Nasilje djece i maloljetnika 2. kolokvij

1. Nabroji i ukratko objasni faktore koje ukljuuje faza predimplementacije u programu etiri

stupnja.

Faza predimplementacije ukljuuje sustavne faktore koji jame razmatranja prije odabira ili izvrenja

odreene intervencije i ti faktori ukljuuju:

a) administrativnu podrku

b) staff (buy-in)

c) procjenu potreba

d) kola iroko rasprostranjenu disciplinu/akademski plan

Dakle, na prvom mjestu autori istiu potrebu za administrativnom podrkom. Na razini kole

izrazito je vana podrka ravnatelja i to iz vie razliitih razloga. Naime, ravnatelji kontroliraju resurse (npr.,

novac, osoblje, vrijeme), njihovi stavovi mogu utjecati na vjerojatnost da osoblje podri intervenciju te oni

slue poticanju podravanja intervencije i praenju uloga. Druga razina administrativne podrke odnosi se na

administraciju opine (administration district).

Drugi dio ove faze ukljuuje staff buy-in. Pojednostavljeno reeno, ovdje se radi o koliini uloga ili

utjecaja nastavnika i radnog osoblja kole u procesu interakcije i programima prevencije nasilja. Unato

vanosti da nastavnici u koli daju svoju potporu ve i prije poetka intervencije, nastavnici, meutim, mogu

biti otporni na promjene. Stoga su ovdje sugerirani imbenici koji su povezani s veim brojem prihvaanja

nove intervencije i oni ukljuuju sljedee:

ozbiljnost problema naime, to je problem tei, to je vjerojatnije da e nastavnici podrati

odreenu intervenciju;

karakteristike predloene intervencije npr. duljina i sloenost programa;

nastavnikova upoznatost s temeljnim naelima programa;

nastavnikova percepcija kompetencije uloge koju e igrati u intervenciji;

opi moral osoblja openito te

pitanje u kojoj mjeri nastavnici percipiraju da e intervencija olakati njihov posao i/ili im

pomoi da budu uspjeniji.

Sljedei faktor, procjena potreba, dovodi do razliitih informacija i podataka koji se mogu koristiti

za jasno prepoznavanje problema i pomoi pokazati da je intervencija uistinu potrebna. Sasvim logino, radi

se o tome da potrebe moraju biti poznate prije pokuaja provedbe same intervencije. Takoer, podaci iz

procjene potreba mogu se koristiti i za to uinkovitije voenu intervenciju.

Zadnji faktor ove faze je kola iroka disciplina/akademski plan. Autori istiu kako vidljiva i

izravna disciplina i akademski planovi osiguravaju organizacijsku stabilnost, koja je vaan faktor u visokoj

kvaliteti programa implementacije. Dakle, dosljedan plan za ono to se ui i kako se ocjenjuje je vrlo vaan,

a osim toga, oekivanja o ponaanju uenika, priznanja pro-socijalnog ponaanja i posljedice za prekraje u

ponaanju, trebaju biti formalno skicirani, prikazani.

2. Nabroji i ukratko objasni faktore koje ukljuuje faza odabira programa u programu etiri

stupnja.

Faza odabira programa pretpostavlja karakteristike samog programa koje su povezane s procjenom

uspjenog ishoda. Openito moemo rei: to su jasnije definirani osnovni elementi programa, to se lake

intervencija moe uspjeno primijeniti u praksi. Ova faza odreuje da odabir programa mora biti:

a) preventivno, teorijski i dokazano utemeljen

b) razvojno primjeren i zanimljiv

c) na razini sustava

d) prilagodljiv

e) povezan s ciljevima/misijom kole

Dakle, autori istiu kako uinkoviti programi na prvom mjestu moraju biti preventivni. Po definiciji,

preventivni programi imaju maksimalan uinak kada se pojave prije nego problemi uope nastanu. Osim

toga, dobri programi moraju biti utemeljeni na teoriji i dokazima. Uinkoviti programi imaju znanstveno

opravdanje i zvue teorijski argumentirano. Kao primjer autori navode istraivanja bulinga koja dosljedno

pokazuju vanost vrnjakih promatraa u dinamici nasilnikog ponaanja. Uspjean program prevencije

bulinga, stoga bi trebao ukljuivati komponentu utjecaja vrnjaka promatraa na nasilniko ponaanje.

Takoer, autori istiu kako sama programska utemeljenost u teoriji nije dovoljna ve ona mora biti

usklaena i s dokazima da program utjee na varijable za koje je osmiljen da utjee.

Drugi faktor, vaan prilikom odabira programa, je da li je on razvojno primjeren i zanimljiv.

Naime, uinkovito programiranje prevencije je dobno specifino i kulturoloki prikladno to znai da

programi koji pokrivaju iroki raspon dobi trebaju imati razliite materijale i odgovarajui nastavni plan i

program za svaku razvojnu razinu s razvojno odgovarajuim jezikom i konceptima. Kao primjer autori

navode istraivanja kojim je pronaeno da djeca manje vjerojatno prijavljuju nasilje odrasloj osobi kako

napreduju u adolescenciji. Odnosno, dok poticanje mlaih uenika da kau odrasloj osobi kada doive

buling moe biti uspjena strategija, sa starijim uenicima uspjenija strategija mogla bi ukljuivati vrnjake

jer se stariji uenici vie vjerojatno obraaju svojim vrnjacima, nego odraslima, za pomo. Takoer, bez

obzira na programski sadraj, vano je da temeljiti programi koriste razliite zanimljive, interaktivne

nastavne pristupe koji omoguavaju primjenu odreenih vjetina.

Trei faktor je odabir programa koji je na razini sustava. Radi se o tome da su intervencije izgradnje

vjetina smatrane uinkovitijima kada su u pratnji promjena u okoliu (obuke nastavnika, pojanjavanje

pravila i postavljanje oekivanja u cijeloj koli). Takoer, ovdje su u intervenciju ukljueni i roditelji, svo

kolsko osoblje i zajednica te kljuni lanovi kolske zajednice to dovodi do vee uinkovitosti programa.

etvrti faktor u odabiru programa je njegova prilagodljivost. Naime, programi moraju imenovati

jedinstvene potrebe kole i prilagoditi im se, odnosno, na adekvatan nain odgovoriti na njih.Primjeri

potencijalno vanih prilagodbi su prevoenje materijala na drugi jezik u zajednici s mnogo ne-engleskih

govornika ili naglasak na relacijskoj agresiji u kolama koje ine samo djevojke koji je dao znaaj ovom

obliku nasilja s djevojkama.

Peti i konani faktor za ovu fazu je da program i intervencija moraju biti povezani s ciljevima/misijom

kole. Uinkovite intervencije su povezane s ciljevima opine, kolskim naporima za poboljanjem i

postojeim nastavnim planom i programom kole. Programi koji imaju jasne ciljeve, navedene u

vidljivim/mjerljivim terminima biti e najbolji za podudaranje sa kolskim ciljevima. Jasnoa tih ciljeva je

takoer vana, tako da kola moe drati program odgovornim za oekivane promjene. to se tie misije

kole, budui da je primarna misija svih kola akademsko obrazovanje, vano je da program, izravno ili

neizravno, bude povezan s poboljanjem i napretkom akademskih graana.

3. Nabroji i ukratko objasni faktore koje ukljuuje faza implementacije u programu etiri

stupnja.

Faza implementacije ukljuuje:

- program zatite (program zatite, odnosno intervencija poinje formiranjem odbora entuzijastinih

ljudi, obuavanih od strane strunjaka intervencije, koji dalje obuavaju ostalo osoblje)

- dugotrajni fokus (programi prevencije su uinkoviti samo ako su dugotrajni. Tako programi

promjene kolskog ozraja mogu trajati 3-5 godina dok ne postanu potpuno integrirani u kolsku

strukturu. Zbog dugotrajnosti programa, poeljno je da odbor ima izraenu tablicu s vremenskim

planom provoenja programa. Svaki korak provedbe programa treba biti detaljno razraen i

pravilno proveden kako bi se postigla uinkovitost u suzbijanju bulinga)

- adekvatno osoblje i obuku uenika (kolsko osoblje treba biti obrazovano ne samo u pogledu

specifinih procedura i logistiih aspekata programa, ve treba biti upoznato s cijelom filozofijom problema

bulinga. to se tie obuke uenika, ona pout akademskih instrukcija mora obuhvaati ponaajne kvalifikacije

koje moraju biti direktno usvojene. Pri tome je od iznimnog znaaja da uenici shvate kljunu ulogu

promatraa u prevenciji nasilja, kao i specifine strategije kako reagirati kao svjedok nasilja.)

- komunikaciju s roditeljima i lokalnom zajednicom (Roditelji, ali i lokalna zajednica, su vie

voljni poduprijeti program ako razumiju njegovu problematiku i vanost/namjenu.)

