Načrt plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa · PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA na području Grada Križevaca, općine Gornja Rijeka, Kalnik,

10 April

PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA

na području Grada Križevaca, općine Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec

KONAČNA VERZIJA

Republika Hrvatska KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA GRAD KRIŽEVCI I.Z. Dijanovečkog 12, 48260 Križevci

04. travnja 2019. Verzija 8.0


KONAČNA VERZIJA

APR d.o.o. – Eufondia d.o.o. – MK - Projekt d.o.o. - 1 -

POTVRDA O PRIHVAĆANJU PROJEKTA

ODGOVORNA OSOBA U IME IZVODITELJA:

Ime i prezime:

(ovlašteni predstavnik izvoditelja)

Potpis :

Datum : *

ODGOVORNA OSOBA U IME NARUČITELJA:

Ime i prezime:

(ovlašteni predstavnik naručitelja)

Potpis:

Datum : *

VODITELJ PROJEKTA U IME NARUČITELJA:

Ime i prezime:

________________________________________________

Potpis:

Datum : *

* Nije potrebno upisivati datum. Datum je potrebno ručno upisati u trenutku potpisivanja.

Primatelj ovog dokumenta je odgovoran zauništavanje ranije verzije ili za njeno označavanje kao “zastarjele”.


KONAČNA VERZIJA


IZJAVA AUTORA

Ispred vas se nalazi Nacrt plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za Grad Križevce i općine Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec. Kako je dokument u fazi Nacrta, čemu slijedi još prezentacija za potrebe naručitelja i zainteresiranu javnosti te javna rasprava, isti će bit prije konačne isporuke dopunjen i prema potrebi mijenjan. Tijekom izrade ovog dokumenta naišli smo na određene poteškoće u pridobivanju odgovarajućih i pouzdanih podataka, prije svega o trenutnom stanju tzv "bijelih područja". Očekujemo da se postojeći operateri tijekom javne rasprave jasno izjasne o postojanju komercijalnog interesa na razmatranom području. Obzirom da za vrijeme pripreme ovog Nacrta, u pojedinim slučajevima nije bilo moguće doći do pouzdanih i egzaktnih podataka (posebno zbog postojanja "službene tajne" nad podacima o tome koji konkretno subjekti na određenom području imaju pristup širokopojasnim mrežama, a koji ne), kod pripreme ovog dokumenta koristili smo izvedene podatke i neke vlastite procjene, a moguće je da će se određene procjene morati raditi i u konačnoj verziji dokumenta. Jadnako tako, izostali su pouzdani podaci o pristupu postojećoj širokopojasnoj infrastrukturi za pravne osobe i ostale gospodarske i administrativne subjekte (poduzeća, javna uprava isl), zato ni njih nismo mogli uključiti na egzaktnan način, što će također biti ispravljeno u finalnom dokumentu. Također, do trenutka predaje ovog Nacrta dokumenta još nisu poznata sva pravila i mogući izuzeci od dozvoljenih državnih potpora, zato u ovom trenutku nije moguće odrediti jasne kriterije za izbor privatnog partnera. Neke kriterije ćemo doduše moći odrediti u dopunjenoj finalnoj verziji dokumenta, no preduvjet nedvojbenog utvrđivanja kriterija je, da su poznati uvjeti za pridobivanje bespovratnih sredstava. U trenutku kad će biti dostupni manjkajući ulazni podaci, ovaj Plan razvoja moći će se dopuniti s analizom uspješnosti izvedbe projekta i to po 6 kriterija (odnosno po "Pokazateljima provedbe projekta) s oznakama POK-1 do POK-6:

• Pokazatelji POK-1 i POK-2, koji su izravno vezani uz ostvarenje projektnog cilja C-1, i kojima se mjeri populacijska pokrivenost i pokrivenost kućanstava širokopojasnom mrežom sljedeće generacije koja treba biti implementirana projektom.

• Pokazatelji POK-3 i POK-4, koji su vezani uz projektni cilj C-2 i odnose se na pokrivenost i korištenje ultrabrzog širokopojasnog pristupa u kućanstvima.

• Pokazatelji POK-5 i POK-6, koji su vezani uz ostvarenje projektnog cilja C-3, i njima se mjeri broj javnih ustanova i aktivnih poduzetničkih zona pokrivenih širokopojasnom mrežom sljedeće generacije koja omogućava ultrabrzi širokopojasni pristup (brzinama iznad 100 Mbit/s).

Odluka o izboru najprimjerenijeg modela provedbe projekta (Model "A": privatno DBO, Model "B": javni DBO, ili Model "C": JPP) u najvećoj mjeri ovisna je od pravila i dogovorenih izuzetaka u svezi s dozvoljenim državnimim potporama za izgradnju širokopojasnih mreža. Stoga je moguće da neke dileme oko izbora optimalnog modela ostanu i u konačnim dokumentima, a da će konačna odluka o izboru najoptimalnijeg modela temeljem ovog dokumenta biti prepuštena samom nositelju projekta (odnosno nositeljima javne vlasti na relevantnom području).


KONAČNA VERZIJA


Izrada ove studije izašla je iz okvira prvotno predviđenog zbog zastoja u prihvaćanju Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (U daljnjem tekstu "ONP") i Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine (udaljnjem tekstu "Strategija"). Oba dokumenta usvojena su na sjednici Vlade RH 13. srpnja 2016., a administrativna infrastruktura potrebna za provođenje ONP-a do polovice rujna 2016. još nije bila do kraja ustrojena.


KONAČNA VERZIJA

APR d.o.o. – Eufondia d.o.o. – MK Projekt d.o.o. I

Sadržaj

1. SVRHA IZRADE PLANA 1

1.1 Uvod ......................................................................................................................................................... 1

1.2 Nositelj projekta ...................................................................................................................................... 2

1.3 Temeljni ciljevi PRŠI-a ............................................................................................................................ 2 1.3.1 Ključni faktori i polazišta ......................................................................................................... 2 1.3.2 Glavni ciljevi plana razvoja ..................................................................................................... 3

2. TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE I VAŽNOST ŠIROKOPOJASNIH MREŽA 5

2.1 Elektroničke komunikacije ..................................................................................................................... 5

2.2 Telekomunikacijske usluge i važnost IP ............................................................................................... 6

2.3 Očekivane usluge u širokopojasnoj mreži ............................................................................................ 7

2.4 Očekivana arhitektura mreže i potencijalne tehnologije ...................................................................... 8 2.4.1 Širokopojasne tehnologije ...................................................................................................... 8 2.4.2 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija ............................................................... 12 2.4.3 Otvorena širokopojasna mreža ............................................................................................ 16 2.4.4 Okvirni pregled troškova implementacije pojedinih tehnologija ........................................... 16

3. OPIS PROJEKTA 18

3.1 Prostorni obuhvat projekta .................................................................................................................. 18

3.2 Ciljevi projekta ....................................................................................................................................... 23 4. ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE

PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA 25

4.1 Socio-ekonomska analiza Konzorcija ................................................................................................. 25 4.1.1 Socio-ekonomska analiza grada Križevaca ......................................................................... 25 4.1.2 Socio-ekonomska analiza općine Gornja Rijeka.................................................................. 39 4.1.3 Socio-ekonomska analiza općine Kalnik .............................................................................. 47 4.1.4 Socio-ekonomska analiza općine Sveti Ivan Žabno ............................................................ 56 4.1.5 Socio-ekonomska analiza općine Sveti Petar Orehovec ..................................................... 65

4.2 Analiza koristi od projekta .................................................................................................................... 77

4.3 Postojeći korisnici telekomunikacijskih usluga ................................................................................. 78

4.4 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture te dostupnost i ponuda za pojedine kategorije krajnih korisnika ................................................................................................................................ 79

4.4.1 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture ......................................................... 80 4.4.2 Grafički prikaz stanja postojeće širokopojasne infrastrukture .............................................. 88 4.4.3 Tabelarni prikaz stanja u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja ............................................................................................................................................. 99 4.4.4 Grafički prikaz stanja u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja ........................................................................................................................................... 107

4.5 Postojeći plan razvoja infrastrukture ................................................................................................ 112 5. NACRT PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE MREŽE 113

5.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihove lokacije ............................................ 113


KONAČNA VERZIJA

APR d.o.o. – Eufondia d.o.o. – MK Projekt d.o.o. II

5.2 Plan razvoja širokopojasne mreže (minimalni zahtjevi, kapacitet i propusnosti sustava) ........... 113 5.2.1 Potrebe krajnjih korisnika ................................................................................................... 114

5.3 Vrijednosti udjela potpora .................................................................................................................. 115

5.4 Idejne skice .......................................................................................................................................... 116 5.4.1 Demarkacijska točka prema agregacijskoj mreži ............................................................... 117

5.5 Kriteriji i definiranje uvjeta koje treba ispuniti ponuditelj ................................................................ 121 5.5.1 Iskorištavanje postojeće infrastrukture ............................................................................... 121

5.6 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže .................................................................................. 126 5.6.1 Zahtjevi za energetsku učinkovitost ................................................................................... 130

5.7 Procjena investicijskih ulaganja ........................................................................................................ 131 5.7.1 Procjena investicijskih ulaganja za FTTC tehnologiju ........................................................ 131 5.7.2 Procjena investicijskih ulaganja za FTTH (P2P) tehnologiju ............................................. 132 5.7.3 Procjena investicijskih ulaganja za GPON (FTTH P2MP) tehnologiju ............................... 133 5.7.4 Pregled investicijskih ulaganja za tehnologije FTTC, FTTH (P2P) i GPON (FTTH P2MP) za Konzorcij .......................................................................................................................................... 134

5.8 Uvjeti upravljanja s otvorenom širokopojasnom mrežom ............................................................... 135

5.9 Specifikacija zahtijevane minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga ................................ 135

5.10 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih usluga te pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada i uvjeta pristupa izgrađenoj mreži ............................................................................ 136

5.10.1 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada ................................................... 137

5.11 Specifikacija postupka i kriterija javne nabave ................................................................................ 137 5.11.1 Postupak javne nabave ................................................................................................. 137 5.11.2 Zahtjevi projekta izgradnje otvorene širokopojasne mreže ........................................... 139 5.11.3 Uvjeti upravljanja otvorenom širokopojasnom mrežom ................................................. 142 5.11.4 Topološke preporuke ..................................................................................................... 142

5.12 Specifikacija postupka provjere povrata potpora ............................................................................ 142 5.12.1 Početni postupak provjere potpora ................................................................................ 143 5.12.2 Naknadni postupak provjere potpora ............................................................................. 143

6. ANALIZA IMPLEMENTACIJE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE 145

6.1 Financijska analiza prihoda i rashoda i financijska analiza isplativnosti projekta ........................ 145 6.1.1 Privatni DBO model ............................................................................................................ 145 6.1.2 Javni DBO model ............................................................................................................... 151 6.1.3 Javno-privatno partnerstvo................................................................................................. 157

6.2 Ekonomska analiza troškova i koristi i ekonomska analiza isplativnosti projekta ....................... 163 6.2.1 Privatni DBO model ............................................................................................................ 163 6.2.2 Javni DBO model ............................................................................................................... 169 6.2.3 Javno-privatno partnerstvo................................................................................................. 175

6.3 Izbor investicijskog modela ............................................................................................................... 180

6.4 Organizacijski plan.............................................................................................................................. 181 6.4.1 Pregled projektnih faza ...................................................................................................... 182 6.4.2 Pregled projektnih faza ...................................................................................................... 184


KONAČNA VERZIJA

APR d.o.o. – Eufondia d.o.o. – MK Projekt d.o.o. III

Slike

Slika 3.1: Položaj Koprivničko-križevačke županije u širem prostoru ................................................... 18 Slika 3.2: Općine u pripremi nacrta PRŠI u Koprivničko-križevačkoj županiji ....................................... 19 Slika 4.1: Položaj grada Križevaca u Koprivničko-križevačkoj županiji ................................................. 25 Slika 4.2: Susjedne općine grada Križevaca ......................................................................................... 26 Slika 4.3: Naselja u gradu Križevcima ................................................................................................... 27 Slika 4.4: Infrastrukturni sustavi ............................................................................................................ 36 Slika 4.5: Korištenje i namjena površina ............................................................................................... 37 Slika 4.6: Uvjeti korištenja, uređanja i zaštite prostora .......................................................................... 38 Slika 4.7: Susjedne općine .................................................................................................................... 39 Slika 4.8: Naselja u općini Gornja Rijeka .............................................................................................. 40 Slika 4.9: Korištenje i namjena površina ............................................................................................... 44 Slika 4.10: Prometni sustav ................................................................................................................... 45 Slika 4.11: Područja posebnih uvjeta korištenja .................................................................................... 46 Slika 4.12: Susjedne općine .................................................................................................................. 49 Slika 4.13: Naselja u općini Kalnik ........................................................................................................ 50 Slika 4.14: Korištenje i namjena prostora .............................................................................................. 53 Slika 4.15: Prometni sustav ................................................................................................................... 54 Slika 4.16: Područja posebnih uvjeti korištenja ..................................................................................... 55 Slika 4.17: Susjedne općine .................................................................................................................. 56 Slika 4.18: Naselja u općini Sveti Ivan Žabno ....................................................................................... 57 Slika 4.19: Korištenje i namjena površina ............................................................................................. 62 Slika 4.20:Infrastrukturni sustavi ........................................................................................................... 63 Slika 4.21: Uvjeti korištenja, uređenja i korištenja prostora ................................................................... 64 Slika 4.22: Susjedne općine .................................................................................................................. 66 Slika 4.23: Naselja u općini Sveti Petar Orehovec ................................................................................ 68 Slika 4.24: Korištenje i namjena površina ............................................................................................. 74 Slika 4.25: Prometni sustav ................................................................................................................... 75 Slika 4.26: Područja posebnih uvjeta korištenja .................................................................................... 76 Slika 4.27: Pojednostavljena shema socioekonomskih prednosti povećanja širokopojasne brzine ..... 77 Slika 4.28: Povezanost utjecaja izgradnje nove širokopojasne infrastrukture na ciljeve Konzorcija i regije ...................................................................................................................................................... 78 Slika 4.29: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 2 do 30 Mbit/s za grad Križevce ................................................................................................................................................. 89 Slika 4.30: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 30 do 100 Mbit/s za grad Križevce ......................................................................................................................................... 90 Slika 4.31: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 2 do 30 Mbit/s za općinu Gornja Rijeka ............................................................................................................................. 91 Slika 4.32: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 30 do 100 Mbit/s za općinu Gornja Rijeka ............................................................................................................................. 92 Slika 4.33: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 2 do 30 Mbit/s za općinu Kalnik ......................................................................................................................................... 93 Slika 4.34: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 30 do 100 Mbit/s za općinu Kalnik ......................................................................................................................................... 94 Slika 4.35: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 2 do 30 Mbit/s za općinu Sveti Ivan Žabno ........................................................................................................................ 95 Slika 4.36: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 30 do 100 Mbit/s za općinu Sveti Ivan Žabno ........................................................................................................................ 96 Slika 4.37: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 2 do 30 Mbit/s za općinu Sveti Petar Orehovec ................................................................................................................. 97 Slika 4.38: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 30 do 100 Mbit/s za općinu Sveti Petar Orehovec ................................................................................................................. 98 Slika 4.39: Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u gradu Križevcima ........................................................................................................................................... 107


KONAČNA VERZIJA

APR d.o.o. – Eufondia d.o.o. – MK Projekt d.o.o. IV

Slika 4.40: Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Gornja Rijeka ................................................................................................................................................... 108 Slika 4.41: Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Kalnik ............................................................................................................................................................. 108 Slika 4.42: Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Sveti Ivan Žabno ........................................................................................................................................... 109 Slika 4.43: Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Sveti Petar Orehovec ................................................................................................................................... 110 Slika 4.44: Karta pokrivenosti LTE mreže ........................................................................................... 111 Slika 5.1: Konceptualna skica širokopojasnih mreža .......................................................................... 116 Slika 5.2: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture ....................................................................... 119 Slika 5.3: Potrošnja energije za 1G PtP, GPON, EPON, 10G-EPON i XGPON ................................. 130 Slika 5.4: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta ........................................................ 137 Slika 5.5: Hodogram aktivnosti kod naknadnog postupka provjere potpora ....................................... 144


KONAČNA VERZIJA

APR d.o.o. – Eufondia d.o.o. – MK Projekt d.o.o. V

Tablice

Tabela 2.1 Orijentacijske minimalne i optimalne brzine pri praktičnim primjerima uporabe ................... 7 Tabela 2.2 Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa ................................................ 11 Tabela 2.3 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija ............................................................... 14 Tabela 2.4 Pregled raspona investicijskih troškova izvedbe priključaka po tehnologijama .................. 16 Tabela 3.1 Obuhvaćene JLS i pripadajuća naselja ............................................................................... 20 Tabela 3.2 Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa........................................................ 23 Tabela 3.3 Mjerljivi ciljevi projekta na području Konzorcija ................................................................... 24 Tabela 4.1 Demografija grada Križevaca .............................................................................................. 28 Tabela 4.2 Stanovništvo grada Križevaca prema dobnim skupinama .................................................. 30 Tabela 4.3 Obrazovna struktura u gradu Križevcima ............................................................................ 31 Tabela 4.4 Kućanstva i stambene jedinice u gradu Križevcima ............................................................ 31 Tabela 4.5 Razvijenost poduzetništva i broj stanovnika po gospodarskom objektu u gradu Križevcima ............................................................................................................................................................... 33 Tabela 4.6 Broj aktivnih poslovnih subjekata u naseljima Grada Križevaca prema odabranim pravno-ustrojbenim oblicima za 2014. godinu ................................................................................................... 33 Tabela 4.7 Demografija općine Gornja Rijeka....................................................................................... 41 Tabela 4.8 Dobne skupine stanovnika općine Gornja Rijeka................................................................ 41 Tabela 4.9 Obrazovna struktura u općini Gornja Rijeka ....................................................................... 42 Tabela 4.10 Kućanstva i stambene jedinice u općini Gornja Rijeka ..................................................... 42 Tabela 4.11 Razvijenost poduzetništva i broj stanovnika po gospodarskom objektu u općini Gornja Rijeka ..................................................................................................................................................... 43 Tabela 4.12 Podaci o broju pravnih osoba ............................................................................................ 43 Tabela 4.13 Demografija općine Kalnik ................................................................................................. 50 Tabela 4.14 Dobne skupine stanovnika općine Kalnik .......................................................................... 51 Tabela 4.15 Obrazovna struktura u općini Kalnik ................................................................................. 51 Tabela 4.16 Kućanstva i stambene jedinice u općini Kalnik ................................................................. 52 Tabela 4.17 Razvijenost poduzetništva i broj stanovnika po gospodarskom objektu u općini Kalnik .. 52 Tabela 4.18 Demografija općine Sveti Ivan Žabno ............................................................................... 58 Tabela 4.19 Dobne skupine stanovnika općine Sveti Ivan Žabno ........................................................ 59 Tabela 4.20 Obrazovna struktura u općini Sveti Ivan Žabno ................................................................ 59 Tabela 4.21 Kućanstva i stambene jedinice u općini Sveti Ivan Žabno ................................................ 60 Tabela 4.22 Razvijenost poduzetništva i broj stanovnika po gospodarskom objektu u općini Sveti Ivan Žabno ..................................................................................................................................................... 60 Tabela 4.23 Podaci o broju pravnih osoba ............................................................................................ 60 Tabela 4.24 Broj stanovnika i kućanstava u općini Sveti Petar Orehovec ............................................ 66 Tabela 4.25 Demografija općine Sveti Petar Orehovec ........................................................................ 69 Tabela 4.26 Dobne skupine stanovnika općine Sveti Petar Orehovec ................................................. 70 Tabela 4.27 Obrazovna struktura u općini Sveti Petar Orehovec ......................................................... 71 Tabela 4.28 Kućanstva i stambene jedinice u općini Sveti Petar Orehovec ......................................... 71 Tabela 4.29 Razvijenost poduzetništva i broj stanovnika po gospodarskom objektu u općini Sveti Petar Orehovec ............................................................................................................................................... 72 Tabela 4.30 Podaci o broju pravnih osoba ............................................................................................ 72 Tabela 4.31 Privatna kućanstva prema korištenju interneta i posjedovanju računala .......................... 78 Tabela 4.32 Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području Konzorcija .. 80 Tabela 4.33 Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području grada Križevaca ............................................................................................................................................... 81 Tabela 4.34 Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području općine Gornja Rijeka ..................................................................................................................................................... 83 Tabela 4.35 Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području općine Kalnik ............................................................................................................................................................... 84 Tabela 4.36 Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području općine Sveti Petar Orehovec ..................................................................................................................................... 87 Tabela 4.37 Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja - Prilog F ............................................... 99


KONAČNA VERZIJA

APR d.o.o. – Eufondia d.o.o. – MK Projekt d.o.o. VI

Tabela 4.38 Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u gradu Križevcima ............................................................................................................................................. 99 Tabela 4.39 Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Gornja Rijeka ................................................................................................................................................... 102 Tabela 4.40 Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Kalnik ............................................................................................................................................................. 103 Tabela 4.41 Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Sveti Ivan Žabno ........................................................................................................................................... 103 Tabela 4.42 Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Sveti Petar Orehovec ................................................................................................................................... 105 Tabela 5.1 Minimalne karakteristike širokopojasnog pristupa u projektima, s obzirom na boje područja ............................................................................................................................................................. 113 Tabela 5.2 Minimalni zahtjevi kapaciteta i propusnosti sustava krajnjih korisnika .............................. 114 Tabela 5.3 Minimalne brzine na NGA mrežama izgrađenim unutar Okvirnog programa ................... 115 Tabela 5.4 Okvirne vrijednosti udjela potpora po skupinama područja .............................................. 115 Tabela 5.5 Agregacijski čvorovi ........................................................................................................... 119 Tabela 5.6 Ocjena investicijskih fondova za grad Križevce ................................................................ 131 Tabela 5.7 Ocjena investicijskih fondova za općinu Gornja Rijeka ..................................................... 131 Tabela 5.8 Ocjena investicijskih fondova za općinu Kalnik ................................................................. 131 Tabela 5.9 Ocjena investicijskih fondova za općinu Sveti Ivan Žabno ............................................... 131 Tabela 5.10 Ocjena investicijskih fondova za općinu Sveti Petar Orehovec ...................................... 131 Tabela 5.11 Ocjena investicijskih fondova za cijeli projekt za FTTC tehnologiju ................................ 132 Tabela 5.12 Ocjena investicijskih fondova za grad Križevce .............................................................. 132 Tabela 5.13 Ocjena investicijskih fondova za općinu Gornja Rijeka ................................................... 132 Tabela 5.14 Ocjena investicijskih fondova za općinu Kalnik ............................................................... 132 Tabela 5.15 Ocjena investicijskih fondova za općinu Sveti Ivan Žabno ............................................. 132 Tabela 5.16 Ocjena investicijskih fondova za općinu Sveti Petar Orehovec ...................................... 132 Tabela 5.17 Ocjena investicijskih fondova za cijeli projekt za FTTH (P2P) tehnologiju ..................... 133 Tabela 5.18 Ocjena investicijskih fondova za grad Križevce .............................................................. 133 Tabela 5.19 Ocjena investicijskih fondova za općinu Gornja Rijeka ................................................... 133 Tabela 5.20 Ocjena investicijskih fondova za općinu Kalnik ............................................................... 133 Tabela 5.21 Ocjena investicijskih fondova za općinu Sveti Ivan Žabno ............................................. 133 Tabela 5.22 Ocjena investicijskih fondova za općinu Sveti Petar Orehovec ...................................... 133 Tabela 5.23 Ocjena investicijskih fondova za Konzorcij ..................................................................... 134 Tabela 5.24 Minimalne razine pruženih usluga u NGA mreži ............................................................. 135 Tabela 5.25 Veleprodajni proizvodi (pristupne točke) po tehnologijama ............................................ 136 Tabela 6.1 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK– privatni DBO, FTTC tehnologija .... 145 Tabela 6.2 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO, FTTC tehnologija ............................................................................................................................................................. 145 Tabela 6.3 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO, FTTC tehnologija ................ 146 Tabela 6.4 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – privatni DBO, FTTH tehnologija ... 147 Tabela 6.5 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO, FTTH tehnologija ............................................................................................................................................................. 147 Tabela 6.6 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO, FTTH tehnologija ................ 148 Tabela 6.7 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u EUR – privatni DBO, GPON tehnologija .. 149 Tabela 6.8 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO, GPON tehnologija ............................................................................................................................................................. 149 Tabela 6.9 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO, GPON tehnologija .............. 150 Tabela 6.10 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO, FTTC tehnologija 151 Tabela 6.11 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO, FTTC tehnologija .................. 152 Tabela 6.12 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javni DBO, FTTH tehnologija ...... 153 Tabela 6.13 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO, FTTH tehnologija 153 Tabela 6.14 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO, FTTH tehnologija .................. 154 Tabela 6.15 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javni DBO, GPON tehnologija .... 154 Tabela 6.16 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO, GPON tehnologija ................. 156 Tabela 6.17 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javno-privatno partnerstvo, FTTC tehnologija ........................................................................................................................................... 157


KONAČNA VERZIJA

APR d.o.o. – Eufondia d.o.o. – MK Projekt d.o.o. VII

Tabela 6.18 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javno-privatno partnerstvo, FTTC tehnologija ................................................................................................................................. 157 Tabela 6.19 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnerstvo, FTTC tehnologija ........................................................................................................................................... 158 Tabela 6.20 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javno-privatno partnerstvo, FTTH tehnologija ........................................................................................................................................... 159 Tabela 6.21 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javno-privatno partnerstvo, FTTH tehnologija ................................................................................................................................. 159 Tabela 6.22 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnerstvo, FTTH tehnologija ........................................................................................................................................... 160 Tabela 6.23 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javno-privatno partnerstvo, GPON tehnologija ........................................................................................................................................... 161 Tabela 6.24 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javno-privatno partnerstvo, GPON tehnologija ................................................................................................................................ 161 Tabela 6.25 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnerstvo, GPON tehnologija ........................................................................................................................................... 162 Tabela 6.26 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO model, FTTC tehnologija ........................................................................................................................................... 163 Tabela 6.27 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO model, FTTC tehnologija .. 164 Tabela 6.28 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO model, FTTH tehnologija ........................................................................................................................................... 165 Tabela 6.29 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO model, FTTH tehnologija .. 166 Tabela 6.30 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO model, GPON tehnologija ........................................................................................................................................... 167 Tabela 6.31 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO model, GPON tehnologija . 168 Tabela 6.32 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO model, FTTC tehnologija ........................................................................................................................................... 169 Tabela 6.33 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO model, FTTC tehnologija ...... 170 Tabela 6.34 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO model, FTTH tehnologija ........................................................................................................................................... 171 Tabela 6.35 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO model, FTTH tehnologija ...... 172 Tabela 6.36 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO model, GPON tehnologija ........................................................................................................................................... 173 Tabela 6.37 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO model, GPON tehnologija ..... 174 Tabela 6.38 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – javno-privatno partnetstvo, FTTC tehnologija ................................................................................................................................. 175 Tabela 6.39 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnetstvo, FTTC tehnologija ........................................................................................................................................... 176 Tabela 6.40 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnetstvo, FTTH tehnologija ........................................................................................................................................... 177 Tabela 6.41 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnetstvo, FTTH tehnologija ........................................................................................................................................... 178 Tabela 6.42 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnetstvo, GPON tehnologija ........................................................................................................................................... 179 Tabela 6.43 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnetstvo, GPON tehnologija ........................................................................................................................................... 180 Tabela 6.44 Analiza investicijskih modela pomoću nefinancijskih kriterija ......................................... 181 Tabela 6.45 Okvirni terminski plan ...................................................................................................... 184


KONAČNA VERZIJA

APR d.o.o. – Eufondia d.o.o. – MK Projekt d.o.o. 1

1.1 Uvod

Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje grada Križevaca i općina Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec (u daljnem tekstu Konzorcij) u kojima će izostati interes operatora i pružatelja usluga da samostalno ulažu u širokopojasnu infrastrukturu (u daljnjem tekstu "PRŠI") određuje područja, na kojima je konačnim korisnicima potrebno omogućiti pristup širokopojasnoj mreži, te ocjenu potreba krajnjih korisnika. PRŠI kao dokument će također postati dio natječajne dokumentacije budućeg Javnoga natječaja za izbor izvođača gradnje, upravljanja i održavanja otvorene širokopojasne mreže za područje provedbe investicije. Osnove za usvajanje PRŠI-a su:

• Digitalna agenda za Europu,

• Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2012.-2015.,

• Nacionalni strateški okvir za razvoj širokopojasne infrastrukture i usluga u razdoblju 2012-2015,

• Studija odabira najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa,

• Programski okviri fondova EU-a u razdoblju 2014.-2020.,

• Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020.,

• Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020.,

• Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.,

• Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.,

• Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije,

• Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020.,

• Strategija e-Hrvatska 2020.,

• Strategija digitalne ekonomije,

• Zakon o elektroničkim komunikacijama,

• Zakon o državnim potporama,

• Zakon o javnoj nabavi,

• Zakon o javno-privatnim partnerstvu,

• Smjernice primjene državnih potpora za širokopojasne mreže,

• Razvojni planovi grada Križevaca i općina Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec,

• Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine (u daljnem tekstu: Strategija)

• Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (u daljnjem tekstu: Okvirni program).

Cilj gradnje otvorene infrastrukture širokopojasnog pristupa u gradu Križevci i općinama Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec (u nastavku skupina općina) je da se

1. SVRHA IZRADE PLANA


KONAČNA VERZIJA


prije svega na područjima gdje širokopojasne mreže nisu prisutne, izgrade otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija, koje će povezati sva naselja, koja spadaju u bijele i sive zone u skupini općina te sve zainteresirane konačne korisnike sa širokopojasnim temeljnim mrežama i koja će biti dostupna pod jednakim uvjetima svim zainteresiranim operaterima i pružateljima usluga. Izgradnja infrastrukture širokopojasnog pristupa će omogućiti ponudu svih vrsta usluga elektroničkih komunikacija od strane svih pružatelja usluga i to svim zainteresiranim krajnjim korisnicima. Utvrđeno je da u skupini općina postoje naselja, gdje svim krajnjim korisnicima (građanima, javnim institucijama, gospodarskim i drugim poslovnim subjektima) nije omogućen ili je samo dijelu njih omogućen odgovarajući pristup (kao razlog se navodi zauzetost kablova), a također je čest slučaj da su dostupne brzine relativno male. Na području svih općina postoji velik interes konačnih korisnika za mogućnost pristupa širokopojasnoj mreži elektroničkih komunikacija. Omogućavanjem širokopojasnog pristupa potaknut će se razvoj različitih usluga, povećati učinkovitost javnih institucija i gospodarstva, omogućiti brži pristup znanju i razvoj poduzetništva s visokom dodanom vrijednošću odnosno omogućiti razvoj i podizanje konkurentnosti ruralnih područja.

1.2 Nositelj projekta

Nositelj projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za Grad Križevce i općine Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec je Grad Križevci na čelu s gradonačelnikom, g. Mariom Rajnom.

1.3 Temeljni ciljevi PRŠI-a

1.3.1 Ključni faktori i polazišta

Nacrt otvorene širokopojasne pristupe mreže Konzorcija prati smjernice „Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja“ [2] (u daljnjem tekstu: ONP) koji je usmjeren k ostvarenju nacionalnih strateških ciljeva zadanih „Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2016.-2020.“[3], te ispunjenju strategije Europske Unije „Europa 2020“[4] (u daljnjem tekstu: Strategija širokopojasnog pristupa) i ciljeva „Digitalnog programa za Europu“[5] u razdoblju do 2020., posebno u dijelu osiguranja dostupnosti brzog širokopojasnog pristupa za stanovništvo na cijelom području Republike Hrvatske. Nacrt je ujedno i formalna osnova za provođenje postupka javne rasprave u skladu sa poglavljem 2.5 ONP-a. Osiguranje dostupnosti i povezanosti svih građana i gostiju JLS-ova Konzorcija brzom širokopojasnom infrastrukturom početni je korak prema ispunjenju Europske strategije 2020 poticanja razvoja ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji koja učinkovito iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija, a društvena i teritorijalna povezanost omogućava višu stopu zaposlenosti.


KONAČNA VERZIJA


Jedna od prioritetnih tema i sastavni dio krovne europske strategije Europe 2020 za razdoblje do kraja 2020. godine je „Digitalni program za Europu“ (eng. Digital Agenda for Europe, u daljem tekstu skraćeno DAE). DAE predstavlja strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija sa ciljem ubrzanja ekonomskog rasta u zemljama EU-a. Unutar DAE navedeni su strateški ciljevi i prateće mjere usmjerene k povećanju dostupnosti napredne širokopojasne infrastrukture. Ključni čimbenici u odluci da se izgradi širokopojasna mrežu u okviru javnog poziva i poziva za financiranje od strane Europske unije (EU) za neekonomske mreže je nedostupnost širokopojasnog povezivanja na specifičnom, izoliranom području koji spriječava skladan i ujednačen razvoj cjelokupnog područja Grada. Utvrđeno je da takvih osobina ima na većem dijelu JLS-ova Konzorcija čime je ona kvalificirana za sufinanciranje iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.

1.3.2 Glavni ciljevi plana razvoja

Nacrt identificira područja na kojima je krajnjim korisnicima potrebno omogućiti pristup do otvorenih širokopojasnih elektroničkih komunikacija, s obzirom da je na tim područjima pristup nedostatan i ne postoji ekonomski interes komercijalnih operatora da bi potrebnu mrežu sami izgradili. Na temelju razgovora s lokalnim stanovništvom, utvrđeno je da postoji veliki interes kao i potrebe krajnjih korisnika, posebice stanovnika u ruralnim/prigradskim područjima za izgradnjom širokopojasne mreže. Ciljevi otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture u JLS-ovima Konzorcija usklađeni su sa aktualnom Strategijom širokopojasnog pristupa, te razvojnim strategijama na regionalnoj i lokalnoj razini. Dostupnost nove širokopojasne infrastrukture Konzorcija omogućit će svim građanima, gospodarstvu, turizmu i ustanovama Konzorcija brzi širokopojasni pristup internetu i preko njega široki izbor usluga informacijskog društva. Dostupnost brzom internetu povećat će konkurentnost gospodarstva Konzorcija i regije razvojem i ponudom novih informacijskih usluga. Nova infrastruktura omogućiti će pokretanje aktivnosti na transformaciji područja Konzorcija u suvremenu elektroničku upravu uz uključivanje stanovništva u informacijsko društvo koje će u konačnici rezultirati višom kvalitetom života, korištenjem e–usluga kao što su e-obrazovanja, e-zdravstvo, e-javne i upravne usluge uz veće mogućnosti obavljanja redovnog radnog posla iz kuće. Cilj projekta je jačanje umreženog društva koje će omogućiti svakom građaninu, gospodarstvu, znanosti i drugim institucijama na području županije, gradova i općina preko brze širokopojasne infrastrukture uvođenje novih informatičko-komunikacijskih tehnologija uz stalni razvoj novih servisa, bez kojih je nezamisliv novi način života i poslovanja u 21. stoljeću. PRŠI slijedi strateške ciljeve Europske unije i Republike Hrvatske.


KONAČNA VERZIJA


PRŠI ima tehnološki neutralan pristup te se njime potiče uvođenje svih postojećih NGA tehnologija, kao i budućih novih NGA tehnologija koje će se pojaviti na tržištu, ne praveći razliku između nepokretnih i bežičnih mrežnih rješenja.


KONAČNA VERZIJA


Širokopojasne mreže su okosnica vizije informacijskog društva koja proizlazi iz Digitalnog programa za Europu. DAE predstavlja strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija sa ciljem ubrzanja ekonomskog rasta u zemljama Europske unije (EU). DAE je sastavni dio krovne europske strategije Europa 2020 za razdoblje do kraja 2020. godine, a čija svrha je promicanje reformi i modernizacija gospodarstava zemalja članica, povećanje kapaciteta postojećih i stvaranje novih institucija, poboljšanje globalne konkurentnosti i stvaranje uvjeta za provedbu aktivnosti vezanih uz specifičan položaj zemlje. Unutar DAE-a određeni su strateški ciljevi i prateće mjere usmjerene k povećanju dostupnosti napredne širokopojasne infrastrukture. Važnost širokopojasne mreže danas je usporediva sa važnošću cestovne infrastrukture, željezničke i električne mreže i ključna je komponenta svakodnevnom životu i razvoju suvremenog društva. Današnji način života okružen digitalnim sadržajima širi se u svim područjima društva, povezujući svakoga i sve. Novo umreženo društvo omogućuje ljudima da surađuju, inoviraju, uče, zanimaju se i sudjeluju na načine za koje još prije nekoliko godina nismo mislili da će ikada biti mogući. Jedan od najvažnijih preduvjeta ostvarenju potencijala umreženog društva je elektronička komunikacijska infrastruktura dostupna svima. Infrastruktura velikih kapaciteta koja će krajnjim korisnicima osigurati visoku kvalitetu i brzina prijenosa usklađenu zahtjevima različitih vrsta informacija u realnom vremenu.

2.1 Elektroničke komunikacije

Elektroničke komunikacije i omogućene usluge jako su raširene u suvremenom svijetu, kao i uređaji koji sudjeluju u procesu elektroničke komunikacije (televizija, radio, telefon, računala...). Oni su postali uobičajena pojava i neophodni predmeti, bez kojih se život više ne može zamisliti. Veliki potencijal informacijske i komunikacijske tehnologije može se pokrenuti kroz dobro uređen i djelotvoran ciklus aktivnosti. Atraktivni sadržaji i usluge moraju biti dostupne u interoperabilnom okruženju i internetskom okruženju bez granica. To potiče veću potražnju za pristupnim brzinama i kapacitetima, što opet stvara temelj za ulaganja u brze i ultrabrze komunikacijske mreže. Primjena i prihvaćanje brzih i ultrabrzih komunikacijskih mreža u praksi zauzvrat otvara put novim inovativnim uslugama i sadržajima koji se koriste većim pristupnim brzinama. Uvođenje širokopojasnih usluga u različite segmente društva pridonosi poboljšanju njihove učinkovitosti. Nadalje, razvoj širokopojasnog pristupa internetu pridonijet će povećanju konkurentnosti pojedinih radnih mjesta i gospodarskih grana. Dostupnost usluge širokopojasnog pristupa internetu, u smislu zemljopisne i financijske dostupnosti, kao i kakvoća te usluge, važni su čimbenici za strane ulagače pri donošenju odluka o ulaganjima u pojedinu zemlju. Veća učinkovitost i povećanje konkurentnosti u svim segmentima društva predstavljaju glavni preduvjet razvoja društva znanja, što uključuje poticanje razvoja studijskih programa i znanstveno-nastavnih djelatnosti usmjerenih podizanju razine znanja o širokopojasnim tehnologijama i uslugama temeljenima na širokopojasnoj infrastrukturi u znanstveno-

2. TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE I VAŽNOST ŠIROKOPOJASNIH MREŽA


KONAČNA VERZIJA


nastavnim ustanovama, a osobito djelatnosti i programa u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja. Navedeno pridonosi gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske, te u konačnici dugoročnoj konkurentnosti na međunarodnoj razini. Stoga razvoj širokopojasnih usluga mora predstavljati temelj razvoja Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave. Ulaganja u razvoj širokopojasnog pristupa svakako jesu obećavajuća ako im se odgovorno pristupi, o čemu govore i rezultati brojnih studija. Prema rezultatima studije izrađene za Europsku komisiju[6] povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa ima utjecaj na povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), a utjecaj je tim značajniji što je država razvijenija. Procjene govore o mogućem rastu BDP-a za 0,47% u državama sa slabije razvijenim širokopojasnim pristupom, 0,63% u državama u kojima je prisutan brzi razvoj širokopojasnog pristupa, 0,70% u velikim industrijskim državama te 0,89% u najrazvijenijim državama, u kojima se u potpunosti koriste sve mogućnosti društva znanja. Također se očekuje kako će upravo ulaganja u širokopojasni pristup do 2020. godine u državama članicama Europske unije omogućiti pristup brzom internetu za dodatnih 14,6 milijuna kućanstava za što će biti osigurani poticaji u iznosu od 850 milijuna EUR iz EAFRD fondova. Procijenjena vrijednost prihoda elektroničke komunikacijske industrije iz godine u godinu je u porastu, za 2016. godinu kretala se oko 5,7 % EU BDP-a (UK 12,4 % !), što svjedoči o važnosti i neophodnosti umreženosti društva, pojedine zemlje i njezinih stanovnika. Vidljiva i dokazana je korelacija između moderne elektroničke komunikacijske infrastrukture i gospodarskog rasta ekonomije, a time se olakšava razvoj zemlje koja ulaže u izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture, te razvoj i provedbu usluga. Internet, kao jedna od najvažnijih inovacija našeg vremena, olakšava razvoj "usluga na daljinu" i prenosi usluge kao što su posao/rad na daljinu, obrazovanje i svakodnevna interaktivna komunikacija u različitim formatima. Stvaranje novih usluga otvara nova ulaganja i mogućnosti zapošljavanja, povećava produktivnost postojećih procesa i uvođenje novih, što olakšava razvoj informacijskog umreženog društva koje se temelji na znanju i informacijama.

2.2 Telekomunikacijske usluge i važnost IP

Strogo tehnički definirana je širokopojasna mreža, telekomunikacijska prijenosna mreža, koja za prijenos signala koristi različite prijenosne medije sa širokim primijenjenim frekventnim područjem, razdijeljenim na način, koji omogućava stvaranje skupine međusobno neovisnih kanala za istovremeni (simultani) prijenos podataka, govora i slike. Širokopojasnost ustvari znači da kanali omogućavaju visok kapacitet prijenosa »bitova«. Trenutno lako tu ubrajamo one kanale čiji kapacitet je veći, u okviru mreže barem 20 Mbit/s, dok za pristupne točke čekamo preko 10 Mbit/s. Trajne donje granice brzine prijenosa podataka, koje bi još odgovarale oznaci širokopojasnosti je zbog brzog razvoja tehnologije i uz to širine uporabljenoga frekventnoga pojasa prijenosnoga medija nemoguće odrediti (najnovije definicije širokopojasnih usluga određuju, da se u širokopojasni priključak ubraja pristup širokopojasnih usluga sa najmanjom brzinom od 2 Mbt/s po korisniku). Baš zbog toga je u projektu iskorištena i definicija širokopojasnosti sa stajališta korisničkog iskustva konačnog korisnika. U tom smislu su širokopojasne mreže sve prijenosne mreže, koje korisniku omogućavaju stalnu uključenost i velik odaziv pri interaktivnoj uporabi multimedijskih aplikacija, usluga, i sadržaja, koji su u praktičnoj uporabi. U praksi, za domaće korisnike, to trenutno znači prvenstveno uporabu tehnike ADSL (asimetrična digitalna pretplatnička linija), kabelskih modema, i vrsta bežičnih mreža u pristupu temeljnim mrežama operatera. Takve pristupne mreže omogućavaju brzinu veću od 1Mbit/s, što osigurava solidno korisničko iskustvo pri uporabi multimedijskih (multimedijskih) sadržaja. Treba upozoriti, da potrebe za brzinom naglo rastu zbog stalno još zahtjevnijih usluga te potreba konačnih korisnika.


KONAČNA VERZIJA


Standardna kakvoća digitalne televizije već zahtjeva brzine prijenosa barem 4 Mb/s, što sugerira trend razvoja usluga televizije širokoga formata na velikim zaslonima i potrebu za još većim prijenosnim brzinama u bližoj budućnosti. Posebno poglavlje je područje poslovnih korisnika, sveučilišta i instituta, gdje se brzine 10 Mb/s već smatraju malima, štoviše, sve je više takvih ustanova, koje 100 Mb/s brzine zamjenjuju brzinom od 1Gbit/s. U donjoj tablici su navedeni primjeri svakodnevne praktične uporabe interneta te minimalne i optimalne brzine koje zahtijevaju. Tabela 2.1 Orijentacijske minimalne i optimalne brzine pri praktičnim primjerima uporabe

AKTIVNOST MINIMALNA BRZINA

(kb/s) OPTIMALNA BRZINA

(Mbit/s)

Pretraživanje interneta 56 0,5

Posao na daljinu 128 2

Video konferencija dvaju korisnika 128 1

Učenje na daljinu 128 2

Prijenos (streaming) filmova u DVD formatu 300 2 (noviji kodek)

5 (MPEG2)

Prijenos (streaming) glazbe 64 0,5

Igranje igara u stvarnom vremenu 128 1

e-kupovina 56 0,5

e-bankarske usluge 56 0,5

Digitalna TV (ovisno o kodeku i broju primanja istovremenih programa)

500 5 (SD), 6,5 (HD), (noviji

kodek), 20 (HD, MPEG2), 50 (4K, UHD)

S obzirom na najveće podržane brzine na širokopojasnim priključcima, a temeljem podjele koja je formalizirana unutar DAE-a, širokopojasni priključci podijeljeni su u tri skupine:

• osnovni (najveća podržana brzina manja od 30 Mbit/s),

• brzi (podržana brzina između 30-100 Mbit/s), te

• ultrabrzi priključci (podržana brzina iznad 100 Mbit/s).

Brze i ultrabrze priključke podržavaju samo pristupne mreže sljedeće (nove) generacije (eng. Next Generation Access network, NGA mreža). Širokopojasni priključci osnovnih brzina često se nazivaju i tradicionalnim širokopojasnim priključcima. U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom (Uredba EU br. 2832014). Iako se radi samo o preporuci Europskog parlamenta, evidentno je zaostajanje EU za ostalim globalnim ekonomijama u tom segmentu, stoga je veći broj EU zemalja već podignuo specifikacije za izgradnju svoje širokopojasne infrastrukture pa je za očekivati da će se to dogoditi i u Hrvatskoj.

2.3 Očekivane usluge u širokopojasnoj mreži

Širokopojasne konvergentne usluge, aplikacije i sadržaji danas predstavljaju važan integralni dio današnjeg informacijskog društva odnosno nadolazećeg društva znanja.


KONAČNA VERZIJA


Najvažnije su sljedeće:

• informacijske usluge (vijesti, sport, vrijeme, prometne informacije, zabava, zanimljivosti, horoskop, lokalne informacije, elektronički programski vodič, itd.),

• komunikacijske – usluge poruka (neposredne poruke – IM, e-pošta, SMS i MMS poruke, video konferencije, forumi i chatovi, usluge »svatko sa svakim« - P2P, IP telefonija, itd.),

• audio – video usluge (internetska televizija – IPTV, »plati za pregled« – Pay Per View, video na zahtjev – Video on Demand, Osobni video snimač - Personal Video Recorder, audio na zahtjev – Audio on Demand, itd.),

• zabavne usluge (igre, igre na sreću, itd.),

• usluge inteligentne kuće,

• sigurnosne usluge,

• usluge za starije i ljude s posebnim potrebama (life-line, nadzor, itd.),

• e-obrazovanje,

• e-poslovanje (e-kupovina, e-bankarstvo, itd.),

• druge usluge. Širokopojasne usluge su danas neophodna infrastrukturna komponenta razvijenih područja, čemu sve češće svjedoče i neurbana područja. Pri čemu su još posebno važne za područja:

• posla i poslovanja (također i e-država, itd.),

• obrazovanja (također i e-obrazovanje, itd.),

• zabave

• seoskog turizma,

• ... Razvoj ide u smjeru konvergencije, što znači, da govorne usluge konvergiraju sa uslugama videa, videa na zahtjev, podataka, konferencija, pristupa internetu, neposrednih poruka, personalizacije i profila, te uzorcima, kontakata, upozorenja, pristupa imeniku, itd. Rezultat tih procesa u razvoju su integrirane platforme za poslovanje, posao, sudjelovanje, obrazovanje, zabavu. Pored samih širokopojasnih usluga su veoma važne još mnoge potporne funkcije, koje uključuju sigurnost na nivou korisnika, sadržaja i mreže, imenike, certifikate, pomoć korisnicima, upravljanje i nadzor.

