To je vrijeme vr-hunca epidemije gripe i drugih viroza. Pro-ljetni umor obiljeen je vrlo brzim zamara-njem, manjkom koncentracije, stalnim zi-jevanjem i potrebom spavanja u tijeku da-na. Potronjom namirnica koje sadre ve-e koliine vitamina C vrlo brzo nestajuopisane pojave i opasnosti. Za vrijeme za-raznih bolesti utroak C vitamina vei jepa se zato uzima, uz ostale lijekove, i vita-min C.

Evo nekoliko savjeta kako sprijeiti ilijeiti proljetni umor.

VITAMIN C. Zimi i u proljee trebatroiti to vie voa i povra. Vitamin Cuinkovitiji je ako se uzima iz prirodnihizvora nego kao lijek, jedino to su prirod-ni izvori zimi skuplji. Vea je koliina vi-tamina C u nekuhanim, prijesnim namirni-cama. Jedite uz svaki obrok neku svjeusalatu, troite vone salate, agrume. Mno-go vitamina C ima npr. u perinu, paprici,

to je esto mogue, i radije koristite bicikl,ne samo za izlete, nego i za vonju na po-sao i s posla. Ako niste u zadovoljavajuojkondiciji, prve dane vozite na kratke raz-daljine i postepeno ih poveavajte; kad seumorite, stanite malo. Idealna je vonja uprirodi. Bicikl jaa miie, krvotok i srce,imuni sustav, stvara zadovoljstvo uspje-lom vonjom.

PLIVANJE. To je najbolji port uz tr-anje, brzo hodanje, bicikl, tranje na ski-jama, gimnastiku. Koristite bazen dva pu-ta tjedno. To je port koga lako podnose istariji ljudi.

SAUNA. Smijete je koristiti samo akovam to dopusti va lijenik, jedanput tjed-no, najvie po 12-15 minuta. Naizmjeni-no koritenje hladnoga i vruega isti krvod otpadnih tvari i ovruje organizam.

MINERALNA VODA, s dodatkomvonih koncentrata ili sirupa, ili s limuno-vim sokom, podie osjeaj tjelesne snage iregulira probavu. Time se smanjuje osje-aj umora.

METEOROPATI. Ljudi osjetljivi nameteoroloke promjene mnogo ee pod-lijeu proljetnom umoru. Jer, upravo u pro-ljee esti su nadolasci ciklonalnih fronti sniskim atmosferskim tlakom i junim vla-nim vjetrovima. Ako ste zdravi, koristit evam sve opisane mjere. Ako imate nekezdravstvene poremetnje, naroito sa srcemili krvotokom, tada je najbolje da mirujetekod kue dok vremenska promjena ne pro-e.

Prim. dr. Ivica Ruika

hrana koja u svom sastavu ima jaja, naro-ito ako jaja nisu dovoljno ili nisu uopetermiki obraena; majoneza pripremlje-na u domaoj proizvodnji; sva hrana sasosovima (gula i sl.); sve vrste hrane pri-premljene od mljevenog mesa; krumpir-salata. Jo bi se moglo nabrajati, ali i to jedovoljno da poslui kao jedan oblik upo-zorenja.

Zbog toga je najvanije znati kako u-vati pripremljenu hranu. Svakako treba na-stojati takvu hranu konzumirati u razum-nom roku (do oko dva sata bez posebnih

naina uvanja). Ako je elimo sauvati zakasnije, tada mora biti u hladnjaku, ali ni tone zadugo, moda od obroka do obroka.Netko e se zapitati: a kako to rade oni uprimitivnim uvjetima i na arkim tempera-turama u Africi? Jednostavno: hrana se ek-stremno brzo kvari i ako nije pojedena unu-tar vrlo kratkog vremena nakon pripreme,nije vie za upotrebu i mora se baciti. Zadue vrijeme namirnice i hrana mogu seuvati u zamrzivau, gdje se zbog nisketemperature bakterije ne mogu namnoa-vati, pa hrana due zadrava svoju vrijed-nost.