- procjenu vjerodostojnosti programa (Potencijalno najvanija komponenta je sigurnost da je

program usvojen s visokim stupnjem vjerodostojnosti, tj. da koraci poduzeti u provedbi programa

odgovaraju onome to je unaprijed predvieno planom.)

- evaluaciju programa (kola mora vidjeti da program ima pozitivne uinke kako bi ga nastavila

provoditi. Kada se uoe pozitivni uinci, evaluacija moe pomoi koli da se prilagodi daljnoj

provedbi programa.)

4. to znai da je glavni cilj programa etiri stupnja odrivost?

To znai da, bez obzira na predvieno trajanje programa (npr. 3 ili 5 godina), nije dovoljno samo to

razdoblje da bi se problem bulinga rijeio, ve i nakon to se uoe pozitivni rezultati potreban stalan i

sustavan rad kako bi postignuti pozitivni rezultati to i ostali. Da bi se postigla to vea odrivost

programa, u program intervencije je potrebno ukljuivati to vie razliitih imbenika (od uenika i

osoblja kole do roditelja i lanova lokalne zajednice).

5. Obnavljajue pravosue

Nastoji izbjei koritenje kazne u smislu izricanja kazni kao sredstva osvete ili kao sredstva odvraanja. Radije nastoji osigurati uvjete u kojima e poinitelj prepoznati tetu koju je uinio i djelovati kako bi ispravio stvari, na primjer, putem iskrene isprike i reparacije. Obino to zahtijeva sastanak koji ukljuuje rtvu (opisuje bol koju je doivjela prilikom nasilnikog ponaanja), nasilnika (cilj je potaknuti osjeaje srama s njegove strane) i druge znaajne osobe, npr. roditelje. Poinitelj se tretira s potovanjem i nudi mu se prilika reintegracije u zajednicu. Ovakav pristup snano apelira na one koji prepoznaju potrebu za pravedno rjeavanje problema nasilnika/rtve i potrebe za ukljuivanjem od strane svih onih koji su pod utjecajem i brinu o tome to se dogodilo. Problemi koji se pritom mogu pojaviti: posramljivanje moe rezultirati osjeajem stigmatizacije i uvrijeenosti kod djeteta, nasilnik se moe "osjetiti" kanjen, ak i ako to nije namjera, nasilnik moe "odglumiti" ispriku, zajednica moe odbiti ponovno prihvaanje nasilnika u grupu.

6. Pristup grupa za potporu

Ovaj pristup uvela su dva engleska odgojitelja, George Robinson i Barbara Maines (2007). To je radikalni

pristup rjeavanja sluajeva kolskog nasilnikog ponaanja te je usvojen u velikom broju kola, a posebno u Velikoj Britaniji. Za razliku od obnavljajue pravde, ne postoji implicitna pretpostavka da nasilnik treba osjeati sram i djelovati na nain da obnovi dobre odnose s drugima prije nego to moe biti ponovno prihvaen u kolsku zajednicu. Metoda prvo zahtijeva prikupljanje informacija izravno od rtve u vezi patnje koju je pretrpjela. Sastanak se saziva s identificiranim nasilnicima te drugim uenicima od kojih se oekuje da e biti od pomoi. rtve ne moraju biti prisutne, dijeli se znanje steeno o nesrei rtve. Nakon stizanja pozitivnih prijedloga o tome kako bi se rijeio problem, uitelj odlazi, uvjeren da e se rtvi pomoi.

Situacija se naknadno pomno prati. Uiteljevo naputanje sastanka kada uenici rade konstruktivno o tome kako se situacija moe poboljati, prua vjerojatnost o nastajanju rjeenja koje e izgledati kao "u vlasnitvu" od strane uenika, a ne nametnuto od strane nastavnika.

7. Metoda zajednike brige

Ovu metodu osmislio je vedski psiholog, Anatol Pikas, i uspjeno je primijenjena u kolama u mnogim

dijelovima svijeta, ukljuujui Englesku, Australiju, Kanadu, Finsku, vedsku. Metoda ima mnogo toga

zajednikog sa pristupom Bez Krivnje u smislu da ne eli optuivati i kanjavati djecu koja su maltretirala

nekoga, nego se bavi uspostavljanjem ili ponovnim uspostavljanjem pozitivnih odnosa izmeu onih koji su

ukljueni i povrh svega s razvojem situacije u kojoj se rtva osjea sigurno. U sreditu tog pristupa je

priznanje da je nasilniko ponaanje obino grupni fenomen, a najbolje se moe rjeavati u susretu lanova

grupe individualno i kolektivno. Okrivljavanje i kanjavanje pojedinaca nije poeljno, zato to je vjerojatno

da e ustrajati na nasilnikom ponaanju i nakon kanjavanja, a dijelom jer je ponaanje uenika u velikoj

mjeri pod utjecajem ili kontrolom lanova skupina s kojima se povezuju. Nadalje, smatra se da e

utvrivanjem pozitivnog, potujueg radnog odnosa s nasilnicima pojedinano pa kolektivno, biti mogue

napredovati prema rjeenju, pogotovo ako oni ponu dijeliti zajedniku zabrinutost za stanje rtve. Jednom

kada je to postignuto, mogue je postii prihvatljivo rjeenje problema kroz zajedniki sastanak koji

ukljuuje rtve.

8. Kulturne varijacije u obiljejima uinkovitih preventivnih programa

Kada se govori o kulturnim raznolikostima koje postoje u obiljejima uinkovitih preventivnih

programa prvenstveno se podrazumijevanju geografske razlike koje postoje izmeu kontinenata. Takve

razlike vuku sa sobom razliite socijalne odnose kojima se ljudi ophode. Zbog toga kada se govori o

odgajanju djece ili nainima na koje bi ih se obuilo da se lijepo ponaaju, bitno je uzeti u obzir kontekst u

kojem se dijete nastoji pouiti drutveno prihvatljivom ponaanju. Upravo to drutveno prihvatljivo

oznaava razliku u nekim obiljejima razliitih preventivnih programa vrnjakog nasilja, pa zbog toga

postoje bitne varijacije u njima.

Ipak, nije samo geografija ta koja utjee na kulturne razlike. Druge varijable su one koje se tiu

etnike i religijeke pripadnosti kao i same obitelji u kojoj se dijete razvija. Zbog takvih okolnosti, prilikom

kreiranja odreenog preventivnog programa strunjaci moraju uzeti u obzir dotine odrednice, ili takozvani

kulturni kontekst. Prema nekim provedenim istraivanjima, koja su za svoj cilj, izmeu ostaloga, imale

odgovoriti na pitanje, kako kulture utjeu na organizacije, kole, uenike i uitelje te zato su takvi podaci

potrebni za stvaranje razliitih pristupa, pokazala su kako kultura moe na razliite naine utjecati na

organizacije, naine odgajanja, i slino. Neki od tih naina su kroz iskazivanje moi ili vladanje odreenih

dominantnih miljenja, kreiranih od nekolicine ljudi, koji odreuju kako e se tko ponaati i na koji nain.

Ukoliko postoji velik jaz izmeu onih vladajuih i onih koji nisu to u mogunosti, stvaranje odreenih

preventivnih mjera vjerojatno e biti jednosmjerno, tj. onako kakvim ga odrede vladajui, dok je u drutvima

gdje ne postoji takav jedan jaz, mogunost stvaranja to kvalitetnijeg preventivnog programa vea. Takoer,

vea je vjerojatnost kako e takav jedan program biti vie uninkovitiji, djelotvorniji ili efikasniji. Postoje

drutva u kojima lanovi nisu toliko povezani. Pa takvo ponaanje u mnogome moe odrediti kakav e se

preventivni program stvoriti. Naime, postoje drutva kod kojih je vie briga na individualnosti, to jest

lanovi ponajvie misle na sebe i svoje pojedinane obitelji, druga ili ira okolina ih ne zanima u potpunosti.

