Nase Starine VII - Stecci u Oplicicima

7/25/2019 Nase Starine VII - Stecci u Oplicicima

1/10

EFIK BELAGI

STECI U OPLIIIMAOpliii su vee seosko naselje u Dubravama

koje je smjeteno u podruju izmeu rijeke Bregave i ceste StolacMostar, upravo izmeu selaPrenja, Crnia i Domanovia, oko 12 km jugoza-padno od Stoca. Od mjesta Podkosa na cesti Sto-lacMostar juno se odvaja seoski kolski put ko-ji m se za 45 minuta ho da doe do nove zg ra de

Na lokalitetu Ploe, na zemlji porodica Hardomilja i Jeftia, oko 200 m juno od puta koji pro-lazi pored kole i crkve, na humci i na gredi kojase od nje zapadno sputa prema potoku, situiranaje ne kr op ol a od uku pn o 61 steka. Vei broj st eaka je utonuo u zemlju i nagno se. Inae su skorosvi postavljeni u pravcu zapadistok i u redovimakoji stoje okomito na tu liniju. Jedan odvojak se-oskog puta presjekao je nekropolu, a osim togauza same steke sagraene su etiri kue Hardomilja koje su pokvarile izgled i cjelinu nekro-pole a vjerovatno i unitile izvjestan broj spome-nika.

Prilae se skica terena i rasporeda steaka ne-kropole.

Najprije bih elio da dadem osnovne podatkeo najinteresantnijim spomenicima. Pri tome pola-zim od istonog i najistaknutijeg dijela nekropole.

Kao broj 1 zabiljen je dosta dobro obraen iouvan veliki sanduk (165 X 108 X 48 cm) sa po-stoljem (240 x 182 x 20 cm). Na junoj bonojstrani ovaj spomenik ima urezan natpis koji glasi:

1 Dr. iro Truhelka, Starobosanski natpisi, GlasnikZemaljskog muzeja Sarajevo, 1895 god., 260; W,issenschaftliche Mitteilungen III, 437 i V, 227.

Osnovne kole i centra sela. Tu je bogato vreloive vode Petrovnik koje za ovaj kraj znai veo-ma mnogo. U neposrednoj blizini se na vie mjestau grupama i grupicama nalaze srednjevjekovninadgrobni spomenicisteci iju sam evidenciju iobradu obavio u aprilu 1957 godine.

Broj 2 je ogromna ploa koja na gornjoj, vo-doravnoj strani ima plitko plastinu borduru odpovijene linije sa trolistovima.

Spomenik broj 3 je vrlo slina ploa (232 X203 x 50 cm) koja osim bordure ima plitko pla-stian tit sa maem ispod njega.

Pod brojem 4 oznaen je prevrnuti sljemenjaksa postoljem koji na eonim stranama ima stilizi-rane krstove, a na vidljivoj bonoj strani ispodkrova prua mu se friz od povijene linije sa troli-stovima. Spomenik je vrlo lijepo oblikovan i obra-en. (Sl. br. 3).

Spomenik broj 5 je dobro obraen i ouvanveliki sa nd uk sa pos toljem, kl es an tak o da imadvije visine. Oito je klesar takvim oblikom elioda istakne kako pod tim stekom lee dvije bliskeosobe. Sanduk je prema dolje neto ui. Dimen-zije su mu: duina 185 cm, gornja irina 143 cm,vi sine iznose 55 i 70 cm. Postol je izlazi na svestane oko 20 cm. Na istonoj eonoj strani urezan

je ovaj na tpi s:

Ovaj natpis se nastavlja na vodoravnomispustu postolja sa iste strane:

. Natp is je objavio Tru helk a,a po njemu i Stojanovi.2 (Sl. br. 4).

Broj 6 je steak u obliku sanduka postavljenogna odvojeno postolje (143 x 66 x 81 cm). I ovajsanduk je prema dolje suen, danas je nagnut idjelomino oteen. Inae je bogato ukraen. Na

junoj bonoj st ran i plas ti no je pr ikaz ana fi guraivotinje koja ima naglaenu grivu i dugaak,gore i naprijed zavinut, rep. Figura najvie pod-sjea na lava. Pri vrhu te strane kao i niz verti-kalne bridove tee okvir od cikcak linija, od paralelograma, kosih paralelnih linija i jo nekih

Nae starine VII145

(Sl. br. 1).

