BUD ‘11./’12. 2

NAŠI ODLIKAŠI

Kao i svake godine, predstavljamo Vam naše odlikaše. Ovaj put, samo su djevojke, i to njih tri, postigle taj uspjeh, te smo im postavili nekoliko pitanja...

?

1. Koja je tajna tvog odličnog uspjeha tijekom školovanja? 2. Kakvi su tvoji dojmovi o dosadašnjem školovanju? 3. Koji ti je bio najteži predmet? Zašto? 4. Jesi li išla na natjecanje i koje si uspjehe ostvarila? 5. Koji su ti bili najbolji učitelji/učiteljice? 6. Hoće li ti škola i učitelji ostati u dobrom sjećanju? 7. Tko će ti najviše nedostajati? Zašto?

Helena Maljarić 1. Nema tu tajne... samo puno učenja i slušanja na satu. 2. Dosta dobri... Bilo je ponekad teško, no to nije ništa prema onome što me tek čeka. 3. Nema ni jednog predmeta koji mi je bio najteži, ali s matematikom nisam baš uvijek bila na ti... he-he. 4. Da, išla sam... No baš i nije bilo uspješno. 5. Ima ih dosta... Učitelj Ivan Jukić, učiteljica Maja, učitelj Igor i učitelj Mato... a tu je naravno i razrednica Željka Milušić. 6. Da, hoće i jako će mi nedostajati... 7. Prijatelji iz razreda (Dominik, Tonka, Luka...). Zato što su oni uvijek bili uz mene, a i uvijek su nas sve nas-mijavali. Helena Nemet 1. Pažnja na satu, marljiv rad i marljivo učenje. 2. Pa, dobri. 3. Pa, nije ih bilo, svi predmeti su bili podjednako teš-ki. 4. Jesam, nekoliko puta. Završila sam na županijskom natjecanju iz tehničkog i LiDraNu. 5. Svaki učitelj i učiteljica su bili dobri na svoj način, pa ne bih htjela nikoga izdvajati, ali bih htjela spomenuti svoju prvu učiteljicu Nadu Pavić jer sam uz njezinu upornost uspjela postati odlikašica.. 6. Naravno da hoće. 7. Prijatelji iz razreda. S njima sam provela devet godi-na u školi i puno toga smo prošli i učinili zajedno.

Valentina Nemet 1. Slušanje na satu i učenje kod kuće. 2. Dobri... učitelji odlično rade svoj posao i može se od njih jako puno naučiti, samo tko hoće slušati... 3. Nijedan, svi su bili podjednako teški i podjednako lagani. 4. Išla sam na županijsko natjecanje LiDraNo. 5. Mato Katalenić, Igor Barišić, Maja Vukadin, Ivan Jukić i Željka Milušić. 6. Naravno da hoće. 7. Nedostajat će mi moji prijatelji iz razreda i učitelji. Zato što se sa svojim prijateljima iz razreda družim devet godina, a učitelji će mi isto nedostajati jer kad odem u srednju tamo neće biti ovako ljubaznih i dob-rih učitelja.

Pripremila: Klaudija Šupuković

BUD ‘11./’12. 3

UVOD, SADRŽAJ, IMPRESSUM

IMPRESSUM

BUD - list učenika i djelatnika OŠ "Budrovci" - Godina XII - broj 12 - lipanj 2012. Izdavač: Osnovna škola “Budrovci”, Gupčev trg 8 www.os-budrovci.skole.hr U izradi, prikupljanju i odabiru literarnih i likovnih materijala sudjelovali su učenici naše škole zajedno sa svojim učiteljicama, odnosno razrednicima/razrednicama;

Glavni urednik: Igor Barišić, prof. Uredništvo: Antonela Jurić, Klara Maroši, Petar Maroši, Klaudija Šupuković, David Vladić (svi 5. r.), Katarina Ku-ric, prof., Tihana Moro-Vladić, prof., Ivan Jukić, prof., Željko Vurm Lektori: Tihana Moro-Vladić, prof., Vlado Markić, prof. Novinari: Ana Muhar, Matea Petrović (obje 7. r.), Barbara Kemec (6. r.), Antonela Jurić, Klara Maroši, Petar Ma-roši, Klaudija Šupuković, David Vladić, Petra Zetović (svi 5. r.), Ivan Maletić (4. r.) i drugi; Fotografije: Ivan Jukić, prof., Željko Vurm, Igor Barišić, prof. i drugi; Slika na naslovnici: “Šokac i šokica”, Helena Maljarić, 8. r. (linorez u boji) Računalna obrada i priprema za tisak: Igor Barišić, prof., Ivan Jukić, prof. Digitalna obrada fotografija u boji: Ivan Jukić, prof., Igor Barišić, prof. Naklada: 200 primjeraka Tisak: Tiskara Budrovci, Gupčev trg 21, Budrovci

Zahvaljujemo g. Velimiru Slobođancu na dugogodišnjoj potpori i nesebičnoj pomoći u izdavanju i tiskanju našeg lista.

Zahvalni učenici i djelatnici OŠ Budrovci

Još jedna školska godina bliži se svom kra-ju i stigao nam je novi Bud. Dvanaesti po re-du. Koncepcijski ove godine nismo puno mi-jenjali u odnosu na prošli broj, ali se svejedno dosta toga promijenilo. Naše višegodišnje tročlano uredništvo prošle je godine završilo svoje osnovnoškolsko obrazovanje, pa su ove godine na scenu stupile nove snage. Još su mladi i neiskusni, ali se trude i poletni su. I brzo uče. Sigurni smo da će svake godine po-sao koji obavljaju biti sve bolji i bolji, a time i naš Bud. I ove godine naši su učenici bili uspješni na natjecanjima. Plasmani na državna natjeca-nja već su nam postala uobičajeni, što nikako ne znači da ih ne cijenimo i da im se ne vese-limo. Učenici naše škole također su uspješni na državnoj razini i u sportu, o čemu možete ponešto pročitati i na ovim stranicama. I na kraju, posjećujte našu internetsku stranicu koju nastojimo održavati aktualnom i infor-mativnom, a planiramo ju i proširiti dodat-nim sadržajima.

Uredništvo

Naši odlikaši ······························································ 2

Uvod, sadržaj ····························································· 3

Razgovor s povodom - učitelj Stanko Tišma ················ 4

Naši djelatnici ···························································· 5

U našoj školi i oko nje ··········································· 6-14

Mala škola ······························································· 15

Naši maturanti ···················································· 16-17

Povijesni kutak ························································ 18

Putujemo svijetom ··················································· 19

1. razred ·································································· 20

2. razred ·································································· 21

3. razred ·································································· 22

4. razred ·································································· 23

PŠ Đurđanci ························································ 24-25

5.-8. razred ························································· 26-28

Svaštara ··································································· 29

Sport ······································································· 30

Učenička natjecanja ················································· 31

Vremeplov ······························································· 32

BUD ‘11./’12. 4

RAZGOVOR S POVODOM

RAZGOVOR S NASTAVNIKOM STANKOM TIŠMOM Povodom skorašnjeg odlaska u zasluženu mirovinu, razgovarali smo s nastavnikom tjelesne kulture

Stankom Tišmom koji je u našoj školi odgojio i pravilno usmjerio brojne generacije učenika. Zahvaljujemo mu ovim putem i u ime svih prošlih generacija učenika na svom uloženom trudu,

predanosti i strpljenju, te posebice na znanju koje je učenicima prenio, te mu želimo puno zdravlja i dugu i sretnu mirovinu.

BUD: Za početak, recite nam nešto o svom školova-nju? S.T.: Tijekom cijelog osnovnog školovanja i meni su moji roditelji neprestano govorili da trebam puno uči-ti, kako bih mogao upisati srednju školu i potom upi-sati fakultet, jer ću jedino tako uspjeti u životu. No svi znamo kako je teško zagrijati stolicu, kako mama i tata ne bi pali u nesvijest vidjevši moju završnu svjedodž-bu.

BUD: Kako ste se odlučili baviti baš ovim poslom, što Vas je najviše privuklo? Ljubav prema sportu i djeci koja su zanimljiva i krea-tivna.

BUD: Kakav odnos imate sa svojim učenicima? S.T.: Autoritarni odnos u nastavi: red, rad i disciplina. Odgojiti mlade ljude i učiti ih pravim vrijednostima, te međusobnom uvažavanju i razumijevanju.

BUD: Kakav je osjećaj dati učeniku jedinicu? S.T.: U svojoj dugogodišnjoj praksi, nisam imao takav slučaj, ali ako je ocjena procjena znanja, a ne njena stvarna mjera onda će svi zdravi učenici na kraju posti-ći željene ciljeve.

BUD: Što mislite, jeste li bili strog učitelj? S.T.: Uvažavajući sve pedagoške principe, jasno pravilo igre u procesu nastave bilo je; ja hoću, ja mogu i ja moram.

BUD: Koja biste pozitivna iskustva istaknuli tijekom svog radnog vijeka? S.T.: Živjeti život i uživati, bez obzira što Vas na tom putu čeka, te ostati pozitivan i vjerovati u sebe.

BUD: Vjerojatno je bilo i negativnih, sjećate li se ko-jega? S.T.: Dio negativnih iskustava vezana su za opće stanje u nastavnom procesu, gdje se od nastavnika traži da na satovima tolerira puno toga što do prije nekoliko godina u razredu nije bilo prihvatljivo.

BUD: Da možete vratiti vrijeme i nešto promijeniti u svom radu, biste li to učinili? Ako da, što? S.T.: Kad se šalimo, godine života i zdravlje, a kada je

škola u pitanju poštenje, pravednost, vrijednosti zna-nja i besplatno školovanje.

BUD: Što će vam najviše nedostajati kada odete u mirovinu? S.T.: Svako vrijeme ima svoje vrijednosti. Nedostajat će mi dobra suradnja s kolegama, ali i sa učenicima što mi je uvijek bilo jako važno.

BUD: Kako planirate provoditi umirovljeničke dane? S.T.: To će za mene biti novo razdoblje života, prostor za nova događanja. Što će odnijeti pobjedu, još ni sam ne znam.

BUD: Koji ćete razred ili učenika najviše pamtiti? S.T.: Dogodovština je bilo dosta puno; teško mi je bilo koju izdvojiti. Svaka generacija odnese i dio tebe koji si uložio u taj odnos. Volio sam svaki razred na poseban način i uvijek sam bio spreman na otvorenu suradnju sa svim učenicima.

BUD: Imate li kakve poruke za učenike i učitelje naše škole? S.T.: Stjecanje novih znanja bit će zajednički uspjeh Vas, vaših učitelja i roditelja, pa i šireg okruženja, jer svima je u interesu stvaranje pametnih, educiranih i svestranih osoba u koje se razvijate.

Razgovarali: Antonela Jurić i Petar Maroši, 5. r.

BUD ‘11./’12. 5

NAŠI DJELATNICI

ASISTENTICE U NASTAVI Ove školske godine djelatnicima naše škole u radu su se pridružile i tri asistentice u nastavi, koje po-mažu učenicima, bilo onima s teškoćama u svladavanju gradiva, bilo onima s teškoćama u razvoju.

Na taj način i same stječu potrebno iskustvo u radu s djecom koje će im dobro doći kada same stupe u učionicu. U našoj školi trenutno kao asistentice u nastavi rade učiteljice razredne nastave Tajana Bakula i Ena Dujmović, te profesorica hrvatskog jezika i književnosti Valentina Kedačić. Kako bismo

ih malo bolje upoznali, razgovarali smo s njima i postavili im nekoliko pitanja: 1. Za početak recite nam nešto o sebi?