2.4 Očekivana arhitektura mreže i potencijalne tehnologije

2.4.1 Širokopojasne tehnologije

2.4.1.1 Pregled širokopojasnih tehnologija

Ovim poglavljem dan je sažeti prikaz širokopojasnih tehnologija koje ostvaruju značajnu tržišnu zastupljenost, odnosno relevantne su za provedbu projekata u sklopu Okvirnog programa, pri čemu su, uz NGA, navedene i tehnologije kojima je moguće pružiti osnovni širokopojasni pristup. Potrebno je naglasiti da popis širokopojasnih tehnologija ne obuhvaća nužno sve tehnologije koje će biti implementirane u projektima unutar Okvirnog programa, što se posebno odnosi na nove bežične širokopojasne tehnologije čiji budući razvoj i tržišnu zastupljenost trenutno nije moguće predvidjeti.


KONAČNA VERZIJA


VDSL/FTTC U odnosu na ADSL, VDSL tehnologija (engl. Very high bit rate DSL) omogućava višestruko veće brzine te opcionalno i simetričnost brzina u oba smjera. Međutim, u odnosu na ADSL, takve je brzine praktično moguće postići isključivo na paričnim petljama kraćim od 1.000 m, te je kod implementacije VDSL-a potrebno uvesti veći broj novih pristupnih čvorova bliže korisnicima (prosječna najveća duljina parica u postojećim pristupnim mrežama u Hrvatskoj u rasponu je od 2-3 km, što nije prikladno za implementaciju VDSL-a bez prethodne nadogradnje pristupne mreže). Budući da je do takvih novih čvorova (najčešće izvedenih unutar vanjskih kabineta) potrebno dovesti svjetlovodnu mrežu, uobičajeno se VDSL tehnologija povezuje s FTTC arhitekturom svjetlovodnih mreža kod koje se svjetlovodna vlakna polažu do VDSL čvorova. Pri tome se segmenti postojećih bakrenih parica koje se i dalje koriste za VDSL, uobičajeno nazivaju lokalnim potpetljama (engl. local subloop). VDSL tehnologija prikladno je rješenje za osiguranje dostupnosti brzih širokopojasnih priključaka najvećih brzina u rasponu od 50-100 Mbit/s. Primjena VDSL tehnologije vezana je uz postojeću paričnu mrežu u vlasništvu HT-a. Potrebno je naglasiti da se pod terminom VDSL/FTTC u nastavku dokumenta isključivo označavaju slučajevi u kojem se VDSL tehnologija implementira iz novog pristupnog čvora koji je postavljen bliže krajnjim korisnicima, u odnosu na postojeće pristupne čvorove parične mreže. Tim terminom se ne označavaju slučajevi u kojem se VDSL tehnologija implementira u postojećim pristupnim čvorovima, čime svim korisnicima u obuhvatu pojedinog pristupnog čvora, zbog većih duljina parica, nije moguće pružati usluge s višestruko većim brzinama u odnosu na ADSL14. Isto tako treba napomenuti da je u budućem razdoblju provedbe Okvirnog programa izgledan i značajni tržišni prodor tzv. vektorizirane VDSL tehnologije (engl. vectoring VDSL). Vektorizirana VDSL tehnologija koristi napredne metode smanjenja smetnji između susjednih parica, čime VDSL veze mogu osigurati još veće brzine, uključujući i značajno veće brzine u upstream smjeru (u odnosu na „običnu" VDSL tehnologiju). GPON (FTTH P2MP) GPON je standard za pasivne FTTH mreže (engl. Passive Optical Network - PON) u točka-više točaka topologiji (engl. Point To Multipoint - P2MP). U P2MP topologiji u završnom dijelu pristupne mreže (drop) postavlja se najmanje jedno dedicirano svjetlovodno vlakno za krajnjeg korisnika, dok je u dovodu pristupne mreže (feeder) manje svjetlovodnih vlakana nego potencijalnih korisnika, te se kapaciteti u dovodu mreže dijele između korisnika pomoću tzv. pasivnih razdjelnika - engl. splitters (najčešće u omjeru 32 ili 64). P2MP topologija omogućava optimiziranje troškova izvedbe pristupne mreže, budući da je u dovodu potrebno značajno manje svjetlovodnih vlakana. Dostupni kapaciteti po korisniku u GPON standardu dostatni su za ostvarenje brzih širokopojasnih priključaka s brzinama između 30 i 70 Mbit/s u dolaznom smjeru, te, u prosjeku, dvostruko manjim brzinama u odlaznom smjeru. U Hrvatskoj je i HT započeo izgradnju FTTH mreža u P2MP topologiji uz GPON standard. U budućem razdoblju očekuje se da će veći tržišni prodor ostvariti i napredne verzije PON tehnologije - 10G-PON te kasnije PON s valnim multipleksiranjem (WDM PON) - engl. Wavelength Division Multiplexing. Obje napredne tehnologije bit će moguće implementirati na postojećim P2MP topologijama FTTH mreža, pri čemu će svim korisnicima u PON mrežama biti moguće pružiti i brzine veće od 100 Mbit/s (ultrabrzi pristup). FTTH P2P U usporedbi s FTTH P2MP GPON tehnologijom, u FTTH mrežama s točka-točka topologijom (engl. Point-to-Point - P2P) svakom krajnjem korisniku dodijeljeno je barem jedno privatno svjetlovodno vlakno u pristupnoj mreži (uključujući završni segment i dovod). Time su najveće ostvarive brzine prijenosa po korisniku prvenstveno ovisne o mogućnostima aktivne mrežne opreme, te se trenutno na tržištu korisničke brzine kreću od nekoliko desetaka Mbit/s do 1


KONAČNA VERZIJA


Gbit/s u oba smjera (simetrični prijenos), čime FTTH P2P mreže, uz brze, mogu osigurati i ultrabrze širokopojasne priključke. Razvojem elektroničkih komponenti aktivne opreme i smanjenjem njihovih troškova, prosječne ponuđene brzine putem FTTH P2P mreža moći će se povećavati i iznad 1 Gbit/s, čime su FTTH P2P mreže izuzetno prikladno infrastrukturno rješenje u pogledu budućih potreba (engl. future proof). Potrebno je naglasiti da se pod terminom VDSL/FTTC u nastavku dokumenta isključivo označavaju slučajevi u kojem se VDSL tehnologija implementira iz novog pristupnog čvora koji je postavljen bliže krajnjim korisnicima, u odnosu na postojeće pristupne čvorove parične mreže. Tim terminom se ne označavaju slučajevi u kojem se VDSL tehnologija implementira u postojećim pristupnim čvorovima, čime svim korisnicima u obuhvatu pojedinog pristupnog čvora, zbog većih duljina parica, nije moguće pružati usluge s višestruko većim brzinama u odnosu na ADSL. Isto tako treba napomenuti da je u budućem razdoblju provedbe Okvirnog programa izgledan i značajni tržišni prodor tzv. vektorizirane VDSL tehnologije (engl. vectoring VDSL). Vektorizirana VDSL tehnologija koristi napredne metode smanjenja smetnji između susjednih parica, čime VDSL veze mogu osigurati još veće brzine, uključujući i značajno veće brzine u upstream smjeru (u odnosu na „običnu" VDSL tehnologiju). Satelitski pristup Izvedba širokopojasnih priključaka putem tehnologija satelitskog pristupa predstavlja tehnički jednostavniju mogućnost osiguranja dostupnosti širokopojasnih usluga, korištenjem infrastrukture međunarodnih pružatelja usluga satelitskog pristupa (geostacionarnih satelita i zemaljskih primopredajnih stanica). Kod satelitskog pristupa nema potrebe za izgradnjom pristupne mreže unutar ciljanih područja, te je jedino potrebno postaviti odgovarajuću primopredajnu satelitsku antenu na objektu krajnjeg korisnika. Usluge širokopojasnog pristupa putem satelita u novije se vrijeme orijentiraju na tzv. Ka-band, odnosno frekvencijsko područje između 26,5 i 40 GHz, s punom većim kapacitetom za korisnički promet u usporedbi s dosadašnjim satelitskim sustavima koji su radili u nižim C i Ku frekvencijskim pojasevima. Na taj način suvremeni satelitski sustavi u Ka području podržavaju tipične korisničke brzine do 10 Mbit/s u silaznom smjeru, što je dovoljno za osnovni širokopojasni pristup, ali nedovoljno za osiguranje brzih širokopojasnih priključaka. Satelitski pristup u pravilu je značajno skuplji na maloprodajnoj razini u odnosu na sve ostale navedene tehnologije (za iste ponuđene brzine prijenosa), te je državne potpore kod satelitskog pristupa potrebno primijeniti na maloprodajnoj razini (vidi poglavlja 2.5 i 5.4.1). Stoga satelitski pristup predstavlja prikladnu opciju zadovoljenja pokrivenosti osnovnim širokopojasnim pristupom samo u iznimnim slučajevima, u kojima je implementacija ostalih nepokretnih ili zemaljskih bežičnih tehnologija iz bilo kojeg razloga neizvediva ili ekonomski izrazito nepovoljna.

2.4.1.2 Kategorizacija širokopojasnih tehnologija prema brzini pristupa

U nastavku su prethodno navedene širokopojasne tehnologije pregledno razvrstane u tri skupine prema prosječnoj ostvarivoj razini pristupa kojeg mogu osigurati, i to:

• osnovni pristup - za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do 30 Mbit/s;

• brzi pristup - za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s;

• ultrabrzi pristup - za brzine iznad 100 Mbit/s. Navedene brzine i rasponi brzina odnose se isključivo na brzine u dolaznom (downstream) smjeru za nepokretne tehnologije, odnosno brzine u silaznom smjeru (downlink) za bežične tehnologije.


KONAČNA VERZIJA


Brzi i ultrabrzi pristup zajednički se smatraju NGA pristupom. Unutar SDPŠM-a u člancima pobliže se identificiraju osnovne širokopojasne tehnologije, te se daju okvirni zahtjevi za NGA mreže uz navođenje nekih NGA tehnologija, redom:

• osnovnim širokopojasnim tehnologijama smatraju se, između ostalih, ADSL (ADSL2+), kabelske mreže s DOCSIS 2.0 standardom, UMTS (3G) pokretne mreže te pristup putem satelita;

• NGA mrežama smatraju se sve mreže koje se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim vlaknima, te mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama;

• NGA mreže moraju pružiti značajno bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink) u odnosu na osnovne širokopojasne tehnologije;

• NGA mrežama mogu se smatrati FTTx mreže (FTTH, FTTC), napredne kabelske mreže (minimalno s DOCSIS 3.0 standardom), te određene napredne bežične mreže putem kojih je moguće pouzdano osigurati velike brzine.

Tabela 2.2 prikazuje kategorizaciju tehnologija prema ostvarivim razinama pristupa. Navedeni su i prosječni rasponi brzina pristupa po krajnjem korisniku, s tim da su za tehnologije kod kojih se pristupni kapaciteti dijele na više krajnjih korisnika, navedeni ukupni prosječni kapaciteti s uobičajenim vrijednostima broja korisnika koji dijele taj kapacitet. Kod bežičnih mreža broj korisnika koji dijele pristupne kapacitete u praksi ima velike varijacije, ovisno o geodemografskim obilježjima područja koje je pokriveno baznim stanicama (gustoći naseljenosti) i općenitim tehničkim postavkama bežične mreže, odnosno gustoći baznih stanica na određenom području.

Tabela 2.2 Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa

Tehnologija

(tržišni nazivi)

Standard

Prosječne brzine (dolazni/silazni smjer,

downstream, downlink)1

Prosječne brzine (odlazni/uzlazni smjer,

upstream, uplink)1 OS

NO

VN

I

BR

ZI

UL

TR

AB

RZ

I

ADSL (DSL)

ITU-T G.992 2-20 Mbit/s 256-768 kbit/s •

VDSL (FTTC)

ITU-T G.993 40-80 Mbit/s2 16-40 Mbit/s •

VDSL-2 (FTTC)

ITU-T G.993.5 100 Mbit/s2 40 Mbit/s •

GPON

(FTTH P2MP) ITU-T G.984

2488 Mbit/s dijeljeno (do 64 korisnika)


•

10G-PON

(GX-PON) ITU-T G.987

9953 mbit/s dijeljeno (do 128 korisnika)


•

FTTH P2P

IEEE 802.3 1000+ Mbit/s 1000+ Mbit/s •


KONAČNA VERZIJA


Kabelski pristup (DOCSIS, HFC)

DOCSIS (ITU-T J.122)

56-445 Mbit/s dijeljeno (100-200 korisnika)

31-129 Mbit/s dijeljeno (100-200 korisnika)

•

UMTS/HSPA (3G)

IMT-2000 14-21 Mbit/s dijeljeno

(po baznoj stanici) 1,4-5,7 Mbit/s dijeljeno

(po baznoj stanici) •

LTE (4G)

IMT Advanced 100 Mbit/s dijeljeno

(na sektor) 50 Mbit/s dijeljeno

(na sektor) •

5G 1000 Mbit/s dijeljeno

(na sektor) 1000 Mbit/s dijeljeno

(na sektor) •

WiMAX IEEE 802.16 21 Mbit/s dijeljeno (po baznoj stanici)4

7 Mbit/s dijeljeno (po baznoj stanici)

•

Satelitski pristup S-DOCSIS,

vlast. standardi proizvođača

2-10 Mbit/s5 1-6 Mbit/s •

U tablici su navedene bruto brzine. Kod xDSL tehnologija su navedene brzine tipično dostupne na vrlo kratkim udaljenostima i izrazito ovise o kvaliteti kabelske infrastrukture. Iz Tabele 2.2. je vidljivo da različite tehnologije omogućavaju širokopojasne brzine različitih brzina i kvaliteta. Svaka tehnologija ima svoje specifične prednosti i nedostatke. Ipak zadovoljenje najviših brzina u dolaznom i odlaznom smjeru na dovoljnim udaljenostima (više od 1 km) od centralnih čvorišta mreža omogućava isključivo svjetlovodna tehnologija. Arhitektura temeljena na višestrukim svjetlovodnim vlaknima omogućava potpunu neovisnost tražitelja pristupa u pružanju brzih širokopojasnih usluga, pa stoga potiče dugoročno održivo tržišno natjecanje. Osim toga, NGA mreža temeljena na višestrukim svjetlovodnim vlaknima podržava topologiju ‘od točke do točke’ (eng. point-to-point) kao i ‘od točke do više točaka’ (eng. point-to-multipoint), pa je dakle neutralna u pogledu tehnologije.

2.4.2 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija

Sve prethodno navedene širokopojasne tehnologije namijenjene su radu putem određenog medija: bakrenih parica, svjetlovodnih vlakana, koaksijalnih kablova ili njihove kombinacije, odnosno putem radiofrekvencijskog spektra za bežične tehnologije. Unutar pristupnih širokopojasnih mreža potrebno je izvesti odgovarajuće infrastrukturne objekte za razvod i prihvat medija te smještaj prateće aktivne opreme koja opslužuje pristupnu mrežu (aktivnom opremom smatra se sva oprema koja za svoj rad zahtijeva električno napajanje). U tom pogledu moguće je razlikovati sljedeće infrastrukturne objekte:

• Kabelska kanalizacija (poznata i pod starijim nazivom distributivna telekomunikacijska kanalizacija - DTK) - podzemna mreža cijevi i zdenaca za razvod bakrenih parica, svjetlovodnih vlakana ili koaksijalnih kablova.

• Nadzemna mreža - odnosi se na nadzemnu mrežu stupova o koje su ovješeni kablovi bakrenih parica, svjetlovodnih vlakana ili koaksijalnih kablova. Nadzemnu mrežu, prema propisima prostornog uređenja, u pravilu je dozvoljeno graditi samo u ruralnim područjima, dok je u svim ostalim područjima potrebno graditi podzemnu kabelsku kanalizaciju. Nedostaci nadzemne mreže, u odnosu na sustav kabelske kanalizacije, prvenstveno se očituju kroz povećanu osjetljivost na atmosferske utjecaje (padaline,


KONAČNA VERZIJA


vjetar, elektrostatička pražnjenja), te s tim povezano i kraći životni vijek u odnosu na podzemnu mrežu položenu u kabelsku kanalizaciju.

• Kabineti - ulični ili vanjski objekti ograničenih dimenzija koji se smještaju uz glavne trase kabelske kanalizacije ili nadzemne mreže, a služe kao lokacije pasivnog prospajanja kablova u pristupnoj mreži. Uz to, u kabinete se smještaju i pasivni razdjelnici kod GPON tehnologije te aktivna oprema u VDSL/FTTC i kabelskim mrežama.

• Lokalni čvor - infrastrukturni objekti na sučelju između pristupne i agregacijske mreže. Također služe za prihvat i fizičko prospajanje kablova iz pristupne mreže, te za smještaj aktivne opreme za agregaciju prometa iz pristupne mreže i usmjeravanje prometa prema agregacijskoj mreži. Lokalni čvor, zbog većih prostornih zahtjeva, uobičajeno je smješten u posebno uređenim i odvojenim prostorima unutar postojećih ili u zasebnim građevinama. U povijesnom kontekstu tradicionalnih nepokretnih telefonskih mreža, lokacija lokalnog čvora najčešće odgovara lokaciji lokalne telefonske centrale18.

• Antenski stup - u širem smislu svaki objekt koji ima primopredajnu radiofrekvencijsku funkciju u pristupnom dijelu bežičnih mreža. Bazna stanica, kao logičko mjesto povezano s nadzorom primopredajnih funkcija u pristupnom dijelu bežičnih mreža, uobičajeno se fizički nalazi uz lokaciju antenskog stupa.

Pojam distribucijskog čvora vezan je uz svjetlovodne pristupne mreže (FTTH), te označava točku koncentracije svjetlovodnih kablova između završnog dijela pristupne mreže (svjetlovodna distribucijska mreža, drop) i dovoda pristupne mreže (spojna mreža, feeder). Lokacijski, distribucijski čvor u FTTH mrežama može biti smješten u infrastrukturnom prostoru kabineta ili lokalnom čvoru. Tabela 2.3 daje pregled infrastrukturnih i regulatornih zahtjeva za sve opisane širokopojasne tehnologije, te pregled potrebnih dozvola iz domene prostornog uređenja i gradnje. Regulatorni zahtjevi primarno se odnose na radiofrekvencijske dozvole za uporabu spektra kod bežičnih mreža, koje se mogu dodjeljivati različitim postupcima (natječajima, javnim dražbama). Opisi postupaka dodjele spektra i trenutno stanje zauzetosti pojedinih dijelova spektra dostupni su na mrežnim stranicama HAKOM-a. Osim te vrste regulatornih dozvola, potreba za općom dozvolom za rad operatora na tržištu elektroničkih komunikacija ne navodi se posebno u tablici, budući da takav postupak zahtijeva samo jednostavnu registraciju za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga pri HAKOM-u. Dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje u pravilu su potrebne za sve nove infrastrukturne objekte u nepokretnoj mreži (kabelsku kanalizaciju, ulične kabinete). Kod antenskih stupova u bežičnim mrežama postupak pribavljanja dozvola nešto je jednostavniji, za antenske stupove koji se smještaju na postojeće građevine, budući da se smatraju tipskim projektima, te je za iste potrebno samo inicijalno, prije prvog postavljanja, pribaviti potrebne dozvole. NP-ove se upućuje, da prilikom pripreme projekta iz Okvirnog programa, provjere eventualne promjene u zakonskim i podzakonskim aktima vezanim uz gradnju u odnosu na situaciju koja je bila važeća u trenutku pisanja ovog dokumenta, budući da bi takve promjene mogle uključivati i pojednostavljenje postupka pribavljanja dozvola za izgradnju kabelske kanalizacije i uličnih kabineta. Kod implementacije bežičnih mreža u sklopu projekata unutar Okvirnog programa, može se pojaviti i potreba za izgradnjom tzv. privode do antenskih stupova unutar pristupne mreže. Privod označava nepokretnu vezu između bazne stanice (antenskog stupa) i prvog čvora agregacijske mreže te se uobičajeno izvodi putem usmjerene bežične veze ili svjetlovodnih niti (tad se privod naziva svjetlovodnim privodom). U slučaju izgradnje svjetlovodnog privoda putem kabelske kanalizacije ili nadzemne mreže, potrebno je voditi računa o pribavljanju svih


KONAČNA VERZIJA


potrebnih dozvola iz domene prostornog uređenja i gradnje, kao što je to slučaj i kod ostalih nepokretnih tehnologija navedenih u sljedećoj tablici. Tabela 2.3 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija

Tehnologija (tržišni nazivi)

Medij pristupne mreže

Infrastrukturni potrebni objekti

Regulatorne dozvole

Dozvole iz domene

prostornog uređenja i gradnje

ADSL (DSL)

bakrene parice

kabelska kanalizacija i/ili

nadzemna mreža, prostor lokalnog čvora

- potrebne za sve nove

objekte

VDSL (FTTC)

bakrene parice (u završnom

segmentu), svjetlovodna vlakna

(u dovodu)

kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža,

(ulični) kabineti, prostor lokalnog čvora


objekte

GPON (FTTH P2MP)

svjetlovodna vlakna

kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, prostor distribucijskog čvora, prostor lokalnog

čvora


objekte

FTTH P2P svjetlovodna vlakna

kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, prostor distribucijskog čvora, prostor lokalnog

čvora


objekte

Kabelski pristup

(DOCSIS, HFC)

koaksijalni kablovi, svjetlovodna vlakna

kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža,

prostor HFC čvora -

potrebne za sve nove objekte

UMTS/HSPA (3G)

radiofrekvencijski spektar

antenski stupovi

dozvola za uporabu

radiofrekv. spektra

nisu potrebne kod postavljanja na

postojećegrađevine (tipski projekti)2

LTE (4G)


antenski stupovi

dozvola za uporabu

radiofrekv. spektra



5G radiofrekvencijski

spektar antenski stupovi

dozvola za uporabu

radiofrekv. spektra




KONAČNA VERZIJA


WiMAX radiofrekvencijski

spektar antenski stupovi

dozvola za uporabu

radiofrekv. spektra



Satelitski pristup


korisnička antena1

dozvola za uporabu

radiofrekv. spektra

nisu potrebne2

1 Nisu navedene zemaljske primopredajne postaje i sami sateliti, budući da su oni vezani uz globalne pružatelje usluga satelitskog pristupa, odnosno njihova izgradnja nije izravno vezana uz Okvirni program. 2 U slučaju izgradnje svjetlovodnih privoda do antenskih stupova (baznih stanica), potrebno je u obzir uzeti i sve potrebne dozvole iz domene prostornog predenja i gradnje koje vrijede za kabelsku kanalizaciju i/ili nadzemnu mrežu, ovisno o načinu izvedbe svjetlovodnog privoda.

Širokopojasne usluge se lako ostvaruju preko različitih žičanih i bežičnih mreža (kanala). Kanal, preko kojega se danas ostvaruju usluge postaje sve manje zastupljen. Svaka pojedina tehnologija ima svoje posebne osobine, svoje prednosti i mane (navedene u tablici) i mada je širokopojasnost moguće osigurati sa različitim tehnologijama, njihova raspoloživost odnosno ograničenja koče omogućavanje povezanosti na mnogim ruralnim područjima. Najvažnije mreže te mrežne usluge povezanosti su:

• na fizičkom nivou (optičke mreže, xDSL, CaTV, GSM/GPRS/EDGE, UMTS, Wi-Fi, Wi-Max, Ethernet, itd.).

• na logičkom nivou (IPv4, IPv6, naizgled privatne mreže, IPSec, MPLS, preklapanje, usmjeravanje, mobilnost, signalizacija, interworking među različitim mrežama).

Hrvatska ima danas više osnovnih mreža. Sa svrhom optimalnoga korištenja raspoloživih kapaciteta moguća je i smislena sinergija među navedenim mrežama. Širokopojasni pristup za rezidentne i SOHO korisnike se obično omogućava preko tehnologija xDSL i CATV te nekih alternativnih tehnologija (Wi-Fi, Wi-Max, itd.). Za većinu korisnika su dostupne mreže obično optičke. Nove mreže također za rezidentne korisnike upotrebljavaju optičke tehnologije. Za povezivanje korisnika u okviru jedne organizacijske jedinice (na primjer povezivanje većeg broja grana većega poduzeća, povezanost škola i istraživačkih zavoda, itd.) se mnogo puta koristila (fizički) zasebna mreža. Pružanje te funkcije omogućavaju također sigurne vizualne zasebne mreže preko različitih pružatelja usluga. Vizualna zasebna mreža je mreža, koja omogućava sigurne zasebne odnosno privatne mrežne usluge na osnovi javne telekomunikacijske infrastrukture. Ovisno o pripadnosti određenoj vizualnoj zasebnoj mreži, se promet različitih korisnika može različito vrednovati (usmjeravati, tunelira, šifrira, itd.). Tu funkcionalnost obavljaju naprave, kao što su poslužitelji za odabir usluga (Service Selection Gateway), robni usmjerivači (Provider Edge Router), itd. Za korisnike (poslovne i rezidentne) su važne usluge, s primjerenom kombinacijom cijene i kakvoće.


KONAČNA VERZIJA


2.4.3 Otvorena širokopojasna mreža

Otvorenost elektroničkih komunikacijskih mreža znači, da svi operatori i davatelji elektroničkih komunikacijskih usluga imaju omogućen ulaz u mrežu i da lako preko mreže ponude svoje usluge svim krajnjim korisnicima mreže. Pri tome moraju biti osigurani za sve jednaki uvjeti, u skladu s odredbama Zakona, Pravilnika i Direktivama EU. S obzirom na oblik financiranja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija razlikujemo tržišnu (komercijalnu) mrežu i mrežu izgrađenu djelomično ili u cjelini javnim sredstvima. Tržišnu mrežu grade operatori elektroničkih komunikacija s vlastitim sredstvima, a kapacitete i usluge na svojim mrežama nude na tržištu na komercijalnoj osnovi, pri čemu mogu ostvariti dobit. Javnim sredstvima izgrađene mreže grade se pomoću gradskih/ općinskih ili državnih sredstava i sredstvima europskih fondova. Operatori takvih mreža na ponuđene kapacitete ne smiju ostvarivati prekomjerni dobitak čija vrijednost je određena od strane nacionalne regulatorne agencije. Javna sredstva za izgradnju je dozvoljeno upotrijebiti samo tamo, gdje dokazano, nema tržišnog interesa.

2.4.4 Okvirni pregled troškova implementacije pojedinih tehnologija

Tabela 2.4 daje pregled okvirnih troškova izvedbe širokopojasnih priključaka putem pojedinih tehnologija, odnosno jediničnih troškova po korisniku koji je pokriven širokopojasnom infrastrukturom. Tabela 2.4 Pregled raspona investicijskih troškova izvedbe priključaka po tehnologijama


Raspon investicijskih troškova po izvedenom

priključku1 Napomena

ADSL (DSL) 750 – 2.250 HRK

Obuhvaća troškove uspostave odgovarajućeg infrastrukturnog prostora za smještaj DSLAM-ova, kao i nabavku DSLAM-ova.

VDSL (FTTC) 1.500 – 3.750 HRK

Obuhvaća troškove uspostave novog čvora (kabineta), te izvedbu svjetlovodne veze do kabineta (FTTC), uključujući i izgradnju kabelske kanalizacije.

GPON (FTTH P2MP) 3.750 – 9.750 HRK

Troškovi uključuju i izgradnju kabelske kanalizacije. Raspon troškova od gusto naseljenih područja do rijetko naseljenih područja.

FTTH P2P 4.500 – 11.250 HRK

Troškovi uključuju i izgradnju kabelske kanalizacije. Raspon troškova od gusto naseljenih područja do rijetko naseljenih područja.


3.000 – 4.500 HRK

Obuhvaća troškove uspostave HFC čvora, te izvedbu svjetlovodne veze do HFC čvora, uključujući i izgradnju kabelske kanalizacije. Nisu obuhvaćeni troškovi izgradnje kabelske mreže u završnom pristupnom segmentu (razvod do krajnjih korisnika).

UMTS/HSPA (3G) 1.500 – 7.500 HRK

Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskih stupova. Raspon troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno frekvencijsko područje.


KONAČNA VERZIJA



Raspon investicijskih troškova po izvedenom

priključku1 Napomena

LTE (4G) 1.500 – 9.000 HRK Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno frekvencijsko područje.

5G 4.500 – 10.500 HRK Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno frekvencijsko područje.

WiMAX 2.250 – 9.000 HRK Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno frekvencijsko područje.

Satelitski pristup 7.500 – 18.750 HRK 2

Iznosi se odnose na maloprodajne potpore krajnjim korisnicima na račun inicijalnih troškova instalacije i redovitih mjesečnih troškova u razdoblju do 5 godina, sa svrhom da maloprodajni troškovi korisnika budu usporedivi s istovrsnim troškovima u ostalim dijelovima Hrvatske.

1Unutar raspona jediničnih troškova nisu prikazani troškovi za najrjeđe naseljena područja Hrvatske (naselja s manje od 50 stanovnika). 2Trošak nije izravno usporediv s jediničnim troškovima za ostale tehnologije, vidi napomenu uz satelitski pristup.

Potrebno je naglasiti da su navedeni rasponi troškova isključivo indikativne naravi, te da realni troškovi implementacije pojedinih tehnologija ovise o brojnim čimbenicima, između ostalog, gustoći naseljenosti, reljefnim karakteristikama područja i radnom frekvencijskom području (kod bežičnih tehnologija) te mogućnosti iskorištenja postojeće linijske infrastrukture. Pri tome postojeća linijska infrastruktura obuhvaća kabelsku kanalizaciju i stupove elektroenergetske mreže kod nepokretnih tehnologija, odnosno antenske stupove kod bežičnih tehnologija.


KONAČNA VERZIJA


3.1 Prostorni obuhvat projekta

Prostorni obuhvat projekta definiran ovim nacrtom obuhvaća sve jedinice lokalne samouprave članice Konzorcija sa svim pripadajućim naseljima, kao što je prikazano na slici 3.1 i 3.2 i Tabeli 3.1.

Slika 3.1: Položaj Koprivničko-križevačke županije u širem prostoru Izvor: hr.wikipedia.org

Koprivničko-križevačka županija smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Nalazi se u grupi županija Središnje Hrvatske, zajedno sa Zagrebačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Međimurskom, Bjelovarsko-bilogorskom, Sisačko-moslavačkom i Karlovačkom županijom. Sa sjeveroistočne strane graniči s Republikom Mađarskom. Unutar Republike Hrvatske Koprivničko-križevačka županija graniči sa sljedećim županijama:

3. OPIS PROJEKTA


KONAČNA VERZIJA


Međimurskom, Varaždinskom, Zagrebačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Virovitičko-podravskom. Sa površinom od 1.748 km² sedamnaesta je po veličini županija u Hrvatskoj, dok je po broju od 115.582 stanovnika šesnaesta po veličini. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačka županija pripada Panonskoj megaregiji, a unutar nje zavali sjeverozapadne Hrvatske. Prostor Koprivničko-križevačke županije izrazito je raznolik, te uključuje nekoliko prostornih cjelina koje se međusobno razlikuju ne samo po prirodno-zemljopisnim već i po gospodarskim, demografskim, prometnim i ostalim karakteristikama. Sjeveroistočni dio Županije čini dolina rijeke Drave. Na tom dijelu Županije, prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Ovaj dio prostora je naseljen nešto većim i koncentriranim naseljima, koja djelomično, uslijed dobrih prometnih veza sa Koprivnicom, poprimaju određene elemente urbanizacije. Kao središnja naselja ovog prostora ističu se u prvom redu Koprivnica, tradicionalni centar nastao na kontaktu ravničarskog i brdskog dijela Županije, te manji Đurđevac u istočnom dijelu zaravni.

Slika 3.2: Općine u pripremi nacrta PRŠI u Koprivničko-križevačkoj županiji Izvor: ARKOD

Brdski dio Županije čini prostor Kalničkog gorja i Bilogore, područje brežuljkastog reljefa. Čitavo pobrđe odijeljeno je dolinom Koprivničke rijeke u dva dijela. Bilogorski dio (najveća visina 307 m n.v.) smješten je na sjeverozapadnom dijelu, dok drugi dio čini područje Kalničkog


KONAČNA VERZIJA


gorja, sa najvišim vrhom Kalnikom (642 m n.v.). U ovom prostoru prevladavaju mala ruralna naselja (izuzev grada Križevaca), sa izrazito negativnim demografskim karakteristikama. Geografsko-prometni položaj Županije obilježavaju dva pravca: sekundarni transverzalni i longitudinalni prometni pravac. Transverzalni pravac omogućuje povezivanje Republike Hrvatske (posebno Jadrana) sa srednjoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama, a istodobno povezuje podravski bazen sa Zagrebom. Taj transverzalni prometni pravac prelazi preko niske Lepavinske previje i predstavlja ujedno prirodno-geografski povoljnu trasu koja nije dovoljno valorizirana, a ujedno predstavlja nizinsku komunikaciju između dravske i savske nizine. Sekundarnim longitudinalnim pravcem koji ide dravskom nizinom povezuje se središnja Hrvatska s istočnom Hrvatskom te zapadnoeuropske i srednjoeuropske zemlje s jugoistočnom Europom. Sekundarni longitudinalni hrvatski prometni pravac bio je jedan od ključnih prometnih koridora u Domovinskom ratu. Geoprometni položaj Županije treba biti usmjerivač budućeg prostornog i gospodarskog razvitka, jer joj omogućuje izravni kontakt sa susjednim srednjoeuropskim zemljama. Geopolitički položaj i smještaj Koprivničko-križevačke županije olakšat će joj integracije u suvremene europske gospodarske, kulturne i političke tokove. Tabela 3.1 Obuhvaćene JLS i pripadajuća naselja

Područje Broj stanovnika Broj

kućanstva

Grad Križevci 21.155 6.937

Apatovec 350 116

Beketinec 38 11

Bojnikovec 220 62

Bukovje Križevačko 318 93

Carevdar 441 157

Cubinec 550 183

Čabraji 154 28

Dijankovec 187 54

Doljanec 54 10

Donja Brckovčina 166 56

Donja Glogovnica 130 44

Donji Dubovec 33 7

Đurđic 267 81

Erdovec 207 55

Gornja Brckovčina 161 52

Gornja Glogovnica 114 40

Gornji Dubovec 9 4

Gračina 212 57

Ivanec Križevački 308 92

Jarčani 97 35

Karane 230 78

Kloštar Vojakovački 366 123

Kostadinovac 15 7

Križevci 11.219 3.872

Kučari 30 11

Kunđevec 10 5

Lemeš 111 35

Lemeš Križevački 184 46

Majurec 424 141

Male Sesvete 46 13

Mali Carevdar 19 9


KONAČNA VERZIJA



kućanstva

Mali Potočec 169 63

Mali Raven 16 10

Marinovec 104 31

Mičijevac 69 25

Novaki Ravenski 179 50

Novi Bošnjani 81 29

Novi Đurđic 129 46

Osijek Vojakovački 206 61

Pavlovec Ravenski 99 30

Pesek 273 80

Pobrđani Vojakovački 35 15

Podgajec 209 64

Poljana Križevačka 396 103

Povelić 85 25

Prikraj Križevački 194 60

Ruševac 180 44

Srednji Dubovec 94 25

Stara Ves Ravenska 31 13

Stari Bošnjani 104 27

Sveta Helena 310 83

Sveti Martin 91 28

Špiranec 150 46

Većeslavec 143 45

Velike Sesvete 88 27

Veliki Potočec 412 125

Veliki Raven 218 75

Vojakovac 232 75

Vujići Vojakovački 57 15

Žibrinovec 113 30

Naknadno popisani 18 10

Općina Gornja Rijeka 1.781 503

Barlabaševec 19 7

Deklešanec 140 31

Donja Rijeka 216 60

Dropkovec 173 52

Fajerovec 76 22

Fodrovec Riječki 61 17

Gornja Rijeka 339 103

Kolarec 149 44

Kostanjevec Riječki 263 76

Lukačevec 24 10

Nemčevec 19 8

Pofuki 188 48

Štrigovec 36 10

Vukšinec Riječki 78 15

Općina Kalnik 1.361 388

Borje 137 35

Kalnik 334 102

Kamešnica 189 54

Obrež Kalnički 136 40

Popovec Kalnički 98 20

Potok Kalnički 180 49

Šopron 161 43


KONAČNA VERZIJA



kućanstva

Vojnovec Kalnički 126 45

Općina Sveti Ivan Žabno 5.204 1.578

Brdo Cirkvensko 157 46

Brezovljani 305 102

Cepidlak 155 47

Cirkvena 575 165

Hrsovo 267 72

Kenđelovec 162 51

Kuštani 115 35

Ladinec 151 48

Markovac Križevački 147 39

Novi Glog 145 40

Predavec Križevački 109 35

Rašćani 127 43

Sveti Ivan Žabno 1.189 397

Sveti Petar Čvrstec 604 185

Škrinjari 210 66

Trema 786 207

Općina Sveti Petar Orehovec 4.583 1.195

Bočkovec 274 71

Bogačevo 84 22

Bogačevo Riječko 71 23

Brdo Orehovečko 41 13

Brezje Miholečko 150 41

Brežani 25 8

Črnčevec 159 42

Dedina 203 49

Donji Fodrovec 175 42

Ferežani 110 30

Finčevec 91 25

Gorica Miholečka 57 15

Gornji Fodrovec 173 36

Gregurovec 233 56

Guščerovec 177 49

Hižanovec 88 26

Hrgovec 21 8

Kapela Ravenska 85 22

Kusijevec 87 20

Međa 180 45

Miholec 365 91

Mikovec 64 17

Mokrice Miholečke 155 37

Orehovec 101 27

Piškovec 44 12

Podvinje Miholečko 51 13

Rovci 14 5

Sela Ravenska 70 21

Selanec 159 46

Selnica Miholečka 86 18

Sveti Petar Orehovec 276 75

Šalamunovec 47 13

Vinarec 170 45

Voljavec Riječki 29 7


KONAČNA VERZIJA



kućanstva

Vukovec 101 33

Zaistovec 263 65

Zamladinec 104 27

3.2 Ciljevi projekta

Projekt slijedi glavni cilj i posebne ciljeve Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. Glavni cilj je stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu i uslugama za koje su potrebne velike brzine pristupa, kao temelja koji će omogućiti daljnji razvoj informacijskog društva i društva znanja, uz osiguranje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa pod jednakim uvjetima na cijelom području RH. Posebni ciljevi su osiguranje djelotvornog tržišnog natjecanja i osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa Internetu. Tabela 3.2 prikazuje ciljane vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga definiraju DAE i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.

Tabela 3.2 Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa

Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020

DAE

Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim pristupom

minimalne brzine. 100 % (≥ 30 Mbit/s)

% kućanstava koja koriste širokopojasni pristup minimalne

brzine. Barem 50 % (≥ 100 Mbit/s)

Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020

Strategija širokopojasnog pristupa

Dostupnost nepokretnih priključaka širokopojasnog pristupa (udio stanovnika

kojima je usluga dostupna).

100 % (≥ 30 Mbit/s)

Dostupnost širokopojasnog pristupa (udio stanovnika

kojima je usluga dostupna). Barem 50 % (≥ 100 Mbit/s)

Tabela 3.3 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta, koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.

Ciljevi definirani u tabeli 3.3 su u potpunosti usklađeni sa ciljevima definiranim u DAE i Strategiji širokopojasnog pristupa Republike Hrvatske.


KONAČNA VERZIJA


Tabela 3.3 Mjerljivi ciljevi projekta na području Konzorcija

Cilj Potrebna

pristupna brzina Domaćinstva

Manji i srednji poslovni subjekti

Javne ustanove i veći poslovni

subjekti

Ostvarenje opće pokrivenosti/ dostupnosti širokopojasnim pristupom minimalne brzine

≥ 40 Mbit/s 100% 100% 100%

% korisnika širokopojasnog pristupa minimalne brzine

≥ 100 Mbit/s 50% 100% 100%

% korisnika širokopojasnog pristupa minimalne brzine 5 godina nakon dovršenja izgradnje

≥ 1 Gbit/s 10% 50% 100%


KONAČNA VERZIJA


4.1 Socio-ekonomska analiza Konzorcija

4.1.1 Socio-ekonomska analiza grada Križevaca

Križevci su drugi po veličini grad u Koprivničko-križevačkoj županiji, prostiru se na površini od 263,72 km², a područje jedinice lokalne samouprave nastanjuje 22.324 stanovnika, od čega u naselju Križevci živi 11.541 stanovnika, dok u preostalih 60 naselja stanuje 10.783 stanovnika. Grad je smješten u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, od glavnog grada Zagreba udaljen je 57 km, a nalazi se u blizini ostalih regionalnih središta Koprivnice (31 km), Bjelovara (33 km) i Varaždina (48 km). Grad se nalazi na glavnom cestovnom i željezničkom prometnom pravcu između Zagreba i Mađarske, a pri kraju je izgradnja brze ceste od Zagreba do Križevaca koja će grad učiniti još bližim i dostupnijim te svega 30-ak minuta udaljenim od Zagreba.

Slika 4.1: Položaj grada Križevaca u Koprivničko-križevačkoj županiji Izvor: ARKOD

4. ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.2: Susjedne općine grada Križevaca Izvor: ARKOD


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.3: Naselja u gradu Križevcima Izvor: ARKOD


KONAČNA VERZIJA


4.1.1.1 Demografske značajke Grada Križevaca

Na području grada Križevaca živjelo je prema popisu iz 2011. godine ukupno 22.324 stanovnika.

Tabela 4.1 Demografija grada Križevaca

Županija Grad / općina

Naselje

2001

2011

0-14

0-14 %

15-64

15-64

%

65+

65+ %

Koprivničko-k. Križevci 22.324 21.122 -5,4% 3.258 15,4% 14.298 67,7% 3.566 16,9%

Koprivničko-k. Križevci Apatovec 426 350 -

17,8% 48 13,7% 222 63,4% 80 22,9%

Koprivničko-k. Križevci Beketinec 62 38 -

38,7% 6 15,8% 25 65,8% 7 18,4%

Koprivničko-k. Križevci Bojnikovec 226 219 -3,1% 40 18,3% 146 66,7% 33 15,1%

Koprivničko-k. Križevci Bukovje

Križevačko 322 316 -1,9% 48 15,2% 221 69,9% 47 14,9%

Koprivničko-k. Križevci Carevdar 503 438 -

12,9% 54 12,3% 291 66,4% 93 21,2%

Koprivničko-k. Križevci Cubinec 571 546 -4,4% 86 15,8% 361 66,1% 99 18,1%

Koprivničko-k. Križevci Čabraji 150 153 2,0% 22 14,4% 76 49,7% 55 35,9%

Koprivničko-k. Križevci Dijankovec 204 188 -7,8% 32 17,0% 127 67,6% 29 15,4%

Koprivničko-k. Križevci Doljanec 57 53 -7,0% 12 22,6% 33 62,3% 8 15,1%

Koprivničko-k. Križevci Donja Brckovčina 166 165 -0,6% 28 17,0% 115 69,7% 22 13,3%

Koprivničko-k. Križevci Donja Glogovnica 155 129 -

16,8% 12 9,3% 86 66,7% 31 24,0%

Koprivničko-k. Križevci Donji Dubovec 39 34 -

12,8% 5 14,7% 21 61,8% 8 23,5%

Koprivničko-k. Križevci Đurđic 283 267 -5,7% 43 16,1% 185 69,3% 39 14,6%

Koprivničko-k. Križevci Erdovec 218 207 -5,0% 43 20,8% 144 69,6% 20 9,7%

Koprivničko-k. Križevci Gornja Brckovčina 185 160 -

13,5% 20 12,5% 111 69,4% 29 18,1%

Koprivničko-k. Križevci Gornja Glogovnica 146 115 -

21,2% 14 12,2% 75 65,2% 26 22,6%

Koprivničko-k. Križevci Gornji Dubovec 13 8 -

38,5% 0 0,0% 6 75,0% 2 25,0%

Koprivničko-k. Križevci Gračina 218 209 -4,1% 32 15,3% 141 67,5% 36 17,2%

Koprivničko-k. Križevci Ivanec Križevački 350 308 -

12,0% 36 11,7% 213 69,2% 59 19,2%

Koprivničko-k. Križevci Jarčani 117 97 -

17,1% 9 9,3% 65 67,0% 23 23,7%

Koprivničko-k. Križevci Karane 226 229 1,3% 47 20,5% 146 63,8% 36 15,7%

Koprivničko-k. Križevci Kloštar

Vojakovački 436 366

-16,1%

61 16,7% 252 68,9% 53 14,5%

Koprivničko-k. Križevci Kostadinovac 20 14 -

30,0% 1 7,1% 10 71,4% 3 21,4%

Koprivničko-k. Križevci Križevci 11.541 11.231 -2,7% 1.740 15,5% 7.720 68,7% 1.771 15,8%

Koprivničko-k. Križevci Kučari 46 31 -

32,6% 1 3,2% 23 74,2% 7 22,6%

Koprivničko-k. Križevci Kunđevec 7 11 57,1% 0 0,0% 7 63,6% 4 36,4%

Koprivničko-k. Križevci Lemeš 127 111 -

12,6% 22 19,8% 70 63,1% 19 17,1%

Koprivničko-k. Križevci Lemeš Križevački 192 183 -4,7% 24 13,1% 129 70,5% 30 16,4%

Koprivničko-k. Križevci Majurec 425 423 -0,5% 61 14,4% 305 72,1% 57 13,5%

Koprivničko-k. Križevci Male Sesvete 51 46 -9,8% 3 6,5% 32 69,6% 11 23,9%

Koprivničko-k. Križevci Mali Carevdar 31 19 -

38,7% 2 10,5% 14 73,7% 3 15,8%

Koprivničko-k. Križevci Mali Potočec 163 169 3,7% 27 16,0% 111 65,7% 31 18,3%

Koprivničko-k. Križevci Mali Raven 25 15 -

40,0% 2 13,3% 11 73,3% 2 13,3%


KONAČNA VERZIJA



Naselje

2001

2011

0-14

0-14 %

15-64

15-64

%

65+

65+ %

Koprivničko-k. Križevci Marinovec 109 103 -5,5% 17 16,5% 70 68,0% 16 15,5%

Koprivničko-k. Križevci Mičijevac 65 69 6,2% 9 13,0% 40 58,0% 20 29,0%

Koprivničko-k. Križevci Novaki Ravenski 183 178 -2,7% 41 23,0% 105 59,0% 32 18,0%

Koprivničko-k. Križevci Novi Bošnjani 102 81 -

20,6% 12 14,8% 48 59,3% 21 25,9%

Koprivničko-k. Križevci Novi Đurđic 149 130 -

12,8% 25 19,2% 83 63,8% 22 16,9%

Koprivničko-k. Križevci Osijek Vojakovački 215 205 -4,7% 29 14,1% 128 62,4% 48 23,4%

Koprivničko-k. Križevci Pavlovec Ravenski 110 101 -8,2% 8 7,9% 68 67,3% 25 24,8%

Koprivničko-k. Križevci Pesek 250 271 8,4% 51 18,8% 186 68,6% 34 12,5%

Koprivničko-k. Križevci Pobrđani

Vojakovački 60 35

-41,7%

1 2,9% 26 74,3% 8 22,9%

Koprivničko-k. Križevci Podgajec 205 211 2,9% 33 15,6% 147 69,7% 31 14,7%

Koprivničko-k. Križevci Poljana Križevačka 383 396 3,4% 81 20,5% 253 63,9% 62 15,7%

Koprivničko-k. Križevci Povelid 100 86 -

14,0% 14 16,3% 47 54,7% 25 29,1%

Koprivničko-k. Križevci Prikraj Križevački 218 194 -

11,0% 19 9,8% 143 73,7% 32 16,5%

Koprivničko-k. Križevci Ruševac 198 182 -8,1% 31 17,0% 116 63,7% 35 19,2%

Koprivničko-k. Križevci Srednji Dubovec 110 93 -

15,5% 14 15,1% 60 64,5% 19 20,4%

Koprivničko-k. Križevci Stara Ves Ravenska

54 31 -

42,6% 1 3,2% 22 71,0% 8 25,8%

Koprivničko-k. Križevci Stari Bošnjani 112 105 -6,3% 15 14,3% 74 70,5% 16 15,2%

Koprivničko-k. Križevci Sveta Helena 345 309 -

10,4% 52 16,8% 198 64,1% 59 19,1%

Koprivničko-k. Križevci Sveti Martin 90 91 1,1% 22 24,2% 61 67,0% 8 8,8%

Koprivničko-k. Križevci Špiranec 168 151 -

10,1% 15 9,9% 107 70,9% 29 19,2%

Koprivničko-k. Križevci Vedeslavec 157 143 -8,9% 16 11,2% 92 64,3% 35 24,5%

Koprivničko-k. Križevci Velike Sesvete 99 87 -

12,1% 15 17,2% 53 60,9% 19 21,8%

Koprivničko-k. Križevci Veliki Potočec 417 399 -4,3% 64 16,0% 273 68,4% 62 15,5%

Koprivničko-k. Križevci Veliki Raven 264 219 -

17,0% 32 14,6% 140 63,9% 47 21,5%

Koprivničko-k. Križevci Vojakovac 277 234 -

15,5% 32 13,7% 148 63,2% 54 23,1%

Koprivničko-k. Križevci Vujidi Vojakovački 52 57 9,6% 11 19,3% 39 68,4% 7 12,3%

Koprivničko-k. Križevci Žibrinovec 131 113 -

13,7% 17 15,0% 77 68,1% 19 16,8%

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis 2011.