Autori lanka naglaavaju kako je potrebno da takva drutva naue o tome na koji nain se moe pristupiti

novim izazovima i promjenama (Hazler i Carney). Takva drutva su ustvari ona kod kojih se naglaavaju

individualne razlike. Nasuprot takvim drutvima stoje ona kod kojih se brine o grupama. Poseban tretman

namjenjen je veini grupe. Programi koji su kreirani kod takvih drutava nastoje da informacije budu

dosljedne te se njima nastoji dati naine kako postati dobar lan neke grupe. Kulturne raznolikosti u pogledu

osmiljavanja programa prevencije protiv vrnjakog nasilja dotiu se i mukog i enskog naina pristupanja

rijeavanja odreenim problemima. Bitno je naglasiti kako se spomenuti pridjevi ne odnose na pitanje spola

ili roda nego prvenstveno naina razmiljanja i ponaanja. Najee se ti pristupi razlikuju po stupnju

skromnosti, simpatiji te odreenom izraavanju solidarnosti. U pogledu skromnosti, enski nain

razmiljanja oituje se u vlastitoj skromnosti i brizi za ostale, dok je kod mukog naglasak na stvaranju

individualnog uspjeha i vlastitog razvoja. enski pristup sklon je naglaavanju brige za one slabije, ili u

ovom sluaju, viktimizirane, dok je kod mukog pristupa karakteristino da se prednost daje onom monijem

ili jaem. to se tie izraavanja solidarnosti, kod enskog pristupa, ono se manifestira u tome da se postane

sliniji drugima, dok se kod mukog pristupa, izraavanje solidarnosti oituje u tome da se bude razliit od

drugoga. Izbjegavanje neizvjesnosti i dvosmisleno prihvaanje, takoer u bitnom odreuju kulturne

raznolikosti. Neke kulture prihvaaju dvosmislenost kao normalan ak i uzbudljiv aspekt ivota. Oekivanja

u vezi toga koliko e neko drutvo biti spremno djelovati na kreiranju mjera prevencije ovisi o stupnju

izbjegavanja neizvjesnosti kod odreenih kultura.

9. Raznolikosti u zajednikim temama preventivnih programa

Raznolikosti u zajednikim temama preventivnih programa takoer su kulturne. Te zajednike teme

ponajvie se tiu socio-ekolokog aspekta, utjecaja empatije te reduciranja izolacije. Socio-ekoloki aspekt

odnosi se na meusobno povezivanje ili na ujedinjavanje razliitih predstavnika odreenih drutvenih

institucija. To bi znailo da, kada se nastoji rijeiti problem vrnjakog nasilja, tada su pozvani i nastavnici i

ravnatelj kole, i roditelji, i policija i suci. Ipak, treba imati na umu kako su drutva razliita i kako je bitan i

kulturni kontekst. To znai da e drutva, koja su multikulturalna i iji su lanovi razliiti, imati vie

problema oko postizanja odreenog konsenzusa u svrhu sprjeavanja vrnjakog zlostavljanja, dok drutva

iji su lanovi sliniji nee imati problema oko postizanja zajednikog dogovora. No, ona drutva koja su

raznolika u kulturnom smislu imati e vjerojatno vie razliitih naina ili barem vie predloenih

preventivnih mjera od onih drutava kod ijih je lanova miljenje slinije. Kod drutava kod kojih postoji

vie kulturnih razlika moe se pojaviti problem ukoliko postoji situacija u kojoj jedna kultura dominira

drugom kulturom i ukoliko postoji veliki jaz izmeu dominantne kulture i one koja joj je podreena.

Problem se moe manifestirati u fizikim demonstracijama koje bi ile u svrhu toga da se pogledi

podreenih grupa takoer afirmiraju. Ne mora biti da e takav problem eskalirati fizikim obraunom, ali on

moe biti i latentnije naravi. Sljedea tema tie se utjecaja empatije. Naime, empatije predstavlja reakciju

ljudi na vrnjako zlostavljanje te je, u tom pogledu, jako bitna za kreiranje, ali i uspjeno sprovoenje

odreenih preventivnih programa. Maifesitra se tako da se drugi pokuaju identificirati sa rtvom, da

pokuaju ili da uistinu suosjeaju s njom. Sve kulturne varijacije podrazumijevaju odreeni stupanj ili razinu

empatije, no ovisno o kulturi i narodu, empatija e se provoditi razliitim nainima, bilo izravnim putem,

bilo neizravnim, posrednim putem. Kod empatije bitno je da se pokua staviti u poziciju drugog, te da se iz

iste perspektive nastoji promijeniti isto ponaanje. Trea sastavna tema preventivnih programa je, takozvano

smanjenje izolacije, a ono se prvenstveno tie ograivanja rtve od strane nasilnika kako se ne bi zadiralo u

njegov teritorij. Zadaa preventivnih programa je zbog toga poveati socijalne i emocionalne veze meu

ljudima i grupama kako bi se povealo razumijevanje i vjerojatnost interveniranja u sluaju izoliranja rtve.

Autori navode kako e grupno-orijentirane kulture imati vei stupanj izolacijske redukcije iz razloga to

postoji mogunost da se odreene individue ili lanovi drutva nee biti u stanju prilagoditi odreenoj grupi.

Zbog nekonformistikog ponaanja individue moe uslijediti iskljuenje iz grupe. Interveniranje je jako

bitno jer ljudi koji ive u vie individualno orijentiranim drutvima i koji se smatraju rtvama ili to uistinu

jesu te u kojima svatko brine za sebe nee imati osjeaj da se moraju boriti sami. Dobro osmiljen program

prevencije mora uzeti u obzir kulturni kontekst u kojem nastaje te biti spreman na evaluacije drugih,

razliitih kultura. Isti program ne mora biti jednako prihvaen i uinkovit u drutvu ili kulturi koje su

razliite od onih u kojima je on kreiran i uinkovit.

10. Koje faze treba slijediti svaki preventivni program da bi postigao svoj maksimalan uinak

(nabroji faze i objasni to se pod njima podrazumijeva)?

FAZE

DOSLJEDNOG

PROGRAMA

IZVRAVANJE U PRAKSI

KULTURNE

IMPLIKACIJE

Poetna izgradnja svijesti

Stvaranje i razvijanje znanja i

emocionalne svijesti koja

promovira razumijevanje, elju za pomaganjem te pravodobno

reagiranje i djelovanje

Svijest moe podrazumijevati kako kulturni odnos utjee s obzirom na tipove

zlostavljanja i emocionalno

izraavanje

Razvoj politike Kreiranje zajednikih vrijednosti, povezanih pravila

ponaanja, akcija potpomaganja te procedura

ovrnij postupaka koji ukljuuju u najveoj moguoj mjeri raznolikost kole i ostale sudionike zajednice

Vrijednosti i pravila ponaanja moraju biti odraz kulture koja

podrazumijeva stupanj

tolerancije prema nejednakosti

i ljudskoj raznolikosti

Razvoj vjetina Nauiti irok raspon razliitih socijalnih vjetina koje bi mogle ohrabriti nasilnike,

rtve i promatrae te podjednako odluno provesti vrijednosti drutvenog ponaanja i pravila

Razliitu perspektivu pogleda prema neemu koja podrazumijevato kako je neto drutveno prihvatljivo, dok drugo nije, treba razmotriti

Nastavljanje

ukljuenosti Predvidjeti/osigurati pravilno

vrijeme za raspravu na

kolskom terenu, kojima e se potaknuti pozitivne promjene,

rijeiti probleme, neizbjene i nune akcije te upotrijebiti one vjetine koje smo ranije nauili

Odravanjem preventivnih programa ulae se u zahtjeve kojima se naglaavaju jedinstvene motivacijske

potrebe odreene kulture

Procjena i prilagodba Procjena napretka,

identificiranje potreba koje se

mijenjaju te izravno

procjenjivanje i prilagodba

napora

Kulture se razlikuju po

postupku procjene i

vrednvanja napora, kada i

kako iz vrednuju tee kako

reagiraju na konane ishode

11. Ukratko navedi ciljeve i osnovne principe Olweusovog programa za prevenciju nasilja

Glavni cilj ovog programa bio je smanjiti postojee probleme nasilja meu uenicima u kolama, sprijeiti

nastajanje novih problema nasilja i openito, postii bolje odnose meu vrnjacima u koli. Ovi ciljevi su

ispunjeni kroz restrukturiranje ili preustroj djetetovog kolskog okruenje. Namjena restrukturiranja je

smanjiti i prilike ali i nagrade za ukljuenje u nasilniko ponaanje i izgraditi osjeaj zajednitva meu

uenicima i odraslima u kolskoj sredini. Pozitivno, prosocijalno ponaanje treba poticati i nagraditi.

Olweusov program za prevenciju nasilja se temelji na etiri kljuna principa:

- odrasli u koli bi trebali:

* pokazati toplinu i pozitivan interes za svoje uenike, te biti upueni u njihove ivote

*postaviti vrste granice za neprihvatljiva ponaanja

*dosljedno koristiti dogovorene kazne kada se prekre pravila

*odravati funkciju autoriteta i pozitivnog uzora ( role model)

12. Navedi 4 komponente Olweusova programa za prevenciju nasilja i svaku ukratko objasni.

Komponente razine kole

Uspostaviti odbor za spreavanje nasilja

Provesti trening samog odbora i osoblja kole

Administriranje Olweus bullying Upitnika za kolsku zajednicu

odrati sastanke na kojima e se odvijati rasprava meu osobljem kole

Uvesti kolska pravila protiv zlostavljanja.

pregledati i poboljati ukoliko je potrebno kolski nadzorni sustav

odrati unutar kole dogaaj u kojem e se najaviti i predstaviti sam program za spreavanje nasilja

Ukljuiti roditelje.

