-
NASILJE (ZLOSTAVLJANJE) MEU VRNJACIMA
O"Grbavica1"
-
POJAM NASILJA NAD DJECOM I VRNJAKOG NASILJA O nasilju meu djecom
govorimo kad jedno ili vie djece uzastopno i namjerno uznemiruje,
verbalno, psihiki, emocionalno ili fiziki napada ili ozljeuje drugo
dijete koje se ne moe odbraniti.
O"Grbavica1"
-
Moe imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja,
ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari, unitavanja
stvari i sl. esto ukljuuje negativne komentare o djetetovoj
porodici ili rodbini.
Neugodni postupci mogu biti i kreveljenje ili nepristojne
kretnje, namjerno iskljuivanje nekoga iz grupe ili odbijanje da se
udovolji eljama druge osobe. Nasilje moe meu odraslima proi
neprimjeeno, ali djeiji ivot moe uiniti munim i tekim.
O"Grbavica1"
-
Nasilnitvo moe initi pojedinac ili grupa, dok meta nasilja moe
biti takoer pojedinac ali i grupa uenika.
U kolama meta je obino pojedinac, a rtvu veinom zlostavlja grupa
od dva ili tri uenika.
O"Grbavica1"
-
ZLOSTAVLJANJE SE RAZLIKUJE OD UOBIAJNOG ZADIRKIVANJA, HRVANJA,
NAGURAVANJA ILI KOLSKIH TUA.
ONO UKLJUUJE STALNO PONAVLJANJE I NESRAZMJER VELIINE I SNAGE MEU
UPLETENOM DJECOM.
O"Grbavica1"
-
NASILJE MEU DJECOM MOE BITI:
DIREKTNO I INDIREKTNO
O"Grbavica1"
-
DIREKTNO NASILJE
Podrazumijeva otvorene napade na rtvu ukljuujui ruganje,
poniavanje, vrijeanje, kritiziranje, nareivanje, zahtjevi za
podreenou, naguravanje, prijetnje, provociranje, nadjevanje
podrugljivih imena, iznuivanje...
O"Grbavica1"
-
INDIREKTNO NASILJEje tee uoljivo (i njemu su sklonije
djevojice), provodi se u obliku drutvene izolacije i namjernog
iskljuivanja iz grupe npr. to je namjerno iskljuivanje djeteta iz
grupnih igara, ogovaranje...
Najee se dogaa u kolskim WC-ima, hodnicima i ostalim
prostorijama izvan kontrole nastavnika i drugih odraslih osoba. Moe
se dogoditi i u razredu pred drugom djecom koja najee ne priskoe u
pomo rtvi zbognezainteresiranosti, straha ili nedostatka
suosjeanja.
O"Grbavica1"
-
OBLICI NASILJA MEU DJECOM Nasilje meu djecom moemo podijeliti u
dva glavna oblika:
FIZIKO NASILJE je najuoljiviji oblik, te podrazumjeva udaranje,
guranje, tipanje, upanje i sl.VERBALNO NASILNITVO prati fiziko, a
podrazumjeva vrijeanje, irenje glasina, stalno zadirkivanje,
ismijavanje i sl.
O"Grbavica1"
-
Unutar navedenih oblika nasilja mogu se izdvojiti etiri
podvrste:
EMOCIONALNO NASILNITVO usko je povezano s fizikim i verbalnim,
te ukljuuje namjerno iskljuivanje rtve iz zajednikih aktivnosti
razreda ili grupe uenika npr. ignorisanje;
SEKSUALNO NASILNITVO podrazumjeva neeljeni fiziki kontakt i
uvredljive komentare npr. dodirivanje i komentari "Ima debelu
guzu!"
KULTURNO NASILNITVO podrazumjeva nasilnitvo na nacionalnoj,
religijskoj i rasnoj osnovi, socijalni status u drutvu
EKONOMSKO NASILNITVO ukljuuje krau i iznuivanje novca
O"Grbavica1"
-
NASILJE JE NAJEE KOMBINACIJA DVA ILI VIE OBLIKA NASILJA U KOJIMA
DOMINIRA JEDAN OD NJIH
U kolama preovlauje psiholoko i verbalno nasilje;
U porodicama preovlauje fiziko nasilje i zanemarivanje;
Na ulici i na mjestima gdje se djeca okupljaju dominira fiziko
nasilje i seksualno uznemiravanje u kombinaciji sa razliitim
rizicima kao to je zloupotreba alkohola i droge.