Na zapadnoj eonoj strani plastino je prikazanascena u kojoj lav nap ada na srn u koju s dru gestrane goni pas. Iznad scene je urezan ovakavnatpis:

Natpi se i scenu sa lavom objavio je Dr. iro Tru helka 1895 god.1 Od tada do danas su neka slovaoteena, kao, napr., prva slova natpisa sa zapad-ne strane. Inae je natpis tada dobro proitan.(Sl. br. 2).

10

I

2 Dr. . Truhelka, Isto tamo,, 262; Wiss. Mitt. V,279; Lj. Stojanovi, (Stari srpski zapisi i natpisi, knj.III, br. 4812).


2/10

Skica terena i rasporedasteaka nekropole

146


3/10

koje se zbog oteenosti danas teko raspoznaju.Na tri mjesta, odozgor do figure lava, sputaju seplastine vrpce od kosih paralelnih linija. (Sl. br.5). Suprotna bona strana se vrlo malo vidi izgleda da i ona ima takav isti okvir, bez figurelava. Istona eona strana ima takav i jo neto

bo ga ti je st il iz ir an okvir i unutar ovoga pl as ti noprikazanu figuru ptice sa prilino istaknutom gla-

vom, sa du ga k im no gam a i kratkim (kusastim)repom. Ispod ptice kao da su predstavljena dvazavretka etinarskog drvea. Ispod kljuna pticekoso prua se relativno dugaka tanja vrpca ijeje znaenje teko objasnit i.

Brojem 7 oznaen je nizak sanduk na postoljukoji na uspravnim stranama ima vrlo plastinupovijenu liniju sa trolistovima. Odozgor, sa vo-doravne strane, spomenik ima dvije plastine sti-lizirane rozete i natpis koji glasi:

.3 Je dn a rozet a se sastoji od etir i rom boina li sta u kr ug u, sa do da cima iz meu listova,i od krunog vijenca od izlomljenih cikcak linija,odnosno od trouglova sa takicama unutar ovih.Druga rozeta se sastoji od tordiranog krunog

vi jenca, unutar kojega su dva si me tr i na isjekanaznaena sa nekoliko pari koncentrinih radi

jusa. Ostale po vr i ne kruga su is pu nj ene snopo-vi ma pl as ti nih pa ralel ni h vrpca. Po sr ed in i gor-nje plohe, izmeu rozeta, urezana je linija koja

bi tre balo da znai da se radi o dv os tr uko m gr ob u(grob za dvije osobe). (Sl. br. 7.).

Odmah do ovoga je spomenik broj 8 u oblikusanduka bez postolja. Na vodoravnoj strani mutee plastina bordura od povijene linije sa tro

listovima, a unutar ove je etverouglast tit samaem ispod tita. Ukras se danas vrlo malo ras-poznaje.

Brojem 9 oznaen je nagnut i potkopan san-duk koji na uspravnim stranama ima plastianfriz od povijene linije sa trolistovima.

Kao broj 10 oznaen je mali sljemenjak sapostoljem (84 x 38 x 79 cm), orijentacije sjeverjug, koji pr i dn u kr ovnih pl oh a ima pl as ti n uvr pc u koja se u toj visini pr ot e e i pr ek o eonihstrana.

Spomenik broj 11 je u obliku sanduka koji jeznatno utonuo u zemlju. Friz mu je veoma ispupena jednostavna vrpca koja daje utisak kao dase radi o sanduku na kapak. Sa gornje stranese vidi dio stilizovane rozete krsta.

Broj 12 je steak u obliku znatno utonulogsljemenjaka sa frizom od plastine povijene linijesa trolistovima koji se protee preko svih usprav-nih strana.