Komponente razine uionice

osmisliti i provoditi pravila protiv zlostavljanja.

Odravati redovite sastanke u razredu

odravati roditeljske sastanke

Individualne komponente

Nadzirati uenike aktivnosti.

Pobrinite se da svo osoblje kole intervenira na licu mjesta kada se nasilje dogodi

provesti ozbiljne razgovore s uenicima koji su ukljueni u nasilje.

provesti ozbiljne razgovore s roditeljima uenika koji su na bilo koji nain ukljueni u proces nasilja

razviti individualne planove intervencija za uenike koji su ukljueni.

Komponente razine zajednice

ukljuiti lanove zajednice odbora za spreavanje nasilja

Razvijati partnerstvo s lanovima zajednice kako bi podrali kolski program za spreavanje nasilja

Pomoi proiriti poruku o nenasilju i podrati principe najbolje prakse u zajednici.

13. Nova nacionalna inicijativa protiv nasilnikog ponaanja u Norvekoj

U 2001. godini, Odjel za obrazovanje i istraivanje i Odjel za djecu i obiteljske poslove odluili su da

Olweusov program prevencije nasilja (OBPP) treba biti ponuen norvekim srednjim kolama u periodu od

godine dana. U razdoblju od 2001. do 2008. godine program je proveden u oko 500 kola i vie od 125

OBPP instruktora dobilo je temeljitu obuku za koritenje programa. (Olweus, Limber, 389)

Nova nacionalna inicijativa pruila je jedinstvenu mogunost ispitati utjecaj OBPP-a na velikom uzorku

uenika i kola u uobiajenim uvjetima. Kad nova kola ili skupina kola usvoji OBPP program redovito

zapoinju ispunjavanjem upitnika o nasilju nekoliko mjeseci prije samog poetka. Godinu dana prije prvog

mjerenja kola provodi novo istraivanje putem istog upitnika ime svakoj koli omoguuje individualno

sagledavanje potreba. Mnoge kole naprave dodatno istraivanje nakon jedne ili vie godina.

Glavni rezultati pokazuju postotke nasilja uenika od etvrtog do sedmog razreda u kojima su se provodile

uvodne ankete u razdoblju od listopada 2001. godine do listopada 2003. Kao i ranijim istraivanjima, da bi

bili klasificirani kao rtve nasilja uenici su morali navesti da su bili zlostavljani 2 ili 3 puta mjeseno ili vie.

Nakon godine dana istraivanje je opet provedeno na istom uzorku uenika, ali uz osmomjesenu provedbu

OBPP-a. Za ilustraciju, postotak studenata rtava u prvom je istraivanju iznosio 15,2%, dok je u iduem,

godinu dana kasnije, taj postotak smanjen na 10,2%, relativno smanjenje od 33% (slino je i za ostale dvije

skupine koje su istraivane).

14. Objasni ekonomsku i akademsku razinu vezanu za pojavu kriminaliteta u odrasloj dobi

Postoji i ekonomska razina navedenog projekta, a odnosi se na vrlo znaajne utede za drutvo s obzirom

na potencijalna psiholoka ili psihijatrijska lijeenja i zdravstvene trokove. Postoje dokumentacije o

posljedicama nasilja za rtve kao to su depresija, anksioznost, nisko samopouzdanje i suicidalne misli.

Nedavna norveki teza navodi da je meu 160 mladih odraslih osoba koji su zatraili psihijatrijsko lijeenje

bili zlostavljani tijekom kolskog obrazovanja godine, a to su vie bili zlostavljani, njihovi psihijatrijski

simptomi su jai.

Iako jo uvijek nije procijenjen izravan utjecaj provoenja Olweusova programa za spreavanje nasilja na

akademsko postignue logino je za pretpostaviti da smanjenja nasilnikog ponaanja poveava postignue

za samu rtvu, ali i za razred openito u kome se nasilje dogaa. U istraivanjima provedenim u Sjedinjenim

Amerikim Dravama primijeeno je da je odbacivanje u vrtiu povezano s vrnjakom iskljuenosti u

razredu to je pak povezano sa sudjelovanjem u razrednim aktivnostima i u konanici s uspjehom.

Utvreno je da se muki nasilnici u koli kasnije pojavljuju kao poinitelji kriminalnih djela i zloina nije

dokumentirano dovodi li OBPP izravno do smanjenja kriminaliteta odraslih. Vrlo je razumno pretpostaviti

da e barem odreeni postotak uenika koji sudjeluje u zaustavljanju nasilnikog ponaanja u koli, kao

posljedica Olweusova programa za spreavanje nasilja, biti sprijeen u antisocijalnom ponaanju.

15. Odaberi jedan primjer meunarodnih programa prevencije bullyinga i opii ga. (tu su nabrojena 3 najjednostavnija, pa birajte koji elite nauit)

2.9 Donegalov projekt intervencije protiv bullyinga u osnovnim kolama

Donegalov program za osnovne kole se provodio u 42 kole izmeu 1998. godine i 2000. godine. Temeljio se na etiri elementa norvekog programa iz 1996. godine. Ti element su: a) obuavanje mree profesionalaca koji e onda preuzeti ulogu voe u kolama i zajednici b) informiranje uitelja o bullyingu, voenju razreda, stvaranju pozitivne atmosfere i suradnji izmeu nastavnog osoblja i roditelja c) informiranje roditelja o prevenciji, tipovima, uzrocima i uincima nasilnog ponaanja kao i o strategijama intervencije d) rad s uenicima kako bi se stvorila pozitivna klima koja ne odobrava i ne potie nasilje, ukljuujui i dizanje svijesti o strategijama prevencije nasilnog ponaanja. (Olweus, Limber, 576)

2.11 The Friendly Schools Project - Projekt Prijateljskih kola

Projekt Prijateljskih kola je proveden u 15 kola u Australiji izmeu 2000. I 2003. godine. Cilj programa je bila prevencija na vie razina i s vie komponenti u koju e biti ukljuena cijela kola. Program je tako bio usmjeren prema cijeloj koli, obiteljima uenika, uenicima etvrtog i petog razreda i njihovim uiteljima. Kurikulum kolskih aktivnosti je ukljuivao: a) razumijevanje nasilnikog ponaanja i zato je ono neprihvatljivo b) mogunost da uenici razgovaraju o bullyingu s vrnjacima i odraslima c) prilagodljive odgovore na bullying d) potporu vrnjaka i odraslih onima koji su izloeni bullyingu e) obeshrabrivanje nasilnikog ponaanja. (Olweus, Limber, 577)

2.5 Bully-proofing Your School program prevencije

Ovaj program je osmiljen u Sjedinjenim Amerikim Dravama, gdje je objavljen 1994. godine. Program se odnosi na osnovne i srednje kole i nudi iroki pristup za noenje s problemima rtve i nasilnika. Fokus programa je da se stvori veina uenika koji e se brinuti za to da kola bude sigurno mjesto. Program tako ukljuuje i stvaranje razrednog kurikuluma, treninge za osoblje, rad sa rtvama i nasilnicima i sve ostale strategije koje su potrebne za stvaranje sigurne klime i brine zajednice. Implementacija programa se odvija u 3 faze: a) jaanje svijesti da je bullying problem putem obrazovanja osoblja kole i skupljanjem informacija

b) uenje vjetina i strategija koje e uenicima pomoi da se lake nose s bullyingom kako bi se poveao njihov otpor prema tome da budu viktimizirani c) stvaranje kolske klime u kojoj e se veina uenika suprotstaviti bullyingu i u kojoj e imati potporu odraslih kada to uine. (Olweus, Limber, 575)

16. Nabroji glavna zajednika obiljeja svih programa i ukratko ih opii.

1. kolske i razredne politike dosadanji programi prepoznali su da se fenomen vrnjakog nasilja dogaa u socijalnom okruenju koje ukljuuje meudjelovanje vrnjaka, kolskog osoblja, roditelja i fizikog okruja. Zbog toga je veoma bitno kakve su sve te sastavnice, a osobito kolska politika u kojoj uenici provode najvie vremena

2. Uitelji i osoblje - U kolskom okruju uitelji, osoblje i ostale odrasle osobe smatraju se provoditeljima pravila

3. Vrnjaci vrnjaci su kljuni sudionici u fenomenu zlostavljanja u koli. Vrnjaki meuodnosi imaju najvei neposredni utjecaj na djeje ponaanje.

4. Roditelji - Postoji znatna relacija izmeu obiteljskog ivota i djejeg drutvenog ponaanja to ukljuuje i nasilje i viktimizaciju. Roditeljsko sudjelovanje se obino provodi kao edukacija roditelja i podizanje njihove svijesti o zlostavljaima i rtvama, a u nekim programima su roditelji zlostavljaa i rtava esto i kontaktirani od strane kole.