2. Koju ste školu završili i zašto baš nju? 3. Kako vam se sviđa raditi u našoj školi?

4. Kakav imate odnos s učenicima? 5. Kako vam je raditi s drugim učiteljima?

6. Hoće li vam biti žao kad odete iz naše škole?

Tajana Bakula 1. Zovem se Tajana Bakula. Imam 24 godine i živim ovdje u Budrovcima. 2. Završila sam gimnaziju u Đa-kovu. Zato što sam htjela ići na fakultet. 3. Super. Škola je mala, nema puno učenika, i svi učenici su dobri kao i njihovi učitelji. Baš je lijepo. 4. Pa, dobar. Učenici su dobri, nisu zločesti, pa je odnos baš dobar. 5. Dobro, kolektiv je baš dobar, ljubazan i super smo se uklopili. 6. Hoće. Iako je ovo malo vre-mena što smo proveli ovdje, bit će mi jako žao.

Valentina Kedačić 1. Zovem se Valentina Kedačić. Radim u OŠ Budrovci, na struč-nom osposobljavanju sam. 2. Opću gimnaziju u Đakovu. Zato što sam htjela upisati fa-kultet, hrvatski jezik i književ-nost, pa sam se odlučila na gim-naziju. 3. Jako mi se sviđa i lijepo mi je. Kolektiv je odličan, učenici su odlični... 4. Izvrstan. Ja mislim da je izvrs-tan. 5. Jako lijepo. 6. Da, jako.

Razgovarale: Antonela Jurić i

Klaudija Šupuković, 5. r.

Ena Dujmović 1. Zovem se Ena Dujmović. Završila sam gimnaziju i učiteljski fakultet u Osijeku. Prošle godine sam diplomi-rala i jesenas sam počela raditi u vašoj školi. 2. Opću gimnaziju. Zato što sam planirala upisati učiteljski fakultet ali nisam mogla ni s jednom drugom školom. 3. Pa jako mi se sviđa raditi u ovoj školi. Svi su dobri, i učenici i cijeli kolektiv, stvarno je lijepo raditi s njima. 4. Mislim da imam dobar odnos s učenicima. Meni se sviđa raditi s njima, a sad ne znam kako je njima. 5. Jako lijepo, mala je škola, svi se lijepo slažu i to mi se jako sviđa. 6. Naravno da hoće, ali ipak, valjda ću vas još nekad posjetiti u vašoj školi.

BUD ‘11./’12. 6

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Na sljedećim stranicama donosimo Vam rubriku “U našoj školi i oko nje”. U njoj radimo presjek događanja tijekom protekle školske godine i izdvajamo najzanimljivije vijesti objavljene na škol-skoj internetskoj stranici (na adresi www.os-budrovci.skole.hr). Ona donosi vijesti o događanji-ma u školi i vezano uz nju, kao i o događanjima u široj zajednici. Svakako Vas pozivamo da uko-liko ste u mogućnosti posjećujete našu internetsku stranicu koja se redovito osvježava i nado-punjuje, te sadrži i one vijesti koje nisu mogle stati u ovu rubriku.

Početak nove nastavne godine

U ponedjeljak 5. rujna 2011. počela je nova nastavna godina u OŠ Budrovci, kao i u većini škola u Republici Hrvatskoj. Učenike su prvo dočekali njihovi razrednici koji su im zaželjeli dobrodo-šlicu, i dali im daljnje upute. Zatim je sve učenike naše škole pozdravio ravnatelj, upoznao ih s kućnim redom ško-le i zaželio im puno uspjeha u predstojećoj nastavnoj godini. Od ove godine, organiziran je prijevoz autobusom za učenike iz Đurđanaca i Budrovačkog Brda. Također, odmah od prvog dana krenula je s radom i školska prometna patrola koja na taj način pomaže svim učenicima, a naročito prvašima, da se lakše snađu i budu sigurniji u prometu.

RUJAN

Terenska nastava na sportskom igralištu Učenici i učitelji Područne škole Đurđanci, 28. rujna 2011. boravili su u prirodi. Baveći se promjenama u prirodi, uočavanjem karakteristika novopristigle jeseni, prikupljanjem utisaka za govorne i pismene vježbe te za likovno i

glazbeno stvaralaštvo, ali i natjecanjima i sportskim igrama, učenici razredne nastave Područne škole Đurđanci koje su predvodili učite-ljica Martina Sra-ga i učitelj Željko Vurm, realizirali su sadržaje teren-ske nastave na igralištu Nogome-tnog kluba „Slavonac“ Đur-đanci.

BUD ‘11./’12. 7

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Dan zahvalnosti za plodove zemlje - Dan kruha

Dana 18. listopada 2011. u našu školu stigli su Dani kruha. Veseli učenici su u školu donijeli kifle, kruh, perece... U velikom iščekiva-nju priredba je počela u 11 sati. Učenici od prvog do petog razreda nastupali su na priredbi, kao i polaznici Male škole. Posjetio nas je i naš župnik vlč. Šimo Domazet. Bio je tako dobar i svi smo izmolili jedan "Oče naš". Poslije toga umorni učenici krenuli su svojim ku-ćama. (Klara Maroši, 5. r.)

LISTOPAD

Boravak naših učenika u Orahovici

Krajem listopada, učenici trećih i četvrtih raz-reda naše škole iz Budrovaca i Đurđanaca, za-jedno sa svojim učiteljicama, boravili su u Dje-čjem odmaralištu Crvenog križa u Orahovici. Ondje su sudjelovali u školi u prirodi i obuci neplivača, pod nadzorom stručnog osoblja.

Ruke mijem, brašno sijem...

Povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje – Dana kruha, učenici razredne nastave PŠ Đurđanci 20. listopada 2011. upoz-nali su se s pripremanjem i pečenjem kruha u krušnoj peći. Uče-nici su saznali što je sve potrebno za pravi domaći kruh, te kako se on mijesi i peče u krušnoj peći. Postupak im je objasnila gos-pođa Marija Barbarić u čijem se domaćinstvu nalazi krušna peć koja je u stalnoj uporabi. Svaki učenik je dobio komad tijesta od kojega je umijesio svoj kolač a nakon pečenja je i isprobao svoj krušni proizvod. Uz svježe pečeni kruh domaćini su sudionike projektne nastave poslužili i pitom s krumpirom i mljevenim mesom, te sokom, kavom i jabukama (jer je i Dan jabuka). Dok su čekali da se kruh ispeče učenici su zapjevali. Čuvši pjesmu o kruhu i veseli dječji žamor pojavili su se susjedi i roditelji nekih učenika a među njima i jedna stara baka. Pridružili su se veseloj družini i dali doprinos projektu iznošenjem svojih iskustava a počastili su se i svježim krušnim proizvodima. Projekt su vodili učiteljica Martina Sraga i učitelj Željko Vurm, te vjerouči-teljica Željka Mi-lušić i pe-dagoginja Maja Ška-lić.

BUD ‘11./’12. 8

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

2. manifestacija "Majstor"

Dana 11. studenoga, u nastavno-športskoj dvorani u Đakovu održana je dru-ga po redu manifestacija „Danas mali, sutra veliki majstor“. Osnovna škola Budrovci bila je jedan od domaćina. Profesor tehničke kulture Ivan Jukić bio je autor projektnog zadatka, te se zbog toga učenici OŠ Budrovci nisu natje-cali. Generalni sponzor ove manifestacije bio je grad Đakovo. Natjecalo se 53 tima iz 47 osnovnih škola i klubova mladih tehničara. Iako van natjecateljske konkurencije, izloženi rad Kluba mladih tehničara naše škole zapazili su i no-vinari Radio Đakova koji su nas (prof. Ivana Jukića i moju malenkost, op. a.) pozvali da gostujemo u njihovu studiju u emisiji „Bio eko energija“, gdje smo slušateljima pokušali dočarati izgled našeg rada. (Domagoj Kolić, naš bivši učenik i član uredništva školskog lista Bud)

STUDENI

Obilježen Dan sjećanja na Vukovar

U petak, 18. studenoga, jednosatnim programom kojeg su pripremili učenici 8. razreda obilježen je u našoj školi Dan sjećanja na Vukovar. Program je započeo kratkim uvodnim govorom, nakon čega je uslijedilo prikazivanje dokumentarnog filma "Vukovar 1991". Po završetku filma, učenici i djelatnici škole uputili su se na prostor ispred nastavničkog ulaza u školu, gdje je održana zajednička molitva za sve stradale u Domovinskom ratu, te zapaljeno 20 svijeća u spomen na 20. godišnjicu herojskog pada Vukovara. Ondje su izloženi i radovi koje su prošle godine izradili članovi Kluba mladih tehničara Budrovci - makete vukovarskog vodotornja, spomenika na Ovčari, te Bije-log Križa (spomenika hrvatskim braniteljima na rijeci Vuki). Zajedno s osmašima, program je organizirao profesor povijesti Mato Katalenić.

Svečano otvorenje novog društvenog doma u Đurđancima

Učenici Područne škole Đurđanci nastupali su 25. studenoga 2011. prilikom otvorenja novog društvenog doma. Učenici drugoga i če-tvrtog razreda Područne škole Đurđanci, Anamarija Tadić, Ines Jak-šić, Manuela Bibković, Magdalena Karajko, Anamarija Živković, Pavo Marinović, Emanuel Florijan i Luka Erdeljić, nastupali su s pje-smom „Naše selo“ na otvorenju Društvenog doma u Đurđancima. Stihove i glazbu napisao je njihov učitelj Željko Vurm. Novoizgrađe-ni Društveni dom u Đurđancima otvorio je gradonačelnik Grada Đakova Zoran Vinković. Ukupna vrijednost radova na izgradnji no-voga Doma iznosi oko dva milijuna kuna a objekt je veličine 350 kvadrata.

BUD ‘11./’12. 9

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Sveti Nikola posjetio našu školu...

I ove godine, uoči seoskog blagdana, našu školu posjetio je Sveti Nikola. Učenici od 1. do 5. razreda, kao i polaznici male

škole, u sklopu svečane prired-be pokazali su djelić onoga što mogu i znaju. Na samom kra-ju priredbe po-javili su se Sveti Nikola i njegov pratitelj Kram-pus, te su dari-vali brojnu oku-pljenu djecu prigodnim pok-lonima.

Klara Maroši osvojila zlato!

Prošli vikend u organizaciji aerokluba Osijek i županijske za-jednice tehničke kulture Osijek u dvorani Jug održan je prvi Božićni kup zrakoplovnih modelara u kategoriji mini klizač SIKI13. Na natjecanju je sudjelovalo 105 djece iz 17 osnovnih škola sa pod-ručja Osječko-baranjske županije. Natjecali su se u tri kategorije po sistemu tri leta tko će dalje baciti model i za plasman su se uzimala dva bolja rezulta-ta. Zlatnu medalju zasluži-la je Klara Maroši. Valja istaknuti da su se uz Klaru, iz naše škole natjecale još i Ines Martinović i Klaudija Antunović.

PROSINAC

Lutkarska predstava za mlade Budrovčane

U suradnji s udrugom ANKH iz Osijeka, u našoj školi organizirana je lutkarska predstava za učenike od 1. do 4. razreda. Ovom predstavom učenicima (ali i učiteljima) na pristupačan i nepos-redan način prikazane su osnovne značajke nastajanja i funkcio-niranja lutkarske kazališne predstave. Voditelj projekta, ujedno i glumac, g. Miki Bunčić na duhovit i zanimljiv način upoznao je učenike s vrstama lutaka koje se koriste, kako nastaju, i objasnio im različite pojmove vezane uz kazalište (scenografija, kostimog-

rafija, osvjetljenje, redatelj...). Na kraju su sami učenici uz vodstvo g. Bunčića organizirali kratku lutkarsku preds-tavu. Prisutni učenici i učitelji bili su na kraju vrlo zadovoljni i pljeskom su nagradili trud i izvedbu glumaca.

