GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

ISSN

133

1-61

76

GODINA XIX. BROJ 74. SRPANJ 2016.

20. srpnja Dan Opcine i Polinarova

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

GODINA XIX. BROJ 74. / SRPANJ 2016.

I M P R E S U MIzdavač

Općina Malinska-Dubašnica Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 750-510

Izvršni izdavač Glosa d.o.o. Rijeka, Kršinićeva 14

Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ

Uredništvo Dragan CINDRIĆ Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK Danijel DRPIĆ

Tomislav GALOVIĆ Iva JURASIĆ LONČARIĆ

Lidija KOVAČIĆ Robert Anton KRALJIĆ Petrica MRAKOVČIĆ

Ivan PETRŠORIĆ Milan RADIĆ

Josip ŠAMANIĆ Miroslav TOPIĆ

Ivan TURČIĆ Nediljko VUČETIĆ Anton ŽGOMBIĆ

Milena ŽIC

Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka

Tisak Tiskara Velika Gorica

Naklada 1200 primjeraka

Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje

List je besplatan

Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu:

www.malinska.hr

DAN OPĆINESveti Apolinar i Godina milosrđa ............................................................................................ 3

OPĆINANova učionica, sunčališta, obalni putevi, besplatna punionica za elektro automobile… ........... 4Projekt Bracerom prema Zapadu ............................................................................................... 6Uređenje obalnog dijela središta Malinske .............................................................................. 7Naša Općina – sigurno turističko odredište ............................................................................. 8Deset godina rada za ljepšu Općinu ........................................................................................ 8Malinskari na obilježavanju blagdana Ostensions u Aixe-sur-Vienneu ..................................... 9

PRIZNANJABranko Jud dobitnik Zlatne medalje za kakvoću maslinovog ulja ......................................... 10Hotel Vila Rova i Ivica Krnčević – dobitnici nagrade za doprinos razvoju poduzetništva „Stvaratelji za stoljeća” .................................................................................... 10

NAŠI PODUZETNICIDan je kratak za sve obveze koje čovjeka čekaju .................................................................... 11

PRIVATNA INICIJATIVANovi prostor za čuvanje djece u Malinskoj ............................................................................ 12

KULTURAAz, Branko pridivkom Fučić ................................................................................................. 13Festival folklora otoka Krka 20. i 21. kolovoza ..................................................................... 13Proljeće ispunjeno natjecanjima i gostovanjima ..................................................................... 14Braća Nikola Milčetić i Anton Milčetić najbolji mladi krčki sopci ....................................... 15

VIJESTIŠetnja po Dubašnici ................................................................................................................ 16Rock na moru .......................................................................................................................... 166. Susret fićeka ........................................................................................................................ 16Biciklijada Đir po Dubašnici ................................................................................................... 17Na malinskarskoj rivi dvije tisuće ljubitelja vozila na dva kotača ........................................... 17Fešta od sira ............................................................................................................................ 17Češka obitelj Malinska posjetila – Malinsku ......................................................................... 18Najbolje ulje Zorana Vukovića .............................................................................................. 18

RAD UDRUGAUdruga Termen u „petoj brzini” ............................................................................................. 19Nikola Janković novi predsjednik .......................................................................................... 19

CRKVAPrva pričest za 26 djece ......................................................................................................... 2080-godišinji „prvopričesnici” .................................................................................................. 20

ŠKOLAU Vukovaru ........................................................................................................................... 21Učenici sadnjom uljepšali okoliš Škole .................................................................................. 21Učitelji na izletu u Gorskom kotaru ...................................................................................... 22Osmaši se oprostili od Osnovne škole ................................................................................... 22Odlične svih osam godina ..................................................................................................... 22

HUMORESKABeebica .................................................................................................................................. 23

DOMAĆA BESEDAŽivjenje – trpjenje ................................................................................................................. 24Vjenčani, rođeni i umrli ......................................................................................................... 24

SPORTNovi osobni rekord Ane Turčić ............................................................................................. 25Šest desetljeća Športsko-ribolovne udruge Lastavica ............................................................ 25Matiji Kosiću kadetsko zlato ................................................................................................. 26Andrej Krstinić i Martina Milčetić izborili nastup na Europskom prvenstvu ....................... 26Nediljko Vučetić predsjednik Duba ....................................................................................... 26Malonogometni klub osvojio prvi inozemni turnir ................................................................ 27Visoka pobjeda malinskarskih nogometaša ........................................................................... 27Bez značajnijih rezultata na tri turnira .................................................................................. 27Rukometašice sele u viši rang natjecanja ............................................................................... 28Treće mjesto u Hrvatskoj za momčad Frankopana ................................................................ 28Trenerica Mateja Magličić unijela novu kvalitetu u rad Kluba .............................................. 29Daniel Duda kadetski prvak Hrvatske .................................................................................. 29Ana Znaor državna prvakinja u kickboxingu ......................................................................... 30Ana Znaor prva na Svjetskom kupu, Ela Znaor treća, Rene Miš-Mešić peti ........................ 30Luka Franelić treći, a Jakov Požega peti na županijskom prvenstvu ...................................... 30

Program događanja na području Općine Malinska-Dubašnica ............................................. 31LIJEČNIK SAVJETUJE (2)

Pola sata žustrog hoda dnevno .............................................................................................. 32

S A D R Ž A J

Na naslovnici: Branko Jud za svoje je ulje Utla dobio Zlatnu medalju na međunarodnom

natjecanju u New Yorku. Opširnije na str. 10. (Snimio: Dalibor JUD)

NAŠI ZVONI ■ 2

NAŠI ZVONI ■ 3

DAN OPĆINE

Sveti Apolinar i Godina milosrđaPiše Marin DAŠEK, župnik Župe sv. Apolinara

■ Slika sv. Apolinara dio je golemog mozaika u bazilici sveca u Ravenni. Sv. Apolinar je predstavljen kao pastir koji je povezan s ovcama crvenom niti. Ta nit označava krv Kristovu koja povezuje vjernike u Crkvi. Može se primijetiti da polazi od desne ruke sveca i povezana je na vrat ovce koja se nalazi s njegove desne strane (nit povezuje mnoge druge ovce koje se ne vide na ovom fragmentu).

Sveti Apolinar, podrijetlom iz Antiohije, umro je 23. srpnja, ali liturgijski mu je spomen-dan 20. srpnja. Prvi oskudni zapis o svecu je iz Jeronimovog Martirologija koji dolazi s početka 5. stoljeća u kojem ga se predstavlja kao „ispovjednika” i „svećenika” te ga se časti 23. srpnja.

Sveti Petar Krizolog (425 – 451), naučitelj Crkve, opisuje sv. Apolinara dajući neke povijesne informacije o životu sveca: …zbog svoje je vjere podnio razna mučenja i prolio svoju krv, umirući od zadobivenih ozljeda...

U Rimskom martirologiju iz 1582. godine (katoličkoj liturgijskoj knjizi u kojoj su kalendarskim redom zabilježena imena svetaca s kratkim životopisom) opisuje ga se kao: …biskupa koji je među ljudima naučavao neizmjerno bogatstvo Kristovo, predvodio stado kao dobri pastir, te je počastio raven-sku Crkvu svojim slavnim mučeništvom…

Prema jednom svjedočanstvu o mučeništvu sv. Apolinara, koje datira iz vremena nadbiskupa Maura (642 – 671), napisano je da je Apolinara sv. Petar poslao propovijedati u Ravennu. Ondje je podnio mučeništvo u vrijeme cara Vespazijana. Po toj tradiciji, 44. godine Apolinar je pratio sv. Petra iz Antiohije u Rim (gdje također postoji bazilika naslovljena na njega) te postaje prvi biskup Ravenne. Kada je došao u grad, izliječio je ženu gradskog suca, što je dovelo do obraćenja i krštenja cijele obitelji. Kada je sudac to saznao, dozvao je sveca prisiljavajući ga da se žrtvuje poganskom bo-žanstvu Jupiteru. Budući da se nije želio odreći vjere u Isusa Krista, pretukoše ga i ostaviše na cesti. Iz Ravenne je protjeran, a pri povratku je opet mučen i umire od ranjavanja 23. srpnja.

Papa Franjo proglasio je ovu godinu Godinom milosrđa za cijelu Crkvu. Milosrđe dolazi od lat. riječi misericordia koja u sebi sadrži dvije riječi: miseria – bijeda, i cor, cordis – srce. Dakle, ozna-čava otvoreno srce prema bijednima i nevoljnima. Upravo životopisi svetaca su nam poticaj da ovu godinu proživimo u djelotvornoj ljubavi prema bližnjima. Ljubiti bližnjega znači ujedno i biti mi-losrdan. Poput sv. Apolinara mučenika, svaki čovjek doživljava ponekad, češće ili rijeđe, da drugi ne prepoznaju i ne cijene njegovo djelo i ne uzvaćaju njegovu ljubav. Što onda učiniti? Kako odgovori-ti na nepravdu u životu? Moto Godine milosrđa su Isusove riječi: Budite milosrdni kao Otac, a sv. Pavao piše u poslanici Efežanima: Budite jedni drugima dobrostivi, milosrdni, praštajte jedni drugi-ma, kao što i Bog u Kristu nama oprosti. Od Isusa Krista i sv. Stjepana, od sv. Apolinara do Sv. Oca Pija iz Pietrelcine i sv. Leopolda Mandića koje je papa Franjo proglasio zaštitnicima Godine milo-srđa, do danas, mnogi su se ovim riječima ne samo divili, nego su i dokazali da je ta ljubav moguća, darujući svoj život u službi za braću.

I mi smo pozvani u našem svakodnevnom životu, u odnosu s članovima obitelji, kolegama na poslu i susjedima, na način nama svojstven, ispuniti ovu riječ da ne ostane samo lijepa želja i utopi-ja, nego da bude nit vodilja u našem životu.

U povodu Dana Općine i blagdana sv. Apolinara – 20. srpnja – Polinarove

NAŠI ZVONI ■ 4

OPĆINA

Nova učionica, sunčališta, obalni putevi, besplatna punionica za elektro automobile ...

Piše Robert Anton KRALJIĆ, načelnik Općine

Poštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica,Turistička je sezona u punom jeku i nadamo se do-

brim rezultatima jer puno je truda uloženo u pripreme za ovo ljeto; cjelokupni će rezultat ipak dobrim djelom ovisiti o vremenskim prilikama.

Iako se u uređenju javnih površina uvijek može bolje, a po-sebice po pitanju trajanja građevinskih radova koji se usprkos visokim kaznama protegnu i u lipanj, očito je da najprije treba poraditi na našem mentalitetu da bi se neke stvari promijenile nabolje. Najvažnije je ipak da su turisti i posjetitelji zadovoljni i da se ponovno uskoro vrate u našu Općinu kako bi uživali u blagodatima koje pruža naš kraj.

Na naslovnici ovog broja dobitnik je jedne posebne nagra-de za kvalitetu ulja, a to je već dobro nam znani Branko Jud, koji je ove godine u New Yorku, na najvećem svjetskom prestiž-nom natjecanju maslinovih ulja u konkurenciji 820 svjetskih ulja, dobio Zlatnu medalju za Utlu, njegovo ulje izvorne sorte masline plominka. Ta nagrada kao da je kruna na odluku da za-jedno s KD Ponikve u proljeće ove godine financiramo oko 800 metara produžetka mjesne vodovodne mreže iznad Porta pre-ma Fumku i Utli. Možda se sada konačno steknu uvjeti da po-radimo i na količinama kad već imamo kvalitetu, a o učincima vode u maslinicima podrobnije ćemo pred berbu.

Jaslice, vrtić i školaNedavno kupljena općinska zgrada na adresi Dubašljanska

78, tzv. „kuća Poljanić”, nakon kata namijenjenog za prostorije suda, katastra i matičnog ureda, u konačnici postaje višena-

mjenska u službi stanovnika naše Općine. Naime, u prizemlju je upravo započeo rad malih jaslica, točnije obrta za čuvanje predškolske djece, koje će biti od velike pomoći roditeljima do izgradnje novog vrtića i jaslica na obližnjoj lokaciji Priko poja. Treba napomenuti da se do polovine 2017. godine nadamo iz-gradnji vrtića i jaslica vrijednog oko 18 milijuna kuna sustavom „ključ u ruke”. Međutim, kako je podnio žalbu jedan od tri po-nuditelja izgradnje, predmet je trenutno na rješavanju u držav-nom tijelu i zasad ne možemo sa sigurnošću govoriti o rokovi-ma. Treba podsjetiti da je projektiranje i izgradnja sportske dvorane trajala od 2003. do 2009. godine, te su i tada žalbe, do-duše susjeda, također usporile izgradnju. Stoga, ne treba čuditi što se investitori, posebice oni strani, teže odlučuju za pokreta-nje investicija u našoj državi.

Ipak, u ove smo tri godine uspjeli snimiti arhitektonsko stanje škole, projektirati, dograditi i dobiti uporabnu dozvolu za učionicu namijenjenu informatici i računarstvu na školi u Bo-govićima u kojoj sada svih 16 odjeljenja može imati nastavu. I, što je najvažnije, bez opasnosti za dvosmjenski rad koji je prije-tio ukoliko učionica ne bi bila dograđena. Troškovi su iznosili oko 930 tisuća kuna, od čega je Županija sufinancirala s 200 ti-suća. Učenici, ukupno njih oko 250 koliko ih broji naša Škola, u nju će ući početkom nove školske godine 2016/17. Tada počinje i proces izdvajanja Područne škole Dubašnica od Osnovne ško-le Fran Krsto Frankopan Krk i osnutka nove Osnovne škole Malinska-Dubašnica, za što smo upravo potkraj mjeseca lipnja dobili potpis i suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Nadzorne kamereNa određenim su javnim površinama postavljene nadzorne

kamere po uzoru na neke druge gradove i općine. Površine po-put Markata i komunalnog dijela luke u Malinskoj nadziru se 24 sata jer je upravo to područje u noćnim satima najčešće po-prište raznih nedjela. Osim pojačane zaštitarske službe koja je prošle godine na zadovoljavajući način obavila posao, prisutni će biti i policijski službenici; stoga se nadamo da će ova turistič-ka sezona proteći sigurno i mirno.

Brojni građevinski radovi i projektiNa području naselja Porat sagrađen je nogostup oko dječ-

jeg igrališta, uređeni su pojedini pristupi moru te sanirane luči-ce Porat i Vantačić, što je financirala Lučka uprava Krk. Na po-dručju Trstike ispod hotela Mare&Mons uređen je obalni put u dijelu kojem biciklisti više neće svoje bicikle morati stavljati na leđa. Također, niti mladim majkama šetnja s dječjim kolicima neće ubuduće činiti problem. Na području Vrtače uređen je novi kupališni prostor. Asfaltirana je dvosmjerna cesta s pločni-kom u punoj dužini prema hotelu Vila Rova, uređena je Krčka ulica u Milčetićima, te odrađen dio asfaltiranja u Sv. Vidu, Kre-

■ Dograđena učionica na školi u Bogovićima

NAŠI ZVONI ■ 5

OPĆINA

menićima i Milovčićima, dok će se ostali radovi nastaviti naje-sen. U Oštrobradićima i Barušićima završena je obnova župa-nijske ceste u kojoj je prethodno KD Ponikve obnovilo vodovodni vod. Asfaltiranje i krajnje uređenje, uz Županiju, su-financirala je i Općina Malinska-Dubašnica, posebice zbog problema oborinske odvodnje na području Perovice (Oštrobra-dići) i dolca Vrtača (Barušići).

U ulicama Mužini i Poljina u Bogovićima sagrađena je fe-kalna i oborinska odvodnja kao i u Istarskoj ulici gdje se dovr-šetak i asfaltiranje očekuje najesen jer se s radovima ušlo u po-lovinu lipnja. U Sv. Vidu su uređeni boćalište i dvorište Društvenog doma, a izvode se i završni radovi na Peknjici. Pred završetkom je dječje igralište u Oštrobradićima, a projektira se i dječje igralište s parkiralištem na području Grdine, ispred nove Intrade. Početkom nove školske godine uvest će se jednosmjerni prometni režim na području oko Škole i dvorane. Usporedo će se sa željama odmarališta SING-a, koji u blizini školske dvora-ne planira graditi bazen, projektirati i sportski centar kod Škole. Projektiraju se ceste na području Dobrinčeva, zatim u radnoj zoni Sv. Vid i radnoj zoni Barušići, kao i ceste Markat – Ulica N. Tesle te Markat – Kvarnerska ulica u kojoj su imovinsko-pravni odnosi otkupa zemljišta pri završetku.

Sagrađena je oborinska i fekalna odvodnja u Ulici Miro-slava Krleže prema Primorskoj ulici. U Ulici sv. Apolinara pre-ma Ulici Lokvica uređen je mali zeleni otok koji se nekad kori-stio za parkiralište.

Projektira se kružni tok sjever na području Sv. Vida. Za područje Dubašljanske ulice, od crkve sv. Nikole do autobusnog stajališta Štacija, u listopadu počinje izgradnja nogostupa s ko-jim se trebalo krenuti u svibnju, ali zbog bojazni da će se radovi protegnuti u sezonu odustali smo od početka izgradnje jer je to ipak prometna „žila kucavica Malinske”.

Projektiranje središta Malinske i plaže ispred hotela Mae-stral u punom su zamahu.