5. Individualna intervencija pristupa se individualno zlostavljaima, rtvama i njihovim roditeljima kroz osobne razgovore

6. Modifikacije fizikog prostora - osobito okruja u kojima se odvijaju neformalne aktivnosti djece poput igralita i blagovaonica. Modifikacije fizikog okruja obino ukljuuju premjetanje namjetaja i opreme te pojaanje nadzora odraslih osoba.

17. Vanost uitelja i osoblja u izvedbi prevencijskih programa.

U kolskom okruju uitelji, osoblje i ostale odrasle osobe smatraju se provoditeljima pravila. Tu se postavlja pitanje koliko kolsko osoblje ima percepcije i razumijevanja za nasilje meu vrnjacima u koli kako bi mogli intervenirati i pobrinuti se da odreene osobe preuzmu odgovornost. Istraivanja pokazuju da uitelji esto prijavljuju manje nasilnikih incidenata nego sami uenici te da znaju prepoznati fiziko i verbalno zlostavljanje, no ne znaju ga ukloniti ili ublaiti. Stoga istraivai naglaavaju vanost educiranja kolskog osoblja kao bitnog imbenika kod provedbe prevencijskih programa. Postoje razni programi edukacije kolskog osoblja, a neki program nude i kontinuirano savjetovanje za uitelje kako bi se odrala provedba programa. (Olweus, Limber, 581)

18. Vanost vrnjaka u izvedbi prevencijskih programa.

Vrnjaci su kljuni sudionici u fenomenu zlostavljanja u koli. Vrnjaki meuodnosi imaju najvei neposredni utjecaj na djeje ponaanje. Praktiki svi programi prevencije nasilja stavljaju politiku vrnjakog okruenja (peer ecology) kao glavnu komponentu intervencije. Temeljnija ispitivanja tih komponenta nadalje otkrivaju da je edukacija, ili podizanje svijesti o nasilnikom ponaanju i viktimizaciji, bila pretea mijenjanja ponaanja. Takoer, ini se da je edukacija uenikih grupa kako se nositi s nasiljem jo jedan cilj programa. Raznolikost materijala i aktivnosti poput raznih videa, novela, drama, grupnih diskusija i igranja uloga takoer su ukljueni u prevencijske i intervencijske programe.

No razni programi su dali naglasak na razliite aspekte vrnjakih veza i dinamike. Tako se Steps to Respect Program bazirao na poticanje drutveno odgovornih vjerovanja i jaanje socijalnih vjetina, dok su se finski i flamanski prevencijski programi, s druge strane, bazirali na mijenjanje ponaanja promatraa. Ostali programi veinom kombiniraju edukacije o socijalnim vjetinama i mijenjanje ponaanja promatraa. (Olweus, Limber, 581-582)

19. Problemi evaluacije prevencijskih programa i usporedbe njihovih rezultata

Djeja subjektivnost i njihovi socijalni i kognitivni razvojni stupnjevi uvelike utjeu na njihovu vlastitu percepciju i iskustvo sa zlostavljanjem. Sociokulturni faktori i politika klima te financijski uvjeti takoer utjeu na provedbu prevencijskih programa, a longitudinalna priroda prevencijskih programa zahtijeva kontinuiranu podrku i trud bez kojeg e efekti prevencijskih programa najvjerojatnije nestati.

S druge strane, metodoloki problemi kompliciraju usporeivanja rezultata prevencijskih programa. Prihvaanje raznih tipova podataka je neophodno za razumijevanje posljedica programa. Nadalje, kvalitativni podaci i analize su nuni za razumijevanje utjecaja programa, no trenutno su varijable ishoda veinom kvantitativne. Kvantitativne analize odgovaraju na pitanja je li djelotvorno, no kvalitativne analize odgovaraju na pitanja zato su ti programi djelotvorni (ili nisu?) i kako se dogaa promjena. (Olweus, Limber, 582 - 586)

20. Komponente programa intervencije usmjerenog na kolsku klimu

1.KAMPANJE POZITIVNE KOLSKE KLIME koriste diskusije, postere, magnete, bookmarkere, ostala

sredstva kao bi se stimulirala promjena u jeziku i nainu razmiljanja svih uenika i osoblja u koli ti

jezini alati pomau identificirati i rijeiti probleme koji se razvijaju uslijed dominacije prinudne moi

kolske okoline efekti, npr. djeca na kolskom igralitu dijele opremu mirno, nema naguravanja za vrijeme

ruka, razgovor kampanje ukazuju na dinamiku odnosa B-V-B stvarajui kontekst u kojem ni jedan

sudionik ne participira situaciju bez svijesti o mentalnom stanju drugoga, implicitno se zahtijeva od djece,

uitelja i osoblja da sagledavaju situaciju iz mentalizacijske perspektive

2. UPRAVLJANJE U RAZREDU (DISCIPLINSKI PLAN) - aspekt ukljuuje uiteljevo zalaganje za

odravanjem discipline fokusiranjem na sr problema umjesto kanjavanja i kritiziranja ponaanja

pojedinaan problem jednog uenika smatra se problemom itavog razreda koji participa u ulozi B-V-B.

Uslijed takvog ponaanja uitelj prekida s pouavanjem i dodjeljuje razredu B-V-B uloge ime svaki

uenik sudjeluje u odreivanju i definiranju nasilnika, rtve i promatraa.

Uenik s poveanim sklonostima agresivnom ponaanju ovim je pristupom ohrabren razviti mentalne

reprezentacije vlastitog iskustva i prilagoditi se na nenasilan nain kljuno da dijete ne doivljava sebe

kroz kanjavanje to bi koilo, a ne poticalo mentalizaciju

3. MENTORSTVO VRNJAKA I ODRASLIH takav pristup tei ukljuenju svih u kolskom sustavu u

razumijevanje nasilnih interakcija i pronalaenju rjeenja problema bez okrivljavanja muki mentori od

znaajne pomoi na kolskom igralitu gdje je prisutno mnogo djeje agresije

4. NJEAN RATNIK PROGRAM TJELESNOG ODGOJA zadovoljava zahtjeve tjelesnog odgoja u

veini kolskih sustava koristei kombinaciju igranja uloga, relaksacije i obrambenih borilakih vjetina, a

pomae djeci zatiti sebe i druge neagresivnim fizikim i kognitivnim strategijama takve vjetine podupiru

vanu komponentu mentalizacije: dozvoliti djeci da osjeaju dovoljno samopouzdanja i sigurnosti kako bi

bili sposobni misliti i suoiti se sa situacijom, a ne pobjei i podiniti se

5. VRIJEME REFLEKSIJE ukljuuje potrebu da se uitelji aktivno ukljue u mentalizaciju djece

procesom uvjebavanja npr. 10 min prije kraja sata uenici se ukljuuju u diskusiju o aktivnostima toga

dana iz perspektive ponaanjaB-V-B i ire sagledavanje onoga to se dogaa u razredu.

21. Pozitivne strane CAPSLE programa

U CAPSLE programu vidljiva je ogromna uloga uitelja jer su oni od samog poetka bili ukljueni u

stvaranje i provedbu programa. U tri kole u kojima je on bio provoen, uitelji su osim samog provoenja

bili ukljueni i u stvaranje testova za procjenu i instrumenata za mjerenje, a zbog velike predanosti uitelja to

provoenje nije predstavljalo nikakav problem. ak se smatralo da ako bi se strunjaci izvana koji ne

poznaju kolu ukljuili u program predanost uitelja bi bila kompromitirana. Jo jedna od prednosti ovog

programa je minimalno financijsko optereenje za kolu ba zbog tolikog doprinosa uitelja. Nadalje,

program ne ukljuuje dodatno optereenje na nastavni plan i program, jedini dodatak je uenje borilakih

vjetina na tjelesnom. Glavni preduvjet za uspjenost programa je potpuna ukljuenost uenika, uitelja,

kole i kolskog osoblja te cijele zajednice.

22. Metode mjerenja rezultata CAPSLE programa

Rezultati programa mjerili su se samoprocjenom i izvjetajima vrnjaka o nasilju i viktimizaciji, o

agresivnom i pomagajuem promatranju, samoprocjenama o empatiji prema rtvama zlostavljanja i o

vjerovanju da je agresija legitimna te promatranjem i prouavanjem uitelja o ometajuem ponaanju u

razredu. Glavni zakljuak je da je program bio uspjean u reduciranju djejeg doivljavanja nasilja,

viktimizacije i agresivnog promatranja. Program potie senzibilizaciju djece za suzbijanje nasilja i rezultirao

je veim ukljuivanjem djece u nastojanje da se nasilje smanji to je vidljivo u veem angamanu djece koja

su sudjelovala u programu u ne-agresivno i pomagajue promatrako ponaanje.

23.Koje su karakteristike bully-proofing your school programa?

