Nasilje u Vijestima

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Nasilje

Text of Nasilje u Vijestima

  • NASILJE U TV VIJESTIMA

  • Nasilje u vijestima demonstrira mo. Ono plai i paralie vie nego to podstie. (Nancy Snow, 2001)

    Poter (1999)- Nasilje je naruavanje neijeg fizikog ili emotivnog blagostanja. To ukljuuje dva kljuna elementa - namjeru i povrede - bar jedan od njih mora da bude prisutan.

  • Mnogi istraivai ne dijele ovo gledite o nasilju.

    Pokuaji da se definie medijsko nasilje ve dugo su izvor estokih rasprava o medijima i u kulturolokim studijama

  • Definicija nasilja takoe zavisi od toga kako je nasilje predstavljeno.

    Na primjer, Nacionalna studija o televizijskom nasilju (1997) u SAD navela je vrste medijskog nasilja za koje se vjerovalo da su posebno problematine kada su u pitanju djeca kao publika.

  • Studija je identifikovala etiri vrste medijskih predstava za koje se smatra da podstiu djecu na potcjenjivanje pravog ljudskog nasilja:

    nekanjeno nasilje - oko jedne treine od nasilnih programa na amerikoj televiziji prikazuju negativce koji nisu kanjeni ili su kanjeni samo na kraju prie. Ima se oseaj da ovaj vid predstavljanja ne obavjetava mlade gledaoce o injenici da nasilje nije u redu i da ne bi trebalo da budu nasilni.

  • Bezbolno nasilje: Skoro polovina svih televizijskih nasilja ne pokazuju rtve u bolu. Poruka koju promovie ova prezentaciju nasilja je da nasilje ne dovodi do ozbiljnih povreda, boli ili smrti.

    Sreno nasilje: nasilje ove vrste esto se javlja kod crtanih filmova za djecu, gdje likovi koji su vie puta povrijeeni postaju take za humor. Smatra se da "sreno nasilje desenzitizuje decu na ozbiljnost nasilja i govori im da je nasilje smijeno.

  • Herojsko nasilje: oko 40 % svih akata nasilja na amerikoj televiziji izvrili su likovi koji su predstavljeni kao pozitivan uzor. Smatra se da ova vrsta prikazivanja ohrabruje djecu da oponaaju nasilno ponaanje. Nasilje koje koriste "dobri momci" (pozitivci) iz pozitivnih razloga (da tite nekoga ili spasu svijet) moe biti vie problematino od nasilja koje je izvrio "lo momak" (negativac) koji na kraju obino ne ostvaruju svoje ciljeve pomou nasilnih akcija.

  • Da li postoji mogunost da se ene oseaju vie ugroene, manje bezbjedne ili kao manje cijenjeni lanovi naeg drutva, ako su, kao kategorija, uestalo prikazivane kao oni koji su izloeni zlostavljanju? Ako je tako, prikazivanje nasilja nad enama se moe posmatrati kao negativno, ak i ako ene gledaoci nikada nisu doivjeli takvo nasilje i/ili nije postojala takva mogunost.

  • Pristupi istraivanja medijskog nasilja Istraivanja o medijskom nasilju se mogu podijeliti u etiri razliite teorije

    veina je razvijena radi rasprava o televizijskom i filmskom nasilju, iako se takoe primjenjuju na prouavanje tampe, crtanih filmova, kompjuterskih igara i tako dalje

  • Bihevioristike teorijeu poetku su bile koncentrisane na "mjerenje promjene u ponaanju pojedinaca nakon to su izloeni medijskom nasilju "vie od 70 godina i vie od 10.000 istraivanja moguih veza izmeu gledanja nasilja i sklonosti ka agresivnom ponaanju Teoretiari tvrde da ovo istraivanje dokazuje da su gledaoci saznali od televizije da smatraju nasilje odgovarajuim ponaanjem, i da se to odnosi na gledaoce od predkolskog uzrasta do odraslih