Struktura stanovništva prema djelatnostima predstavlja (uz strukturu prema zanimanju), sastavni dio ekonomske strukture stanovništva. Obilježje djelatnost predstavlja granu iz koje radna snaga izvlači sredstva za život. Veličina udjela stanovništva i radne snage u pojedinim djelatnostima i naseljima ima znatan utjecaj na demografske karakteristike određene populacije.


KONAČNA VERZIJA


Tabela 4.2 Stanovništvo grada Križevaca prema dobnim skupinama

Starost Broj Udjel (u %) Kumulativni udjel

0-4 godina 1.014 4,80 4,80

5-9 godina 1.057 5,00 9,80

10-14 godina 1.187 5,62 15,42

15-19 godina 1.239 5,87 21,29

20-24 godina 1.245 5,89 27,18

25-29 godina 1.459 6,91 34,09

30-34 godina 1.429 6,77 40,86

35-39 godina 1.406 6,66 47,51

40-44 godina 1.448 6,86 54,37

45-49 godina 1.558 7,38 61,75

50-54 godina 1.582 7,49 69,24

55-59 godina 1.596 7,56 76,79

60-64 godina 1.336 6,33 83,12

65-69 godina 1.043 4,94 88,06

70-74 godina 979 4,63 92,69

75-79 godina 829 3,92 96,61

80-84 godina 465 2,20 98,82

85-89 godina 204 0,97 99,78

90-94 godina 42 0,20 99,98

95 i više 4 0,02 100,00

ukupno 21.122 100,00


Kao što je vidljivo iz gornje tablice u općini ima oko 47,51 % stanovnika mlađih od 40 godina, a oko 34,09 % stanovnika je čak mlađe od 30 godina, što je još posebno važan podatak obzirom na to da su aktivni, svakodnevni, korisnici širokopojasnih usluga pretežito predstavnici mlađe populacije. Križevci su upravni i opskrbni centar grada Križevaca, na kojega gravitira cjelokupno funkcijsko područje općine koju čini 60 naselja. Po broju stanovnika naselja su razvrstana:

• Do 50 stanovnika: Beketinec, Donji Dubovec, Gornji Dubovec, Kostadinovac, Kučari, Kunđevec, Male Sesvete, Mali Carevdar, Mali Raven, Pobrđani Vojakovački, Stara Ves Ravenska;

• Od 50 do 100: Doljanec, Jarčani, Mičijevac, Novi Bošnjani, Povelid, Srednji Dubovec, Sveti Martin, Velike Sesvete, Vujidi Vojakovački;

• Od 100 do 200: Čabraji, Dijankovec, Donja Brckovčina, Donja Glogovnica, Gornja Brckovčina, Gornja Glogovnica, Lemeš, Lemeš Križevački, Mali Potočec, Marinovec, Novaki Ravenski, Novi Đurđic, Pavlovec Ravenski, Prikraj Križevački, Ruševac, Stari Bošnjani, Špiranec, Vedeslavec, Žibrinovec;

• Od 200 do 500: Apatovec, Bojnikovec, Bukovje Križevačko, Carevdar, Đurđic, Erdovec, Gračina, Ivanec Križevački, Karane, Kloštar Vojakovački, Majurec, Osijek Vojakovački, Pesek, Podgajec, Poljana Križevačka, Sveta Helena, Veliki Potočec, Veliki Raven, Vojakovac;

• Od 500 do 1000: Cubinec;

• Više od 1000: Križevci.


KONAČNA VERZIJA


U tabeli u nastavku je prikazana izobrazba stanovništva grada Križevaca. Tabela 4.3 Obrazovna struktura u gradu Križevcima

ŽUPANIJA Grad / općina

STANOVNIŠTVO OBRAZOVNA STRUKTURA

(2001.)

2001 2011

pro

mje

na

2011

./20

01.

nezavrš

en

a

OŠ

završ

en

a

OŠ

završ

en

a

SŠ

završ

en

a

VŠ

ili

faku

ltet

Koprivničko-k. Križevci 22.324 21.122 -5,4% 25,4% 25,9% 38,7% 8,9%

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis 2011. Tabela 4.4 Kućanstva i stambene jedinice u gradu Križevcima

Ukupno

popisane osobe

Ukupan broj

stanovnika

Kućanstva Stambene jedinice

ukupno privatna

kućanstva ukupno

stanovi za stalno

stanovanje

1 2 3 4 5 6

Grad Križevci 21.671 21.155 6.937 6.928 8.498 7.931

Apatovec 359 350 116 116 143 134

Beketinec 38 38 11 11 30 21

Bojnikovec 220 220 62 62 72 72

Bukovje Križevačko

319 318 93 93 97 96

Carevdar 445 441 157 157 210 190

Cubinec 561 550 183 183 245 214

Čabraji 154 154 28 27 52 27

Dijankovec 190 187 54 54 77 63

Doljanec 54 54 10 10 19 19

Donja Brckovčina 174 166 56 56 78 56

Donja Glogovnica

135 130 44 44 54 52

Donji Dubovec 34 33 7 7 15 9

Đurđic 273 267 81 81 100 99

Erdovec 209 207 55 55 78 61

Gornja Brckovčina

164 161 52 52 81 52

Gornja Glogovnica

114 114 40 40 75 48

Gornji Dubovec 9 9 4 4 6 5

Gračina 213 212 57 57 59 59

Ivanec Križevački 308 308 92 92 106 92

Jarčani 99 97 35 35 44 40

Karane 230 230 78 78 120 68

Kloštar Vojakovački

378 366 123 123 157 148

Kostadinovac 15 15 7 7 10 10

Križevci 11.619 11.219 3.872 3.864 4.405 4.356

Kučari 31 30 11 11 18 18

Kunđevec 11 10 5 5 5 5

Lemeš 111 111 35 35 37 37

Lemeš Križevački 184 184 46 46 66 57

Majurec 431 424 141 141 166 146

Male Sesvete 46 46 13 13 18 15


KONAČNA VERZIJA


Ukupno

popisane osobe

Ukupan broj

stanovnika


ukupno privatna

kućanstva ukupno

stanovi za stalno

stanovanje

Mali Carevdar 19 19 9 9 14 13

Mali Potočec 174 169 63 63 73 70

Mali Raven 16 16 10 10 23 19

Marinovec 104 104 31 31 46 35

Mičijevac 69 69 25 25 35 29

Novaki Ravenski 179 179 50 50 68 60

Novi Bošnjani 81 81 29 29 34 34

Novi Đurđic 130 129 46 46 57 57

Osijek Vojakovački

206 206 61 61 96 76

Pavlovec Ravenski

102 99 30 30 58 36

Pesek 276 273 80 80 130 92

Pobrđani Vojakovački

35 35 15 15 19 19

Podgajec 214 209 64 64 98 76

Poljana Križevačka

402 396 103 103 133 116

Povelić 85 85 25 25 44 44

Prikraj Križevački 195 194 60 60 72 72

Ruševac 181 180 44 44 65 59

Srednji Dubovec 94 94 25 25 38 38

Stara Ves Ravenska

31 31 13 13 25 25

Stari Bošnjani 106 104 27 27 31 31

Sveta Helena 316 310 83 83 95 93

Sveti Martin 91 91 28 28 38 38

Špiranec 151 150 46 46 53 53

Većeslavec 145 143 45 45 59 59

Velike Sesvete 88 88 27 27 35 33

Veliki Potočec 412 412 125 125 147 146

Veliki Raven 221 218 75 75 113 88

Vojakovac 232 232 75 75 95 92

Vujići Vojakovački

57 57 15 15 21 19

Žibrinovec 113 113 30 30 30 30

Naknadno popisani

18 18 10 10 10 10


Prema popisu stanovnika 2011. grad je imao 21.155 stanovnika, od toga 10.270 muških i 10.852 ženskih. U gradu su osobe boravile u ukupno 6.928 domaćinstava.

4.1.1.2 Gospodarstvo grada Križevaca

U gospodarstvu prevladava trgovačka i uslužna djelatnost, građevinska industrija, proizvodnja vrhunskog parketa, te raznovrsne obrtničke i uslužne djelatnosti. Križevci su pokretač i domaćin Županijskog obrtničkog i gospodarskog sajma, otvorenog i stranim izlagačima.


KONAČNA VERZIJA


Grad ima nekoliko industrijskih i uslužnih zona za razvoj malih i srednjih tvrtki. Ovaj kraj poznat je i po drugim djelatnostima, te po svojim poljoprivrednim proizvodima, mesu, mlijeku, vinu, voću i medu.

Tabela 4.5 Razvijenost poduzetništva i broj stanovnika po gospodarskom objektu u gradu Križevcima

GRAD / OPĆINA

STANOVNIKA RAZVIJENOST PODUZETNIŠTVA BROJ STANOVNIKA PO GOSPODARSKOM

OBJEKTU

2011

ob

rti

mik

ro t

vrt

ke

ma

le t

vrt

ke

sre

dn

je

tvrt

ke

UK

UP

NO

ob

rti

mik

ro t

vrt

ke

ma

le t

vrt

ke

sre

dn

je

tvrt

ke

UK

UP

NO

Križevci 21.122 246 447 62 9 764 86 47 341 2.347 28


Tabela 4.6 Broj aktivnih poslovnih subjekata u naseljima Grada Križevaca prema odabranim pravno-ustrojbenim oblicima za 2014. godinu

Naziv naselja Dioničko društvo

Društvo s ograničenom

odgovornošću

Jednostavno društvo s

ograničenom odgovornošću

Obrt Ustanova Zadruga Ukupno

Apatovec 1 3 4

Bojnikovec 1 2 2 5

Bukovje Križevačko 1 1

Carevdar 2 2

Cubinec 7 1 3 1 12

Čabraji 2 1 3

Dijankovec 1 1

Doljanec 1 1

Donja Brckovčina 1 1 1 3

Donja Glogovnica 1 2 3

Donji Dubovec 1 1

Đurđic 2 2

Erdovec 1 1

Gornja Brckovčina 2 2

Gornja Glogovnica 2 2

Gračina 1 1 1 3

Ivanec Križevački 3 1 1 5

Jarčani 1 1 2

Karane 3 2 2 1 8

Kloštar Vojakovački 3 4 7

Križevci 5 263 45 138 23 7 481

Lemeš 1 1


KONAČNA VERZIJA


Naziv naselja Dioničko društvo

Društvo s ograničenom

odgovornošću

Jednostavno društvo s

ograničenom odgovornošću

Obrt Ustanova Zadruga Ukupno

Lemeš Križevački 1 1 1 3

Majurec 3 1 3 7

Male Sesvete 1 1

Mali Potočec 2 2

Mali Raven 1 1

Marinovec 2 1 3

Novaki Ravenski 1 1

Novi Bošnjani 1 1

Novi Đurđic 2 1 3

Pesek 1 3 4

Podgajec 1 1 2

Poljana Križevačka 1 1 2

Prikraj Križevački 1 2 3

Ruševac 1 1

Stari Bošnjani 1 2 3

Sveta Helena 1 1 2

Sveti Martin 2 2

Većeslavec 2 2

Velike Sesvete 1 1

Veliki Potočec 1 1 2 1 5

Veliki Raven 1 1 2

Vojakovac 1 2 3

Vujići Vojakovački 1 1

Žibrinovec 1 1

Ukupno 5 306 70 186 25 14 605

Izvor: Grad Križevci

4.1.1.3 Kultura, obrazovanje i sport

Križevci i okolica prepoznatljivi su po mnogobrojnim sačuvanim objektima spomeničke baštine, očuvanim crkvama i običaja po Križevačkim statutima jedinstvenim pisanim pravilima ponašanja u veselim društvima uz razne svečanosti. Križevci su grad sporta: atletike, nogometa, košarke, rukometa, Tae Kwon Do-a i motociklizma, grad u kojem se održava jedina gradska motociklistička utrka. Grad ima četiri dječja vrtića, dvije osnovne, tri srednje i dvije visoke škole od kojih je Visoko gospodarsko učilište jedno od najstarijih obrazovnih ustanova ovog tipa u ovom dijelu Europe. U Križevcima djeluje Pučko otvoreno učilište, Glazbena škola Alberta Štrige, Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju koji pohađaju djeca s posebnim potrebama. Od 1838. godine u gradu djeluje ilirska čitaonica sa kontinuitetom Gradske knjižnice “Franjo Marković”, sve do danas, a u gradu postoji i Muzej te Pučko otvoreno učilište koji su organizatori kulturnih događanja u gradu.


KONAČNA VERZIJA


4.1.1.4 Turizam

Svojom netaknutom prirodom i bogatim šumama s brežuljkastom okolicom podno planine Kalnik, Križevci pružaju veliku mogućnost za razvoj svih oblika turizma (izletničkog, seoskog, lovnog i dr.) te za pripreme sportaša. Poznata je i tradicionalna turistička priredba “Križevačko veliko spravišče”, koja se održava u lipnju, uz podsjećanje na pomirbu kalničkih plemenitaša i križevačkih purgera. Križevci su i biskupski grad, sjedište grkokatoličke biskupije te konkatedralno sjedište Bjelovarsko-križevačke biskupije te rodni grad Svetog Marka Križevčanina, trećeg sveca u Hrvata, čiji se blagdan obilježava velikim misnim slavljem 7. rujna. Križevce i okolicu krase mnogobrojne znamenite građevine nastale u različitim vremenskim periodima u kojima se danas nalaze javne i kulturne ustanove. Križevci su grad prijatelj s gradom Pagom, s talijanskim gradom Reana del Rojale u pokrajini Furlaniji-Julijskoj krajini i s gradom Nagyatadom u Mađarskoj, Općinom Čitluk u Bosni i Hercegovini te Općinom Kočani u Republici Makedoniji, a razvili su dobru suradnju s gradom Dornbirnom u Austriji.

4.1.1.5 Prikaz infrastrukture u gradu Križevcima

Na sljedećim slikama prikazana je infrastruktura i preostale prostorne sastavnice na području grada Križevaca.


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.4: Infrastrukturni sustavi


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.5: Korištenje i namjena površina


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.6: Uvjeti korištenja, uređanja i zaštite prostora


KONAČNA VERZIJA


4.1.2 Socio-ekonomska analiza općine Gornja Rijeka

Općina Gornja Rijeka osnovana je 2000. godine i predstavlja najmlađu općinu u Koprivničko-križevačkoj županiji. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu Koprivničko-križevačke županije, na samoj granici sa Varaždinskom županijom. Površina Općine Gornja Rijeka iznosi 32,72 km², a prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine općina ima 1779 stanovnika. Prema tome, gustoća naseljenosti iznosi 54,4 stan./km². Općina Gornja Rijeka zauzima svega 1, 9 % teritorija županije, dok udio stanovnika općine iznosi 1,5 % ukupnog stanovništva županije. Općina ima ukupno 14 naselja, od kojih je prema broju stanovnika najveće općinsko središte Gornja Rijeka sa 340 stanovnika, a najmanje stanovnika ima naselje Nemčevec 18 stanovnika. Područje Općine karakterizira pretežito brdsko područje. Veći dio teritorija Općine (70%) nalazi se na nadmorskoj visini od 280 metara.

Slika 4.7: Susjedne općine Izvor: ARKOD


KONAČNA VERZIJA


Općina Gornja Rijeka ubraja se u nerazvijenije općine te joj je 2002. godine priznat status Općine od posebne državne skrbi temeljem kriterija ekonomske nerazvijenosti. Na području općine stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivrednom proizvodnjom odnosno uzgojem ratarskih kultura i stočarstvom. Razina infrastrukture ne zadovoljava potrebe stanovništva i time je ograničavajući faktor razvoja Općine Gornja Rijeka, koja je inače naseljena pretežno staračkim domaćinstvima. U naseljima Fajerovec i Nemčevec sustav javne vodoopskrbe još nije uspostavljen. Izgrađen je magistralni vodoopskrbni cjevovod od naselja Kolarec do Fodrovca Riječkog. Izgrađena je vodosprema u Deklešancu i crpna stanica u Donjoj Rijeci. Kanalizacijska mreža ne postoji. Napajanje općine električnom energijom u cijelosti vrši HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. DP „Elektra“ Bjelovar – Pogon Križevci. Pojna transformatorska stanica nalazi se u susjednoj Općini Sveti Petar Orehovec, u istoimenom naselju. Najviši naponski nivo kojim se naselja Općine Gornja Rijeka opskrbljuju električnom energijom iznosi 10 kV. Elektrifikacija jedino nije provedena u naselju Fodrovec Riječki.

Slika 4.8: Naselja u općini Gornja Rijeka Izvor: ARKOD


KONAČNA VERZIJA


4.1.2.1 Demografske značajke općine Gornja Rijeka

Tabela 4.7 Demografija općine Gornja Rijeka


Naselje

2001

2011

0-14

0-14 %

15-64

15-64

%

65+

65+ %

Koprivničko-k. Gornja Rijeka 2.035 1.779 -12,6% 351 19,7% 1.105 62,1% 323 18,2%

Koprivničko-k. Gornja Rijeka

Barlabaševec 22 19 -13,6% 4 21,1% 7 36,8% 8 42,1%


Deklešanec 141 136 -3,5% 44 32,4% 75 55,1% 17 12,5%


Donja Rijeka 241 218 -9,5% 33 15,1% 143 65,6% 42 19,3%


Dropkovec 193 172 -10,9% 34 19,8% 95 55,2% 43 25,0%


Fajerovec 100 76 -24,0% 15 19,7% 46 60,5% 15 19,7%


Fodrovec Riječki 86 61 -29,1% 8 13,1% 41 67,2% 12 19,7%


Gornja Rijeka 383 340 -11,2% 67 19,7% 223 65,6% 50 14,7%


Kolarec 184 148 -19,6% 22 14,9% 93 62,8% 33 22,3%


Kostanjevec Riječki

285 267 -6,3% 61 22,8% 157 58,8% 49 18,4%


Lukačevec 25 23 -8,0% 3 13,0% 13 56,5% 7 30,4%


Nemčevec 29 18 -37,9% 1 5,6% 12 66,7% 5 27,8%


Pofuki 221 185 -16,3% 37 20,0% 120 64,9% 28 15,1%


Štrigovec 42 37 -11,9% 7 18,9% 24 64,9% 6 16,2%


Vukšinec Riječki 83 79 -4,8% 15 19,0% 56 70,9% 8 10,1%

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis 2011. Tabela 4.8 Dobne skupine stanovnika općine Gornja Rijeka


0-4 godina 92 5,17 5,17

5-9 godina 121 6,80 11,97

10-14 godina 138 7,76 19,73

15-19 godina 90 5,06 24,79

20-24 godina 106 5,96 30,75

25-29 godina 102 5,73 36,48

30-34 godina 119 6,69 43,17

35-39 godina 124 6,97 50,14

40-44 godina 105 5,90 56,04

45-49 godina 119 6,69 62,73

50-54 godina 105 5,90 68,63

55-59 godina 139 7,81 76,45

60-64 godina 96 5,40 81,84

65-69 godina 73 4,10 85,95

70-74 godina 88 4,95 90,89

75-79 godina 100 5,62 96,51

80-84 godina 36 2,02 98,54

85-89 godina 21 1,18 99,72

90-94 godina 5 0,28 100,00

95 i više 0 0,00 100,00

ukupno 1.779 100,00


Kao što je vidljivo iz gornje tabele u općini ima oko 50,14 % stanovnika mlađih od 40 godina, a oko 36,48 % stanovnika je čak mlađe od 30 godina, što je posebno važan podatak obzirom na to da su aktivni, svakodnevni korisnici širokopojasnih usluga pretežito predstavnici mlađe populacije.


KONAČNA VERZIJA


Gornja Rijeka je upravni i opskrbni centar općine Gornja Rijeka, na kojega gravitira cjelokupno funkcijsko područje općine, koju čini 14 naselja. Po broju stanovnika naselja su razvrstana:

• Do 50 stanovnika: Barlabaševec, Lukačevec, Nemčevec, Štrigovec;

• Od 50 do 100: Fodrovec Riječki, Vukšinec Riječki;

• Od 100 do 200: Deklešanec, Dropkovec, Fajerovec;

• Od 200 do 500: Donja Rijeka, Gornja Rijeka, Kolarec, Kostanjevec Riječki, Pofuki.

Sljedeća tabela prikazuje obrazovanje stanovnika općine Gornja Rijeka. Tabela 4.9 Obrazovna struktura u općini Gornja Rijeka


STANOVNIŠTVO OBRAZOVNA STRUKTURA (2001.)

2001 2011

pro

mje

na

20

11

./2

001

.

ne

zav

rše

n

a O

Š

za

vrš

en

a

OŠ

za

vrš

en

a

SŠ

za

vrš

en

a

VŠ

ili

fak

ult

et


2.035 1.779 -12,6% 38,9% 34,7% 24,2% 1,6%


Tabela 4.10 Kućanstva i stambene jedinice u općini Gornja Rijeka

Ukupno

popisane osobe

Ukupan broj stanovnika


ukupno privatna

kućanstva ukupno

stanovi za stalno

stanovanje

1 2 3 4 5 6

Gornja Rijeka 1.842 1.781 503 503 648 599

Barlabaševec 19 19 7 7 8 8

Deklešanec 148 140 31 31 41 41

Donja Rijeka 219 216 60 60 69 68

Dropkovec 178 173 52 52 63 61

Fajerovec 76 76 22 22 23 22

Fodrovec Riječki 61 61 17 17 19 19

Gornja Rijeka 370 339 103 103 168 130

Kolarec 149 149 44 44 54 52

Kostanjevec Riječki 273 263 76 76 91 91

Lukačevec 24 24 10 10 11 11

Nemčevec 19 19 8 8 15 14

Pofuki 188 188 48 48 58 55

Štrigovec 38 36 10 10 9 9

Vukšinec Riječki 80 78 15 15 19 18


Prema popisu stanovništva 2011. Općina je imala 1.779 stanovnika, od toga 881 muških i 898 ženskih. U općini su osobe boravile u ukupno 1.025 kućanstava.


KONAČNA VERZIJA


4.1.2.2 Gospodarstvo općine Gornja Rijeka

Tabela 4.11 Razvijenost poduzetništva i broj stanovnika po gospodarskom objektu u općini Gornja Rijeka

GRAD / OPĆINA

STANOVNIŠTVO RAZVIJENOST

PODUZETNIŠTVA BROJ STANOVNIKA PO

GOSPODARSKOM OBJEKTU

2011

ob

rti

mik

ro

tvrt

ke

ma

le

tvrt

ke

sre

dn

je

tvrt

ke

UK

UP

NO

ob

rti

mik

ro

tvrt

ke

ma

le

tvrt

ke

sre

dn

je

tvrt

ke

UK

UP

NO

Gornja Rijeka

1.779 16 11 2 0 29 111 162 890 - 61

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis 2011. Tabela 4.12 Podaci o broju pravnih osoba

Naselje Broj poduzeća i samostalnih

poduzetnika Broj javnih institucija (škole,

domovi zdravlja i sl.)

Barlabaševec 0 0

Deklešanec 0 0

Donja Rijeka 4 0

Dropkovec 4 0

Fajerovec 0 0

Fodrovec Riječki 0 0

Gornja Rijeka 12 4

Kolarec 0 1

Kostanjevec Riječki 4 0

Lukačevec 0 0

Nemčevec 0 0

Pofuki 4 0

Štrigovec 1 0

Vukšinec Riječki 3 0

Izvor: Općina Gornja Rijeka

4.1.2.3 Prikaz infrastrukture u općini Gornja Rijeka

Sljedećim slikama je prikazana infrastruktura i preostale prostorne sastavnice na području općine Gornja Rijeka.


KONAČNA VERZIJA




KONAČNA VERZIJA


Slika 4.10: Prometni sustav


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.11: Područja posebnih uvjeta korištenja


KONAČNA VERZIJA


4.1.3 Socio-ekonomska analiza općine Kalnik

Općina Kalnik sa svojih 8 naselja: Kalnik, Borje, Kamešnica, Obrež Kalnički, Popovec Kalnički, Potok Kalnički, Šopron i Vojnovec Kalnički, ima površinu od 27,15 km2 i prema popisu iz 2011. godine broji ukupno 1361 stanovnika, odnosno ukupno 388 kućanstava. Na području općine Kalnik sva naselja su seoska tipa. Kalnik je planina smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najveći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji. Sa sjeverozapadne strane nalazi se Novi Marof, sa sjeverne strane Ljubeščica i Varaždinske Toplice, na sjeveroistoku Ludbreg, a južno Križevci. S juga su još općine Visoko, Gornja Rijeka i Kalnik. Najviši vrh je Vranilac, na 643 metra, vrh Peca na 624 metra, vrh Pusta Barbara na 460 metara te vrh Škrinja na oko 500 metara. Na južnoj strani ispod vrha Vranilca nalazi se naselje Kalnik, sa župnom crkvom Sv. Brcka Biskupa. Sama vršna stijena nije pošumljena. Zapadno od nje su ruševine Grada Mali Kalnik. U pregibu na stijeni sjeverno od mjesta Kalnik smješten je Stari grad Veliki Kalnik na 500 metara n.v., izgrađen u 13. stoljeću. Poznat po Beli IV. i šljivarima iz kalničkih sela, koji su mu za vrijeme opsade noću donosili pod zidine hranu i šljive, koje su omogućile da preživi opsadu, pa ih je on za nagradu darivao plemićkim poveljama (Kalnički Šljivari). Planina je mjesto koje privlači planinare, penjače, paraglajdere i druge izletnike. Zapadno od Starog grada Velikog Kalnika nalazi se Planinarski dom Kalnik na 480 m n.v., s mogućnošću smještaja i prehrane. Do njega vodi asfaltirana cesta od mjesta Kalnik. Od planinarskog doma vodi puno planinarskih staza i putova do raznih planinarskih destinacija. Godine 1996. izgrađena je i otvorena u lipnju Poučna staza na Kalniku. Na stijenama Starog grada Velikog Kalnika i stijenama sjeverno od planinarskog doma (7 zubi) uređeno je stotinu penjačkih smjerova, a s platoa kraj TV tornja i platoa zapadno od vrha Vranilca polijeću paraglajderi. Istočno od grada Velikog Kalnika proteže se u dužini oko 4,5 kilometara stjenoviti uglavnom pošumljeni greben zvan Kalnička greda, s vrhovima Vuklec (572 m), Podrevec (547 m) i Škrinja. Vuklec je stjenoviti vrh obrastao gustim raslinjem u zapadnom dijelu. Oko polovice Kalničke grede nalazi se stjenoviti vrh zvan Podrevec, do njega je uređen markirani pristup od staze za Škrinju. Najniži vrh Škrinja (oko 500 m) u najistočnijem dijelu Kalničke grede, predstavlja oko 80 metara dugački goli stjenoviti ispresjecani greben, od kuda se pružaju prekrasni vidici. Do nje je uređen pristup od seoskog mlina u naselju Kalnik i od Planinarskog doma na Kalniku. Istočno od Kalničke Grede je dugački prodor Vratno, koje čine ostaci nekadašnjeg sela, lovačka kuća Vratno (nekadašnja lugarnica) i Rinkov (stara tvornica vapna). Kroz Vratno ide stara rimska cesta, koja duboko na sjever zasjeca greben planine, od početnih 200 metara pa sve do iznad 350 metara. Sadašnja cesta spaja Vratno s Apatovcem i Slanjem pa je tu moguće do Ludbrega i Koprivnice. Kod lovačke kuće Vratno lijeva cesta omogućuje prilaz izvoru Glogovnice. Oko tri sata i tridest minuta hoda, istočno od Starog grada Velikog Kalnika izvire mineralna voda, kod sela Apatovec - Apatovečko vrelo, koja se danas puni pod nazivom Kapljice iz kalničkih izvora, a na sjeveru su Varaždinske Toplice, što sve govori da se ispod planine nalaze aktivne stijene. Od ukupne površine (teritorija) općine, preko 50% površine zauzimaju šume, a ostali dio odnosi se na livade, pašnjake, oranice i planinski masiv. Veći dio teritorija općine Kalnik nalazi se na nadmorskoj visini od 300 metara, a to je obilježje brdskog područja, s time da je najniža točka 179 m, a najviša 643 m s visinskom amplitudom od 464 m. Gotovo 70% teritorija prostire se na nadmorskoj visini višoj od 400 m, a samim time ima specifične klimatske uvjete. Veći dio općine Kalnik obuhvaćen je zaštićenim krajolikom, što je utvrđeno i Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije. Područje Kalnika naseljeno je već više od 3000 godina. Najstariji poznati nalazi ljudskog prisustva na ovom području pronađeni su na lokalitetu Igrišće, proplanku koji se nalazi ispod


KONAČNA VERZIJA


najvišeg vrha Vranilca, a potječu još iz brončanog doba. Naselje Kalnik nastalo je u srednjem vijeku, u XIII. stoljeću, kao podgrađe (suburbuium) ispod utvrde Veliki Kalnik, i to vrijeme nosi naziv Brezovica. Godine 1367. od kralja Ludovika Anžuvinca Brezovica dobiva status “kraljevskog grada”, koji joj je tijekom XIV. stoljeća nekoliko puta potvrđivan. Pošto je bila izuzeta od vlasti gospodara utvrde Veliki Kalnik, Brezovica je kalničkim jednoselišnim plemićima (iobagiones uni sesionis) služila kao upravno središte. Vrhunac razvoja Brezovica doživljava na prijelazu XV. u XVI. stoljeće, no već u drugoj polovini XVI. st. njena važnost opada zbog sve veće turske opasnosti koja je pogodila čitav podkalnički kraj. Kasnije, od XVII. st. pa nadalje, Brezovica, tj. Kalnik, biti će samo jedno od većih naselja u okolici Križevaca. Općina Kalnik je jedini gorski prostor na području Koprivničko-križevačke županije. Brežuljkasto područje s umjereno raščlanjenim reljefom. Dominiraju nagibi od 5° do 12° koji obilježavaju ovaj prigorski prostor. Prema morfogenetskim osobinama prevladava fluviokrški tip reljefa. Najznačajniji proboji kalničkog grebena su oni potoka Črnca kod Vojnovca te Kamešnice kod Vratna. S obzirom na vertikalnu raščlanjenost prevladava umjereno raščlanjeni reljef. Reljef, sastav tla, klimatski i hidrološki odnosi povoljno utječu na razvoj biljnog pokrova Kalnika. Najveći dio masiva zauzimaju šume. Sjeverna strana Kalnika pretežno je pod šumom, na južnoj strani preostale su manje površine šuma i šikara, a najveći dio zauzimaju vinogradi, voćnjaci i oranice. Na području Kalnika najviše je zastupljena gorska bukova šuma i šuma hrasta kitnjaka. U sloju drveća uz bukvu značajni su javor mliječ i gorski javor, a od grmlja zimzeleni likovac, planinska kozja krv. Od niskoga raslinja zastupljene su razne rečuhe, lazarkinja itd. Šume prekrivaju cijeli centralni dio, koji doseže visinu 620 m (Peca), i zatim se strmo spuštaju položitim gorskim kosama i blagim potočnim dolinama prema vanjskom rubu. Jedina je iznimka od te konfiguracije veliki kalnički greben, koji se kao izolirani dio masiva nalazi u sredini južnog obronka, pa je za razliku od cijelog ostalog masiva izgrađen od dolomita i vapnenaca, pun strmina i golih pećina, a samo je djelomice prekriven šumom. S južne strane, naselja, agrikulturne zemlje zahvaćaju obronke kalničkog grebena do prosječno 400 m visine, međutim na cijeloj ostaloj periferiji šume silaze do visine od 200 – 300 m i zahvaćaju gotovo sve obronke, a u većini potočnih dolina uvukle su se duboko u unutrašnjost masiva. Znatan dio južnog obronka, kao i glavni greben, te gornji dio sjevernog obronka, prekriveni su djelomice elementima termofilne šume, borove šume. Velik dio šumskih površina na masivu Kalnika i na području koje mu gravitira ujedno su lovne površine, te je zabranjena sjeća istih jer se nalaze u zoni zaštićenog krajolika. Floristički je Kalnik veoma zanimljiv, a osobito je značajna prisutnost nekih mediteranskih i alpskih biljaka. U botaničkom je pogledu najzanimljiviji vršni stjenoviti greben, i to osobito njegova sjeverna strana. To su posebno značajne vrste: alpski jaglac /Primula auricula/, grozdasta kamenika /Saxifraga aizoon/, ljiljan zlatan /Lilium martagon/, suručica /Spiraea chamaedrifolia/, rašeljka /Prunus mahaleb/, kalnički karanfil /Dianthus plumarius var. serrulatus/, mahovinasta merinka /Moehringia muscosa/ i dr. Različiti biotopi Kalnika (šume, šikare, gorski potoci, livade, krčevine i dr.) pružaju okrilje raznolikoj fauni. Ovdje obitavaju uglavnom predstavnici srednjoeuropske faune. Najznačajnije predstavnice recentne faune kalničkog područja su: Različite vrste leptirske faune (prugasto jedarce, lastin rep, preljevnica,, golemi trčak itd.). Od vodozemaca i gmazova susrećemo običnog vodenjaka, pjegavog daždevnjaka, običnu gubavicu, zelenu gubavicu, zidnu guštericu, zelembača, bjeloušku, poskoka, riđovku. Od ptica dolaze mnogobrojne pjevice: vrane, vuge, zebe, ševe, puzavci, brgljezi, svračci, grmuše, drozdovi, popići, striječi, brljci i lastavice, šumska sova. Korisne su za šumsku biocenozu djetlovka, od kojih dolaze žuna zelena i žuna siva, te dijetao veliki. Sokolovke su rijetke. Na stijenama Kalnika gnijezdi se vjetruša bjelonokta. Škanjac mišar je nešto češći, a jastreb kokošar i jastreb ptičar znatno su decimirani. Sisavci su zastupani sljedećim vrstama: jelen obični, srna, divlja svinja, zec, lisica, jazavac, kuna zlatica, lasica, tvor, vjeverica, obični jež, puh te rovke.


KONAČNA VERZIJA


Najistaknutije obilježje zavale je greben Kalnika koji je građen uglavnom od vapnenaca kredne starosti. To je remobilizirani mlađi gorski masiv (Alpska orogeneza) čiji stijenski kompleksi su borani tijekom paleozoika (herceinska i kaledonska orogeneza). Kalnik ima smjer pružanja jugozapad-sjeveroistok. Taj medvednički smjer nastavlja se u mađarskom sredogorju i važan je element šire panonske građe i reljefa; u tom pravcu se pruža glavna os panonske zavale. Ostali brežuljkasti predio je sastavljen od mladotercijalnih naslaga (lapora, pijeska i glina) i rebrasto je modeliran. Ispod tih naslaga u podgorskim pojasima izbijaju na površinu stariji pješčenjaci, lapori i vapnenci. Razina infrastrukture ne zadovoljava u potpunosti potrebe stanovništva, no strategijom razvoja Općine provode se aktivnosti na izgradnji i podizanju razine izgrađenosti kako cestovne, kanalizacijske, turističke, tako i internetske i druge infrastrukture, koja ima veliku važnost i težinu i direktno se reflektira na razvoj naselja u općini, te ostanak mladih ljudi na selu, a time i povećanje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i privrednih subjekata, te njihovih razvojnih kapaciteta.



KONAČNA VERZIJA


Slika 4.13: Naselja u općini Kalnik Izvor: ARKOD

4.1.3.1 Demografske značajke općine Kalnik

Tabela 4.13 Demografija općine Kalnik


Naselje

2001

2011

0-14

0-14

%

15-64

15-64

%

65+

65+ %

Koprivničko-k. Kalnik 1.611 1.351 -16,1% 195 14,4%

912 67,5% 244 18,1%

Koprivničko-k. Kalnik Borje 149 137 -8,1% 16 11,7%

93 67,9% 28 20,4% Koprivničko-k. Kalnik Kalnik 418 325 -22,2% 43 13,2

% 215 66,2% 67 20,6%

Koprivničko-k. Kalnik Kamešnica 220 188 -14,5% 26 13,8%

125 66,5% 37 19,7% Koprivničko-k. Kalnik Obrež Kalnički 176 139 -21,0% 22 15,8

% 91 65,5% 26 18,7%

Koprivničko-k. Kalnik Popovec Kalnički

107 98 -8,4% 13 13,3%

73 74,5% 12 12,2% Koprivničko-k. Kalnik Potok Kalnički 212 180 -15,1% 29 16,1

% 120 66,7% 31 17,2%

Koprivničko-k. Kalnik Šopron 174 162 -6,9% 21 13,0%

114 70,4% 27 16,7% Koprivničko-k. Kalnik Vojnovec

Kalnički 155 122 -21,3% 25 20,5

% 81 66,4% 16 13,1%

Koprivničko-k. Kalnik Borje 149 137 -8,1% 16 11,7%

93 67,9% 28 20,4% Koprivničko-k. Kalnik Kalnik 418 325 -22,2% 43 13,2

% 215 66,2% 67 20,6%

Koprivničko-k. Kalnik Kamešnica 220 188 -14,5% 26 13,8%

125 66,5% 37 19,7% Koprivničko-k. Kalnik Obrež Kalnički 176 139 -21,0% 22 15,8

% 91 65,5% 26 18,7%

Koprivničko-k. Kalnik Popovec Kalnički

107 98 -8,4% 13 13,3%

73 74,5% 12 12,2% Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis 2011.


KONAČNA VERZIJA


Tabela 4.14 Dobne skupine stanovnika općine Kalnik


0-4 godina 57 4,22 4,22

5-9 godina 56 4,15 8,36

10-14 godina 82 6,07 14,43

15-19 godina 61 4,52 18,95

20-24 godina 96 7,11 26,05

25-29 godina 94 6,96 33,01

30-34 godina 91 6,74 39,75

35-39 godina 76 5,63 45,37

40-44 godina 90 6,66 52,04

45-49 godina 98 7,25 59,29

50-54 godina 102 7,55 66,84

55-59 godina 104 7,70 74,54

60-64 godina 100 7,40 81,94

65-69 godina 45 3,33 85,27

70-74 godina 80 5,92 91,19

75-79 godina 72 5,33 96,52

80-84 godina 35 2,59 99,11

85-89 godina 11 0,81 99,93

90-94 godina 1 0,07 100,00

95 i više 0 0,00 100,00

ukupno 1.351 100,00


Kao što je vidljivo iz gornje tablice u općini ima oko 45,37 % stanovnika mlađih od 40 godina, a oko 33,01 % stanovnika je čak mlađe od 30 godina, što je posebno važan podatak obzirom na to da su aktivni, svakodnevni korisnici širokopojasnih usluga pretežito predstavnici mlađe populacije. Kalnik je upravni i opskrbni centar općine Kalnik, na kojega gravitira cjelokupno funkcijsko područje općine koju čini 8 naselja. Po broju stanovnika naselja su razvrstana:

• Od 100 do 200: Borje, Obrež Kalnički, Popovec Kalnički, Šopron, Vojnovec Kalnički

• Od 200 do 500: Kalnik, Kamešnica, Potok Kalnički, Vojnovec Kalnički

U sljedećoj tablici prikazana je obrazovna struktura stanovništva općine Kalnik. Tabela 4.15 Obrazovna struktura u općini Kalnik



2001 2011

pro

mje

na

20

11

./2

001

.

ne

zav

rše

n

a O

Š

za

vrš

en

a

OŠ

za

vrš

en

a

SŠ

za

vrš

en

a

VŠ

ili

fak

ult

et

Koprivničko-k. Kalnik 1.611 1.351 -16,1% 33,2% 43,6% 20,9% 2,0%



KONAČNA VERZIJA


Tabela 4.16 Kućanstva i stambene jedinice u općini Kalnik

Ukupno

popisane osobe



ukupno privatna

kućanstva ukupno

stanovi za stalno

stanovanje

1 2 3 4 5 6

Općina Kalnik 1.376 1.361 388 388 638 484

Borje 138 137 35 35 37 36

Kalnik 336 334 102 102 187 138

Kamešnica 190 189 54 54 81 66

Obrež Kalnički 140 136 40 40 51 48

Popovec Kalnički 98 98 20 20 23 23

Potok Kalnički 183 180 49 49 55 51

Šopron 163 161 43 43 129 53

Vojnovec Kalnički 128 126 45 45 75 69


Prema popisu stanovništva 2011. Općina je imala 1.351 stanovnika, od toga 676 muških i 675 ženskih. U općini su osobe boravile u ukupno 388 kućanstava.

4.1.3.2 Gospodarstvo općine Kalnik

Tabela 4.17 Razvijenost poduzetništva i broj stanovnika po gospodarskom objektu u općini Kalnik

GRAD / OPĆINA




2011

ob

rti

mik

ro

tvrt

ke

ma

le

tvrt

ke

sre

dn

je

tvrt

ke

UK

UP

NO

ob

rti

mik

ro

tvrt

ke

ma

le

tvrt

ke

sre

dn

je

tvrt

ke

UK

UP

NO

Kalnik 1.351 9 21 2 0 32 150 64 676 - 42


4.1.3.3 Prikaz infrastrukture u općini Kalnik

Sljedećim slikama prikazana je infrastruktura i preostale prostorne sastavnice na području općine Kalnik.


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.14: Korištenje i namjena prostora


KONAČNA VERZIJA




KONAČNA VERZIJA


Slika 4.16: Područja posebnih uvjeti korištenja


KONAČNA VERZIJA


4.1.4 Socio-ekonomska analiza općine Sveti Ivan Žabno

Općina Sveti Ivan Žabno osnovana je 24. lipnja 1993. godine. Sjedište Općine je u Svetom Ivanu Žabnom, Trg Karla Lukaša 11. Novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske formirana je nova teritorijalna jedinica lokalne samouprave Općina Sveti Ivan Žabno, u okviru Koprivničko - križevačke županije. Po svom prostornom položaju smještena je na najzapadnijim obroncima Bilogore u jugozapadnom rubnom dijelu Koprivničko - križevačke županije, gdje istočno graniči sa Bjelovarsko –bilogorskom županijom, općinama Rovišće i Zrinski Topolovac, južno sa Zagrebačkom županijom, tj. općinama Farkaševac i Gradec i na sjeveru sa područjem Grada Križevci. Prostire se na 106,60 km², sa ukupno 5.222 stanovnika ( prema popisu stanovništva iz 2011. godine). Općina Sveti Ivan Žabno prometno je čvorište nekoliko važnih cestovnih pravaca i predstavlja prometnu poveznicu na relaciji Križevci - Bjelovar te se također nalazi na relaciji Koprivnica – Bjelovar - Zagreb i Koprivnica – Križevci - Zagreb. U sastavu Općine Sveti Ivan Žabno nalaze se sljedeća naselja: Brdo Cirkvensko, Brezovljani, Cepidlak, Cirkvena, Hrsovo, Kenđelovec, Kuštani, Ladinec, Markovac Križevački, Novi Glog, Predavec Križevački, Rašćani, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec, Škrinjari i Trema.



KONAČNA VERZIJA


Slika 4.18: Naselja u općini Sveti Ivan Žabno Izvor: ARKOD


KONAČNA VERZIJA


4.1.4.1 Demografske značajke općine Sveti Ivan Žabno

Tabela 4.18 Demografija općine Sveti Ivan Žabno

Županija Grad/općina Naselje

2001

2011

0-14

0-14 %

15-64

15-64

%

65+

65+ %

Koprivničko-k. Sveti Ivan Žabno 5.628 5.222 -7,2% 810 15,5%

3.373 64,6% 1.039 19,9%

Koprivničko-k. Sveti Ivan

Žabno Brdo

Cirkvensko 137 156 13,9% 14 9,0% 85 54,5% 57 36,5%


Žabno Brezovljani 332 305 -8,1% 40

13,1%

200 65,6% 65 21,3%


Žabno Cepidlak 176 155 -11,9% 23

14,8%

112 72,3% 20 12,9%


Žabno Cirkvena 584 574 -1,7% 93

16,2%

377 65,7% 104 18,1%


Žabno Hrsovo 256 268 4,7% 57

21,3%

175 65,3% 36 13,4%


Žabno Kenđelovec 180 164 -8,9% 22

13,4%

113 68,9% 29 17,7%


Žabno Kuštani 129 116 -10,1% 20

17,2%

73 62,9% 23 19,8%


Žabno Ladinec 175 152 -13,1% 24

15,8%

95 62,5% 33 21,7%


Žabno Markovac Križevački

169 147 -13,0% 26 17,7%

92 62,6% 29 19,7%


Žabno Novi Glog 171 144 -15,8% 24

16,7%

101 70,1% 19 13,2%


Žabno Predavec Križevački

116 111 -4,3% 21 18,9%

76 68,5% 14 12,6%


Žabno Rašdani 130 130 0,0% 21

16,2%

75 57,7% 34 26,2%


Žabno Sveti Ivan

Žabno 1.266 1.199 -5,6% 195

16,3%

779 65,0% 225 18,8%


Žabno Sveti Petar

Čvrstec 773 603 -22,0% 69

11,4%

382 63,3% 152 25,2%


Žabno Škrinjari 227 212 -6,6% 20 9,4% 129 60,8% 63 29,7%


Žabno Trema 803 786 -2,1% 141

17,9%

509 64,8% 136 17,3%



KONAČNA VERZIJA


Tabela 4.19 Dobne skupine stanovnika općine Sveti Ivan Žabno


0-4 godina 245 4,69 4,69

5-9 godina 266 5,09 9,79

10-14 godina 299 5,73 15,51

15-19 godina 319 6,11 21,62

20-24 godina 325 6,22 27,84

25-29 godina 343 6,57 34,41

30-34 godina 303 5,80 40,21

35-39 godina 333 6,38 46,59

40-44 godina 311 5,96 52,55

45-49 godina 395 7,56 60,11

50-54 godina 360 6,89 67,00

55-59 godina 393 7,53 74,53

60-64 godina 291 5,57 80,10

65-69 godina 262 5,02 85,12

70-74 godina 292 5,59 90,71

75-79 godina 240 4,60 95,31

80-84 godina 155 2,97 98,28

85-89 godina 71 1,36 99,64

90-94 godina 13 0,25 99,89

95 i više 6 0,11 100,00

ukupno 5.222 100,00


Kao što je vidljivo iz gornje tablice u općini ima oko 46,59 % stanovnika mlađih od 40 godina, a oko 34,41 % stanovnika je čak mlađe od 30 godina, što je još posebno važan podatak obzirom na to da su aktivni, svakodnevni korisnici širokopojasnih usluga pretežito predstavnici mlađe populacije. Sveti Ivan Žabno je upravni i opskrbni centar općine Sveti Ivan Žabno, na kojega gravitira cjelokupno funkcijsko područje općine koju čini 16 naselja. Po broju stanovnika naselja su razvrstana:

• Od 100 do 200: Brdo Cirkvensko, Cepidlak, Kenđelovec, Kuštani, Ladinec, Markovac Križevački, Novi Glog, Predavec Križevački, Rašdani

• Od 200 do 500: Brezovljani, Hrsovo, Škrinjari

• Od 500 do 1000: Cirkvena, Sveti Petar Čvrstec, Trema

• iznad 1000: Sveti Ivan Žabno U sljedećoj tabeli prikazana je obrazovna struktura stanovnika općine Sveti Ivan Žabno.