Umjesto rampe – ugostiteljski objektNa početku Rajske ceste postavljen je montažni objekt za

ugostiteljske usluge. To je područje posebno za svakoga istinskog zaljubljenika u ovaj kraj i prirodu. Nije na odmet podsjetiti kako je Općina u posljednje tri godine uložila značajna sredstva u sa-naciju Rajske ceste. Zahvaljujući dobrohotnosti privatnih vlasni-ka (obitelji Bogović – Bogovci) koji su dopustili mogućnost dalj-njega budućeg povezivanja s Čufom i Kijcem, omogućen je njezin produžetak. Još do prije tri godine na kružnom toku, na prometnici prema Ribarskom selu, svi se sjećamo rampe i žice koje je postavilo Haludovo d. d. što je godinama priječilo slobo-dan prolaz vozilima do parkirališta. Uklonili smo ih pravnim i legitimnim postupkom jer se radilo o sprječavanju prometovanja i parkiranja na općinskim površinama, na kojima je sada, među ostalim, smješten mali ugostiteljski objekt simpatičnog naziva Paradajz. Prije dvije je godine na početku Rajske ceste označeno i uređeno kupalište za kućne ljubimce. Otkriven je i počinitelj koji je tom području nanosio štetu betoniranjem i ispisivanjem crve-nom bojom oznake FKK. Iz svega je vidljivo da Općina itekako brine za taj dragulj našeg područja, što je slučaj i u postavljanju ugostiteljskoga montažnog objekta. Takvi postoje na ulazima go-tovo svih nacionalnih parkova te smo mišljenja da će objekt pri-donijeti kvaliteti prostora i smanjenju onečišćenja okoliša otpaci-ma raznih namirnica. Naposljetku, ukoliko se ne pokaže dobrim potezom, uvijek ga se može ukloniti.

■ Uređeni su sunčalište na Vrtači…

■ …i okoliš boćališta u Sv. Vidu

Na pontonskom mostu postavljena je rasvjeta, a na pojedi-nim rasvjetnim tijelima u središtu Malinske vaze s cvijećem. U parku u Malinskoj očekuje se postavljanje novoga umjetničkog djela na temu glavonožaca, a područje Jaza će, nadamo se, doži-vjeti također ugodniju i bolju rasvjetu. Ispred općinske zgrade postavljen je totem s nazivima i grbovima bratimljenih općina kao podsjetnik širenja dobrih odnosa i znak približavanja Hr-vatske Europi i ljudima izvan granica domovine.

U dijelu Ulice kralja Tomislava (od hotela Malin u smjeru Vrtače) uređeno je jednosmjerno prometovanje s izlaskom kroz Riječku ulicu, te su označena plavom bojom parkirna mjesta pod naplatom, kao i u Ulici Frana Supila. Za mještane s prebi-valištem u našoj Općini kojima je vozilo registrirano u Policij-skoj postaji Krk omogućen je besplatni parking u 2. zoni, odno-sno na svim parkiralištima, osim na parkiralištu Markat, Ulici Dražine i Ulici Obala od Pošte do lukobrana. Kroz središnji dio naselja Porat uređeno je jednosmjerno prometovanje do hotela Pinia. Stoga vjerujemo da će se na područjima ovih novih jed-nosmjernih ulica ovakvim režimom prometovanja izbjeći pro-metni kolapsi koji su godinama činili problem.

NAŠI ZVONI ■ 6

OPĆINA

Na parkiralištu Markat postavljena je punionica za elek-trična vozila kojima je također omogućen besplatan parking.

Na lukobranu u Malinskoj, osim već dobro prihvaćenih kamenih kućica, na lučkom je području postavljeno 8 D kino i naša je Općina zasad vjerojatno jedna od rijetkih koja ima takvu vrstu ponude, posebice za one malo mlađe.

Brojne manifestacijeTijekom ovoga ljeta održat će se brojne manifestacije, a

program svih događanja može se pogledati na velikom novopo-stavljenom panou u središtu Malinske, te pročitati u ovom bro-ju Naših zvona. Jedno od naših najzvučnijih estradnih imena Jelena Rozga, gostovat će ove godine na Polinarovu u našoj Općini; Malinskarske noći osmislit će se na malo drukčiji na-čin; održat će se finale Jadranskih igara, sada novoga imena City Games, koje će sliku naše Općine prenijeti u čak osam eu-ropskih zemalja, itd.

Svim stanovnicima, turistima i posjetiteljima naše Općine želim sretan blagdan sv. Apolinara, Polinarovu, zaštitnika Župe Dubašnica, ujedno i Dan Općine Malinska-Dubašnica. ■ Na Markatu je punionica za besplatno punjenje električnih vozila.

Projekt Bracerom prema Zapadu

■ Uređena luka s tradicijskim plovilima u Betini

U sklopu projekta Bracerom prema Zapadu, koji je nastao kao plod prepoznavanja potrebe za očuvanjem pomor-skog i kulturnog naslijeđa našeg kraja, skupina volonte-

ra iz naše Općine posjetila je konferenciju „Maritimna baština u lokalnim zajednicama – modeli održivosti”, održanu 10. i 11. lipnja u Betini, Općina Tisno, na otoku Murteru. Organizator je bio Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu i pot-predsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna po-dručja.

Hrvatska pomorska baština u posljednjih je deset godina svjedočila značajnim iskoracima u području zaštite i valorizacije svoje pokretne i nepokretne ostavštine, zahvaljujući predanosti brojnih entuzijasta s područja čitave Hrvatske, pa tako odne-davno i u našoj Općini. Predstavljene teme u potpunosti ispu-njavaju sve izazove s kojima smo se u dosadašnjem radu susreli, počevši od osnovnog – maritimna baština i kako stvoriti održi-vu priču? Zamisao nam je „oživjeti” povijesne trgovačke puteve

do Venecije, odnosno zainteresirati turističko tržište zanimlji-vom pričom o našoj pomorskoj i kulturnoj baštini. U sklopu Konferencije organiziran je i obilazak Muzeja betinske drvene brodogradnje uz stručno vodstvo, te razgledavanje Muzeja izvan zidova – mjesne luke, s najljepšim drvenim brodovima tradicijske gradnje, što je vrlo slično i našoj inicijativi koja bi se dijelom ostvarila u okviru urbanističkog uređenja dijela luke i prostora u neposrednoj blizini luke. Zaključno, održan je i panel o izazovima izvora financiranja s obzirom na to da Europska unija financira razvojne projekte u području maritimne baštine različitim financijskim instrumentima, među kojima su najiz-dašniji i najvažniji Europski fond za pomorstvo i ribarstvo te Europski fond za regionalni razvoj.

Nadamo se da je ovo samo jedna predradnja koja će u ko-načnici odrediti Malinsku i kao odredište kulturnog turizma očuvanja i razvoja pomorske baštine koja i jest dio identiteta našega kraja.

Anton TURK ■

NAŠI ZVONI ■ 7

OPĆINA

Uređenje obalnog dijela središta MalinskePri kraju su pripreme

Potkraj mjeseca lipnja održan je prvi zajednički sastanak predstavnika Županijske lučke uprave na čelu s ravnate-ljem Anđelkom Petrinićem i Općine Malinska-Dubašni-

ca za projekt koji je kandidiran u ožujku 2016. godine na EU-fondove, temeljem natječaja Interreg ADRION 2014-2020. Radi se o financiranju i dobivanju sredstava za projektnu doku-mentaciju uređenja središta Malinske za koju je u Proračunu ove godine predviđeno oko pola milijuna kuna.

Opsežni projekt uređenja središta Malinske, koji je nakon međunarodnog natječaja u proljeće 2015. godine dobila grupa arhitekata NFO d. o. o. iz Zagreba, preklapa se u novije vrijeme i s projektom malinskarskih volontera Bracerom prema Zapadu (o čemu se opširnije piše u tekstu Projekt Bracerom prema Zapa-du), tj. s idejom kako će se u budućnosti urediti područje Novog mula na području koje danas zovemo Na Lastavici. To bi uskoro trebao postati trg namijenjen za društveni sadržaj, ljetnu pozor-nicu, te prostor tradicijskih plovila i izgradnje replike mandraća koji su nekad krasili sva mjesta naše vale.

Na tragu takvog razmišljanja sastali su se u Općini na za-jedničkom sastanku svi sudionici kojima je povjeren izgled ovo-ga budućeg dijela malinskarske uvale. Prisustvovali su predstav-nici Županijske lučke uprave, Općine, tvrtke Muze d.o.o., točnije Dragana Lucija Ratković koja će osmisliti predstavljanje malinskarske tradicionalne maritimne baštine, te Grga Frangeš iz tvrtke Mjesto pod suncem, etnolog i konzervator, kojemu je još 2014. godine povjerena buduća etnopriča povijesnog po-dručja Dubašnice putem uređenja Kuće dubašljanske baštine u Bogovićima. Na taj su se način upoznali i povezali svi sudionici nadležni za građevinsko uređenje rive i središta.

Kako uskoro počinje građevinski dio uređenja središta, za-počet će se s područjem od Erste banke i parka ispred budućeg hostela te sadašnjeg restorana Riva na Malom mulu, i polako će se širiti prema staroj kamenoj ribarnici i crkvi sv. Nikole kao i u smjeru prema Lastavici nakon što se donesu (ciljane) Izmjene Urbanističkog plana Malinske i Prostornog plana što se planira potkraj ljeta.

Sve što smo na ovom sastanku ustvrdili, predstavit ćemo široj javnosti, svim zainteresiranim građanima na prezentaciji dosad učinjenog, kao i na radionicama koje će voditi predstav-nici tvrtke Muze d. o. o. najesen, najvjerojatnije u listopadu.

Robert A. KRALJIĆ ■

■ Nikola Jurić, volonter u grupi građana koji rade na projektu Bracerom prema Zapadu, grafički je prikazao ideju uređenja područja Novog mula na području današnjeg naziva Na Lastavici

■ Zajednički snimak sudionika radnog sastanka

NAŠI ZVONI ■ 8

OPĆINA

Naša Općina – sigurno turističko odredište

Deset godina rada za ljepšu OpćinuOdlukom Općinskog vijeća Općine Malinska-Dubašni-

ca, 3. studenoga 2005. godine, osnovano je Komunalno društvo Dubašnica d. o. o. Društvo je započelo s radom

početkom sljedeće godine pripremajući se za nadolazeću turi-stičku sezonu te je za potrebe obavljanja djelatnosti zaposlilo nekoliko sezonskih radnika. Već u 2007. godini u stalni je radni odnos primljeno nekoliko uposlenika jer se opseg posla proširio na čišćenje i održavanje javnih površina, nerazvrstanih cesta i komunalne opreme, te plaža i priobalja.

Iz godine u godinu povećavao se je broj održavanih povr-šina te je sukladno tome rastao broj djelatnika. Nabavljana su tehnička sredstva od kapitalnih donacija Općine Malinska-Dubašnica prijeko potrebna za daljnje poslovanje. Osim odr-žavanja javnih i zelenih površina, vodi se briga o plažama, grobljima i javnim nužnicima; krče se lokalni putevi, obavljaju

■ Oznaka za nedavno postavljene nadzorne kamere u Općini

Komunalno društvo Dubašnicase i poslovi za organizaciju ra-znih manifestacija na području Općine. Izgradnjom sportske dvorane, Društvo je preuzelo po-slove njezinoga održavanja i čiš-ćenja.

Početkom 2014. godine do-vršena je izgradnja reciklažnog dvorišta za potrebe Komunalnog

društva Dubašnica d. o. o. te za potrebe društva Ponikve d. o. o. Useljenjem u nove prostorije omogućeno je daljnje proširenje poslovanja i zapošljavanje jer je dotadašnji smještaj u općin-skoj zgradi u mnogočemu ograničavao poslovanje. Te su godi-ne Društvu povjereni poslovi održavanja parkovnih površina, premještanja i blokiranja nepropisno zaustavljanih i parkira-nih vozila te naplata parkiranja.

Komunalno društvo Dubašnica d. o. o. u ovoj godini ima uposleno 15 stalnih djelatnika, dok za vrijeme turističke sezo-ne taj broj s privremeno zaposlenima doseže do ukupno njih 28.

I. JURASIĆ LONČARIĆ ■

S obzirom na sve češće terorističke napade na pojedina turi-stička odredišta širom svijeta, turistički djelatnici Općine Malinska-Dubašnica, ali i svi stanovnici s pravom su zabri-

nuti za sigurnost, te razmišljaju o mogućim posljedicama takvoga neželjenog čina na uspješnost turističke sezone, o kojoj ovisi ne samo gospodarski, već i sveukupni napredak naše Općine.

Prema provedenim istraživanjima Instituta za turizam Za-greb, sigurnost je drugi element po važnosti u izboru odredišta boravka potencijalnih turista. Stoga stvaranje sigurnosne kultu-re u svakom turističkom odredištu mora biti jasan, koordiniran i strateški definiran proces. Sukladno takvim razmišljanjima, u Općini Malinska-Dubašnica nedavno su uvedene nadzorne ka-mere na javnim površinama radi povećanja opće sigurnosti te

zaštite javnog reda i mira. Osim navedene preventivne činjeni-ce, nadzorne kamere će omogućiti da se u skoroj budućnosti preko portala Općine www.malinska.hr može vidjeti panorama mjesta s različitih lokacija. One će poslužiti kao sredstvo pro-midžbe Malinske, što je od posebne važnosti u suvremenom svijetu u kojem prednjači uporaba i stalan rast IT sektora.

U nastavku brige o sigurnosti, važno je da se na području turističkog odredišta Malinska-Dubašnica, pri Turističkoj za-jednici Općine, imenuje osoba za sigurnost koji će brinuti o op-ćoj sigurnosti ovoga turističkog odredišta. Time će Malinska-Dubašnica ostvariti konkurentsku prednost na turističkom tržištu jer će se odrediti kao sigurno turističko odredište.

Danijel DRPIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 9

OPĆINA

Malinskari na obilježavanju blagdana Ostensions u Aixe-sur-Vienneu

Međunarodni susret

U Općini Aixe-sur-Vienne, smještenoj pored grada Limo-gesa u regiji Limousin u Francuskoj, obilježava se tradici-onalno svakih sedam godina blagdan Ostensions, odnosno

Procesija kostiju, svetih relikvija koje se uz pratnju zastava, barjaka i mnogo papirnatog cvijeća nose kroz mjesto, od župne crkve Sa-int Croix do kapele Arliquet. Majka Božja od Arliqueta se tada iznosi iz kapele i u procesiji nosi do župne crkve gdje noći te se idući dan, ponovno u procesiji, vraća u kapelu Arliquet. Sveča-nost tada završava koncelebriranom misom ispred kapele.

Općina Aixe-sur-Vienne pozvala je bratimljene općine da svojim sudjelovanjem uveličaju ovu svečanost. Tako je iz Općine Malinska-Dubašnica 41 stanovnik posjetio zbratimljenu Općinu od 4. do 10. svibnja. Ujedno su članovi Folklorne sekcije svojim nastupom uveličali posjet Europskom sajmu u Limogesu i poče-tak procesije u Aixe-sur-Vienneu.

S obzirom na to da je Aixe-sur-Vienne udaljen 1.400 kilo-metara od Malinske, u odlasku je organizirano noćenje u Lyonu s razgledom grada idućeg jutra, a na povratku u Torinu. Ovo je jedan u nizu susreta bratimljenih općina Großhabersdorf, Aixe-sur-Vienne, Święciechowa i Malinska-Dubašnica organiziranih uz financijsku potporu Europske unije pa su stoga organizirane dvije debate: debata mladih i debata pod nazivom Kako možemo zajednički definirati svoj europski identitet na socijalnom području i na području solidarnosti (imigracijski tokovi) te pravde. Sudionici su također posjetili spomen-mjesto Oradour sur Glane koje je u potpunosti uništeno na kraju Drugoga svjetskog rata.

■ Nastup Folklorne sekcije prije procesije u Aixe-sur-Vienneu

■ Malinskari ispred katoličke katedrale Saint Jean u Lyonu

Dio sudionika bio je smješten u obiteljima domaćina te je još jednom dokazano da niti različita kultura, niti sasvim razli-čit jezik, nisu prepreka kada postoji prijateljski duh i volja za upoznavanjem i prihvaćanjem drugog i drugačijeg.

Katica CVELIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 10

PRIZNANJA

Branko Jud dobitnik Zlatne medalje za kakvoću maslinovog ulja

Hotel Vila Rova i Ivica Krnčević – dobitnici nagrade za doprinos razvoju poduzetništva „Stvaratelji za stoljeća”

Kako svaki put k uspjehu počinje malim, ali hrabrim kora-cima, pokazao je prije 20 godina Ivica Krnčević kada je uz pomoć obitelji, na zemljištu uz more, sagradio pansion

Vila Rova, koji je 2003. godine postao hotel sa tri zvjezdice. Od prošle godine hotel Vila Rova ponosni je nositelj četvr-

te zvjezdice. Razlog tomu, među ostalim, je i cjelokupna rekon-strukcija objekta i to u potpunosti bespovratnim sredstvima EU, što čini Vilu Rovu jedinstvenom u granicama Lijepe Naše, kao prvi projekt u turizmu koji je završen uz pomoć 60 posto bespovratnih sredstava iz EU fondova.

Ovaj mudri potez prepoznao je Međunarodni ekonomski forum „Perspektive”, organizator 3. Regionalnog summita po-duzetnika „300 najboljih” od 4. do 6. ožujka u Hotelu Sheraton u Dubrovniku, čiji je aktivni sudionik bio i Ivica Krnčević.

Vila Rova i Ivica Krnčević dobitnici su, među 469 kandi-data iz 10 država, velikog priznanja i nagrade „Stvaratelji za stoljeća”, za razvoj ideja, inovacije i investicije u poduzetništvu u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Odluku o dodjeli ove prestižne nagrade donio je Međunarodni komitet sastavljen od 16 člano-va – eksperata za ekonomiju, marketing, menadžment, financije i poduzetništvo iz devet država.

Nagrada je ponosnoj obitelji Krnčević – vlasnicima Vile Rove, bila uručena u Dubrovniku, na posebnoj svečanosti, 5. ožujka.

Čestitamo obitelji Krnčević i želimo još dugi niz godina uspješnog poslovanja te zahvaljujemo na iznimnom doprinosu u razvoju i promidžbi turizma Općine Malinska-Dubašnica.