Broj 13 je spomenik u obliku vrlo dobro obra-enog i ukraenog sljemenjaka sa postoljem koji

je prema dol je neto ui (130 x 54 odnosno 44 x109 cm). Ovaj spomenik na svim uspravnim stra-nama ima trostruko urezane arkade sa lukovimai u ovima po jedan povelik plastian ljiljan. eo-ne strane uz ivice imaju vrpce od elipsasto i vi-jug ast e povi jenih lini ja a u sa mo me za ba tu ro-zetu od vie listova. Iznad arkade na zapadnojeonoj strani luno tee natpis:

koji se na vodoravnom dijelu postolja

iste str an e nast avlj a: . (Sl. br. 8,9 i 10).4

3 Dr. . Truh elk a, Isto tamo , 261; Wiss. Mitt. V,278.

4 Ovaj n atp is nije bio dos ada poznat . Mislim danije mogao biti ni uoen jer je dobrim dijelom bioobrastao brl janom. Ni ja ga pr i l ikom rada na terenu1957. g. nisam mogao vidjeti. Tek u ljeto 1958 g., kadasam uime Turist ikog saveza BiH angaovao prepara

Sl . 1 Juna bona stranaspomenika br . 1

147


4/10

Sl . 2 Zapadna eona strana spomenika br . 1

Broj 14 je znatno utonula ploa sa frizom odpovijene linije sa trolistovima.

Brojem 15 obiljeen je spomenik u obliku san-duka sa postoljem, koji na uspravnim stranamaima friz od povijene linije sa trolistovima.

Brojem 16 obiljeen je utonuo sljemenjak safrizom na uspravnim stranama, istog izgleda kaokod br. 15.

Kao broj 17 zaveden je sanduk sa frizom kaoi kod br. 11.

Broj 18 je sanduk koji sa zapadne eone straneima vrlo irok plastian friz od povijene linije satrolistovima koji se, meutim, od zaraslina jedvaprimjeuje.

Brojem 19 obiljeena je ploa prosjenih di-menzija koja na vodoravnoj strani ima plastinustiliziranu rozetu. Ornamenat se sastoji od etirispojena srcolika dijela i unutar ovih takoer srcolike ukrasne dodatke. (Sl. br. 11).

Broj 20 je visok, dobro obraen, ali utonuo ineto nagnut visoki sanduk, koji na uspravnimstranama ima plastian friz od povijene linije sa

trolistovima a sa june bone strane jo ispodfriza ima scenu u kojoj dvojica lovaca na konjimakopljima gaaju jelena kojega progone kerovi.S druge strane je prikazano kolo mukaraca kojese slabo vidi.

Kao broj 21 oznaen je visoki sanduk koji navo do ra vn oj st rani ima dva vr lo pl as ti n a po lu-mjeseca.

Pod brojem 22 oznaen je vrlo slian sanduk,sa istim motivom kao i broj 21.

II

U neposrednoj blizini nekropole Ploe naaosam steaka na nekoliko mjesta, pa i o njima da-jem os no vne podatke :

Oko 60 m sjeveroistono od krajnjih zapadnihsteaka opisane nekropole, u ravnici, pokraj sa-moga potoka koji nastaje od vrela Petrovnika,lee 4 utonula sanduka bez ukrasa, prosjenih di-menzija i orijentacije u pravcu zapadistok.

S druge strane potoka, oko 100 m dalje odatlena zapad, na njivi koja se obrauje, lee jo 4

steka vrlo slinih osobina. Na jednome od njihvidi se pl ast i an du ga a k ma na vo do ra vn ojstrani.

Oko 60 m zapadno od prethodne skupine ste-aka, odmah ispod zgrade damije, nalazi se osa-mljen spomenik u obliku krsta sa pripadajuimmu sandukom sa postoljem. Krst je sa zapadneire strane ukraen urezanom bordurom od cikcak linija i sa nekoliko takoer urezanih rozeta.

tora Zemal jskog muzeja Antu Kuana da za Turi-s tiku iz lobu na Velesajmu u Zagrebu napravi odl jevovoga s teka, natpis je otkriveni; Da bi napravio gip-

sani odl jev, Kuan je morao is jei i odstranit i brl jan.kojom pri l ikom je otkr io natpis. Neto kasni je izaaosam na teren i uzeo potrebne podatke i fotosnimkena tp i sa .

I u produenju dalje, oko 100 m zapadno oda-tle, na brijegu iznad damije koji se zove Mejdan,pored puta nalazi se jedan osamljen steak uobliku deblje ploe koja na uspravnim stranamaima plastian friz od povijene linije sa trolisto-

vima, a na vo do ra vn oj strani u 4 ug la im a 4 sl abovidl jive st ili zi ran e rozete, te kroz sr ed inu dui-nom vrpcu od parjene linije sa trolistovima.