Crijevne zarazne bolesti praktiki nijemogue iskorijeniti pa ma koliko podiglirazinu ope i zdravstvene kulture. Ali mo-emo, uz odreenu dozu opreza, u radu napripremi ili u konzumiranju hrane, uinitimnogo na smanjenju broja oboljelih, alisvakako i na ouvanju svojeg zdravlja. Tajoprez mora biti posebno prisutan ljeti, anaroito za vrijeme boravka na plai. Nekaovih nekoliko napomena pred poetak ljet-ne sezone bude doprinos tome.

Doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaun

raznom povru, a malo ga je u grahorica-ma.

OSVJEfiAVAJUI SAN. Najbolji jelijek protiv proljetne pospanosti - spava-nje. Naveer legnite spavati ranije no obi-no. Ujutro, im se probudite, odmah usta-nite i budite aktivni. Ne lekarite po bu-enju, postat ete sneni i umorni, bezvolj-ni, tromi. Ustanete li odmah, bit ete svje-i, raspoloeni, puni snage. Dorukujte bezurbe, uz pristup svjeeg zraka, radije medi marmeladu nego nareske i sir.

JUTARNJA GIMNASTIKA. Svakojutro, poslije tuiranja, posvetite pet minu-ta gimnastici, uz otvoren prozor, ali zato utrenirci. Najbolji su: savijanje trupa i ko-ljena, istezanje tijela i udova, okretanje ukukovima.

TU'IRANJE I KUPKA. Ujutro, po-slije vrueg tuiranja, slijedi tuiranje hlad-nom vodom, snanim mlazom vode, kaoda vas voda masira. To toliko poboljavakrvotok da vas odmah uini tjelesno aktiv-nim. Poslije toga dobro se istrljajte runi-kom i etkom, masirajui s periferije spramsrca. Naveer kupka u toploj vodi, u vodi sdodatkom eterinih tvari potie mijenutvari, krvotok, probavu, smiruje od dnev-nih stresova, osvjeava kou.

TRANJE ILI HODANJE. Ako stedokazano u dobroj kondiciji i pri zdravlju,koristite tranje u prirodi tridesetak minu-ta dnevno. Ako niste, tada ubrzano hodajte30-40 minuta. Sve to pojaava dotok kisi-ka u tjelesne stanice.

VOZITE BICIKL. Izbjegavajte auto,

Proljetni umor

AKTIVNOST JE NAJBOLJI LIJEKProljetni je umor poremetnja zdravlja koja zahvaa skoro svakog drugog

ovjeka. Ne obara u postelju, ali smanjuje radnu sposobnost te, slabeiimune snage, priprema teren za druge bolesti. Posljedica je, prije svega,manjka vitamina C, a svoj udio ima i utjecaj ekstremno mijenjajuih se

meteorolokih okolnosti kojima se tijelo s naporom prilagoava.

svibanj-lipanj 200218

Imam obiaj prije pakiranja za put na-praviti popis stvari koje treba ponije-ti. Meu njima znaajno mjesto zau-zimaju osnovni lijekovi za svaki sluaj.To je vano, pogotovo kad na put voditedjecu. Nikad ne znate to e ih zadesiti ihoe li vam pomo strune osobe i otvo-rena ljekarna biti pri ruci.

'to ponijeti

Pitaju me ljudi to bi bilo dobro imatipri ruci za sluaj problema s oima. Priz-najem da ja, iako okulist, ne znam. Kakoto?

Na putovanju i odmoru oi mogu obo-ljeti od svaega, pa bi za sve situacijetrebalo ponijeti pola apoteke". To ne bistalo u kofer, a osim toga - tko tada mislina bolest? Idemo na odmor, a ne na lije-enje. O moguoj krivoj primjeni nekoglijeka bez savjeta okulista da i ne govo-rim. Ozljede samog oka nisu tako uesta-le u relaksiranim trenucima odmora.ee su na radu i u svakodnevnim aktiv-nostima. A i bolje je lijeenje povredetada prepustiti strunjaku.