Tabela 4.20 Obrazovna struktura u općini Sveti Ivan Žabno



2001 2011

pro

mje

na

20

11

./2

001

.

ne

zav

rše

n

a O

Š

za

vrš

en

a

OŠ

za

vrš

en

a

SŠ

za

vrš

en

a

VŠ

ili

fak

ult

et


Žabno 5.628 5.222 -7,2% 34,9% 34,4% 27,0% 2,8%



KONAČNA VERZIJA


Tabela 4.21 Kućanstva i stambene jedinice u općini Sveti Ivan Žabno

Ukupno

popisane osobe



ukupno privatna

kućanstva ukupno

stanovi za stalno

stanovanje

1 2 3 4 5 6

Sveti Ivan Žabno 5.329 5.204 1.578 1.576 2.078 1.924

Brdo Cirkvensko 160 157 46 45 116 51

Brezovljani 306 305 102 102 113 110

Cepidlak 155 155 47 47 66 62

Cirkvena 585 575 165 165 215 213

Hrsovo 273 267 72 72 86 86

Kenđelovec 173 162 51 51 73 73

Kuštani 118 115 35 35 47 47

Ladinec 152 151 48 48 69 69

Markovac Križevački 157 147 39 39 54 54

Novi Glog 147 145 40 40 69 49

Predavec Križevački 114 109 35 35 40 39

Rašćani 132 127 43 43 52 43

Sveti Ivan Žabno 1.230 1.189 397 397 487 482

Sveti Petar Čvrstec 608 604 185 185 249 228

Škrinjari 221 210 66 65 90 82

Trema 798 786 207 207 252 236


Prema popisu stanovništva 2011. općina je imala 5.222 stanovnika, od toga 2.554 muških i 2.668 ženskih. U općini su osobe boravile u ukupno 1.576 kućanstava.

4.1.4.2 Gospodarstvo općine Sveti Ivan Žabno

Tabela 4.22 Razvijenost poduzetništva i broj stanovnika po gospodarskom objektu u općini Sveti Ivan Žabno

GRAD / OPĆINA




2011

ob

rti

mik

ro

tvrt

ke

ma

le t

vrt

ke

sre

dn

je

tvrt

ke

UK

UP

NO

ob

rti

mik

ro

tvrt

ke

ma

le t

vrt

ke

sre

dn

je

tvrt

ke

UK

UP

NO

Sveti Ivan

Žabno 5.222 68 52 10 2 132 77 100 522 2.611 40


Tabela 4.23 Podaci o broju pravnih osoba




1.Brdo Cirkvensko 2 0

2. Brezovljani 1 0

3. Cepidlak 4 0

4. Cirkvena 12 1

5. Hrsovo 9 0

6. Kenđelovec 3 1

7. Kuštani 4 0


KONAČNA VERZIJA


8. Ladinec 3 0

9. Markovac Križevački 10 0

10. Novi Glog 7 0

11. Predavec Križevački 1 1

12. Rašćani 1 0

13. Sveti Ivan Žabno 55 7

14. Sveti Petar Čvrstec 4 2

15. Škrinjari 7 0

16. Trema 12 1

Izvor: Općina Sveti Ivan Žabno

4.1.4.3 Prikaz infrastrukture u općini Sveti Ivan Žabno

Sljedećim slikama je prikazana infrastruktura i preostale prostorne sastavnice na području općine Sveti Ivan Žabno.


KONAČNA VERZIJA




KONAČNA VERZIJA


Slika 4.20:Infrastrukturni sustavi


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.21: Uvjeti korištenja, uređenja i korištenja prostora


KONAČNA VERZIJA


4.1.5 Socio-ekonomska analiza općine Sveti Petar Orehovec

Općina Sveti Petar Orehovec je jedinica lokalne samouprave formirana 29.12.1992. godine donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sjedište Općine Sveti Petar Orehovec je u naselju Sveti Petar Orehovec, a prostire se na 92,53 km2, sa ukupno 4.583 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011. godine), u 37 naselja. Područje Općine pripada reljefnoj cjelini kalničkog prigorja, ocjediti brežuljkasti i rebrast kraj južnog prigorja Kalničke gore, prosječne nadmorske visine 150-300 m raščlanjen dolinama brojnih potoka s pritocima te dosta pošumljen. Općina Sveti Petar Orehovec, sa 1195 kućanstava, je kraj u kojemu se obiteljska domaćinstva uglavnom bave proizvodnjom poljoprivrednih kultura (kukuruz, pšenica, ječam itd), stočarstvom (proizvodnja mlijeka te tov junadi i svinja). Općina Sveti Petar Orehovec ubraja se u nerazvijenije općine odnosno u II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 50 % do 75% prosjeka Republike Hrvatske. Razina infrastrukture ne zadovoljava potrebe stanovništva i time je ograničavajući faktor razvoja Općine Sveti Petar Orehovec, koja je inače naseljena pretežno staračkim domaćinstvima, a strategija razvoja obuhvaća aktivnosti na izgradnji i podizanju razine izgrađenosti kako cestovne, kanalizacijske, turističke, tako i internetske i dr. infrastrukture, koja ima veliku važnost i težinu i direktno se reflektira na razvoj naselja u općini, te ostanak mladih na selu, a time i povećanje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i privrednih subjekata, te njihovih razvojnih kapaciteta.


KONAČNA VERZIJA



Podaci o broju stanovništva i broju kućanstava po mjestima su prikazani u sljedećoj tablici. Tabela 4.24 Broj stanovnika i kućanstava u općini Sveti Petar Orehovec

Naselje Broj stanovnika Broj kućanstava

Bočkovec 274 71

Bogačevo 84 22

Bogačevo Riječko 71 23

Brdo Orehovečko 41 13

Brezje Miholečko 150 41

Brežani 25 8

Črnčevec 159 42

Dedina 203 49

Donji Fodrivec 175 42

Ferežani 110 30

Finčevec 91 25

Gorica Miholečka 57 15

Gornji Fodrovec 173 36

Gregurovec 233 56

Guščerovec 177 49

Hižanovec 88 26

Hrgovec 21 8

Kapela Ravenska 85 22


KONAČNA VERZIJA


Kusijevec 87 20

Međa 180 45

Miholec 365 91

Mikovec 64 17

Mokrice Miholečke 155 37

Orehovec 101 27

Piškovec 44 12

Podvinje Miholečko 51 13

Rovci 14 5

Sela Ravenska 70 21

Selanec 159 46

Selnica Miholečka 86 18

Sveti Petar Orehovec 276 75

Šalamunovec 47 13

Vinarec 170 45

Voljavec Riječki 29 7

Vukovec 101 33

Zaistovec 263 65

Zamladinec 104 27


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.23: Naselja u općini Sveti Petar Orehovec Izvor: ARKOD


KONAČNA VERZIJA


4.1.5.1 Demografske značajke općine Sveti Petar Orehovec

Tabela 4.25 Demografija općine Sveti Petar Orehovec

Županija Grad/

općina Naselje

2001

2011

0-14

0-14 %

15-64

15-64

%

65+

65+ %

Koprivničko-k. Sveti Petar Orehovec 5.137 4.583 -10,8% 756 16,5% 3.041 66,4% 786 17,2%

Koprivničko-k. Sveti Petar Orehovec

Bočkovec 306 279 -8,8% 38 13,6% 198 71,0% 43 15,4%


Bogačevo 103 84 -18,4% 16 19,0% 55 65,5% 13 15,5%


Bogačevo Riječko

89 71 -20,2% 13 18,3% 43 60,6% 15 21,1%


Brdo Orehovečko 50 40 -20,0% 5 12,5% 31 77,5% 4 10,0%


Brezje Miholečko 165 151 -8,5% 27 17,9% 95 62,9% 29 19,2%


Brežani 37 24 -35,1% 4 16,7% 11 45,8% 9 37,5%


Črnčevec 158 159 0,6% 25 15,7% 106 66,7% 28 17,6%


Dedina 233 202 -13,3% 31 15,3% 139 68,8% 32 15,8%


Donji Fodrovec 193 175 -9,3% 31 17,7% 115 65,7% 29 16,6%


Ferežani 129 113 -12,4% 14 12,4% 80 70,8% 19 16,8%


Finčevec 109 91 -16,5% 12 13,2% 59 64,8% 20 22,0%


Gorica Miholečka 52 57 9,6% 11 19,3% 35 61,4% 11 19,3%


Gornji Fodrovec 187 172 -8,0% 35 20,3% 107 62,2% 30 17,4%


Gregurovec 262 233 -11,1% 49 21,0% 147 63,1% 37 15,9%


Guščerovec 176 177 0,6% 31 17,5% 115 65,0% 31 17,5%


Hižanovec 125 88 -29,6% 11 12,5% 58 65,9% 19 21,6%


Hrgovec 24 22 -8,3% 1 4,5% 18 81,8% 3 13,6%


Kapela Ravenska 95 85 -10,5% 16 18,8% 54 63,5% 15 17,6%


Kusijevec 90 84 -6,7% 14 16,7% 59 70,2% 11 13,1%


Međa 189 180 -4,8% 33 18,3% 124 68,9% 23 12,8%


Miholec 407 363 -10,8% 63 17,4% 235 64,7% 65 17,9%


Mikovec 81 65 -19,8% 9 13,8% 43 66,2% 13 20,0%


Mokrice Miholečke

151 154 2,0% 28 18,2% 94 61,0% 32 20,8%


Orehovec 129 101 -21,7% 17 16,8% 68 67,3% 16 15,8%


Piškovec 44 44 0,0% 10 22,7% 25 56,8% 9 20,5%


Podvinje Miholečko

53 51 -3,8% 9 17,6% 37 72,5% 5 9,8%


Rovci 24 14 -41,7% 0 0,0% 10 71,4% 4 28,6%


Sela Ravenska 85 70 -17,6% 11 15,7% 46 65,7% 13 18,6%


Selanec 193 156 -19,2% 21 13,5% 108 69,2% 27 17,3%


Selnica Miholečka

89 86 -3,4% 15 17,4% 58 67,4% 13 15,1%


Sveti Petar Orehovec

308 279 -9,4% 41 14,7% 194 69,5% 44 15,8%


Šalamunovec 58 47 -19,0% 6 12,8% 36 76,6% 5 10,6%


Vinarec 187 170 -9,1% 35 20,6% 109 64,1% 26 15,3%


Voljavec Riječki 30 29 -3,3% 5 17,2% 21 72,4% 3 10,3%


Vukovec 121 101 -16,5% 8 7,9% 71 70,3% 22 21,8%


Zaistovec 284 262 -7,7% 42 16,0% 168 64,1% 52 19,8%


Zamladinec 121 104 -14,0% 19 18,3% 69 66,3% 16 15,4%



KONAČNA VERZIJA


Tabela 4.26 Dobne skupine stanovnika općine Sveti Petar Orehovec


0-4 godina 251 5,48 5,48

5-9 godina 231 5,04 10,52

10-14 godina 274 5,98 16,50

15-19 godina 297 6,48 22,98

20-24 godina 301 6,57 29,54

25-29 godina 303 6,61 36,16

30-34 godina 264 5,76 41,92

35-39 godina 299 6,52 48,44

40-44 godina 346 7,55 55,99

45-49 godina 316 6,90 62,88

50-54 godina 320 6,98 69,87

55-59 godina 312 6,81 76,67

60-64 godina 283 6,17 82,85

65-69 godina 219 4,78 87,63

70-74 godina 222 4,84 92,47

75-79 godina 195 4,25 96,73

80-84 godina 97 2,12 98,84

85-89 godina 46 1,00 99,85

90-94 godina 6 0,13 99,98

95 i više 1 0,02 100,00

ukupno 4.583 100,00


Kao što je vidljivo iz gornje tablice u općini ima oko 48,33 % stanovnika mlađih od 40 godina, a oko 36,16 % stanovnika je čak mlađe od 30 godina, što je još posebno važan podatak obzirom na to da su aktivni, svakodnevni korisnici širokopojasnih usluga pretežito predstavnici mlađe populacije. Sveti Petar Orehovec je upravni i opskrbni centar općine Sveti Petar Orehovec, na kojega gravitira cjelokupno funkcijsko područje općine koju čine 37 naselja. Po broju stanovnika naselja su razvrstana:

• Do 50 stanovnika: Brdo Orehovečko, Brežani, Hrgovec, Piškovec, Rovci, Šalamunovec, Voljavec Riječki

• Od 50 do 100: Bogačevo, Bogačevo Riječko, Finčevec, Gorica Miholečka, Hižanovec, Kapela Ravenska, Kusijevec, Mikovec, Podvinje Miholečko, Sela Ravenska, Selnica Miholečka

• Od 100 do 200: Brezje Miholečko, Črnčevec, Donji Fodrovec, Ferežani, Gornji Fodrovec, Guščerovec, Međa, Mokrice Miholečke, Orehovec, Selanec, Vinarec, Vukovec, Zamladinec

• Od 200 do 500: Bočkovec, Dedina, Gregurovec, Miholec, Sveti Petar Orehovec, Zaistovec

U sljedećoj tablici prikazana je obrazovna struktura stanovnika općine Sveti Petar Orehovec.


KONAČNA VERZIJA


Tabela 4.27 Obrazovna struktura u općini Sveti Petar Orehovec



2001 2011

pro

mje

na

20

11

./2

001

.

ne

zav

rše

na

OŠ

za

vrš

en

a

OŠ

za

vrš

en

a

SŠ

za

vrš

en

a

VŠ

ili

fak

ult

et

Koprivničko-k. Sveti Petar

Orehovec 5.137 4.583 -10,8% 43,7% 38,7% 15,9% 1,5%


Tabela 4.28 Kućanstva i stambene jedinice u općini Sveti Petar Orehovec

Ukupno

popisane osobe



ukupno privatna

kućanstva ukupno

stanovi za stalno

stanovanje

1 2 3 4 5 6

Općina Sveti Petar Orehovec

4.646 4.583 1.195 1.194 1.582 1.385

Bočkovec 285 274 71 71 87 87

Bogačevo 84 84 22 22 21 20

Bogačevo Riječko 72 71 23 23 27 26

Brdo Orehovečko 42 41 13 13 13 13

Brezje Miholečko 152 150 41 41 44 44

Brežani 25 25 8 8 11 11

Črnčevec 160 159 42 42 107 49

Dedina 209 203 49 48 69 58

Donji Fodrovec 176 175 42 42 51 49

Ferežani 118 110 30 30 45 45

Finčevec 91 91 25 25 25 24

Gorica Miholečka 57 57 15 15 22 20

Gornji Fodrovec 174 173 36 36 46 46

Gregurovec 234 233 56 56 79 76

Guščerovec 177 177 49 49 61 57

Hižanovec 90 88 26 26 51 37

Hrgovec 22 21 8 8 16 8

Kapela Ravenska 86 85 22 22 35 27

Kusijevec 87 87 20 20 20 18

Međa 180 180 45 45 49 49

Miholec 365 365 91 91 120 110

Mikovec 67 64 17 17 21 21

Mokrice Miholečke 155 155 37 37 36 36

Orehovec 104 101 27 27 33 31

Piškovec 44 44 12 12 27 12

Podvinje Miholečko

51 51 13 13 18 16

Rovci 14 14 5 5 8 7

Sela Ravenska 70 70 21 21 26 26

Selanec 161 159 46 46 52 52

Selnica Miholečka 86 86 18 18 19 18


288 276 75 75 87 79

Šalamunovec 47 47 13 13 22 14

Vinarec 171 170 45 45 79 53


KONAČNA VERZIJA


Ukupno

popisane osobe



ukupno privatna

kućanstva ukupno

stanovi za stalno

stanovanje

Voljavec Riječki 29 29 7 7 7 7

Vukovec 106 101 33 33 37 36

Zaistovec 263 263 65 65 78 72

Zamladinec 104 104 27 27 33 31


Prema popisu stanovništva 2011. Općina je imala 4.583 stanovnika, od toga 2.215 muških i 2.368 ženskih. U općini su osobe boravile u ukupno 1.194 kućanstava.

4.1.5.2 Gospodarstvo općine Sveti Petar Orehovec

Tabela 4.29 Razvijenost poduzetništva i broj stanovnika po gospodarskom objektu u općini Sveti Petar Orehovec

GRAD / OPĆINA




2011

ob

rti

mik

ro

tvrt

ke

male

tvrt

ke

sre

dn

je

tvrt

ke

UK

UP

NO

ob

rti

mik

ro

tvrt

ke

male

tvrt

ke

sre

dn

je

tvrt

ke

UK

UP

NO

Sveti Petar

Orehovec 4.583 22 46 3 0 71 208 100 1.528 - 65


Tabela 4.30 Podaci o broju pravnih osoba




Finčevec 1

Brežani 1

Gornji Fodrovec 1 Područna škola Veterinarska ambulanta

Vinarec 1

Orehovec 1

Zdravstvena ambulanta, Stomatološka ambiulanta, Ljekarna, Pošta

Črnčevec 2

Sela Ravenska 1

Gregurovec 1 Područna škola

Miholec 1 Područna škola


2 Osnovna škola Sveti Petar Orehovec, Veterinarska ambulanta

Međa 2

Guščerovec 2

Ferežani 1

Hižanovec 1 Područna škola


KONAČNA VERZIJA





Zamladinec 1

Selanec 1

Donji Fodrovec 1

Zaistovec 1

Bočkovec Područna škola Izvor: Općina Sveti Petar Orehovec

4.1.5.3 Prikaz infrastrukture u općini Sveti Petar Orehovec

Sljedećim slikama prikazana je infrastruktura i preostale prostorne sastavnice na području općine Sveti Petar Orehovec.


KONAČNA VERZIJA




KONAČNA VERZIJA




KONAČNA VERZIJA


Slika 4.26: Područja posebnih uvjeta korištenja


KONAČNA VERZIJA


4.2 Analiza koristi od projekta

Kompleksni višeslojni utjecaji razvoja širokopojasne infrastrukture koja će biti dostupna svim korisnicima na prostoru JLS-ova Konzorcija prikazani su sljedećim slikama.

Slika 4.27: Pojednostavljena shema socioekonomskih prednosti povećanja širokopojasne brzine

Osim već prije elaboriranih pozitivnih utjecaja na razvoj djelatnosti M i J, izgradnja širokopojasne mreže uvećat će mogućnosti daljnjeg razvoja turizma, obrazovanja, a smanjenje potrebe za dnevnim putovanjima na radna mjesta van JLS-ova Konzorcija povećat će dnevnu potrošnju i potražnju unutar JLS-ova Konzorcija, pozitivno djelujući na gotovo sve djelatnosti u JLS-ovima Konzorcija.


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.28: Povezanost utjecaja izgradnje nove širokopojasne infrastrukture na ciljeve Konzorcija i regije

4.3 Postojeći korisnici telekomunikacijskih usluga

U svrhu utvrđivanja trenutnog stanja potražnje za širokopojasnim uslugama u ovom dijelu studije izvršena je procjena potencijalnih korisnika tih usluga. Tabela 4.31 Privatna kućanstva prema korištenju interneta i posjedovanju računala

Ime grada ili općine

Ukupan broj

privatnih kućanstava

Kućanstvo posjeduje osobno računalo (stolno ili

prijenosno) Kućanstvo se koristi internetom

da ne nepoznato da ne nepoznato

Križevci 6.866 3.643 3.200 23 3.235 3.594 37

Gornja Rijeka 498 203 292 3 169 323 6

Kalnik 381 173 206 2 147 230 4

Sveti Ivan Žabno 1.578 693 875 10 604 964 10


1.190 554 621 15 461 713 16

Ukupno obuhvaćene gradovi / opčine

10.513 5.266 5.194 53 4.616 5.824 73

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Procjena broja privatnih korisnika temelji se na broju kućanstava i broju onih koji koriste internet i posjeduju računalo.


KONAČNA VERZIJA


Iz podataka u gornjoj tablici možemo iščitati da postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog pristupa internetu na analiziranom području, s obzirom da tek 50,09% kućanstava posjeduje računalo, a 43,90% kućanstava koristi internet, dok je taj udio na razini cijele županije još niži. Navedeno ukazuje na slabu razvijenost kako područja obuhvaćenog projektom tako i cijele županije te posljedično nerazvijenost tržišta usluga zasnovanih na širokopojasnom pristupu internetu. Razvojem širokopojasne infrastrukture opisano stanje bi se bitno promijenilo i omogućilo dostupnost usluga pod jednakim uvjetima i prihvatljivim cijenama za sve privatne i poslovne korisnike.

4.4 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture te dostupnost i ponuda za pojedine kategorije krajnih korisnika

Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini pristupa u dolaznom smjeru (eng. downstream za nepokretne tehnologije, eng. downlink za bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati:

• osnovni pristup – za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do 30 Mbit/s,

• brzi pristup – za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s,

• ultrabrzi pristup – za brzine iznad 100 Mbit/s.

Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže. NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih brzina.


KONAČNA VERZIJA


4.4.1 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture

Tabela 4.32 Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području Konzorcija

Grad / Općina

Brzina (Mbit/s)

Broj kućan.

Broj stanovn.

≥ 2 do 4

≥ 4 do 10

≥ 10 do 20

≥ 20 do 30

≥ 30 do 50

≥ 50 do 100

≥ 100

KONZORCIJ (udjel) 19,34 11,57 6,61 0,82 2,11 0,67 0,00 10.513 33.812

KONZORCIJ (broj kućanstva)

2.050 1.227 701 87 224 71 0

Izvor: HAKOM (udjel pristupa širokopojasnoj povezanosti), općine (broj kućanstva i broj stanovnika)

Gornja tablica prikazuje postojeće mogućnosti pristupnih brzina prema HAKOM-ovim podacima za Konzorcij. Pri brzini od 2 do 4 Mbit/s 2.050 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 4 do 10 Mbit/s 1.227 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 10 do 20 Mbit/s 701 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 20 do 30 Mbit/s 87 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 30 do 50 Mbit/s 224 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 50 do 100 Mbit/s 71 kućanstava ima mogućnost korištenja Interneta. Pri brzini više od 100 Mbit/s nema kućanstava koji imaju mogućnost korištenja interneta. Ukupno u Konzorciju mogućnost pristupa korištenja interneta ima 4.359 kućanstava, pri čemu:

• 295 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta pri brzini više od 30 Mbit/s,

• 4.064 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta pri brzini od 2 od 30 Mbit/s,

• 6.242 kućanstava nema mogućnost korištenja interneta,

• 10.306 kućanstava nema širokopojasni pristup s mogućnošću korištenja interneta brzine od 30 Mbit/s ili više.

4.4.1.1 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture u gradu Križevcima

U gradu Križevcima trenutno je prisutan jedan operater, koji nudi širokopojasnu povezanost, a to je:

• Hrvatski Telekom d.d.

Na području Grada Križevaca nalazi se deset pristupnih čvorova (centrala) u vlasništvu Hrvatskog Telekoma d.d.: Apatovec, Bukovje, Carevdar, Glogovnica, Kiepach, Koruška, Kososvec, Križevci AXE, Veliki Raven, Voj. Kloštar koji pokrivaju svih 60 naselja u sastavu grada. Centrale su spojene na agregacijsku mrežu Hrvatskog Telekoma preko svjetlovodnog kabela. Trenutna dostupnost usluga širokopojasnog pristupa Internetu na području grada Križevci je sljedeće:

• 96% kućanstava i poslovnih korisnika ima dostupnu uslugu širokopojasnog pristupa internetu: MAXadsl, tj MAX2;


KONAČNA VERZIJA


• Od istih više od 81% kućanstava i poslovnih korisnika ima dostupne veće brzine koje omogućavaju istovremeno korištenje i širokopojasnog pristupa internetu i korištenje digitalne televizije nove generacije (IPTV), putem HT-ovih maloprodajnih MAX3 paketa:

• Istovremeno, više od 2% tih kućanstava i poslovnih korisnika može svoju MAX3 uslugu nadograditi s opcijom veće Internet brzine do 30 Mbps.

Područja, gdje je svima omogućen pristup širokopojasnom priključku su: U gradu Križevcima nema naselja, gdje je u cijelosti svim kućanstvima omogućen pristup širokopojasnom priključku.

Područja, gdje je djelomično omogućen pristup širokopojasnom priključku su: Grad Križevci, naselja Apatovec, Beketinec, Bojnikovec, Bukovje Križevačko, Carevdar, Cubinec, Čabraji, Dijankovec,Dedina , Doljanec, Donja Brckovčina, Donja Glogovnica, Donji Dubovec, Đurđic, Erdovec, Gornja Brckovčina, Gornja Glogovnica, Gornji Dubovec, Gračina, Ivanec Križevački, Jarčani, Karane, Kloštar Vojakovački, Kostadinovac, Kučari, Kunđevec, Lemeš, Lemeš Križevački, Majurec, Male Sesvete, Mali Carevdar, Mali Potočec, Mali Raven, Marinovec, Mičijevac, Novaki Ravenski, Novi Bošnjani, Novi Đurđic, Osijek Vojakovački, Pavlovec Ravenski, Pesek, Podbrđani Vojakovački, Podgajec, Poljana Križevačka, Povelić, Prikraj Križevački, Ruševac, Srednji Dubovec, Stara Ves Ravenska, Stari Bošnjani, Sveta Helena, Sveti Martin, Špiranec, Većeslavec, Velike Sesvete, Veliki Potočec, Veliki Raven, Vojakovac, Vujići Vojakovački i Žibrinovec. U tim naseljima zbog prevelike udaljenosti ili uporabe multipleksnih naprava ne mogu svi naručitelji dobiti širokopojasni pristup. Područja, gdje nije moguć pristup širokopojasnom priključku su: U gradu Križevcima nema naselja, gdje u cijelosti svim kućanstvima nije omogućen pristup širokopojasnom priključku. Tabela 4.33 Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području grada Križevaca

Grad

Brzina (Mbit/s)

broj kućan.

broj stanovn

≥ 2 do 4

≥ 4 do 10

≥ 10 do 20

≥ 20 do 30

≥ 30 do 50

≥ 50 do

100 ≥ 100

KRIŽEVCI (udjel) 18,61 12,41 8,39 1,00 2,46 0,79 0,00 6.937 21.155

KRIŽEVCI (broj kućanstva)

1291 861 582 69 171 55


Gornja tablica prikazuje postojeće mogućnosti pristupnih brzina prema HAKOM-ovim podacima za grad Križevce. Pri brzini od 2 do 4 Mbit/s 1.291 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 4 do 10 Mbit/s 861 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 10 do 20 Mbit/s 582 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 20 do 30 Mbit/s 69 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 30 do 50 Mbit/s 171 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 50 do 100 Mbit/s 55 kućanstava ima mogućnost korištenja Interneta. Pri brzini više od 100 Mbit/s nema kućanstava koji imaju mogućnost korištenja interneta. Ukupno u gradu Križevcima mogućnost pristupa korištenja interneta ima 3.029 kućanstava, pri čemu:


KONAČNA VERZIJA



• 2.803 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta pri brzini od 2 od 30 Mbit/s,

• 3.908 kućanstava nema mogućnost korištenja interneta,

• 6.712 kućanstava nema širokopojasni pristup s mogućnošću korištenja interneta brzine od 30 Mbit/s ili više.

4.4.1.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture u općini Gornja Rijeka

U općini Gornja Rijeka je trenutno prisutan jedan operater, koji nudi širokopojasnu povezanost, a to je:


Na području Općine Gornja Rijeka nalazi se u vlasništvu Hrvatskog Telekoma d.d. jedan pristupni čvor (centrala) Gornja Rijeka koji pokriva naselja Barlabaševec, Deklešanec, Donja Rijeka, Dropkovec, Fajrovec, Fodorovec Riječki, Gornja Rijeka, Kolarec, Kostanjevec Riječki, Lukačevec, Nemčevec, Pofuki, Štrigovec, Vukšinec Riječki. Centrala je spojena na agregacijsku mrežu Hrvatskog Telekoma preko svjetlovodnog kabela. Trenutna dostupnost usluga širokopojasnog pristupa Internetu na području općine Gornja Rijeka je sljedeća:

• 96% kućanstava i poslovnih korisnika ima dostupnu uslugu širokopojasnog pristupa internetu: MAXadsl, tj MAX2,

• Od istih više od 81% kućanstava i poslovnih korisnika ima dostupne veće brzine koje omogućavaju istovremeno korištenje i širokopojasnog pristupa internetu i korištenje digitalne televizije nove generacije (IPTV), putem HT-ovih maloprodajnih MAX3 paketa,

• Istovremeno, više od 2% tih kućanstava i poslovnih korisnika može svoju MAX3 uslugu nadograditi s opcijom veće Internet brzine do 30 Mbp/s.

Područja, gdje je svima omogućen pristup širokopojasnom priključku su: U općini Gornja Rijeka nema naselja, gdje je u cijelosti svim kućanstvima omogućen pristup širokopojasnom priključku.

Područja, gdje je djelomično omogućen pristup širokopojasnom priključku su: naselja Barlabaševec, Deklešanec, Donja Rijeka, Dropkovec, Fajerovec, Fodrovec Riječki, Gornja Rijeka, Kolarec, Kostanjevec Riječki, Lukačevec, Nemčevec, Pofuki, Štrigovec i Vukšinec Riječki. U tim naseljima zbog prevelike udaljenosti ili uporabe multipleksnih naprava ne mogu svi naručitelji dobiti širokopojasni pristup.

Područja, gdje nije moguć pristup širokopojasnom priključku su: U općini Gornja Rijeka nema naselja, gdje u cijelosti svim kućanstvima nije omogućen pristup širokopojasnom priključku.


KONAČNA VERZIJA


Tabela 4.34 Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području općine Gornja Rijeka

Općina

Brzina (Mbit/s)

broj kućan.

broj stanovn

≥ 2 do 4

≥ 4 do 10

≥ 10 do 20

≥ 20 do 30

≥ 30 do 50

≥ 50 do

100 ≥ 100

GORNJA RIJEKA (udjel)

17,87 9,64 2,21 1,00 2,21 0,40 0,00 503 1.781

GORNJA RIJEKA (broj kućanstva)

90 48 11 5 11 2 0


Gornja tablica prikazuje postojeće mogućnosti pristupnih brzina prema HAKOM-ovim podacima za općinu Gornja Rijeka. Pri brzini od 2 do 4 Mbit/s 90 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 4 do 10 Mbit/s 48 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 10 do 20 Mbit/s 11 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 20 do 30 Mbit/s 5 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 30 do 50 Mbit/s 11 kućanstavi ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 50 do 100 Mbit/s 2 kućanstavi ima mogućnost korištenja Interneta. Pri brzini više od 100 Mbit/s nema kućanstava koji imaju mogućnost korištenja interneta. Ukupno u općini Gornja Rijeka mogućnost pristupa korištenja interneta ima 168 kućanstava, pri čemu:


• 155 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta pri brzini od 2 od 30 Mbit/s,

• 335 kućanstava nema mogućnost korištenja interneta,

• 490 kućanstava nema širokopojasni pristup s mogućnošću korištenja interneta brzine od 30 Mbit/s ili više.

4.4.1.3 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture u općini Kalnik

U općini Kalnik je trenutno prisutan jedan operater, koji nudi širokopojasnu povezanost, i to je:


Na području Općine Kalnik nalazi se u vlasništvu Hrvatskog Telekoma d.d. jedan pristupni čvor (centrala) Kalnik koji pokriva naselja Borje, Kalnik, Kamešnica, Obrež Kalnički, Popovec Kalnički, Potok Kalnički, Šopron, Vojnovec Kalnički. Centrala je spojena na agregacijsku mrežu Hrvatskog Telekoma preko svjetlovodnog kabela. Trenutna dostupnost usluga širokopojasnog pristupa Internetu na području općine Kalnik je sljedeća:

• 96% kućanstava i poslovnih korisnika ima dostupnu uslugu širokopojasnog pristupa internetu: MAXadsl, tj MAX2

• Od istih više od 81% kućanstava i poslovnih korisnika ima dostupne veće brzine koje omogućavaju istovremeno korištenje i širokopojasnog pristupa internetu i korištenje digitalne televizije nove generacije (IPTV), putem HT-ovih maloprodajnih MAX3 paketa


KONAČNA VERZIJA


• Istovremeno, više od 2% tih kućanstava i poslovnih korisnika može svoju MAX3 uslugu nadograditi s opcijom veće Internet brzine do 30 Mbps

Područja, gdje je svima omogućen pristup širokopojasnom priključku su: U općini Kalnik nema naselja, gdje je u cijelosti svim domaćinstvima omogućen pristup širokopojasnom priključku.

Područja, gdje je djelomično omogućen pristup širokopojasnom priključku su: naselja Borje, Kalnik, Kamešnica, Obrež Kalnički, Popovec Kalnički, Potok Kalnički, Šopron i Vojnovec Kalnički. U tim naseljima zbog prevelike udaljenosti ili uporabe multipleksnih naprava ne mogu svi naručitelji dobiti širokopojasni pristup. Područja, gdje nije moguć pristup širokopojasnom priključku su: U općini Kalnik nema naselja, gdje u cijelosti svim kućanstvima nije omogućen pristup širokopojasnom priključku. Tabela 4.35 Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području općine Kalnik

Općina

Brzina (Mbit/s)

broj kućan.

broj stanovn

≥ 2 do 4

≥ 4 do 10

≥ 10 do 20

≥ 20 do 30

≥ 30 do 50

≥ 50 do

100 ≥ 100

KALNIK 20,47 7,09 5,77 0,52 1,57 0,26 0,00 381 1.351


Gornja tablica prikazuje postojeće mogućnosti pristupnih brzina prema HAKOM-ovim podacima za općinu Kalnik. Pri brzini od 2 do 4 Mbit/s 79 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 4 do 10 Mbit/s 28 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 10 do 20 Mbit/s 22 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 20 do 30 Mbit/s 2 kućanstva imaju mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 30 do 50 Mbit/s 6 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 50 do 100 Mbit/s 1 kućanstavo ima mogućnost korištenja Interneta. Pri brzini više od 100 Mbit/s nema kućanstava koji imaju mogućnost korištenja interneta. Ukupno u općini Kalnik mogućnost pristupa korištenja interneta ima 138 kućanstava, pri čemu:


• 131 kućanstvo ima mogućnost korištenja interneta pri brzini od 2 od 30 Mbit/s,


• 381 kućanstvo nema širokopojasni pristup s mogućnošću korištenja interneta brzine od 30 Mbit/s ili više.


KONAČNA VERZIJA


4.4.1.4 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture u općini Sveti Ivan Žabno

U općini Sveti Ivan Žabno trenutno je prisutan jedan operater, koji nudi širokopojasnu povezanost i to je:


Na području Općine Sveti Ivan Žabno nalazi se u vlasništvu Hrvatskog Telekoma d.d. pet pristupnih čvorova (centrala) Cirkvena, Ladinec, Sv. Ivan Žabno, Sv. Petar Čvrstec, Trema koji pokrivaju naselja Brdo Cirkvensko, Brezovljani, Cepidlak, Cirkvena, Hrsovo, Kenđelovec Kuštani, Ladinec, Markovac Križevački, Novi Glog, Predavec Križevački, Rašćani, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec, Škrinjari, Trema. Centrale su spojene na agregacijsku mrežu Hrvatskog Telekoma preko svjetlovodnog kabela. Trenutna dostupnost usluga širokopojasnog pristupa Internetu na području gradova i općina Križevci, Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec je sljedeća:




Područja, gdje je svima omogućen pristup širokopojasnom priključku su: U općini Sveti Ivan Žabno nema naselja, gdje je u cijelosti svim kućanstvima omogućen pristup širokopojasnom priključku.

Područja, gdje je djelomično omogućen pristup širokopojasnom priključku su: naselja Brdo Cirkvensko, Brezovljani, Cepidlak, Cirkvena, Hrsovo, Kenđelovec, Kuštani, Ladinec, Markovac Križevački, Novi Glog, Predavec Križevački, Rašdani, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec, Škrinjari i Trema. U tim naseljima zbog prevelike udaljenosti ili uporabe multipleksnih naprava ne mogu svi naručitelji dobiti širokopojasni pristup. Područja, gdje nije moguć pristup širokopojasnom priključku su: U općini Sveti Ivan Žabno nema naselja, gdje u cijelosti svim kućanstvima nije omogućen pristup širokopojasnom priključku. Tablica 1: Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području općine Sveti Ivan Žabno

Općina

Brzina (Mbit/s)

broj kućan.

broj stanovn

≥ 2 do 4

≥ 4 do 10

≥ 10 do 20

≥ 20 do 30

≥ 30 do 50

≥ 50 do

100 ≥ 100

SVETI IVAN ŽABNO (udjel)

21,29 8,81 3,11 0,32 1,46 0,57 0,00 1.578 5.204

SVETI IVAN ŽABNO (broj kućanstva)

336 139 49 5 23 9 0



KONAČNA VERZIJA


Gornja tablica prikazuje postojeće mogućnosti pristupnih brzina prema HAKOM-ovim podacima za općinu Sveti Ivan Žabno. Pri brzini od 2 do 4 Mbit/s 336 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 4 do 10 Mbit/s 139 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 10 do 20 Mbit/s 49 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 20 do 30 Mbit/s 5 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 30 do 50 Mbit/s 23 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 50 do 100 Mbit/s 9 kućanstava ima mogućnost korištenja Interneta. Pri brzini više od 100 Mbit/s nema kućanstava koji imaju mogućnost korištenja interneta. Ukupno u općini Sveti Ivan Žabno mogućnost pristupa korištenja interneta ima 561 kućanstava, pri čemu:

• 32 kućanstva ima mogućnost korištenja interneta pri brzini više od 30 Mbit/s,




4.4.1.5 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture u općini Sveti Petar Orehovec

U općini Sveti Petar Orehovec trenutno je prisutan jedan operater, koji nudi širokopojasnu povezanost i to je:


Na području Općine Sveti Petar Orehovec u vlasništvu Hrvatskog Telekoma d.d. nalaze se tri pristupna čvora (centrala) Dijankovec, Fodrovec, Orehovec koji pokrivaju naselja Bočkovec, Bogačevo, Bogačevo Riječko, Brdo Orehovečko, Brezje Miholečko, Brežani, Črnčevec, Dedina, Donji Fodrovec, Ferežani, Finčevec, Gorica Miholečka, Fodrovec, Gregurovec, Guščerovec, Hižanovec, Hrgovec, Kapela Ravenska, Kusijevec, Međa, Miholec, Mikovec, Mokrice Miholečke, Orehovec, Piškovec, Podvinje Miholečko, Rovci, Sela Ravenska, Selanec, Selnica Miholečka, Sveti Petar Orehovec, Šalamunovec, Vinarec, Voljavec Riječki, Vukovec, Zaistovec, Zamladinec. Centrale su spojene na agregacijsku mrežu Hrvatskog Telekoma preko svjetlovodnog kabela. Trenutna dostupnost usluga širokopojasnog pristupa Internetu na području grada Križevaca i općina Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec je sljedeća:




Područja, gdje je svima omogućen pristup širokopojasnom priključku su: U općini Sveti Petar Orehovec nema naselja, gdje je u cijelosti svim kućanstvima omogućen pristup širokopojasnom priključku.

Područja, gdje je djelomično omogućen pristup širokopojasnom priključku su: naselja Bočkovec, Bogačevo, Bogačevo Riječko, Brdo Orehovečko, Brezje Miholečko, Brežani, Črnčevec, Dedina, Donji Fodrovec, Ferežani, Finčevec, Gorica Miholečka, Gornji Fodrovec,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bre%C5%BEani_(Sveti_Petar_Orehovec)

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Crn%C4%8Devec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dedina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Donji_Fodrovec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Fere%C5%BEani

http://hr.wikipedia.org/wiki/Fin%C4%8Devec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gorica_Mihole%C4%8Dka

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Fodrovec&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gregurovec_(Sveti_Petar_Orehovec)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hi%C5%BEanovec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrgovec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kapela_Ravenska

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kusijevec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91a_(Sveti_Petar_Orehovec)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Miholec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Orehovec_(Sveti_Petar_Orehovec)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pi%C5%A1kovec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Podvinje_Mihole%C4%8Dko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rovci_(Sveti_Petar_Orehovec)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sela_Ravenska

http://hr.wikipedia.org/wiki/Selanec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Selnica_Mihole%C4%8Dka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Petar_Orehovec_(mjesto)

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0alamunovec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vinarec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Voljavec_Rije%C4%8Dki

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vukovec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zaistovec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zamladinec


KONAČNA VERZIJA


Gregurovec, Guščerovec, Hižanovec, Hrgovec, Kapela Ravenska, Kusijevec, Međa, Miholec, Mikovec, Mokrice Miholečke, Orehovec, Piškovec, Podvinje Miholečko, Sela Ravenska, Selanec, Selnica Miholečka, Sveti Petar Orehovec, Šalamunovec, Vinarec, Voljavec Riječki, Vukovec, Zaistovec i Zamladinec. U tim naseljima zbog prevelike udaljenosti ili uporabe multipleksnih naprava ne mogu svi naručitelji dobiti širokopojasni pristup. Područja, gdje nije moguć pristup širokopojasnom priključku su: U općini Sveti Petar Orehovec u naselju Rovci u cijelosti svim kućanstvima nije omogućen pristup širokopojasnom priključku. Tabela 4.36 Prikaz stanja mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području općine Sveti Petar Orehovec

Općina

Brzina (Mbit/s)

broj kućan.

broj stanovn

≥ 2 do 4

≥ 4 do 10

≥ 10 do 20

≥ 20 do 30

≥ 30 do 50

≥ 50 do

100 ≥ 100

SVETI PETAR OREHOVEC (udjel)

21,26 12,61 3,11 0,50 1,09 0,34 0,00 1.195 4.583

SVETI PETAR OREHOVEC (broj

kućanstva)

254 151 37 6 13 4 0


Gornja tablica prikazuje postojeće mogućnosti pristupnih brzina prema HAKOM-ovim podacima za općinu Sveti Petar Orehovec. Pri brzini od 2 do 4 Mbit/s 254 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 4 do 10 Mbit/s 151 kućanstvo ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 10 do 20 Mbit/s 37 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 20 do 30 Mbit/s 6 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 30 do 50 Mbit/s 13 kućanstava ima mogućnost korištenja interneta. Pri brzini od 50 do 100 Mbit/s 4 kućanstva ima mogućnost korištenja Interneta. Pri brzini više od 100 Mbit/s nema kućanstava koji imaju mogućnost korištenja interneta. Ukupno u općini Sveti Petar Orehovec mogućnost pristupa korištenja interneta ima 465 kućanstava, pri čemu:






KONAČNA VERZIJA


4.4.2 Grafički prikaz stanja postojeće širokopojasne infrastrukture

Prema dostupnim podacima na HAKOM portalu, na teritoriju Konzorcija dostupne su širokopojasne mreže preko fiksnih (nepokretni) i mobilnih (pokretnih) mreža. Prema mogućem pružanju širokopojasnog pristupa internetu u pogledu pristupnih brzina, postoje tri kategorije; od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s, 30 Mbit/s do 100 Mbit/s, više od 100 Mbit/s. Prikazano stanje temelji se na podacima koje su dostavili davatelji telekomunikacijskih usluga (operatori). Prikaz obuhvaća područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa internetu navedenim pristupnim brzinama putem vlastite infrastrukture koja obuhvaća sve tehnologije, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu pristupnu širokopojasnu infrastrukturu. Na sljedećim slikama dan je prikaz navedenih mreža.