Na putu i pokraj ovoga, kod kole i crkve, sve-ga oko 150 m sjeverno od nae nekropole Ploe,

nabrojao sam 20 steaka, veinom sanduka i netoploa, nagn uti h, uton ulih i oteenih. Od toga

br oj a bilo je 6 ploa u gr ob lj u po re d pu ta , me unovijim grobovima, a jedan je pretvoren u koritokod Petrovnika. Jedna ovea ploa na vodorav-noj strani ima borduru od povijene linije sa tro-listovima i unutar ove pravougaoni tit sa maemispod njega. Na titu se nalazi plastina etverolisna rozeta. U blizini te ploe, samo s druge stra-ne puta, nalazi se veliki krst, bez ploe, (visina250, irina 51 odnosno 102, a debljina 37 cm). Ori-

jentiran je ka o i dr ug i spomenic i. Sa istone, i restrane krst ima borduru od kosih paralela, gore

u sredini stiliziran krstrozetu u krunom vijencu,a na krajevima poprenih krakova po jednu etverolisnu rozetu. (Sl. br. 12). S druge ire strane ovaj

148


5/10

spomenik ima gore esterolisnu rozetu, a na kra-je vi ma po pr e ni h kr ako va jo po jed nu tak vu alimnogo manju rozetu. Jedan steak samo jednimsvojim bridom viri iz kolovoza puta vidi muse fragmenat lijepo raenog friza od povijene li-nije sa trolistovima. Blizu je i jedna ploa nakojoj su nekada bili ukrasi; oni se danas vie neraspoznaju. Tu u neposrednoj blizini, ivicom sa-moga puta ima grobova bez steaka (vide im se

be dr en ic e ploe) i pr eost al ih og ra dn ih komenova .Pretpostavljam da je ovuda bilo mnogo vie ste-aka koji su kasnije uniteni.

Oko 200 m istono od kolske zgrade, na bri-jegu koj i se zove a rk ov in a, me u st ab li ma smo-kava i okotima loze, vidio sam 3 steka u oblikusanduka, dobro klesana i ouvana. Na jednomena vodoravnoj strani ima plastino prikazan mo-tiv pravougaonog tita sa maem ispod njega, ana drugome se jedva zapaa motiv od povijene

linije sa trolistovima.

Otprilike 400 m sjeverno od kole, na njivizvanoj Jelaa, nalazi se nekropola sa 6 sanduka(3 sa postoljem), orijentacije sjeverjug, vrlo do-

bre ob ra de i ouvanosti . Jed an od ti h sa nd uka sapostoljem (162 x 100 x 60 cm) ima plastian frizod povijene linije sa trolistovima na svim usprav-nim stranama. Osim toga, na istonoj bonojstrani taj spomenik ima plastino prikazano kolosa 7 figura naizmjenino mukih i enskih. Napoetku i na kraju kola su mukarci. Jedan odnjih dri uzdignut ma, a, ini se, i drugi tako-

er. Ruke figura su uzdignute i kao da u njimadre po jedan struk ljiljana (?). Stopala su imokrenuta na desnu stranu, gledajui od spomenika.

Sl. 3 Istona eona strana spomenika br. 4

Sl. 4 Istona eonastrana spomenika

br . 5

149


6/10

Sl. 5 Ju na bo na st ra na spome nika br. 5

Na glavama su im kape kao kacige, ali bez ilja-stih zavretaka. Na sjevernoj eonoj strani togaspomenika plastino je predstavljena scena lova:lovac na konju, jelen i pas koji tri prema jelenu.

*

Od mjetana sam doznao da u blizini Opliia nema vie steaka. Od njih sam doznao i toda se odavna pria kako je na mjestu dananje

Na podruju Opliia imamo ukupno 102 steka, od kojih 57 sanduka, 37 ploa, 6 sljemenjakai 2 krsta. Ranije ih je bilo mnogo vie ali su oni

vremenom uni te ni i up otr eb lj en i ka o gr ae vin-ski materijal. Preostali steci su dijelom nagnuti,utonuli u zemlju, a i oteeni su. Meutim, pri-mjeuje se da su dosta dobro bili obraeni a iznatan broj ih je ukraen. Od ukupnog brojaukraena su 32 komada, ili 31%, to je relativnodosta velik procenat. Skoro svi spomenici Opli-ia (osim nekoliko iznimaka) orijentirani su upravcu zapadistok, kako je to i inae najeisluaj, i poredani su u redove okomito na tu li-niju.