Dakle, to ponijeti? Pojma nemam.Mogu vam jedino priati to se meni do-sad deavalo i kako sam to rijeila. Mo-da vam moje iskustvo pomogne.

Putovanje

Kreemo, autom. Ima klimu, nemaklimu - svejedno. Vrue je pa nam jeugodno da hladi i puuuue. Struji zrak izsvih rupa, a sve pue ravno u oi. fimiri-mo, jer nae oi ne vole propuh koji ihhladi i sui. Trepemo uglavnom nesvje-sno, a to smo vie koncentrirani na ce-stu, to je treptanje manje uestalo. Poslje-dice su takve da nam nakon sat-dva vo-nje oi postanu crvene, kao da su punepijeska i, naposljetku, ponu pretjeranosuziti da nadoknade ono to ih je propuhprethodno osuio. E, sad nas to suzenjenervira. Smanjuje otrinu vida, jer gleda-mo kroz sloj vode, i iziskuje uestalo bri-sanje oiju. ime? A rukom, dakako. Tkoe svaki as traiti papirnatu maramicu?

Tom istom rukom prethodno smo nosilikofere, otvarali prtljanik, drali volan,dakle dirali puno toga to i nije pretjeranoisto. Pokupili smo svata na prstima ko-jima sad briemo suze i nesvjesno zaga-ujemo oi. Nema veze, glavno da se vo-zi dalje. Na oi obino ponemo mislititek kad se doista upale.

Dovoljno bi bilo namjestiti strujanjezraka indirektno i staviti naoale, bilo zavid, bilo sunane, da napravimo tit predoima. Najpametniji su oni koji za vrije-me vonje spavaju. Njima su oi zatvore-ne.

pavati koliko god puta osjetimo iritacijuoka, jer po svom kemijskom sastavu nisutetne.

Naravno, bilo bi uputno da svatko imasvoju vlastitu boicu kapi. Razmjena isteboice jednako je kao da pijemo iz isteae: bakterije se lako mogu prenijeti vr-kom boice s oka na oko. Ruke bi treba-lo dobro prebrisati vlanom maramicom,ako tekua voda nije pri ruci, da ih opere-mo prije ukapavanja. Ako ni toga nema-mo, barem nastojmo pri ukapavanju ima-ti ogledalo i rastegnuti kou vjea povla-ei je prstom daleko od oka. Tako pr-ljavtina s prsta nee dospjeti u oko.

Na odreditu

Sretno smo stigli. Umorni, ali zado-voljni. Jedva ekamo na spavanje. Akoste na moru, ali i u planinama, raunajtena komarce. Mnogi ve znaju kako je do-bro ponijeti razne tabletice i zujalice"koje e ih tititi od napasnika u snu. Ja uradije izabrati "antirepelent" losione,sprejeve i gelove koji se nanesu na tijelo.'tite i kad ste na otvorenom prostoru, ane samo tamo gdje ima struje za zujali-ce", kao npr. u sobi.

'to ne valja s tim sredstvima koja senanose na tijelo? Ne smiju se nanijeti naoi, tonije, iz opreza, blizu oiju, tj. navjee. 'to tada komarci rade? Nau maluoazu nezatiene koe i navale. Ujutroelimo otvoriti oi, a ono - katastrofa:kapci toliko nateeni da ih uope ne mo-emo podii. Nerijetko roditelji znajuuspanieno dotrati okulistu s djetetomnateenih kapaka u naruju. Odmah sedade primijetiti da je dijete zauujuemirno s obzirom na zastraujui izgled.Ne plae, samo ne moe otvoriti vjee.Dovoljno je obratiti panju na to ima li ublizini oka na koi kakav znak uboda in-sekta. Tad je ve sve jasno. Slino e izg-ledati i puno ozbiljnija gnojna upala vje-a, ali e tada koa biti ne samo nateena,ve i topla, crvena, a dijete e biti uzne-mireno, plaljivo i loeg opeg stanja. Tozahtijeva bolniko lijeenje.