Predbožićna priredba u Đurđancima

Povodom nadolazećega Božića 22. 12. 2011. održana je predbožić-na priredba u PŠ Đurđanci. Prigodnim recitacijama, scenskim nas-tupima i božićnim pjesmama predstavili su se učenici razredne nastave Područne škole Đurđanci i polaznici male škole, a prog-ram, uz ravnatelja Darka Špehara, pedagoginju Maju Škalić i vjero-učiteljicu Željku Milušić, pratili su roditelji učenika, župnik iz Vrbice velečasni Krešimir Jukić, predsjednik VMO Đurđanci Tomislav Mi-tar i predsjednik KUD-a „Slavonija“ Đurđanci Stjepan Stojaković. Na kraju programa Djed Božićnjak je podijelio darove svim učenicima, predškolcima i djeci koja još ne idu u ško-lu, pa su svi sretni i veseli dočekali završetak prvoga polugodišta i početak božićnih blagdana i zimskih praznika.

BUD ‘11./’12. 10

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Škola otvorenih vrata

U novoj godini, djelatnici naše škole ponovno su organizirali Školu otvore-nih vrata, omogućivši učenicima koji su to željeli da i tijekom praznika do-đu u školu, nešto nauče i zabave se. Iako je to trajalo cijeli tjedan, izdvojit ćemo aktivnosti koje su se odvijale posljednjeg dana, u petak. Kako je to izgledalo saznajemo iz sastava kojeg je napisao David Vladić, učenik 5. razreda i naš novinar:

"Posljednjeg dana Škole otvorenih vrata, 13.1.2012., učiteljice i učenici su u školi organizirali razne radionice. Radionicu likovne kulture su vodile učite-ljice Marija Mikić i Katarina Kuric sa svojim učenicima. Pravili su velikog snjegovića od starih novina i kutija.

Našlo se tamo svašta, od kolaža, ubrusa pa do posuda za cvijeće. Svi su imali svoje zaduženje i bili su jako vrijedni. Za vrijeme marljivog izrađivanja snjegovića, viši razredi su imali radionicu iz geografije. Učenici 5. i 6. razreda su vježbali geografiju sa svojom učite-ljicom Tihanom Moro-Vladić za nadolazeće natjecanje. Dok su jedni pravili snjegovića, a drugi vježbali geografiju, naše su vrijedne učiteljice imale sat domaćinstva i napravile pitu krumpirušu. Učiteljice su častile učenike i učenice i moramo reći da je bilo vrlo ukusno.

David Vladić, 5. razred"

SIJEČANJ

Pokladne aktivnosti

Povodom „Đakovačkih bušara“ u predškoli Područne škole Đurđanci 25. siječnja 2012. organizirana je radio-nica pokladne opreme za predškolce. Odgojiteljica Mo-nika Martinović, zajedno s majkama polaznika predško-le, organizirala je radionicu za izradu pokladne opreme za najmlađe Đurđančane koji će sudjelovati na ovogo-dišnjim „Đakovačkim bušarima“. Što su vrijedne ruke izradile, pokazat će djeca u bušarskoj povorci 5. veljače u Đakovu.

Robotika

Već neko vrijeme učenici 5. razreda naše škole marlji-vo vježbaju i stječu nova znanja iz područja robotike, pod vodstvom mentora prof. Ivana Jukića. Nekoliko rečenica i slika koje slijede reći će nam kako to izgle-da...

"Moji prijatelji Tomislav, David, Matej, Klara, moj brat Filip i ja bavimo se robotikom. Sve je počelo prije pola godine kada su nam pažnju privukle razne žice, elek-tromotori itd. Od tada, dva puta tjedno sastajemo se u informatičkoj učionici, gdje sastavljamo razne oblike. Do sada smo izradili nekoliko automobila, aviona, raz-ličitih tornjeva, dizalica i sl. Koristimo se kockicama te mnogim drugim dijelovima. Na njih sve kasnije spaja-mo elektromotore i programiramo ih uz pomoć raču-nala te tako postižemo njihovo kretanje u prostoru. U ovom periodu od pola godine shvatili smo da je roboti-ka prilično zahtjevna i skupa, ali zanimljiva pa ju pre-poručamo svim učenici-ma naše ško-le.” (Petar Maroši, 5. r.)

BUD ‘11./’12. 11

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Nastup na 18. "Đakovačkim bušarima"

Predškolci iz Budrovaca i Đurđanaca predstavili su se 5. veljače u Đakovu kao "Vesele jagodice". Pod vodstvom odgojiteljice Monike Martinović i uz pomoć svojih roditelja, najmlađi Budrovčani i Đurđančani nastupali su na ovogodišnjim Đako-vačkim bušarima. Nisu se bojali hladnoće i hrab-ro su se držali u bušarskoj povorci kroz centar grada unatoč jako hladnom vremenu. Za to su dobili zasluženi pljesak mnogobrojnih posjetite-lja najveće bušarske priredbe u istočnoj Hrvats-koj.

VELJAČA

Kazališna predstava u našoj školi Dana 3. veljače 2012. godine u našoj školi nastupila je Kultur-no-umjetnička udruga "Mosor" iz mjesta Gata pored Omiša. Domaćini su bili članovi KUD-a "Šokadija" Budrovci. Gosti su nam izveli dramsku predstavu "Nosi nas rijeka". Predstava je trajala gotovo dva sata i usprkos snježnoj mećavi gledalo ju je dosta naših mje-štana. Po zavr-šetku predstave, gostujući glumci počašćeni su večerom, a vrije-dni domaćini su na kraju sve po-čistili.

Maškare... I ove godine učenici nižih razreda naše škole, kao i predš-kolci, odlučili su sa svojim učitelji-cama obilježiti pokladni utorak i pritom se zabaviti.

Zabava je odr-žana 21. velja-če u školskoj sportskoj dvo-rani, a pritom su odabrane i najbolje mas-ke u nekoliko kategorija, te su iste i nagra-đene.

Na čast Svetom Valentinu U Područnoj školi Đurđanci 14. veljače 2012. učenici razredne nastave su proslavili Valenti-novo. Pridružujući se obilježavanju blagdana Svetoga Valentina, učenici razredne nastave Područne škole Đurđanci organizirali su nagrad-ni ples. Podijelili su se u plesne parove i zaple-sali uz glazbu s CD-a, a kao najbolji plesni par izabrani su Josipa Topić (3. razred) i Pavo Mari-nović (2. razred), pa su za nagradu dobili školski pribor.

BUD ‘11./’12. 12

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Održano 54. Državno natjecanje mladih tehničara

Državno natjecanje mladih tehničara ove godine održano je u Primoštenu od 27. do 29. ožujka. Nakon niza godina i niza uspješ-nih nastupa na državnim natjecanjima mladih tehničara, nastupili smo i ove godine. Našu školu i klub mladih tehničara naše škole predstavljao je učenik osmog razreda Mislav Tadić. Naravno, us-pješno - treće mjesto!!! Mislav je na natjecanju prezentirao projekt kojeg je izradio uz pomoć starijeg kolege, Domagoja Kolića. Zajednička tema projek-tnog zadatka za ovu godinu je "Tehnička rješenja racionalnog ko-

rištenja energije". Domagoj i Mislav izradili su HHO-generator koji električnom energijom tj. postupkom hidrolize razdvaja vodu na kisik i vodik, odnosno nastaje plin praskavac. Taj plin se tada koristi za pokretanje motora s unutarnjim sagorijevanjem pri čemu se uštedi 40-60 posto klasičnih fosilnih goriva. Osim uštede goriva, ovaj ure-đaj čuva prirodu samim time što se smanjuje potrošnja fosilnih goriva za jednaki pređeni put. Ovakve uređaje ugrađuju u svoje automobile ekološki osviješteni zaljubljenici u tehniku i energetski entuzijasti držeći se načela kako i najduži put počinje malim koracima. Ovaj njihov projekt zasigurno je jedan od onih malih koraka na putu čišće i energetski neovisnije, nadamo se, bliske budućnosti.

OŽUJAK

Likovno stvaralaštvo Povodom nadolazećeg najvećeg kršćanskog blagda-na - Uskrsa, 21. ožujka 2012. u Područnoj školi Đur-đanci organizirana je preduskrsna likovna radionica. Učenici 2. i 4. razreda Područne škole Đurđanci i njihovi roditelji sudjelovali su u radu preduskrsne likovne radionice. Izrađivali su različite ukrase prigo-dne za ukrašavanje učionice i prostorija u svojim domovima kako bi što radosnije dočekali najveći kršćanski blagdan Uskrs i u zajedništvu sa svojim ukućanima podijelili radost kršćanske nade i slavu Isusova uskrsnuća. Zajedničke radionice roditelja i učenika prilika su za međusobno ugodno druženje, opuštanje i razvijanje kreativnosti te mjesto dogovo-ra novih aktivnosti.

Snimanje priloga za HRT

Učenice naše škole, Valentina Nemet i Valentina Sito, članice Kulturno-umjetničkoga društva „Šokadija“ Bud-rovci, 30. ožujka 2012. sudjelovale su u snimanju uskrs-nih običaja i pjesama. Prilog je snimala ekipa urednice Hrvatske radiotelevizije Stele Sep u dvorištu kuće obitelji Mihaljević, nedaleko od naše škole. Sudjelovale su članice Kulturno-umjetničkog društva „Šokadija“ Budrovci Marica Vladić i Ruža Zetović te Marija Vuković (domaćica kuće u kojoj je obavljeno snimanje) koje su govorile o uskrsnim običajima, a člani-ce Ženske pjevačke skupine KUD-a pjevale su prigodne uskrsne pjesme. Prilog je bio emitiran u programima Hr-vatske radiotelevizije „Hrvatska uživo“ i „Dobro jutro, Hrvatska“ 5. i 6. travnja.

BUD ‘11./’12. 13

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Veliki uspjeh braće Maroši! Dva brata Maroši, koje iz školskih učionica poznajemo kao odlične učenike, pristojne, vesele i vrijedne dječake, moramo upoznati i u aktivnostima kojima se bave izvan škole. Naime, njih su se dvojica ovih dana okitili zlatnom i srebrnom medaljom na prvenstvu Hrvatske u karateu. Nije li to za svaku pohvalu i čestitke!? Na prvenstvu Hrvatske koje se odvijalo 14.04.2012. Filip Maroši postao je viceprvak Hrvatske u kategoriji mlađih učenika u konkurenciji 40 natjecatelja. Finale je izgubio vrlo tijesnom odlukom sudaca što ni malo ne umanjuje njegov rezultat. Petar Maroši postao je prvak Hrvatske u ekipnom natjecanju u katama sa svojom dvojicom kole-ga i tako su samo potvrdili i obranili naslov prvaka iz 2011. godine. Ovaj uspjeh se pročuo te je o braći Maroši objavljen i članak u Glasu Slavonije. Više o tome pročitajte na adresi goo.gl/bK7uM ili na školskoj web stranici.