Po svim okolnostima za nas je najznaajnijanekropola Ploe, pa emo se kod nje najvie i za-drati. Ova nekropola danas ima ukupno 61 ste-ak, od ega 28 ploa, 27 sanduka i 6 sljemenjaka.

Nije sigurno da nisam neki sanduk ubrojao uploe zato to se, zbog utonulosti u zemlju, u sva

Sl. 6 Iston a eona st rana spom enik a br. 6

damije bilo manastirite sa kojega su ostacikamena od starih zgrada upotrebljeni u gradnjususjednih kua. Nisu mi znali rei zato im se

voda zove Pe trovn ik. Ra sp itu ju i se za mjestogdje su se mogli usijecati steci, za kamenolom,zakljuio sam da je to najvjerovatnije bilo neko-liko stotina metara juno od nae glavne nekro-pole, na mjestu koje se zove Hrsovac.

kom sluaju nije moglo ustanoviti tano stanje.Ovdje je sigurno ranije bilo vie spomenika; onisu uniteni od strane ljudi koji nisu bili svjesninjihove vrijednosti. To se moe zakljuiti po okol-nosti da danas nemamo jednog steka sa natpi-som,, koji je prije 66 godina vien, 5 po tome to

se na steke i danas nagre korov sa okolne obra-dive zemlje, to se oni zagru zemljom, prljaju,itd. Iz priloene skice vidi se da su steci Ploaorijentirani u pravcu zapadistok i da su pore-dani u redove. Osim toga, vidljivo je kako je ve-ina spomenika grupisana od broja 15 pa dalje,a da su, osim toga, stvorene dvije grupe jednana vrhu i krajnjem istonom dijelu nekropole odukupno 7 spomenika (ne raunam onaj sandukkoji se sjeverozapadno veoma odvojio od nje, jermislim da nije in situ), a onda druga od 14 spomenika, od broja 5 do broja 14 koju je presjekao

5 Dr. . Tru he lka , Isto tamo, Wiss. Mitt. V, 278.

150

III

RAZMATRANJA I ZAKLJUCI


7/10

put: Mislim da kronoloki nekropola poinje baod istonog kraja, onom malom grupom u kojoj

je na tp is kn ez a Ra divoja Vlatkovia.

Skoro svi steci ove nekropole su relativnoveih dimenzija, od vr lo dobr og su ma te rij al a(tvri vapnenac) i paljivo su klesani. Po tim oso-

binama on i uvel ik o podsjeaju na st eke okolice

Stoca6 (Radimlja, Podgradinje), kao i na one uistonoj Bosni, naroito oko Rogatice. Veoma ri-

jetko ;se vidi ta ko ob li ko va n st e ak ka o to jebr oj 5 koj i je oito ta ko zv ani dv os tr uki gr ob .

Ukupno su ovdje ukraena 22 spomenika, toprema itavoj nekropoli iznosi 36%. To je rela-tivno veoma veliki procenat. Neki steci su prevr-nuti, a neki zarasli i utonuli pa im se ne vide svestrane. Na tim stranama koje se danas ne videmoglo bi biti jo ukrasnih motiva. Najei jemotiv povijena linija sa trolistovima u vidu frizana uspravnim stranama sanduka i sljemenjakaili bordura na vodoravnoj strani sanduka, kojapredstavlja klasian motiv hercegovakih steakauopte (javlja se na 12 spomenika). Zatim dolazerazne plastine vrpce i okviri uspravnih stranaod razliito stilizovanlh linija i geometriskih liko-va. Na 2 sa nduka se ja vl ja ju po 2 pl as ti na po lu-mjeseca, isto tako na 2 spomenika vidimo tit samaem, itd. Zanimljive su stilizacije rozetakrstovana spomeniku broj 4 koje su veoma paljivo crta-ne i klesane. Takvih stilizacija imamo svega ne-koliko primjeraka: na Radimlji,7 na Blidinju,8 Bo Sl. 7 Vodoravna strana spomenika br. 7

6 A. Benac , Rad imlja, Saraje vo 1950; . Belagi,

Steci u Gornjem Hrasnu, Nae star ine VII.7 A. Benac, Isto tamo, tbl. XVII, sl. 35, tbl. XX,sl. 42 i 43, tbl. XXV, sl. 52 i 53.