Oi na odmoru

Nevolje s oima i kako im doskoitiRazmiljate li o odmoru? Kako to lijepo zvui! Putujete li nekamo?

Planirate li to ete ponijeti sa sobom? Vjerojatno ete ponijeti fotoaparat. 'teta bi bilo da vam sepokvari? A to ako vam vae prirodne kamere - oi zakau?

Na prve znakove iritacije, dobro bibilo zaustaviti se i nakapati u oi "umjet-ne suze". Ima ih pod raznim imenima.Sve su prozirne da ne bi umanjile otrinuvida i sluzave da podmau oko. Razliku-ju se, dodue, po gustoi, vrsti konzer-vansa i, naravno, po cijeni. Zadatak im jeda preko oka naprave zatitni sloj kojinee brzo ishlapiti kao vlastite suze, dasmanje trenje kapka pri sputanju i diza-nju, da zapune sitne neravnine i oteenamjesta na sloju povrinskih stanica okakoje uljaju. Ukratko, slue za zatitu,vlaenje i podmazivanje. Moemo ih uka-

svibanj-lipanj 200219

Prva pomo

Pri ubodu insekta dovoljno je hlad-nim oblozima i njenim pritiskom omo-guiti koi vjea da sama splasne. U zd-jelicu se ulije to hladnija voda (moe imorska) i, po mogunosti, doda nekolikokockica leda. estom izmjenom obloga,koji moimo u hladnu vodu i njeno pri-tisnemo na vjee, sa svakom minutomhlaenja oteklina e splanjavati i oi ese sve bolje otvarati. Bez panike, samostrpljenja. Nemate li vode i leda, razmi-slite ima li u hladnjaku to hladno i pode-sno da se pritisne na nateene vjee (hlad-na boca soka, vreica rastresite smrznutehrane, npr. graka i slino).

Sjeam se epizode kad je moju kerubola osa posred ela. Za nevolju nijebilo leda, ali smo se sjetili vreice s bat-kom iz zamrzivaa. Koliko god izgledalosmijeno, smrznuti batak (hladan, plosnati tvrd), pritisnut na elo, pomogao je neu-tralizirati otrov na mjestu uboda. Inae bise oteklina s ela slila u kou vjea i zat-vorila djetetu oi. Pla, peenje i panikaprestali su za petnaestak minuta.

Oprez s lijekovima po vlastitomizboru

Pomoi e i umei kalcij otopljen uai vode. Kalcij nas ini otpornijima naalergijske reakcije, u koje spada i reakci-ja na ubod insekta. Ne preporuujem gakod male djece bez savjeta pedijatra.

Savjetujem oprez kod primjene anti-histaminskih krema protiv alergija, ka-kav je npr. Synopen, Phenergan. Nisu do-brodole za nanoenje na vjee jer mogusluajno dospjeti u oko pa e jako pei.Osim toga, nakon nanoenja takvih kre-ma, ne bi se trebalo izlagati suncu, jersuneve UV-zrake mijenjaju djelovanjekreme i izazivaju dodatne probleme nakoi vjea.