KONAČNA VERZIJA


4.4.2.1 Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do širokopojasne infrastrukture za grad Križevce

Slika 4.29: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 2 do 30 Mbit/s za

grad Križevce Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.30: Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do interneta za brzinu od 30 do 100 Mbit/s

za grad Križevce Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


4.4.2.2 Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do širokopojasne infrastrukture za općinu Gornja Rijeka


općinu Gornja Rijeka Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA



za općinu Gornja Rijeka Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


4.4.2.3 Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do širokopojasne infrastrukture za općinu Kalnik


općinu Kalnik Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA



za općinu Kalnik Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


4.4.2.4 Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do širokopojasne infrastrukture za općinu Sveti Ivan Žabno


općinu Sveti Ivan Žabno Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA



za općinu Sveti Ivan Žabno Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


4.4.2.5 Grafički prikaz postojećeg stanja pristupa do širokopojasne infrastrukture za općinu Sveti Petar Orehovec


općinu Sveti Petar Orehovec Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA



za općinu Sveti Petar Orehovec Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


4.4.3 Tabelarni prikaz stanja u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja

Sljedeća tablica prikazuje skupine područja u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja na područjima cijele JLS, za Konzorcij. U donjoj tablici je prikazano stanje s obzirom na podatke, koji su objavljeni u sklopu priloga F ONP-a. Tabela 4.37 Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja - Prilog F

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Sljedeće tablice prikazuju boje područja u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja po naseljima na području Konzorcija. U sljedećoj tablici je prikazano stanje obzirom na podatke, koji su objavljeni u sklopu priloga F ONP-a. Tabela 4.38 Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u gradu Križevcima

Županija Grad ili općina

Naselje Broj

stanovnika

Boja s obzirom

naosnovni širokopojasni pristup(četvrto

tromjesečje 2013.)(Vidi

napomenu 1)

Boja s obzirom na NGA pristup(četvrto


napomenu 2)

Koprivničko-križevačka

Križevci 21.122


Križevci Apatovec 350 sivo bijelo


Križevci Beketinec 38 sivo bijelo


Križevci Bojnikovec 219 sivo bijelo


Križevci Bukovje

Križevačko 316 sivo bijelo


Križevci Carevdar 438 sivo bijelo


Križevci Cubinec 546 sivo bijelo

Redni broj projekta

Grad ili općina Broj

stanovnika Broj

naselja

Skupina područja

I II III

Koprivničko-križevačka županija

P26 Gornja Rijeka 1.781 14 0,0% 100,0% 0,0%

P4 Kalnik 1.361 8 0,0% 100,0% 0,0%

P4 Križevci 21.155 60 0,0% 41,6% 58,4%

P4 Sveti Ivan Žabno 5.204 16 0,0% 100,0% 0,0%

P4 Sveti Petar Orehovec 4.583 37 0,3% 99,7% 0,0%

Ukupno 34.084 135 0,0% 63,8% 36,2%


KONAČNA VERZIJA



Križevci Čabraji 153 sivo bijelo


Križevci Dijankovec 188 sivo bijelo


Križevci Doljanec 53 sivo bijelo


Križevci Donja

Brckovčina 165 sivo bijelo


Križevci Donja

Glogovnica 129 sivo bijelo


Križevci Donji

Dubovec 34 sivo bijelo


Križevci Đurđic 267 sivo bijelo


Križevci Erdovec 207 sivo bijelo


Križevci Gornja

Brckovčina 160 sivo bijelo


Križevci Gornja

Glogovnica 115 sivo bijelo


Križevci Gornji



Križevci Gračina 209 sivo bijelo


Križevci Ivanec

Križevački 308 sivo bijelo


Križevci Jarčani 97 sivo bijelo


Križevci Karane 229 sivo bijelo


Križevci Kloštar

Vojakovački 366 sivo bijelo


Križevci Kostadinovac 14 sivo bijelo


Križevci Križevci 11.231 sivo bijelo


Križevci Kučari 31 sivo bijelo


Križevci Kunđevec 11 sivo bijelo


Križevci Lemeš 111 sivo bijelo


Križevci Lemeš



Križevci Majurec 423 sivo bijelo


Križevci Male Sesvete 46 sivo bijelo


Križevci Mali Carevdar 19 sivo bijelo


Križevci Mali Potočec 169 sivo bijelo


KONAČNA VERZIJA



Križevci Mali Raven 15 sivo bijelo


Križevci Marinovec 103 sivo bijelo


Križevci Mičijevac 69 sivo bijelo


Križevci Novaki

Ravenski 178 sivo bijelo


Križevci Novi Bošnjani 81 sivo bijelo


Križevci Novi Đurđic 130 sivo bijelo


Križevci Osijek



Križevci Pavlovec Ravenski

101 sivo bijelo


Križevci Pesek 271 sivo bijelo


Križevci Pobrđani



Križevci Podgajec 211 sivo bijelo


Križevci Poljana

Križevačka 396 sivo bijelo


Križevci Povelid 86 sivo bijelo


Križevci Prikraj



Križevci Ruševac 182 sivo bijelo


Križevci Srednji



Križevci Stara Ves Ravenska

31 sivo bijelo


Križevci Stari Bošnjani 105 sivo bijelo


Križevci Sveta Helena 309 sivo bijelo


Križevci Sveti Martin 91 sivo bijelo


Križevci Špiranec 151 sivo bijelo


Križevci Vedeslavec 143 sivo bijelo


Križevci Velike

Sesvete 87 sivo bijelo


Križevci Veliki Potočec 399 sivo bijelo


Križevci Veliki Raven 219 sivo bijelo


Križevci Vojakovac 234 sivo bijelo


KONAČNA VERZIJA



Križevci Vujidi



Križevci Žibrinovec 113 sivo bijelo

Napomena 1 - Osnovne boje s obzirom na širokopojasni pristup su navedene u informativne svrhe. Boja navedena za određeno naselje je valjana za većinu stanovnika u naselju.

Napomena 2 - Boje s obzirom na NGA pristup navedene za određeno naselje označavaju sve boje prisutne u naselju, neovisno o stvarnim udjelima stanovništva u naselju za koje su te boje valjane.

Izvor: HAKOM Tabela 4.39 Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Gornja Rijeka


Naselje Broj

stanovnika

Boja s obzirom



napomenu 1)

Boja s obzirom na NGA

pristup(četvrto tromjesečje 2013.)(Vidi

napomenu 2)


Gornja Rijeka 1.779


Gornja Rijeka Barlabaševec 19 sivo bijelo


Gornja Rijeka Deklešanec 136 sivo bijelo


Gornja Rijeka Donja Rijeka 218 sivo bijelo


Gornja Rijeka Dropkovec 172 sivo bijelo


Gornja Rijeka Fajerovec 76 sivo bijelo


Gornja Rijeka Fodrovec

Riječki 61 sivo bijelo


Gornja Rijeka Gornja Rijeka 340 sivo bijelo


Gornja Rijeka Kolarec 148 sivo bijelo


Gornja Rijeka Kostanjevec

Riječki 267 sivo bijelo


Gornja Rijeka Lukačevec 23 sivo bijelo


Gornja Rijeka Nemčevec 18 sivo bijelo


Gornja Rijeka Pofuki 185 sivo bijelo


Gornja Rijeka Štrigovec 37 sivo bijelo


Gornja Rijeka Vukšinec Riječki

79 sivo bijelo


KONAČNA VERZIJA




Izvor: HAKOM Tabela 4.40 Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Kalnik


Naselje Broj

stanovnika

Boja s obzirom



napomenu 1)

Boja s obzirom na

NGA pristup(četvrto


napomenu 2)


Kalnik 1.351


Kalnik Borje 137 sivo bijelo


Kalnik Kalnik 325 sivo bijelo


Kalnik Kamešnica 188 sivo bijelo


Kalnik Obrež

Kalnički 139 sivo bijelo


Kalnik Popovec Kalnički

98 sivo bijelo


Kalnik Potok

Kalnički 180 sivo bijelo


Kalnik Šopron 162 sivo bijelo


Kalnik Vojnovec Kalnički

122 sivo bijelo



Izvor: HAKOM Tabela 4.41 Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Sveti Ivan Žabno


Naselje Broj

stanovnika

Boja s obzirom



napomenu 1)

Boja s obzirom na



napomenu 2)


Sveti Ivan Žabno

5.222


KONAČNA VERZIJA



Sveti Ivan Žabno

Brdo Cirkvensko

156 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Brezovljani 305 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Cepidlak 155 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Cirkvena 574 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Hrsovo 268 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Kenđelovec 164 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Kuštani 116 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Ladinec 152 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Markovac Križevački

147 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Novi Glog 144 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Predavec Križevački

111 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Rašdani 130 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Sveti Ivan Žabno

1.199 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Sveti Petar Čvrstec

603 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Škrinjari 212 siva bijelo


Sveti Ivan Žabno

Trema 786 siva bijelo



Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


Tabela 4.42 Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Sveti Petar Orehovec


Naselje Broj

stanovnika

Boja s obzirom



napomenu 1)

Boja s obzirom na



napomenu 2)



4.583



Bočkovec 279 sivo bijelo



Bogačevo 84 sivo bijelo



Bogačevo Riječko

71 sivo bijelo



Brdo Orehovečko

40 sivo bijelo



Brezje Miholečko

151 sivo bijelo



Brežani 24 sivo bijelo



Črnčevec 159 sivo bijelo



Dedina 202 sivo bijelo



Donji Fodrovec

175 sivo bijelo



Ferežani 113 sivo bijelo



Finčevec 91 sivo bijelo



Gorica Miholečka

57 sivo bijelo



Gornji Fodrovec

172 sivo bijelo



Gregurovec 233 sivo bijelo



Guščerovec 177 sivo bijelo



Hižanovec 88 sivo bijelo



Hrgovec 22 sivo bijelo


KONAČNA VERZIJA




Kapela Ravenska

85 sivo bijelo



Kusijevec 84 sivo bijelo



Međa 180 sivo bijelo



Miholec 363 sivo bijelo



Mikovec 65 sivo bijelo



Mokrice Miholečke

154 sivo bijelo



Orehovec 101 sivo bijelo



Piškovec 44 sivo bijelo



Podvinje Miholečko

51 sivo bijelo



Rovci 14 bijelo bijelo



Sela Ravenska

70 sivo bijelo



Selanec 156 sivo bijelo



Selnica Miholečka

86 sivo bijelo




279 sivo bijelo



Šalamunovec 47 sivo bijelo



Vinarec 170 sivo bijelo



Voljavec Riječki

29 sivo bijelo



Vukovec 101 sivo bijelo



Zaistovec 262 sivo bijelo



Zamladinec 104 sivo bijelo



Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


4.4.4 Grafički prikaz stanja u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja

Sljedećim slikama grafički je prikazano trenutno stanje mogućnosti pristupa širokopojasnoj povezanosti na području Konzorcija. Slike prikazuju stanje pristupa širokopojasnoj povezanosti obzirom na podatke, koji su objavljeni na stranicama MPPI. Dodan je i isječak iz pregledne karte dostupnosti širokopojasnih priključaka, koji je obzirom na natječaj, temelj za određivanje područja, gdje su danas omogućeni širokopojasni priključci preko LTE mreže.

Slika 4.39: Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u gradu Križevcima Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.40: Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Gornja Rijeka Izvor: HAKOM

Slika 4.41: Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Kalnik Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.42: Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Sveti Ivan Žabno Izvor: HAKOM


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.43: Dostupnost do širokopojasnog pristupa uz boje područja (osnovni pristup) u općini Sveti Petar Orehovec Izvor: HAKOM

LEGENDA

bijelo


KONAČNA VERZIJA


Slika 4.44: Karta pokrivenosti LTE mreže

Izvor: Hrvatski Telekom d.d.

U skladu sa posljednjim promjenama definicije širokopojasnih usluga, za širokopojasni priključak se smatra pristup širokopojasnim uslugama brzine od najmanje 30 Mbit/s prema korisniku. Zato je na gornjoj slici predstavljena samo slika pokrivenosti usluge LTE, jer usluge poput GSM, UMTS i EDGE tu brzinu ne dosežu. Kao što je vidljivo iz slike pokrivenosti, LTE signal dobro pokriva općinu Kalnik i djelomično Grad Križevce i općinu Gornja Rijeka.


KONAČNA VERZIJA


4.5 Postojeći plan razvoja infrastrukture

U javnoj raspravi dobiveni su podaci o planovima za razvoj širokopojasne infrastrukture od zainteresiranih operatora. Podaci o investicijskim planovima operatora i trenutnom stanju mreže korišteni su u konačnoj verziji Plana razvoja širokopojasne infrastrukture. U javnoj raspravi jedan operator iskazao je komercijalni interes. Komercijalni interes Hrvatskog Telekoma d.d. se po kriteriju potrebne brzine iznad 40 Mbit/s downloada i 5 Mbit/s uploada uzeo u obzir, budući da se barem teoretski te brzine mogu postići kombiniranom tehnologijom (FTTH/VDSL2+). Nedostatak podataka, tj. informacija od strane HT d.d. je bio u tome da se nisu dobili podaci o udaljenosti od pristupnih čvorova do korisnika. Budući da ti podaci nisu bili dostupni, uzeti su u obzir podaci operatora koji zadovoljavaju propisane minimalne brzine prijenosa podataka. Dakle, svi postojeći korisnici HT-a s tehnologijom FTTH/VDSL2+ označeni su kao sivo područje. Podaci od operatora nalaze se u Prilogu 1. NAPOMENA: VIPnet d.o.o nije popunio pristupnu tablicu za svaku adresu. Umjesto toga, dostavio je samo lokacije baznih stanica. Stoga podaci VIPnet-a nisu uključeni u Prilogu 1.


KONAČNA VERZIJA


5.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihove lokacije

Potencijalni korisnici projekta su svi privatni korisnici (privatna kućanstva), gospodarski subjekti i javni korisnici, odnosno naselja na području Konzorcija. Mrežna pokrivenost u projektu biti će potpuna na svim lokacijama potencijalnih korisnika poradi ispunjavanja ciljeva Okvirnog programa i općih strateških ciljeva na nacionalnoj razini i razini EU. Kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta predočuje se broj potencijalnih korisnika projekta na području Konzorcija prema njihovoj vrsti i lokaciji, odnosno naselju, ulici i kućnom broju. Svi podaci nalaze se u Prilogu 1.

5.2 Plan razvoja širokopojasne mreže (minimalni zahtjevi, kapacitet i propusnosti sustava)

Tabela 5.1 Minimalne karakteristike širokopojasnog pristupa u projektima, s obzirom na boje područja

Skupina područja

Oznaka područja

(NGA pristup)

Oznaka područja (osnovni pristup)

Minimalna brzina

širokopojasnog pristupa1

Ostali uvjeti (infrastrukturni,

veleprodajni, poslovni model)

I Bnga B1osn 30 Mbit/s -

II Bnga B2osn,S1osn 30 Mbit/s -

III Bnga S2osn,Cosn 30 Mbit/s

pristup pasivnoj infrastrukturi2, veleprodajni poslovni model (samo kod

invest. modela B i C)4,5

IV

S1nga nije bitno

30 Mbit/s

FTTH mreža, pristup pasivnoj

infrastrukturi2, veleprodajni poslovni model5

V3

S2nga, Cnga

nije bitno

100 Mbit/s

FTTH mreža, pristup pasivnoj

infrastrukturi2, veleprodajni poslovni model5


1 Odnosi se na minimalnu brzinu u smjeru prema korisniku (silaznom, engl. downstream, downlink). Minimalna brzina pristupa u suprotnom smjeru, od korisnika prema mreži, ne definira se Okvirnim programom, već se ostavlja NP-ovima da istu, prema potrebi, specificiraju u projektima, vodeći računa o potrebama krajnjih korisnika i usluga. 2 Pristup pasivnoj infrastrukturi obuhvaća pristup izdvojenim lokalnim (pot)petljama te pristup kabelskoj kanalizaciji, stupovima, neaktivnim svjetlovodnim vlaknima i prostoru za smještaj opreme, uključujući i vanjske kabinete. 3 Provedba projekata državnih potpora u ovoj skupini područja (S2nga i Cnga) dopuštena je iznimno, uz zadovoljenje kriterija; u svim ostalim slučajevima primjena državnih potpora u ovim područjima nije opravdana.

5. NACRT PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE MREŽE


KONAČNA VERZIJA


4 Vidi iduće poglavlje Izbor investicijskih modela za detaljnije objašnjenje u pogledu investicijskih modela. 5 Izuzetak od veleprodajnog poslovnog modela moguć je samo za javne korisnike.

5.2.1 Potrebe krajnjih korisnika

Iz popisa potreba konačnih korisnika i ocjene stručnjaka proizlaze sljedeće glavne potrebe odnosno zahtjevi, da se omogući pristup širokopojasnoj mreži zbog pristupa uslugama:

• poslovanje poduzeća, javnih institucija (državna informacijska mreža HKOM)

• bankarska poslovanja za poduzeća i domaćinstva,

• uporaba javne e-uprave,

• uporaba svjetskog interneta,

• posao od kuće,

• za potrebe osnovnoškolaca, đaka i studenata (učenje, škola na daljinu),

• za potrebe turističke djelatnosti,

• kupovina preko interneta,

• daljinski video nadzor prostora, opreme i poslovnih procesa,

• internetska televizija,

• IP telefonija,

• video na zahtjev.

Konačni korisnici podijeljeni su na:

• srednji i veći poslovni korisnici i veće institucije,

• manji poslovni korisnici i manje institucije,

• kućanstva. Obzirom na podjelu konačnih korisnika od strane MPPI i obzirom na njihove potrebe odredili smo potrebne pojasne širine, koje novoizgrađene širokopojasne mreže moraju osiguravati (što je vidljivo također iz donje idejne skice sa oznakom svih područja i potreba konačnih korisnika): Tabela 5.2 Minimalni zahtjevi kapaciteta i propusnosti sustava krajnjih korisnika

KRAJNJI KORISNICI POTREBNA POJASNA ŠIRINA PREDLAGANA POJASNA

ŠIRINA

Kućanstva 40 Mbit/s odnosno100 Mbit/s 40 Mbit/s i najmanje 50% domaćinstva 100 Mbit/s

Manji poslovni korisnici i manji javni korisnici - institucije

50 Mbit/s odnosno100 Mbit/s 100 Mbit/s za sve aktivne poduzetničke zone i javni korisnici

Srednji i veći poslovni korisnici i veći javni korisnici - institucije

100 Mbit/s 100 Mbit/s

Bez obzira na ishodišta potrebno je sačuvati veliku mjeru realnosti i uspostavljanje širokopojasne internetske mreže te uskladiti sa realnim mogućnostima, što znači da je neizbježan kompromis u smislu vremenskih faza u kojima ćemo doseći potpunu pokrivenost konačnih korisnika priključcima kapaciteta od najmanje 100 Mbit/s. Uz taj kompromis se zahtjev, da veći poslovni subjekti (korisnici) moraju dobiti priključak s kapacitetom od najmanje 100 Mbit/s čini razuman.


KONAČNA VERZIJA


Tabela 5.3 Minimalne brzine na NGA mrežama izgrađenim unutar Okvirnog programa

Zahtjev u pogledu ostvarenja značajnog iskoraka s obzirom na minimalne brzine prema korisniku (download) i od korisnika (upload)

Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s

Brzinaod korisnika (upload) 5 Mbit/s

Izvor: Vlada Republike Hrvatske

Ovakav pristup omogućava širokopojasno priključenje korisnika preko bakrene parice ili bežično.

5.3 Vrijednosti udjela potpora

Tabela 5.4 Okvirne vrijednosti udjela potpora po skupinama područja

Skupina područja

Očekivani udio potpora

Napomena

I 90-100% Vrijednost varira ovisno o mogućnostima korištenja postojeće infrastrukture (antenski stupovi, parična mreža) ͘

II 40-90%

Vrijednost varira ovisno o demografskoj i zemljopisnoj veličini naselja, stanju postojeće parične infrastrukture, reljefnim karakteristikama područja, itd.͘

III 30-100%

Vrijednost je zavisna o implementiranom infrastrukturnom rješenju, najvećevrijednosti za FTTH mreže kod kojih se gradi nova kabelska kanalizacija͘. Općenito veće vrijednosti u manjim naseljima͘. Vrijednost od 100% u slučaju primjene investicijskog modela B.

IV 20-100%

Niže vrijednosti u slučajevima dostupnosti slobodnih kapaciteta za izgradnju FTTH mreže u postojećoj kabelskoj kanalizaciji. Vrijednost od 100% u slučaju primjene investicijskog modela B.1

V 20-100%

Niže vrijednosti u slučajevima dostupnosti slobodnih kapaciteta za izgradnju FTTH mreže u postojećoj kabelskoj kanalizaciji ͘Vrijednost od 100% u slučaju primjene investicijskog modela B1

1 Iako maksimalni udio potpora u slučaju investicijskog modela B može implicirati i neprikladnost primjene ovog modela, odnosnopotrošnju neproporcionalno velikog iznosa potpora, treba voditi računa da je primjena Okvirnog programa u slučaju skupina područjaIV i V (siva i crna NG područja) uvjetno opravdana u određenim slučajevima, koji bi uobičajeno bitiograničeni na manja zemljopisna područja ili određene skupine korisnika (tzv͘ gap filling), čime proporcionalnost apsolutnog iznosautrošenih potpora u odnosu na ciljeve takvih projekata neće biti dovedena u pitanje.



KONAČNA VERZIJA


5.4 Idejne skice

Slika 5.1: Konceptualna skica širokopojasnih mreža Izvor: vlastiti

Gornja slika prikazuje idejnu skicu širokopojasne mreže u Konzorciju. Zbog konfiguracije terena i trenutne pokrivenosti općine IP mrežom odnosno mogućnosti uvođenja mreže konačnim korisnicima se omogućava povezanost preko optičke, žične ili bežične veze. Zelene crte predstavljaju postojeću povezanost grada Križevaca i općina Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec sa vanjskim svijetom odnosno omogućavaju općinskoj okosnici pristup svjetskom internetu. Kapacitet te povezanosti mora biti barem 10Gbit sa mogućnošću brze nadogradnje na 100Gbit.


KONAČNA VERZIJA


Općinsku okosnicu mreža predstavljaju postojeće optičke veze, glavne veze (plave crte) koje potječu iz centralnog čvora u naseljima Križevci, Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec prema ostalim čvorovima po cijeloj općini. U centralnom čvoru se zaključuju i veze, koje općinsku okosnicu povezuju sa svjetskim internetom (postojeća mreža Telekom Hrvatske d.d.). Mikro lokacija centralnoga čvora može biti u objektima Hrvatskog Telekoma. Kapacitet glavnih veza općinske okosnice neka bude minimalno 1Gbit sa brzom mogućnošću jednostavne nadogradnje na kapacitet od 10Gbit. Crveni kružići (53) predstavljaju prijedlog postavljanja novih pristupnih čvorova u naseljima, koja imaju djelomično omogućen pristup širokopojasnoj mreži. Ovisno o uporabi tehnologije, ti su čvorovi aktivni (potrebno je ustanoviti električno napajanje) ili pasivni čvorovi (optičke mreže tipa PON ili PtP). Trenutno su ti čvorovi predlagani na temelju geografskog položaja objekata u gradu Križevcima i općinama Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec te na temelju grubog uzimanja u obzir postojećih veza i reljefa. Jedan čvor u općini je predviđen u sklopu postojeće temeljne optičke veze. U slučaju da u toj vezi nema slobodnih kapaciteta optičkih vlakana ili slobodnih kanala potrebno je tu infrastrukturu postaviti (uzeti u obzir u ocjeni investicijskih sredstava). Za povezanost korisnika, kojima nije moguće osigurati povezanost s tim čvorovima i vezama (prevelika udaljenost i nema vidljivosti) može se osigurati pokrivanje s nadolazećom LTE infrastrukturom ili individualnim rješenjima. U fazi izvedbe projekta (PZI) je potrebno uzeti u obzir postojeće stanje kabelskih veza: optičkih, bakrenih i ostale infrastrukture, koja može olakšati izvedbu projekta. Obzirom da je cilj osigurati širokopojasnu telekomunikacijsku infrastrukturu za 10 i više godina potrebno je pri izvedbi dijelom od vlastitih, ali i od strane komercijalnih pružatelja zahtijevati takvu izvedbu prije svega kabelske infrastrukture, koja će omogućavati nadogradnju brzine prijenosa na postojećim optičkim vezama, odnosno instalaciju dodatnih optičkih veza preko već izgrađene kabelske kanalizacije. U prvoj fazi je glavni cilj izgradnja one infrastrukture, koja omogućava širokopojasni pristup svim stanovnicima grada Križevaca i općina Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec, pri čemu je potrebno poslove izvoditi na takav način, da je moguća jednostavna nadogradnja tih investicija u smjeru dugoročnoga razvoja telekomunikacijske infrastrukture u općinama.

5.4.1 Demarkacijska točka prema agregacijskoj mreži

Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (dalje: ONP) definira demarkacijske točke, kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. U tom smislu, demarkacijske točke unutar PRŠI-ja definiraju se kao točke spoja između pristupnih mreža implementiranih kroz projekte temeljene na ONP-u i agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske mreže trećeg operatora. Demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži određuje korisnik državne potpore (JL(R)S u modelu B, a u modelima A i C i izabrani operator) u fazi projektiranja pristupne mreže.


KONAČNA VERZIJA


Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Odašiljači i veze d.o.o. (dalje u tekstu: OIV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za račun Republike Hrvatske, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa. Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (major project notification), a tek potom će se pristupiti projektiranju, ishođenju dozvola i u konačnici gradnji agregacijske infrastrukture. Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane. Prema NP-BBI programu čvorovi agregacijske mreže su: N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže. Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja. N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže. Po jedan agregacijski čvor biti će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup neosvijetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl. optical distribution frames). Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na: Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom. Postojeće trase – trase iz projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture (OSI) i ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog kabela. NOP je za predmetni PRŠI od tvrtke OIV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže, s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi. Podaci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OIV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI, temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2 ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI programa uz podršku OIV-a te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OIV će o svakoj promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnike državne potpore. OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi. Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje sljedeća slika.


KONAČNA VERZIJA


Slika 5.2: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture Izvor: Hakom i OiV, 12.03.2019.

Za predmetni PRŠI:

- Čvor N0: Varaždin - Sljedeća tablica prikazuje planirane agregacijske čvorove

Tabela 5.5 Agregacijski čvorovi

Br. JLS (grad, općina) Naselje Šifra naselja

(DZS) Prioritetna

skupina

1 Gornja Rijeka Dropkovec 15148 2

2 Gornja Rijeka Gornja Rijeka 19437 1

3 Gornja Rijeka Kostanjevec Riječki 30791 2


KONAČNA VERZIJA


4 Gornja Rijeka Štrigovec 64165 2

5 Kalnik Borje 4146 2

6 Kalnik Kalnik 27154 1

7 Kalnik Obrež Kalnički 44610 2

8 Kalnik Šopron 63835 2

9 Kalnik Vojnovec Kalnički 70033 2

10 Križevci Križevci 32379 1

11 Sveti Petar Orehovec Finčevec 16802 2

12 Sveti Petar Orehovec Guščerovec 23132 2

13 Sveti Petar Orehovec Hižanovec 23388 2

14 Sveti Petar Orehovec Međa 40339 2

15 Sveti Petar Orehovec Orehovec 45381 2

16 Sveti Petar Orehovec Sveti Petar Orehovec 62251 1

17 Sveti Petar Orehovec Vinarec 69132 2

18 Sveti Petar Orehovec Vukovec 71692 2

Nositelj PRŠI-ja će u konačnoj verziji PRŠI-ja: • Prikazati dostavljeni mu plan izgradnje NP-BBI agregacijske infrastrukture, koji sadrži popis

naselja iz obuhvata PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski čvor i planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.

• Prikazati predložene lokacije demarkacijskih točaka (na razini naselja) od strane operatora zainteresiranih za gradnju pristupnih mreža kroz ONP, koji su se javili na javnim raspravama za svaki pojedini PRŠI.

Korisnik državne potpore (JL(R)S u modelu B, a u modelima A i C i izabrani operator) za izgradnju pristupne mreže na području obuhvata PRŠI-ja mora u fazi projektiranja: • Za predmetni PRŠI optimalno planirati jedan ili više čvorova pristupne mreže, koji će ujedno

biti i demarkacijske točke, na način da se mora moći pristupiti svim korisnicima u obuhvatu PRŠI-ja.

• Ukoliko se planirani pristupni čvor nalazi u istom naselju u kojem je i planirani NP-BBI agregacijski čvor, s nositeljem tehničke provedbe NP-BBI programa (OIV) u fazi projektiranja i izgradnje infrastrukture usuglasiti uvjete i odgovornosti kako bi se osiguralo smještanje oba navedena čvora na istu mikrolokaciju. Pri tome će korisnik državne potpore


KONAČNA VERZIJA


osigurati transparentne informacije o lokaciji svog pristupnog čvora, a OIV specificirati svoje potrebe koje mora zadovoljavati agregacijski čvor (ukupna kvadratura, procjene vezane uz smještaj aktivne opreme operatora koji će kolocirati u agregacijskom čvoru i sl.).

• U koordinaciji s OIV-om osigurati transparentno planiranje i gradnju novih ili proširenje postojećih trasa/kapaciteta kabelske kanalizacije na području obuhvata projekta kako bi strana koja prva gradi kabelsku kanalizaciju, na zajedničkim dijelovima trase osigurala dostatan kapacitet i za potrebe druge strane.

Navedeni postupak usuglašavanja o određivanju točnog položaja (mikrolokacije) agregacijskih čvorova, temelji se na smjernicama definiranim NP-BBI programom o načinu odabira lokacija NP-BBI čvorova (poglavlje 2.1): • čvorovi će se smjestiti u zatvorene prostore (engl. indoor), gdje god to bude moguće, • agregacijski čvorovi bit će smješteni u postojećim čvorovima pristupne mreže s dostatnim

raspoloživim kolokacijskim prostorom, ako će takvi čvorovi također služiti i kao NGA mrežni čvorovi (tj. takvi čvorovi bit će definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenima u okviru ONP-a),

• agregacijski čvorovi bit će smješteni u nove NGA mrežne čvorove s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom (pod pretpostavkom da takvi NGA čvorovi budu definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenima u okviru ONP-a),

• agregacijski čvorovi bit će smješteni u blizini postojećih čvorova pristupnih mreža ili čvorova nove NGA mreže, definiranih kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenima u okviru ONP-a (vidi prethodne b) i c) slučajeve), u slučaju da neće biti tehnički moguće zaključiti neosvijetljene niti NP-BBI programa u ovim pristupnim čvorovima i/ili u slučaju da neće biti dovoljno kolokacijskog prostora na raspolaganju u ovim pristupnim čvorovima (u ovom će se slučaju kolokacijski prostor izgraditi u okviru NP-BBI programa),

• ako neće biti moguće smjestiti agregacijske čvorove u postojeće ili nove pristupne čvorove, ili u njihovoj blizini; ili ako neće biti moguće odrediti demarkacijsku točku za određena opravdana naselja, npr. zbog toga što povezani NGA projekt(i) neće biti pokrenuti u ovim opravdanim naseljima, agregacijski čvorovi će se smjestiti u središtima naselja, kako bi se osigurali optimalni tehnički preduvjeti za pokrivanje svih krajnjih korisnika u NGA mrežama koje će se izgraditi u određenom naselju – u ovom slučaju će se nastojati agregacijske čvorove smjestiti u prostore u javnom vlasništvu.

5.5 Kriteriji i definiranje uvjeta koje treba ispuniti ponuditelj

5.5.1 Iskorištavanje postojeće infrastrukture

Iskorištavanje postojeće infrastrukture na području provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture može biti od velike koristi za učinkovitiju provedbu projekata, kako u pogledu manjih troškova izgradnje nove mreže (time i manjih potrebnih iznosa potpora), tako i u pogledu brže provedbe projekta (npr. izostanak opsežnih građevinskih radova na izgradnji kabelske kanalizacije). Preduvjet za iskorištavanje postojeće infrastrukture je raspoloživost dostatnih kapaciteta unutar takve postojeće infrastrukture za potrebe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture. Postojeća infrastruktura, koju je moguće iskoristiti prilikom izgradnje novih širokopojasnih mreža u projektima, može obuhvaćati:

• kabelsku kanalizaciju - mrežu podzemnih kanala i zdenaca;

• antenske stupove u bežičnim mrežama;

• sve ostale zatvorene prostore koji mogu poslužiti kao lokalni čvorovi novoizgrađenih mreža.


KONAČNA VERZIJA


Modaliteti korištenja prethodno navedenih vrsta postojeće infrastrukture, uključujući i obveze infrastrukturnih operatora koji upravljaju postojećom infrastrukturom, propisani su Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme. Potrebno je naglasiti da se u ovom poglavlju u smislu postojeće infrastrukture ne razmatraju ostale vrste infrastrukture u vlasništvu operatora koje mogu predstavljati nužan preduvjet za implementaciju određenih tehnologija u projektima (npr. bakrene parice za ADSL i VDSL tehnologije), budući da korištenje takvih vrsta infrastrukture nije propisano relevantnim Pravilnikom, odnosno isto je eventualno propisano kroz regulatorne mjere HAKOM-a.

5.5.1.1 Iskorištavanje postojeće infrastrukture

Značajni dio mreže kabelske kanalizacije u Hrvatskoj, a koji se odnosi na pristupni dio mreže kao predmet interesa ovog Okvirnog programa, izgrađen je za potrebe razvoda pristupne mreže bakrenih parica u većim naseljima. Izuzev u najvećim hrvatskim naseljima, kabelska kanalizacija u pristupnim mrežama u pravilu nije izvedena u svim segmentima pristupnih mreža, te su dijelovi pristupnih mreža bakrenih parica vođeni po nadzemnoj mreži stupova. U manjim naseljima, odnosno ruralnim predjelima, razvod bakrene pristupne mreže isključivo je izveden putem nadzemne mreže. Kabelskom kanalizacijom i nadzemnom mrežom koja služi za razvod bakrenih parica upravljaju operatori na tržištu (većinom HT), te jednim dijelom i JLS-ovi, s čime izravno nije povezano i samo vlasništvo nad tom infrastrukturom. Međutim, iz aspekta ZEK-a, infrastrukturni operator koji je gradio kabelsku kanalizaciju ili nadzemnu mrežu, te posjeduje valjanu uporabnu dozvolu ili može dokazati da istu infrastrukturu koristi bez sudskog spora s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine na kojoj je izgrađena ta infrastruktura u razdoblju od najmanje tri godine od početka njezina korištenja, smatrat će se da ima pravo puta. Pravo puta, također u smislu ZEK-a, termin je koji označava pravo pristupa, korištenja, popravljanja i održavanja predmetne infrastrukture za koju je izdano pravo puta, odnosno u praksi može se smatrati odgovarajućom formalno-pravnom supstitucijom za samo vlasništvo na infrastrukturom. Potvrde o pravu puta izdaje HAKOM, te se podaci o svim potvrdama mogu naći na mrežnim stranicama HAKOM-a. Okvirnom analizom dosadašnjeg obima potvrda o pravu puta, vidljivo je da su potvrde o pravu puta izdane tek za određeni dio infrastrukture u nekim dijelovima Hrvatske. Ta činjenica može predstavljati određeni rizik i otežati pripremu projekata u JLS-ovima, u slučaju da postoji namjera korištenja postojeće infrastrukture, a status iste nije formalno riješen kroz potvrdu o pravu puta, odnosno ako postoje sporovi između operatora, kao potencijalnih privatnih partnera u projektima, oko upravljanja i korištenja takve infrastrukture. Bez obzira na vlasništvo ili pravo puta, infrastrukturni operator koji upravlja i održava kabelsku kanalizaciju i mrežu nadzemnih stupova u praksi je dužan plaćati najam za služnost prolaza iste infrastrukture preko zemljišta u javnom vlasništvu (najčešće prometnice), odnosno preko zemljišta u privatnom vlasništvu. Podaci o postojećoj infrastrukturi koju je moguće koristiti i u projektima iz Okvirnog programa trebali bi s vremenom biti dostupni putem geoinformacijske baze katastra vodova unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP). U trenutku zaključenja ovog dokumenta, nije bilo moguće preciznije navesti trenutak u kojem će katastar vodova postati dostupan unutar NIPP-a. To može predstavljati problem kod pripreme projekata iz Okvirnog programa,


KONAČNA VERZIJA


pogotovo na početku predviđenog razdoblja provedbe Okvirnog programa od 2014.-2020. Mogućnost korištenja postojeće kabelske kanalizacije i nadzemne infrastrukture može značajno smanjiti troškove izgradnje širokopojasnih mreža u projektima iz Okvirnog programa (preko 50%), uključujući i smanjenje potrebnog iznosa državnih potpora. NP-ovima se savjetuje da prilikom pokretanja i pripreme projekata pažljivo analiziraju potencijale korištenja postojeće infrastrukture, vodeći računa o sljedećim aspektima:

• Prostorna pokrivenost, stanje i slobodni kapaciteti infrastrukture - ovim dijelom analize potrebno je utvrditi postotak ciljanog područja u projektu koji je pokriven infrastrukturom; zatim, da li su slobodni kapaciteti te infrastrukture dostatni za zadovoljenje potreba izgradnje nove mreže, odnosno da li je postojeća infrastruktura u zadovoljavajućem tehničkom stanju koje osigurava mogućnost njezinog daljnjeg korištenja u idućem razdoblju od deset i više godina. Mogućnost pridobivanja svih relevantnih podataka za takvu analizu ovisit će prvenstveno o dostupnosti katastra vodova unutar NIPP-a, odnosno u razdoblju dok katastar vodova ne bude dostupan, o spremnosti infrastrukturnih operatora na suradnju, odnosno šire, njihove zainteresiranosti da sudjeluju u projektu kao privatni partneri.

• Formalno-pravne mogućnosti korištenja infrastrukture - temeljem čl. 78f) SDPŠM-a svaki infrastrukturni operator, koji je zainteresiran za sudjelovanje u projektu poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture, dužan je tijekom javne rasprave, koja prethodi samom projektu, informirati NP i sve ostale operatore o stanju i kapacitetima postojeće infrastrukture, kako bi se podatke o slobodnom stanju infrastrukture moglo uključiti u pripremu projekata, odnosno kako bi svi ostali operatori, kao potencijalni privatni partneri u projektu, mogli iste podatke o infrastrukturi uzeti u obzir prilikom pripreme svojih ponuda za sudjelovanje u projektu.

Oba navedena aspekta analize mogućnosti korištenja postojeće infrastrukture međusobno su povezana i u praksi će se vjerojatno provoditi istovremeno, kroz postupak javne rasprave koja prethodi projektu. No, u slučaju prethodne dostupnosti podataka o infrastrukturi na ciljanom području projekta, iste podatke moguće je iskoristiti već u ranoj pripremnoj fazi projekta, čime je već unaprijed moguće pouzdanije procijeniti potencijal iskorištenja postojeće infrastrukture, odnosno potrebu i troškove izgradnje nove infrastrukture. Potrebno je naglasiti i da nemogućnost pristupa podacima o postojećoj infrastrukturi kabelske kanalizacije i/ili nemogućnost reguliranja odnosa o korištenju postojeće infrastrukture, zbog nepostojanja potvrde o pravu puta, može biti razlog da NP-ovi razmotre izgradnju nove infrastrukture u sklopu projekata. Pri tome, takvoj mjeri treba pristupiti tek u trenutku kad se iscrpe sve ostale formalne i praktične mogućnosti korištenja postojeće infrastrukture, budući da izgradnja nove infrastrukture kabelske kanalizacije rezultira vedrim troškovima projekta, uključujući i sredstva potpora.

5.5.1.2 Antenski stupovi u bežičnim mrežama

Postojeći antenski stupovi mogu biti iskorišteni kod izgradnje bežičnih širokopojasnih mreža u sklopu projekata iz Okvirnog programa. Izgradnja bežičnih širokopojasnih mreža izglednija je u ruralnim i rijetko naseljenim područjima, gdje su troškovi implementacije bežičnih rješenja uobičajeno manji u usporedbi s nepokretnim mrežnim rješenjima, pogotovo u slučaju nepostojanja osnovne parične infrastrukture. Iskorištavanje postojećih antenskih sustava može značajno smanjiti troškove provedbe projekata, budući da su, zbog manje gustoće naseljenosti i potrebe zahvata većeg dijela prostora u nepovoljnim konfiguracijama terena, antenski stupovi u ruralnim područjima najčešće izvedeni kao samostojeći objekti (u usporedbi


KONAČNA VERZIJA


s antenskim stupovima koji se oslanjaju na postojeće zgrade kao najčešćem rješenju u gušće naseljenim krajevima). U pogledu analize mogućnosti korištenja postojećih antenskih stupova kod pripreme projekata, vrijede potpuno ista pravila obveze dostave podataka od strane infrastrukturnih operatora koji upravljaju antenskim stupovima, kao što je navedeno u prethodnom poglavlju za kabelsku kanalizaciju i nadzemnu infrastrukturu stupova. Potrebno je naglasiti da se mogućnost korištenja dijelova postojeće infrastrukture nepokretnih mreža (kabelske kanalizacije i nadzemne mreže) te antenskih stupova kao dijelova infrastrukture bežičnih mreža, može pojaviti istovremeno u sklopu pripreme projekta, predstavljajući dvije tehnološke opcije provedbe projekta iz Okvirnog programa na određenom području. Obje mogućnosti iskorištenja postojeće infrastrukture potrebno je ravnopravno razmotriti tijekom ranih faza pripreme projekta, odnosno kasnije tijekom postupka javne rasprave, te konačno prilikom provedbe natječaja za izbor operatora korisnika potpora, kada će kriteriji natječaja, od kojih najveći relativni značaj ima traženi iznos potpora, u konačnici odrediti izbor odgovarajućeg tehnološkog, pa time i infrastrukturnog rješenja u projektu.

5.5.1.3 Zatvoreni prostori za smještaj lokalnog čvora

Lokalni čvor u kontekstu projekata iz Okvirnog programa centralna je lokacija s koje se grana razvod pristupne mreže (npr. svjetlovodna vlakna do svakog potencijalnog korisnika). Lokalni čvor ujedno je i sučelje prema agregacijskoj mreži. Lokalni čvor unutar bežičnih mreža može biti lokacija agregacije prometa iz više baznih stanica, odnosno antenskih stupova, te također sučelje prema agregacijskoj mreži. U bežičnim mrežama, pogotovo u ruralnim područjima, lokacije antenskih stupova, odnosno baznih stanica često su ujedno i lokacije lokalnog čvora. Iskorištavanje postojećih infrastrukturnih lokacija koje mogu odgovarati potrebama smještaja lokalnog čvora (npr. lokalnih centrala HT-a), ovisno je o konačnom investicijskom modelu koji će biti izabran projektom, odnosno oslanjanja se na mrežu postojećih operatora, eventualnih privatnih partnera u projektu. Tako je npr. u investicijskom modelu s izravnim poticajima operatoru, vodeći se načelom ekonomske učinkovitosti, izgledno da će postojeće lokacije lokalnih čvorova operatora biti zadržane i u sklopu provedbe projekta. S druge strane, u svim ostalim investicijskim modelima, u kojima se može pojaviti potreba za uspostavom novog ili više novih lokalnih čvorova, poželjno je iste čvorove smjestiti u prostore postojećih građevina, po mogućnosti u one u javnom vlasništvu, radi izbjegavanja izgradnje novih građevina i time optimiziranja troškova projekta. Pri tome je potrebno voditi računa o infrastrukturnim zahtjevima za prostore lokalnih čvorova (površina slobodnog prostora, elektroenergetsko napajanje, potreba klimatizacije prostora), uz zemljopisni položaj lokalnog čvora koji će optimizirati troškove izgradnje razvoda mreže (centralna lokacija u naselju ili lokacija u glavnom naselju). U lokalnim sredinama u kojima ne postoji mogućnost osiguranja adekvatnog zatvorenog prostora za smještaj lokalnog čvora u postojećim građevinama (što često može biti slučaj u ruralnim i rijetko naseljenim područjima), čvor je moguće smjestiti u veće vanjske kabinete, odnosno specijalizirane kontejnere. Skupina općina će za gradnju, upravljanje i uzdržavanje novih otvorenih širokopojasnih mreža izabrati onog pružatelja, koji će predlagati najoptimalnija rješenja obzirom na date zahtjeve, bez obzira na blizinu prisutnosti postojećih širokopojasnih mreža određenih mrežnih operatera. Kriteriji izbora će biti što veća pokrivenost područja sa komercijalnim interesom pružatelja, što


KONAČNA VERZIJA


niža cijena pristupa pružatelja usluga do konačnih korisnika te izbor najoptimalnijeg tehnološkog rješenja za osiguravanje pokrivenosti danih potreba i otvorenost za nadogradnju te razvoj ponuđene mreže u budućnosti. Pružatelji sami odlučuju glede pokrivanja područja gradnje novih širokopojasnih mreža sa komercijalnim ili nekomercijalnim interesom. Uvjet će biti da pružatelj treba osigurati najmanje sljedeće:

• Pružatelj mora osigurati 100% pokrivenost svih javnih ustanova i poduzeća na području mjesnih zajednica s kapacitetom prijenosa najmanje 100 Mbit/s,

• Pružatelj mora u slučaju gradnje otvorene širokopojasne mreže izgrađene djelomično ili u cijelosti sa bežičnom tehnologijom, navesti predviđene lokacije baznih postaja i vrstu tehnologije za lokalnu i prijenosnu mrežu,

• Pružatelj mora u slučaju gradnje kabelske otvorene širokopojasne mreže navesti lokacije lokalnih pristupnih točaka i centralnih točaka,

• Pružatelj mora za predviđene centralne točke predložiti suglasnost vlasnika zemljišta ili objekata, u kojima će se centralne točke nalaziti, osim ako se ne nalaze na prostoru ili zemljištu naručitelja,

• Pružatelj mora za predviđene lokalne pristupne točke predložiti suglasnost vlasnika zemljišta ili objekata, u kojima će se centralne točke nalaziti, osim ako se ne nalaze u na prostoru ili zemljištu naručitelja,

• Pružatelj mora u slučaju većih udaljenosti između naselja, u kojim će se graditi otvorena širokopojasna mreža, napraviti nacrt lokalne pristupne točke u tim naseljima te njihovu povezanost sa centralnom točkom lokalne zajednice, od kuda će teći povezanost sa temeljnom mrežom ili neposrednu povezanost lokalnih pristupnih točaka sa temeljnim mrežama, ako je to ekonomski povoljnije,

• U projektu mora biti definirana topologija mreže. Mora biti nacrtan nacrt povezivanja do predviđenih konačnih korisnika. U slučaju gradnje kabelske lokalne otvorene širokopojasne mreže projekt mora sadržavati nacrt kabelske kanalizacije, iz kojega će se vidjeti, gdje će biti nova, a gdje će biti upotrebljena postojeća kanalizacija. Novoizgrađena kabelska kanalizacija mora sadržavati dostatne kapacitete za moguće širenje u budućnosti,

• Pružatelj se mora u predloženom projektu obavezati, da će na određenom području osiguran pristup u lokalnu otvorenu širokopojasnu mrežu imati svi zainteresirani korisnici, svi zainteresirani mrežni operateri i svi pružatelji usluga pod istim komercijalnim uvjetima,

• Vrsta tehnologije, koju će pružatelj predvidjeti u projektu, mora zadovoljavati zahtjeve iz Nacrta razvoja otvorene širokopojasne mreže elektronskih komunikacija,

• Pružatelj mora jasno navesti i prikazati koliki dio mreže s kojim će se pokrivati područje, gdje trenutno nema širokopojasne mreže, namjerava izgraditi vlastitim sredstvima (komercijalni dio mreže) i za koliki dio predlaže gradnju sa državnim i europskim sredstvima (nekomercijalni dio mreže), koji treba izraziti brojem i udjelom konačnih korisnika na tom području,

• Pružatelj mora osigurati svu aktivnu opremu, koja je potrebna za nesmetano djelovanje mreže sa zahtijevanim pouzdanjem i sigurnošću, za pristup konačnim korisnicima od strane različitih pružatelja usluga.

Polazne preporuke topologije:

• Prednost imaju fiksne svjetlovodne veze, minimalni kapacitet za krajnjeg korisnika trebao bi biti 100 Mbit/s mogućnost nadogradnje do 1 Gbit/s, ako je to opravdan zahtijev krajnjeg korisnika (obično su to poduzeća, obrti, ruralni turizam, i ostali gospodarski subjekti).

• iskoristiti sve postojeće svjetlovodne veze, za koje ponuđač stječe pravo na korištenje (najam), kada nije sam vlasnik određene infrastrukture.


KONAČNA VERZIJA


• Prednost se daje dobavljačima koji nude topologiju koja sadrži dovoljnu zalihost za povezivanje općinske mreže na agragacijsku mrežu.

• Prednost se daje dobavljačima koji nude topologiju s najvišom razinom rezervnih unutarnjih kapaciteta određene lokalne mreže.

Polazne tehnološke preporuke:

U slučaju iskorištavanja postojećih "bakrenih" veza potrebno je osigurati maksimalnu nosivost za određenu duljinu bakrene veze. Na primjer:

• Za 500 m linija tehnologije VDSL 2+ s kapacitetom od 80 Mbit/s.

• Ako bi pružatelj ponudio LTE (4G) tehnologiju ili 5G tehnologiju, njegova je obaveza da osigura potrebne dozvole i ostala prava za korištenje ove tehnologije.

5.6 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže

Ponuda mora uzeti u obzir sve tehničke karakteristike propisane lokalne zajednice (grupe općina), ali barem sljedeće:

• Širokopojasna infrastruktura koja se gradi sa EU sredstvima može biti izgrađena u bilo kojoj prihvatljivoj tehnologiji.