8 . Belagi, Steci na Blidinju, Jugoslaven, akade-mija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1959, str. 19, sl. 11.

Sl 8 Istona eona i junabona s t r an a spom enika br. 13

151


8/10

Sl. 9 Zapadna eona strana spomenika br. 13

l junima9 i na Nekuku. 1 0 Neobino su zanimljivei stilizacije rozeta na spomeniku broj 7 koje jeklesao Gruba. Takve rozete vidio sam jo samou Boljunima koje sam pripisao takoer majstoruGrubau. 1 1 Sljemenjak sa arkadama i ljiljanimau njima predstavlja u izvjesnom smislu jedinstvenspomenik. Slian ovome je samo jedan sanduk uBoljunima koji na uspravnim stranama ima tako-er arkade sa ljiljanima.12 I na jednome i na dru-gome se potpisao kova Gruba. Originalni su iukrasi na spomenicima broj 1 i broj 6. Na prvo-me je predstavljena scena sa lavom i srnom koja

je je din st ve no ko mp ono va na . To je Gr ub a ev o dje-lo. Natpis kae da se radi o lavu. Takva ista ivo-tinjska figura prikazana je i na stecku broj 6.Nema razloga da i nju ne tretiramo lavom i da

je ne pr ipi e mo Gr uba u . Ova ok ol no st nam om o-guuje da takve i vrlo sline ivotinjske figureu Boljunima, pa i u Nekuku, kod Stoca, smatramodjelom kovaa Grubaa. To jo jedanput nesum-njivo potvruje da je Gruba, pored Boljuna,moda najvie djelovao u Opliiima, a svakako

9 . Belagi, Boljuni.10 . Belagi, Steci na Nekuku, (Glasnik Etnograf-

skog muzeja Beograd 1958, 155174).11 . Belagi, Boljun i.12 Ibid.

Sl. 10 Drugi dio natpisa na zapadnoj eonoj s tranispomenika broj 13

Sl. 11 Ukras na vodoravnoj s trani spomenika br. 19

da je u njegov djel okru g spa dal a ira okolicaStoca. Ako je predstava lava na spomeniku broj6 Grubaevo djelo, onda je taj isti majstor klesaoi pticu na eonoj strani toga spomenika koja kaomotiv predstavlja jedinstvenu pojavu na dosadapoznatim stecima. Ovaj motiv je teko objasniti.Meni se najvie ini da se ovdje radi o pticienkikoja kao da prenosi slamke i iblje i pravi gni-je zd o na vri ka ma e ti na ra. Dakle, nek a vrstasimbolike majinske brige. To jasno pokazuje ko-liko je invencije imao ovaj na istaknuti umjet-nik.

Naprijed sam naveo 4 steka sa natpisimakoja sam evidentirao. Tri je objavio Truhelka idobro ih je proitao. Truhelka je objavio jo je-dan natpis iz Opliia, ali se taj sada nije mogaopronai. 13 Vjerujem da je ili uniten ili zemljomzatrpan. Taj natpis glasi:

Ranije sam naveo da zemljite na kome je naanekro pola pri pad a porodici Ha rdomil ja. U vezis tim napominjem da su Vlasi Hardomilii u Sred

152

13 Dr. . Truhelka, Isto tamo, 261.


9/10

njem vijeku ivjeli u okolici Ljubukog.14 Takose u jednoj povelji iz 1434 godine kao svjedok na-vodi i knez Vuk Rupi iz vlakog nase lja Hardomilja.15 I danas se oko 5 km juno od Ljubu-kog nalazi selo Hardomilje.

Opliii odvajkada spadaju u veliko plodno

podruje Dubrava. A Dubrave su bile srednjevjekovna upa koja se prostirala na zapad sve doNeretve. Prvi spomen ove upe datira od Dukljanina. 1 6 Iza toga ona se spominje 1285 godine. 17 Po-lovicom XV vijeka Poitelj na Neretvi nalazio seu sastavu upe Dubrava. 1 8 Rekao bih da su Opli-ii bili centar upe Dubrava. Na takvu pretpotavku upuuje i okolnost da se ba u Opliiimasahranio najbolji mu u Dubravah. Osim toga,tu se nalazi za itav kraj znaajno bogato vreloPetrovnik koje je sigurno bilo jedan od najva-nijih uslova veeg naselja. Petrovnik je vjerovatnodobio svoje ime po Petru, moda po svetome Pe-

tru. Predanje o rnanastiritu na mjestu gdje jesada damija, u neposrednoj blizini Petrovnika,upuuje na misao o crkvi koja je bila posveenaapostolima Petru i Pavlu. Zbog svega toga videse i razlozi pojave nekropole steaka u Opliii-ma i to nekropole na kojoj su steci veliki, lijepoklesani i bogato ukraeni, te na kojoj 5 steakaimaju natpise.