Reakcija lijeka i sunevih zraka do-gaa se pri ukapavanju Sulfasol kapi. Do-ete li u ljekarnu i kaete li da vam je okocrveno, najee e vam preporuiti upra-vo te kapi. S uvjerenjem da nisu tetne, a

mogu suzbiti infekciju, koriste se prili-no olako. Treba znati da te kapi nemajukonzervansa i da se tjedan dana od otva-ranja moraju baciti. Nakon tog roka, unjima bi se namnoile bakterije koje pro-diru kroz vrh boice. Koliko su u prvihtjedan dana unitavale bakterije, kapljicekojima je "proao rok" sada vraaju bak-terije u oko. Mogu posluiti za "prvu po-mo". Ako problem ne nestane u prvihtjedan dana, uputno je javiti se okulistu.Za to vrijeme ne smijete se izlagati suncujer e kapi koje iscure preko ruba vjea,pod utjecajem sunevih zraka, izazvatitamne mrlje na koi kojima e trebatitjedni da izblijede.

Lijekovi mogu tetiti

Jo su jedne kapi jako popularne i sa-molijeenju. Mnogi moji pacijenti. ijesu oi povremeno crvene iz raznih razlo-ga, kupuju u ljekarni kapi za izbjeljiva-nje" oiju, npr. Visine, Proculin i sl. Ne-mojte me krivo shvatiti. Nisu to loe kapiako se pametno koriste. Uostalom, kao isvi lijekovi, one su nuno zlo. Jedan prob-lem otklanjaju, a usput drugom tete.

Nemam nita protiv ako se ponekadelimo kamuflirati zbog neprospavane iprolumpane noi. Razumijem glumicekoje pred snimanje ele lijepo izgledati.Slaem se da svi oni kojima je ponekadneugodno izai meu ljude crvenih oiju,u takvim prilikama upotrijebite kapljicepomou kojih e im oi izgledati ljepe.Meutim, takva praksa postana nam na-vika koja na due staze teti oku.

Svakodnevno pacijentima priam ovupriu. U takvim kapima nalazi se sastojakiji je zadatak stisnuti krvne ile oka. Ta-da oko djeluje bistrije", bjelije, ljepe,ali za onog tko nas gleda. Pritom uopene radimo uslugu naim oima. Stisnutekrvne ile dopremaju oku manje krvi ihranjivih sastojaka od onog to mu treba.Stisne se cjevovod i oko stalno gladuje.Nakon due primjene, kronino izglad-njelo, oko pone patiti. Postaje manje ot-porno na vanjske utjecaje. Postaje suho,jer i suznoj lijezdi treba dovoljno krvi zaproizvodnju suza. Efekat kemije na sua-vanje ila s vremenom traje sve krae.Kad popusti djelovanje, krvne ile kojesu na umjetan nain bile stisnute, sad seomlohave i proire jo vie nego prijeukapavanja. Oko je sve crvenije izmeudva kapanja. To nas obino navede da tekapi ukapavamo jo ee. Postajemoovisni o njima poput narkomana.

Cijelo to vrijeme uzrok crvenila oka idalje postoji. Mi kapamo, vrijeme prola-zi, oko pati... Konano se sjetimo i okuli-sta koji bi nam mogao pomoi. Hoe!Ustanovit e pravi uzrok crvenila i nasto-jati ga otkloniti. Priznate li mu da ste svevrijeme ukapavali neke kapi protiv crve-nila, nauit e vas kako one djeluju i upo-zoriti da to ubudue radite samo iznimno.Nadam se da, kad se otkloni pravi uzrok,one vie nee biti potrebne.

Ako kapi za oi koristimo trajno

U posebnoj su situaciji oboljeli odglaukoma. Oni koji za bolest jo niti neznaju, a koriste kapi za izbjeljivanje, do-vode svoje oi u opasnost od povienjaonog tlaka. Sastojak takvih kapi moeiriti zjenicu. Proirena zjenica prvoka-tivni je faktor za porast onog tlaka to,kod onih predisponiranih za glaukom,moe dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Oni koji znaju za svoj glaukom i vekoriste kapi za sniavanje onoga tlaka,moraju voditi rauna o tome da na odmorsve ponesu sa sobom i da nastave redovi-to ukapavati kao i kod kue.