Nediljko VUČETIĆ ■

Međunarodno prepoznata kvaliteta

■ Ivica Krnčević prima nagradu „Stvaratelji za stoljeća”

U New Yorku

Svake se godine održavaju razna natjecanja proizvođača maslinovih ulja u Hrvatskoj i u svijetu. Ove godine valja skrenuti pozornost na najveće od njih – na New York In-

ternational Olive Oil Competition (NYIOOC), održanom u SAD-u. Na tom je natjecanju sudjelovalo 820 uzoraka maslino-vog ulja iz cijeloga svijeta, iako je interes bio kudikamo veći. Od 16 uzoraka prijavljenih iz Hrvatske, šest je ulja dobilo Srebrnu medalju, a tri – Zlatnu, i to dva istarska, i jedno dubašljansko, Branka Juda. Službeno proglašenje bilo je 14. travnja (fotografiju Branka Juda s nagrađenim uljem objavljujemo na naslovnici).

Branko Jud član je krčke Udruge Drobnica i istodobno vo-ditelj Ogranka maslinara Općine Malinska-Dubašnica. Od najranijih mu je dana ljubav prema maslini usadio djed. Do uspjeha doveli su ga rad i ustrajnost, a vodila misao kako je važ-no pokušati, bez obzira na strah od neuspjeha. Godinama je planirao potvrditi vrijednost svojega ulja na prestižnom, svjet-skom natjecanju i ove je godine to i ostvario. Prijavio se na na-tjecanje monosortnim uljem izvorne masline plominka koja ra-ste samo na otoku Krku i Cresu, davši mu ime Utla, po nazivu mjesta na kojem Jud uzgaja masline. Jud je dokazao da na otoku postoje vrhunska ulja koja mogu držati korak s ostalim svjet-skim uljima. Zahvaljujući tome, stvorio je „butik” ulje koje ima u ograničenim količinama, ali zbog svoje traženosti može posti-gnuti bolju cijenu na europskom i svjetskom tržištu. Potvrda za to su brojni upiti s američkog i europskog tržišta, zanimljive priče ljudi koji traže upravo dubašljansko ulje. Tjedan dana na-kon osvajanja Zlatne medalje, ulje Utla našlo je put u Velepo-slanstvu Republike Turske. Pri kraju su i pregovori za izvoz u Nizozemsku. Restorani s Michellinovim zvjezdicama zaintere-sirani su za vrhunsko ulje iz Dubašnice.

Ovo je tek početak mogućnosti koje su se počele otvarati nakon uspjeha mladog maslinara Branka Juda. U planu mu je poslati ulje i na europski poznata natjecanja u Frankfurtu, Hamburgu i Zürichu te nadalje raditi ono što oduvijek voli – uzgajati masline. Svojim je primjerom dokazao da mala obitelj-ska poljoprivredna gospodarstva imaju budućnost i da se mogu probiti na svjetsko tržište kakvoćom proizvoda.

Petrica MRAKOVČIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 11

NAŠI PODUZETNICI

Dan je kratak za sve obveze koje čovjeka čekaju

Razgovarala Petrica MRAKOVČIĆ

■ Obitelj Ivice Žgombića, slijeva nadesno: Ivona, Jadranka, Petra, Katarina, Ivica i Anamaria Žgombić

Ivica ŽGOMBIĆ, vlasnik Konobe Intrada

Riječ intrada označava skupljanje, prihod, ljetinu, urod, godišnji prinos od poljoprivrede… Intrada je i svečani uvodni stavak u instrumentalnoj skladbi. Upravo ta riječ

može dati uvod u rad poduzetnika Ivice Žgombića. Vrstan pje-vač, posvećen folkloru, godine 2015. proglašen Kraljicom kole-jana nedavno je s obitelji proslavio otvaranje Konobe Intrada u svojem prostoru.

■ Kako ste započeli s radom?– Ja spadam u naraštaj koji se školovao u Haludovu. Godi-

ne 1985. završio sam školu i od 1986. do 1989. izučavao zanat u Haludovu. Nakon toga radio sam u špageteriji i pizzeriji Ma-tteo, pa u Sloveniji, u ITS-u u Krku, u Jadranu. Godine 2007. započeo sam samostalno raditi u Konobi Intrada.

Gostima treba ponuditi domaći ugođaj i jela ■ Imali ste veliku proslavu prigodom otvaranja i preseljenja

Konobe Intrada.– Tako je. Prije toga Intrada se nalazila na obali u središtu

Malinske pokraj pošte, a sada radimo u vlastitom prostoru u Pavusu. Otvaranje lokala proslavljeno je 6. lipnja i taj su čin uveličali zbor Općine Dubašnica, crkveni zbor, folklor, lovačko društvo, Udruga obrtnika Malinske u čijim aktivnostima i sam sudjelujem. Zahvaljujem se rodbini, prijateljima i kolegama koji su mi na bilo koji način pružili potporu.

■ Kakvo je vaše viđenje Konobe Intrada?– Prije svega, oko restorana kći je oslikala zidove slikama na-

rodnoga plesa… Svi smo u obitelji posvećeni folkloru i narodnoj baštini. Naši radnici nose nošnje ovoga kraja upravo iz razloga da približe svakome gostu osjećaj dubašljanske prošlosti u malo dru-gačijoj sadašnjosti. Također, zamisao je ponuditi gostima, osim domaćeg ugođaja, i jela kakva su pripremale naše bake. U skladu s time u kuhinji se pripremaju šurlice i domaća tjestenina, janjeti-na, plodovi mora. Napomenuo bih da je u subotu 18. lipnja moja supruga sudjelovala s našim presnacem na tradicionalnoj Fešti od presnaci u Korniću, koja je održana 12. put u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Kornić, Mjesnog odbora Kornić i Turističke zajednice Grada Krka. Ocjenjivao se izgled, okus i miris te su među petnaestak presnaca jednoglasno za pobjednika izabrali Konobu Intrada. Drago mi je da trud i rad dovode do rezultata, to nam svima daje poticaja da stvaramo još bolje i kvalitetnije.

Trebamo se ponositi tradicijom ■ Čime se sve bavite?

– Svime pomalo, posjedujemo nešto vrta. Bavimo se ovčar-stvom, ali imamo i ostale domaće životinje: jednog tovara, ko-koši, svinje… Ova zemlja, na kojoj smo se rodili, pruža nam

dovoljno mogućnosti za kvalitetan život. Ne trebamo tražiti sreću vani, dovoljno je zasukati rukave i raditi.

■ U poslu Vam pomaže i obitelj?– Da, u kući nas je osmero. Moji roditelji, moja supruga,

naše četiri kćeri i ja. Svatko radi gdje je potrebno – u kuhinji, na terasi. Najviše posla imamo sada oko ovaca. Za jedan dio ovaca brine se i otac koji ima 77 godina. Supruga i majka imaju posla oko sira. Uglavnom, radni dan nam je u „petoj brzini”. Ustajanje je u šest, a prije pola noći nema odlaska na spavanje. Dan je kratak za sve obveze koje čovjeka čekaju.

■ Koji su vam planovi za budućnost?– Najesen želimo otvoriti siranu i u sklopu toga slastičar-

nicu za izradu presnaca, tradicionalne poslastice otoka Krka, napravljenog od mladoga ovčjeg sira. U jednoj cjelini bismo imali i ponudu smještaja, gastronomski sadržaj, mogućnost ra-zgledavanja te kušanja dubašljanskoga ovčjeg sira... Ideja nam je tražiti izvornost za vrstu kolača, kao što je krčki presnac. Treba-mo čuvati svoju tradiciju i ponositi se njome. Time bismo do kraja ostvarili planove i onda bi naša priča bila potpuna...

PRIVATNA INICIJATIVA

NAŠI ZVONI ■ 12

Novi prostor za čuvanje djece u Malinskoj

Razgovor s Nathalie Žic Toffolon, vlasnicom obrta za čuvanje djece „Bubamara”

U vremenu dok se očekuje početak gradnje dječjeg vrtića u Malinskoj, uređen je prostor za jaslice, odnosno čuvanje djece mlađe dobi koji je na Javnom natječaju za zakup

poslovnog prostora dan na korištenje privatnom obrtu „Buba-mara” u vlasništvu Nathalie Žic Toffolon. Općina će sufinanci-rati roditeljsku naknadu pod jednakim uvjetima kao i u ostalim vrtićima izvan Općine gdje se djeca upisuju zbog manjka slo-bodnih mjesta u Dječjem vrtiću Katarina Frankopan, Područ-nom vrtiću Malinska.

U povodu otvorenja ovih jaslica, razgovarali smo s vlasni-com, Nathalie Žic Toffolon:

■ Gospođo Žic, zašto ste odlučili otvoriti obrt za čuvanje djece? Kakve su Vaše kvalifikacije i dosadašnja iskustva s čuvanjem djece?

- Čuvanje djece na neki je način moja davna želja i ljubav. U danima kada sam pohađala sred-nju školu i trebala dalje nastaviti školovanje u tom smjeru, nisam imala prili-ke to ostvariti. Majka sam tri prekrasna sina koji su sada već mladići i dok su oni rasli želja je i dalje bila u mojem srcu.

Konačno, prije dvije godine dobila sam priliku u Rijeci završiti izobrazbu osposobljavanja za dadilju. Tijekom školovanja sudjelovala sam kao volonter u raznim pro-jektima svoje Udruge Portić iz Rijeke te sam tako postala Teta pričalica u Dječjoj bolnici Kantrida, čuvala sam dijete s posebnim potrebama, vodila igraonicu i čuvala djecu u jednom projektu Udruge Uzor. Nastavila sam s volontiranjem u Domu za nezbri-nutu djecu Ivana Brlić Mažuranić u Rijeci, gdje već godinu dana svake subote uživam u igri i druženju s mojim malim prijateljima.

■ Prvi upisi već su okončani. Koliko je djece upisano i uz koje uvjete. Ima li u Vašem vrtiću još slobodnih mjesta, odnosno koliko djece možete čuvati?

- Da, prvi upisi su okončani. Upisano je 11 mališana, a pred-nost pri upisu imala su djeca s prebivalištem na području Općine Malinska-Dubašnica. Slobodnih mjesta ostalo je za ljetno posli-jepodnevno čuvanje djece, te se roditelji mogu javiti u jaslice. Upisujemo djecu od navršene godine dana do odlaska u školu.

■ Koje je radno vrijeme jaslica i kakve aktivnosti planirate provoditi s djecom?

- Radno vrijeme jaslica prilagodit ćemo radnom vremenu roditelja jer se želimo roditeljima u potpunosti prilagoditi. Oni moraju biti sigurni da su im djeca zbrinuta. Budući da smo tu-rističko područje, većina je roditelja zaposlena u sezonskim dje-latnostima, jaslice će biti otvorene od ponedjeljka do petka do večernjih sati, ovisno o potrebama roditelja.

U planu imamo razne male kreativne radionice i druženja s roditeljima i djecom, ali o tome više u rujnu. Do tada ćemo uživati u suncu i igrama na našem travnjaku.

Htjela bih iskoristiti priliku i zahvaliti se Općini Malin-ska-Dubašnica, posebno načelniku Robertu A. Kraljiću, koji je prepoznao moju ideju, dao podršku i pomoć u njezinom ostva-renju. Također, zahvaljujem se Općinskom vijeću Općine Ma-linska-Dubašnica koje je najprije u Proračunu za 2015. osigura-lo materijalna sredstva za uređenje prizemlja i vrta nove općinske zgrade kako bi se zadovoljilo pedagoške standarde za jasličku dob. Potom je u Proračunu za 2016. godinu osigurana pomoć roditeljima na način da se sufinancira čuvanje i odgaja-nje 11 djece jasličkog uzrasta.

Katica CVELIĆ ■

■ Jaslice se nalaze u općinskoj zgradi u Dubašljanskoj 78

■ Nathalie Žic Toffolon

NAŠI ZVONI ■ 13

KULTURA

Az, Branko pridivkom FučićPremijera filma o Branku Fučiću bila je proljetos u riječ-

kom ART- kinu Croatia; već u svibnju održana je i ona zagrebačka. Za nas Dubašljane taj je događaj imao više-

struko značenje. Emotivno smo vezani uz sve što je stvarao naš barba Branko, akademik, povjesničar umjetnosti, doktor znano-sti, glagoljaš… Svaki je njegov dolazak na Krk bio svečanost, iz svakog se ponovljenog susreta izrodilo nešto osobito i kreativ-no. Imali smo prigodu slušati ga i to je uvijek bio kulturološki doživljaj. Film o njemu dočekali smo s velikim zanimanjem, re-kla bih i ushitom.

Premijeri je nazočio veliki broj Krčana, predstavnika vlasti, Crkve, kulturnjaka i prosvjetara… Spominjem, posebice, Duba-šljane koji ga, na neki način, smatraju svojim. Rođen je u Bogo-vićima 1920. godine, pokopan na Starom groblju sv. Apolinara 1999, navraćao je često u Dubašnicu i Porat, istraživao, slikao, držao predavanja, pisao…Velik je dio svojega života proveo u Zagrebu i Rijeci.

Bernardin Modrić, Ogulinac, scenarist i redatelj, ostvario je u godinama svojeg rada brojne uspješne projekte. Osim du-gometražnoga dokumentarnog filma „Ritam rock plemena” iz 2005. godine, napravio je oko 130 kratkih igranih i dokumen-tarnih filmova za koje je više puta nagrađivan kod nas i u svije-tu. Sjetimo se filma o Franu Supilu, Ivanu Matetiću Ronjgovu, Janku Poliću Kamovu, Ivanu Mažuraniću…

Snimatelj je filma Robert Kalčić, montažer Tin Kowalski, skladatelj Igor Karlić. Proizvodnju potpisuje Istra Film Hrvat-ska 2016. Trajanje je 38 minuta s namjerom da se prikazuje i na televiziji. Financijski su ga pomogle sve krčke samouprave.

Film je žanrovski svrstan u dokumentarce. Najugledniji i najznačajniji hrvatski istraživač glagoljice

pojavljuje se kao petogodišnje dijete (Alen Mrvoš) u prekra-snim šumama i na putima Dubašnice u filmizaciji prve priče iz Fraški, Brabonjak.

Fučić je smatrao da ga je ta obiteljska priča obilježila za ci-jeli život pa je s njom započeo svoju posljednju, spomenutu knjigu. Bernardin Modrić dio je Fučićevih tekstova uzeo za po-trebe filma. Tražio je u njima ono zanimljivo i ono duboko. Htio je, i u tome sjajno uspio, poslati najprobitačniju poruku o Fučićevu životu i radu. Šaljući dijelove tekstova u svagdašnju opću potrošnju, Modrić je odredio koncepciju i pristup film-skom sadržaju. Pripovjedač je Davor Jureško. On govori oda-brane tekstove iz Terre incognite, monografije o Vincentu iz Ka-stva, te brojnih članaka i studija. Od toga je složen scenarij. Time su se ispreplele slike i riječi paralelno, kao dvije nerazdvo-jive sjenke. Rekli bismo da je to literarni film ili film koji se izražava literarno. Kad smo kod filmskih izražajnih sredstava, posebnu artističku dimenziju pružaju snimateljska rješenja i re-žija. To je gotovo likovni govor. Govor šume, mora, suhozida, glagoljčkih grafita, freski…

Slikarstvo i film stavljeni su u posebnu poetičnost i likov-nost. Film je audio-vizualni doživljaj puno plastičniji, nego li se može postići isključivo literarnim predloškom. Grubih eleme-

Film o Branku Fučiću

■ Branko Fučić

nata nema – tekstovi su probrani vrlo pažljivo kako bi što više približili taj razmak između nas i filmskog platna. U tome je pomogao dr. sc. Tomislav Galović, savjetima i povijesnim odre-đenjem.

Fučićeve riječi, obasjane filmskom laternom, zablistale su kao čudan amalgam. Očigledno je da će biti potreban još pokoji dokumentarni film o ovom velikom znanstveniku. Takav koji će se odmaknuti od ilustracije tekstova i donijeti Fučića kao znan-stvenika s njegovom bibliografijom, kao čovjeka uronjenog u prostor i vrijeme u kojem je stvarao i u ljude s kojima je bivao u životu. O Branku Fučiću postoje brojni video i audio zapisi koje bi bilo dobro predstaviti javnosti. Za filmaše to je izazov koji treba i veće financije. Naš Branko Fučić još će dugo biti rafini-rana inspiracija povjesničarima umjetnosti, povjesničarima, gla-goljašima… Svima koji se bave hrvatskom poviješću i kulturom.

Milena ŽIC ■

Festival folklora otoka Krka 20. i 21. kolovoza

Zbog najave lošeg vremena, otkazan je Festival krč-kog folklora koji se trebao održati 11. i 12. lipnja u Omišlju. Istodobno je dogovoreno da će se Fe-

stival održati 20. i 21. kolovoza, također u Omišlju.M. P. ■

NAŠI ZVONI ■ 14

KULTURA

Proljeće ispunjeno natjecanjima i gostovanjimaKako smo i najavili u prošlom broju Naših zvona, Hip-

hop sekcija i Ritmička sekcija KUU Dubašnica, otpu-tovale su 15. travnja u Sarajevo na InterDanceFest. S

obzirom na to da ovo nije bio prvi posjet gradu na Miljacki, bili smo opušteni jer smo znali gdje idemo i što možemo oče-kivati. U Sarajevu s ljetnim temperaturama dočekalo nas je prijazno osoblje hotela Saraj. I dok su se neki pripremali za nastup, drugi su bezbrižno šetali Baščaršijom uživajući u lo-kalnim specijalitetima, ćevapima i bureku. Toga petka navečer, na natjecanju su nastupile i voditeljice hip-hopa i modernog plesa, majka i kći, Mira Grubina i Kornelija Lisjak, uz burno navijanje praćeno transparentima svojih plesača. Subota je bila slobodna što se tiče natjecanja, a kako smo prošle godine Sa-rajevo razgledali u pratnji vodiča, ove smo godine odlučili oti-ći na Jahorinu, mjesto na kojem su davne 1984. godine održa-ne Zimske olimpijske igre. Oni uporniji, šećući planinom, na-išli su na snijeg, iako je bilo 26 0C. Nedjelja je bila posljednji dan našeg posjeta Sarajevu, ali zato prepuna plesa i navijanja. Vratili smo se kući u kasnim večernjim satima, sretni i pono-sni na naše moderne plesače, jer osvojili su pehare i medalje zlatnog sjaja u četiri kategorije, a za tri koreografije plasirali su se na treće mjesto. Ritmička sekcija osvojila je jednu brončanu medalju tako da s razlogom možemo ustvrditi da se put ispla-tio.