Bully- proofing your school je projekt stvaranja brine zajednice koji je osnovan 1994. godine kao

sveobuhvatan program prevencije nasilja na osnovnoj razini. Cilj svake kole mora biti izgradnja pozitivne

kulture koja ne tolerira fiziku ili emocionalnu agresiju. Ovaj projekt se temelji na pet kljunih postavki na

kojima se izgrauje pozitivna kolska klima. Nakon to se je uvidjelo da izdvajanje nasilnika i rtve iz

skupine nije uinkovito, okree se prema uinkovitijim intervencijama pri zlostavljanju u kolama. Ovaj

projekt izgraen je na idejama Olweus- ovog programa iz 1991. godine. Prvobitno je bio usredotoen za

uenike osnovne kole a kasnije postaje dostupan svim dobnim skupinama, od ranog djetinjstva do srednje

kole. Provoen je u vie od 13 zemalja diljem SAD-a i Kanade. Da bi se razvila poeljna okolina ona mora

bit podrana od strane uenika i roditelja, nastavnika i ostalog osoblja. Za uspjean projekt zaslune su

povratne informacije uitelja, administratora i uenika.

24.Navedi koji su temeljni principi koncepta BPYS i ukratko ih opii?

Princip 1: osigurati da je kola fiziki i psihiki sigurno okruenje. Kako bi se to ostvarilo potrebno je

osigurati osposobljavanje nastavnika i osoblja. Kako bi to bilo mogue, odrasle osobe moraju vjerovati da

postoji problem nasilja u njihovoj koli i da je njihova uloga da interveniraju. Istraivanja meutim pokazuju

da nasilje nije uvieno od strane svih djelatnika kao problem, posebice na srednjoj razini, s druge strane neki

se nastavnici ne osjeaju spremno za nositi se sa zlostavljanjem. Takoer, potrebno je razbiti zavjet utnje

odnosno kad djece razviti osjeaj da ih odrasli sluaju i razumiju.

Princip 2: agresija odnosno nasilno ponaanje nije sinonim za sukob. Iako zlostavljanje moemo ubrajati u

podskup agresivnog ponaanja, veina definicija nasilnikog ponaanja upuuje na vanost disbalansa moi

izmeu nasilnika i rtve. Takoer je potrebno obrazovanje odraslih kako bi mogli razlikovati nasilniko

ponaanje od normalnog sukoba a onda i intervenirati na odgovarajui nain.

princip 3: potrebno je uspostaviti brinu zajednicu koju ine roditelji i uenici. Iako uenici kao promatrai

igraju vanu ulogu jer su odrasli esto svjesni samo male koliine nasilja, uenici esto ne rade nita ili se

ponaaju na nain da pogoravaju zlostavljanje, dok s druge strane njihovo se ponaanje moe lake

promijeniti nego da su nasilnik ili rtva, ipak je potrebna potpora roditelja i zajednice u cjelini

Princip 4: kazneni programi su uinkoviti do odreene toke. Intervencija koja samo daje posljedice za

nasilnike je neadekvatna. Umjesto angairanja u borbi snaga koje pokuavaju uvesti disciplinu kod nasilnika

kao jedini cilj intervencije, ovaj program je usmjeren na prebacivanje snage od nasilnika i uei nasilnika

prosocijalne vjetine

Princip 5: da bi projekt Bully- proofing your school bio uspjean svi principi se moraju provesti

sveobuhvatno. Na temelju promatranja kroz 15 godina nasilnikog ponaanja intervencije u Norvekoj,

kole koje provode intervencije protiv zlostavljanja na ozbiljan, kompletan i sustavan nain su one koje

imaju veu vjerojatnost za dobivanje pozitivnih rezultata

Princip 6: ovaj program naglaava vanost prepoznavanja i iskoritavanja razliitih stilova, snaga i iskustava

zaposlenika. Neki djelatnici se lake i uinkovitije nose sa nasilnicima, drugi pak sa rtvama. Uloga svakog

pojedinca je znaajna i pridonosi uspjenoj provedbi programa.

25.Koja je posljednja faza implementacijskog procesa BPYS koncepta i to ona ukljuuje?

Kako bi se postigao eljeni ishod u navedenih pet komponenti implementacijske faze, vrlo bitan aspekt

je i evaluacija. Ona je temelj posljednje faze BPYS programa, odnosno kontinuirane implementacijske faze,

kada je program ve u ''punom pogonu'', ali se treba raditi na njegovom to uspjenijem odravanju.

Evaluacija ukljuuje povratne informacije svih sudionika programa, ali i kontinuirana istraivanja koja bi

pokazala kakav je program u teoriji, a kako se zapravo provodi u praksi. Time bi se utvrdilo koji su elementi

programa najvaniji kako bi se klima u kolama u potpunosti uspjeno promijenila.

Kao dodatak evaluaciji, naglaava se potreba za redovitim sastancima osoblja, nastojanjima da se

program odri vidljivim i ''svjeim'', integracija BPYS-a sa drugim programima i ciljevima kole, stalna

tehnika asistencija i naravno financijski resursi.

26. Kako vrnjaci utjeu na nasilniko ponaanje

Vrnjaci koji su prisutni tokom epizode nasilnikog ponaanja mogu doprinijeti odravanju i

pogoravanju odvijanja nasilnikog ponaanja. Glavna znaajka nasilnikog ponaanja je upotreba moi i

agresije, ako su djeca nasilnici motivirani potrebom da demonstriraju mo, tada e postojanje publike pred

kojom e pokazati istu za njih biti motivirajue. Trajanje epizode nasilnikog ponaanja je povezano sa

brojem vrnjaka koji formiraju publiku nasilnikog ponaanja. Iako su neki vrnjaci dio pasivne publike, ipak

omoguavaju pozitivnu povratnu informaciju svojom prisutnou, smijehom, ohrabrujuim komentarima i

gestama. Neki vrnjaci mogu aktivno doprinijeti nasilnikom ponaanju preuzimajui ulogu pomagaa kada

se pridrue djeci nasilnicima, Sallnivali i njezine kolege su zabiljeili se ta djeca ustro pridruuju nasilnicima

kada nasilniko ponaanje poinje. Autori su u istraivanju pokazali da aktivno prikljuivanje nasilnicima

preokree dinamiku nasilnikog ponaanja, jer tada nasilnik postaje jo agresivniji i uzbueniji. Aktivno i

pasivno ukljuivanje vrnjaka moe doprinijeti dinamici i agresiji nasilnog djeteta, a samoprisutnost

vrnjaka i manjak intervencije moe biti interpretirano kao znak podrke nasilnicima.

27. Kako nasilnik utjee na vrnjake

Odreujue svojstvo nasilnikog ponaanja je raspodijela moi, dijete nasilnik dri mo nad djetetom

koji je rtva i nad djecom koja ine publiku nasilnikog ponaanja. Video vrpce autora otkrile su mnoge

situacije gdje dijete nasilnik potie druge kroz ismijavanje ili direktno zahtijeva da se vrnjaci ukljue u

nasilniko ponaanje. Autori su primijetili da se vrnjaci bre ukljuuju u nasilniko ponaanje kada nasilnik

od njih to trai nego to se ukljuuju spontano. Bez obzira na to jesu li bili traeni ili ne, djeaci koji su bili u

publici nasilnikog ponaanja su se ee pridruivali istome nego djevojice. Istraivanja autora su

pokazala kompleksnu dinamiku odvijanja agresije, iako je veina djece izjavila da im je bilo neugodno

promatrati nasilniko ponaanje, veina epizoda te vrste nasilja imala je publiku.

28. Faktori koji potiu i pogoravaju nasilje su:

veliina grupe koja promatra nasilje, panja koja se vie posveuje nasilniku nego rtvi, ukljuenost grupe u

nasilje, emocije i uzbuenje, vrenje pritiska da se sudjeluje u nasilju i oklijevanje da se intervenira. Na sve

te faktore moe se utjecati s dvije razine: individualne i grupne. S individualne razine treba se raditi na ve

spomenutim segmentima djeje osobnosti: empatiji, socijalnoj brizi, socijalnim vjetinama,

samopouzdanju, osjeaju individualne odgovornosti. S grupne razine treba utjecati na osjeaj grupne

odgovornosti, definirati drutvene vrijednosti i norme. Za sprjeavanje nasilja jednako su bitne obje razine.

Protiv nasilja mora se boriti i sam pojedinac, ali i grupa npr. cijeli razred zajedno.