Ponijeti sav pribor, ukljuujui i kapi(umjetne suze) vai i za one koji nosekontaktne lee. Moda nee cijelo vrije-me na odmoru nositi lee, jer e im bitikomotnije s naoalama, pogotovo na pla-i. Svejedno, za ostatak dana i veernjeizlaske mogu poeljeti staviti lee. Svimoraju znati da improvizacija s leamane bi smjelo biti. Zato: iste ruke, tekui-ne po propisu, minke to manje i - neotii spavati s leama ma kako kasno stig-li kui.

fielim vam sretan i nezaboravan od-mor i to manje problema s oima. Uosta-lom, teta odmora ako sve ljepote koje naodreditu zateknemo ne moemo dobro ividjeti.

Mr. sc. Inge Bokovi Dragievi,dr. med.

svibanj-lipanj 200220

Ono o emu malo mislimo i oemu elim pisati (kao specija-list za bolesti uha, nosa i grla)jest priprema za ugodan odmor, odmoru punom zdravlju, ili kako sauvati zd-ravlje ili sprijeiti da se razbolimo. Predoima mi je slika tri majmuna koji ima-ju rukama pokrivene oi, ui i usta. Naslian nain moemo uvati zdravlje nagodinjem odmoru. Mudrost je u oprez-nom izlaganju iniocima okolia.

Uho

Krenimo od uha. Uho-vanjsko (ukai zvukovod) predstavlja rudimentarniorgan, pojaava i vodi duboke tonove iima malu ulogu u lokalizaciji zvuka i zastereofonsku orijentaciju. Uka sluikod prijenosa niskih umova, kod ap-tanja i prislukivanja. Kitovi i tuljaniimaju sfinkter i dilatator zvukovoda ko-ji prema potrebi otvaraju i zatvarajuzvukovod, pa tako tite srednje uho odutjecaja vode i hladne temperature. Bu-dui da ovjeji zvukovod konvergira udva smjera, naprijed i dolje, tim zavinu-em predstavlja zatitu za bubnji. 'up-ljina zvukovoda djeluje poput rezona-tora visokog tona etvrte oktave, a stu-pac zraka koji se stalno nalazi u zvuko-vodu ima postojanu srednju temperatu-ru i time titi organe srednjeg uha odtetnih utjecaja promjene temperature.

Zvukovod je savijena cijev, presvu-ena koom razliite debljine i osjetlji-

vosti. Grijanje koe zvukovoda na tjele-snu temperaturu (36,0C), relativnimrak te una smola i dlaice, uz prom-jenjiv oblik zvukovoda realnost su.

Zvukovod izgleda kao poloen pje-ani sat. Sve to ue dublje od suenjazvukovoda (isthmusa), oteano se mo-e odstraniti bez ispiranja uha. Ako jevoda u zvukovodu, ona se osui, ali mo-e omekati i otetiti povrinski sloj ko-e. Ako je ampon u zvukovodu, sue-njem postie veu koncentraciju, djelu-je poput deterdenta, to je pogubnijeza kou zvukovoda ako pH amponanije priblian 5,5. Oteenja su jaa akose kemiji" pridrui fizika" tapia islinih pribora za ienje zvukovoda.

Na moru su najea zaepljenja uhaunom smolom nakon zaranjanja ili ula-ska vode u zvukovod. Una smola hi-groskopna je i u doticaju s vodom bubrite zatvara zvukovod. Posljedica je sla-biji sluh. U ordinaciji primarne zatitemoe se otoskopom vidjeti zaepljenjezvukovoda unom smolom i isprati uho(zvukovod).

Savjet: prije ljetovanja provjeritekod svog odabranog lijenika stanjezvukovoda. Istiem: uho nije blatno,ve je koa zvukovoda zatiena unomsmolom. Nije potrebno prati niti istitiuho jer se samo isti, rastom koe odbubnjia prema otvoru zvukovoda, i tobrzinom od 24 mm godinje, a to je pro-sjena duina zvukovoda. Jo je veateta istiti" i eati uho tapiima ilislinim instrumentima. Ako uho svrbi,treba pogledati zato svrbi.