  • laboratorijskim istraivanjima - gdje su djeci i odraslima prikazane nasilne slike, a zatim se posmatra njihovo naknadno ponaanje

    Promjene u ponaanju kvantifikovane u smislu poveanja nasilja ili u agresivnoj igri i sklonosti da sse nanosi bol drugom licu

  • Studije ove vrste su utvrdile da kada se medijskoj publici prikazuje sadraj u kome je inicijator nasilja nagraen, postoji poveana vjerovatnoa lanova publike da iskau agresivno ponaanje

    televizijski istraivai su tvrdili da "posmatranje nasilja na televiziji obezbjeuje materijal za uenje kompleksne skripte ponaanja "

  • Pri gledanju scenarija sa nasiljem, a kasnije, kada se nalazi u situaciji sa odreenim stepenom slinosti (situacija sukoba, na primjer), gledalac koristi medijske predstave kao vodi pri ponaanju

    identifikacija sa nasilnim junakom, percepcija nasilnog akt kao opravdanog i nagraenog i shvatanje nasilja kao realnog i/ili injeninog poveavaju vjerovatnou agresivnog ponaanja kod djece i odraslih gledalaca

  • Teorija desenzitizacijeTakoe teorija medijskih efekatakonstantno izlaganje medijskom nasilju moe da smanji osjeanje zabrinutosti, empatiju ili simpatiju kod gledalaca [ili italaca] prema rtvama stvarnog nasilja

  • mukarci koji gledaju slasher filmove sa prikazima silovanja pokazuju manje simpatija prema stvarnim rtvama silovanja

    Oni, takoe, smatraju silovanje manje nasilnim inom u odnosu na mukarce koji nisu vidjeli nasilne filmske slike.

  • sa poveanjem prikazivanja nasilnih slika gledaoci se srode sa njima

    Teoretiari desenzitizacije, takoe, vjeruju da je sa poveanjem medijskih prikaza nasilja i njihovim poveanim realizmom, dolo do znaajnog porasta u efektima desenzitizacije

  • Teorija kultivacijePrema vanoj ranoj studiji Gerbner-a i Gross-a (1976)

    kultivacione analize, ispituju pretpostavku da televizija kultivie o injenicama, normama i vrijednostima drutva

  • Pristup kultivacione analize ne pretpostavlja da medijsko nasilje izaziva socijalno nasilje

    istraivai tvrde da su medijske reprezentacije nasilja sredstvo socijalne kontrole u kome oni dramatizuju eljene odnose moi i kultiviu strah, zavisnost od autoriteta i elju za bezbjednou, a ne drutvene promjene

  • Za Gerbner-a i Gross-a (1976: 182), televizijsko nasilje je "najjednostavniji i najjeftiniji nain da se demonstriraju pravila igre u kojoj se tano zna ko ima vlast

  • Argument ogranienih (ili neuzrokovanih) efekata Postoje mnogi kritiari koji opovrgavaju tvrdnje da medijsko nasilje ima direktan negativan uticaj na ponaanje gledalaca i stavova prema drugima, ili njihovu percepciju o svijetu izvan televizije, novina, filma ili ekrana raunara

    Naunici koji kritikuju teorije medijskih efekata imaju tendenciju da naglase neadekvatnosti istraivanja na kojima se zasnivaju

  • Bakingem (2000), na primer, tvrdi da istraivanja bihevioristikih efekata ne uspijevaju da dokau svoju centralnu hipotezu: da medijsko nasilje ini ljude agresivnijim ili da ih izaziva da poine akte nasilja koje oni inae ne bi uinili.

    To moe uticati na formu ili stil tih akata, ali to nije samo po sebi dovoljan razlog da ih izazove.