TRAVANJ

Klara održala obećanje Učenica 5. razreda naše škole Klara Maroši održala je obećanje dano prošle godine. Pobijedila je na županijskom natjecanju iz prometa i predstavljat će ekipu naše županije na državnom natjecanju krajem svibnja u Slavonskom Brodu. Prisjetimo se, prošle godine Klara je također ostvarila plasman na županijsko natjecanje, gdje je usprkos tome što je bila najmlađa ostvarila vrlo dobar rezultat plasiravši se u gornjem dijelu poretka. Tada je izjavila: "..ove sam godine došla vidjeti kako to izgleda a slijedeće godine idem na Državno natjecanje a možda i na Eu-ropsko". Ovim putem čestitamo Klari na ostvarenom rezultatu i plasmanu na državno natjecanje, te joj želimo puno uspjeha i u budućnosti. Također čestitke upućujemo i njenom mentoru prof. Ivanu Jukiću.

Uz Klaru u županijskoj ekipi su još i jedan učenik iz OŠ “Vladimir Nazor” iz Đakova i dvoje učenika iz OŠ “Josip Kozarac” iz Josipovca Punitovačkog.

BUD ‘11./’12. 14

U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE

Izlet u Slavonski Brod

Učenici razredne nastave 15. svibnja otišli su na jednodnevni izlet u Slavonski Brod. Što su vidjeli i koji su njihovi dojmovi saznajmo iz sastavka koji je napisao učenik 4. razreda Ivan Maletić: “15. svibnja smo moj razred, prvi, drugi i treći, te razredi od prvog do četvrtog iz Đurđanaca išli na ekskurziju u Slavonski Brod. Krenuli smo u 7:30 autobusom na kat. Bilo je lijepo u autobusu, a ja sam sjedio na katu. Za 45 minuta stigli smo u Slavonski Brod. Tamo smo upoznali svoga vodiča koji se zvao Goran. Ispričao nam je što su Vodena vrata, gdje se nalaze i kako se Slavonski Brod prije zvao Brod jer ga je tako nazvao Bela IV. i proglasio ga tim imenom. Na ulazu tvrđe bio je pisar koji nam je napisao propusnicu. pogledali smo i most na Savi, te nam je vodič rekao mnogo toga o ratu. Poslije toga smo otišli do jedne kućice koju je čuvao vojnik. Razgovarali smo i s njim, ušli smo u tvrđu te vidjeli kartu tvrđe, na kojoj je bio nacrtan i princ Eugen Savojski. Onda smo otišli do vođe vojnika koji je jahao na konju. I ja sam zajahao konja. Zatim smo otišli do tamnice gdje su prije držali zatvorenike, no sada su bile lutke. Pokraj zatvora je bio liječnik kojega smo također posjetili, a i on nam je nešto ispričao. Naš vodič nas je odveo na bastion svetoga Mihovila. Zatim smo otišli do najveće 3D slike. Još smo malo pješačili i došli do samostana. Tamo smo mogli kupiti suvenire, a posjetili smo i crkvu. U crkvi smo vidjeli orgulje i govornicu koji su bili baš lijepi. Posjetili smo i trg Ivane Brlić-Mažuranić, spomenik Dragutinu Tadijanoviću, te zoološki vrt. Otišli smo na ručak, a zatim na sladoled u Supernovu. Vozili smo se i došli doma oko pet sati. Ja sam bio vrlo umoran. I tako je bilo na ekskurziji. Meni je bilo divno i lijepo te bih to htio još jedanput ponoviti.” (Ivan Maletić, 4. r.)

SVIBANJ

Državno natjecanje "Sigurno u prometu" Kako smo već izvijestili, naša učenica Klara Maroši plasirala se na državno natjecanje iz prometa. Koji je uspjeh ostvarila i koji su njeni dojmovi? "I ove godine sam se plasirala na županijsko natjecanje "SIGURNO U PROMETU". Na natjecanju nas je bilo oko 40 djece. 1. i 2. mjesto natjecatelja iz grupe dječaka i djevojčica plasiralo se na državno natjecanje. Među njima sam bila i ja. Uz puno truda i muke uz pomoć mentora Ivana Jukića, održala sam obećanje dano prošle godine i osvojila 1. mjesto. Sreći nije bilo kraja. Kasnije sam saznala da će se državno natjecanje održavati u Slavonskom Brodu. Na državno natjecanje se plasirala još jedna djevojčica i dvoje dječaka. Lea, Petar i Luka su svake subote

dolazili u Budrovce kako bismo se zajedno pripremali za državno natjecanje koje se održavalo u od 22. - 25. svibnja. Lea, Petar, Luka i ja smo na državnom natjecanju činili ekipu Osječko-baranjske župa-nije. Ondje smo se natjecali protiv drugih ekipa. Naime, nas četvero smo se natjecali sami za sebe, ali i za svoju ekipu. Kada bi netko iz ekipe pogriješio ili loše riješio test, drugi član ekipe bi trebao što bolje napisati test ili odvoziti dobro vožnju. Na državnom natjecanju nastupala je 21 županija odnosno 84 učenika i učenica. Kada smo došli u Slavonski Brod podijelili su nam razne poklone. Sljedeći dan se održalo natjecanje, ja sam osvojila 21. mjesto, a ekipno smo os-vojili 7. mjesto. U četvrtak smo išli posjetiti brodsku tvrđu, zoološki vrt i na imanje. U petak ujutro smo se vratili kući prepuni dojmo-va." (Klara Maroši, 5. r.)

BUD ‘11./’12. 15

MALA ŠKOLA

Gabrijel Bošnjaković, Đurđanci “Moja kuća” (kolaž)

Borna Jona, Budrovci “Poklade” (vodene boje)

Ana Ručević, Budrovci “Božić” (kolaž)

Tena Kristek, Budrovci “Maslačci” (kolaž)

Gabrijel Florijan, Đurđanci “Suho lišće” (prirodni materijal)

Dora Jurić, Budrovci “Uskrs” (vodene boje)

BUD ‘11./’12. 16

NAŠI MATURANTI

Razred koji odlazi... Predstavljamo vam naše maturante, koji broje svoje posljednje osnovnoškolske dane i pripremaju se na nove izazove. Poželimo im pu-no uspjeha i sreće...

PITANJA:

1. Koju srednju školu planiraš upisati? 2. Kakvo ti je bilo ovo osmogodišnje školovanje? Je li ti žao što odlaziš? 3. Bi li išta htio/htjela ponoviti? 4. Što će ti najviše nedostajati? 5. Kako zamišljaš svoj život za 15-ak godina?

Dominik Carević

1. Za elektroinstalatera. 2. Dobro. Ne.

3. Ne. 4. Prijatelji.

5. Zadovoljan i sretan.

Luka Đuđik

1. Strukovnu školu, ekonomsku ili komercijalnu.

2. Ma sve u svemu odlično. Pa moglo bi se reći.

3. Da. Htio bih ponoviti predškolu i obavezno osmi razred.

4. Prijatelji iz razreda, neki učitelji i učiteljice, pogotovo profesor Stanko

Tišma. 5. Pa baš se i ne zamišljam.

Ivan Kretonić

1. Obrtničku - za stolara. 2. Bilo mi je dobro. Možda malo.

3. Ne bih htio ponavljati. 4. Nedostajat će mi razred, prijatelji i

neki učitelji. 5. Još ne razmišljam o tome.

Martin Maletić

1. Za računalnog tehničara.

2. Vrlo dobro, ali i moglo je biti bolje.

3. Ljetne praznike.

4. Ništa.

5. Ne znam.

Helena Maljarić

1. Opću gimnaziju. 2. Većinom zabavno, a ponekad i

dosadno… he-he… Iskreno, isprva mi nije bilo, ali kako se bliži kraj sve mi je

više žao što odlazim. 3. Da. Naravno… 7. i 8. razred. To je

razdoblje nezaboravno. 4. Ekipa iz zadnje i predzadnje klupe (Luka, Dominik, Antonija)… he-he… 5. Uh… malo daleko… he-he… pa za-mišljam ga boljeg nego što je trenut-no, mislim prvenstveno na bolja rad-na mjesta koja ljudi sada teško nala-

ze… nadam se da će se puno toga promijeniti dok ja dođem na red…

Antonija Martinović

1. Frizersku. 2. Auf…hah, točno da čovjek poludi :p Hah, a nije bilo, a sad, iskreno ne bi ni

išla u srednju! 3. Bih, samo 7. i 8. razred.

4. Ekipa u srednjem redu (Luka, Do-minik i Helena. M.), provale pod sa-

tom, smijanje s Helenom pod geogra-fijom itd.

5. Paaa, definitivno bolje nego što je sada. Znači dobro zaposlena, zado-

voljna, uspješna u životu itd.

BUD ‘11./’12. 17

NAŠI MATURANTI

Helena Nemet

1. Medicinsku školu (medicinska sestra)

2. Zabavno i poučno. Na neki način je, a i nije.

3. Od predškole sve do če-tvrtog razreda.

4. Društvo, prijatelji i nekoli-ko učitelja.

5. Zamišljam se kao uspješna medicinska sestra zaposlena u bolnici koja pomaže ljudi-

ma.

Valentina Nemet

1. Medicinsku školu (medicinska sestra).

2. Ovo osmogodišnje školo-vanje bilo mi je lagano, uz-budljivo i nezaboravno…

Jako mi je žao što završavam školovanje u ovoj školi.

3. Naravno… predškolu i osmi razred…

4. Najviše će mi nedostajati prijatelji i učitelji.

5. Zamišljam ga kako radim u nekoj stranoj zemlji u bol-

nici.

Benjamin Pavić

1. Medicinsku školu.

2. Dobro. Naravno da mi je

žao!

3. Osmi razred.

4. Društvo.

5. Da imam obitelj i stalan

posao.

Tomislav Ručević

1. Možda za stolara.

2. Bilo mi je super, želio bih

ponoviti sedmi i osmi razred

i žao mi je što odlazim.

3. Cijelo školovanje, pogoto-

vo sedmi i osmi razred.

4. Prijatelji i učitelji.

5. Vidjet ćemo hoće li se

stanje u državi promijeniti.

Antonio Sito

1. Možda računalni tehničar

za strojarstvo.

2. Bilo mi je dobro. Možda

malo.

3. Da, sedmi i osmi razred.

4. Moj razred i neki učitelji.

5. Još ne razmišljam o tome.

Valentina Sito

1. Za frizerku. 2. Bilo je zabavno. Nekad je bilo i dosadno… Sada mi je sve više žao što odlazim.

3. Da… htjela bih ponoviti 7. i 8. razred.

4. Društvo, poneki učitelj: Maja Vukadin, Ivan Jukić, Igor Barišić, Mato Katale-

nić… 5. Zamišljam da radim i

imam svoju obitelj…

Mislav Tadić

1. Za elektroinstalatera. 2. Bilo je dobro, moglo je i

bolje. Pa baš i nije. 3. Ma ni čuti, ne, jedino ako

„propadnem“ ha-ha-ha… 4. Ekipa iz razreda, par učite-lja i radionice tehničke kultu-

re. 5. Tigrica i ja na Novom Ze-

landu.

Željko Tunuković

1. Za zidara. 2. Bilo je ludo. Žao mi je.

3. Htio bih ponoviti sat hr-vatskog.

4. Ekipa iz razreda, profesor hrvatskog, profesorica nje-mačkog, učitelj Jukić i učite-

ljica Željka. 5. Uspješan u poslu s osme-

ro djece i jednom ženom, dobrom kućom i najbržim

autom.

Pripremile: Ana Muhar i Matea Petrović (obje 7. r.) i Petra Zetović, 5. r.