Slijedilo je natjecanje International Dance Open, u Zagre-bu 7. svibnja s kojeg su se djeca vratila s medaljama oko vrata za osvojena tri prva mjesta, jedno drugo i tri treća mjesta u različi-tim kategorijama i koreografijama modernog i hip-hopa plesa. Male balerine, odreda predškolke, osvojile su treće mjesto u svo-joj kategoriji.

U Francuskoj predstavili dubašljanske plesove i običaje

Dok su članovi KUU Dubašnica u Zagrebu plesali hip-hop i moderne plesove, jedan dio Folklornog društva, sastav-ljenog od mlađih folkloraša, nešto starijih i voditelja, na poziv pobratimljene Općine Aixe-sur-Vienne u Francuskoj, pred-stavilo je narodne plesove i običaje na trgu u Limogesu. Ra-zlog posjeta pobratimljenoj općini u Francuskoj bila je prosla-va Ostensions (o čemu više piše Katica Cvelić na str. 9). To je, zapravo njihova Sensa, koju svečano slave svakih sedam godi-na, kada čitavo mjesto ukrase cvijećem izrađenim od papira s čijom izradom započinju godinu dana ranije. Prizor je nevje-rojatan, iako cvijeće nije pravo, imate osjećaj da cijelo mjesto miriše. Prije procesije, u kojoj sudjeluju okolne župe sa svojim relikvijama, Folklorno je društvo otplesalo po staru uz zvuke sopela i veliko zanimanje sumještana i posjetitelja za naše tra-dicijsko blago, nošnju i sopele, jer kod njih folklornih običaja nema već više od 40 godina.

Kulturno-umjetnička udruga Dubašnica

■ Dio članova Folklornog društva koje je otputovalo u Francusku.

Dok se tancalo u Francuskoj, drugi dio folkloraša uveličao je slavlje naše Sense, i blagdan sv. Duja u Driveniku gdje su na poziv njihovog župnika, članovi zbora Dubašnica-Malinska pjevali staroslavensku misu, a nakon mise ispred crkve zatanca-li. Stoga možemo biti ponosni da kod nas još postoje zaljublje-nici u tradiciju koju nastoje otrgnuti od zaborava jer, kao što je navedeno, istodobno se tancalo na tri različita mjesta. Dokazalo se da se s malo dobre volje, želje i organizacije sve može.

■ Članice ritmičke sekcije na završnoj priredbi na Lastavici

■ Koreografija hip-hopa „Get ugly” na natjecanju  InterDance Fest u Sarajevu

NAŠI ZVONI ■ 15

KULTURA

Braća Nikola Milčetić i Anton Milčetić najbolji mladi krčki sopci

■ Nagrađeni sopci, braća Milčetić u društvu Ivana Pavačića Jecalićeva i Roberta A. Kraljića

28. Susret sopaca i folklora otoka Krka

Prva subota u srpnju tradicionalno je dan kad se ispred ugostiteljskog objekta Sopele u Pinezićima već desetljeći-ma okupljaju svi krčki sopci. Tako se i u subotu 2. srpnja,

po 28. put, Pinezićima razlijegala sopnja (sviranje na sopele), kanat (pjevanje) i pljesak posjetitelja.

Organizator ovoga hvalevrijednoga glazbenog događanja Udruga sopaca otoka Krka zaslužna je da se domaći kanat i sop-nja prenosi na najmlađe putem nekoliko škola na otoku Krku. Na susretu u Pinezićima ti mladi mogu pokazati što su naučili, a oni najbolji i osvojiti neku od nagrada. Program je vodila Gordana Gržetić, a prisutne su pozdravili predsjednik i tajnik Udruge Ivan Kosić i Darko Dujmović te krčki gradonačelnik Darijo Vasilić. Žiri u sastavu Edi Milohnić, Saša Popović, Ne-nad Polonijo i Branko Brnić nije imao nimalo lagani zadatak izabrati najbolje među brojnim parovima mladih sopaca i kan-tura naše Bodulije.

Između ostalih nagrada, par novih sopela, kao najbolji u kategoriji sopaca od 16 do 22 godine, dobili su Malinskari, bra-ća Nikola Milčetić i Anton Milčetić.

U revijalnom dijelu programa posjetitelji su imali prigodu uživati u nastupu članica i članova FD Ivan Fonović Zlatela iz istarskog Kršana te Folklornog društva Poljica iz Poljica.

Nakon završetka službenog dijela programa, druženje se nastavilo uz, naravno, sopnju, kanat i tanac, uz neizostavne šurli-ce i dobru domaću kapljicu.

Milovan KIRINČIĆ ■

Prilikom otvaranja Konobe Intrada na novoj lokaciji, stariji članovi Folklornog društva iznenadili su vlasnika konobe, Ivicu Žgombića, svojim dolaskom i time uveličali slavlje. Kako je i sâm vlasnik aktivan član Kulturno-umjetničke udruge, pjeva i pleše, pozvali smo ga da sa svojom najstarijom kćerkom povede dubašljanski tanac. Huhukanja nije nedostajalo.

Najmlađa Folklorna grupa na poziv TZ Ičići uveličala je njihovu Miću ribarsku feštu. Posjetitelji su s velikim interesom pratili prebiranje naših najmlađih, a zanimljiva im je bila i boga-ta nošnja naših djevojčica. Počašćeni su bogatom večerom, a ovim se putem zahvaljujemo našoj TZ općine Malinska-Du-bašnica koja nam je omogućila to gostovanje.

Prvi nastup predškolaca – članova kreativne radionice

I Folklorno društvo i članove hip-hopa očekuje radno ljeto jer treba se predstaviti posjetiteljima naše Općine, uveličati op-ćinske i vjerske blagdane. Međutim, prije negoli su započeli ljetni nastupi, KUU Dubašnica održala je završnu priredbu na Lastavi-ci, na kojoj su sve naučeno u protekloj školskoj godini pokazali članovi hip-hopa, ritmike, folklora, škole sopela i kreativne radio-nice. Članovi kreativne radionice, odreda predškolci, po prvi su se puta predstavili u sklopu KUU Dubašnica. Njihova kreativnost i mašta zaslužni su za originalno ukrašenu pozornicu radovima od različitih materijala koje su sami napravili uz pomoć svoje vodite-ljice Ljiljane Buljat. Na kraju priredbe, svoje umijeće pokazali su članovi radionice modnog dizajna i manekena pod vodstvom Slavice Peloza, a naše djevojčice s ponosom su nosile vlastite kre-acije stilizirane dječje narodne nošnje Dubašnice. Članica Ri-tmičke sekcije, Karolina Kraljić, pozvana je da svojim gracioznim pokretima i plesom sudjeluje na završnoj priredbi DPR „Roton-do” u Rijeci, jer je voditeljica Ritmičke sekcije Lidija Benac, ujed-no i voditeljica u plesnoj školi „Rotondo”.

Tako smo zaključili još jednu školsku godinu, zahvalili vo-diteljima sekcija na uloženom trudu, podršci u nastojanjima da djeca upiju tradicijske i suvremene umjetničke i kulturne vri-jednosti. Sve naučeno i svladano treba pokazati i s time se po-nositi. Stoga KUU Dubašnica očekuje radno i toplo ljeto. A za zasluge otići ćemo na izlet. Gdje? U nepoznato...

Doris ŠABALJA ■

■ Nagrađeni najmlađi hip-hoperi na natjecanju International Dance Open u Zagrebu

NAŠI ZVONI ■ 16

VIJESTI

6. Susret fićekaŠestu godinu za redom, od 25. do 26. lipnja, Oldtimer club

„Riječka fićo scena” organizirao je automobilski skup Fi-ćom na Krk posvećen preminuloj legendi automoto sporta

Ivanu Đaniju Šverku. Sve je započelo na Čavlima, nakon kojih je više od 70 fićeka i njihovih vlasnika posjetilo Udrugu Stari put, odvozili su dva đira po Automotodromu Grobnik te se za-putili na staro mjesto druženja – Voz. U poslijepodnevnim su se satima sudionici uputili prema Omišlju, a zatim i prema rivi u Malinskoj, gdje su prolaznici mogli uživati u razgledavanju ovih oldtimera. Za sudionike je organizirana vožnja brodom Aqua-vision koju je darovao vlasnik plovila.

Kao i prijašnjih godina, najviše je fićeka pristiglo iz Lijepe Naše, ali su sudjelovali i gosti iz Slovenije, BIH, Srbije, Make-donije, Austrije, Njemačke i Švicarske.

N. VUČETIĆ ■

Rock na moruSvibanj je obilježio festival rocka, Rock na moru 2016. Šesto

izdanje ovog Festivala s obiteljskim ozračjem koji magnet-ski privlači sudionike i publiku, začinili su kvalitetni bendo-

vi iz obje države. I ove su godine hrvatski i austrijski rock-sastavi privukli brojne znatiželjnike koji su uživali u nastupima grupa Brothers van Yarns, The Trio, Tschebberwooky, Let 3, The half hearted project, Nadzorni odbor, The Base i Vatra.

Nije na odmet ponoviti kako je posebnost Rocka na moru upravo njegova spontanost i izrazito prijateljska atmosfera, a na isti je način ovaj Festival krenuo prije šest godina. Naime, austrij-ski prijatelji iz turističke agencije Hakali zaljubili su se u malin-skarsku Sensu – jednu od najzanimljivijih priča o siru u našoj re-giji. „Riječ na riječ” s domaćinima i izrodio se zajednički hrvatsko-austrijski projekt Rock na moru/Rock am Meer koji iz godine u godinu dovodi sve zanimljivije bendove i okuplja sve veći broj posjetitelja. Svake se godine iznova potvrđuje da je ova-kav iskorak u turističkoj ponudi Krka bio potreban jer je otvorio jedna sasvim nova vrata iza kojih se krije pravi biser među ljet-nim festivalima, a vjerujemo kako će se i dalje razvijati.

N. VUČETIĆ ■

Šetnja po DubašniciTijekom predsezone održan je veći broj manifestacija s ci-

ljem obogaćivanja turističke ponude kojima bi se moti-virao još više dolazak posjetitelja u našu Općinu.

Najprije su u travnju Planinarsko društvo Obzova otok Krk i TZO Malinska-Dubašnica organizirali planinarski po-hod Šetnja po Dubašnici. Vrlo zanimljiv pohod kojim se dodat-no promiče aktivni turizam Općine privukao je oko 360 sudio-nika koji su mogli uživati u prekrasnoj prirodi. Njihov je pohod započeo okupljanjem na rivi u Malinskoj. Sudionici su pristigli uglavnom iz Hrvatske i Slovenije i nakon obraćanja organiza-tora mogli su se odlučiti na jednu od tri ponuđene ture u duži-nama od 10, 14 i 18 kilometara. Nakon obavljenih prijava po-hod je započeo uz stručno vođenje članova PD Obzova.

Sudionici su bili oduševljeni stazama kojima su prolazili te su nam dali još jednu potvrdu kako smjer kojim smo krenuli, ulaganja i orijentiranje prema aktivnoj turističkoj ponudi, iteka-ko imaju smisla te vjerujemo da je ovaj pohod samo jedan u nizu koji će se održavati na našem području.

Na kraju pohoda, na rivi u Malinskoj, priređen je objed za sve sudionike i tom su prigodom planinarskim društvima dodi-jeljene zahvalnice za sudjelovanje.

N. V. ■

Planinarski pohod

■ Polazak prve grupe šetača

■ Fićeki u Malinskoj

■ Nastup grupe The Trio Tribute to ZZ Top and AC/DC (Snimio Krunoslav KAURIĆ)

NAŠI ZVONI ■ 17

VIJESTI

Biciklijada Đir po DubašniciJedanaesta biciklijada Đir po Dubašnici održa-

na je prve nedjelje u lipnju. Tmurno jutro nije obećavalo preveliki odaziv na biciklijadu.

Ipak, do starta se okupilo 185 biciklista, od kojih se njih 96 prijavilo za kraću, 14-kilometarsku sta-zu, dok se njih 89 prijavilo za 34 kilometara dugu stazu. Sudionici su došli iz raznih krajeva Hrvat-ske, ali i iz Slovenije, Italije, Austrije i Njemačke. Nakon ovakvog odaziva, unatoč kiši koja je do-brim dijelom tijekom biciklijade padala, uistinu možemo reći kako je ova biciklijada postala nei-zostavni događaj na biciklističkoj karti MTB (mountain bike – brdskih) vozača.

Organizatori TZO Malinska-Dubašnica i BBK Marun iz Lovrana pobrinuli su se da svi sudionici budu zadovoljni, a tome su pridonijeli donatori i volonteri biciklijade, konoba Porat, konoba Nino, Elektro Malinska d. o. o., Trgovi-na Krk d. d., hotel Malin, agencija Party, DVD Krk – izdvojeno odjeljenje postrojba Malinska, Radio OK i portal otok-krk.org. N. V. ■

Na malinskarskoj rivi dvije tisuće ljubitelja vozila na dva kotača

Fešta od siraPočetkom mjeseca svibnja obilježili smo blagdan Uzašašća,

Sensu. Nakon večernje mise u župnoj crkvi sv. Apolinara, održana je tradicionalna utrka mladića, Teć za sir.

I ove su godine ugostitelji Općine Malinska-Dubašnica u suradnji s Općinom i Turističkom zajednicom priredili Feštu od sira. Nudili su se specijaliteti od sira u kojima je uživao duba-šljanski puk, ali i brojni gosti. Tom su prigodom nastupili i čla-novi KUU Dubašnica te grupa Insula.

Tijekom tjedna u kojem se obilježava Sensa, u ugostitelj-skim su objektima održani Dani sira te sajam sira i domaćih proizvoda. Od 2. do 8. svibnja specijaliteti su se mogli kušati u restoranima Mulino, Noštromo i Riva te u konobama Bracera, Ive, Nino, Pod murvu i Porat. Također, marketi Trgovine Krk d.d. s područja Malinske nudili su po prigodnim cijenama dio sireva iz prodajnog asortimana. N. V. ■

■ Folklorna sekcija KUU Dubašnica uveličala je Feštu od sira. (Snimio Krunoslav KAURIĆ)

■ Dio sudionika na okrjepi u Portu

U organizaciji Motokluba Griffons otok Krk održan je 12. Međunarodni motosusret. Nakon više godina vremen-ske su prilike napokon dopustile organizatoru neometa-

no održavanje dvodnevne manifestacije i u tome su itekako uspjeli. Naime, Malinska je ta dva dana bila prepuna motora i ljubitelja vozila na dva kotača. Procjena je kako je došlo 700 motora te više od dvije tisuće sudionika koji su mogli uživati u ponudi koju su organizatori pripremili samo za njih.

Mimohod motora, vožnja brodom i glazbenici poput grupa Nadzorni odbor i Gabula te Sebastiana Bacha i DJ-a Mac-honnia, i prije svega dobri domaćini iz Motokluba Griffons, sva-kako su pridonijeli da ovogodišnji motosusret uspije i ostane u sjećanjima svima koji su ga pohodili. Nadamo se da će i u buduć-nosti prije svega vrijeme poslužiti organizatore te kako će i iduće godine jedan vikend u svibnju ponovno biti prepun motorista.

N. VUČETIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 18

VIJESTI

Najbolje ulje Zorana Vukovića

Češka obitelj Malinska posjetila – MalinskuPotkraj mjeseca lipnja predstavnici Općine, Turističke za-

jednice općine Malinska-Dubašnica i putničke agencije Olivari priredili su primanje zanimljivoga povoda. Nai-

me, našu je Općinu posjetila obitelj iz Češke, nama vrlo značaj-nog prezimena – Malinska.

Drugi je to put, nakon 2013. godine, da nas posjećuje gost prezimena Malinska, jer je i tada u Malinskoj ljetovala jedna obitelj istog prezimena.

Obitelj Malinska, Petr i Michaela, s kćeri Marketom i si-nom Jakubom dolaze iz mjesta Svetlá nad Sázavou, u češkoj općini Pohled, udaljenog oko 100 kilometara od Praga u smjeru Brna. To je jedna od tri općine u Češkoj u kojima pojedine obi-telji imaju prezime Malinska.

Već 13 godina dolaze u Hrvatsku i radi njezine ljepote vole istraživati našu državu. Upravo stoga mijenjaju odredišta te su prošle godine prvi put došli na otok Krk, u Bašku. Ove su se godine odlučili za Malinsku te su se posredstvom putničke agencije Olivari na tjedan dana smjestili u Vantačićima kod obitelji Rolih.

Vrlo draga nam je obitelj Malinska tijekom razgovora na-glasila da im se sviđa u Malinskoj te da će se jednom prigodom opet vratiti.

Kako i priliči ovakvim druženjima, domaćini su obitelji Malinska uručili prigodne poklone kako bi ih uvijek podsjećali na boravak u našoj Općini.