  • Socioloka istraivanja o nasilju u stvarnom ivotu dosljedno ukazuju na to da su njegovi uzroci multifaktorijalni i rijetko se daje mnogo kredibiliteta pretjeranim tvrdnjama o uticaju medija.

  • Vijesti i televizijsko nasiljeDogaaji prikazani na televizijskim vijestima su generisane kopije zloina, ukljuujui masovna ubistva, terorizam, nasilja na radnom mjestu, zloine iz mrnje i samoubistva,poinioci nasilja esto uspijevaju u naumu to samo moe da bude motiviui faktor da drugi imitiraju nasilne akte. (Paul Klite 1999)

  • binaristiki model - Ili ste sa "nama" ili ste jedan od "njih"

    Predsjednik Bu kae da je rat izmeu dobra i zla

  • Hartli (2000) - zapadno novinarstvo je 'profesija nasilja ", njegove profesionalne ideologije zasnovane na pretpostavkamaistina je nasiljestvarnost je rat vijest je konflikt novinarstvo je borba

  • New York Times - kolumnista Majkl Volf dijeli slian stav, tvrdei da su neki ameriki novinari reagovali sa mnogo entuzijazma na bombardovanja u Avganistanu 2001.prije svega zato to im je pruio neto "ozbiljno" o emu da izvjetavaju. Hvala Bogu. . . rat. . . To je prava pria. To je pravo novinarstvo. To je izazov naciji "(citirano u CNN-u, 2001).

  • Volf - ono to se rauna kao 'pravo' novinarstvo vrti se oko nasilja, posebno u pogledu izvjetavanja o ratu

    Govorei na konferenciji - dvanaest taaka, spisak vanih faktora koji govore o tome gdje novinarstvo koje izvjetava o ratu grijei:

  • Dekontekstualizacija nasilja: fokusirajui se na iracionalno bez analize razloga za nerijeene sukobe i polarizacije.Dualizam: Smanjenje broja strana koje su u sukobu na dvije, ak i ako ih je vie ukljueno. Prie koje se fokusiraju samo na unutranjim deavanjima esto ignoriu takve "spoljni" snage kao strane vlade i transnacionalne kompanije.Maniheizam: portretie jednu stranu, kao "dobro" i satanizacuje drugu kao "zlo".

  • Armagedon: predstavljanje nasilja kao neizbjenog, izostavljajui alternative.Fokusiranje na pojedinane akte nasilja, dok izbjegava strukturne uzroka, kao to su siromatvo, zanemarivanje vlade i vojno ili policijsko ugnjetavanje.Konfuzija: fokusirajui se samo na podruje sukoba (to je bojno polje ili lokacija nasilnih incidenata), ali ne i na sile i faktore koji utiu na nasilje.Iskljuivanje ili izostavljajui oaloenog, tako da nikada ne objanjava zato postoje akti osvete i spirala nasilja.

  • Neuspjeh u istraivanju uzroka eskalacije i uticaja same medijske pokrivenosti.Neuspjeh u istraivanju ciljeva spoljnjih umijeanih strana, posebno velikih sila i vlada.Nema ponuenih mirnih prijedloga i slika mirnog ishoda

  • Zbunjujui prekidi vatre i pregovori bez stvarnog mira.

    Izostavljanje pomirenja: konflikti se pojavljuju kada se ne posveuje panja naporima da se rijei problemKada nema vijesti o pokuaju da se rijee konflikti, fatalizam je ojaan. To moe da pomogne izazvanju jo vie nasilja, kada ljudi nemaju slika ili informacija o moguim ishodima mirnog izljeenja.

  • Medijski komentatori danas esto ukazuju na vijesti o ratu u Vijetnamu, kao prekretnicu. Nazvan, prvim "televizijskim ratom",

    ameriki novinari emituju svakodnevno realnostiBitke donose direktno u dnevnu sobu.

  • U ljeto 1965, na primer, 61% amerikih graana smatralo da je njihova vlada trebala da poalje trupe u Vijetnam.