BUD ‘11./’12. 18

POVIJESNI KUTAK

GRCI I MAKEDONCI Grci su se počeli naseljavati na jug Balkanskog poluo-toka krajem III. stoljeća prije Krista. Prvi su se doselili Ahejci, Dorani i Jonjani. Grčka je bila najciviliziranija država u Europi. Razdoblje od 1600. do 110. godine pr. Kr. je doba Mikenske Grčke. Njen najpoznatiji vla-dar je Agamemnon koji je ratovao protiv Troje. Grci su prisvojili pismo: Feničanski alfabet. Pošto Grčka ima planinski reljef morali su se podijeliti po polisima koji su bili gradovi-države. Grci su 750. godine pr. Kr. počeli kolonizaciju u svim smjerovima i to je trajalo 250 godina. Kolonizirali su: zapadnu obalu Male Azije, obalu Crnog mora, mali dio sjeverne Afrike, Siciliju, južnu Italiju, južnu Francunsku i istočnu obalu Jadran-skog mora. Zbog kolonija na obalama Male Azije Per-zija je napala Grčku 499. godine pr. Kr. Najveće bitke su se dogodile na polju Maraton, u klancu Termopili

na otoku Salamina. Grčko-Perzijski ratovi su trajali 50 godina. U tim ratovima je najviše stradala Atena, pa je ona počela trošiti sav novac na ob-novu grada. Zbog rasta moći Atene i nekih unutarnjih razmirica iz-među grčkih polisa došlo je do rata između Atene i njenih saveznica i Sparte i njenih saveznica. Peloponeski rat je trajao od 431.-404. godine pr. Kr. Rat je trajao 27 godina jer je Atena imala premoć na moru, a Sparta na kopnu. Glad i neimaština su natjerali Atenu na predaju. To je jako oslabilo Grčku, pa je ona bila uništena. U Grčkoj su se prvi put održale Olimpijske igre 776. godine pr. Kr. Od tada su Grci počeli računati godine.

Kraljevstvo Makedonaca stvoreno je 700. godine pr. Kr., a prvi kralj je bio Perdika I. Grci su Makedonce smatrali barbarima, ali oni su od 5. stoljeća govorili grčki i bili dio grčke kulture. Filip II. je potkupio neke države na sjeveru Grčke dok je s drugima morao ratovati. Filip II. je pokušao napasti Perzijsko carstvo, ali prije toga je ubijen

336. godine pr. Kr. Njegov plan je nastavio njegov nasljednik Alek-sandar koji je imao samo 20 godina. Godine 334. pr. Kr. Alek-sandar je krenuo u Aziju. Tamo je i porazio Perzijskog vladara Darija III. Nakon toga je osvojio i Egipat. Darije III. je htio sklopiti mir, ali Aleksandar je odlučio osvojiti Perzijsko carstvo. Njegova se vojska umorila od stalnih osvajanja pa su se 326. go-dine pr. Kr. vratili u Babilon gdje je Aleksandar Veliki umro 323. godine pr. Kr.

Pripremio: David Vladić, 5. r.

Karta antičke Grčke

Partenon - glavni hram u Atenskoj akropoli

Makedonsko carstvo na svom vrhuncu 323. g. pr. Krista (za vladavine Aleksandra Makedonskog)

Kovanica s likom Filipa II. Makedonskog

BUD ‘11./’12. 19

PUTUJEMO SVIJETOM

KINA Narodna Republika Kina, često zvana samo Kina je dr-žava u istočnoj Aziji. Poznata kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je treća na svijetu (iza Rusije i Kanade) i obuhvaća 9.596.960 km2. Pruža se od Tihog oceana na istoku do planinskog lanca Pa-mira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km). Kina je uz Indiju i Iran zemlja s najstarijom neprekidnom civilizacijom na svijetu s kontinuitetom od više od 4000 godina. Od 211. pr. Kr. do 1911. godine, bila je ujedi-njena u golemo Carstvo kojim su vladali svemoćni vla-dari. Tijekom tog razdoblja mijenjale su se granice, glavni gradovi, a zemlju su napadala divlja plemena, među njima i Mongoli. Unatoč svojoj golemoj veličini, jedinstven sustav vladanja i snažan osjećaj nacionalnog identiteta pridonijeli su da Kina ostane ujedinjena. Kinesko vodstvo nije bilo svjesno nužnosti unutarnjih promje-na. Devedesetih godina 19. stoljeća započele su temeljite reforme prema zapadnjačkom modelu i nakon 2000 godina vladanja srušen je stari dinastički sustav. No, već je bilo kasno. Godine 1900. skupina zvana Pravedne slo-

žne šake ustala je protiv europskog uplitanja u Kini (Bokserski ustanak). Usta-nak je ubrzo ugušen kad su međunarodne snage zauzele Peking, no to je osla-bilo kinesku vlast. Godine 1911. mala vojna pobuna kod Wuhanga prerasla je u narodnu revoluciju u kojoj su svrgnuti onemoćali Mandžurci. Tijekom 19. stoljeća Kina je proživljavala krizu sustava, uzrokovanu brojnim ustancima i poniženjima od vanjskih sila (Opijumski rat). Godine 1839. Kinezi su pokušali zaustaviti britansku trgovinu opijumom. Britanci su pokrenuli rat i natjerali Kineze da otvore luke strancima za trgovanje i Britancima prepuste Hong Kong. Slične zahtjeve postavljali su i Francuska, Rusija i kasnije Japan.

Zastava NR Kine (crveno-žuta)

Jezik i religija Službeni je jezik kineski. Službeno narječje je mandarinsko. Tradicionalna su ki-neska vjerovanja, koja su okupljala i najveći broj stanovnika: daoizam (taoizam), konfucijanizam i budizam. Ta su se tri filozofsko-religijska sustava kroz povijest međusobno prožimala. U Tibetu je raširen poseban oblik budizma, tibetski budi-zam. Prema procjeni iz 1997. oko 63,1% stanovnika jesu nereligiozni i ateisti,

20% taoisti i pripadni-ci kineskih tradicional-nih vjerovanja, 8,4% budisti, 5,6% kršćani, 1,5% muslimani i 1,1% ostali. Zastava Kine sastoji se od crvenog polja, sa velikom žutom zvijezdom gornjem lijevom kutu, te sa četiri ma-nje zvijezde oko nje. To je službena zastava Kine, Hong Konga i Macaua. Zastava se koristi od 1949. godine.

Pripremila: Klara Maroši 5. r.

Veliki kineski zid

Prvi car ujedinjene KIne

BUD ‘11./’12. 20

Moj pas Moj pas se voli igrati. Voli se maziti. On me sluša. Moj pas se zove Sokol. On je smeđe boje. Voli trčati. Voli kada ga vodim u šetnju.

Lea Zetović, 1. r.

Tri medvjeda traže hranu Tri medvjeda tražili su hranu po šumi. Tražili su i napokon su našli med.

Mia Kristek, 1. r.

Domagoj Gjalić, 1. r. Iva Kretonić, 1. r.

Mačak Miki Moj mačak se zove Miki. Crne je boje i ima bijele šape. Voli kad mu donesem mlijeka u njegovu zdjelicu. Vrlo je umiljat. Miki voli loviti miševe. Svaki dan me prati kad idem u školu i zato je on moj najdraži kućni ljubimac.

Gabrijel Kristek, 1. r.

Moja sestra Moja sestra se zove Helena. Seka me voli. Moja sestra je dobra. Ja volim svoju sestru. Volim se igrati sa sestrom. Volimo zajedno pisati zadaću.

Mislav Maljarić, 1. r.

Moj prijatelj Moj prijatelj se zove Dominik. On živi u Njemačkoj. Dolazi svako ljeto i proljeće. Igramo se skrivača, klac-kamo se.

Domagoj Gjalić, 1 . r.

Moja prijateljica Ja imam prijateljicu Ivu. Mi se ig-ramo. Ona ide sa mnom u razred. Ona se lijepo ponaša prema meni. I ja se lijepo ponašam prema njoj. Ona ima lijepu torbu. Ne svađamo se.

Martina Tilli, 1. r. Luka Gomboš, 1. r.

Mia Kristek, 1. r. Mislav Maljarić, 1. r.

Moj pas Moj pas se zove Balto. Voli trčati i igrati se. Voli ići u šumu. Rep mu je kao praško, i sladak je. Jako je brz. Voli trgati hlače.

Luka Gomboš, 1. r.

Proljeće Ja volim proljeće zato što mogu trčati po livadi, brati lijepo cvijeće i puštati balone. Ja volim na travu sjesti.

Iva Kretonić, 1. r.

Moj pas Moj se pas zove Besi. Ona me slu-ša i voli se igrati sa mnom. Kada joj bacim štapić ona mi ga donese.

Marko Dorić, 1. r.

1. RAZRED

BUD ‘11./’12. 21

2. RAZRED

Lana Perković, 2. r.

Karlo Zetović, 2. r.

Moj pas

Moj pas zove se Dodo. Ima trinae-st godina i ima smeđu i bijelu dla-ku. Jako je dobar. Dajem mu vode i dragam ga. Ja imam još tri psa. Svi su jako dobri. Ja volim svoje pse. Jednom smo ih šišali. Moja sestra Melani im pere kućice i ne-kad i njih pošprica.

Branka Mijić, 2. r.

Luka Petrović, 2. r.

Zaštita okoliša

Da sam ja životinja, neka ptica, ska-kavac ili riba i da znam govoriti, sva-ki dan bih govorio ljudima da čuvaju prirodu od zagađenja i uništenja. Kada bih mogao nagovorio bih ljude da više sade stabala i cvijeća i da bude što manje smeća. Ako mi nitko ne vjeruje neka i sam proba živjeti u smeću.

Petar Rebić, 2. r.

Da sam zmaj

Jednoga dana krenuo sam u šetnju. Izgledao sam strašno, ali sam bio jako dobar. Bio sam golem, velikog repa, glave i krila, rogova i dlaka. Svi su bježali od mene i bio sam jako usamljen. Odjednom je naišla vjeve-rica i rekla da će mi pomoći. Upitao sam je kako će mi pomoći. Vjeverica je rekla da će me obojati u nekoliko boja, ošišati dlake, nacrtati cvjetiće na tijelu i smanjiti pandže. Bio sam sretan što sam izgledao drugačije i počeli su se svi moji prijatelji igrati sa mnom.

Mateo Kovačević, 2. r.

Moji konji

Moji konji su dobri i lijepi. Puno jedu zobi, sijeno i piju čistu vodu. Kupamo ih, čistimo i vozimo se u kolima. Sara ima dvije godine, Do-ra ima šest godina, a Lara sedam mjeseci. Čak ih jašemo, šećemo i puštamo ih van. Oni imaju veliki rep. Imamo za njih oglavine, sedla, fijaker i ular. Stavljamo žigove na njih. Ja jako volim konje.

Magdalena Vuković, 2. r.

Melita Gomboš, 2. r.

Petra Sivak, 2. r.

Nikolina Ručević, 2. r.

Zaštita okoliša

Na jednoj blistavoj rijeci, pokraj zelene šume dogodilo se čudo. Došao je jedan veliki kamion pun smeća koji je istresao smeće u rijeku. od tada rijeka više nije lijepa, čista i bistra. Pošle su se okupljati šumske životinje plačući. Dogovorio se šumski zbor: Mi ćemo ju očistiti. Super, samo ako drugi put budu bacali smeće mi ćemo ga vratiti njima u grad, da se bar malo posrame. Počeli su ga skupljati svatko po nešto i sve počistili. Rijeka je bila opet blistava, lijepa, bistra i čista, a i životinje su bile vesele.