O"Grbavica1"
-
"ZATO SU DJECA NASILNA?"
IMA MNOGO KOMPLEKSNIH RAZLOGA ZATO SU NEKA DJECA NASILNA PREMA
DUGIMA. Nasilniko ponaanje moe biti:pokuaj sticanja popularnosti;da
se pokau odlunima, "tvrdima" i sposobnima ili da na sebe skrenu
panju. Nasilje moe biti i izraz nemone ljubomore na rtvu nasilja.
Ono moe biti pokuaj prevladavanja linih problema ili frustracija
koje dijete ne moe na drugaiji nain rijeiti.
O"Grbavica1"
-
"ZATO SU NEKA DJECA PODLONIJA NASILJU?" Za postajanje rtve
muenja i nasilja obino nema nekog naroitog razloga, no ponekad se
ta djeca u neemu razlikuju od svojih vrnjaka, to moe biti boja
kose, neobino ime/prezime, neka neznatna mana kao zamuckivanje ili
nespretnost, to mogu biti djeca za koju se ne oekuje da e se
braniti, koja nemaju stalno i definisano mjesto u grupi. Ranjivost
i sklonost postajanju rtvom ne mora nuno biti povezano sa smetnjama
uenja ili tjelesnim nedostacima.
O"Grbavica1"
-
Kako djeca doivljavaju nasilje?Nasilje je za progonjenog uvijek
bolno. Moe zadobiti teke i opasne dimenzije i prouzrokovati veliku
patnju i psiholoku tetu.
Prepoznati su i primjeri da je vrnjako nasilje dovelo do
samoubistva djeteta.
Djetetova slika o sebi je naeta, poto biti rtva vrnjakog
ponaanja i iskljuivanja nije samo bolno, nego je i poniavajue.
Posljedice mogu biti dugotrajne.
O"Grbavica1"
-
Dijete koje vrnjaci u koli zlostavljaju ivi u patnji svaki
dolazak u kolu za njega je opasnost sa kojom se ne umije i ne moe
da izbori.
Stalna zabrinutost, strah i osjeaj bespomonosti i ponienja
ugroava djetetu zdravlje, mogu imati trajne loe posljedice, ponekad
vode dijete u samoubistvo.
Za djecu koja su hronine rtve vrnjakog nasilja, postoji visok
stepen rizika da e i kada odrastu biti loe prilagoene osobe.
O"Grbavica1"
-
KOJA DJECA SU P R O G A N J A I?
O"Grbavica1"
-
POSTOJE UENICI KOJI SU SKLONI NASILJU NAD DRUGOM DJECOM I ONI TO
INE TRAJNO TOKOM DUGOG NIZA GODINA.
VJEROVATNO JE DA E ONI ZADRATI OVO NASILNIKO PONAANJE I KADA
ODRASTU I IZ NJIHOVIH REDOVA NASTAJU OSOBE SKLONE PRESTUPNITVU.
O"Grbavica1"
-
Osobina koja izdvaja tipinog nasilnika njegova je AGRESIVNOST
PREMA VRNJACIMA. No, nasilnici su esto agresivni i prema odraslima
nastavnicima i roditeljima.
Uenici nasilnog ponaanja openito imaju nii prag tolerancije na
nasilje nego njihovi kolege. Tee suosjeaju sa rtvom. Djeca
agresivnog ponaanja imaju tekoa u prepoznavanju socijalnih znakova
iz okoline, pa esto misle kako drugi imaju neprijateljske namjere
prema njima. ak i kad postoje znakovi koji pokazuju da namjere nisu
bile neprijateljske, agresivna ih djeca mnogo tee razumiju i
upotrebljavaju.
O"Grbavica1"
-
ZA ZDRAV RAZVOJ DJETETA, VRLO SU VANA ISKUSTVA U PORODICI.
Nedostatak panje i topline, svjedoenje nasilnom ponaanju kod kue
te nedovoljan nadzor i briga roditelja plodna su podloga za razvoj
nasilnikog ponaanja djece.