• Pružatelj mora omogućiti 100% pokrivenost svih predviđenih krajnjih korisnika u određenom području, u skladu s PRŠI na području na kojem se provodi projekt.

• Pružatelj mora zainteresiranim krajnjim korisnicima (kućanstva, tvrtke, institucije) osigurati prijenosni kapacitet u skladu s PRŠI.

BEŽIČNA MREŽA:

• U slučaju planiranja i gradnje otvorenih širokopojasnih mreža s bežičnom tehnologijom, potrebno je osigurati pokrivanje zajedničkih potreba po pojasnoj širini svih zainteresiranih konačnih korisnika na tom području i mogućnost povećanja potrebne pojasne širine za tri puta od trenutne zajedničke potrebe po pojasnoj širini svih zainteresiranih korisnika na tom području.

• U slučaju radijske povezanosti centralne točke sa širokopojasnom temeljnom mrežom mora radijska povezanost točka-točka osiguravati barem tri puta pojasnu širinu, u odnosu na zbroj svih potreba po pojasnoj širini svih zainteresiranih korisnika tog područja. Preporučuje se gradnja optičke veze do bazne postaje.

• U slučaju gradnje 5G mreže potrebno je svaki antenski stup povezati preko optičkih vlakni s centralnom točkom.

• U slučaju gradnje bežičnih otvorenih širokopojasnih mreža, potrebno je predvidjeti lokacije baznih postaja (infrastruktura, napajanje, utjecaj na okoliš itd.) te način povezivanja istih s temeljnom mrežom. Potrebno je osigurati terminalnu, prijenosnu i podatkovnu opremu.

• Bežična mreža mora omogućavati istovremenu upotrebu mreže različitim operaterima pod jednakim uvjetima.

MREŽA SA BAKRENIM VODOVIMA:

• Otvorena širokopojasna mreža se može graditi i sa svim vrstama bakrenih vodova, što se u pravilu koristi sa upotrebom već položenih bakrenih vodova.

• U slučaju planiranja i gradnje otvorene širokopojasne mreže s bakrenim vodovima je potrebno osigurati pokrivanje trenutnih zajedničkih potreba po pojasnoj širini svih zainteresiranih konačnih korisnika na tom području i mogućnost povećanja potrebne pojasne širine tri puta veće nego što je zajednička potreba za pojasnom širinom svih


KONAČNA VERZIJA


zainteresiranih korisnika na tom području. OPTIČKA MREŽA:

• U slučaju optičke povezanosti krajnjih korisnika sa centralnom točkom moraju do korisničkih objekata voditi kablovi sa sljedećim brojem optičkih vlakana: ▪ do objekata u kojem se nalaze samo kućanstva: barem 1 par optičkih vlakana

po domaćinstvu. ▪ do objekata u kojem se nalaze i poduzeća ili ustanove: barem 2 para optičkih

vlakana po poduzeću ili ustanovi.

• U slučaju optičke povezanosti centralne točke sa širokopojasnom temeljnom mrežom ona mora biti izvedena s kablom, koji sadrži barem 48 vlakana (vrijedi za slučajeve kada centralna točka nije ponekad i točka ulaska u širokopojasnu temeljnu mrežu).

• Pri izradi optičke trase mogu biti upotrijebljeni kablovi sa sljedećim karakteristikama: ▪ vlakna trebaju biti postavljena labavo unutar cijevi kabla, ▪ kabel mora biti električki neprovodan, ▪ konstrukcija kabla mora osigurati dovoljnu zaštitu u slučaju prodiranja vode u

kabel (u ovisnosti od zahtjevnosti terena), ▪ konstrukcija kabla mora osigurati dovoljnu zaštitu od glodavaca (npr. zaštita

uporabom staklenih vlakana), ▪ konstrukcija i materijali kabla (plašt i noseći dijelovi) moraju osigurati stabilnost

kabla pri vučenju i/ili upuhavanju (ovisno o načinu izvedbe kabliranja) te otpornost kabla prema prekidu zaštite pri točkovnom opterećenju (oštar rub cijevi ili kanala). Kabel mora biti primjerno otporan na udarce,

▪ Na kraju montaže kabla u svim cijevima mora biti uložena prevlaka odnosno konopac, koji omogućava jednostavno umetanje prevlake za uvlačenje dodatnih kablova, osim u slučaju praznih cijevi, koje su predviđene za upuhavanje optičkih kablova.

• Pri postavljanju optičkih kablova potrebno je voditi računa o sljedećim zahtjevima: ▪ Izvođač mora voditi računa o uputama proizvođača kabla u svezi načina

postavljanja i maksimalnim dozvoljenim opterećenjima pri postavljanju kao i završetku istih (zamatanje kabla, opterećenja).

▪ Jednostavno lociranje i eliminacija nezgoda te popravak bez umetanja dodatnih dijelova kabla mora biti osigurano uporabom dovoljnog broja petlji slobodnog kabla na svim kabelskim trasama,

▪ Kabel mora biti u svakoj osovini označen sa vodootporno natpisnom pločicom sa oznakom trase, tipom kabla, najbližom početnom i zaključnom točkom kabla te vlasnikom kabla.

• Na optičkim trasama će pružatelji izvesti veze sa jednarednim vlaknima (single-mode fiber). Vlakna moraju odgovarati specifikacijama standarda ITU-T G.652D (no-water-peak) te standardima IEC 60793 i EN 188000. Na optičkim trasama, gdje se postavljaju novi kablovi, mora biti upotrijebljen jednak tip optičkih vlakana istoga proizvođača.

• Optička vlakna moraju osiguravati sljedeće osobine: ▪ najveće specifično optičko slabljenje (najveće specifične optičke izgube)

(1310nm/1550nm) <0.40/<0.25 dB/km, ▪ tipično specifično optičko slabljenje (1310nm/1550nm): <0.36/<0.22 dB/km, ▪ disperzija boje (1310nm/1550nm): <3.5/<18 ps/nm.km, ▪ polarizacijska rodovna disperzija (PMD Link Design Value, po IEC 60794-

3:2001) < 0.2 ps/km1/2 in


KONAČNA VERZIJA


▪ mogu se koristiti i optička vlakna više kvalitete, što poslužitelj mora obrazložiti odgovarajućom dokumentacijom.

• Optička vlakna, koja se koriste za pojedine krajnje korisnike, trebaju biti na svakoj krajnjoj točci i u centralnoj točci zaključena u optičkom djelitelju. Višak vlakana treba biti zaštićen u kasetama. Vlakna za krajnje korisnike će biti na lokaciji krajnjeg korisnika završena u komunikacijskim ormarima/napravama. Zahtijevane su sljedeće osobine zaključenja vlakana: ▪ kablovi moraju biti završeni varenjem zaključnih kablova (pigtail) na optička

vlakna, ▪ zaključni kablovi neka budu završeni sa FC, SC ili LC konektorima s PC

brušenjem, sa optičkim povratnim slabljenjem barem 45dB ili više, ▪ na konektorskom spoju (each-to-each) treba biti maksimalno slabljenje manje

od 0,4dB, ▪ vlakna trebaju u optičkom djelitelju biti kod krajnjih korisnika završena sa gore

navedenim konektorima. Optički djelitelj treba imati prostor za završenje 12 odnosno 24 vlakna, a namještenih mora biti barem 12 konektora,

▪ u centralnim točkama trebaju vlakna biti završena u optičkim djeliteljima sa gore navedenim konektorima. Optički djelitelji sa konektorima trebaju imati barem 48 konektora. Poželjno je nadomještanje djelitelja sa 96 konektora.

• Za zaključenje vlakana je potrebno predložiti sljedeće mjere: ▪ dvostrani OTDR na 1310nm i 1550 nm, ▪ mjera optičkog gubitka na 1310 nm i 1550 nm, ▪ mjere ostalih postavljenih vlakana ovisno o funkciji (za G.655 vlakna).

• Vlakna moraju biti pri zaključku na djelitelju jasno i nedvosmisleno označena.

• U svakom ormaru mora biti na vidljivom mjestu plastificirana shema, iz koje mora biti jasno vidljivo, gdje se svako vlakno zaključava na drugoj strani (lokacija, prostor, ormar, djelitelj, konektor).

• Pružatelj će sa izborom materijala i obavljenim poslovima osigurati garanciju za sve obavljene poslove i sve ugrađene materijale za razdoblje od 10 godina.

KABELSKA KANALIZACIJA:

• Za sve optičke veze se gradi ili koristi postojeća kabelska kanalizacija (gradnja zračnih optičkih vodova je moguća samo u iznimnim situacijama, kad ne postoji nikakva mogućnost realizacije gradnje kabelske kanalizacije), u kojoj mora biti postavljena jedna cijev takvoga promjera, koji omogućava umetanje predviđenog optičkoga kabla i još jednog dodatnog kabla jednakih dimenzija (mogućnost kasnije ugradnje dodatnog kabla), te još jedna cijev (rezervna) jednakih dimenzija. Pri polaganju novih cijevi jedino one od polietilena mogu biti visoke gustoće (PE-HD oz. HDPE) ili polivinil klorida (PVC) ili drugih materijala, koji osiguravaju jednake ili bolje uvjete za uvlačenje i postojanost optičkih kablova.

• Novoizgrađena kabelska kanalizacija na trasama između lokalnih pristupnih točaka i centralnih točaka te temeljnom mrežom, je potrebno predvidjeti prazne cijevi za daljnje širenje mreže sa barem tri puta većim kapacitetom trenutnih zahtjeva.

• Na trasi kabelske kanalizacije trebaju biti revizijska mjesta i čvorovi cjevovoda izvedeni u osovinama. ▪ Osovine neka budu izrađene sa betonskim cijevima, sa betoniranjem na terenu

ili od drugih materijala koji odgovaraju zahtjevima. Izvedba osovina mora odgovarati vrsti i zahtijevanoj nosivosti terena.

▪ Veličina osovine mora odgovarati zahtjevima kabelske kanalizacije. Prethodne osovine (dva cijevna uvoda) neka budu promjera barem 60 cm, a osovine sa većim cijevnim uvodima primjerno veće.


KONAČNA VERZIJA


▪ Osovine, u kojima je predviđen spoj kablova (kabelska spojka sa optičkim zavarima), moraju biti dimenzionirane tako, da budu moguće podržavajuće intervencije na spoju.

▪ Osovine moraju biti pokrivene sa litoželjeznim (siva litina) gazivim krovovima bez rešetaka. Nosivost krova osovine mora odgovarati nosivosti terena i u dovoljnoj mjeri štititi pred udarom vode i prljavštine, da ne bude mutan pristup kanalizaciji te da nije ugrožena trajnost optičkih kablova.

▪ Krov osovine može imati samo neutralne oznake (oznaka proizvođača, veličina i tip osovine). Dodatni natpisi na osovini neka budu usklađeni s naručiteljem i ostalim investitorima (ne smije biti oznaka: telefon, struja, plin, voda, kanalizacija, telekom).

▪ Prazne cijevi neka budu začepljene, a cijevi s kablovima moraju biti zaštićene od glodavaca i vode.

CENTRALNE TOČKE:

• Pri planiranju gradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti lokaciju pristupnog čvorišta (predložene moraju biti dozvole vlasnika prostora, gdje će biti priključna točka mreže). U primjeru većih udaljenosti među naseljima, u kojima će se graditi otvorena širokopojasna mreža, mogu se planirati i lokalne pristupne točke (lokalna čvorišta) u tim naseljima te njihova povezanost sa pristupnim čvorištem lokalne zajednice, od kuda će biti veza sa agregacijskom mrežom ili neposredna veza sa lokalnim čvorištem ili pristupnim čvorištem agregacijske mreže, ako je to ekonomski povoljnije.

• Pružatelj brine za planiranje i ugradnju prijenosne te podatkovne opreme u centralne točke određenog područja.

• Za terminalnu opremu zainteresiranih konačnih korisnika brine pružatelj usluge ili sam konačni korisnik.

• Prostori za čvorišta moraju zadovoljiti sljedeće uvijete: ▪ Prostori moraju biti dovoljno veliki za postavljanje ormara za komunikacijsku

opremu dimenzija barem 600x600x2200 mm (š x g x v). ▪ Do prostora mora biti dovedeno napajanje 220V preko odvojenog 16A

osigurača i uređeno određeno zemljište. ▪ 24 sata na dan, 365 dana godišnje moraju biti zadovoljeni odgovarajući uvjeti

za djelovanje računalne i komunikacijske opreme (po potrebi klimatski uređaj). ▪ Pristup prostorima mora biti omogućen za potrebe održavanja 24 sata na dan

365 dana godišnje (u slučaju nužde ili nakon najave), osoblju upravitelja i ovlaštenim osobama operatera mreže te pružateljima usluga koji imaju svoje naprave na lokacijama centralnih točaka.

▪ Prostori moraju biti tehnički osigurani i ne smiju biti dostupni neovlaštenim osobama.

▪ Vlasnici lokacija, na kojima su središnje točke, moraju dopustiti izvođačima gradnje otvorene širokopojasne mreže dovođenje komunikacijskih vodova do centralnih točaka, samo oni moraju pokriti sve potrebne troškove dovođenja i uređenja.

▪ Vlasnici lokacija pružateljima i vlasnicima otvorenih širokopojasnih mreža neće zaračunavati najam.

▪ Vlasnici lokacija će pružateljima zaračunavati mjesečne operativne troškove po troškovnom principu.

▪ Vlasnici otvorenih širokopojasnih mreža uređuju sva pogodbena pitanja s vlasnicima lokacija, na kojima će se nalaziti centralne točke.


KONAČNA VERZIJA


POVEZIVANJE U AGREGACIJSKU (TEMELJNU) MREŽU:

• Pri planiranju gradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti lokacije za ulazne točke u temeljne mreže. Pružatelji trebaju osigurati odgovarajuće suglasnosti vlasnika prostora, gdje će biti namješteni i izvedeni ulazi u agregacijsku - temeljnu - mrežu.

• Pružatelji izabiru pružatelje agregacijske - temeljne - mreže na tim područjima, u koja će ulaziti otvorene širokopojasne mreže i od njih dobivaju obvezujuće ponude (ugovore), koje prilažu u svojim ponudama, na temelju kojih budući upravitelji i/ili vlasnici sklapaju dugoročne ugovore za ulazak u temeljne mreže.

• Agragacijska širokopojasna mreža, u koju će se otvorena širokopojasna mreža povezati, izabrat će se obzirom na jednostavnost pristupa (udaljenost, konfiguracija terena i tehnološka kvalificiranost), na ekonomsku učinkovitost i na raspoložive kapacitete agragacijske mreže, pri čemu nastupaju svi pružatelji agragacijskih mreža na tom području pod jednakim uvjetima. Ako je na području više naselja, u kojima je potrebno izgraditi otvorenu širokopojasnu mrežu i ukoliko je učinkovitije povezivanje u različite agragacijske mreže, za povezivanje različitih mreža sa agragacijskim mrežama mogu se izabrati različiti operateri takvih mreža.

• Pristup širokopojasnoj mreži mora omogućavati pristup svim korisnicima tog područja svim pružateljima usluga i to pod jednakim tržišnim uvjetima.

AKTIVNA OPREMA: Pružatelj mora osigurati svu aktivnu opremu, koja je potrebna za nesmetano djelovanje mreže sa željenom pouzdanošću i sigurnošću, za pristup konačnim korisnicima od strane različitih pružatelja usluga.

5.6.1 Zahtjevi za energetsku učinkovitost

S obzirom da je izgradnja širokopojasne infrastrukture projekt koji treba osigurati efikasnost i samoodrživost kroz cijeli životni vijek pasivne i aktivne opreme, važan čimbenik predstavlja i energetska učinkovitost svih komponenti sustava. To je posebno važno ne samo u ekonomskom kontekstu, već i u kontekstu očuvanja okoliša.

Slika 5.3: Potrošnja energije za 1G PtP, GPON, EPON, 10G-EPON i XGPON Izvor:Researchgate.net


KONAČNA VERZIJA


Na osnovu gornje slike, a uzevši u obzir i bitno bolja tehnološka svojstva FTTx mreža (osiguranje bitno većih brzina, neosjetljivost na prenaponske udare) te bitno manju potrošnju električne energije, može se konstatirati da je FTTx jedina tehnologija koja je sukladna sa strateškim ciljevima Konzorcija u kontekstu podizanja energetske učinkovitosti te će izravno doprinijeti realizaciji tih ciljeva.

5.7 Procjena investicijskih ulaganja

U sljedećoj tablici prikazuje se okvirna procjena troškova i očekivanih troškova, koji su namjenjeni za izgradnju širokopojasne mreže za tehnologije FTTC, FTTH (PTP) i GPON (FTTH P2MP). Analiza se temelji na specifičnosti terena Konzorcija, temeljem podataka prikazanih u točkama 4. i 5., te na idejnoj skici prikazanoj u točci 5.4, što posljedično znači, da se konačno rješenje može razlikovati i po financijskoj strani. Jedinične cijene troškova uključuju materijal i posao.

5.7.1 Procjena investicijskih ulaganja za FTTC tehnologiju

Tabela 5.6 Ocjena investicijskih fondova za grad Križevce

Količina Jedinica Cijena po jedinici (HRK) Vrijednost HRK

Glavni kabel 137,84 1km 52.500 7.236.600

Optički priključak 1 1kom 112.500 112.500

Zemaljsko čvorište 61 1kom 30.000 1.830.000

Lokalno povezivanje 3498 1 kućanstvo 3.000 10.494.000

UKUPNO 19.673.100

Tabela 5.7 Ocjena investicijskih fondova za općinu Gornja Rijeka


Glavni kabel 21,64 1km 52.500 1.136.100


Zemaljsko čvorište 15 1kom 30.000 450.000


UKUPNO 2.757.600

Tabela 5.8 Ocjena investicijskih fondova za općinu Kalnik


Glavni kabel 15,8 1km 52.500 829.500



Lokalno povezivanje 228 1 kućanstvo 3.000 684.000

UKUPNO 2.016.000

Tabela 5.9 Ocjena investicijskih fondova za općinu Sveti Ivan Žabno


Glavni kabel 41,78 1km 52.500 2.193.450




UKUPNO 6.511.950

Tabela 5.10 Ocjena investicijskih fondova za općinu Sveti Petar Orehovec


Glavni kabel 60,87 1km 52.500 3.195.675


KONAČNA VERZIJA





UKUPNO 7.244.175

Tabela 5.11 Ocjena investicijskih fondova za cijeli projekt za FTTC tehnologiju


Glavni kabel 277,93 1km 52.500 14.591.325




UKUPNO 38.202.825

5.7.2 Procjena investicijskih ulaganja za FTTH (P2P) tehnologiju



Glavni kabel 137,84 1km 52.500 7.236.600




UKUPNO 31.487.100



Glavni kabel 21,64 1km 52.500 1.136.100

Optički priključak 1 1 kom 112.500 112.500

Zemaljsko čvorište 5 1 kom 112.500 562.500


UKUPNO 3.929.100



Glavni kabel 15,8 1km 52.500 829.500




UKUPNO 2.760.000



Glavni kabel 41,78 1km 52.500 2.193.450




UKUPNO 10.882.950



Glavni kabel 60,87 1km 52.500 3.195.675




KONAČNA VERZIJA



UKUPNO 9.635.175

Tabela 5.17 Ocjena investicijskih fondova za cijeli projekt za FTTH (P2P) tehnologiju


Glavni kabel 277,93 1km 52.500 14.591.325




UKUPNO 58.694.325

5.7.3 Procjena investicijskih ulaganja za GPON (FTTH P2MP) tehnologiju



Glavni kabel 137,84 1km 52.500 7.236.600




UKUPNO 29.651.100



Glavni kabel 21,64 1km 52.500 1.136.100




UKUPNO 3.364.350



Glavni kabel 15,8 1km 52.500 829.500




UKUPNO 2.326.500



Glavni kabel 41,78 1km 52.500 2.193.450




UKUPNO 9.726.450



Glavni kabel 60,87 1km 52.500 3.195.675




UKUPNO 8.928.675


KONAČNA VERZIJA


Tablica 2: Ocjena investicijskih fondova za cijeli projekt za GPON (FTTH P2MP) tehnologiju


Glavni kabel 277,93 1km 52.500 14.591.325




UKUPNO 53.997.075

5.7.4 Pregled investicijskih ulaganja za tehnologije FTTC, FTTH (P2P) i GPON (FTTH P2MP) za Konzorcij

Tabela 5.23 Ocjena investicijskih fondova za Konzorcij

FTTC FTTH (P2P) GPON (FTTH P2MP)

Glavni kabel 14.591.325 14.591.325 14.591.325

Optički priključak 562.500 562.500 562.500

Zemaljsko čvorište 4.260.000 5.962.500 5.962.500

Lokalno povezivanje 18.789.000 37.578.000 32.880.750

Vrijednost EUR 38.202.825 58.694.325 53.997.075


KONAČNA VERZIJA


5.8 Uvjeti upravljanja s otvorenom širokopojasnom mrežom

Otvorenu širokopojasnu mrežu će izabrani pružatelj održavati tako da će omogućiti pristup u mrežu svim pružateljima usluga i drugim operaterima pod jednakim uvjetima. Odabrani pružatelj može pružateljima usluga i operaterima obračunati samo trošak ulaska u mrežu, pristup do pojedinih lokalnih dostupnih točaka te do krajnjih korisnika. Svim operaterima mora nuditi mrežu pod jednakim uvjetima. Pri tome svim operaterima zajedno ne smije zaračunati iznos veći od onog predviđenog u ponudi natječaja za izbor izvođača i to uz specifikaciju cijene, po kojoj će pružatelj nuditi mrežu koju je sagradio sa vlastitim sredstvima, pružateljima usluga i drugim operaterima, a koja sadržava troškove amortizacije, financiranja, upravljanja za taj dio mreže, održavanja i očekivanu dobit te specifikaciju cijene po kojoj će pružatelj nuditi dio mreže koja bi bila izgrađena državnim i europskim sredstvima (nekomercijalni dio mreže), a koji sadržava troškove upravljanja i održavanja. Drugim riječima partner koji će izgraditi mrežu mora već u ponudi – natječaj za izbor izvođača – specificirati troškove i dobit – odnosno mora ponuditi visinu i strukturu veleprodajne cijene.

5.9 Specifikacija zahtijevane minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga

Cijena maloprodajne usluge na području nove širokopojasne infrastrukture treba biti usporediva s cijenama za iste ili slične usluge na nacionalnoj razini. Usporediva znači da se cijena korisnicima na području projekta ne razlikuje za više od 10% od nacionalne prosječne cijene koju objavljuje HAKOM. Prema tome, cijena veleprodajne usluge treba omogućavati davateljima usluge da nude takvu cijenu. Cijena za krajnjeg korisnika za širokopojasni pristup bitstreamom može se kretati u rasponu od 35 do 40% od cijene koju davatelj usluge naplaćuje od krajnjeg korisnika. Maloprodajne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu, prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih poslovnih i javnih korisnika. Nastavno na činjenicu da će biti izgrađena nova NGA mreža, minimalne razine pruženih usluga su prikazane u sljedećoj tablici. Tabela 5.24 Minimalne razine pruženih usluga u NGA mreži

Privatni korisnici Poslovni korisnici Javni korisnici

Telefon neograničeno u fiksnoj

mreži neograničeno u fiksnoj mreži

neograničeno u fiksnoj mreži

Internet 40/5 Mbit/s 40/5 Mbit/s 40/5 Mbit/s

TV 80+ programa 80+ programa 80+ programa

Napredne usluge

HDTV, video na zahtjev, cloud usluge



Definirana je maksimalna cijena maloprodajnog paketa, za sva tri tipa korisnika, u iznosu od


KONAČNA VERZIJA


300 kn/mjesečno.

5.10 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih usluga te pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada i uvjeta pristupa izgrađenoj mreži

U skladu sa zahtjevima ONP-a u kojemu se navode "vodeći se motivima ekonomske racionalnosti i izbjegavanja nepotrebnih dodatnih troškova koji mogu biti vezani uz b vezu osiguranja veleprodajnog pristupa na razini pasivne infrastrukture, u skupini područja II i III zahtijeva odnosno dopušta pristup na aktivnom mrežnom sloju (bitstream),” na području na koje se odnosi PRŠI očekuje se minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga u obliku pristupa na aktivnom mrežnom sloju. U slučaju da nositelj projekta tijekom pripremne faze projekta ili okončanjem postupka javne rasprave (npr. temeljem iskazanog interesa operatora za pojedinim uslugama veleprodajnog pristupa) procijeni da je potrebno zahtijevati podršku i dodatnih veleprodajnih usluga s popisa opcionalnih usluga, one će se uključiti u relevantnu specifikaciju projekta. Maksimalni učinak cijelog projekta i ulaganja u razvoj širokopojasne infrastrukture moguć je samo uz uvjet da se širokopojasna mreža koncipira na način da bude maksimalno otvorena za pristup svih zainteresiranih operatora. Na taj način se osigurava kompetitivnost svih operatora na tržištu što u konačnici rezultira bogatstvom ponude i dobrobiti za krajnje korisnike usluga. Tabela 5.25 Veleprodajni proizvodi (pristupne točke) po tehnologijama

Tehnologija

Pristup kabelskoj

kanalizaciji/ nadzemnoj

mreži

Pristup neaktivnim vlaknima

(dark fiber)

Pristup izdvojenim

lokalnim potpetljama

Pristup izdvojenim lokalnim petljama

Bitstream pristup

Pristup antenskim stupovima

VDSL (FTTC) • • • •

GPON (FTTH P2MP) • • • •

FTTH P2P • • • •


• • •

LTE (4G) • •

5G

• (do

antenskih stulpova)

• •

Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektu je trajna.


KONAČNA VERZIJA


5.10.1 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada

Operator koji će upravljati mrežom i pružati veleprodajne usluge, dužan je predložiti naknade i uvjete pristupa za sve veleprodajne usluge koje će imati u ponudi. Naknade moraju biti određene primjenom sljedećih metoda: 1. metodom usporedivih cijena (engl. benchmarking) – usporedba za Hrvatsku

2. metodom usporedivih cijena (engl. benchmarking) – usporedba za EU

3. metodom troškovno usmjerenih cijena

Slika 5.4: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta Izvor: HAKOM

Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka kojom su iste formirane, operator, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga, dostavlja NP-u, koji ih zatim prosljeđuje HAKOM-u. U slučaju potrebe, HAKOM vraća NP-u, a NP operatoru na doradu i korekciju uvjeta i naknada kako bi se uskladile s odlukom HAKOM-a. Nakon inicijalnog odobrenja veleprodajnih naknada i pripadajućih uvjeta korištenja usluga, što je uvjet da mreža postane operativna, naknadno je potrebno redovito provjeravati važeće veleprodajne naknade i uvjete, jednom godišnje. U svim slučajevima u kojima, tijekom operativnog rada mreže, dođe do nesporazuma između operatora mreže i korisnika veleprodajnih usluga, u pogledu naknada ili pripadajućih uvjeta isporuka usluga, NP je ovlašten donijeti obvezujuće rješenje kojim će riješiti isti nesporazum, pri čemu može zatražiti mišljenje HAKOM-a i osloniti se na njega prilikom donošenja rješenja.

5.11 Specifikacija postupka i kriterija javne nabave

5.11.1 Postupak javne nabave

Naručitelj u postupku javne nabave bit će nositelj projekta, Grad Križevci. U skladu s preporukom ONP-a nositelj projekta tijekom pripremne faze dužan je specificirati postupak javne nabave i kriterije odabira ponude te to svim zainteresiranim stranama staviti na uvid kroz postupak javne rasprave. Pri odabiru privatnog partnera u investicijskim modelima A i C primijeniti će se otvoreni postupak javne nabave. Kod investicijskog modela C neophodno dodatno će biti potrebno ispuniti i sve zahtjeve u skladu sa relevantnim zakonskim okvirom o javno-privatnim partnerstvu.


KONAČNA VERZIJA


Dokumentacija za nadmetanje biti će dovršena nakon provedene javne rasprave. Dokumentacija će sadržavati sve bitne stavke ugovora, te će prijedlog budućeg ugovora preslikati specificirane odredbe iz dokumentacije o nabavi. Naručitelj će slobodno birati između postupaka javne nabave koji su mu na raspolaganju sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Konačni izbor postupka javne nabave ovisit će o rezultatima javne rasprave.

5.11.1.1 Objava javne nabave

Postupak javne nabave bit će objavljen u Elektroničkom oglasniku javne nabave (dalje u tekstu: EOJN), u slučaju nabava velike vrijednosti i u Dodatku Službenog lista EU, kao i na središnjim mrežnim stranicama NOP-a.

5.11.1.2 Predmet nabave

Predmet nabave u otvorenom postupku javne nabave bit će projektiranje, izgradnja i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na području Konzorcija.

5.11.1.3 Uvjeti sposobnosti

Radi utvrđivanja sposobnosti gospodarskog subjekta naručitelj će tražiti dokaze o sposobnosti koji su navedeni u ZJN-u. Obvezne i dodatne uvjete o sposobnosti naručitelj će navesti u dokumentaciji o nabavi i u objavi javne nabave. Neki od uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta bit će:

• sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti,

• ekonomska i financijska sposobnost sukladno čl. 258 ZJN,

• tehnička i stručna sposobnost gospodarskog subjekta.

5.11.1.4 Tehnološka neutralnost

NP će omogućiti svim ponuditeljima da u svojim ponudama predvide implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix), sukladno optimalnim ekonomskim i tehničkim karakteristikama primjene pojedinih tehnologija koje predviđaju ponuditelji na određenom području. Međutim kod odabira tehnologija ključni kriterij će biti da iste zadovolje ciljeve koje je postavila Digitalna agenda za Europu.

5.11.1.5 Osiguranje vlastitih i sredstava za predfinanciranje

Zbog prirode sufinanciranja projekata iz sredstava ESI fondova (u većini slučajeva se svodi na isplatu potpora u nekoliko zahtjeva tijekom provedbe projekta ili nakon završetka projekta), operator privatni partner će morati osigurati dovoljna potrebna sredstva kako za pokrivanje


KONAČNA VERZIJA


svih troškova projekta (npr. izrada projektne dokumentacije, ishođenje svih potrebnih dozvola i suglasnosti), tako i za predfinanciranje provedbe projekta do trenutka isplate potpora. Osim ovih sredstava, operator privatni partner mora imati i vlastita investicijska sredstva koja će uložiti u projekt te treba nedvosmisleno navesti izvore istih (npr. vlastita novčana sredstva, kredit poslovne ili razvojne banke i dr.).

5.11.1.6 Kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude

Kriterij za odabir privatnog partnera koji će graditi širokopojasnu infrastrukturu bit će ekonomski najpovoljnija ponuda, pri čemu će traženi iznos potpora biti jedan od glavnih kriterija i imat će najveći relativni značaj u odnosu na ostale kriterije. Kriteriji za odabir privatnog partner uključivati će:

• traženi iznos potpora,

• vlastiti iznos sufinanciranja koji će ponuditelj uložiti u projekt,

• iznos sredstava koje privatni partner može osigurati za provedbu projekta do trenutka isplate potpora iz fondova EU-a i ostalih izvora,

• broj korisnika na bijelom području kojima će projektom biti omogućen širokopojasni pristup,

• prosječna osigurana brzina prijenosa prema korisnicima na području obuhvata projekta,

• prosječna osigurana brzina prijenosa od korisnika na području obuhvata projekta,

• mogućnost nadogradnje brzina prijenosa od 100 Mbit/s za 100% korisnika u razdoblju od 5 godina nakon izgradnje,

• poslovni model ponuditelja (isključivo veleprodajni poslovni model dobiva dodatne bodove),

• dodatno podržane veleprodajne usluge povrh obvezno propisanih,

• reference izvođača iz područja izgradnje, održavanja i upravljanja svjetlovodnim ili ekvivalentnim otvorenim mrežama za elektroničke komunikacije,

• razdoblje u kojem se ponuditelj obvezuje izgraditi mrežu.

5.11.2 Zahtjevi projekta izgradnje otvorene širokopojasne mreže

• Projekt izgradnje mora osigurati 100% pokrivenost svih javnih ustanova u JLS-ovima Konzorcija/Općini s potrebnim kapacitetom prijenosa koje zahtjeva ustanova ili kao što je definirano Planom,

• Tip tehnologije, koji će privatni partner predvidjeti u projektu, mora ispunjavati uvjete iz plana razvoja otvorene širokopojasne elektroničke komunikacijske mreže u JLS-ovima Konzorcija. Izvedba planiranih mreža je tehnološki neutralna. S obzirom na postojeće stanje infrastrukture, predstavljene potrebe i konfiguraciju terena područja gradnje, privatni partner mora izabrati optimalnu tehnologiju,

• Privatni partner mora u slučaju izgradnje otvorene širokopojasne mreže, izgrađene djelomično ili u cijelosti bežičnom tehnologijom, navesti predviđene lokacije baznih stanica i vrstu tehnologije za pristupnu i prijenosnu mrežu. Potrebne su dodatne garancije da će takva mreža ispunjavati uvjete iz ovog dokumenta glede brzine u smjeru prema korisniku (silazne brzine),

• Privatni partner mora u slučaju izgradnje kabelske otvorene širokopojasne mreže navesti lokacije lokalnih pristupnih točaka i centralne točke,


KONAČNA VERZIJA


• Privatni partner mora za predviđene centralne točke ishoditi suglasnosti vlasnika zemljišta ili zgrada u kojima će biti smještene centralne točke, osim ako se nalaze u prostorijama ili na zemlji JLS-ova Konzorcija,

• Privatni partner mora za predviđene lokalne točke ishoditi suglasnosti vlasnika zemljišta ili zgrada u kojima će biti smještene lokalne točke, osim ako se nalaze u prostorijama ili na zemlji JLS-ova Konzorcija,

• Privatni partner mora, u slučaju velikih udaljenosti između naselja u kojima će se graditi otvorena širokopojasna mreža planirati lokalne distribucijske čvorove i njihovo povezivanje sa centralnom lokacijom koja će biti spojena na mrežu okosnice. Moguće je i izravno spajanje distribucijskog čvora na mrežu okosnice, ako je to ekonomski povoljnije,

• Projekt mora uključivati vremenski plan radova, koji mora biti izvediv unutar 24 mjeseca,

• U projektu mora biti definirana topologija mreže. Mora biti nacrtan plan povezivanja do predviđenih krajnjih korisnika. U slučaju izgradnje lokalne kabelske otvorene širokopojasne mreže projekt mora uključivati plan kabelske kanalizacije iz kojega će biti jasno gdje će biti nova, a gdje će se iskoristiti postojeća kanalizacija. Novoizgrađena kabelska kanalizacija mora sadržavati dovoljno kapaciteta za moguća proširenja u budućnosti, a u skladu sa važećim pravilnicima Republike Hrvatske,

• Privatni partner se mora u predloženom projektu obvezati da će na danom području zajamčen pristup lokalnoj otvorenoj širokopojasnoj mreži imati svi zainteresirani korisnici, svi zainteresirani mrežni operatori i davatelji usluga pod istim komercijalnim uvjetima,

• Vrsta tehnologije, koju će privatni partner predvidjeti u projektu, mora biti u skladu sa zahtjevima iz Plana razvoja otvorene širokopojasne infrastrukture,

• Privatni partner mora osigurati sve aktivne uređaje (ako su predviđeni ponudom), koji su potrebni za nesmetano funkcioniranje mreže sa zahtijevanom pouzdanošću i sigurnošću, za pristup do krajnjih korisnika od strane raznih davatelja usluga. Pod aktivnom opremom u kontekstu financiranja iz EU fondova se smatra oprema na strani mreže, a ne oprema kod korisnika (terminalna oprema),

• Za investicijski model C, privatni partner mora predložiti plan i način održavanja mreže za vrijeme trajanja projekta i dati odgovarajuće garancije u skladu sa pravnim okvirom JPP-a u Republici Hrvatskoj,

• Projekt, kojega predloži privatni partner, mora sadržavati financijski plan s utvrđenim financijskim sredstvima, svim troškovima projekta (prihvatljivim i neprihvatljivim za subvencioniranje) i indikatorima. Projekt mora biti predložen u obliku pogodnom za izgradnju po principu ključ u ruke. Kalkulacije u financijskom planu trebaju obuhvatiti sve prihode i sve troškove u čitavom životnom razdoblju projekta (gradnja, upravljanje i održavanje), specificirati sve dodatne investicije sa strane privatnog i javnog partnera, te predviđene izvore financiranja za te investicije,

• Privatni partner mora podnijeti financijske izračune u skladu sa smjernicama o metodologiji za provođenje analize troškova, koji dokazuju da izgradnja, upravljanje i održavanje s namjenom ostvarivanja dobiti po cijenama, koje se za takve mreže mogu postići na tržištu, nije moguća. Iz izračuna mora biti razvidno da s izgradnjom i upravljanjem mrežom nije moguće ostvariti ni minimalnu dobit,

• Privatni partner mora predvidjeti realne prihode mreže s obzirom na cijenu koja se s takvom mrežom može postići na tržištu,

• Privatni partner je dužan omogućiti lokalnoj zajednici, Nositelju projekta, NOP-u, HAKOM-u i suradnicima, uključenim u provedbu Operativnog nacionalnog programa, praćenje korištenja dodijeljenih sredstava i provjere postizanja očekivanih rezultata. Privatni partner je dužan omogućiti kontrolu izvršenja rada i uvid u kompletnu dokumentaciju o radu i nakon isteka trajanja ugovora, do roka definiranim propisima


KONAČNA VERZIJA


vezanim na izvore financiranja i mehanizmima kontrole subvencija. Jednaka prava imaju također predstavnici Europske komisije, Europskog revizorskog suda i nadležni sud u Republici Hrvatskoj,

• Privatni partner će se ugovorom obvezati da dugotrajnu imovinu stečenu iz sufinanciranja neće prodavati, iznajmljivati ili dati u najam trećim osobama niti može opteretiti hipotekom ili sličnim teretom u periodu definiranim ugovorom, a u skladu sa investicijskim modelom,

• Konzorcij će pratiti provedbu ugovora s privatnim partnerom – suinvestitorom,

• Konzorcij podrazumijeva da će privatni partner isključivo namjenski izvršavati projekt. U slučaju identifikacije nenamjenske uporabe sredstava privatni partner je dužan vratiti sva primljena sredstva u realnoj vrijednosti ovog ugovora, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana uplate do dana vraćanja,

• Provedbu radova sa zapisnikom potvrđuje ovlašteni nadzorni inženjer, kojega odabere Konzorcij. Nadzorni inženjer će provjeravati izgradnju i izdane zahtjeve za isplatu prema izvješću od strane privatnog partnera – suinvestitora,

• Konzorcij i privatni partner - suinvestitor vode zaseban knjigovodstveni sustav ili odgovarajuće računovodstvene evidencije svih transakcija vezanih za projekt,

• Privatni partner će biti dužan izvijestiti o postignutim rezultatima i učincima na godišnjoj osnovi. U slučaju neispunjenja zahtjeva ili u slučaju nepostizanja očekivanih rezultata ili učinaka, Konzorcij i Ministarstvo imaju pravo tražiti povrat danih sredstava,

• Privatni partner će biti dužan lokalnim vlastima i Ministarstvu dostaviti tražena pojašnjenja u vezi s funkcioniranjem projekta i za vrijeme uobičajenog radnog vremena dopustiti pristup zemljištu i objektima, za obavljanje bilo kakvih provjera koje se odnose na projekt,

• Privatni partner će biti dužan lokalnu zajednicu, te Ministarstvo promptno obavijestiti pisanim putem o događajima koji su doveli do proširenja ili onemogućavanja provedbe operacije,

• U projektu mora biti jasno predviđen način povezivanja na mrežu okosnice,

• Privatni partner mora dostaviti procjenu broja potencijalnih priključaka. Potencijalnim priključkom smatra se svaki privatni korisnik, gospodarski subjekt i javni korisnik na području bijele NGA zone, kojemu se ovom mrežom omogućuje povezivanje na širokopojasnu mrežu. Smatra se da je korisniku omogućeno povezivanje na širokopojasnu mrežu kada je korisnik u dometu bežične NGA mreže ili u neposrednoj blizini kabelske NGA mreže. Neposredna blizina kabelske NGA mreže smatra se udaljenost koja je manja od 200 m kabelske kanalizacije ili do priključne točke,

• Projekt izgradnje treba obuhvatiti područje Konzorcija u skladu sa Nacrtom plana prema poglavlju kojim će se omogućiti pristup svim stanovnicima JLS-ova Konzorcija novoj širokopojasnoj mreži,

• Iz predložene dokumentacije moraju biti vidljivi predviđeni troškovi upravljanja, održavanja, amortizacije te potencijalni drugi troškovi. Troškovi amortizacije se moraju prikazati u cijelosti posebno za dio mreže financiran javnim sredstvima i dio mreže financiran s privatnim sredstvima. Aktivna oprema i sva oprema s amortizacijskim vremenom koje je manje od 5 godina, mora biti financirana isključivo iz privatnih sredstava,

• Privatni partner može u projektu predvidjeti bežičnu tehnologiju koja treba dozvolu, čak i ako još nema dozvolu regulatorne agencije o dodjeli radijske frekvencije. Ovakvu će mrežu privatni partner početi graditi kada u skladu s odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama i relevantnim propisima dobije odluku o dodjeli radijskih frekvencija od strane Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti ili uđe u određeni aranžman s jednim od postojećih nositelja tih odluka, no to ga ne oslobađa od penalizacije u slučaju kašnjenja uzrokovanih kašnjenjima u dobivanju dozvole.


KONAČNA VERZIJA


5.11.3 Uvjeti upravljanja otvorenom širokopojasnom mrežom

• Privatni partner upravljat će i održavati novu otvorenu širokopojasnu mrežu,

• Privatni partner mora svim operatorima ponuditi mrežu pod istim uvjetima. Pri tome svim operatorima zajedno ne smije naplaćivati veći iznos nego što je predviđeno u natječaju za izbor izvođača radova,

• Privatni partner može ponuditeljima usluga i operatorima naplaćivati samo troškove ulaska u mrežu, pristup do pojedinih lokalnih pristupnih točaka, te do krajnjih korisnika,

• Privatni partner obavezan je trećim strankama (operatorima i davateljima usluga) osigurati učinkovit veleprodajni pristup barem tijekom razdoblja od najmanje sedam godina. Obveza pristupa treba obuhvaćati pravo korištenja kabelske kanalizacije ili uličnih kabineta (za vrijeme trajanja ugovora) kako bi se trećim strankama omogućio pristup pasivnoj, a ne samo aktivnoj infrastrukturi (podrazumijevajući da je to predviđeno poslovnim modelom),

• Osim cijene za krajnjeg korisnika, koju će privatni partner mjesečno naplaćivati davateljima usluga za pristup do svakog krajnjeg korisnika, izabrani privatni partner (upravitelj i održavatelj) neće smjeti naplaćivati druge troškove komunikacijskim operatorima i davateljima usluga te krajnjim korisnicima. Troškove uključenja, isključenja, promjena usluge, ispravak greške, neopravdane prijave kvara i slično, privatni partner smjet će zaračunati davatelju usluga samo prema efektivnim troškovima pojedinačne operacije.

5.11.4 Topološke preporuke

• prednost imaju priključci s minimalnim kapacitetom od 100 Mbit/s do krajnjeg korisnika, s mogućnošću nadogradnje na viši kapacitet, ako su opravdani zahtjevi krajnjeg korisnika (obrt, turizam, ...),

• iskoristiti sve postojeće svjetlovodne veze, za koje privatni partner može dobiti pravo korištenja (najma), u slučaju kada nije sam vlasnik dotične infrastrukture, pod uvjetom da se to više isplati od nove gradnje,

• povezivanje može biti izvedeno na postojećim stupovima, ali je dužnost privatnog partnera da dobije pravo korištenja stupova od strane vlasnika,

• prednost imaju privatni partneri koji nude topologiju s redundantnom zaštitom spajanja na gradsku/Općinsku tj. županijsku mrežu okosnicu.

Privatni partner koji će predvidjeti izgradnju FTTH (P2P) ili GPON (P2MP) imat će prednost.

5.12 Specifikacija postupka provjere povrata potpora

Financijska isplativost projekta određena je okvirnim poslovnim planom projekta. Iz poslovnog plana koji sadržava investicijske izdatke, operativne troškove i planirane prihode (koji ovise o iskorištenju izgrađene širokopojasne infrastrukture) izračunava se potreban iznos potpora. Kako poslovni plan uvijek sadrži određenu razinu nepouzdanosti, stvarne troškove i prihode projekta potrebno je praktično provjeriti, prvo nakon završetka izgradnje mreže (postupak provjere potpora) te naknadno nakon sedmogodišnjeg razdoblja operativnog rada mreže (naknadni postupak provjere potpora). Obveze operatora mreže vezane uz naknadni postupak provjere potpora, specificirane u ovom poglavlju, potrebno je na odgovarajući način formalizirati kroz ugovore s privatnim partnerima.


KONAČNA VERZIJA


Pri tome je potrebno, u slučaju provedbe naknadnog postupka provjere potpora unutar ugovora specificirati i odgovarajuće referentne vrijednosti iz poslovnog plana operatora priloženog tijekom javne nabave, jer su tako definirane vrijednosti referentne za provedbu samog postupka naknadne provjere potpora.

5.12.1 Početni postupak provjere potpora

Početni postupak provjere potpora potrebno je provesti u trenutku završetka aktivnosti na izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane 18. Potrebno ga je provesti u svim projektima, neovisno o primijenjenom investicijskom modelu. Privatni operatori su, po završetku izgradnje mreže, NP-ovima dužni prijaviti sve investicijske troškove koji su nastali prilikom izgradnje mreže. NP-ovi su dužni sve prijavljene troškove usporediti s traženim iznosom potpora te planiranim vlastitim investicijskim sredstvima koje su operatori specificirali prilikom provedbe postupka javne nabave. U slučajevima u kojima su ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže manji od specificiranih u javnoj nabavi, NP-ovi će prihvatljivi iznos potpora ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima. U suprotnom, u slučaju da su prijavljeni investicijski troškovi veći od inicijalno predviđenih, najveći prihvatljivi iznos potpora ograničen je apsolutnom vrijednošću specificiranog iznosa potpora u postupku javne nabave. Prihvatljivi iznos potpora predstavljat će i osnovu za izračun udjela sufinanciranja iz sredstava fondova EU-a, pri čemu bi formalnu prijavu nastalih investicijskih troškova, zajedno s pripadajućom dokumentacijom, prema upravljačkim tijelima fondova EU-a trebali podnositi NP-ovi. Također je potrebno uzeti u obzir da se prihvatljivi iznos potpora treba odnositi samo na prihvatljive izdatke temeljem općih i provedbenih pravila fondova EU-a na nacionalnoj razini.