Nediljko VUČETIĆ ■

Zanimljivo

■ Obitelj Malinska u društvu načelnika Roberta Kraljića i direktora Turističke zajednice Nediljka Vučetića

Manifestacija Drobnica fest održana u Malinskoj 14. svibnja

■ Nagrađeni maslinari na Dobnica festu

Prvi je put u Općini Malinska-Dubašnica održana, 14. svib-nja, manifestacija Drobnica fest, deveta po redu. Zašto je odlučeno da se ove godine Drobnica fest održi u Malin-

skoj? Kao što i sami znate, svjedoci smo da je zadnje tri godine urod maslina podbacio. Analizirajući stanje na cijelom otoku, broj-ke svjedoče da je najviše ulja uspješno proizvedeno upravo u našoj Općini. Rezultat je to nekolicine maslinara koji su ovome poslu pristupili na profesionalniji način, dok se većina maslinara na oto-ku maslinama bavi više iz vlastitog zadovoljstva. Pokazalo se da se samo detaljnim i ozbiljnim radom može dostići prave rezultate.

Na ovogodišnjem Drobnica festu prikupljeno je 26 uzoraka maslinovih ulja, gotovo svi su bili iz Općine Malinska-Dubašni-ca. Ulja su od prošle berbe bila iznimno visoke kakvoće pa je sto-ga dodijeljeno i puno zlatnih medalja za vrhunsku kakvoću.

Za najbolje ulje u kategoriji Ekstra djevičansko maslinovo ulje s maksimalnih 100 bodova proglašeno je ulje Zorana Vu-kovića. Osim njegovog ulja, Zlatnu medalju u istoj kategoriji dobili su: Davor Kunac (97,75 bodova), Josip Turčić (96,75), Mate Šegulja (96,75), Nikola Šegulja (96,25), Nikola Justinić (95,50), OPG Justinić (95,50), Zdravko Žužić (95,50), OPG Branko Jud (94,25), Mate Dujmović (94,25), Josip Turčić (93,50), Ivan Turčić (92,75) i obitelj Justinić (92).

Srebrnu medalju dobili su: Anton Dujmović (91 bod), Bo-ris Jelenović (90,75), Ivan Vantačić (90,75), Mate Spicijarić (89,25), Ivan Franolić (89), Dejan Fumić (88), Ivan Šabalja (88) i Anton Dujmović (85,50).

Brončanu medalju osvojilo je ulje Marije Spicijarić (84,25). Diplomu Ekstra djevičansko maslinovo ulje osvojilo je ulje

Josipa Rušina (77 bodova). U kategoriji Djevičansko maslinovo ulje diplomu su osvo-

jila ulja: Tončeka Lesice (54,50 bodova), Zorana Vukovića (51) i Zorana Vukovića (48).

U sklopu Drobnica festa održano je predavanje o certifika-ciji proizvoda – značenju za potrošače i proizvođače, Ane Ma-rušić Lisac.

Branko JUD ■

NAŠI ZVONI ■ 19

RAD UDRUGA

Udruga Termen u „petoj brzini”

Nikola Janković novi predsjednik

Kako smo i najavljivali, članovi Udruge Termen nastavlja-ju s ispunjenjem svojega programa istodobno i s oboga-ćivanjem društvenih sadržaja i okoliša Općine Malin-

ska-Dubašnica. Početkom mjeseca travnja odradili smo radnu akciju uređi-

vanja okoliša Društvenog doma (joga) u Sv. Vidu. Posadili smo pet stabala velelisne lipe (Tilia plathyphillos Scop.), živicu lovora prema cesti, navezli novu zemlju da bi sadnice uspješnije rasle i pokrili sve rizlom. Ponosni smo na činjenicu da nismo sadili „obične” lipe, već posebno uzgojene klonove Gupčeve lipe iz Donje Stubice. Naime, Gupčeva lipa je stablo staro više od 400 godina koje je Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske zaštićeno kao spomenik prirode. Ispod te je lipe, prema predaji, Matija Gubec pozivao narod na seljačku bunu. Svaka sadnica ima svoj matični broj i svoju svjedodžbu o podrijetlu. Na taj smo način, osim uređivanja i oplemenjivanja Sv. Vida, sudjelo-vali i u očuvanju gena tog stabla značajnog za hrvatsku povijest. Akciju su pomogli Općina Malinska-Dubašnica, Ponikve Eko otok Krk d. o. o., P&B hortikultura i KD Dubašnica.

U subotu, 14. svibnja, održali smo prve Dane Termena; bio je to event zamišljen da promovira održivi razvoj, ekološku po-ljoprivredu i lokalnu gastronomiju putem edukativnih predava-nja, gastronomskog i zabavnog programa. Organizirana su predavanja na temu „Biodinamička poljoprivreda, njezini po-tencijali u turizmu i razvoju lokalne zajednice”, koje je održala mr. sc. Dijana Posavec iz Centra dr. Rudolf Steiner, te predava-nje „Permakultura” mag. ing. Silv. Sendy Osmičević iz Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG-a). Mišljenja smo, i ova pre-davanja su to potvrdila, da bi uz naše prekrasne šume i more, upravo održivi razvoj i ekološka poljoprivreda trebali biti glavni

nositelji naše turističke ponude, ne samo na zadovoljstvo naših gostiju, nego ponajprije radi nas samih i naše djece.

U sklopu Dana Termena održan je i Food Revolution Day, gastro event, organizacije pod pokroviteljstvom Jamie Olivera, koja se bavi promidžbom zdrave i jednostavne prehrane. Reno-mirani kuhari pripremali su i potom besplatno dijelili delicije iz mora, kopna… Zbog lošeg vremena koje nas je pratilo cijeli svi-banj (ni ta subota nije bila iznimka), zabavni je program „stra-dao” pa smo morali odgoditi nastup grupa Kopito band s Visa i grupe Open road iz Krka. Nastupile su grupe Nadzorni odbor i Drunken monkeys. Iako je i njihov nastup prekinula kiša, svi nazočni uspjeli su se dobro zabaviti. U organizaciji su, osim Udruge Termen, sudjelovali Turistička zajednica općine Malin-ska-Dubašnica i Spaghetteria Pergul koja je ponudom jela od krčke janjetine zaokružila priču na najukusniji mogući način.

Potkraj mjeseca lipnja započeli smo i s održavanjem ciklu-sa „Kariola kino”. Glavna ideja eventa jest da se okupimo i dru-žimo prikazujući filmove, slušajući glazbu, poeziju, na zanimlji-vim i atraktivnim lokacijama; šumama, livadama, plažama,… Prvi je event održan na Dobrinčevu nakon radne akcije uređe-nja, košnje i čišćenja. Prikazivali smo film Modern Times Char-lia Chaplina i dokumentarce o moru uz glazbenu podlogu go-stujućih DJ-a. Dobrinčevo se pokazalo kao „pun pogodak” i zacijelo ćemo ga uskoro ponovno posjetiti.

Osim nastavka ciklusa „Kariola kino”, sljedeće što nas oče-kuje su nastupi renomiranih jazz glazbenika na Jazu „Jaz(z) Ni-ghts” 19. srpnja, 28. srpnja, 8. kolovoza i 24. kolovoza. Nadamo se i očekujemo da ćemo uz svaki novi event rasti i napredovati kvalitativno i kvantitativno te da će naš trud prepoznati ostali mladi, priključiti nam se i pomoći u ostvarivanju naših ciljeva.

T. KRALJIĆ ■

Udruga umirovljenika Malinska-Dubašnica

Godišnja skupština Udruge umirovljenika Malinska-Dubašnica održana je 3. ožujka. Ove je godine to bila ujedno i izborna skupština na kojoj su izabrani novi

predsjednik Udruge, Nikola Janković, te nekoliko novih člano-va Izvršnog odbora. Dosadašnjem, dugogodišnjem predsjedni-ku Josipu Sormiliću, koji je razriješen ove dužnosti na vlastiti zahtjev, treba pripisati velike zasluge što je Udrugu umirovljeni-ka Malinska-Dubašnica osmislio i usmjerio prema uspješnom i vrlo korektnom načinu rada, prvenstveno zahvaljujući njegovoj stručnosti i organizatorskim sposobnostima.

I neki članovi Izvršnog odbora razriješeni su svojih dužnosti, također na vlastiti zahtjev, a na njihovo su mjesto postavljeni novi članovi koji od njih preuzimaju poslove utvrđene Statutom Udruge. Dosadašnji članovi Odbora bili su Tonica Barjaktarić, Neda Jurić, Josip Pinezić i Josip Šamanić, a njih sada zamjenjuju Marija Bajčić, Darinka Pindrić, Ivan Justinić i Nada Škrobonja.

Na skupštini je podneseno izvješće o godišnjim, odnosno četverogodišnjim aktivnostima Udruge, a to su prvenstveno posjeti starijim i bolesnim umirovljenicima, osobito u vrijeme blagdana, kojom prigodom im se daju poklon paketi ili poklon

bonovi. Osim toga, organizira se jednodnevne ili višednevne izlete, posjećuju kazališne predstave i ostale kulturne priredbe, sudjeluje na sportskim natjecanjima umirovljenika. Udruga se zalaže za rješavanje pitanja od interesa za umirovljenike, od-nosno za zaštitu njihovih prava, razvija osjetljivost za karita-tivnu i humanitarnu djelatnost, te potiče na druženje i među-sobnu pomoć. U protekle je četiri godine na izletima sudjelovalo 1.511 umirovljenika, dok je kazalište posjetilo njih 787.

I ovom su prigodom predsjednik, a i neki članovi Udruge u raspravi koja je uslijedila, ukazali na potrebu posjedovanja vla-stitog prostora. Načelnik Općine, Robert Anton Kraljić, koji je kao gost prisustvovao skupštini, obećao nam je prostor u dječ-jem vrtiću, koji će se uskoro sagraditi.

Nakon završetka radnog dijela skupštine, podijeljeni su prigodni pokloni bivšem predsjedniku Udruge Josipu Sormili-ću, te bivšim članovima Izvršnog odbora, kao znak zahvalnosti za njihovo nesebično zalaganje za dobrobit Udruge umirovlje-nika.

Mira JURIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 20

CRKVA

80-godišnji „prvopričesnici”

Prva pričest za 26 djeceU ovoj, Godini milosrđa, u Dubašnici se 22. svibnja zbio još jedan

radostan događaj. Prvu je pričest u župnoj crkvi sv. Apolinara primilo 26 djece. Velik je to trenutak za njih, njihove obitelji i za

našu Župu. Pod motom Hajdmo djeco Bogu svome…, što je bio i naslov jedne od brojnih pjesama koju su nam prvopričesnici otpjevali te nedje-lje na misi, tekle su višetjedne pripreme. Djecu je vodio u pripremama vjeroučitelj Pave Barbiš, a pomagale su, u uvježbavanju recitacija učitelji-ca Ivona Dundović-Ljutić, u usvajanju napjeva orguljašica Margaret Turčić, a oltarnu je palu ukrasila učiteljica Ana Marija Šviderski-Juri-njak. Korak po korak, uz puno truda i rada, naša su se djeca pripremala za ovaj svečani trenutak. Tijekom mjeseca svibnja redovito su dolazili na Marijinu krunicu koju su sami predvodili. Prvu pričest im je podijelio velečasni Marin Dašek.

Prvopričesnici su: Ivan Bogović, Nina Bogović, Sara Cvrtila, Martina Dujmović, Lorena Džepina, Matej Faležić, Filip Grbavac, Josip Komadi-na, Teo Komadina, Nikola Kovačić, Luka Lasić, Dominik Lesica, Ilina Lukić, Lucijan Ljutić, Marija Milčetić, Ita Mošić, Rea Mošić, Marko Pe-ranović, Gloria Rošić, Matea Rukavina, Matija Strilčić, Fran-Šimun Ša-balja, Josip Štefanić, Maša Štefanić, Josip Turčić i Lucija Žužić.

Sljedeće su nedjelje, ovogodišnji dubašljanski prvopričesnici sa svojim obiteljima tradicionalno hodočastili brodom Aquavision u Porat, u samo-stansku crkvu fratara trećoredaca posvećenu sv. Mariji Magdaleni. Nakon izmoljene krunice razgledali su Etnografski muzej u kojem se čuva izni-mno vrijedna zbirka starih crkvenih i društveno-kulturnih predmeta, koji-ma su se nekada služili naši preci, te toš, u kojem se ne tako davno prerađi-valo maslinovo ulje.

Ivona DUNDOVIĆ-LJUTIĆ ■

U župnoj crkvi sv. Apolinara

■ Ovogodišnji prvopričesnici u župi sv. Apolinara. S njima su župnik Marin Dašek; učiteljice Ana Marija Šviderski-Jurinjak, Ivona Dundović-Ljutić i Eni Furijan; vjeroučitelji Vilma Depikolozvane, Elizabeta Crvić i Pave Barbiš te orguljašica Margaret Turčić.

Sjećanje na prvu pričest prije 72 godine

■ Slavljenici u društvu vlč. Marina Dašeka

Blagdan Duhova, 14. svibnja, ove je godine obi-lježen jednom zanimljivom misom na poticaj mons. Nikole Radića. Naime, upravo tog dana

prije 72 godine, već pomalo davne 1944. godine, u župnoj je crkvi sv. Apolinara, 40 malih Dubašljana iz ruku onodobnog župnika župe Dubašnica Antona Spicijarića primilo prvu sv. pričest.

Ideja vlč. Radića bila je prisjetiti se obljetnice prvopričesničkog slavlja koja je ove godine „pala” upravo na Duhove. Kako su taj događaj zdušno pri-hvatili slavljenici, 27 živih, njihova djeca i unuci, rod-bina i šira zajednica, svjedoči i spoznaja da je njih 17 koji inače žive diljem otoka i Hrvatske prisustvovalo misi, dok ih je još 10 po svijetu sigurno u mislima bilo nazočno ovom euharistijskom slavlju. Nažalost, 13 više nije među živima, no uspomena na njih i ci-jeli taj davni, ali svečani događaj, ostaje. Valja nagla-siti da je vlč. Radić ovu misu nakanio upravo za te pokojnike, a onda i sve žive iz toga naraštaja te za njihove obitelji. Uz mnoge druge znakovite okolno-sti koje je naveo, spomenuo je i jednu koju mogu i osobno potvrditi, a to je činjenica da su i 80-godiš-njaci sposobni jako dobro organizirati lijepe stvari uz veselo druženje, u ovom slučaju u krugu vjeronaučne učionice nakon mise. Cjelokupna je ta svečanost bila veoma slična onoj prije 72 godine kada su kao osmo-godišnjaci zajedno sa svojim župnikom i roditeljima proslavili prvu pričest.

Stoga neka nam naši 80-godišnji „prvopričesni-ci” još dugo požive u vjeri, zdravlju i veselju, a vlč. Nikoli Radiću – popu Miku, hvala na usađivanju i podsjećanju na iskonske crkvene i baštinske vrijed-nosti koje svi mi polako zaboravljamo ili pak olako prelazimo preko njih.

Robert A. KRALJIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 21

ŠKOLA

U VukovaruProšlog su mjeseca, od 19. do 21. lipnja, naši osma-

ši, u pratnji svojih učiteljica, zajedno s učenicima svih završnih razreda OŠ Fran Krsto Frankopan,

posjetili Vukovar. Javna ustanova Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar i ove godine provodi pro-jekt Posjet osmih razreda Vukovaru za učenike svih osmih razreda Republike Hrvatske pa smo se tako i mi uputili u Vukovar. Putem smo dodatno posjetili Đakovo i ra-zgledali đakovačku katedralu. Nakon dolaska u Borovo naselje, smješteni smo u hostel Zagreb, gdje nas je na recepciji dočekao bivši učenik naše Škole.

U sklopu obrazovnih aktivnosti projekta, sljede-ćeg jutra održana su predavanja o Domovinskom ratu i bitki za Vukovar. Učenici su imali priliku pozorno slušati o detaljima bitke iz „prve ruke”, te ih je posebno dojmilo svjedočanstvo bojnika 204. Vukovarske briga-de. Nakon predavanja, u pratnji vodiča, posjetili smo Muzej vučedolske kulture i Gradski muzej Vukovar. Večer je bila rezervirana za zabavu u obližnjem disku, gdje su se naši učenici ugodno družili i sklopili nova poznanstva, možda i buduća prijateljstva.

Posljednjeg, a ujedno i najpotresnijeg dana, posje-tili smo sva važnija spomen-mjesta koja podsjećaju na Domovinski rat. Obišli smo vojarnu 204. brigade, vu-kovarsku bolnicu, Trpinjsku cestu, Memorijalno gro-blje, Spomen-dom i masovnu grobnicu Ovčara, kuku-ruzni put spasa, sve u pratnji vodiča, 25. godišnjeg Josipa, rođenog upravo u vukovarskoj bolnici za vrije-me tromjesečne agresije na grad-heroj.

Vidno potreseni lokalitetima i ratnim svjedočan-stvima, uputili smo se kućama, bogatiji, ne samo za povijesnu lekciju, nego i nezaboravnim danima, ujedno i posljednjega zajedničkog druženja tijekom osnov-noškolskog obrazovanja.

K. Ž. B. ■

■ Malinskarski osmaši na Memorijalnom groblju

u Vukovaru

Učenici sadnjom uljepšali okoliš ŠkoleU petak, 22. travnja, na Dan planeta Zemlje, učenici četvrtih razreda

sudjelovali su u akciji sadnje cvijeća koja je drugi put zaredom or-ganizirana u suradnji s Komunalnim društvom Dubašnica. Naši

su učenici naučili kako se koristi vrtlarski alat i sadi cvijeće. Zasukali su rukave i vrijedno prionuli poslu u ovoj zanimljivoj terenskoj nastavi. U veselom ozračju, vrijedne su ruke začas posadile 400 sadnica.

Nekoliko dana kasnije, učenici četvrtih razreda uz pomoć još nekoli-ko učenika nižih razreda koji pohađaju ekološku grupu u Školi Dubašni-ca, posadili su još stotinjak sadnica u školskom vrtu te su tako uljepšali i okoliš naše Škole. Sadnice su poklonili TZO Malinska-Dubašnica i Ko-munalno društvo Dubašnica te im se i ovim putem na tome zahvaljujemo.