29. Koncept drutvene arhitekture

Koncept drutvene arhitekture simboliki prikazuje vanost uloge uitelja i drugih odraslih u

zagovaranju pozitivnih drutvenih aktivnosti i ukazivanju na problematinost negativnog drutvenog

djelovanja; drutvene aktivnosti mogu ii u oba smjera, a uloga je uitelja da ih okrenu u ovom pozitivnom

tako da npr. paze da svi uenici ravnopravno sudjeluju u drutvenim aktivnostima i na taj nain onemogue

stvaranje drutvenih nejednakosti. Kao primjer moemo koristiti sluaj u kojem uitelj odabere dva uenika

kao voe dva sportska tima i dodjeli im ovlast da sami izaberu koga ele u svom timu. Naravno, prvo e se

odabrati oni najbolji igrai a oni najloiji zadnji, ime djeca koja nisu sportski nadarena prolaze kroz proces

javnog sramoenja, jer ih nitko zapravo ne eli u svom timu. Pristup drutvene arhitekture u ovom bi se

sluaju zalagao za to da uitelji sami raspodjele djecu u oba tima, tako da se stvori svojevrsni balans meu

djecom i tako da su sva djeca u sposobnosti biti u pozitivnoj interakciji s drugima., ime se opet jaaju

socijalne vjetine i samopouzdanje, empatija, briga i drutvena odgovornost te pozitivne drutvene norme.

Drutvena arhitektura reorganizira grupnu dinamiku na tri naina: prvo, pomou nje, moe se odvojiti

dijete-nasilnik od svoje rtve i ostalih vrnjaka koji svojom pozornou i ohrabrivanjem potiu nasilje. Dok je

odvojeno, dijete-nasilnik treba pomo da razvije socijalne vjetine i empatiju, dakle, treba panju odraslih, a

nikako ga se ne smije jednostavno iskljuiti kao kaznu za njegovo neprihvatljivo ponaanje. Takvim

kanjavanjem samo bi se produbilo njegovo neprijateljstvo i frustracija. Dakle, djeca-nasilnici trebaju

potporu odraslih u procesu ponovne integracije u svoju vrnjaku grupu. Drugo, pristup drutvene

arhitekture treba pomoi djeci-rtvama, koji su izgubili svoje mjesto meu vrnjacima, da se ponovo uklope

meu njih. Trei proces drutvene arhitekture je zagovaranje openito pozitivne, prihvaajue,

podupirujue klime unutar drutvene grupe. Unutar tog konteksta, djeca-promatrai lake e prepoznati

svoju dunost da interveniraju u nasilje, jer znaju da e odrasli uiniti sve kako bi rijeili taj problem. (nuno

je djecu poticati da prijavljuju nasilje) Odrasli i djeca nuno moraju suraivati, jer odrasli ne mogu imati isti

uvid u aktivnosti djece kao to to imaju ona sama.

30. to podrazumijevaju generalne a to individualne intervencije u modelu programa za prevenciju

zlostavljanja KiVa?

Generalne Individualne

META sva djeca Zlostavlja i rtva izabrani popularni vrnjaci

CILJ smanjenje svih ponaanja

koja izazivaju pojavu

zlostavljanja

pojaavanje vrnjake

potpore rtvama

utjecanje na razredne

norme

KROZ

podizanje svijesti, empatije i

uinkovitosti za

interveniranje

zaustavljanje

trenutnog

zlostavljanja

potpora rtvi

KROZ

dati do znanja da se

zlostavljanje ne

tolerira i mora

odmah prestati

pojaavanje vrnjake

potpore rtvi

KROZ

ukljuivanje popularnih

uenika kao zatite

rtvama i primjer

ostalima

NAIN predavanja uenicima individualne ili rasprave

u malim grupama uz

praenje napretka

rasprava u malim grupama

POSREDNIK razrednik/razrednica struno kolsko osoblje razrednik/razrednica

Cilj programa za prevenciju i spreavanje zlostavljanja mora biti trostruk. Prvo, potrebno je spreavanje

postojeega zlostavljanja. Drugo, potrebno je sprijeiti pojavu novih zlostavljanja, i tree i vrlo vano,

potrebno je umanjiti posljedice zlostavljanja koliko god je to mogue. Program prevencije i spreavanja

zlostavljanja mora sadravati i generalne i individualne akcije.

Pod generalnim intervencijama podrazumijevaju se napori za promjenom grupnih, razdrednih normi, dok

individualne akcije podrazumijevaju intervenciju pojedinoga sluaja od strane kolskoga osoblja prema

sudionicima zlostavljanja. Glavni cilj generalne intervencije jest, kao to iz tablice iitavamo, sprijeiti

ponaanja koja potiu zlostavljanje kao to su asistencija i pojaavanje zlostavljanja te smanjivanje pomoi i

potpore rtvi. Nain na koji je to mogue, objanjavaju autorice, jest kroz podizanje svijesti o diskrepanciji

izmeu stava djece i njihova ponaanja kao i uloge promatraa u odravanju zlostavljanja te kroz

pojaavanje empatije prema rtvi kao i uenje i vjebanje sigurnih strategija za intervenciju i podrku rtvi.

Istiu se razlozi zbog kojih utjecaj na publiku, promatrae kao kljune imbenike u rjeavanju zlostavljanja,

moe poluiti najbolje rezultate. Prvo: ako motivacija za zlostavljanje proizlazi iz elje za monim

drutvenim poloajem meu vrnjacima. Primjerice, ako grupa odbija vii status zlostavljaima alje se

jasna poruka o nepoeljnosti zlostavljanja. Drugo: ako promatrai ne utjeu na zlostavljaa, ipak e na neki

nain biti od koristi za rtvu jer prihvaanje ili odbijanje zlostavljanja kod promatraa, za rtvu znai vrlo

mnogo. Tree: vrlo jednostavan, praktian razlog lakega utjecanja na publiku nego na samoga zlostavljaa

pojedinca, upravo zbog jakoga protivljenja zlostavljanju kojega publika moe posjedovati kao i elju da se

neto poduzme.

Individualna intervencija koju isto tako vidimo u tablici modela programa za prevenciju i spreavanje

zlostavljanja jednostavno predstavlja direktno rjeavanje nastale situacije zlostavljanja individualnim

razgovorom sa rtvom i zlostavljaem posebno, uz razliit tretman. U svakoj koli postoji tim od 3 uitelja

(ili drugih kolskih djelatnika) koji zajedno sa razrednikom rjeavaju akutne sluajeve zlostavljanja. To se

dogaa kroz individualne i grupne diskusija gdje jedan ili dva lana tima imaju sastanke i sa nasilnikom i sa

rtvom.

Razrednik/razrednica dogovara sastanak sa dva ili etiri prijatelja iz razreda te ih ohrabruje da prue

potporu viktimiziranom djetetu. Razrednik/razrednica koji najbolje poznaju svoj razred odabiru uenike koji

su iznimno drutveni te imaju visoku statusnu poziciju u razredu. lanovi tima, prilikom odabira osobe za

potporu, moraju takoer upitati da li u razredu postoji osoba koja ne sudjeluje u zlostavljanju te postoji li

mogunost da joj prui potporu. S obzirom da se zlostavljanje najee dogaa kad nema odraslih u blizini

vrlo je vano ohrabriti druge uenike da prijave zlostavljanje. Autorice vjeruju da ukoliko je djeci reeno o

KIVINOM programu (o njemu vie kroz sljedea poglavlja) te konstatno podsjeano tokom cijele godine

(kroz vjebe i kompjutersku igricu) djeca poinju vjerovati da su odrasli u koli izrazito ozbiljni kada je rije

o zlostavljanju. Uz to, i promatrai koji promatraju zlostavljanje biti e ohrabreni da prijave navedeno.

31. Zato finski obrazovni sustav postie impresivne rezultate?

Krenimo redom: Djeca ne poinju kolovanje prije 7 godina.Uuenici dobivaju puno vie panje od

nastavnika jer su razredi manji (1 nastavnik na 12 uenika). Nikoga se od djece ne ostavlja, nitko ne zaostaje

(u sluaju zaostajanja izdvaja se uenik iz razreda i s njim radi tim uitelja dok ne pohvata sve to je

potrebno da se vrati u svoj razred). Isti uitelji prate svoj razred dulje kroz kolovanje (ne kao kod nas samo

do 4 razreda). Ravnatelji kola isto tako predaju, ne vre samo jednu funkciju. Standardizirani test pie se

tek s 16 godina. Do srednje kole, finski uenici uope rijetko imaju ispite ili zadau za doma, ako ju imaju,

napravi se u koli. Imaju 75 minuta odmora dnevno. Dakle, djeca imaju vie vremena biti djeca. Djecu se ne

ui natjecateljskom duhu nego zajednikoj solidarnosti i suradnji. Svi nastavnici moraju imati magisterij (to

je kod nas diploma) koji je subvencioniran potpuno od drave. Uzima se samo najboljih 10 %. Vano je

napomenuti da su uitelji u drutvu jednako cijenjeni kao i odvjetnici i pravnici i doktori. Nacionalni

kurikulum predstavlja samo smjernice, svaka kola kreira kao i svaki uitelj svoj nastavni program.

Ak vam je neke ostalo posebno u pamenju iz filmia, slobodno napiite.