Sanja Gomboš, 2. r.

BUD ‘11./’12. 22

3. RAZRED

Priča o pahuljicama

Radosno sam gledao kroz prozor dok su padale prekrasne bijele pahuljice. Gledao sam i gledao i pomislio kako su čarobne. Njihove prekrasne haljinice prekrivale su zemlju koja je izgledala veoma čarobno. Bijele pahulje obradova-le su svu djecu, jer će sad moći praviti snjegovića i igrati se čarob-nim bijelim pahuljama.

Patrick Lucić, 3. r.

Ljeto

Kada dođe ljeto počinju ljetni pra-znici. To je pravi dugi odmor od škole. Prava uživancija. Moji rodi-telji, sestra i ja idemo na more. Ostanemo deset dana i bude mi jako lijepo. Ljeti se po cijele dane igram s prijateljima. Pred kraj ljet-nih praznika poželim se i mojih školskih prijatelja a pomalo i škole.

Šimo Zetović, 3. r.

Nikola Tadić, 3. r.

U školi

Škola je počela, đaka kao pčela.

Kad se zvono čuje, svi u razred hrle.

A kad odmor prođe, učiteljica nam dođe.

Svi đaci iz klupe, pozdrav joj upute.

Đaci naše škole, svoje učiteljice vole.

Mia Slobođanac, 3. r.

Denis Blažević, 3. r. Patrik Bačani, 3. r.

Nogomet

Ja volim nogomet. Svaki ga dan igram s prijateljima na nogometnom igralištu. Volim gledati i nogometne utakmice jer su zabavne. Uživam u nogometu jer je baš zakon. Vikendom igramo utakmice s drugim klubovima. Volio bih postati veliki nogometaš.

Josip Zetović, 3. r.

Moj najdraži ljubimac

Moj najdraži ljubimac je mala maca koja se zove Lora. Ona je crna i voli se igrati, grebati, lizati i skakati. Zna brzo trčati i jesti. Uvijek kada dođem iz škole mo-ram ju nahraniti i igrati se s lop-ticom. Dobra je, malo nespretna i nestašna, voli se skrivati, pa ju moram tražiti.

Sofija Slobođanac Zetović, 3. r.

Zima

Zima ima jedan kaput bijeli, svako dijete

zimi se veseli. Sanjke, kape,

rukavice tople, snjegovića mi pravimo opet.

Matea Sivak, 3. r. Filip Maroši, 3. r. Barbara Vuković, 3. r.

Moj hobi

Moj hobi je pecanje. Brat i ja imamo dvije kederke s kojima idemo na pecanje. Uglavnom idemo pecati na Kaznicu. U njoj ima babuški, šarana, štuka i somova. Ja sam upecao jed-nom malog šarana i bio sam jako veseo. Donio sam ga kući i stavio u kantu s vodom. Pozvao sam svoje prijatelje da se pohvalim ulovom. Bili su oduševljeni.

Luka Dorić, 3. r.

Uskrs u mom domu

Uskrs je najveći kršćanski blagdan. U mom domu su velike pripreme za Uskrs. Mama peče kolače, šara jaja i kuha šunku. Na Uskrs kad se brat i ja ustanemo, prvo pogledamo u gnijezdo. Poslije doručka se pripremamo za svetu misu. Jako se radujem Uskrsu, jer tada imamo i proljetne praznike.

Darko Pavlović, 3. r.

Tomislav Antunović, 3. r.

BUD ‘11./’12. 23

4. RAZRED

Ivan Labak, 4. r.

Martina Slobođanac, 4. r.

Mateo Sito, 4. r.

Martina Kedačić, 4. r.

Odlazak zime

Ne volim zimu stoga sam sretna ka-da zima odlazi, a proljeće dolazi. Proljeće je lijepo godišnje doba, ig-ram se s prijateljima, idem na igrališ-te... U proljeće raste lijepo cvijeće: visibabe, jaglaci, ljubičice... U prolje-će se igram sa svojim psom Donom i Bobijem, šećem ih, igram nogomet… Baš sada kada ovo pišem žurim se igrati se s prijateljima.

Ema Erdeljić, 4. r.

Kako sam provela zimske praznike

Moja sestra Lana i ja provele smo praznike kod bake, djeda i tete. Na Novu godinu sam išla u centar. Ta-mo su bili mnogi ljudi iz Ivankova. Plesali smo, veselili se, pjevali… Ka-da smo se vratili kući otvorili smo šampanjac i onda smo gledali vatro-met, bilo je jako lijepo. Nakon nekog vremena već je bio mrak pa su rodi-

telji došli po mene i sestru. Bila sam sretna što sam opet kod kuće, jer kod kuće je najljepše.

Marina Perković, 4. r.

Jesen u selu

Nebo je sivo i namršteno. Kiša pere krovove kuća. Šareni kišobrani šeću po selu. Jesen je lišću darovala šarene boje. Čuje se šum vjet-ra. Ptice su otišle na jug. Osjećam miris jesen-ske tuge.

Ivan Andrić 4. r.

San jedne kućice

Jedne tmurne noći uz pustu cestu i tri jablana stajala je mala osamljena kućica zatrpana sni-jegom. U toj je kućici stajala mala obitelj. Kad je obitelj zaspala mala kućica je bila tužna i razmišljala je o svojoj samoći. Ubrzo tada ma-la kućica je zaspala i počela sanjati lijep san. Jednoga jutra mala kućica se probudila i vid-

jela zubato sunce i nebo. Vedrog raspolože-nja, djeca su se igrala na hladnom i bijelom snijegu, no kućica se razveselila jer je znala da više nije sama. Mnoštvo kuća su bile poredane uz cestu. A i ljudi su se bili šetali. Djeca su se grudala, smijala, pravila snjego-vića i sanjkala se. To je kućicu jako razvese-lilo i još to što je znala da više nije sama. No to je samo lijepi san male kućice.

Ana Labak, 4. r.

Pahuljice

Pahuljice snježne vrlo su nježne. Čim s neba na zemlju spuze, Pretvore se u malene suze.

Vani su sve zabijelile svojom bjeli-nom.

Samo ptičica mala pjevati je stala. Pjevala je s ostalim ptičicama,

A ja sam je gledala, I divila se njenoj ljepoti.

Ja sam bila sretna Što je napadao bijeli snijeg

i zatrpao naš brijeg.

Marija Ručević, 4. r. Jesenje doba

Prepoznat ćeš jesen po čarobnom kistu, po lasti što ode i otpalom listu. Prepoznat ćeš još je po pozdravu kiše, po vjetru što grane ogoljele njiše.

Obići će redom sva polja i kuće, podarit ti grožđe i kestenje vruće. I mirisom dunja odisat će soba, jer jesen je najljepše doba.

Ivan Maletić, 4. r.

Zima

Ide zima zube ima! Peći se pale,

oblače se rukavice i kapice male.

Životinje sanjaju zimski san i tek u proljeće će vidjeti dan.

Kristijan Kemec, 4. r.

Zima

Jesen je o'šla A zima veselo došla. Zima je radost, A nekima žalost. Snijeg je na stazu napadao I krovove na kućama zatrpao. Snijeg je napadao na brijeg, I eto takav nam je snijeg. Zima će opet doći, i lijepo i snježno proći. Došla je zima, I ona je radost svima.

Valentina Batori, 4. r.

BUD ‘11./’12. 24

PŠ ĐURĐANCI

“Pahuljica”, Ivana Bošnjaković, 3. r.

“Snjegović”, Andrijana Birkić, 1. r.

“Maslačak”, Filip Bibković, 3. r.

“Čipka”, Filip Bošnjaković, 1. r.

“Automobil budućnosti”, Josipa Topić, 3. r.

Proljetnice

Ja sam jaglac. Žute sam boje. Imam pet latica. U proljeće ukrašavam svako dvorište. Vole me djeca i bake.

Filip Bošnjaković, 1. r. Ja sam visibaba. U proljeće sam se na-šao blizu jedne kuće. U kući je živjela djevojčica koja me preko noći prekrila dekicom. Ugrijala je moje bijele latice. Ujutro me otkrila i grijalo me proljetno sunce.

Filip Markić, 1.r. Ja sam jaglac. Žute sam boje kao Sun-ce. Njišem se na vjetru. Dozivam dje-vojčicu da se divi mojim laticama.

Gabriel Markić, 1.r. Žutim se kao Sunce. Cvjetam u prolje-će. Njišem se na vjetru. Svi mi se dive jer ja sam jaglac.

Andrijana Birkić, 1.r

“Čipka”, Gabriel Markić, 1. r.

“Čipka”, Filip Markić, 1. r.

Izlet u Osijek i Vukovar

U Đurđancima imamo dobrog svećenika. Jedne nedjelje je rekao: „Djeco, u srijedu idemo na izlet u Osijek i Vukovar. Moja sestra, brat i ja smo se prijavi-li. Ujutro sam se probudila i obukla a onda sam u torbu stavila sok i sendviče. Usred sela smo čekali autobus. Na izlet je išlo još mnogo djece iz Đurđanaca, Vrbice i Mrzovića. Autobus je bio na kat. Neka djeca su sjedila a neka stajala ili sjedila na podu. U Osijeku smo išli u kino i gledali film. Kada smo došli u Vukovar, prošli smo Trpinjsku cestu. Došli smo u centar grada. Tamo smo vidjeli puno djece koja se skližu. Kada smo mi došli na red, najprije smo rekli broj koji nosimo. Bilo je lijepo i sklisko. Bili smo na Ovčari i gledali stara nosi-la. Zanimljivo sam se provela i voljela bih da opet idemo i druge godine.

Magdalena Karajko, 4. r.

Dan planeta Zemlje

U nedjelju – 22. travnja obilježa-va se Dan planeta Zemlje. Za taj dan moramo čuvati naš planet, jer je dio nas. Zemlju ne smijemo zagađivati i onečišćivati.

Emanuel Florijan, 2. r.

BUD ‘11./’12. 25

PŠ ĐURĐANCI

Pozdrav proljeću

Kako smo išli na izlet, vidjeli smo kako se priroda budi. Žbunje i grmlje se zazelenjelo, trava je počela rasti a sve okolo dobilo je boju. Drveće je počelo listati a ptice selice su se počele vra-ćati. Na izletu smo skakali u vrećama. Ja sam pobijedila. Sunce je grijalo a nama je bilo vruće.

Manuela Bibković, 4. r.

“Trava”, Emanuel Florijan, 2. r. “Rođenje Isusovo”, Ines Jakšić, 2. r.

Radionica

Učitelj je rekao: „Djeco, iduće srijede u deset sati bit će ovdje preduskrsna radionica. Pozovite roditelje i vi dođite s njima.“ Bilo je lijepo jutro, prvoga dana proljeća. Skupili smo se u školi. Donijeli puno različitog materijala i pribora za rad. Bilo je lijepo šarati jaja za Uskrs. Osim bojanja jaja pravili smo košarice, uk-rase i čestitke. Lijepo sam se provela u školi na radionici.

Magdalena Karajko, 4. r.

Dan planeta Zemlje

Na Dan planeta Zemlje, a ni jedan drugi, ne smije se bacati smeće. Moramo ga kupiti u kantu za smeće. Naša kanta za smeće nalazi se u hodniku. U nju bacamo najlonske vrećice, bočice od soka, papire i drugo. Svakog četvrt-ka dolaze smetlari i odvoze smeće iz našega sela.

Pavo Marinović, 2. r.

“Vukovarski vodotoranj”, Pavo Marinović, 2. r. “Jež”, Magdalena Karajko, 4. r. “Plesni par”, Manuela Bibković, 4. r.