Drveće, zelenilo trave i šarenilo cvijeća daju svakom mjestu, gradu i dvorištu posebnu ljepotu i zato nam je jako drago što smo sudjelovali u ovim akcijama i tako dali svoj prinos ljepšoj Dubašnici.

Mihaela KOŠIĆ ■

Foto-vijestOsmi razred

NAŠI ZVONI ■ 22

ŠKOLA

Odlične svih osam godinaU zadnjem tjednu nastavne godine načelnik

Općine Robert Anton Kraljić primio je uče-nice koje su svih osam godina postigle odli-

čan uspjeh. U Vijećnici Općine, s njima su bile raz-rednice Vilma Depikolozvane i Milena Žic, a uz načelnika pročelnica za društvene djelatnosti Katica Cvelić. Učenice su doznale sve o suradnji Općine i Škole, zanimale se za stipendije i o tome kako bi one mogle pomoći Općini.

Nagrađene su vrijednom knjigom, Rječnikom stranih riječi, koja će im trebati u daljnjem školova-nju.

Načelnik im je čestitao i naglasio da se nada zajedničkoj suradnji.

Druženje se nastavilo uz sladoled.Ivana MIŠKOVIĆ ■

Učitelji na izletu u Gorskom kotaruPrije godišnjih odmora, već prema tradiciji, učitelji su odabrali svoje

odredište za jednodnevni izlet. Ovoga je puta bio Zeleni vir i Vražji prolaz. Prekrasne šume i slapovi, svjež zrak i dobro društvo najpri-

mjereniji je kraj našega napornog rada.Objed u Fužinama i šetnja uz jezero bili su prava prigoda za smijeh i

druženje. Ivana MIŠKOVIĆ ■

Osmaši se oprostili od Osnovne školeDana 4. srpnja u našoj je Osnovnoj školi bila podjela svjedodžaba.

Kada su svi učenici, od 1. do 7. razreda otišli kućama, osmaši su se počeli pripremati za završnu priredbu. Užurbanost i mladenački

polet ispunio je naš školski hol, zbornicu i naša srca.Pripremili su krasan program. Učenici 8. a recitirali su stihove G. Kr-

kleca Tvoja staza, a Ivana Milčetić iz 8. b pročitala je svoju zadaćnicu Po-gled preko ramena. Osnovni je sadržaj njezinih misli bilo prijateljstvo, đač-ke nepodopštine i zahvalnost. Veliki su pljesak izmamile pjevačice Maria Kraljić i Katarina Gall Lukačić. Daiana Manucharova svirala je klasiku i time pokazala svoju virtuoznost.

Voditeljice programa Maria i Ivana najavile su video-prezentacije a i b razreda. U tome smo svi uživali; pokazali su svoju kreativnost, posebice smisao za metaforiku i dozu humora. O svakom su učeniku ponešto napi-sali i to ono što je skriveno i značajno za pojedinog đaka. Poslije podjele svjedodžaba otpjevali su prekrasan splet njima dragih pjesama, kojima je zajednički nazivnik Svega će bit, al ’ prijatelja neće. Posebno je dirljiv trenu-tak za sve prisutne bila zadnja pjesma Lijepa li si koju su učenici izveli za-grljeni sa svojim učiteljicama.

Na kraju je sve pozdravio, u dvostrukoj ulozi, kao roditelj i kao načel-nik, R. A. Kraljić i čestitao Školi na odličnoj suradnji i izvrsnim rezultatima.

Hvala svim mamama koje su pripremile krasan domjenak u školskoj kuhinji te je time naše druženje postalo potpunije.

Dragi naši osmaši, neka vam je sretno u daljnjem životu.Vi imate krila, a mi smo vam samo pomogli letjeti.

Vaši učiteljiI. M. ■

■ Poslije podjele svjedodžaba učenici su otpjevali splet njima dragih pjesama

■ Magdalena Spicijarić, Ela Znaor, Nina Bajčić, Sara Orešković, Iva Juranić, Maria Kraljić, Elena Lukić, Dora Šabalja i Ivana Milčetić s razrednicama Vilmom Depikolozvane i Milenom Žic te načelnikom Robertom Kraljićem i Katicom Cvelić

NAŠI ZVONI ■ 23

HUMORESKA

Beebica

Ljeto je svratilo u jedno selo smješteno na samim margi-nama naše prosperitetne Općine koja se odnedavno ugledala na slavni London grad i postavila kamere na

javnim površinama. Grmarska alijansa, koja je vrlo jaka u Selu na marginama i poznata po visokom stupnju isključivosti, to je prokomentirala: „Tako i rabi, valari, evo van rogi!”

Međutim, u naletu sprdnje prema administrativnom i gos-podarskom središtu Općine (Malinskoj), neki su smatrali da je trebao biti održan referendum na temu kamera na javnim povr-šinama.

– Tâ bi ih referendum guštal tolko da više ne bi jimili ni za fotaparat, a kamo za kamere, ustanovio je naš mudri, već bevan-dom načet Neslužbeni poglavar našeg Sela.

– Zato se u nas gori ne pačaju!, rekao je Jure Lamarin.– Ki bi uopće gjedal sve te ure i ure dosadnog programa?,

zapitao se Jivić Makako– Da, leh koga su to brižnog čovika našli da im gjeda cen-

tar Malinske leti?– Judi i to je pošten posal, malo manje naporan nego gje-

danje spoti Lane Jurčević, ma jopet ni za hitit. Šoldi su šoldi, taktičan je kao i uvijek bio Diogen, težak i diplomat iz jednoga drugog teksta.

– Odkud si sad zvukal Lanu Jurčević?, zapitao se Nesluž-beni poglavar našeg Sela.

– Od spota ki je sniman u našoj rodnoj vali, brzo poput Usaina Bolta, odgovorio Diogen sa sjajem u očima: Rabimo se ponosit na to, to je zvezda teškog kalibra.

– Mah, ti Valari tamo doli, da je kod nas gori Lana Jurčević snimala spot, ostala bi zavavik kad bi vidila kako je nama ovdi lipo. Jimamo sve!, razdragano načet već trećom bevandom i na-valom rodoljublja ustanovio je Osipić od Pepića Pepovog.

Ča Malinska jima, a mi nimamoTu je nastao tajac. Imaju li stanovnici Sela na marginama

naše prosperitetne i javnim kamerama opremljene Općine uop-će sve? Imaju struju, vodu i telefon – to su im građevinski inže-njeri još prošle ili pretprošle zime dijagnosticirali. Ali nešto im je nedostajalo.

– Judi ča Malinska jima, a mi nimamo?, zapitao je svoje društvo u početku ozbiljne rasprave Neslužbeni poglavar i na-čeo pravi pravcati brain storming.

– Kiosk?– Amulantu?– Apoteku?– Kiosk?– Restorane?– Pumpu za benzin?– Intregralnu muku & hotel?– Autoritet nad ovin tekstom?– Crikvu zi nepovezanu suvenirnicu?– Kip!– Kamere na javnim površinama?– Poštu?– Beach barove?

Tu je Neslužbeni poglavar Sela mahnuo rukom da se moz-ganje zaustavi, što bi značilo da je netko od sugovornika pogo-dio poput sinjskog alkara u sridu samo s jednom riječi misao koja je Neslužbenog proganjala još od pojave skulpture posve-ćene mekušcu iz roda glavonožaca s osam krakova, iznimno pa-metnoj morskoj živini koja unatoč svojoj pameti ljude je spaša-vala jedino na salati. Spomenik mrkaču u središtu Malinske, Neslužbenom je i pravičnom, upadao u oko. Zbog toga bi svaki petak jeo kruh i vodu kad bi žena doma spravila njezinu slavnu mrkač-salatu. Neće on više mrkača okusiti sve dok i krčka pra-menka ne dobije svoj spomenik!

Bojkot mrkača na salatuTu se i skrivao problem, Neslužbeni je poglavar najviše vo-

lio mrkača na salatu, više od bravetine ili janjetine, ali njegov gordi ponos kakvim se ističu samo posebne vođe za posebne trenutke u povijesti, to mu je branio. I povijest kao da je šaptala Neslužbenom na uho: „Sad je vrijeme... Dosta bojkota mrkača na salatu!”

– Bravo Mirko, ti si se iskazal zi ovin svojin prijedlogon! – Tko, zar ja?, rekao je na uvjerljivom štokavskom Mirko,

turistički entuzijast, vizionar i vlasnik prve multifunkcionalne umjetno napravljene vodene površine zvane „bazen” koju kori-ste i turisti i lokalne krave, svatko iz svojih pobuda.

– Da, ti moj Mirko, ti! Vero se vidi da si turistički vizijo-nar! Rabi nam kip oštija, samo nan to fali, pa će i kod nas Lana snimati spoti! Kip je predznak prosperiteta, judi moji dragi!

– A od čega da napravimo kip?, pitao se Jivić Makako.– Jiviću, vero si makako, vero si! Od kamika, da od čega?

Od čega bi ga napravili od brabonjki? Ava meni!, metaforički je uskočio u vlak Neslužbenog poglavara Jure Lamarin što je bilo i očekivano od njega.

– Ma mislil san na ča da napravimo taj kip? Koga da stavi-mo nikog političara? Lanu? Koga?, nije se dao zbuniti Jivić.

– Ne moremo političare, pa pogjedajte kako je to bilo de-vedestih u onu SSSR sve je šlo u muzeje pod lokot ili u staro železo. Rabi nan nič vizijonarski, Mirko?, prebacila je loptu taj-nica Marijica prema Mirku.

Sve su oči bile uprte u Mirka koji je osjetio prekomjerno znojenje na vlastitoj koži. Savio je ruku i kažiprst, prošao njime po okovratniku i rekao povijesno:

– Neka bude to spomenik...– Krčkoj pramenki! – uletio je, kao Niko Pulić u zavoj, Ne-

službeni poglavar našeg Sela.Tajac. Svi su se pogledali, osim Jivića Makaka; on je neiz-

lječivi romantik pa je gledao kako Marijica duboko diše od vru-ćine. Glas odobravanja proparao je zrak u selu i otjerao ono malo galebova koji su zgrnuli svoj protest na autu Jura Lamari-na.

– Dogovorili smo se! Jimit ćemo i mi kip! – trljao je zado-voljno ruke Neslužbeni poglavar našeg Sela maštajući o krako-vima mrkača na krumpiru kako mu se tope u ustima.

Ivan DERMIČEK ■

NAŠI ZVONI ■ 24

DOMAĆA BESEDA

Živjenje – trpjenjeS dubašljanskin težakon govorila Ivona DUNDOVIĆ-LJUTIĆ

Niki dan san se šal prošetat po selu. Z noge na nogu zi šćapi-ćen, pomalo, aš brzo ne gre, i san vidil na deset koraki sprid mene jenu mater kako z malićen šeće i se pogovaraju. On

pita ča je ovo, ča je ono, a ona mu sve istešo odgovara. Odjedanput mali kako zlamenovan zakriči: „Mama pogledaj nosoroga!” Ja san stal prez besed malo ošamućen, pak san se počel smijat, aš san pre-star za bilo ča drugo. Ko bin jin šal ča reć, je naredno da bi mi ta fina gospa rekla neka se ne mišan aš ča se ja razumin u moderan odgoj, da san star i senilan; zato san i mučal. Morda jima i pravo, ča se ja razumin u modernu pedagogiju. Vero niš! Ma varamenti znan kako smo moja najlipša i ja zgojili našu dicu, makar se nismo ni otrat pa ni danas razumili u modernu pedagogiju, ma ni ne znan vero ča je to.

Dica u naše vrime nisu spala do 10 ur al’ do podne. Rabilo se stat na 5- 6 ur, popit malo ozimčenice z mlikon od ovac, a na štajon i zi skutu. Brzo smo se razumili ki će poć za ovce, ki podojit krave, ki

U spomen na svi dubašljanski težaci i težakinje (14) oparit za prasca, ki pomoć ocu u kampanju, ki će potpitat janjčića, ki će ostat z babu kol ognjišća obed parićevat, i smo partili. Kol podne smo bili za stolon, obed je čekal pronat. Na stol je bila stavna padela, bukaleta z črnin vinon i druga zi vodu za dicu. Svaki je dobil svoj pi-run il’ žlicu i smo mogli počet ma ne prvo leho smo svi seli za stol, prekrižili se i zmolili. Kad je i zadnji finil jist, istešo smo se pomolili, stali se i se znalo ki će ča pospravit. Dok bimo mi stariji malo šli poči-nut, dica bi se jigrala ma su morala bit cito. Zapodne opet delo. Jutrin smo snopi rastrli na sunce u guvno da zrno mola i pokle počitka će bit poć z blagon nutri ovršit, ovijat i napunit škrinju za zimu, mlit muku da bi mat i baba k večeru umisile i spekle kruh da moru jutro rano poć opet žet.

Od svega pomalo, pa nišDa se vrnen na onu gospu zi maletinu. Mat se malo obrnula,

kako ča bi i svaka, aš ju je bilo sran da ki čuje da dite, gracko, ne zna ča je nosorog, a ča drdan. Malić je mogal jimit kolo osan let. Ona mu je lipo rastumačila da je to ovan, muž od ovce, a da je nosoroga vidil na televiziju i kada su bili u ZOO. Mali ni otil prestat navijat da je to nosorog, a mat mu je na to rekla da je blesav, a da je nosorog on ki ga je tako blesavoga napravil. Mići je dilje razumil ča mu je mat rekla i njoj je šćeto rekal da je ona blesava, a ne on, da je njegov otac njemu otac, a ne nosorog i neka re ća. Bilo mi jih je žal tako gjedat pak san prišal bliže i rekal joj: „Gospa, pustite maloga, neka misli ča će, tr onako tomu blagu je svejeno kako ga mali zove, on ji travu i jušti ga je briga za celi svit, a ti mali ne jadi se na mater, ni ona mislila niš slabo-ga. Evo, jima ovdi jenu mentinu za te, zemi, će ti dilje bit boje”. Na-prid san šal svoj put. Morda se makar jedan bobić razumin i ja u mo-dernu pedagogiju.

Drži, trpi i mučiNikomu ti je život mat, a nikomu maćeha. Sa niki dan me je

moja vnuka ćapala za dešeno o životu ki je čeka. Buduć jima jenu dobru prijatelicu s ku se šempre pogana i to šćeto, je doznala kako nje mat jima jeno jako mukotrpno živjenje zi mužen. Kako i svaki drugi matrimonij, spravila jih je jubav ka je durala jeno vrime, aš on ni zabil stare užance, nać se zi kumpaniju i zabit da je doma fa-meja, nalokat se, ki god put i ku papinu ćapat, aš kad bi popil je bil dobar za barufu. To bi kadagod duralo i po cele noći, tako da drugi dan od njega ni bilo nikakove koristi, pak je tako zgubil i posal, a vavik mu je niki drugi za to bil kriv. A kad je bil trizan jimil je jako dobro srce i svih je razumil više leho svojih najbližih. Sve ča je jimil rado bi bil podilil zi drugi, tako da doma ni bilo jako koristi ni kad je bil pijan, ni kad je bil trizan. Ni žene mu se nisu mrzile. Volil je bit blizu kadi su bile one. Više od jedanput se otila razdilit od nje-ga, ma je razmislila. Ovako je baren sit, operen i dica jimaju oca. Ona najboje zna zač je on takov. Svakomu je najteže govorit o sebi pak nanka sam sprid sobu, a kamo nikomu drugomu. Lagje je go-vorit o drugimi, ono ča je i ono ča ni jistina, aš to te ne boli, i ti se čini da si ti malo vridniji čovik. Morda bi najprvo svaki rabil po-mest sprid svojih vrati i ne pačat se u tuji posli.

I ča da ti ja seda pametnoga rečen?! To ti znaš, aš ti je to tvoja dobra prijatelica rekla, a kad biš ti znala koliki matrimoniji žive još gore, a muču i trpu, naredno biš ostala za vavik sama. Kad biš pitala svoju babu kako je nje živjenje bilo zi s manu, vero po srcu za reć, ne znan ča bi ti sve rekla. Svaki za se misli da je kako kruh dobar. Zato mala moja dobro otvori oči kada budeš zibirala mladića. Ko ti se para da je to to, spravite se. Nemojte se pejat na leta, aš nećete arivat dugo, tr vidiš kolo sebe ča je.

Za ov put to ti je dosta, da se ne prestrašiš od živjenja. Kako i svaka stvar, matrimonij ti je jako lip ako si pametna, ako znaš mučat i trpit. Lipo je jimit dicu, gojit ih ko je s kin, a ko ne je dragi Bog vavik s tobu ki te neće napustit i on će ti pomoć.

Veruj mi lipota duše i tela, tvoja vera u život će te pratit za vavik.Bok.

Vjenčani, rođeni i umrliOd 8. ožujka do 1. srpnja 2016.

VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAŽana Aničić i Darinko ČosićMariya Horbachova i Igor MeixnerKatarina Stašić i Saša MršićBranka Cvitković i Vlado KovalčikSandra Lukšić i Ivan HržićSendy Bokis i Milan MladenovićMirjana Lovrić i Damir ŠtoratAntonela Prendivoj i Aleksandar CvelićNina Žutobradić i Jan KarlovićKatharina Anna Magg i Mario Herbert SommerLjubinka Jovanović i Nino NovakROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMANikolina Dorčić Ljutić, kći Ive i Vedrana iz MilčetićiBarbara Žužić, kći Adriane i Kristiana iz PortaMagdalena Kirinčić, kći Kristine i Kristiana iz Svetog Vida-MiholjiceIvan Jemrić, sin Katarine i Marka iz MalinskePia Perišić, kći Nensi i Danijela iz KremenićiNoa Novoselović, sin Anamarije i Davora iz OštrobradićiLuka Kremenić, sin Ljiljane i Dragana iz Svetog AntonaLeticija Radivoj, kći Jelene i Tonija iz ZidarićiUMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAJozo Zirdum – Malinska – Malinska (Novo groblje – Bogovići)Marijana Škarpa – Zagreb – Malinska (Novo groblje – Bogovići)Anton Filipić – Milovčići – Malinska (Novo groblje – Bogovići)Zoran Žic – Vantačići – Rijeka *Antun Bogović – Rijeka – Malinska (Staro groblje Dubašnica)Antun Lesica – Rijeka – Malinska (Groblje Miholjice)Natalia Kraljić – Rijeka – Malinska (Staro groblje Dubašnica)Marijana Perišić – Milohnići – Malinska (Novo groblje – Bogovići)Dragutin Vlahinić – Duga Resa – Malinska (Novo groblje – Bogovići)Tonica Radić – Rijeka – Malinska (Novo groblje – Bogovići)* preminuli u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti i sl.) – pokopani izvan Općine Malinska-Dubašnica

Izvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije ■

NAŠI ZVONI ■ 25

SPORT

Novi osobni rekord Ane Turčić

Šest desetljeća Športsko-ribolovne udruge LastavicaŠportsko-ribolovna udruga Lastavica iz Malinske prosla-

vila je 60. rođendan 9. travnja, upravo na dan kada je prije šest desetljeća (9. travnja 1956. godine) osnovana

pod nazivom Ribarsko društvo Lastavica Malinska. Osnivač-ka je skupština održana u prostorijama današnjeg hotela Adria (tadašnji Triglav), a prisustvovala su joj 24 člana, koji su za predsjednika izabrali Milana Radića, st. i tajnika Petra Bogovića – Adova. U ono vrijeme, u Malinskoj nije postojalo organiziranih sportskih društava pa je Lastavica uz Turističko društvo Malinska i Hotelsko poduzeće Malinska bila pokre-tač, organizator i sudionik svih sportskih, kulturnih i turistič-kih događaja u mjestu. Za usporedbu s današnjim vremenima, potkraj te 1956. godine Društvo je brojalo 40 članova koji su raspolagali s 26 čamaca bez motora i sa samo šest čamaca s motorom. No, to nije bila prepreka da se prosječno godišnje po članu ulovi 20-ak kilograma ribe. Danas, kada su ulovi ribe siromašniji i ribe je sve manje, taj podatak zvuči nestvar-no.

Postoji jedna spoznaja koja se, za razliku od ulova, svih ovih godina nije mijenjala, a to su zajedništvo i druženje što Lastavici ne nedostaje. U svojih 60 godina djelovanja Lastavica je imala, ima i imat će za cilj okupiti sportske ribare i ljubitelje mora, te zaštititi more i riblji fond.

Na svečanosti obljetnice od tajnika Udruge, dr. Milana Ra-dića, ml, doznali smo mnogo zanimljivih podataka i priča, po-

Atletika

Obljetnica

učnih, ali i šaljivih, a sve to uz pratnju Damira Radića na gitari i Dragana Cindrića koji je recitirao stihove, naravno, one o riba-rima i moru. Nakon svečane sjednice u prostorijama Općine, zahvale i dodjele plaketa, uslijedilo je druženje uz morske deli-cije.

Lastavica niti u 61. godini života ne prestaje s brojnim ak-tivnostima: počevši od škole ribolova, klupskih, međuopćinskih, sve do županijskih natjecanja. Tako će se i ove godine organizi-rati, 22. po redu, Trofej svetog Apolinara, natjecanje koje oku-plja mlade ribare otoka Krka. Osim toga, organizirat će se i nei-zostavni odlasci na ribolov u uvalu Čavlenu, te sudjelovati na Malinskarskim noćima. Lastavica i u 61. godini „leti”, ili bolje rečeno, pliva malinskarskom valom.

Ivan ŠAMANIĆ ■

■ Sa svečanosti proslave 60 godina: tajnik dr. Milan Radić (stoji); do njega sjede predsjednik Ivan Jeličić-Nino, i potpredsjednik Anton Matuč (Snimio Milovan KIRINČIĆ)

Nakon tri godine pauze, ovog je proljeća ponovno održa-na Mala liga, natjecanje osnovnih škola Županije u tr-čanju. Trčalo se u četiri mjesta: u Crikvenici, Fužinama,

Puntu i u završnom kolu, u Rijeci na Molo longu. Ana Turčić iz Atletskog kluba Krk trčala je u kategoriji D (7. i 8. razredi) na dvije tisuće metara. U četiri kola Ana je osvojila dva prva i dva druga mjesta, ukupno drugo mjesto, te pehar za treće mjesto u ukupnom poretku osnovnih škola. Naime, ta su se natjecanja bodovala i za ukupni predak osnovnih škola Županije, te je Osnovna škola Fran Krsto Frankopan osvojila treće mjesto jer su se ostale natjecateljice ove Škole slabije plasirale.

■ ■ ■Završetak sezone obilježilo je Prvenstvo Hrvatske za kade-

te i kadetkinje 25. i 26. lipnja u Varaždinu. Ana Turčić je kao jedina predstavnica Kluba nastupila u disciplini 600 metara i zauzela 10. mjesto s vremenom 1:44,74, što je ujedno i njezin novi osobni rekord u toj disciplini.

D. T. ■ ■ Ana Turčić (u sredini)

NAŠI ZVONI ■ 26

SPORT

Matiji Kosiću kadetsko zlatoU proteklom su razdoblju strijelci Duba nastupili na nekoli-

ko značajnih natjecanja. Naime, upravo su posljednja tri mjeseca bila najvažnija u protekloj streljačkoj sezoni, a

strijelci Duba pokazali su kako se kvalitetnim radom mogu posti-gnuti zapaženi rezultati na županijskim i državnim natjecanjima.

Mlada momčad Duba, redom još svi kadeti, nastupila je na prvenstvima Primorsko-goranske županije u gađanju zračnom puškom međunarodnog ISSF programa te nacionalnoga serij-skog programa.

U pojedinačnoj konkurenciji, na prvenstvima Županije u gađanju zračnom puškom ISSF programa, Matija Kosić osvojio je kadetsko zlato te juniorska i seniorska srebra; Patrik Šplehar je četvrti i šesti u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, dok je Filip Potnar osvojio peto, šesto i sedmo mjesto u kadetskoj, ju-niorskoj, odnosno seniorskoj kategoriji. U kategoriji kadeta na-stupio je i Danijel Lončar te osvojio sedmo mjesto.

Ista je momčad na prvenstvima Primorsko-goranske župani-je u gađanju zračnom puškom, serijski program, osvojila momčad-sko prvo mjesto u kadetskoj, te dva druga mjesta u juniorskoj, od-nosno seniorskoj konkurenciji.

U pojedinačnoj konkurenciji najbolje je rezultate ostvario Matija Kosić zauzevši dva druga mjesta (kadeti i juniori), te tre-će mjesto u seniorskoj konkurenciji.

Na Županijskom prvenstvu, serijski program, nastupila je i Karla Žužić. U izrazito jakoj konkurenciji osvojili je 9. mjesto te joj je samo jedan krug nedostajao za finale. To joj je ipak pošlo za rukom gađajući zračnom puškom ISSF programa kada je so-lidnim finalnim gađanjem osvojila 8. mjesto.

Na Prvenstvu Hrvatske u gađanju zračnom puškom ISSF programa u svojoj kadetskoj konkurenciji Matija, Patrik i Filip osvojili su vrijedno 6. mjesto. Izvrstan pojedinačni plasman na istom je natjecanju osvojio Matija Kosić. Naime, s pogođenih 187 krugova, što mu je i osobni rekord, bilo mu je dovoljno da kao šesti uđe u finalno gađanje. Iako je na kraju završio osmi, ovim je rezultatom ostvario izniman uspjeh. Treba spomenuti da su ti strijelci vrlo mladi te su svojim radom i trudom već po-

Nediljko Vučetić predsjednik DubaNa Izbornoj sjednici skupštine Športskoga streljač-

kog kluba Dub, 20. lipnja u prostorijama Kluba, usvojeni su izvještaji za 2015. godinu te potvrđeni

financijski plan i plan rada za 2016. godinu. Izabrano je i novo rukovodstvo Kluba: predsjednik je Nediljko Vučetić, dopredsjednik Ivo Malešić i tajnik Dean Vignjević. U Iz-vršni odbor Kluba izabrani su još Mirko Junačko, Zoran Vignjević, Adriano Pavletić i Toni Komadina.

Nadzorni odbor u sljedećem četverogodišnjem razdo-blju činit će Ivan Kirinčić, Damir Gregurić i Ivica Šakić.

D. V. ■

Športski streljački klub Dub

■ Kadeti Duba s trenerom

Andrej Krstinić i Martina Milčetić izborili nastup na Europskom prvenstvuNa Prvenstvu Hrvatske u gađanju samostrelom FIELD

sredinom mjeseca lipnja u Dubravi, momčad Duba u sastavu Andrej Krstinić, Antonijo Cvrtila i Martina

Milčetić osvojila je momčadsko 3. mjesto, Andrej Krstinić je bio drugi, čime je već ispunio normu za nastup na Europskom prvenstvu koje će se tijekom mjeseca srpnja održati u švicar-skom Zürichu.

Na tom će Europskom prvenstvu nastupiti i Martina Mil-četić koja je na izbornim natjecanjima marljivo skupljala bodo-ve, da bi na posljednjem natjecanju pred Europsko prvenstvo ostvarila najvrjedniji rezultat. Naime, na međunarodnom natje-canju Croatia cup u Velikom Trgovišću, Martina je pogodila „A” normu čime je izborila mjesto u kadetskoj reprezentaciji i osi-gurala nastup na Europskom prvenstvu.

Nediljko VUČETIĆ ■

stigli zapažene rezultate. Stoga valja očekivati da će se, pod budnim okom trenera Deana Vignjevića i pomoćnog trenera Mirka Junačkog, njihove karijere kretati u željenom smjeru.

U polufinalu Kupa Hrvatske naša ženska momčad u gađa-nju zračnom puškom ISSF programa, u sastavu Vedrana Cvrtila, Martina Milčetić i Lorena Lulić, osvojila je drugo mjesto poslije riječke Lokomotive za koju nastupa Snježana Pejčić, najbolja na svijetu. Momčad je postigla svoj osobni rekord, a isto je to uspjelo Vedrani i Loreni. Vedranin rezultat je ujedno i „A” norma za ula-zak u juniorsku reprezentaciju Hrvatske.

N. VUČETIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 27

SPORT

Malonogometni klub osvojio prvi inozemni turnir

Visoka pobjeda malinskarskih nogometašaNa igralištu NK OŠK odigrana je utakmica NK OŠK

Omišalj – MNK Malinska-Dubašnica, godište 2007/2008. To je bila predutakmica Kvarnerske rivijere

NŠK Omišalj – FC Sheriff (Moldavija). Momčad MNK Ma-linska-Dubašnica slavila je s visokim rezultatom 16:2.

MNK Malinska-Dubašnica nastupala je u sastavu Ivan Bo-gović, Marko Gajzler, Ivano Karabaić, Matija Strilčić, Jakov Ba-bić, Lovro Ćuk, Dado Husić, Lukas Prendivoj i Marko Peranović.

Z. B. ■

Nogomet

Bez značajnijih rezultata na tri turniraIgrači Malonogometnog kluba Malinska-Dubašnica,

kategorija U11, rođeni 2005. godine i mlađi, nastupili su 18. lipnja u Farkaševcu Samoborskom na turniru na

kojem je sudjelovalo 12 momčadi. Tom su prigodom doži-vjeli tri poraza i oprostili se od završnih borbi.

■ ■ ■Za Dan Općine Baška, na igralištu tamošnjeg Vihora,

održan je nogometni susret između Vihora i MNK Malin-ska-Dubašnica, u kategoriji U9, godište 2007/2008.

Iako su u prvom poluvremenu gubili s 0:2, dječaci iz Malinske pobijedili su na kraju s 3:2, zahvaljujući zgodicima Josipa Komadine, Lukasa Prendivoja i Tonija Šamanića.

■ ■ ■Na turniru Omišaljska škatula nastupila je gotovo sva

seniorska momčad MNK Malinska-Dubašnica, ali sa sla-bim rezultatom. Od ukupno četiri utakmice, tri su izgubili, a jednu odigrali neodlučno.

Z. B. ■

pobjednički pehar. U tome posebnu zaslugu ima golman Luka Šušnjar koji je proglašen najboljim golmanom turnira.

Z. B. ■

■ Mladi Malinskari i Dubašljani pobjednici turnira u Sloveniji

■ Mladi nogometaši MNK Malinska-Dubašnica

Nogometaši Malonogometnog kluba Malinska-Dubaš-nica osvojili su prvi inozemni turnir. Uspjelo je to igra-čima rođenima 2004. godine i mlađima na turniru Jan

Oblak u Sloveniji.Malinskari su prvu utakmicu odigrali neodlučno s momčadi

NK Lesce – 1:1. Nakon toga su pobijedili momčadi Britof s 4:1, Ledine s 3:0 i Savu s 3:1, čime su postali pobjednici grupe.

U osmini finala pobijedili su momčad Zarica Kranj s 4:0. Pred početak četvrtfinalne utakmice nastalo je veliko nevrijeme pa je momčad Sovodnje predala borbu. Kako je kiša neprekidno i jako padala, organizatori su odlučili da ne postoje nikakvi uvjeti za nastavak turnira, te da će se pobjednik odlučivati jedanaester-cima. Momčad Malinska-Dubašnica pokazala se u tome uspješ-nijom i pobijedila Dravu Ptuj i Termit Moravče i time osvojila

NAŠI ZVONI ■ 28

SPORT

Rukometašice sele u viši rang natjecanja

Treće mjesto u Hrvatskoj za momčad Frankopana

Rukomet

■ Rukometašice Omišlja, slijeva nadesno Gabrijela Aničić, Antigona Cakaj, Mirna Mahulja, Berina Čočić, Martina Dorčić, Magdalena Potočnik, Elena Lukić (sjede), Katja Šunić, Edina Čanić, Anamarija Maraš, Katarina Petršorić, Vanesa Sivić, Mihaela Dukić, Marija Staničić (stoje).

Šah

Rukometašice Omišlja u posljednja dva kola 3. Hrvat-ske rukometne lige – Zapad odmjerile su snage s momčadi Ogulina u Malinskoj i s Porečom u Poreču.

Pobjedom protiv Ogulina u Malinskoj seniorke su osigurale prvo mjesto kolo prije kraja prvenstva. Pred prepunim tribi-nama Ogulinke su jedino u prvom dijelu držale korak s ras-položenim Omišljankama koje su na kraju susreta uvjerljivo pobijedile s 41:28. Zadnje kolo protiv Poreča nije moglo pro-mijeniti konačni poredak i osvajanje prvog mjesta, međutim djevojke su se iz Poreča vratile s pobjedom i zasluženim pe-harom.

Nakon odigranih 14 utakmica, od čega su upisale 12 po-bjeda, jedan neriješeni rezultat i samo jedan poraz, postigle su 413 golova, a primile 315. Tom su velikom uspjehu zasigurno pridonijele i djevojke iz Općine Malinska-Dubašnica koje su standardne u toj momčadi.

Ulazak u 2. Hrvatsku rukometnu ligu povijesni je uspjeh za RK Omišalj jer su to željeli naraštaji u proteklih 18 godina, a ove je godine to napokon postala stvarnost.

Za kraj ove najuspješnije sezone u povijesti Kluba, točku na „i” stavili su dječaci rođeni 2002. i 2007. godine, te djevojčice 2004. koji su sudjelovali na turniru Mediteran kup u Matuljima i vratili se sa srebrnim medaljama.

Milica ALAJBEG ■

■ Članovi Šahovskoga sportskog kluba Frankopan na Državnom prvenstvu školskih sportskih društava u Poreču, slijeva nadesno: Andrijan Kovačić, Daniel Duda, Katarina Bogdanić, Paula Kraljić i Zdenko Jurković

Završnica Državnog prvenstva školskih sportskih društa-va osnovnih škola Republike Hrvatske za školsku godi-nu 2015/2016. održana je u Poreču 25. travnja. Između

200 osnovnoškolskih šahovskih momčadi koje su odmjeravale svoje snage na županijskim, a nakon toga i na regionalnim na-tjecanjima, šest je najboljih klubova dobilo priliku nastupiti na završnici Državnog prvenstva. Među njima i Šahovska mom-čad Školskoga sportskog kluba Frankopan Krk koja je osvojila uvjerljivo prvo mjesto na prvenstvu Primorsko-goranske župa-nije i na regionalnom natjecanju najboljih momčadi iz Istarske, Ličko-senjske, Karlovačke i Primorsko-goranske županije. Za Frankopan su igrali Daniel Duda, Katarina Bogdanić, Andrijan Kovačić i Paula Kraljić, a u prednatjecanjima i Nikola Kovačić, svi učenici Područne škole Dubašnica, osim Katarine Bogdanić koja je učenica Područne škole Vrh.

U vrlo uzbudljivoj završnici Državnog prvenstva, do kraja nije se znalo koja će momčad zauzeti prvo, a koja šesto mjesto! Na kraju, naši su osnovci osvojili odlično treće mjesto, poslije Sokola iz Požege i Dugoselka iz Dugog Sela.

L. K. ■

NAŠI ZVONI ■ 29

SPORT

Trenerica Mateja Magličić unijela novu kvalitetu u rad KlubaOd dolaska početkom mjeseca ožujka nove trenerice

Mateje Magličić, pojačao se je rad u Stolnoteniskom klubu Malinska-Dubašnica. Uz Magličić, u trenaž-

nom procesu aktivno su sudjelovali još Ivana Lesica i Paolo Barbiš.