5.12.2 Naknadni postupak provjere potpora

Odstupanja od planiranih financijskih pokazatelja projekta tijekom dužeg razdoblja njegove provedbe u odnosu na prvotno planirane, prvenstveno su rezultat nesigurnosti predviđanja tržišnih parametara kao što su broj korisnika na mreži u odnosu na izgrađene kapacitete (take-up rate, odnosno iskorištenje mreže), te ostvareni prihodi od usluga na mreži. Postupak naknadne provjere potpora, uključujući i proračun iznosa prekomjerno dodijeljenih potpora, može biti kompleksan te predstavljati dodatno administrativno opterećenje za NP-ove. Svaki operator dužan je na kraju sedmogodišnjeg razdoblja, odnosno u trenutku provedbe postupka naknadne provjere potpora u slučaju da je ista potrebna (s obzirom na dodijeljeni iznos potpora), napraviti prijedlog analize iz koje je vidljivo da li postoji potreba za povratom prekomjerno dodijeljenih potpora te, u slučaju da je to potrebno, napraviti proračun iznosa potpora za koje je potrebno izvršiti povrat. HAKOM će, u suradnji s NOP-om, izdati mišljenje u pogledu takvog prijedloga operatora, pri čemu će u obzir uzeti i računovodstvena izvješća operatora. U slučaju da HAKOM izda pozitivno mišljenje u odnosu na prijedlog operatora, NP je ovlašten odmah prihvatiti prijedlog operatora, odnosno definirati iznos sredstava za povrat ukoliko za to postoji potreba. U slučaju da HAKOM izda negativno mišljenje u odnosu na prvotni prijedlog operatora, prijedlog se, uz komentare HAKOM-a, vraća operatoru na doradu. Dorađeni prijedlog ponovno se šalje HAKOM-u na procjenu, te, u slučaju da HAKOM opet izda negativno mišljenje, NP je, uz suglasnost NOP-a i uzevši u obzir HAKOM-ova mišljenja iz obje iteracije, ovlašten donijeti konačnu odluku o potrebi za povratom potpora, te sukladno tome, definirati iznos sredstava za povrat.


KONAČNA VERZIJA


Slika 5.5: Hodogram aktivnosti kod naknadnog postupka provjere potpora Izvor: HAKOM

Iako je Okvirnim programom propisano da naknadni postupak provjere potpora treba provesti po isteku razdoblja od 7 godina od početka operativnog rada mreže, NP-ovi mogu, prema potrebama pojedinačnih projekata, od privatnih operatora zahtijevati i dodatnu, višekratnu provedbu naknadnih postupaka provjere potpora, bilo unutar inicijalnog razdoblja od 7 godina, bilo naknadno nakon isteka razdoblja od 7 godina.


KONAČNA VERZIJA


6.1 Financijska analiza prihoda i rashoda i financijska analiza isplativnosti projekta

6.1.1 Privatni DBO model 6.1.1.1 Tehnologija FTTC

Okvirni financijski izvori

Tabela 6.1 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK– privatni DBO, FTTC tehnologija

Financijska konstrukcija 2019 2020 2021 Ukupno Udjel

Javni partner – vlastita sredstva 263.046 263.046 0,67%

Subvencija – EU fondovi - javni partner 0 4.913.922 4.913.922 9.827.844 25,00%

Privatni partner 14.563.271 14.657.216 29.220.486 74,33%

Ukupno 263.046 19.477.193 19.571.138 39.311.376 100,00%

Cjelokupna investicija u širokopojasnu mrežu sa FTTC tehnologijom će u 2019.-2021. godini iznositi 39.311.376 HRK po stalnim cijenama, od toga će privatni partner osigurati 29.220.486 HRK, 9.827.844 HRK će dobiti sa subvencijom (bespovratna sredstva), a 263.046 HRK predstavljaju početna ulaganja javnog partnera (priprema dokumenata i izbor partnera za privatni DBO).

Analiza financijskih troškova i koristi i neto novčani tok

Tabela 6.2 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO, FTTC tehnologija

Godina Investicijski

troškovi Operativni troškovi

Prihodi Ostatak

vrijednosti

Neto financijski (novčani)

tok

Diskontirani neto

financijski (novčani)

tok

Diskontirani kumulativni financijski

(novčani) tok

2019 263.046 0 0 -263.046 -263.046 -263.046

2020 19.477.193 0 0 -19.477.193 -17.913.356 -18.176.402

2021 19.571.138 0 10.090.890 -9.480.248 -8.019.013 -26.195.415

2022 446.570 1.614.061 1.167.490 908.249 -25.287.166

2023 522.270 1.936.873 1.414.603 1.012.132 -24.275.034

2024 613.109 2.324.247 1.711.138 1.125.999 -23.149.035

2025 667.613 2.556.672 1.889.059 1.143.271 -22.005.763

2026 727.567 2.812.339 2.084.773 1.160.414 -20.845.349

2027 793.516 3.093.573 2.300.057 1.177.453 -19.667.896

2028 829.788 3.248.252 2.418.464 1.138.663 -18.529.234

2029 6.764.580 3.410.664 -3.353.916 -1.452.307 -19.981.540

2030 907.864 3.581.197 2.673.334 1.064.657 -18.916.883

2031 907.864 3.581.197 2.673.334 979.175 -17.937.707

2032 907.864 3.581.197 2.673.334 900.557 -17.037.151

2033 907.864 3.581.197 2.673.334 828.251 -16.208.900

2034 907.864 3.581.197 2.673.334 761.750 -15.447.150

2035 907.864 3.581.197 2.673.334 700.588 -14.746.562

2036 907.864 3.581.197 2.673.334 644.338 -14.102.224

2037 6.804.570 3.581.197 -3.223.373 -714.532 -14.816.756

2038 907.864 3.581.197 2.673.334 545.023 -14.271.733

2039 907.864 3.581.197 9.827.844 12.501.178 2.344.030 -11.927.703

6. ANALIZA IMPLEMENTACIJE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE


KONAČNA VERZIJA


Na širokopojasnu mrežu će se 2022. godini priključiti 1.833 novih korisnika. Cjelokupan broj na priključene korisnike će kroz godine rasti, 2030. godine će ih na mrežu biti priključeno sveukupno 4.068, što znači, da u prvoj godini nakon investicije (dakle u 2022.) pretpostavlja se da će stupanj penetracije iznositi 29,3 %, dok će do 2030. isti narasti na 65,0 % i ostati na toj razini. Cijena televizijskih usluga će u promatranom razdoblju iznositi 283,00 HRK po korisniku godišnje, cijena interneta će iznositi 302,96 HRK po korisniku godišnje, cijena telefona 283,00 HRK, cijena za sve tri usluge (trio paket) će iznositi 1.037,66 HRK godišnje po korisniku. Po procjeni poslovanja će privatni partner u 2021. godini imat prihode na račun bespovratnih sredstava koje će iznositi 10.090.890 HRK, a u razdoblju 2022.-2039. privatni partner će imati prihode od novih korisnika koji će iznositi između 1.614.061 HRK i 3.581.197 HRK. Ukupni rashodi u razdoblju 2022.-2039. iznose između 2.630.536 HRK i 6.923.040 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u godinama 2029. i 2037. i to zbog troškova investicijskog održavanja. U ostalim godinama najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, poslovanja i usluga. Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 2.183.965 HRK godišnje. Za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, kao i 8,73% financijske diskontne stope (FDR). Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu kao i investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto novčani (financijski) tok u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini godini, negativan. Negativan je još u godinama investicijskoga održavanja, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 1.167.490 HRK i 2.673.334 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 12.501.178 HRK. Diskontirani novčani tok je također negativan u godinama investicije i u godinama investicijskog ozdržavanja, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 545.023 HRK i 1.177.453 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 2.344.030 HRK. Kumulativni diskontirani financijski (novčani) tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -263.046 HRK i -26.195.415 HRK. Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja

Tabela 6.3 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO, FTTC tehnologija

Vrijednost

Stopa financijskog povrata FRR 2,71%

Financijska neto sadašnja vrijednost -11.927.703

Financijski period vraćanja investicije Nema povrata

Financijska relativna neto sadašnja vrijednost -0,343

Financijski omjer relativne korisnosti 0,730

Financijska neto sadašnja vrijednost iznosi -11.927.703 HRK, financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi -0,343. Obzirom da su oba spomenuta rezultata negativna, projekt u privatnom DBO modelu sa FTTC tehnologijom, financijski nije efikasan (negativne vrijednosti). Stopa financijskog povrata (FRR) iznosi 2,71% i manja je od diskontne stope 8,73%. Financijski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 0,730. To znači, da su troškovi investicije viši od prihoda odnosno oni ih ne mogu u cijelosti pokrivati – investicija u privatnom DBO modelu sa FTTC tehnologijom je financijski neopravdana.


KONAČNA VERZIJA


6.1.1.2 Tehnologija FTTH


Tabela 6.4 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – privatni DBO, FTTH tehnologija





Ukupno 263.046 29.722.943 29.816.888 59.802.876 100,00%

Cjelokupna investicija u širokopojasnu mrežu sa FTTH tehnologijom će u u 2019.-2021. godini iznositi 59.802.876 HRK po stalnim cijenama, od toga će privatni partner osigurati 44.589.109 EUR, 14.950.721 HRK će dobiti sa subvencijom (bespovratna sredstva), a 263.046 HRK predstavljaju početna ulaganja javnog partnera (priprema dokumenata i izbor partnera za privatni DBO).


Tabela 6.5 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO, FTTH tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 0 -263.046 -263.046 -263.046

2020 29.722.943 0 0 -29.722.943 -27.336.469 -27.599.515

2021 29.816.888 0 15.213.767 -14.603.121 -12.352.274 -39.951.788

2022 297.713 1.614.061 1.316.347 1.024.053 -38.927.736

2023 348.180 1.936.873 1.588.693 1.136.691 -37.791.045

2024 408.739 2.324.247 1.915.508 1.260.483 -36.530.562

2025 445.075 2.556.672 2.111.597 1.277.952 -35.252.609

2026 485.044 2.812.339 2.327.295 1.295.405 -33.957.204

2027 529.011 3.093.573 2.564.562 1.312.859 -32.644.345

2028 553.192 3.248.252 2.695.060 1.268.890 -31.375.455

2029 4.059.925 3.410.664 -649.261 -281.142 -31.656.597

2030 605.243 3.581.197 2.975.955 1.185.177 -30.471.420

2031 605.243 3.581.197 2.975.955 1.090.018 -29.381.402

2032 605.243 3.581.197 2.975.955 1.002.500 -28.378.902

2033 605.243 3.581.197 2.975.955 922.008 -27.456.894

2034 605.243 3.581.197 2.975.955 847.980 -26.608.914

2035 605.243 3.581.197 2.975.955 779.895 -25.829.019

2036 605.243 3.581.197 2.975.955 717.277 -25.111.742

2037 4.086.585 3.581.197 -505.388 -112.030 -25.223.772

2038 605.243 3.581.197 2.975.955 606.720 -24.617.053

2039 605.243 3.581.197 19.734.949 22.710.904 4.258.402 -20.358.651

Na širokopojasnu mrežu će se 2022. godini priključiti 1.833 novih korisnika. Cjelokupan broj priključenih korisnika će kroz godine rasti, 2030.. godine će ih na mrežu biti priključeno sveukupno 4.068, što znači, da će u prvoj godini nakon investicije (dakle u 2022.) stupanj penetracije iznositi 29,3 %, dok će do 2030. isti narasti na 65,0 % i ostati na toj razini. Cijena televizijskih usluga će u promatranom razdoblju iznositi 283,00 HRK po korisniku godišnje, cijena interneta će iznositi 302,96 HRK po korisniku godišnje, cijena telefona 3283,00 HRK, cijena za sve tri usluge (trio paket) će iznositi 1.037,66 HRK godišnje po korisniku.


KONAČNA VERZIJA


Prema procjeni poslovanja privatni partner će u 2021. godini imati prihode na račun bespovratnih sredstava, koji će iznositi 15.213.767 HRK, a u razdoblju 2022.-2039. privatni partner će imati prihode od novih korisnika, koji će iznositi između 1.614.061 HRK i 3.581.197 HRK. Ukupni rashodi iznose u razdoblju 2022.-2039. između 3.620.095 HRK i 7.408.967 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u godinama 2029. i 2037. i to zbog troškova investicijskog održavanja. U ostalim godinama najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, poslovanja i usluga. Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 3.322.382 HRK godišnje. Za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, kao i 8,73% financijske diskontne stope (FDR). Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu kao i investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto novčani (financijski) tok u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan. Negativan je još u godinama investicijskoga održavanja, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 1.316.347 HRK i 2.975.955 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 22.710.904 HRK. Diskontirani novčani tok je također negativan u godinama investicije i u godinama investicijskoga održavanja, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 606.720 HRK i 1.312.859 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 4.258.402 HRK. Kumulativni diskontirani financijski (novčani) tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -263.046 HRK i -39.951.788 HRK. Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.6 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO, FTTH tehnologija

Vrijednost






Financijska neto sadašnja vrijednost iznosi -20.358.651 HRK, financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi -0,385. Obzirom da su oba spomenuta rezultata negativna, projekt u privatnom DBO modelu sa FTTH tehnologijom, financijski nije efikasan (negativne vrijednosti). Stopa financijskog povrata (FRR) iznosi 2,29% i manja je od diskontne stope 8,73%. Financijski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 0,654. To znači, da su troškovi investicije viši od prihoda odnosno oni ih ne mogu u cijelosti pokrivati – investicija u privatnom DBO modelu sa FTTH tehnologijom, je financijski neopravdana.


KONAČNA VERZIJA


6.1.1.3 Tehnologija GPON


Tabela 6.7 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u EUR – privatni DBO, GPON tehnologija





Ukupno 263.046 27.374.318 27.468.263 55.105.626 100,00%

Cjelokupna investicija u širokopojasnu mrežu sa GPON tehnologijom će u 2019.-2021. godini iznositi 55.105.626 HRK po stalnim cijenama, od toga će privatni partner osigurati 41.066.174 HRK, 13.776.406 HRK će dobiti sa subvencijom (bespovratna sredstva), a 263.046 HRK predstavljaju početna ulaganja javnog partnera (priprema dokumenata i izbor partnera za privatni DBO).

Analiza financijskih troškova i koristi i neto novčani tok Tabela 6.8 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO, GPON tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 0 -263.046 -263.046 -263.046

2020 27.374.318 0 0 -27.374.318 -25.176.416 -25.439.462

2021 27.468.263 0 14.039.452 -13.428.810 -11.358.965 -36.798.428

2022 297.713 1.614.061 1.316.347 1.024.053 -35.774.375

2023 348.180 1.936.873 1.588.693 1.136.691 -34.637.684

2024 408.739 2.324.247 1.915.508 1.260.483 -33.377.201

2025 445.075 2.556.672 2.111.597 1.277.952 -32.099.249

2026 485.044 2.812.339 2.327.295 1.295.405 -30.803.843

2027 529.011 3.093.573 2.564.562 1.312.859 -29.490.984

2028 553.192 3.248.252 2.695.060 1.268.890 -28.222.094

2029 3.333.864 3.410.664 76.800 33.256 -28.188.838

2030 605.243 3.581.197 2.975.955 1.185.177 -27.003.662

2031 605.243 3.581.197 2.975.955 1.090.018 -25.913.643

2032 605.243 3.581.197 2.975.955 1.002.500 -24.911.144

2033 605.243 3.581.197 2.975.955 922.008 -23.989.135

2034 605.243 3.581.197 2.975.955 847.980 -23.141.155

2035 605.243 3.581.197 2.975.955 779.895 -22.361.260

2036 605.243 3.581.197 2.975.955 717.277 -21.643.984

2037 3.360.524 3.581.197 220.674 48.917 -21.595.066

2038 605.243 3.581.197 2.975.955 606.720 -20.988.347

2039 605.243 3.581.197 18.184.857 21.160.812 3.967.752 -17.020.594

Na širokopojasnu mrežu će se 2020. godini priključiti 1.833 novih korisnika. Cjelokupan broj priključenih korisnika će kroz godine rasti, 2030. godine će ih na mrežu biti priključeno sveukupno 4.068, što znači, da će u prvoj godini nakon investicije (dakle u 2022.) stupanj penetracije iznositi 29,3 %, dok će do 2030. isti narasti na 65,0 % i ostati na toj ravni. Cijena televizijskih usluga će u promatranom razdoblju iznositi 283,00 HRK po korisniku godišnje, cijena interneta će iznositi 35,62 EUR po korisniku godišnje, cijena telefona 283,00 HRK, cijena za sve tri usluge (trio paket) će iznositi 1.037,66 HRK godišnje po korisniku.


KONAČNA VERZIJA


Po procjeni poslovanja će privatni partner u 2021. godini imat prihode na račun bespovratnih sredstava, koje će iznositi 14.039.452 HRK, a u razdoblju 2022.-2039. privatni partner će imati prihode od novih korisnika, koji će iznositi između 1.614.061 HRK i 3.581.197 HRK. Ukupni rashodi u razdoblju 2022.-2039. iznose između 3.359.137 HRK i 6.421.948 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u godinama 2029. i 2037. i to zbog troškova investicijskog održavanja. U ostalim godinama najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, poslovanja i usluga. Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 3.061.424 HRK godišnje. Za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, kao i 8,73% financijske diskontne stope (FDR). Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu kao i investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto novčani (financijski) tok u godinama investicije, u 2019, 2020. i 2021. godini, negativan. U ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 76.800 HRK i 2.975.955 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 21.160.812 HRK. Diskontirani novčani tok je također negativan u godinama investicije, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 33.256 HRK i 1.312.859 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 3.967.752 HRK. Kumulativni diskontirani financijski (novčani) tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -263.046 HRK i -36.798.428 HRK. Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.9 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO, GPON tehnologija

Vrijednost






Financijska neto sadašnja vrijednost iznosi -17.020.594 HRK, financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi -0,350. Obzirom da su oba spomenuta rezultata negativna, projekt u privatnom DBO modelu sa GPON tehnologijom, financijski nije efikasan (negativne vrijednosti). Stopa financijskog povrata (FRR) iznosi 2,98% i manja je od diskontne stope 8,73%. Financijski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 0,686. To znači, da su troškovi investicije viši od prihoda odnosno oni ih ne mogu u cijelosti pokrivati – investicija u privatnom DBO modelu sa GPON tehnologijom, je financijski neopravdana.


KONAČNA VERZIJA


6.1.2 Javni DBO model 6.1.2.1 Tehnologija FTTC


Tablica 3: Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javni DBO, FTTC tehnologija


Javni partner – vlastita sredstva 263.046 6.992.330 7.086.275 14.341.650 36,48%

Subvencija – EU fondovi 0 12.484.863 12.484.863 24.969.726 63,52%

Ukupno 263.046 19.477.193 19.571.138 39.311.376 100,00%

Cjelokupna investicija u širokopojasnu mrežu sa FTTC tehnologijom će u godinama 2019.-2021. iznositi 39.311.376 HRK po stalnim cijenama, od toga će javni partner iz osobnih sredstava osigurati 14.341.650 HRK, a 24.969.726 HRK će se financirati sa subvencijom.


Tabela 6.10 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO, FTTC tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 0 -263.046 -263.046 -263.046

2020 19.477.193 0 0 -19.477.193 -17.913.356 -18.176.402

2021 19.571.138 0 0 -19.571.138 -16.554.547 -34.730.949

2022 446.570 1.614.061 1.167.490 908.249 -33.822.700

2023 522.270 1.936.873 1.414.603 1.012.132 -32.810.568

2024 613.109 2.324.247 1.711.138 1.125.999 -31.684.569

2025 667.613 2.556.672 1.889.059 1.143.271 -30.541.297

2026 727.567 2.812.339 2.084.773 1.160.414 -29.380.883

2027 793.516 3.093.573 2.300.057 1.177.453 -28.203.430

2028 829.788 3.248.252 2.418.464 1.138.663 -27.064.768

2029 6.764.580 3.410.664 -3.353.916 -1.452.307 -28.517.074

2030 907.864 3.581.197 2.673.334 1.064.657 -27.452.417

2031 907.864 3.581.197 2.673.334 979.175 -26.473.241

2032 907.864 3.581.197 2.673.334 900.557 -25.572.685

2033 907.864 3.581.197 2.673.334 828.251 -24.744.434

2034 907.864 3.581.197 2.673.334 761.750 -23.982.684

2035 907.864 3.581.197 2.673.334 700.588 -23.282.096

2036 907.864 3.581.197 2.673.334 644.338 -22.637.758

2037 6.804.570 3.581.197 -3.223.373 -714.532 -23.352.290

2038 907.864 3.581.197 2.673.334 545.023 -22.807.267

2039 907.864 3.581.197 9.827.844 12.501.178 2.344.030 -20.463.237

Na širokopojasnu mrežu će se 2022. godini priključiti 1.833 novih korisnika. Cjelokupan broj priključenih korisnika će kroz godine rasti, 2030. godine će ih na mrežu biti priključeno sveukupno 4.068, što znači, da će u prvoj godini nakon investicije (dakle u 2022.) stupanj penetracije iznositi 29,3 %,, dok će do 2030. isti narasti na 65,0 % i ostati na toj razini. Cijena televizijskih usluga će u promatranom razdoblju iznositi 283,00 HRK po korisniku godišnje, cijena interneta će iznositi 302,96 HRK po korisniku godišnje, cijena telefona 283,00 HRK, cijena za sve tri usluge (trio paket) će iznositi 1.037,66 HRK godišnje po korisniku. Po procjeni poslovanja će cjelokupni prihodi u razdoblju 2022.-2039. iznositi između 1.614.061 HRK i 3.581.197 HRK.


KONAČNA VERZIJA


Ukupni rashodi u razdoblju 2022.-2039. iznose između 2.630.536 HRK i 8.988.536 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u godinama 2029. i 2037. i to zbog troškova investicijskog održavanja. U ostalim godinama najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, poslovanja i usluga. Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 2.183.965 HRK godišnje. Za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, kao i 8,73% financijske diskontne stope (FDR). Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu kao i investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto novčani (financijski) tok u godinama investicije, 2019, 2020. i 2021. godini, negativan. Negativan je još u godinama investicijskoga održavanja, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 1.167.490 HRK i 2.673.334 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 12.501.178 HRK. Diskontirani novčani tok je također negativan u godinama investicije i u godinama investicijskoga održavanja, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 545.023 HRK i 1.177.453 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 2.344.030 HRK. Kumulativni diskontirani financijski (novčani) tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -263.046 HRK i -34.730.949 HRK. Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.11 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO, FTTC tehnologija

Vrijednost






Financijska neto sadašnja vrijednost iznosi -20.463.237 HRK, financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi -0,589. Obzirom da su oba spomenuta rezultata negativna, projekt u javnom DBO modelu sa FTTC tehnologijom, financijski nije efikasan (negativne vrijednosti). Stopa financijskog povrata (FRR) iznosi 0,20% i manja je od diskontne stope 8,73%. Financijski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 0,538. To znači, da su troškovi investicije viši od prihoda odnosno oni ih ne mogu u cijelosti pokrivati – investicija u javnom DBO modelu sa FTTC tehnologijom, je financijski neopravdana.


KONAČNA VERZIJA




Tabela 6.12 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javni DBO, FTTH tehnologija




Ukupno 263.046 29.722.943 29.816.888 59.802.876 100,00%

Cjelokupna investicija u širokopojasnu mrežu sa FTTH tehnologijom će u godinama 2019.-2021. iznositi 59.802.876 HRK po stalnim cijenama, od toga će javni partner iz osobnih sredstava osigurati 18.269.885 HRK, a 41.532.991 HRK će se financirati sa subvencijom.


Tabela 6.13 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO, FTTH tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 0 -263.046 -263.046 -263.046

2020 29.722.943 0 0 -29.722.943 -27.336.469 -27.599.515

2021 29.816.888 0 0 -29.816.888 -25.221.071 -52.820.586

2022 297.713 1.614.061 1.316.347 1.024.053 -51.796.534

2023 348.180 1.936.873 1.588.693 1.136.691 -50.659.843

2024 408.739 2.324.247 1.915.508 1.260.483 -49.399.360

2025 445.075 2.556.672 2.111.597 1.277.952 -48.121.407

2026 485.044 2.812.339 2.327.295 1.295.405 -46.826.002

2027 529.011 3.093.573 2.564.562 1.312.859 -45.513.143

2028 553.192 3.248.252 2.695.060 1.268.890 -44.244.253

2029 4.059.925 3.410.664 -649.261 -281.142 -44.525.394

2030 605.243 3.581.197 2.975.955 1.185.177 -43.340.218

2031 605.243 3.581.197 2.975.955 1.090.018 -42.250.200

2032 605.243 3.581.197 2.975.955 1.002.500 -41.247.700

2033 605.243 3.581.197 2.975.955 922.008 -40.325.691

2034 605.243 3.581.197 2.975.955 847.980 -39.477.712

2035 605.243 3.581.197 2.975.955 779.895 -38.697.817

2036 605.243 3.581.197 2.975.955 717.277 -37.980.540

2037 4.086.585 3.581.197 -505.388 -112.030 -38.092.570

2038 605.243 3.581.197 2.975.955 606.720 -37.485.851

2039 605.243 3.581.197 19.734.949 22.710.904 4.258.402 -33.227.449

Na širokopojasnu mrežu će se 2022. godini priključiti 1.833 novih korisnika. Cjelokupan broj priključenih korisnika će kroz godine rasti, 2030.. godine će ih na mrežu biti priključeno sveukupno 4.068, što znači, da će u prvoj godini nakon investicije (dakle u 2022..) stupanj penetracije iznositi 29,3 %, dok će do 2030. isti narasti na 65,0 % i ostati na toj razini. Cijena televizijskih usluga će u promatranom razdoblju iznositi 283,00 HRK po korisniku godišnje, cijena interneta će iznositi 302,96 HRK po korisniku godišnje, cijena telefona 283,00 HRK, cijena za sve tri usluge (trojni paket) će iznositi 1.037,66 HRK godišnje po korisniku. Po procjeni poslovanja će cjelokupni prihodi u razdoblju 2022.-2039. iznositi između 1.614.061 HRK i 3.581.197 HRK. Ukupni rashodi iznose u razdoblju 2022.-2039. između 3.620.095 HRK i 7.408.967 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u godinama 2029. i 2037. i to zbog troškova investicijskog


KONAČNA VERZIJA


održavanja. U ostalim godinama najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, poslovanja i usluga. Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 3.322.382 HRK godišnje. Za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, kao i 8,73% financijske diskontne stope (FDR). Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu kao i investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto novčani (financijski) tok u godinama investicije, u 2019, 2020. i 2021. godini, negativan. Negativan je još u godinama investicijskoga održavanja, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 1.316.347 HRK i 2.975.955 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 22.710.904 HRK. Diskontirani novčani tok je također negativan u godinama investicije i u godinama investicijskoga održavanja, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 606.720 HRK i 1.312.859 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 4.258.402 HRK. Kumulativni diskontirani financijski (novčani) tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -263.046 HRK i -52.820.586 HRK. Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.14 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO, FTTH tehnologija

Vrijednost






Financijska neto sadašnja vrijednost iznosi -33.227.449 HRK, financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi -0,629. Obzirom da su oba spomenuta rezultata negativna, projekt u javnom DBO modelu sa FTTH tehnologijom, financijski nije efikasan (negativne vrijednosti). Stopa financijskog povrata (FRR) iznosi 0,01% i manja je od diskontne stope 8,73%. Financijski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 0,436. To znači, da su troškovi investicije viši od prihoda odnosno oni ih ne mogu u cijelosti pokrivati – investicija u javnom DBO modelu sa FTTH tehnologijom, je financijski neopravdana. 6.1.2.3 Tehnologija GPON


Tabela 6.15 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javni DBO, GPON tehnologija




Ukupno 263.046 27.374.318 27.468.263 55.105.626 100,00%

Cjelokupna investicija u širokopojasnu mrežu sa GPON tehnologijom će u godinama 2019.-2021. iznositi 55.105.626 HRK po stalnim cijenama, od toga će javni partner iz osobnih sredstava osigurati 18.808.345 HRK, a 36.297.281 HRK će se financirati sa subvencijom.


KONAČNA VERZIJA



Tablica 4: Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO, GPON tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto

financijski (novčani) tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 0 -263.046 -263.046 -263.046

2020 27.374.318 0 0 -27.374.318 -25.176.416 -25.439.462

2021 27.468.263 0 0 -27.468.263 -23.234.451 -48.673.913

2022 297.713 1.614.061 1.316.347 1.024.053 -47.649.861

2023 348.180 1.936.873 1.588.693 1.136.691 -46.513.170

2024 408.739 2.324.247 1.915.508 1.260.483 -45.252.687

2025 445.075 2.556.672 2.111.597 1.277.952 -43.974.734

2026 485.044 2.812.339 2.327.295 1.295.405 -42.679.329

2027 529.011 3.093.573 2.564.562 1.312.859 -41.366.470

2028 553.192 3.248.252 2.695.060 1.268.890 -40.097.580

2029 3.333.864 3.410.664 76.800 33.256 -40.064.324

2030 605.243 3.581.197 2.975.955 1.185.177 -38.879.147

2031 605.243 3.581.197 2.975.955 1.090.018 -37.789.129

2032 605.243 3.581.197 2.975.955 1.002.500 -36.786.629

2033 605.243 3.581.197 2.975.955 922.008 -35.864.621

2034 605.243 3.581.197 2.975.955 847.980 -35.016.641

2035 605.243 3.581.197 2.975.955 779.895 -34.236.746

2036 605.243 3.581.197 2.975.955 717.277 -33.519.469

2037 3.360.524 3.581.197 220.674 48.917 -33.470.552

2038 605.243 3.581.197 2.975.955 606.720 -32.863.832

2039 605.243 3.581.197 18.184.857 21.160.812 3.967.752 -28.896.080

Na širokopojasnu mrežu će se 2022. godini priključiti 1.833 novih korisnika. Cjelokupan broj priključenih korisnika će kroz godine rasti, 2030. godine će ih na mrežu biti priključeno sveukupno 4.068, što znači, da će u prvoj godini nakon investicije (dakle u 2022.) stupanj penetracije iznositi 29,3 %, dok će do 2030. isti narasti na na 65,0 % i ostati na toj razini. Cijena televizijskih usluga će u promatranom razdoblju iznositi 283,00 HRK po korisniku godišnje, cijena interneta će iznositi 302,96 HRK po korisniku godišnje, cijena telefona 283,00 HRK, cijena za sve tri usluge (trio paket) će iznositi 1.037,66 HRK godišnje po korisniku. Po procjeni poslovanja će cjelokupni prihodi u razdoblju 2022.-2039. iznositi između 1.614.061 HRK i 3.581.197 HRK Ukupni rashodi iznose u razdoblju 2022.-2039. između 3.359.137 HRK i 6.421.948 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u godinama 2029. i 2037. i to zbog troškova investicijskog održavanja. U ostalim godinama najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, poslovanja i usluga. Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 3.061.424 HRK godišnje. Za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, kao i 8,73% financijske diskontne stope (FDR). Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu kao i investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto novčani (financijski) tok u godinama investicije, 2019, 2020. i 2021. godini, negativan. Negativan je još u godinama investicijskoga održavanja, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 76.800 HRK i 2.975.955 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 21.160.812 HRK. Diskontirani novčani tok je također negativan u godinama investicije, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 33.256 HRK i 1.312.859 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 3.967.752 HRK. Kumulativni diskontirani financijski (novčani) tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -263.046 HRK i -48.673.913 HRK.


KONAČNA VERZIJA


Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.16 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO, GPON tehnologija

Vrijednost






Financijska neto sadašnja vrijednost iznosi -28.896.080 HRK, financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi -0,594. Obzirom da su oba spomenuta rezultata negativna, projekt u javnom DBO modelu sa GPON tehnologijo, financijski nije efikasan (negativne vrijednosti). Stopa financijskog povrata (FRR) iznosi 0,63% i manja je od diskontne stope 8,73%. Financijski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 0,467. To znači, da su troškovi investicije viši od prihoda odnosno oni ih ne mogu u cijelosti pokrivati – investicija u javnom DBO modelu sa FTTH tehnologijom, je financijski neopravdana.


KONAČNA VERZIJA


6.1.3 Javno-privatno partnerstvo 6.1.3.1 Tehnologija FTTC


Tabela 6.17 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javno-privatno partnerstvo, FTTC tehnologija



Subvencija javnog partnera– EU fondovi 0 12.484.863 12.484.863 24.969.726 63,52%


Ukupno 263.046 19.477.193 19.571.138 39.311.376 100,00%

Cjelokupna investicija u širokopojasnu mrežu sa FTTC tehnologiju će u godinama 2019.-2021. iznositi 39.311.376 HRK po stalnim cijenama, od toga će javni partner iz osobnih sredstava osigurati 263.046 HRK, 24.969.726 HRK će se financirati sa subvencijom, a 14.078.604 HRK će osigurati privatni partner. Analiza financijskih troškova i koristi i neto novčani tok

Tabela 6.18 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javno-privatno partnerstvo, FTTC tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 0 -263.046 -263.046 -263.046

2020 19.477.193 0 0 -19.477.193 -17.913.356 -18.176.402

2021 19.571.138 0 0 -19.571.138 -16.554.547 -34.730.949

2022 446.570 1.614.061 1.167.490 908.249 -33.822.700

2023 522.270 1.936.873 1.414.603 1.012.132 -32.810.568

2024 613.109 2.324.247 1.711.138 1.125.999 -31.684.569

2025 667.613 2.556.672 1.889.059 1.143.271 -30.541.297

2026 727.567 2.812.339 2.084.773 1.160.414 -29.380.883

2027 793.516 3.093.573 2.300.057 1.177.453 -28.203.430

2028 829.788 3.248.252 2.418.464 1.138.663 -27.064.768

2029 6.764.580 3.410.664 -3.353.916 -1.452.307 -28.517.074

2030 907.864 3.581.197 2.673.334 1.064.657 -27.452.417

2031 907.864 3.581.197 2.673.334 979.175 -26.473.241

2032 907.864 3.581.197 2.673.334 900.557 -25.572.685

2033 907.864 3.581.197 2.673.334 828.251 -24.744.434

2034 907.864 3.581.197 2.673.334 761.750 -23.982.684

2035 907.864 3.581.197 2.673.334 700.588 -23.282.096

2036 907.864 3.581.197 2.673.334 644.338 -22.637.758

2037 6.804.570 3.581.197 -3.223.373 -714.532 -23.352.290

2038 907.864 3.581.197 2.673.334 545.023 -22.807.267

2039 907.864 3.581.197 9.827.844 12.501.178 2.344.030 -20.463.237

Na širokopojasnu mrežu će se 2022. godini priključiti 1.833novih korisnika. Cjelokupan broj priključenih korisnika će kroz godine rasti, 2030. godine će ih na mrežu biti priključeno sveukupno 4.068, što znači, da će u prvoj godini nakon investicije (dakle u 2022.) stupanj penetracije iznositi 29,3 %, dok će do 2030. isti narasti na 65,0 % i ostati na toj razini. Cijena televizijskih usluga će u promatranom razdoblju iznositi 283,00 HRK po korisniku godišnje, cijena interneta će iznositi 302,96 HRK po korisniku godišnje, cijena telefona 283,00 HRK, cijena za sve tri usluge (trio paket) će iznositi 1.037,66 HRK godišnje po korisniku.


KONAČNA VERZIJA


Po procjeni poslovanja će cjelokupni prihodi u razdoblju 2022.-2039.. iznositi između 1.614.061 HRK i 3.581.197 HRK. Ukupni rashodi iznose u razdoblju 2022.-2039. između 2.630.536 HRK i 8.988.536 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u godinama 2029. i 2037. i to zbog troškova investicijskog održavanja. U ostalim godinama najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, poslovanja i usluga. Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 2.183.965 HRK godišnje. Za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, kao i 8,73% financijske diskontne stope (FDR). Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu kao i investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto novčani (financijski) tok u godinama investicije, u 2019, 2020. i 2021. godini, negativan. Negativan je još u godinama investicijskoga održavanja, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 1.167.490 HRK i 2.673.334 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 12.501.178 HRK. Diskontirani novčani tok je također negativan u godinama investicije i u godinama investicijskoga uzdržavanja, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 545.023 HRK i 1.177.453 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 2.344.030 HRK. Kumulativni diskontirani financijski (novčani) tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -263.046 HRK i -34.730.949 HRK.

Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.19 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnerstvo, FTTC tehnologija

Ukupno Javni partner Privatni partner

Stopa financijskog povrata FRR 0,20% -4,97% 8,73%

Financijska neto sadašnja vrijednost -20.463.237 -20.463.237 0

Financijski period vraćanja investicije Nema povrata Nema povrata 20,00

Financijska relativna neto sadašnja vrijednost -0,589 -0,917 0,000

Financijski omjer relativne korisnosti 0,538 0,083 1,000

Financijska neto sadašnja vrijednost cjelokupne investicije iznosi -20.463.237 HRK, financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi -0,589. Obzirom da su oba spomenuta rezultata negativna, projekt sa javno-privatnim partnerstvom i FTTC tehnologijom financijski nije efikasan (negativne vrijednosti) – bez sufinanciranja iz EU fondova. Financijski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 0,538. To znači, da su troškovi investicije viši od prihoda odnosno oni ih ne mogu u cijelosti pokrivati – investicija sa javno-privatnim partnerstvom i FTTC tehnologijom je financijski neopravdana. Za razliku od pokazatelja za cjelokupnu investiciju sa javno-privatnim partnerstvom i FTTC tehnologijom, financijski su pokazatelji za privatnoga partnera prihvatljivi. Financijska neto sadašnja vrijednost investicije privatnog partnera iznosi 0 EUR, a financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,00. Obzirom da su oba rezultata 0, samo je investicija privatnog partnera opravdana.

Stopa financijskog povrata (FRR) za privatnog partnera iznosi 8,73 % i jednaka je diskontnoj stopi, koja iznosi 4,00%, zato i je iz te perspektive investicija za privatnog partnera jedina još opravdana.


KONAČNA VERZIJA


Financijski omjer relativne korisnosti za privatnog partnera iznosi 1,000, što znači, da su prihodi jednaki troškovima. Investicija će se privatnom partneru vratiti u roku od 20 godina (unutar ekonomskog perioda projekta) s diskontnom stopom od 8,73%.



Tabela 6.20 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javno-privatno partnerstvo, FTTH tehnologija





Ukupno 263.046 29.722.943 29.816.888 59.802.876 100,00%

Cjelokupna investicija u širokopojasnu mrežu sa FTTC tehnologijom će u godinama 2019.-2021. iznositi 59.802.876 HRK po stalnim cijenama, od toga će javni partner iz osobnih sredstava osigurati 263.046 HRK, 41.532.991 HRK će se financirati sa subvencijom, a 18.006.839 HRK će osigurati privatni partner. Analiza financijskih troškova i koristi i neto novčani tok

Tabela 6.21 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javno-privatno partnerstvo, FTTH tehnologija

Godina Investicijski troškovi

Operativni troškovi

Prihodi Ostatak

vrijednosti

Neto financijski

(novčani) tok

Diskontirani neto



(novčani) tok

2019 263.046 0 0 -263.046 -263.046 -263.046

2020 29.722.943 0 0 -29.722.943 -27.336.469 -27.599.515

2021 29.816.888 0 0 -29.816.888 -25.221.071 -52.820.586

2022 297.713 1.614.061 1.316.347 1.024.053 -51.796.534

2023 348.180 1.936.873 1.588.693 1.136.691 -50.659.843

2024 408.739 2.324.247 1.915.508 1.260.483 -49.399.360

2025 445.075 2.556.672 2.111.597 1.277.952 -48.121.407

2026 485.044 2.812.339 2.327.295 1.295.405 -46.826.002

2027 529.011 3.093.573 2.564.562 1.312.859 -45.513.143

2028 553.192 3.248.252 2.695.060 1.268.890 -44.244.253

2029 4.059.925 3.410.664 -649.261 -281.142 -44.525.394

2030 605.243 3.581.197 2.975.955 1.185.177 -43.340.218

2031 605.243 3.581.197 2.975.955 1.090.018 -42.250.200

2032 605.243 3.581.197 2.975.955 1.002.500 -41.247.700

2033 605.243 3.581.197 2.975.955 922.008 -40.325.691

2034 605.243 3.581.197 2.975.955 847.980 -39.477.712

2035 605.243 3.581.197 2.975.955 779.895 -38.697.817

2036 605.243 3.581.197 2.975.955 717.277 -37.980.540

2037 4.086.585 3.581.197 -505.388 -112.030 -38.092.570

2038 605.243 3.581.197 2.975.955 606.720 -37.485.851

2039 605.243 3.581.197 19.734.949 22.710.904 4.258.402 -33.227.449

Na širokopojasnu mrežu će se 2022. godini priključiti 1.833 novih korisnika. Cjelokupan broj priključenih korisnika će kroz godine rasti, 2030. godine će ih na mrežu biti priključeno sveukupno 4.068, što znači, da će u prvoj godini nakon investicije (dakle u 2022.) stupanj penetracije iznositi 29,3 %, dok će do 2030. isti narasti na 65,0 % i ostati na toj razini.


KONAČNA VERZIJA


Cijena televizijskih usluga će u praćenom razdoblju iznositi 283,00 HRK po korisniku godišnje, cijena interneta će iznositi 302,96 HRK po korisniku godišnje, cijena telefona 283,00 HRK, cijena za sve tri usluge (trio paket) će iznositi 1.037,66 HRK godišnje po korisniku. Po procjeni poslovanja će cjelokupni prihodi u razdoblju 2022.-2039. iznositi između 1.614.061 HRK i 3.581.197 HRK. Ukupni rashodi iznose u razdoblju 2022.-2039. između 3.620.095 HRK i 7.408.967 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u godinama 2029. i 2037. i to zbog troškova investicijskog održavanja. U ostalim godinama najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, poslovanja i usluga. Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 3.322.382 HRK godišnje. Za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, kao i 8,73% financijske diskontne stope (FDR). Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu kao i investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto novčani (financijski) tok u godinama investicije, u 2019, 2020. i 2021. godini, negativan. Negativan je još u godinama investicijskoga održavanja, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 1.316.347 HRK i 2.975.955 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 22.710.904 HRK. Diskontirani novčani tok je također negativan u godinama investicije i u godinama investicijskoga održavanja, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 606.720 HRK i 1.312.859 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 4.258.402 HRK. Kumulativni diskontirani financijski (novčani) tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -263.046 HRK i -52.820.586 HRK.

Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.22 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnerstvo, FTTH tehnologija







Financijska neto sadašnja vrijednost cjelokupne investicije sa javno-privatnim partnerstvom i FTTH tehnologijom iznosi 33.227.449 HRK, financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi -0,629. Obzirom da su oba spomenuta rezultata negativna, projekt financijski nije efikasan (negativne vrijednosti) – bez sufinanciranja iz EU fondova. Financijski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 0,436. To znači, da su troškovi investicije viši od prihoda odnosno oni ih ne mogu u cijelosti pokrivati – investicija sa javno-privatnim partnerstvom i FTTH tehnologijom je financijski neopravdana. Za razliku od pokazatelja za cjelokupnu investiciju sa javno-privatnim partnerstvom i FTTH tehnologijom, financijski su pokazatelji za privatnoga partnera prihvatljivi. Financijska neto sadašnja vrijednost investicije privatnog partnera iznosi 0 EUR, a financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,00. Obzirom da su oba rezultata 0, samo je investicija privatnog partnera opravdana. Stopa financijskog povrata (FRR) za privatnog partnera iznosi 8,73 % i jednaka je diskontnoj stopi, zato i je iz te perspektive investicija za privatnog partnera jedina još opravdana.


KONAČNA VERZIJA


Financijski omjer relativne korisnosti za privatnog partnera iznosi 1,000, što znači, da su prihodi jednaki troškovima. Investicija će se privatnom partneru vratiti u roku od 20 godina (unutar ekonomskog perioda projekta) s 8,73 % diskontnom stopom.



Tabela 6.23 Financijska konstrukcija u stalnim cijenama u HRK – javno-privatno partnerstvo, GPON tehnologija





Ukupno 263.046 27.374.318 27.468.263 55.105.626 100,00%

Cjelokupna investicija u širokopojasnu mrežu sa GPON tehnologijom će u godinama 2019.-2021. iznositi 55.105.626 HRK po stalnim cijenama, od toga će javni partner iz osobnih sredstava osigurati 263.046 HRK, 36.297.281 HRK će se financirati sa subvencijom, a 18.545.299 HRK će osigurati privatni partner. Analiza financijskih troškova i koristi i neto novčani tok

Tabela 6.24 Projekcija neto novčanog toka u razdoblju 2019.-2039. – javno-privatno partnerstvo, GPON tehnologija

Godina Investicijski troškovi

Operativni troškovi

Prihodi Ostatak

vrijednosti

Neto financijski

(novčani) tok

Diskontirani neto



(novčani) tok

2019 263.046 0 0 -263.046 -263.046 -263.046

2020 27.374.318 0 0 -27.374.318 -25.176.416 -25.439.462

2021 27.468.263 0 0 -27.468.263 -23.234.451 -48.673.913

2022 297.713 1.614.061 1.316.347 1.024.053 -47.649.861

2023 348.180 1.936.873 1.588.693 1.136.691 -46.513.170

2024 408.739 2.324.247 1.915.508 1.260.483 -45.252.687

2025 445.075 2.556.672 2.111.597 1.277.952 -43.974.734

2026 485.044 2.812.339 2.327.295 1.295.405 -42.679.329

2027 529.011 3.093.573 2.564.562 1.312.859 -41.366.470

2028 553.192 3.248.252 2.695.060 1.268.890 -40.097.580

2029 3.333.864 3.410.664 76.800 33.256 -40.064.324

2030 605.243 3.581.197 2.975.955 1.185.177 -38.879.147

2031 605.243 3.581.197 2.975.955 1.090.018 -37.789.129

2032 605.243 3.581.197 2.975.955 1.002.500 -36.786.629

2033 605.243 3.581.197 2.975.955 922.008 -35.864.621

2034 605.243 3.581.197 2.975.955 847.980 -35.016.641

2035 605.243 3.581.197 2.975.955 779.895 -34.236.746

2036 605.243 3.581.197 2.975.955 717.277 -33.519.469

2037 3.360.524 3.581.197 220.674 48.917 -33.470.552

2038 605.243 3.581.197 2.975.955 606.720 -32.863.832

2039 605.243 3.581.197 18.184.857 21.160.812 3.967.752 -28.896.080

Na širokopojasnu mrežu će se 2022. godini priključiti 1.833 novih korisnika. Cjelokupan broj priključenih korisnika će kroz godine rasti, 2030. godine će ih na mrežu biti priključeno


KONAČNA VERZIJA


sveukupno 4.068, što znači, da će u prvoj godini nakon investicije (dakle u 2022.) stupanj penetracije iznositi 29,3 %, dok će do 2030.. isti narasti na 65,0 % i ostati na toj ravni. Cijena televizijskih usluga će u promatranom razdoblju iznositi 283,00 HRK po korisniku godišnje, cijena interneta će iznositi 302,96 HRK po korisniku godišnje, cijena telefona 283,00 HRK, cijena za sve tri usluge (trio paket) će iznositi 1.037,66 HRK godišnje po korisniku. Po procjeni poslovanja će cjelokupni prihodi u razdoblju 2022.-2039 iznositi između 1.614.061 HRK i 3.581.197 HRK. Ukupni rashodi iznose u razdoblju 2022.-2039. između 3.359.137 HRK i 6.421.948 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u godinama 2029. i 2037. i to zbog troškova investicijskog održavanja. U ostalim godinama najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, poslovanja i usluga. Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 3.061.424 HRK godišnje. Za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, kao i 8,73% financijske diskontne stope (FDR). Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu kao i investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto novčani (financijski) tok u godinama investicije, u 2019, 2020. i 2021. godini, negativan. Negativan je još u godinama investicijskoga održavanja, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 76.800 HRK i 2.975.955 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 21.160.812 HRK. Diskontirani novčani tok je također negativan u godinama investicije i u godinama investicijskoga održavanja, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 33.256 HRK i 1.312.859 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 3.967.752 HRK. Kumulativni diskontirani financijski (novčani) tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -263.046 HRK i -48.673.913 HRK.

Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.25 Financijski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnerstvo, GPON tehnologija







Financijska neto sadašnja vrijednost cjelokupne investicije sa javno-privatnim partnerstvom i GPON tehnologijom iznosi -28.896.080 HRK, financijska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi -0,594. Obzirom da su oba spomenuta rezultata negativna, projekt financijski nije efikasan (negativne vrijednosti) – bez sufinanciranja iz EU fondova. Financijski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 0,467. To znači, da su troškovi investicije viši od prihoda odnosno oni ih ne mogu u cijelosti pokrivati – investicija sa javno-privatnim partnerstvom i GPON tehnologijom je financijski neopravdana. Za razliku od pokazatelja za cjelokupnu investiciju sa javno-privatnim partnerstvom i GPON tehnologijom, financijski su pokazatelji za privatnoga partnera prihvatljivi. Financijska neto sadašnja vrijednost investicije privatnog partnera iznosi 0 EUR, a financijska relativna neto


KONAČNA VERZIJA


sadašnja vrijednost iznosi 0,00. Obzirom da su oba rezultata 0, investicija privatnog partnera jedina još je opravdana. Stopa financijskog povrata (FRR) za privatnog partnera iznosi 8,73 % i jednaka je diskontnoj stopi, zato i je iz te perspektive investicija za privatnog partnera samo još opravdana. Financijski omjer relativne korisnosti za privatnog partnera iznosi 1,000, što znači, da su prihodi jednaki troškovima. Investicija će se privatnom partneru vratiti u roku od 20 godina (unutar ekonomskog perioda projekta) s 8,73% diskontnom stopom.

6.2 Ekonomska analiza troškova i koristi i ekonomska analiza isplativnosti projekta

6.2.1 Privatni DBO model 6.2.1.1 Tehnologija FTTC

Analiza ekonomskih troškova i koristi i neto novčani tok

Tabela 6.26 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO model, FTTC tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti

Neto ekonomski

(novčani) tok

Diskontirani neto

ekonomski (novčani) tok

Diskontirani kumulativni ekonomski

(novčani) tok

2019 263.046 0 102.383 0 -160.663 -160.663 -160.663

2020 19.477.193 0 7.580.913 0 -11.896.280 -11.329.790 -11.490.453

2021 19.571.138 0 17.708.368 0 -1.862.769 -1.689.587 -13.180.040

2022 0 307.337 2.646.230 0 2.338.893 2.020.424 -11.159.616

2023 0 359.411 3.175.476 0 2.816.065 2.316.783 -8.842.833

2024 0 421.901 3.810.571 0 3.388.671 2.655.112 -6.187.721

2025 0 459.394 4.191.628 0 3.732.234 2.785.051 -3.402.670

2026 0 500.637 4.610.791 0 4.110.154 2.921.010 -481.660

2027 0 546.004 5.071.870 0 4.525.866 3.063.284 2.581.624

2028 0 570.956 5.325.464 0 4.754.507 3.064.798 5.646.422

2029 0 4.724.851 5.591.737 0 866.887 532.193 6.178.615

2030 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 3.067.612 9.246.227

2031 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.921.536 12.167.763

2032 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.782.415 14.950.178

2033 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.649.919 17.600.097

2034 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.523.732 20.123.829

2035 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.403.555 22.527.384

2036 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.289.100 24.816.484

2037 0 4.752.360 5.871.324 0 1.118.964 464.953 25.281.436

2038 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.076.281 27.357.717

2039 0 624.666 5.871.324 9.827.844 15.074.502 5.681.421 33.039.138

Društvene koristi od projekta su zbog multiplikatora prihoda (dodana vrijednost), uštede javne uprave, multiplikatora troškova gradnje - dodana vrijednost i multiplikativnog učinaka unutar djelovanja (veća dodana vrijednost kod gospodarskih subjekata). Po procjeni će cjelokupne društvene koristi u razdoblju 2019.-2039. iznositi između 102.383 HRK i 17.708.368 HRK.


KONAČNA VERZIJA


Skupni ekonomski troškovi iznose u razdoblju od 2019.-2039. između 2.478.017 HRK i 6.923.040 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u 2029. i 2037. godini i to zbog troškova investicijskog održavanja. Ostalih godina najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, posla i usluga. Troškove posla se na račun eksternalija (izdaci i primanja) snizilo za 33%, a ostale troškove (osim amortizacije) se također na račun eksternalija (dodana vrijednost) snizilo za 30% (u usporedbi sa financijskim rashodima). Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 2.183.965 HRK godišnje. Na temelju Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Project – Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020 za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, uzeto je u obzir i 5,0%

financijske diskontne stope. Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu, kao investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto ekonomski tok u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021., u ostalim godinama pozitivan i iznosi između -160.663 HRK i -11.896.280 HRK, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 866.887 HRK i 5.246.658 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 15.074.502 HRK. Diskontirani ekonomski tok je u godinama investicije, u 2019, 2020 i 2021 godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -11.329.790 HRK, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 464.953 HRK i 3.067.612 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 5.681.421 HRK. Kumulativni diskontirani ekonomski tok u razdoblju 2019-2039. iznosi između -13.180.040 HRK i 33.039.138 HRK. Iz prikazanog proizlazi, da je investicija privatnog DBO modela sa FTTC tehnologijom društveno opravdana. Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.27 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO model, FTTC tehnologija

Vrijednost

Stopa ekonomskog povrata (ERR) 21,24%

Ekonomska neto sadašnja vrijednost 33.039.138

Ekonomski period vraćanja investicije 7,16

Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost 0,904

Ekonomski omjer relativne korisnosti 1,711

Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 33.039.138 HRK i pozitivna je. Stopa ekonomskog povrata (ERR) iznosi 21,24 % što je iznad minimuma od 5%. Period vraćanja investicije 7,16 godina. Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,904. Ekonomski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 1,711 što znači, da diskontirani prihodi iznose 171,1 % svih diskontiranih troškova. To znači, da su troškovi investicije niži od ekonomskih koristi, što ukazuje na to, da je projekt društveno prihvatljiv. Ti pokazatelji govore da investicija u izgradnju širokopojasnih mreža u privatnom DBO modelu i sa FTTC tehnologijom ima društvene koristi, koje će uvelike pomoći u razvoju općina.


KONAČNA VERZIJA




Tabela 6.28 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO model, FTTH tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti

Neto ekonomski (novčani)

tok

Diskontirani neto

ekonomski (novčani)

tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 102.383 0 -160.663 -160.663 -160.663

2020 29.722.943 0 11.568.764 0 -18.154.179 -17.289.694 -17.450.357

2021 29.816.888 0 26.819.096 0 -2.997.792 -2.719.086 -20.169.443

2022 0 204.891 2.646.230 0 2.441.339 2.108.920 -18.060.523

2023 0 239.608 3.175.476 0 2.935.869 2.415.346 -15.645.176

2024 0 281.267 3.810.571 0 3.529.304 2.765.302 -12.879.874

2025 0 306.263 4.191.628 0 3.885.366 2.899.320 -9.980.555

2026 0 333.758 4.610.791 0 4.277.033 3.039.608 -6.940.947

2027 0 364.003 5.071.870 0 4.707.867 3.186.470 -3.754.477

2028 0 380.638 5.325.464 0 4.944.826 3.187.479 -566.998

2029 0 2.835.044 5.591.737 0 2.756.693 1.692.371 1.125.373

2030 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.189.355 4.314.728

2031 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.037.481 7.352.209

2032 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.892.839 10.245.049

2033 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.755.085 13.000.134

2034 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.623.891 15.624.025

2035 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.498.943 18.122.968

2036 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.379.946 20.502.914

2037 0 2.853.383 5.871.324 0 3.017.940 1.254.017 21.756.931

2038 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.158.681 23.915.612

2039 0 416.444 5.871.324 19.734.949 25.189.829 9.493.782 33.409.394

Društvene koristi od projekta su zbog multiplikatora prihoda (dodana vrijednost), uštede javne uprave, multiplikatora troškova gradnje - dodana vrijednost i multiplikativnog učinaka unutar djelovanja (veća dodana vrijednost kod gospodarskih subjekata). Po procjeni će cjelokupne društvene koristi u razdoblju 2019.-2039. iznositi između 102.383 HRK i 26.819.096 HRK. Skupni ekonomski troškovi iznose u razdoblju od 2019.-2039. između 3.518.416 HRK i 6.166.909 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u 2029. i 2037. godini i to zbog troškova investicijskog održavanja. Ostalih godina najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, posla i usluga. Troškove posla se na račun eksternalija (izdaci i primanja) snizilo za 33%, a ostale troškove (osim amortizacije) se također na račun eksternalija (dodana vrijednost) snizilo za 30% (u usporedbi sa financijskim rashodima). Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 3.322.382 HRK godišnje. Na temelju Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Project – Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020 za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, uzeto je u obzir i 5,0%

financijske diskontne stope. Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu, kao investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto ekonomski tok u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -18.154.179 HRK, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 2.441.339 HRK i 5.454.880 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 25.189.829 HRK. Diskontirani ekonomski tok je u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -17.289.694 HRK, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 1.254.017 HRK i 3.189.355 HRK. Kraj razdoblja


KONAČNA VERZIJA


(u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 9.493.782 HRK. Kumulativni diskontirani ekonomski tok u razdoblju 2019-2039. iznosi između -20.169.443 HRK i 33.409.394 HRK Iz prikazanog proizlazi, da je investicija privatnog DBO modela sa FTTH tehnologijom društveno opravdana.

Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.29 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO model, FTTH tehnologija

Vrijednost






Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 33.409.394 HRK i pozitivna je. Stopa ekonomskog povrata (ERR) iznosi 16,09 % što je iznad minimuma od 5%. Period vraćanja investicije 9,34 godina. Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,601. Ekonomski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 1,540 što znači, da diskontirani prihodi iznose 154,0% svih diskontiranih troškova. To znači, da su troškovi investicije niži od ekonomskih koristi, što ukazuje na to, da je projekt društveno prihvatljiv. Ti pokazatelji nam govore da investicija u izgradnju širokopojasnih mreža u privatnom DBO modelu i sa FTTH tehnologijom ima društvene koristi, koje će uvelike pomoći u razvoju općina.


KONAČNA VERZIJA




Tabela 6.30 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – privatni DBO model, GPON tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 102.383 0 -160.663 -160.663 -160.663

2020 27.374.318 0 10.654.632 0 -16.719.686 -15.923.510 -16.084.173

2021 27.468.263 0 24.730.649 0 -2.737.613 -2.483.096 -18.567.269

2022 0 204.891 2.646.230 0 2.441.339 2.108.920 -16.458.349

2023 0 239.608 3.175.476 0 2.935.869 2.415.346 -14.043.003

2024 0 281.267 3.810.571 0 3.529.304 2.765.302 -11.277.701

2025 0 306.263 4.191.628 0 3.885.366 2.899.320 -8.378.381

2026 0 333.758 4.610.791 0 4.277.033 3.039.608 -5.338.774

2027 0 364.003 5.071.870 0 4.707.867 3.186.470 -2.152.304

2028 0 380.638 5.325.464 0 4.944.826 3.187.479 1.035.176

2029 0 2.326.801 5.591.737 0 3.264.936 2.004.388 3.039.563

2030 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.189.355 6.228.919

2031 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.037.481 9.266.400

2032 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.892.839 12.159.239

2033 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.755.085 14.914.325

2034 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.623.891 17.538.215

2035 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.498.943 20.037.159

2036 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.379.946 22.417.105

2037 0 2.345.141 5.871.324 0 3.526.183 1.465.202 23.882.307

2038 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.158.681 26.040.988

2039 0 416.444 5.871.324 18.184.857 23.639.737 8.909.568 34.950.556


financijske diskontne stope. Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu, kao investicijsko održavanje.

Iz gornje tablice proizlazi, da je neto ekonomski tok u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -16.719.686 HRK, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 2.441.339 HRK i 5.454.880 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 23.639.737 HRK.. Diskontirani ekonomski tok je u godinama investicije, u 2019, 2020 i 2021 godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -15.923.510

HRK, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 1.465.202 HRK i 3.187.479 HRK. Kraj razdoblja


KONAČNA VERZIJA


(u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 8.909.568 HRK. Kumulativni diskontirani ekonomski tok u razdoblju 2019-2039. iznosi između -18.567.269 HRK i 34.950.556 HRK. Iz prikazanog proizlazi, da je investicija privatnog DBO modela sa GPON tehnologijom društveno opravdana.

Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja

Tabela 6.31 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– privatni DBO model, GPON tehnologija

Vrijednost






Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 34.950.556 HRK i pozitivna je. Stopa ekonomskog povrata (ERR) iznosi 17,32 % što je iznad minimuma od 5%. Period vraćanja investicije 8,68 godina. Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,682. Ekonomski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 1,613 što znači, da diskontirani prihodi iznose 161,3% svih diskontiranih troškova. To znači, da su troškovi investicije niži od ekonomskih koristi, što ukazuje na to, da je projekt društveno prihvatljiv. Ti pokazatelji govore da investicija u izgradnju širokopojasnih mreža u privatnom DBO modelu i sa GPON tehnologijom ima društvene koristi, koje će uvelike pomoći u razvoju općina.


KONAČNA VERZIJA


6.2.2 Javni DBO model 6.2.2.1 Tehnologija FTTC

Analiza ekonomskih troškova i koristi i neto novčani tok Tabela 6.32 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO model, FTTC tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok

Diskontirani kumulativni ekonomski (novčani)

tok

2019 263.046 0 102.383 0 -160.663 -160.663 -160.663

2020 19.477.193 0 7.580.913 0 -11.896.280 -11.329.790 -11.490.453

2021 19.571.138 0 7.617.478 0 -11.953.659 -10.842.321 -22.332.775

2022 0 307.337 2.646.230 0 2.338.893 2.020.424 -20.312.351

2023 0 359.411 3.175.476 0 2.816.065 2.316.783 -17.995.568

2024 0 421.901 3.810.571 0 3.388.671 2.655.112 -15.340.455

2025 0 459.394 4.191.628 0 3.732.234 2.785.051 -12.555.405

2026 0 500.637 4.610.791 0 4.110.154 2.921.010 -9.634.395

2027 0 546.004 5.071.870 0 4.525.866 3.063.284 -6.571.111

2028 0 570.956 5.325.464 0 4.754.507 3.064.798 -3.506.313

2029 0 4.724.851 5.591.737 0 866.887 532.193 -2.974.120

2030 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 3.067.612 93.493

2031 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.921.536 3.015.028

2032 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.782.415 5.797.443

2033 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.649.919 8.447.362

2034 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.523.732 10.971.095

2035 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.403.555 13.374.649

2036 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.289.100 15.663.749

2037 0 4.752.360 5.871.324 0 1.118.964 464.953 16.128.701

2038 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.076.281 18.204.982

2039 0 624.666 5.871.324 9.827.844 15.074.502 5.681.421 23.886.404


financijske diskontne stope. Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu, kao investicijsko održavanje.

Iz gornje tablice proizlazi, da je neto ekonomski tok u godinama investicije, u 2019, 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -11.896.280 HRK, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 866.887 HRK i 5.246.658 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 15.074.502 HRK. Diskontirani ekonomski tok također je u


KONAČNA VERZIJA


godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -11.329.790 HRK,, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 464.953 HRK i 3.067.612 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 5.681.421 HRK. Kumulativni diskontirani ekonomski tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -20.312.351 HRK i 23.886.404 HRK. Iz prikazanog proizlazi, da je investicija javnog DBO modela sa FTTC tehnologijom društveno opravdana. Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.33 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO model, FTTC tehnologija

Vrijednost






Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 23.886.404 HRK i pozitivna je. Stopa ekonomskog povrata (ERR) iznosi 13,67 % što je iznad minimuma od 5%. Period vraćanja investicije 10,97 godina. Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,653. Ekonomski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 1,514 što znači, da diskontirani prihodi iznose 151,4 % svih diskontiranih troškova. To znači, da su troškovi investicije niži od ekonomskih koristi, što ukazuje na to, da je projekt društveno prihvatljiv. Ti pokazatelji nam govore da investicija u izgradnju širokopojasnih mreža u javnom DBO modelu i sa FTTC tehnologijom ima društvene koristi, koje će uvelike pomoći u razvoju općina.


KONAČNA VERZIJA




Tabela 6.34 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO model, FTTH tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 102.383 0 -160.663 -160.663 -160.663

2020 29.722.943 0 11.568.764 0 -18.154.179 -17.289.694 -17.450.357

2021 29.816.888 0 11.605.329 0 -18.211.559 -16.518.420 -33.968.778

2022 0 204.891 2.646.230 0 2.441.339 2.108.920 -31.859.858

2023 0 239.608 3.175.476 0 2.935.869 2.415.346 -29.444.511

2024 0 281.267 3.810.571 0 3.529.304 2.765.302 -26.679.209

2025 0 306.263 4.191.628 0 3.885.366 2.899.320 -23.779.890

2026 0 333.758 4.610.791 0 4.277.033 3.039.608 -20.740.282

2027 0 364.003 5.071.870 0 4.707.867 3.186.470 -17.553.812

2028 0 380.638 5.325.464 0 4.944.826 3.187.479 -14.366.333

2029 0 2.835.044 5.591.737 0 2.756.693 1.692.371 -12.673.962

2030 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.189.355 -9.484.607

2031 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.037.481 -6.447.125

2032 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.892.839 -3.554.286

2033 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.755.085 -799.201

2034 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.623.891 1.824.690

2035 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.498.943 4.323.633

2036 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.379.946 6.703.579

2037 0 2.853.383 5.871.324 0 3.017.940 1.254.017 7.957.596

2038 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.158.681 10.116.277

2039 0 416.444 5.871.324 19.734.949 25.189.829 9.493.782 19.610.059

Društvene koristi od projekta su zbog multiplikatora prihoda (dodana vrijednost), uštede javne uprave, multiplikatora troškova gradnje - dodana vrijednost i multiplikativnog učinaka unutar djelovanja (veća dodana vrijednost kod gospodarskih subjekata). Po procjeni će cjelokupne društvene koristi u razdoblju 2019.-2039. iznositi između 102.383 HRK i 11.605.329 HRK. Skupni ekonomski troškovi u razdoblju od 2019. - 2039. godine iznose između 3.518.416 HRK i 6.166.909 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u 2029. i 2037. godini i to zbog troškova investicijskog održavanja. Ostalih godina najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, posla i usluga. Troškove posla se na račun eksternalija (izdaci i primanja) snizilo za 33%, a ostale troškove (osim amortizacije) se također na račun eksternalija (dodana vrijednost) snizilo za 30% (u usporedbi sa financijskim rashodima). Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 3.322.382 HRK godišnje. Na temelju Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Project – Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020 za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, uzeto je u obzir i 5,0%

financijske diskontne stope. Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu, kao investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto ekonomski tok u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -18.211.559 HRK, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 2.441.339 HRK i 5.454.880 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 25.189.829 HRK. Diskontirani ekonomski tok je u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. negativan i iznosi između -160.663 HRK i -17.289.694 HRK,


KONAČNA VERZIJA


a u ostalim je pozitivan i iznosi između 1.254.017 HRK i 3.189.355 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 9.493.782 HRK. Kumulativni diskontirani ekonomski tok u razdoblju 2019. - 2039. iznosi između -33.968.778 HRK i 19.610.059 HRK. Iz prikazanog proizlazi, da je investicija javnog DBO modela sa FTTH tehnologijom društveno opravdana.


Tabela 6.35 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO model, FTTH tehnologija

Vrijednost






Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 19.610.059 HRK i pozitivna je. Stopa ekonomskog povrata (ERR) iznosi 9,81 % što je iznad minimuma od 5%. Period vraćanja investicije 14,30 godina. Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,353. Ekonomski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 1,317 što znači, da diskontirani prihodi iznose 131,7% svih diskontiranih troškova. To znači, da su troškovi investicije niži od ekonomskih koristi, što ukazuje na to, da je projekt društveno prihvatljiv. Ti pokazatelji govore da investicija u izgradnju širokopojasnih mreža u javnom DBO modelu i sa FTTH tehnologijom ima društvene koristi, koje će uvelike pomoći u razvoju općina.


KONAČNA VERZIJA




Tabela 6.36 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – javni DBO model, GPON tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 102.383 0 -160.663 -160.663 -160.663

2020 27.374.318 0 10.654.632 0 -16.719.686 -15.923.510 -16.084.173

2021 27.468.263 0 10.691.197 0 -16.777.065 -15.217.293 -31.301.466

2022 0 204.891 2.646.230 0 2.441.339 2.108.920 -29.192.546

2023 0 239.608 3.175.476 0 2.935.869 2.415.346 -26.777.200

2024 0 281.267 3.810.571 0 3.529.304 2.765.302 -24.011.898

2025 0 306.263 4.191.628 0 3.885.366 2.899.320 -21.112.578

2026 0 333.758 4.610.791 0 4.277.033 3.039.608 -18.072.970

2027 0 364.003 5.071.870 0 4.707.867 3.186.470 -14.886.500

2028 0 380.638 5.325.464 0 4.944.826 3.187.479 -11.699.021

2029 0 2.326.801 5.591.737 0 3.264.936 2.004.388 -9.694.634

2030 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.189.355 -6.505.278

2031 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.037.481 -3.467.797

2032 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.892.839 -574.957

2033 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.755.085 2.180.128

2034 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.623.891 4.804.018

2035 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.498.943 7.302.962

2036 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.379.946 9.682.908

2037 0 2.345.141 5.871.324 0 3.526.183 1.465.202 11.148.110

2038 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.158.681 13.306.791

2039 0 416.444 5.871.324 18.184.857 23.639.737 8.909.568 22.216.360

Društvene koristi od projekta su zbog multiplikatora prihoda (dodana vrijednost), uštede javne uprave, multiplikatora troškova gradnje - dodana vrijednost i multiplikativnog učinaka unutar djelovanja (veća dodana vrijednost kod gospodarskih subjekata). Po procjeni će cjelokupne društvene koristi u razdoblju 2019.-2039. iznositi između 102.383 HRK i 10.691.197 HRK. Skupni ekonomski troškovi u razdoblju od 2019.-2039. godine iznose između 3.257.458 HRK i 5.397.707 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u 2029. i 2037. godini i to zbog troškova investicijskog održavanja. Ostalih godina najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, posla i usluga. Troškove posla se na račun eksternalija (izdaci i primanja) snizilo za 33%, a ostale troškove (osim amortizacije) se također na račun eksternalija (dodana vrijednost) snizilo za 30% (u usporedbi sa financijskim rashodima). Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 3.061.424 HRK godišnje. Na temelju Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Project – Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020 za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, uzeto je u obzir i 5,0%

financijske diskontne stope. Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu, kao investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto ekonomski tok u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -16.777.065 HRK, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 2.441.339 HRK i 5.454.880 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 23.639.737 HRK. Diskontirani ekonomski tok također je u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -15.923.510 HRK, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 1.465.202 HRK i 3.187.479 HRK.


KONAČNA VERZIJA


Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 8.909.568 HRK. Kumulativni diskontirani ekonomski tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -31.301.466 HRK i 22.216.360 HRK. Iz prikazanog proizlazi, da je investicija javnog DBO modela sa GPON tehnologijom društveno opravdana. Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja

Tabela 6.37 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javni DBO model, GPON tehnologija

Vrijednost






Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 22.216.360 HRK i pozitivna je. Stopa ekonomskog povrata (ERR) iznosi 10,79 % što je iznad minimuma od 5%. Period vraćanja investicije 13,21 godina. Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,434. Ekonomski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 1,390 što znači, da diskontirani prihodi iznose 139,0% svih diskontiranih troškova. To znači, da su troškovi investicije niži od ekonomskih koristi, što ukazuje na to, da je projekt društveno prihvatljiv. Ti pokazatelji govore da investicija u izgradnju širokopojasnih mreža u javnom DBO modelu i sa GPON tehnologijom ima društvene koristi, koje će uvelike pomoći u razvoju općina.


KONAČNA VERZIJA


6.2.3 Javno-privatno partnerstvo 6.2.3.1 Tehnologija FTTC


Tabela 6.38 Projekcija neto ekonomskog toka u razdoblju 2019.-2039. – javno-privatno partnetstvo, FTTC tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 102.383 0 -160.663 -160.663 -160.663

2020 19.477.193 0 7.580.913 0 -11.896.280 -11.329.790 -11.490.453

2021 19.571.138 0 7.617.478 0 -11.953.659 -10.842.321 -22.332.775

2022 0 307.337 2.646.230 0 2.338.893 2.020.424 -20.312.351

2023 0 359.411 3.175.476 0 2.816.065 2.316.783 -17.995.568

2024 0 421.901 3.810.571 0 3.388.671 2.655.112 -15.340.455

2025 0 459.394 4.191.628 0 3.732.234 2.785.051 -12.555.405

2026 0 500.637 4.610.791 0 4.110.154 2.921.010 -9.634.395

2027 0 546.004 5.071.870 0 4.525.866 3.063.284 -6.571.111

2028 0 570.956 5.325.464 0 4.754.507 3.064.798 -3.506.313

2029 0 4.724.851 5.591.737 0 866.887 532.193 -2.974.120

2030 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 3.067.612 93.493

2031 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.921.536 3.015.028

2032 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.782.415 5.797.443

2033 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.649.919 8.447.362

2034 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.523.732 10.971.095

2035 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.403.555 13.374.649

2036 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.289.100 15.663.749

2037 0 4.752.360 5.871.324 0 1.118.964 464.953 16.128.701

2038 0 624.666 5.871.324 0 5.246.658 2.076.281 18.204.982

2039 0 624.666 5.871.324 9.827.844 15.074.502 5.681.421 23.886.404

Društvene koristi od projekta su zbog multiplikatora prihoda (dodana vrijednost), uštede javne uprave, multiplikatora troškova gradnje - dodana vrijednost i multiplikativnog učinaka unutar djelovanja (veća dodana vrijednost kod gospodarskih subjekata). Po procjeni će cjelokupne društvene koristi u razdoblju 2017.-2039. iznositi između 102.383 HRK i 7.617.478 HRK. Skupni ekonomski troškovi iznose u razdoblju od 2019.-2039. između 2.478.017 HRK i 6.923.040 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u 2029. i 2037. godini i to zbog troškova investicijskog održavanja. Ostalih godina najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, posla i usluga. Troškove posla se na račun eksternalija (izdaci i primanja) snizilo za 33%, a ostale troškove (osim amortizacije) setakođer na račun eksternalija (dodana vrijednost) snizilo za 30% (u usporedbi sa financijskim rashodima). Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 2.183.965 HRK godišnje. Na temelju Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Project – Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020 za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, uzeto je u obzir i 5,0%

financijske diskontne stope. Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu, kao investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto ekonomski tok u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -11.896.280 HRK, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 866.887 HRK i 5.246.658 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na


KONAČNA VERZIJA


račun ostatka vrijednosti iznosi 15.074.502 HRK. Diskontirani ekonomski tok također je u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -11.329.790 HRK, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 464.953 HRK i 3.067.612 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 5.681.421 HRK. Kumulativni diskontirani ekonomski tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -20.312.351 HRK i 23.886.404 HRK. Iz prikazanog proizlazi, da je investicija javno-privatnog partnerstva DBO modela sa FTTC tehnologijom društveno opravdana. Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja

Tabela 6.39 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnetstvo, FTTC tehnologija

Vrijednost






Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 23.886.404 HRK i pozitivna je. Stopa ekonomskog povrata (ERR) iznosi 13,67 % što je iznad minimuma od 5%. Period vraćanja investicije 10,97 godina. Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,653. Ekonomski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 1,514 što znači, da diskontirani prihodi iznose 151,4 % svih diskontiranih troškova. To znači, da su troškovi investicije niži od ekonomskih koristi, što ukazuje na to, da je projekt društveno prihvatljiv. Ti pokazatelji govore da investicija u izgradnju širokopojasnih mreža u javno-privatnom partnerstvu sa FTTC tehnologijom ima društvene koristi, koje će uvelike pomoći u razvoju općina.


KONAČNA VERZIJA




Tabela 6.40 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnetstvo, FTTH tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 102.383 0 -160.663 -160.663 -160.663

2020 29.722.943 0 11.568.764 0 -18.154.179 -17.289.694 -17.450.357

2021 29.816.888 0 11.605.329 0 -18.211.559 -16.518.420 -33.968.778

2022 0 204.891 2.646.230 0 2.441.339 2.108.920 -31.859.858

2023 0 239.608 3.175.476 0 2.935.869 2.415.346 -29.444.511

2024 0 281.267 3.810.571 0 3.529.304 2.765.302 -26.679.209

2025 0 306.263 4.191.628 0 3.885.366 2.899.320 -23.779.890

2026 0 333.758 4.610.791 0 4.277.033 3.039.608 -20.740.282

2027 0 364.003 5.071.870 0 4.707.867 3.186.470 -17.553.812

2028 0 380.638 5.325.464 0 4.944.826 3.187.479 -14.366.333

2029 0 2.835.044 5.591.737 0 2.756.693 1.692.371 -12.673.962

2030 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.189.355 -9.484.607

2031 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.037.481 -6.447.125

2032 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.892.839 -3.554.286

2033 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.755.085 -799.201

2034 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.623.891 1.824.690

2035 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.498.943 4.323.633

2036 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.379.946 6.703.579

2037 0 2.853.383 5.871.324 0 3.017.940 1.254.017 7.957.596

2038 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.158.681 10.116.277

2039 0 416.444 5.871.324 19.734.949 25.189.829 9.493.782 19.610.059

Društvene koristi od projekta su zbog multiplikatora prihoda (dodana vrijednost), uštede javne uprave, multiplikatora troškova gradnje - dodana vrijednost i multiplikativnog učinaka unutar djelovanja (veća dodana vrijednost kod gospodarskih subjekata). Po procjeni će cjelokupne društvene koristi u razdoblju 2017.-2039. iznositi između 102.383 HRK i 11.605.329 HRK. Skupni ekonomski troškovi iznose u razdoblju od 2019.-2039. između 3.518.416 HRK i 6.166.909 HRK (sa amortizacijom). Najviši su u 2029. i 2037. godini i to zbog troškova investicijskog održavanja. Ostalih godina najveći udio rashoda predstavljaju troškovi amortizacije. Ostale troškove predstavljaju još i troškovi materijala, posla i usluga. Troškove posla se na račun eksternalija (izdaci i primanja) snizilo za 33%, a ostale troškove (osim amortizacije) se također na račun eksternalija (dodana vrijednost) snizilo za 30% (u usporedbi sa financijskim rashodima). Amortizacija će u razdoblju 2022.-2039. iznositi 3.322.382 HRK godišnje. Na temelju Poslovnog dokumenta 4 – Upute za uporabu metodologije pri izradi analize troškova i koristi za referentno razdoblje uzeto je razdoblje od 20 godina, uzeto je u obzir i 5,0%

financijske diskontne stope. Pri tom valja napomenuti, da smo za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu, kao investicijsko održavanje.

Iz gornje tablice proizlazi, da je neto ekonomski tok u godinama investicije, u 2019, 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -18.211.559 HRK, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 2.441.339 HRK i 5.454.880 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 25.189.829 HRK. Diskontirani ekonomski tok također je u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i


KONAČNA VERZIJA


-17.289.694 HRK, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 1.254.017 HRK i 3.189.355 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 9.493.782 HRK. Kumulativni diskontirani ekonomski tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -33.968.778 HRK i 19.610.059 HRK. Iz prikazanog proizlazi, da je investicija javno-privatnog partnerstva DBO modela sa FTTH tehnologijom društveno opravdana.


Tabela 6.41 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnetstvo, FTTH tehnologija

Vrijednost






Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 19.610.059 HRK i pozitivna je. Stopa ekonomskog povrata (ERR) iznosi 9,81 % što je iznad minimuma od 5%. Period vraćanja investicije 14,30 godina. Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,353. Ekonomski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 1,317 što znači, da diskontirani prihodi iznose 131,7% svih diskontiranih troškova. To znači, da su troškovi investicije niži od ekonomskih koristi, što ukazuje na to, da je projekt društveno prihvatljiv. Ti pokazatelji govore da investicija u izgradnju širokopojasnih mreža u javno-privatnim partnerstvu sa FTTH tehnologijom ima društvene koristi, koje će uvelike pomoći u razvoju općina.


KONAČNA VERZIJA


6.2.3.3 Tehnologija GPON Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja

Tabela 6.42 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnetstvo, GPON tehnologija



Prihodi Ostatak

vrijednosti


tok

Diskontirani neto


tok


(novčani) tok

2019 263.046 0 102.383 0 -160.663 -160.663 -160.663

2020 27.374.318 0 10.654.632 0 -16.719.686 -15.923.510 -16.084.173

2021 27.468.263 0 10.691.197 0 -16.777.065 -15.217.293 -31.301.466

2022 0 204.891 2.646.230 0 2.441.339 2.108.920 -29.192.546

2023 0 239.608 3.175.476 0 2.935.869 2.415.346 -26.777.200

2024 0 281.267 3.810.571 0 3.529.304 2.765.302 -24.011.898

2025 0 306.263 4.191.628 0 3.885.366 2.899.320 -21.112.578

2026 0 333.758 4.610.791 0 4.277.033 3.039.608 -18.072.970

2027 0 364.003 5.071.870 0 4.707.867 3.186.470 -14.886.500

2028 0 380.638 5.325.464 0 4.944.826 3.187.479 -11.699.021

2029 0 2.326.801 5.591.737 0 3.264.936 2.004.388 -9.694.634

2030 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.189.355 -6.505.278

2031 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 3.037.481 -3.467.797

2032 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.892.839 -574.957

2033 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.755.085 2.180.128

2034 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.623.891 4.804.018

2035 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.498.943 7.302.962

2036 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.379.946 9.682.908

2037 0 2.345.141 5.871.324 0 3.526.183 1.465.202 11.148.110

2038 0 416.444 5.871.324 0 5.454.880 2.158.681 13.306.791

2039 0 416.444 5.871.324 18.184.857 23.639.737 8.909.568 22.216.360


financijske diskontne stope. Pri tom valja napomenuti, da se za vijek trajanja aktivne opreme uzelo razdoblje od 7 godina, te se za svako proteklo spomenuto razdoblje predvidjela nova investicija u aktivnu opremu, kao investicijsko održavanje. Iz gornje tablice proizlazi, da je neto ekonomski tok u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i -16.777.065 HRK, u ostalim godinama je pozitivan i iznosi između 2.441.339 HRK i 5.454.880 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 23.639.737 HRK. Diskontirani ekonomski tok također je u godinama investicije, u 2019., 2020. i 2021. godini, negativan i iznosi između -160.663 HRK i


KONAČNA VERZIJA


-15.923.510 HRK, a u ostalim je pozitivan i iznosi između 1.465.202 HRK i 3.187.479 HRK. Kraj razdoblja (u 2039. godini) na račun ostatka vrijednosti iznosi 8.909.568 HRK. Kumulativni diskontirani ekonomski tok u razdoblju 2019.-2039. iznosi između -31.301.466 HRK i 22.216.360 HRK. Iz prikazanog proizlazi, da je investicija javno-privatnog partnerstva DBO modela sa GPON tehnologijom društveno opravdana. Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja Tabela 6.43 Ekonomski pokazatelji isplativnosti ulaganja– javno-privatno partnetstvo, GPON tehnologija

indikator






Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta iznosi 22.216.360 HRK i pozitivna je. Stopa ekonomskog povrata (ERR) iznosi 10,79 % što je iznad minimuma od 5%. Period vraćanja investicije 13,21 godina. Ekonomska relativna neto sadašnja vrijednost iznosi 0,434. Ekonomski omjer relativne korisnosti, koji predstavlja omjer između trenutnih vrijednosti svih koristi i trenutne vrijednosti svih troškova iznosi 1,390 što znači, da diskontirani prihodi iznose 139,0% svih diskontiranih troškova. To znači, da su troškovi investicije niži od ekonomskih koristi, što ukazuje na to, da je projekt društveno prihvatljiv. Ti pokazatelji govore da investicija u izgradnju širokopojasnih mreža u javno-privatnom partnerstvu sa GPON tehnologijom ima društvene koristi, koje će uvelike pomoći u razvoju općina.

6.3 Izbor investicijskog modela

Kada je riječ o izboru modela financiranja, treba istaknuti da su isti zadani samim financijsko-tehničkim karakteristikama investicija u domeni svjetlovodne infrastrukture kao i usvojenim dokumentima u kojima su načelno definirani mogući izvori financiranja. Dokumentima s naslovom ''Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganje u infrastrukturu širokopojasnog pristupa'' iz studenog, 2012. godine te ''Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja'' izrađene u okviru Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture određeni su investicijski modeli pod kojima se, prema spomenutim dokumentima, razumiju oblici provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje i izgradnju mreže te kasniji operativni rad i održavanje mreže. U dokumentima se navode tri osnovna modela:

• Privatni DBO model;


KONAČNA VERZIJA


• Javni DBO model;

• Kombinirani javno-privatni model. U zasebnim Planovima razvoja širokopojasne infrastrukture za JLS-ove skupine dan je pregled te detaljan opis i evaluacija pogodnosti svakog od definiranih modela s obzirom na financijske i tehničke karakteristike investicija u domeni svjetlovodne infrastrukture. Rezultati vrednovanja te rangiranje varijanti mogućih investicijskih modela specifično za skupinu JLS-ova Konzorcija prikazano je sljedećom tablicom.

Tabela 6.44 Analiza investicijskih modela pomoću nefinancijskih kriterija

Privatni DBO model Javni DBO model Javno- privatni model

Kriterij Ponder Vrijednost

kriterija Ukupno Ponder

Vrijednost kriterija

Ukupno Ponder Vrijednost

kriterija Ukupno

Vrijednost ulaganja

5 4 20 5 4 20 5 4 20

Operativni prihodi i troškovi

5 4 20 5 4 20 5 4 20

Korištenje javnih sredstava

10 5 50 10 1 10 10 2 20

Optimalni prostorni obuhvat

5 3 15 5 3 15 5 3 15

Prikladnost s obzirom na skupine područja

10 3 30 10 3 30 10 3 30

Prijenos rizika na privatni sektor

10 5 50 10 1 10 10 4 40

Vlasništvo / kontrola nad infrastrukturom

15 1 15 15 5 75 15 4 60

Korištenje postojeće infrastrukture

10 4 40 10 3 30 10 4 40

Brzina izgradnje mreže

5 4 20 5 4 20 5 4 20

Korištenje različitih tehnologija

5 4 20 5 2 10 5 3 15

Uvođenje inovacija

5 5 25 5 3 15 5 4 20

Društvene koristi

15 3 45 15 5 75 15 3 45

Ukupno

100 350 100 330 100 345

Iz ove analize može se zaključiti da postoji blaga prevaga u korist modela A, iako ne značajna. Što se tiče operativnih prihoda i troškova nema većih razlika između pojedinačnih investicijskih modela jer se smatra da će tržišni uvjeti biti pristupačni na isti način, bez obzira na vlasničku strukturu odnosno odabrani investicijski model. Razlika u operativnim troškovima može se


KONAČNA VERZIJA


pojaviti samo u slučaju da NP (ili privatni partner) ne raspolaže dostatnim vlastitim sredstvima te će ista pribaviti putem kredita poslovnih ili razvojnih banaka. U tom slučaju pojavljuje se i kamatni trošak. Međutim moguće je da će i privatni operator pribaviti dio kreditnih sredstava u slučaju povoljnih uvjeta na financijskim tržištima. Područja obuhvaćena Konzorcijem područja su tržišnog neuspjeha jer do sada nije postojao dovoljan interes tržišnih operatora za izgradnjom NGA infrastrukture. Iz tog razloga je razvidno da je za dostizanje ciljeva DAE potrebno ulaganje javnih sredstava. Kod izbora najpovoljnijeg od tri predviđena modela NP treba odabrati onaj model koji uz najmanja moguća javna ulaganja osigurava najpovoljnije rezultate u smislu gradnje i upravljanja širokopojasne infrastrukture, a istovremeno osigurava minimalnu moguću distorziju tržišta. Prethodno održana javna rasprava pokazala je da postoji interes privatnih investitora (operatora) za investicijski model A, te da ne postoji interes za investicijski model C. Osim toga, predstavnici NP iskazali su interes da se projekt provede po investicijskom modelu A. Javna rasprava koja slijedi potvrdit će interes privatnih investitora koji su iskazali interes na prethodnoj javnoj raspravi i pokazati da li postoji interes drugih investitora. Potencijalni investitori pozivaju se da svojim aktivnim doprinosom u javnoj raspravi:

• iskažu interes za sudjelovanjem u projektu razvoja širokopojasne infrastrukture,

• pokažu detaljne planove izvedene NGA infrastrukture na projektnom području,

• pokažu planove razvoja širokopojasne infrastrukture na projektnom području u sljedeće 3 godine,

• ugovorno se obvežu na izvedbu prije spomenutih planova razvoja širokopojasne infrastrukture tijekom sljedeće 3 godine,

• predlože preciznije definirane poslovne modele koji bi uz uvjet što niže javne investicije omogućili izgradnju širokopojasne infrastrukture uz uvjet postizanja ciljeva DAE.

6.4 Organizacijski plan

6.4.1 Pregled projektnih faza

Projektne faze odnosno implementacijski plan projekta definiran je sukladno pravilima i smjernicama ONP-a za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Također, za analizu cijelog projektnog ciklusa pretpostavljen je sljedeći scenarij:

• po zaprimljenom odobrenju od strane NOP-a, provedenoj javnoj nabavi za odabir privatnog partnera, te dobivenim suglasnostima za pokretanje projekta od strane svih predstavničkih vijeća JLS-ova u projektu, projekt će se prijaviti na poziv za dostavu projektnih prijedloga od strane MRRFEU za dodjelu bespovratnih sredstava iz EFRR i KF (dalje u tekstu: Poziv)

• iako je na indikativnoj listi MRRFEU početkom siječnja 2018. godine ovaj Poziv najavljen za 6.1.2018., pretpostavlja se da će isti, zbog činjenice da javno savjetovanje za Poziv još nije počelo, biti otvoren tek tijekom zadnjeg tromjesečja 2018. godine


KONAČNA VERZIJA


• zbog provođenja javne nabave odabira privatnog partnera (u trajanju od minimalno 3 mjeseca), projekt će se moći prijaviti na Poziv tek u prvom tromjesečju 2019. godine

• uz pretpostavljenu uspješnost prijave projekta na takav Poziv, realno je za očekivati potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u roku od 2 mjeseca od trenutka prijave (realno je za pretpostaviti rok od mjesec dana za prijavu na takav poziv, te mjesec dana za proces provjere proračuna projekta i samo ugovaranje jer će projekt prethodno biti odobren od NOP-a nakon provedene javne rasprave i odabira investicijskog modela).

NP će formirati projektni ured odmah po zaprimljenom odobrenju PRŠI od strane NOP-a nakon javne rasprave i pripremiti natječajnu dokumentaciju za Poziv. Očekuje se da će privatni partner pokrenuti postupkee nabava (ili izvođenja ukoliko raspolaže potrebnim resursima) projektantskih usluga, usluga građevinskog nadzora, građevinskih radova, te postavljanja aktivne i pasivne mrežne opreme po potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz fondova EU. Potpisivanjem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz fondova EU započinje projekt u dijelu projektiranja i izgradnje mreže za koju je pretpostavljeno da bi trajala 6 odnosno 18 mjeseci (ukupno 2 godine). Moguća su određena odstupanja ovih rokova ovisno o postojanju žalbi u procesu javne nabave, te o pojavljivanju i brzini rješavanja imovinsko-pravnih problema. Na kraju projekta izvršila bi se i vanjska revizija projekta te izradilo završno izvješće projekta. Djelovanje nove otvorene širokopojasne mreže započelo bi 24 mjeseca nakon prijave projekta na Poziv i završenog ugovaranja financiranja.

6.4.1.1 Organizacijska struktura projekta

Za potrebe upravljanjem projekta bit će formirana posebna projektna organizacija. Organizacijska struktura projekta sastojat će se od Projektnog ureda („Project office“) i Upravljačkog odbora projekta („Project steering committee“). Projektni ured bit će smješten u postojećim uredima NP-a. Projektni ured čine:

• Voditelj projekta odgovoran za ukupno upravljanje projektom, te pravovremeno izvršenje svih procesa nabave, ishođenja potrebnih dozvola i suglasnosti (internih i vanjskih) te za koordinaciju s predstavnicima NP-a, nadležnim ministarstvima, državnim agencijama i drugim sudionicima u projektu (npr. predstavnici medija, HOK, HGK, budući korisnici),

• Voditelj projektnih financija odgovoran za upravljanje projektnim proračunom, interno i vanjsko izvještavanje, planiranje novčanih tijekova te koordinaciju s financijskim institucijama (npr. banke, osiguravajuća društva), revizijom i nadležnim ministarstvima i državnim agencijama,

• Glavni nadzorni inženjer odgovoran za provedbu stručnog nadzora građenja prema Zakonu o gradnji (NN 153/2013) i Pravilniku o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera,

• Projektni administrator odgovoran za projektnu administraciju i izvještavanje, upravljanje projektnim uredom i nabavom za ured te koordinaciju sa službama i odjelima NP-a.


KONAČNA VERZIJA


Projektni ured operativno prati izvođenje projekta, te će se sastajati najmanje jednom mjesečno, a po potrebi i češće. Prva tri člana projektnog ureda sudjeluju i u radu Upravljačkog odbora projekta. Osim njih, u Upravljačkom odboru projekta nalaze se i dva predstavnika NP-a. U Upravljačkom odboru projekta sudjelovat će i predstavnik odabranog privatnog partnera.

6.4.1.2 Odabir rukovodstva projekta

Voditelja projekta odabrat će NP prema Pravilniku o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektima (NN 85/15). S obzirom da NP nema vlastitog iskusnog voditelja projekta koji zadovoljava uvjete koje postavlja gore navedeni Pravilnik, isti će biti odabran putem javne nabave usluga upravljanja projektom ili će biti zaposlen na određeno vrijeme (za vrijeme trajanja projekta) putem javnog natječaja. Voditelj projektnih financija i projektni administrator biti će odabrani/zaposleni na isti način kao i voditelj projekta. U slučaju da rukovodstvo projekta bude odabrano kroz pružanje usluge upravljanja projektom od strane vanjske tvrtke, u odabiru iste posebna pažnja bit će dana činjenici da odabrana vanjska tvrtka neće moći biti vlasnički niti poslovno povezana sa niti jednim od postojećih operatora. Na ovaj način bit će uklonjen bilo koji mogući sukob interesa koji bi se inače mogao pojaviti, te će biti omogućeno efikasno upravljanje projektom.

6.4.2 Pregled projektnih faza

Izgradnja širokopojasnog infrastruktura provest će se u dinamici koja ovisi o razdoblju potrebnom za dovršenje PRŠI-a. Stoga je kao početna točka uzet početak u kojem je dovršen i usvojen PRŠI.

Tabela 6.45 Okvirni terminski plan

Godina 2018 2019 2020 2021 2022

Četvrtina godine III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II

Izrada PRSI i investicijske dokumentacije

Odabir izvodača ili privatnog partnera

Izrada projektne dokumentacije

Prijava projekta na natječaj za sufinanciranje iz fondova EU

Izgradnja širokopojasne infrastrukture

Nadzor

Izdavanje uporabne dozvole i upis infrastrukture u katastar


KONAČNA VERZIJA


PRILOG 1:

UL-PRO-TB-INTS-Prilog_1_PRSI_Krizevci_rezultati_mapiranja_datum_izrade(20180629)_final

Documents

Načrt plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa · PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA na području Grada Križevaca, općine Gornja Rijeka, Kalnik,