Ve sa m re ka o da je na naoj ne kr op ol i dje-lovao majstor Gruba. Upravo se moe tvrditi da

je na jvani je st e ke ove ne kr op ol e klesao Gr uba .Vjerojat no nj em u i njegovim sa rad ni cima pripa -da i najvei broj spomenika Opliia. 19 U radnji

Boljuni pokuao sam da dokaem kako je ovajumjetnik ivio i radio polovicom XV vijeka. Kaoargumente za to upotrebio sam steak sa nekropoleu Boljunima iji se natpis odnosi na Taraha Boljunovia, oca vlakog katunara Milia, koji se udubrovakim dokumentima spominje 1477 godi-ne,2 0 i steak broj 1 nekropole u Opliiima sanatpisom koji se odnosi na Radivoja Vlatkovia,ve likaa iz Du brava koji se spomin je u neko likopovelja oko sredine XV vijeka.21 Slinost motivai njihove obrade sa Boljunima i sa Radimljom od-reuje i nau nekropolu u isto vrijeme sa ovim

14 M. Vego, Nasel ja bosanske srednjevjekovne drave, S a ra jevo 1057, 119 i 127.

15 M. Vego, Isto tamo, 119.16 Ibid., 13 i 147.17 Ibid.,18 Ibid., 14.19 Dr. . Truhelka, Isto tamo, 260.20

B. Hrabak, Pri log datovanju hercegovakih s teaka, Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo, 1953, 326;. Belagi, Boljuni

21 Dr. . Truhelka, Isto tamo, 260261.

Sl . 12 Istona strana krsta kod kole

dvjema. Na taj period nas upuuju i karakteristikeslova u natpisima Opliia. Napr. oblici slova nasteku Radivoja Vlatkovia potpuno odgovarajuslovima steka Taraha Boljunovia iz Boljuna, 22

to je istovremeno i dokaz da se Gruba bavio ipisanjem i izradom natpisa, odnosno da su obadvanatpisa njegov rad. Oblici slova na steku VukiaVukia i njegove ma jke ini mi se da su zn akda je taj steak neto mlai od steka RadivojaVlat kovia. Sve okolnosti, da kle, govore da nekr o-polu u Opliiima moemo staviti u XV vijek, anije iskljueno da ona ulazi i u koji decenij XVIvi jeka .

22 . Belagi, Boljuni.

153


10/10

DIE GRAB DENK MALE R STEC KEN IN OPLI CICI

In der vorliegenden Arbeit gibt der Autor die Re-

sultate seiner Untersuchungen mit telal terl icher Grab-

denkmler in Oplicici bei Stolac in der Herzegowina,

die im Jahre 1957 ausgefhrt wurden, bekannt.

lm ersten Absatz sind Daten ber die interessan-

testen Denkmaler der Hauptnekropole Ploce angefhrt,

wo sich insgesamt 61 Stecak befinden. Der Autor

legte dem Text eine Situationsskizze der Denkmler

bei, von den wichtigsten auch die Ornamente und

Symbole, whrend von den Inschriften auch photo-

graphische Aufnahmen beigefgt wurden.

Im zweiten Absatz wurden Daten ber Stecak

aus der unmittelbaren Nhe der Nekropole Ploce an

gefhrt, wo sich insgesamt 51 Stck befinden.

Im dritt en Absat z bespri cht der Auto r das im

ersten und zweiten Absatz angefhrten Material, ins-

besonde rs die Reliefmotive der Grab mle r, die er

erklrt sowie auch einige Rckschlsse ber ihren

Kunstwerk und deren Meister gibt, und bestimmt zum

Schluss die Chronologie dieser Denkmler.