“U parku”, Anamarija Živković, 4. r.

Moj posjet Vukovaru

U posjet Vukovaru vodio nas je naš župnik Krešo. Organizirao je prijevoz autobusom na kat. Išli su još i Vrbičani i Mrzovićani. Na početku putovanja smo izmolili Očenaš za sretan put i povratak. Najprije smo išli u Osijek. Tamo smo gledali film Johnny English i svi smo se smijali. Zatim smo se u uputili u Vukovar. To je jako lijep grad, ali je u ratu puno stradao. U njemu ima puno lijepih stvari za vidjeti. Vidio sam top, mine i puno oružja kojim su ljudi pucali. Vid-jeli smo i vozilo kojim su prevozili ranjenike. Bilo mi je lijepo ali i zastrašujuće čime su se sve ljudi morali boriti da bi ostali živi. Posli-je toga župnik nas je odveo na klizanje. Nisam se znao klizati, pa sam više puta pao. Moj posjet Vukovaru je za mene veliki doživljaj koji nikada neću zaboraviti.

Luka Erdeljić, 4. r.

BUD ‘11./’12. 26

5. - 8. RAZRED

Republika Hrvatska

Ja živim u Republici Hrvatskoj. Hrvatska graniči s Bosnom, Crnom Gorom, Srbi-jom, Mađarskom i Slovenijom, a preko Jadranskog mora i s Italijom. U Hrvats-koj ima četiri zavičaja, a to su gorski, primorski, brežuljkasti i nizinski. Sava, Drava i Dunav su glavne tri rijeke Hrvatske. Ja živim u nizinskom zavičaju. U nizinama prevladava zemlja crnica i listopadne šume. Ljudi u nizinskom zaviča-ju bave se stočarstvom, ratarstvom, vinogradarstvom, cvjećarstvom i mnogim drugim zanimanjima. Ja volim svoju Republiku Hrvatsku, svoj nizinski zavičaj i svoje Jadransko more.

Josipa Zdunić, 5. r.

“Šokac”, Antonio Sito, 8. r.

“Crkva”, Tomislav Sito, 6. r.

Sokol - simbol slobode

Sokole, sokole, kralju visina, tvojim imenom

smo obranili domovinu.

Ti klikćeš pred zvijezdama i letiš među oblacima.

Kralju ptica, visina i nebesa, svi se divimo

tvojoj slobodi!

David Vladić, 5. r.

Odrastanje

Pepeljuga nisam, Ali živim u bajci. Zahvaliti za to,

Mogu svojoj majci.

Haljinicu novu, Poljubac u kosi,

Svu ljubav na svijetu, Samo meni nosi.

Tata me obožava, O tom nema zbora, K meni uvijek žuri,

Iza sedam gora.

Da ne bude zabune, Princ je ipak tu. Ako ne po danu,

Onda u snu.

Ipak nešto nedostaje, Vještice tu nema.

Ja odrasla, ova stara, U sjećanju drijema.

Ines Martinović, 6. r.

Ljubav

Ljubav, što je to? Je l' se to jede?

Ili je to neki miris, od kojeg imaš grčeve?

Je l' se ljubav pije? Meni ljubav znači više

nego što na dlanu piše. Meni ljubav znači više

nego zemlji žednoj kiše. Ja u ljubav vjerujem.

Ružica Maletić, 5. r.

Moja domovina

Moja domovina k'o sunca sjaj.

Moja domovina k'o medvjeda dva.

U mojoj domovini žive Hrvati

što su od Turaka domovinu branili. U mojoj domovini umrijet ću sretno. Domovino moja

svaka ti čast.

Klara Maroši, 5.r.

“Leptir”, Matej Tadić, 5. r.

Ptica

Jednog dana ptica Slavujka pjevala je na grani bora. Čuvši taj predivan glas k njoj doleti Vrapka. Nedugo nakon Vrapke okupilo ih se još mnogo koji su htjeli slušati taj božanstveni glas. Tako su je slušali dok nije došla večer. Dok se nije pojavio Lovac kojega su se svi bojali. Jednog dana i Lovac je čuo Sla-vujku kako krasno pjeva te joj je doz-volio da i po noći ostane na njegovoj grani bora.

Antonela Jurić, 5. r. “Kola”, Martin Maletić, 8. r.

BUD ‘11./’12. 27

5. - 8. RAZRED

Deutschland

Deutschland besteht aus 16 Bundesländern. Die Hauptstadt von Deutschland ist Berlin. Ich kenne noch folgende deutsche Städte: München, Hamburg, Kiel, Köln, Heidelberg und Frankfurt. Acht Milli-onen Ausländer leben in Deutschland. Rund 100 Millionen Menschen sprechen Deutsch als Muttersprache. Fußball ist in Deu-tschland die beliebteste Sportart. Brüder Grimm sammelten die schönsten deutschen Märchen. Johannes Gutenberg hat den Buc-hdruck erfunden. Ich habe Freunde in Deutschland.

Barbara Kemec, Klasse 6

“Traktor”, Tihomir Ručević, 6. r.

“Tin Ujević”, Mislav Tadić, 8. r.

Domovina Hrvatska

Hrvatska je najljepši i najveći dragulj na svijetu. U njoj sam se rodila i u njoj živim. Moje srce kuca za Hrvatsku, za plavo more, za planine… Ta-mo su moji prijatelji i moja rodbina. Hrvatska je najveće blago koje no-sim u svom srcu. Najviše me veseli veliko plavo Jadransko more i prelije-pi gradovi: Split, Dubrovnik, Zagreb, Pula, Osijek… Kad odrastem željela bih studirati u Zagrebu. Hrvatska je moj ponos i moja radost. Hrvatski jezik je melodija za uši. Svoju domovinu trebamo čuvati i trebamo ju voljeti i čistiti. Za svoju domovinu treba dati dio sebe i svog poštovanja jer ju jedino tako možemo očuvati. Zahvaljujem Bogu što pripadam tako posebnoj i prelijepoj domovini.

Antonela Jurić, 5. r.

Ljubav prema mojoj mami

Moja mama je kao cvijet, kad smo mi sretni i ona je,

kad nam je teško, ona shvati i zna reći što treba.

Ona je naša svijeća u mraku, ona je naša ptica u zraku,

ona je sve dobro, najbolje, ja znam, Ona je uvijek tu

kad si sam!

Snježana Živić, 5. r.

“Čovjek na konju”, Valentin Sito, 6. r.

“Leptir”, Klara Maroši, 5. r.

London

London is a big city in Great Britain. The Houses of Parlia-ment are the centre of the British government. The oldest royal residence is Westminster Abbey. The most famous bridge is Tower Bridge. It opens for the big ships to pass. Trafalgar Square is the main square of central London. It is the most popular square with tourists. Hyde Park is most famous park in London. The biggest church in London is St. Paul’s Cathedral. The Tower of London used to be a prison, and it is a museum now. London Eye is a big wheel on the River Thames. Big Ben is the name of the big bell in the clock tower.

Barbara Kemec, 6th grade

BUD ‘11./’12. 28

5. - 8. RAZRED

“Crkva”, Anita Sabolski, 7. r.

Bach und Einstein

Johann Sebastian Bach war Komponist. Er lebte und arbeite-te in Leipzig. Er spielte sehr gut Orgel. Bach komponierte vor allem Kirchenmusik. Er hatte eine große Familie. Mehr als 100 Verwandte in seiner Familie waren Musiker. Er hatte 20 Kinder, 9 Töchter und 11 Söhne. Alle spielten ein Instru-ment. Seine Söhne waren auch Komponisten. Albert Einstein war ein großer Physiker. Er war kein beson-ders guter Schuler. Er lernte nur das, was ihn interessierte. Er studierte in Zürich. Später arbeitete er in Zürich, Berlin und New York. Im Jahre 1905 entdeckte er die Relativitätstheorie.

Anita Sabolski, Klasse 7

Sreća i nesreća u ljudskom životu

Ima mnogo sretnih ljudi, koji se smiju svaki dan i imaju prijatelje s kojima mogu razgovarati. Nesretni ljudi su usamljeni, nemaju prijatelja i jako su povučeni, pa ne-maju kontakt s drugim ljudima. Ljudi na ulicama i bez hrane, znaju biti sretniji od bogatih iako nemaju sve što bogati imaju. Ja mislim da se ljudi ne trebaju svađati i trebaju si pomagati. Neka se vole i poštuju, a ne svađaju i vrijeđaju. Neka žive mirnim i sretnim životom.

Eva Kretonić, 5. r.

Mislav Tadić, 8. r.

“Kuća”, Valentina Sivak, 7. r.

Ljubav u našem životu

Ljubav je lijepa i nekad vječno traje. Bez ljubavi ne možemo živjeti.

Ona nam je sve. Donosi nam sreću i tugu.

Kada je nađemo budemo sretni. Ljubav je naš ponos.

Ljubav je ljubav! Ona je nešto najljepše na svijetu.

Nikolina Kovačević, 5. r.

Malo o ljubavi…

Ljubav je nešto najljepše što se može dogoditi. Kada se čovjek zaljubi, cijeli svijet se vrti oko te osobe koja mu se toliko sviđa. Iako ljudi kažu da se ne živi od lju-bavi, neki to ne shvaćaju ozbiljno, pa na primjer ne žele jesti, ne mogu spavati… Jeste li znali da ljubav čini čuda i zato ako još nemate voljenu osobu, hitno je potražite jer 'ko nema srodnu dušu, nema ni previ-še osmijeha na licu.

Petar Maroši, 5. r.

“Čovjek na konju”, Klaudija Antunović, 6. r.

BUD ‘11./’12. 29

SVAŠTARA

Kako smo već izvijestili na ovim stranicama, učenici 2. i 4. razreda PŠ Đurđanci otpjevali su i snimili pjesmu “Naše se-lo”, za koju je glazbu i sti-hove napisao njihov učitelj Željko Vurm. Pjesmu mo-žete poslušati i pogledati video na internetskoj ad-resi goo.gl/5OKhz ili tako da uslikate kôd pametnim telefonom.

Esperanto

Esperanto je međunarodni jezik i pokret. Pokre-nuo ga je Poljski liječnik Ludwig Zamenhof u 19. stoljeću. La espero je sastavljen od riječi iz mnogih svjetskih jezika i još uvijek se razvija. To znači da svatko tko se njime bavi može stvoriti neku novu riječ koju će drugi razumjeti. Espe-ranto kao jezik se koristi u cijelom svijetu, a nji-me se bave razni ljudi u preko 40 000 klubova na svijetu od Amerike do Australije. Esperanto je moguće lako i brzo naučiti jer se čita onako kako se piše i ima 16 pravila gramatike. Espe-ranto kao pokret ima ideju da svi ljudi trebaju imati najprije svoj materinji jezik, a onda jedan zajednički kojega će svi razumjeti. Svijet nije samo ono što je sada nego ono što još može biti, pa se esperantisti nadaju da će svijet u bu-dućnosti biti drugačiji i bolji za sve ljude. Espe-ranto znači onaj koji se nada, espero je nada, a esperanto onaj koji se nada.

David Vladić i Klara Maroši, 5. r.

Zanimljivosti

Zašto duga ima sedam boja? Svjetlost Sunca čini nam se bijelom, žutom ili možda ružičastom u zoru i u suton. No, ona je sastavljena od 7 duginih boja: crvene, narančaste, žute, zelene, plave, indigo plave i ljubičaste. Kad je na nebu duga, Sunčeva se svjetlost u susretu s kapljicama vlage razlaže na sedam duginih boja, pa tako možemo vidjeti od čega je sastavljena.