32. Ukratko objasnite to je Kiva program, koji su ciljevi te kako se provodi?

Kiva jest novi finski nacionalni program protiv zlostavljanja.

Navedenim programom se eli: zaustaviti postojea zlostavljanja, sprijeiti nove pokuaje zlostavljanja te minimalizirati negativne posljedice zlostavljanja i viktimizacije. Kiva program jest jedinstven, on ukljuuje: veliku raznolikost materijala za uenike, uitelje i roditelje, upotrebu Interneta i virtualnog okolia protiv zlostavljanja (kompjuterske igrice), ohrabrenje promatraa kako bi stali na stranu rtve, a ne na stranu zlostavljaa. Uenike vjebe su univerzalan dio programa koji ukljuuje 20 sati uenikih vjebi, a te vjebe vodi razredni uitelj. Vjebe ukljuuju diskusiju, grupni rad, kratke filmie o zlostavljanju te igranje uloga. Teme uenikih vjebi seu od generalnih tema kao to su vanost potovanja u vezi te do teme zlostavljanja, mehanizma i posljedica.

Sredinji zadatak svake vjebe jest podii svjesnost za ulogu koji grupa moe odigrati u nastanku i odravanju zlostavljanja, poveati empatiju prema rtvi, promovira strategiju za potporu rtvi.

KIVA program jest jedinstven po upotrebi kompjuterske igrice koju uenici igraju. Igrica ukljuuje 5 razina, a uitelj aktivira svaku sljedeu razinu nakon to je pojedinana vjeba prikazana u razredu.

KIVA program se nastavlja nakon prve godine te se tada uenici jo aktivnije ukljuuju u program. Uenici

imaju kolske i razredne projekte gdje oni sami kreiraju materijale protiv zlostavljanja te vjebe za mlae

uenike. U svakoj koli postoji tim od 3 uitelja (ili drugih kolskih djelatnika) koji zajedno sa razrednikom

rjeavaju akutne sluajeve zlostavljanja. To se dogaa kroz individualnih i grupnih diskusija gdje jedan ili

dva lana tima imaju sastanke i sa nasilnikom i sa rtvom. Razredni uitelj dogovara sastanak sa dva ili etiri

prijatelja iz razreda te ih ohrabruje da prue potporu viktimiziranom djetetu.

33. Koje su konceptualne osnove programa Steps to Respect?

To je program na vie razina koji je dizajniran da bi sprijeio i prekinuo negativne cikluse agresije.

INTERVENCIJA NA ITAVU KOLSKU OKOLINU

Cilj je da postavi temelje za partnerstvo izmeu odraslih i uenika, te da promovira pristojnu klimu za

uenje. Administratori koji uvode Step to Respect program, trebaju poboljati infrastrukturu i kapacitet

zaposlenih prije nego ponu provoditi edukaciju koja e potaknuti uenike da se jave i prijave bullying i

pokuavaju potaknuti prosocijalno ponaanje.

kolska infrastruktura

Ukljuenost uitelja je poboljana kada ju prate tono definirane procedure, uloge, trening i kolektivna

mrea vrnjaka. Grupno donoenje politike i procedura promovira zajedniko razumijevanje: a) kolskih

normi

b) posljedica dogaaja koji su povezani sa krenjem tih normi

c) odgovornost odraslih

Kako bi se postigli ciljevi programa, administratori moraju voditi kolu prema:

a) planiranju i upravljanju operacionalnim aspektima programa

b) poticanjem i voenjem visoko kvalitetnih razrednih izvrenja

c) dokumentirajui dokaze pozitivnih promjena

d) poticanje kohezije i potivajuih odnosa izmeu vrnjaka

Kapacitet osoblja

Odrasli bi trebali pruiti primjer uenicima, zatim poticati pozitivno ponaanj, preusmjeravati negativno,

pruiti model efektivnog ponaanja, empatije i odgovornog ponaanja. No uitelji kau da su nepripremljeni

da bi se suoili sa problemima bullyinga. Percepcija da uitelji brinu o njima i da je kola sigurno mjesto

dovodi do boljih odnosa izmeu uitelja i uenika, boljih uspjeha i manje disciplinskih problema.

Razredni kurikulum za rijeavanje socijalnih normi i socijalno-emocionalne vjetine

Ciljevi i vjerovanja

Neisprovocirana agresija je tipina kod mladih koji imaju ciljeve za dominacijom. Bullying e se poveati

kada djeca vjeruju da e to dovesti nagrade u smislu prijateljskih uvertira.

Proces donoenja odluka

Djeca moraju biti efektivni donosioci odluka da bi se mogli nositi sa bullyingom, pod utjecajem uvjerenja o

sebi i drugima. Npr.: vjebanje asertivnog ponaanja.

Samoregulacija ponaanja i emocija

Bullying smanjuje samoregulacijske kapacitete onih koji to rade i rtava i onih koji to promatraju.

Individualno uenje za djecu ukljuenu u bullying

16,3% djece od ukupnog broja uenika viktimizirano je kronino, dok 15% djece prijavljuje bullying.

Opis intervencija na razini cijele kolske okoline programa Steps to Respect

Planiranje i provedba

Prirunici i edukacije pomau u stvaranju infrastrukture koja provodi zatitu i pronalazi naine da uenici

izbjegnu budue probleme.

Trening za poveanje osvjetenosti i efektivnosti kod odraslih

Kljuni cilj ovog programa je trening i supervizija kako bi mogli otkriti i intervenirati. Provodi se u tri djela: 1.

upoznavanje s tim to je bullying, 2. kako reagirati i 3. kako prevenirati.

Razredni kurikulum

Fokus programa su zadnja tri razreda osnovne kole, u vrijeme kad je bullying i njegovo prihvaanje u

porastu. Kroz prie, video filmove, diskusije se radi sa razredom kako bi se promijenila vjerovanja. Te se

apelira na promatrae da ne potiu bullying.

Vjerovanja i ciljevi

Steps to Respect program definira bullying kao namjerno ponaanje na tetu drugih od strane onih koji

imaju veu mo. Ui se i odrasle i djecu da naue razliku izmeu prijavljivanja bullyinga i tuakanja.

Proces donoenja odluke

rtve se ui to mogu uiniti sami za sebe, strategije rjeavanja problema, poveanje socijalnih vjetina

kako bi stekli vie prijatelja, potie ih se da se drue sa djecom koja manje potiu bullying.

Samoregulacija emocija i ponaanja

Potie se asertivnost, otpor od viktimizacijejer to dovodi do promjene kod promatraa. Djeca koja se lake

naljute i puknu, mogu postati bully i rtva. Pa ih se potie i ui tehnikama smirivanja.

Generalizirani trud

Jedna od vjetina koja ih se ui je da razgovaraju sami sa sobom kad postanu ljuti.

34. Navedi neke karakteristike metode Coaching Selected Students, unutar Steps to Respect programa

Program Steps to Respect metodom Coaching Selected Students propisuje kratke individualne edukacijske

seanse sa uesnicima u zlostavljanju. One su namijenjene pronalaenju rjeenja za kratkorone i dugorone

potrebe mladih. Edukacijski protokol posebno za rtve a posebno za poinitelje osigurava strategiju

osposobljavanja uenika za izbjegavanje problema u budunosti. Iako se ne ignorira potreba za

kanjavanjem, edukacija se usmjerava na empatiju i rjeavanje problema. Edukatori se fokusiraju na

razvijanje socijalnih vjetina. Problematiziraju se kolske norme i kolektivna odgovornost za sigurnost u

koli. Takoer, pomae se djeci kako bi sama prepoznala problematinost svog ponaanja i osmislila plan

promjene vlastitog ponaanja.

35. Navedi prednosti edukacijskih okvira poput Steps to Respect programa u odnosu na politiku nulte

tolerancije spram nasilja

Za poetak, poveava se suradnja mladih jer se reakcija odraslih ne manifestira kao preagresivna niti kao

prepasivna u odnosu spram zlostavljanja. Drugo, edukacijski modeli pruaju dosljednu, ekonominu i

pravovremenu intervenciju. Kod politike nulte tolerancije, zbog pridravanja principa dosljednosti, veliki

broj poinitelja u zlostavljanju moe dovesti do prevelikog broja suspenzija. Takoer kako bi se

sankcioniralo, potrebno je utvrditi krivnju van svake sumnje to zahtijeva previe vremena. ak i uz veliki

trud ponekad je teko tono utvrditi krivicu, to sustav koji se bazira dijelom i na kanjavanju ostavlja

nemonim. Nadalje, nestigmatizirajue vodstvo odraslih ilustrira vrijednosti anti-bullying programa. To

omoguava nastavnicima da mlade lake osposobe za viu razinu komunikacijskih sposobnosti, naue ih

socijalnim vjetinama i odgovornosti. Sve to poveava anse za uspjenu intervenciju i efektivno vodstvo

nastavnika.