Den Grundformen entsprechend sind in der Haupt

nekropole 28 Platten, 27 Kisten und 6 Sarkophage vor-

handen. Beinahe al le Grabdenkmler dieser Nekro

pole sind in Richtung West-Ost orientiert und wurden

in Reihen, die senkrecht zu dieser Richtung ste

en, angeor dnet. Sie sind von verhltn issm ssig gros

sen Dimensionen, bestehen aus hrterem Material und

sind gut behauen. Auf Grund des Prozentsatzes der

verzierten Denkmaler (36/o), gehrt Ploce zu den be-

deutsamsten Nekropolen von Bosnien und der Herze

gowina. Auch die Tatsache, dass sich hier 4 Inschrif-

In this article the author describes his results of

his investigations concerning mediaeval tombstones at

Oplicici ih Herzegovina.

In the chapter I the author writes about the most

interesting tombstones of the main necropolis called

Ploce which consists of 61 tombstones. He encloses

their scheme and for the most interesting ones he

encloses their ornaments, symbols, inscriptions andtheir photos too.

In the chapter II he gives us details of 51 tomb

stones not far from the necropolis Ploce.

In the chapter III the author analyses the scien

tific material of the first two chapters. He is espe

cially interested in relief motives of tombstones, ex

plains them concluding with their artistic importance

and their unknown hewers (sculptors). At last he en

closes the chronology of the tombstones at Oplicici.

There are 28 plates, 27 chests and 6 ridges in the

main necropolis. Most tombstones are oriented in the

west east direction. They are of relatively large

dimensions and made of hard material. Some tombstones are well decorated (36/o of them), so artists

consider Ploce as the most important necropolis in

ten befinden (frher bestand noch eine hier) ist ein

Zeichen ihres relativ hohen geschichtlichen und knst-

lerischen Wertes.

Die haufigste dekorative Verziehrung ist die plastische gewundene Linie mit dreiteiligen Blttern die

als Fries der senkrechten oder als Bordure der hori

zontalen Seiten der Stecak auftritt . Zu den interes-

santesten Symbolen gehren die stilisierten Kreuzro-

setten. Originell sind die Reliefmotive auf den Denk-

malern 1 und 6, an denen die Szene mit dem Lwen

und dem Reh, ferner des Lwen allein und des Vogels

zu sehen ist.

Der Autor schreibt diese Motive dem Steinmetz

Grubac zu. Das Motiv mit dem Vogel erklrt er als

Symbol mtterlicher Frsorge, indem es sich wahr-

scheinlich um ein Weibchen handelt, das ein Nest inden Gipfeln von Nadelbumen baut. Das Motiv der

Arkaden mit den stilisierten Lilien in ihnen, das auf

dem Denkmal Nr. 13 zu sehen ist, fand der Autor nur

noch auf einem Stecak in Boljuni bei Stolac.

Nach der Meinung des Autors wurde die Mehrzahl

der Denkmler in Oplicic vom Meister Grubac gear-

beitet, der in der Mitte des XV. Jahrhunderts in Bo-

ljuni ttig war. Auf Grund von Analogien der Orna-

mente mit anderen Nekropolen, die bereits datiert

sind, stellt der Autor die Denkmler von Oplicic in

das XV. Jahrhundert, und meint, dass einige Denk

mler auch noch in die ersten Dezennien des XVI.

Jahrhundert s bergehen.

Bosnia and Herzegovina. The fact that it has four

inscriptions is very important, for it is a sign of its

great historical and artistic worth.

There are many ornaments of various kinds, but

a plastic line with three leaves as a border of its

horizontal sides is decorative ornamentation mostly

used. The cross rosettes are their most interesting sym

bols. The relief motives of the mon ume nts 1 and

6 are very original and there scenes with a lion and

a deer, a lion and a bird can be seen. The author

believes that these motives are hewer Grubas's work.

He explains the motive with a bird (it makes its nest

at th e top of an ever gre en tree) as a symb ol of

mother's love and care. The motive of arcades and

lilies is seen on the monument number 16. The author

saw the same motive on a tombstone at Boljuni near

Stolac.

Most tombstones are made by Grubac, the hewer

who had lived and worked at Boljuni in the middle

of the X V-th century . Comp aring orn amen ts with

other necropolis the author supposes that tombstonesof Oplicici had been made in the XV-th and some of

them in the first decades of the XVI-th century.

TOMBSTONES AT OPLICICI

154

Documents

Nase Starine VII - Stecci u Oplicicima