Ako dijete ima defekt bubnjia, nepreporua se ronjenje, jer svaki ulazakvode u bubnjite moe uzrokovati upaluuha ili esto izaziva podraaj osjetila za

ravnoteu, vrtoglavicu. Ako je ugraenaventilacijska cjevica, plivanjem i ro-njenjem (do 1 m) u istoj morskoj vodi,zbog povrinske napetosti, voda neeui u bubnjite, ali e ampon kod pra-nja kose ui u cjevicu.

Ako se prehladite i curi vam nos,nepravilnim se ienjem zaepe Eusta-hijeve tube, zaglue ui, bolje ujete se-be nego drugoga. Smetnje su jae kadase mijenja okolni pritisak (sputanje splanine, Platka ili Uke, odnosno kodpokuaja dekompresije u tijeku ronje-nja). Smetnje se rjeavamo ronjenjemili dugotrajnije, na radost djece, vaka-njem gume za vakanje.

Nos i sinusi

Nos i paranazalni sinusi ine poe-tak dinog sustava. S fiziolokog pato-fiziolokog i terapeutskog gledita, cje-lovitost tog sustava naglaava vanostpatolokih promjena u nosu za sveukup-nu respiraciju. Da bi se nazopulmonalnirefleksi mogli nesmetano odvijati, po-trebne su uredna prohodnost nosa i zd-rava sluznica.

Respiratorni dio sluznice nosa pok-riven je vierednim cilindrinim epite-lom s cilijama. Cilije trepere u rijetkomsekretu, a preko vrhova cilija pomie setepih gustog sekreta koji uklanja tetneestice pomiui se prema drijelu.

Funkcija cilija optimalna je kod tem-perature od 28 do 33C, a prestaje kodtemperature od 7 do 10C. Gubitak vla-ge izaziva prestanak cilijarnog gibanja.Normalan pH sluzi kiseo je - 5,5 do 6,5.Ako je pH vei od 6,5, smanjuje se ak-tivnost cilija. Imobilnost cilija ovisi odjelovanju bakterijskih toksina i hista-mina.

Savjeti otorinolaringologa

Kako zdrav provesti godinji odmorPoeli su topliji dani i ve matamo o ljetovanju i izletima. To je ugodno razdoblje naeg ivota i

veina od nas radi s veseljem sanjajui o godinjem odmoru.Pored svih zgoda na poslu oko termina, ako imamo sreu da oba roditelja rade, dogovaranjetermina dvostruki je problem. Ako su djeca malo vea, moramo uskladiti i njihove elje da se"odmore". Kad smo sve rijeili, pitanje je prognoza vremena. U financije ne ulazim jer su one

individualni problem, odnosno ne elim povrijediti privatnost.

svibanj-lipanj 200221

U ciklusima od 30 minuta do 3 satau jednoj nosnici sluznica koljki zadeb-lja, protok se smanji. U to se vrijemevei dio zraka usmjerava kroz drugu no-snu upljinu. Respiracijski epitel zatvo-rene nosnice oporavi se od isuivanja.