Zašto krijesnice svijetle? Za ljetnih noći često se na livadama mogu vidjeti sitna svjetalca koja se pale i gase stva-rajući čarobno ozračje. To su znakovi koje odašilju krijesnice, prilično rasprostranjeni kukci. Svjetlost koju proiz-vode ovi kornjaši nastaje zbog svjetlosne tvari koja zasvijetli u dodiru s kisikom. Čini se da u vrijeme parenja muž-jaci svjetlucaju radi privlačenja ženki, a one im odgovaraju svojim svjetlucanjem.

Zašto tjelesna aktivnost povećava obujam mišića? Vježbanjem mišići jačaju i povećavaju se te postaju otporniji na napore. Porast mišićne mase odgovara povećanju promjera mišićnih vlakana. Tjelovježba uvodi mnoge prom-jene u metabolizam mišićnih stanica kao, npr. porast energetskih zaliha te brojnih enzima koji pospješuju važne reakcije za stvaranje energije. Najaktivniji mišići utječu na izgled tijela i čine ga skladnijim, što je osobito uočljivo u športaša. Vježbanje širi prsni koš poboljšavajući disanje, a djeluje i na ishranu jer povećava tek, ubrzava proba-vu i asimilaciju. Djeluje i na srce tako što pospješuje krvotok.

Petar Maroši, 5. r.

Biblija

Zašto bakica čita bibliju? Sprema se za prijemni! Podmornica

Kako potopiti podmornicu punu plavuša? Pokucaš im na vrata!

Vitamini

Kojeg vitamina ovca ima naj-više u sebi? - Beeeee! Dimnjak

Što radi Chuck Norris na dim-njaku? Štipa dim za oči!

Pripremio: Petar Maroši, 5. r.

BUD ‘11./’12. 30

SPORT

Razgovor s bivšim nogometašem Ivanom Petrovićem

BUD: Kada i gdje ste počeli igrati nogomet? I. P.: Počeo sam u Budrovcima 1980. godine u pioniri-ma NK Slavonija, a prva registracija mi je u Đakovu, znači tu sam počeo, ali nisam bio registriran. BUD: U kojoj ste ligi nastupali? I. P.: Nastupao sam u trećoj, drugoj i prvoj i jednu po-lusezonu u Budrovcima kad su se borili za ulazak u viši rang, to je bila općinska liga 1994. g. BUD: Koji su vaši najuspješniji rezultati u karijeri? I. P.: Najuspješniji su dva ulaska u prvu ligu s Kamen Ingradom i Istrom iz Pule, i Kup UEFA - igranje sa Schal-keom iz Njemačke i Spartakom iz Moskve. BUD: S kojim ste suigračima nastupali i tko vam je bio trener? I. P.: Nastupao sam s puno suigrača, jedino možemo reći da je među njima od poznatijih Joško Popović koji je u povijesti najviše golova dao u prvoj hrvatskoj no-gometnoj ligi, zatim Mario Galinović koji je otišao u

Panathinaikos, pa Rendulić, niz poznatih igrača kao što je Saša Bjelanović u Istri, Kristijan Polovanec… i tako, bilo je dosta igrača. Treniralo me dosta trenera od njih recimo Nenad Gračan, Hrvoje Bravolić, Rajko Magić i drugi, da ne nabrajam sve njih. BUD: Što mislite o današnjem nogometu ? I. P.: Danas se nogomet srozao na najniže grane zbog neulaganja u sport, a infrastruktura je na razini koja je bila prije trideset godina. Rad s mlađim kategorijama u klubovima je sveden na minimum, uvjeti su znači loši,

ništa ne mislim dobro o današnjem nogometu. BUD: Idete li na nogometne utakmice? I. P.: Da, obavezno, svakako. BUD: Imate li nekakav savjet za mlade sporta-še? I. P.: Da, da se okrenu što više sportu, nije bitno da li je to sada nogomet, ali što manje na kom-pjutor i što više sport, da si nađu koji im odgo-vara i da se drže toga.

Razgovor vodili: Klara Maroši i David Vladić, 5. r.

Sportske aktivnosti učenika OŠ Budrovci u školskoj godini 2011./12.

MEĐUOPĆINSKA NATJECANJA OSNOVNIH ŠKOLA ĐAKOVŠTINE (14 osnovnih škola) KROS: Učenici 1200m – sudjelovalo 9 škola, održano u Semeljcima 30.9.2011. Naša ekipa nastupila je u sastavu: Valentin Sito (3. mjesto) i Ivan Bala (9. mjesto). Učenice 1000m - sudjelovalo 9 škola, održano u Semeljcima 30.9.2011. Naša ekipa nastupila je u sastavu: Barbara Kemec (6. mjesto) i Valentina Sito (8. mjesto) ATLETIKA: Učenici - sudjelovalo 6 škola, održano u Semeljcima 17.10.2011. Naša ekipa nastupila je u sastavu: Valentin Sito (7. mjesto) i Mislav Tadić (10. mjesto) na 100m, Valentin Sito (4. mjesto) i Ivan Bala (6. mjesto) na 300m, Ivan Bala (9. mjes-to) i Benjamin Pavić (10. mjesto) na 1000m, Mislav Tadić (3. mjesto) u bacanju kugle, štafeta 4×100m u sastavu Valentin Sito, Ivan Bala, Benjamin Pavić i Mislav Tadić (6. mjesto) Učenice - sudjelovalo 6 škola, održano u Semeljcima 17.10.2011. Naša ekipa nastupila je u sastavu: Valentina Nemet (7. mjesto) i Barbara Kemec (12. mjesto) na 100m, Barbara Kemec (10. mjesto) i Anamarija Vladić (11. mjesto) na 300m, Valen-tina Nemet (7. mjesto) i Valentina Sivak (10. mjesto) na 600m, štafeta 4×100m u sastavu Valentina Nemet, Barbara Kemec, Anamarija Vladić i Valentina Sivak (5. mjesto) MALI NOGOMET za učenike 7. i 8. razreda, sudjelovalo 14 osnovnih škola, održano u Đakovu 2.11.2011. Rezultati B skupine: OŠ Budrovci – OŠ V. Nazor, Đakovo 3:0 OŠ Budrovci – OŠ S.S.Kranjčević, L. Varoš 5:4 Finale: OŠ Budrovci – OŠ I.G.Kovačić, Đakovo 1:2 OŠ Budrovci – OŠ Đakovački Selci 4:1 OŠ Budrovci – OŠ J.A.Čolnića, Đakovo 0:6

BUD ‘11./’12. 31

ŠKOLSKA NATJECANJA

Konačni redoslijed: Naša ekipa osvojila je vrlo dobro 3. mjesto, a nastupili su: Tomislav Ručević, Benjamin Pavić, Stjepan Kolić, Karlo Rebić, Luka Đuđik, Valentin Sito, Ivan Bala, Tihomir Ručević i Mateo Andrić. Voditelj natjecanja Stanko Tišma (nastavnik TZK). MALI NOGOMET za učenike 5. i 6. razreda, sudjelovalo 5 osnovnih škola, održano u Đakovu 25.5.2012. Rezultati: OŠ Budrovci – OŠ J. Kozarac, Josipovac P. 5:0 OŠ Budrovci – OŠ J.A.Čolnića, Đakovo 4:0 Finale: OŠ Budrovci – OŠ I.G.Kovačić, Đakovo 0:5 Konačni redoslijed: Naša ekipa osvojila je odlično 2. mjesto, a nas-tupili su: Jakov Sito, Valentin Sito, Tomislav Sito, Tihomir Ručević, Ivan Bala, Mateo Andrić i Tomislav Brataljenović. Voditelj natjeca-nja Stanko Tišma (nastavnik TZK). STOLNI TENIS: Za učenike, održano u Viškovcima 15.12.2011. Ekipa u sastavu: Benjamin Pavić i Luka Đuđik. Rezultati: OŠ Budrovci – OŠ S.S.Kranjčević, L. Varoš 2:0 OŠ Budrovci – OŠ Đakovački Selci 1:2

Rezultati školskih natjecanja za školsku godinu 2011./12.

Školska natjecanja održana su iz slijedećih predmeta: njemački jezik, biologija, kemija, matematika, povijest, geo-grafija, i tehnička kultura (te iz prometa u sklopu tehničke kulture).

Međuopćinska razina:

Hrvatski jezik (LiDraNo) - dramska sekcija naše škole pod vodstvom prof. Vlade Markića nastupila je na međuop-ćinskom natjecanju LiDraNo 2012 - školskoj smotri literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva.

Županijska i državna razina:

Matematika - na županijsko natjecanje plasiralo se troje naših učenika: Valentin Sito (6. r.), Klaudija Šupuković (5. r.) i Ivan Maletić (4. r.). Mentori su bili učitelj matematike Ivan Basa i učiteljica razredne nastave Ružica Sučić.

Geografija - na županijsko natjecanje plasiralo se troje naših učenika: Barbara Kemec (6. r.), Klaudija Šupuković (5. r.) i David Vladić (5. r.). Mentorica je bila prof. Tihana Moro-Vladić.

Tehnička kultura Mladi tehničari - na županijskom natjecanju mladih tehničara nastupilo je čak sedam učenika naše škole: Petar Maroši (5. r.), u kategoriji 5H-promet (27. mjesto), David Vladić (5. r.), Robotika (4. mjesto), Klaudija Antu-nović (6. r.), 6H-graditeljstvo (14. mjesto), Ines Martinović (6. r.), Zrakoplovno modelarstvo (7. mjesto), Valentin Sito (6. r.), Raketno modelarstvo (2. mjesto), Martin Maletić (8. r.), Elektrotehnika (5. mjesto). Mislav Tadić (8. r.), predstavljao je HHO generator koji je skupa s kolegom i bivšim učenikom naše škole Domagojem Kolićem na-pravio radeći u svoje slobodno vrijeme u Klubu mladih tehničara OŠ Budrovci. Naravno, proglašen je najboljim radom na smotri i predložen za izlaganje na Državnom natjecanju i smotri radova mladih tehničara. Na 54. Dr-žavnom natjecanju mladih tehničara održanom u Primoštenu Mislav je ostvario izvrstan uspjeh osvojivši 3. mjes-to. Sigurno u prometu - na županijskom natjecanju iz prometa učenica Klara Maroši osvojila je 1. mjesto i plasman na državnu razinu natjecanja. Na državnom natjecanju u Slavonskom Brodu Klara je pojedinačno osvojila vrlo dobro 21. mjesto (od 84 natjecatelja), a ekipno u sklopu ekipe naše županije 7. mjesto (od 21 županijske ekipe). Svim navedenim učenicima mentor je bio prof. tehničke kulture Ivan Jukić.

Izvanškolske aktivnosti: Učenici Petar Maroši (5. r.) i Filip Maroši (3. r.) nastupili su na prvenstvu Hrvatske u karateu. Petar je postao pr-vak Hrvatske u ekipnom natjecanju u katama, a Filip viceprvak Hrvatske u pojedinačnom natjecanju u kategoriji mlađih učenika. Također, učenik David Vladić (5. r.) s ekipom RK Đakovo (2000. godište) ostvario je plasman na Državno prvenstvo Hrvatske u rukometu koje će se održati u Slavonskom Brodu od 1. do 3. lipnja 2012. godine.

Svim učenicima i njihovim mentorima upućujemo čestitke i želimo im još i više uspjeha u budućnosti.

Klara Maroši na državnom natjecanju iz prometa