U ovom četveromjesečnom razdoblju uočio se značajan pomak u kvaliteti rada s najmlađim uzrastima. Na tri različita mjesta održano je 142 treninga, kojima je prisustvovalo više od 30 djece: 15 iz Malinske i okolice te 18 iz Krka. Osim treninga, sva djeca koja su to zavrijedila kvalitetom i/ili zalaganjem, na-tjecala su se na 10 turnira. STK Malinska-Dubašnica organizi-rao je tri turnira u Malinskoj: Momčadsko prvenstvo najmlađih kadeta i najmlađih kadetkinja PGŽ (6. ožujka), Prvenstvo Hr-vatske u stolnom tenisu za kadetkinje i kadete, u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji (od 22. do 24. travnja), te Drugi otvoreni turnir PGŽ za najmlađe kadete i kadete (29. svibnja). U ožujku je većina vremena iskorištena za međusobno upozna-vanje s novom trenericom i prelazak na novi sustav treninga. Kako bi sve funkcioniralo besprijekorno, Izvršni odbor se sastao dva puta i rješavao uočene probleme te stvarao preduvjete za još kvalitetniji rad.

Rezultat ovoga stručnog rada trenera i truda naših mladih stolnotenisačica i stolnotenisača na treninzima, brojna su osvo-jena prva, druga i treća mjesta te njihovo uvrštavanje ili pomi-canje na regionalnim ili nacionalnim razinama.

Stolni tenis

Daniel Duda kadetski prvak HrvatskeU Trogiru je od 20. do 26. lipnja održano pojedinačno

kadetsko prvenstvo Hrvatske, na kojem je Daniel Duda, u kategoriji do 15 godina, između čak 41 ka-

deta, podijelio 1. mjesto. Ovim je rezultatom Daniel zao-kružio brojne izvanredne uspjehe na pojedinačnim držav-nim natjecanjima. Naime, on je u svakoj kategoriji, od 9, 11, 13 i 15 godina osvojio ili podijelio prvo mjesto.

Ovaj mu je uspjeh osigurao nastup na Europskom ka-detskom prvenstvu dogodine te vjerujemo da će se Daniel popeti i na europsko pobjedničko postolje!

L. K. ■

■ U Malinskoj je u travnju održano Prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu za kadete i kadetkinje.

Na rang-listi Primorsko-goranske županije osvojena su sljedeća mjesta:Najmlađe kadetkinje: Hana Lukarić 3. mjesto, Adna Bajramović 4,

Paola Šamanić 10, Julija Brusić 15, Petra Turčić 16;Najmlađi kadeti: Adrian Šantić 3, Josip Filipović 9;Mlađi kadeti: Ivan Šabalja 5, Josip Filipović 11, Patrik Vida 15;Mlađe kadetkinje: Iris Molitorisz 2, Petra Pupovac 5;Kadetkinje: Petra Pupovac 5;Kadeti: Leonardo Šplehar 2;Juniori: Leonardo Šplehar 2.

Na rang-listi Hrvatskoga stolnoteniskog saveza osvojena su sljedeća mjesta:Najmlađi kadeti: Josip Filipović 36. mjesto, Adrian Šantić 57;Najmlađe kadetkinje: Hana Lukarić 29, Adna Bajramović 36;Mlađi kadeti: Ivan Šabalja 71;Kadeti: Leonardo Šplehar 15.

ŠahZakazali malinskarski veterani

Osim mladih stolnotenisačica i stolnotenisača, aktivni su i veterani koji su trenirali redovito dva puta tjedno i igrali u Dru-goj ligi Primorsko-goranske županije, ali bez zapaženog rezul-tata. Puno važnije od ostvarenog rezultata svakako jest spoznaja da se broj naših starijih članova ne smanjuje te da redovito tre-niraju i održavaju prijateljske odnose i nakon treninga. Ono što nas ne raduje jest činjenica da trenira sve manje veterana iz Ma-linske, kolijevke stolnog tenisa na otoku Krku.

Nakon ljetne stanke koja je upravo započela, nastavak redo-vitih treninga očekuje se početkom sljedeće školske godine, ili 15. rujna. Svi oni koji nam se zažele pridružiti, dobrodošli su. Izvršni odbor Kluba i dalje će se truditi osigurati normalne uvjete za rad, prije svega najmlađih. Iako je stanje daleko od idealnog, svi vjeru-ju da to neće utjecati na rad Kluba, jer članovi Izvršnog odbora, a i treneri, daju sve od sebe kako bi se prevladale postojeće prepreke.

Da se u Klubu stvarno dobro radi, potvrđuje i najnovija in-formacija kako su Leonardo Šplehar i Ivan Šabalja (rezerva) izabrani u momčad/reprezentaciju Primorsko-goranske župa-nije koja će nastupiti od 23. do 25. rujna na Igrama prijateljstva 2016. u Klagenfurtu.

Čedomir MILER ■

NAŠI ZVONI ■ 30

SPORT

■ Ela Znaor, Ana Znaor, Rene Miš-Mešić i Predrag Znaor na Svjetskom kickboxing kupu u Innsbrucku

Ana Znaor prva na Svjetskom kupu, Ela Znaor treća, Rene Miš-Mešić petiSestre Ana Znaor i Ela Znaor bile su odlične na Svjetskom

kickboxing kupu u point fightingu i light contactu, održa-nom 16. i 17. travnja u austrijskom Innsbrucku. Ana je

osvojila zlato u light contactu među seniorkama do 70 kilograma te broncu u point fightingu, a Ela je bila brončana među starijim kadetkinjama do 55 kilograma u point fightingu i peta u lightu.

Rene Miš-Mešić imao je prve međunarodne nastupe i ostavio je odličan dojam. U juniorskom light contactu do 79 kilograma zauzeo je peto mjesto izgubivši u četvrtfinalu od Čeha Berana. Među seniorima početnicima do 80 kilograma zauzeo je deveto mjesto nakon što je izgubio borbu od kasnijeg prvaka skupine Mađara Dobronteija.

Drugo kolo Svjetskog kupa održano je 15. svibnja u Bu-dimpešti. Ana Znaor je i tamo slavila, opet je osvojila prvo mje-sto u light contactu do 70 kilograma. U polufinalu je pobijedila Irkinju, a u finalu Hrvaticu Vedranu Halinčić iz Jastrebarskog koja je prethodno svladala europsku viceprvakinju iz Italije.

Treći turnir Svjetskog kupa održan je 4. i 5. lipnja u Riminiju (Italija). Ana Znaor je osvojila dva druga mjesta. Ela Znaor je imala sličan ždrijeb kao i u Innsbrucku. U kadetskom lightu do 55 kilograma bila je treća nakon pobjede nad Bugarkom i poraza od Slovenke, a u pointu je bila peta nakon poraza od Talijanke.

Na sva tri Svjetska kupa nastupilo je ukupno više od šest tisu-ća sportaša. Natjecatelje je u Austriji i Italiji vodio trener Predrag Znaor iz Malinske, a u Mađarskoj Branko Fibinger iz Rijeke.

P. Z. ■

Kickboxing

Luka Franelić treći, a Jakov Požega peti na županijskom prvenstvu Luka Franelić zauzeo je treće mjesto u point fightingu

na Kadetskom kickboxing prvenstvu Primorsko-go-ranske županije, 23. travnja u Kostreni. Nastupio je u

skupini do 69 kilograma, a polufinalnu borbu izgubio je od Leonarda Radanovića iz riječkog KBK Sušak s rezultatom 0:10. Jakov Požega je također u point fightingu među ka-detima do 42 kilograma zauzeo peto mjesto nakon što je u četvrtfinalu izgubio s rezultatom 0:10 od odličnog Mateja Sarvaša iz riječkog kluba Draga.

P. Z. ■

Ana Znaor državna prvakinja u kickboxinguAna Znaor osvojila je prvo mjesto na Državnom kic-

kboxing prvenstvu 26. ožujka u Kostreni. Ana je bila najbolja među seniorkama u light contactu do 70 kilo-

grama. U finalu je s rezultatom 2:1 pobijedila Vedranu Halinčić iz Jastrebarskog, aktualnu europsku prvakinju u point fightingu do 70 kilograma. To je Anina 46. titula državne kickboxing pr-vakinje.

Anina 12 godina mlađa sestra Ela Znaor osvojila je drugo mjesto u point fightingu među starijim kadetkinjama do 55 kilo-grama. U polufinalu je pobijedila Nataly Stanić iz Pule s rezulta-tom 11:1, a u finalu je s 3:7 izgubila od Sare Pešut iz Rijeke.

Rene Miš-Mešić zauzeo je treće mjesto u light contactu među seniorima do 79 kilograma. To mu je bio prvi nastup na-kon devet godina stanke. U polufinalu je pružio odličan otpor aktualnom europskom juniorskom prvaku Kristianu Benedetti-ju iz Rijeke koji je pobijedio s 3:0. Na Državnom prvenstvu na-stupilo je ukupno 205 natjecatelja iz 49 klubova.

P. Z. ■

NAŠI ZVONI ■ 31

SRPANJ

20. 7. ► Malinska, Riva u Malinskoj i Sportsko igralište u Bogovićima, cjelodnevno događanje Dan sv. Apolinara, obilježavanje Dana Općine Malinska-Dubašnica (prigodni koncert, modna revija, fešta, vatromet) – nastupaju Jelena Rozga i grupa Point

22. 7.► Porat, cjelodnevno događanjeMagdalenjina, obilježavanje Dana sv. Marije Magdalene uz prigodni program – nastupa grupa Point ► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa L’amour band► Malinska, Club BoaLana Jurčević, koncert

23. 7.► Malinska, Riva, 7 sati22. Trofej sv. Apolinara, U16 juniorsko natjecanje u udičarenju s obale ► Malinska, Galerija sv. Nikola, 21 satIzložba slika Vinorela, otvorenje izložbe grupe autora

24. 7.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa Trio Marinero

25. 7.► Malinska, Riva ( Jaz), 21 sat Harmonikaški koncert, nastupa Akordeonorchester iz Njemačke

26. 7.► Malinska, Riva ( Jaz), 21 satKoncert klape Tramuntana, glazbeni program

28. 7.► Malinska, Riva ( Jaz), 21 satJaz(z) Night, glazbeni program► Porat, samostan sv. Marije Magdalene, 21 sat Koncert klasične glazbe, Marlou Vieira Peruzzolo, gitara

29. 7.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa L’amour band► Malinska, Club BoaMladen Grdović, koncert

29. i 30. 7.► Malinska, Riva, 20 satiMalinskarske noći, tradicionalne ribarske fešte uz bogatu gastro ponudu i zabavni program te sajam domaćih proizvoda i rukotvorina – nastupaju The Night Express band, The trio band – tribute to ZZ Top and AC/DC, Ivan Zak i grupa Insula

30. 7.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa band Madafunkaz

31. 7.► Malinska, Sportska dvorana u Bogovićima, 9,30 sati Malinska Open, turnir u stolnom tenisu

KOLOVOZ2. 8.

► Malinska, Riva, 21 satPrvi koraci u prometu, kazališna predstava MAK teatra

4. 8.► Malinska, Riva, 20 satiCity Games (ex Jadranske igre), hrvatsko finale popularnih ljetnih igara ► Malinska, Club BoaDJ David Morales

5. 8.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa L’amour band► Malinska, Riva, 20 satiObilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, fešta uz nastup klape Contra

5. – 19. 8.► Malinska, RivaPrijatelji mora – plavi sat, izložba na otvorenom

6. 8.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa band Nadzorni odbor

8. 8.► Malinska, Riva ( Jaz), 21 satJaz(z) Night, glazbeni program

9. 8.► Malinska, Riva ( Jaz), 21 satKoncert klape Tramuntana, glazbeni program ► Porat, samostan sv. Marije Magdalene, u 21 sat Koncert klasične glazbe, Maxim Beitan, violončelo i Sandro D’Onofrio, klavir

12. 8.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa L’amour band

13. 8.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa band Madafunkaz► Malinska, Galerija sv. Nikola, 21 satIzložba grafike, otvorenje izložbe umjetnice Sunčane Simichen

14. 8.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa Trio Marinero

16. 8.► Malinska, Riva, 21 satKlaun show, predstava MAK teatra

18. 8.► Porat, samostan sv. Marije Magdalene, 21 sat Koncert klasične glazbe, duo Balyk – Nataša Balyk, domra-mandolina i Vladimir Balyk, harmonika

19. 8.► Malinska, Riva, 21 satMalinska Dances, Open air party, 2DJ stages, zabavno-glazbeni program ► Malinska, Club BoaRelja Popović, koncert

20. 8.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa band Nadzorni odbor

20. i 21. 8.► Malinska, Riva i akvatorij18. Kup Dubašnice, dvodnevna regata krtaša i jedriličarska fešta (20. kolovoza u 20 sati) uz nastup Antonelle Malis i Đanija Stipaničeva

24. 8.► Malinska, Riva ( Jaz), 21 satJaz(z) Night, glazbeni program

26. 8.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa Coffe shop acustic► Malinska, Club BoaDalmatino, koncert

27. 8.► Malinska, beach bar Mul (hotel Malin), 17 sati Beach party, nastupa Dellboys band► Malinska, Galerija sv. Nikola, 21 satIzložba slika, otvorenje izložbe umjetnice Marijane Karoline Koren

■ ■ ■

Porat, svakog četvrtka, od 18 do 23 sataSajam rukotvorina i domaćih proizvoda

Malinska, svakog petka i subote, od 18 do 23 sata Sajam rukotvorina i domaćih proizvoda

Tematski gastro-zabavni programi održavaju se i u brojnim ugostiteljskim objektima.

Program događanja na području Općine Malinska-Dubašnica

(srpanj – kolovoz 2016.)

Više informacija može se pronaći na www.tz-malinska.hr. Organizator zadržava pravo izmjene programa.

LIJEČNIK SAVJETUJE (2)Piše Ratko GAŠPAROVIĆ, dr. med.

Pola sata žustroga hoda dnevno

Ratko Gašparović, dr. med; specijalist medicine rada živi i radi na otoku Krku od 1975. godine. Do 1990. godine radio je u Domu zdravlja, potom je vodio privatnu ordinaciju Medicine rada i sporta. Od 2004. godine bio je voditelj Ispostave Krk, a od 2010. godine i zamjenik ravnatelja za medicinska pitanja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, do umirovljenja 2013. godine.Više od 25 godina proučava i promiče zdravlje i zdrav način življenja pisanom riječi, radio i TV emisijama. Autor je knjige Zdravlje i kako ga sačuvati (Sedam navika za bolji, do 30 godina dulji i jeftiniji život). Trenutno vodi projekt Manje kila, više zdravlja u organizaciji Udruge umirovljenika Punat, pod pokroviteljstvom Crvenog križa Krk i Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske.Na ovim stranicama pisat ćemo o zdravlju, a ako stanovnici naše Općine iskažu interes mogući su i programi poboljšanja zdravlja, sprječavanja i uspješnijeg liječenja bolesti. (Tel. 098 369 004)

Donedavno je čovjek morao teško raditi da bi preživio. Razvitkom mehanizacije i automatizacije udio tjele-snog rada se smanjio do opasnih granica za zdravlje

i život. Tjelesni rad je postao gotovo nepotreban, a mnogima i sramota.

Jedino kisik je besplatan pa ga zato i ne vrednujemo pravilno. Bez kisika nema života, gasi se već nakon 3 – 5 mi-nuta. Optimalnom tjelesnom aktivnošću poboljšavamo op-skrbu stanica kisikom, što je osnovni preduvjet dobrog osje-ćanja. Nedostatak kisika je osnovica poremećenih funkcija bržeg starenja i odumiranja stanica, što vodi u bolesti i prera-nu smrt. Tjelesnom aktivnošću održavamo u optimalnoj funkciji srce, pluća, mišiće, zglobove, krvožilni, probavni, imunološki sustav, itd. Pomaže nam pri opuštanju, stjecanju pozitivnih moralnih vrijednosti i povećava otpornost na stre-sove i sve bolesti.

Tjelesna aktivnost mora biti ugodna. Nije to težak tjele-sni rad kao nekada, niti bjesomučno treniranje i znojenje na-mrgođena lica. Ali, ako niste dovoljno aktivni, a želite se osjećati bolje, morate poboljšati primitak kisika – kondiciju. To znači da ćete s manje napora moći obaviti isti tjelesni rad, ili s istim naporom veći tjelesni rad. Ako niste tjelesno aktiv-ni, preporučujem pola sata žustrog hoda dnevno. Morate se malo oznojiti i zadihati, ali ne smijete prijeći granicu ugode. Ne smijete remetiti mogućnost normalnog razgovora. U pola sata žustrog hoda prijeći ćete tri kilometra. U 50 godina to iznosi 54.787 kilometara, a opseg zemaljske kugle je „samo” 40.067 kilometara. Dakle, u 50 godina osoba koja svaki dan hoda pola sata obiđe zemaljsku kuglu i 13 puta re-laciju Krk – München – Krk. I svaku godinu potroši (smrša-vi) šest kilograma. U 50 godina to iznosi 300 kilograma. Ako ste na dijetama za mršavljenje, i sami znate kako je „teško” skinuti desetak kila.

Postoji bezbroj mogućnosti kako povećati tjelesnu ak-tivnost do najviše razine. Zatvoreni prostor, sjedenje uz tele-

vizor i računalo, nezdrava hrana, alkohol, cigarete, uzrujava-nje ne može pomoći. Malo svakodnevne tjelovježbe i rekreacijsko opterećenje, boravak na svježem zraku i suncu – ljude oduševljava rezultatima, poboljšava zdravlje, usporava starenje i produljuje život. Ako niste dovoljno tjelesno aktiv-ni, ne možete biti zdravi. To vam mora biti jasno, zato kreni-te, pokrenite se.

Uz dovoljno tjelesne i umne aktivnosti, potrebno nam je dovoljno odmora, opuštanja, sna i razbibrige. O tome više u sljedećem nastavku.

Ništa, pa ni zdravlje, ne događa se slučajno. Ako zatre-bate koji savjet, rado ću pomoći.