Bitne su funkcije sluznice nosa i-enje, zagrijavanje i vlaenje udahnu-toga zraka. Sluznica nosa, za potrebeovlaenja zraka, proizvede 180 kubi-nih centimetara tekuine tijekom 24 sa-ta. Najjednostavniji nain ienja nosajest opepoznato ispuhivanje sekreta iznosa tako da se jedna nosnica prstomzatvori, a kroz drugu, koja je irom ot-vorena, energino se ispuhne. To je pu-ki nain ienja ( la paysanne), kojinajbolje odgovara svim propisima higi-jene. Opasno je i tetno zatvoriti objenosnice i, kad je tlak u respiratornomtraktu jako narastao, tek tada djelomi-no otvori samo jednu nosnicu. Na tajnain moe se ispuhati i sekret iz sinu-sa, pa i osueni sekret, ali je taj nainopasan jer sekret, a s njim i infekcija,mogu prodrijeti u srednje uho i suznuvreicu. Preesto i prejako ispuhivanjenosa nije potrebno i ne slui svrsi, aspojeno je s opasnostima. Ispuhivanjeje nepoznato ivotinjama i divljacima isamo kod civiliziranih ljudi postalo jevie loim obiajem nego potrebom.injenica je da je malo ljudi koji znaduobrisati nos na ispravan nain. "Civili-zirani" nain ienja nosa izvrgavaopasnostima uho i oko. Obinim ispu-hivanjem nije mogue oistiti nos akose osueni sekret previe prilijepio. Ta-da nos treba "isprati" izotoninom oto-pinom mora, barem jednom na dan, ali ivie puta. Kod toga se ne smije ni govo-riti ni gutati jer bi se mogle otvoriti tubepa bi inficirana tekuina ili sam sekretmogli prodrijeti u uho.

Tekuina koja se upotrebljava zaispiranje nosa treba biti na temperaturito blioj tjelesnoj. Tekuina hladnijaod 25C drai i izaziva bol u nosu. Te-kuina ne smije kemijski draiti sluzni-cu. Nakon ispiranja, tuba moe duljevrijeme biti otvorena pa je upravo tadaopasnost od infekcije uha najvea. Zatose nakon ispiranja ne smije odmah ispu-hivati nos. Kad se zaroni u more, vodaulazi u nos, malo smeta, ali nije opasno.Hipertonina otopina mora ljekovita je

za kronine suhe upale nosne sluznice.U izotoninom omjeru upotrebljava seza toaletu nosa. Ulazak iste morske vo-de u nosne upljine koristan je za toale-tu sluznice nosa, ee kod kroninih,ali i kod subakutnih rhinitisa. Preporuase ispiranje nosa ronjenjem i ispuhiva-njem. Ako se roni u neistoj vodi, doie do upale sinusa, i to ee kod djecegdje su otvori sinusa relativno vei.

Ako ste alergiar, pelud se zadravau vaoj kosi i ljeti je vrlo lako pranjemkose smanjiti koliinu peluda koji eteprenijeti na jastuk. Ako vas smetaju pe-ludi trava i korova, razmislite o etnjidrugim putem, ili puteljkom iza zgradejer je tamo manje peluda. O temperatu-ri, vjetru i dobi dana ovisi koliina pelu-da u zraku pa treba prilagoditi kretanjekad ga je najmanje. Preporua se odjeaod materijala koji se iskuhavaju jer setermikim postupkom smanjuje kolii-na alergena.

fidrijelo

fidrijelo esto uzrokuje problemekoji mogu skratiti odmor. Jedete ribu -divan doivljaj uz koju aicu i prie izdavnine! Zaboravili smo da se ne priadok se jede. Bolni ubod u grlu, kalja-nje. Smetnje ovise o veliini riblje ko-sti, ali i mala, jedva vidljiva koica po-kvari doivljaj veere. Prvi lo savjetjest gutanje velike koliine kruha unamjeri da se odstrani riblja kost. Usp-jeh je djelomian: odstrani se (obrije)vanjski dio kosti, a bol i koica u sluz-nici ostaju dalje. Otorinolaringolog nemoe tada odstraniti riblju kost jer nevidi ispod nivoa sluznice. Treba poe-kati da sama otpadne.

nobari koji, za razliku od Eskima kojigrade kolibe od snijega i leda, gradekue od tekuine koju istisne led u aipia.

Slino je sa sladoledom. Zapamtite:njega se lie, a ne grize i guta.

Divan je osjeaj piti aj jer je to pro-