Koritenjem fizikog kanjavanja roditelj alje djetetu poruku kako
je u redu ljutnjom, nasiljem i zastraivanjem dobiti ono to elimo.
Vjerojatno je da e dijete koristiti sline metode i sa svojim
vrnjacima.
O"Grbavica1"
-
NASILNIKO PONAANJE MOE NASILNICIMA DONIJETI I PSIHOLOKI STVARNU
KORIST U GRUPI VRNJAKA.
Njima se esto dive, mnogi ih potuje radi njihove socijalne moi,
drugi ih se boje, mnogi ele pridobiti njihovo prijateljstvo i
zatitu, spremni su im initi manje ili vee usluge.Valja naglasiti da
neki uenici sudjeluju u nasilju, no obino ne poduzimaju
inicijativu, oni se mogu oznaiti kao pasivni nasilnici, pratioci
ili sljedbenici.
O"Grbavica1"
-
POSTOJE TRI MOTIVA AGRESIVNOG PONAANJA:
Nasilnici imaju snanu potrebu za moi i vlau;Porodini uvjeti u
kojima su podizani razvili su odreeno neprijateljstvo prema
okolini; takvi osjeaji i pobude mogu ih navesti da uivaju nanosei
zlo i patnju ostalim pojedincima;Nasilnici esto prisiljavaju svoju
rtvu da im nabavljaju novac, cigarete, pivo i ostale vrijedne
stvari.
O"Grbavica1"
-
KADA SE RADI O GRUPI PROGANJAA, MEUNJIMA SE USPOSTAVE MORALNE
NORME U VIDU MEUSOBNOG PODRAVANJA,RAZVIJANJU
SOPSTVENE-NEGATIVNEVRIJEDNOSTI PREMA KOJIMA SU AGRESIVNO PONAANJE I
PROGANJANJE JUNAKA DJELA, ZABAVNI I CIJENJENI OBLICI PONAANJA.
lanovi grupe se uzajamno podupiru i ponaaju se tako kako se ne
bi usudili kada bi morali nastupiti kao pojedinci.
O"Grbavica1"
-
KOJA DJECA SU R T V E N A S I L J A?
O"Grbavica1"
-
rtve nasilja su uglavnom uenici koji su fiziki nejaki, plaljivi,
nesamopouzdani, odnosno uenici koji su spremni da se potinjavaju
drugima, jer im nedostaje samopotovanja i samopouzdanja
zbog ega se ee osjeaju ugroene i u obinim ivotnim okolnostima,
djeca sa vie tjeskobe, plaljiva djeca.esto je njihova slika o sebi
slaba.
O"Grbavica1"
-
RTVE NASILJA MOGU DA BUDU I DJECA KOJA NA NEKI NAIN IZAZIVAJU
NAPADAE.
Takva djeca ismijavaju, udaraju i guraju drugu djecu to izaziva
nasilje usmjereno na njih.
Nasilje moe izazvati i neka izraena djeija pozitivna osobina kao
to su sposobnost i uspjenost.
O"Grbavica1"
-
Postoji druga grupa rtava u kojoj su djeca koja na neki nain i
provociraju nasilje drugih. Meu njima su AGRESIVNA I HIPERAKTIVNA
DJECA.Meu progonjenom djecom mogu biti i djeca koja se razlikuju po
izgledu ili po etnikoj pripadnosti, djeca manjinskih grupa.
To mogu biti novopridola djeca, npr. djeca izbjeglice i drugi
emigranti.
O"Grbavica1"
-
KAKO PREPOZNATIDIJETE RTVU NASILJA?
O"Grbavica1"
-
ZNACI KOD KUE:
dolaze kui u poderanoj odjei ili s oteenim knjigama ;dolaze kui
izgladnjeli (uzet im je novac);ostaju bez svojih stvari, esto
"gube" deparac;imaju neobjanjive ogrebotine, posjekotine ili
razliite ozljede;ne dovode kui kolege iz razreda ili druge
prijatelje te rijetko odlaze u kue uenika iz razreda;nemaju niti
jednog dobrog prijatelja;nikad ih, ili rijetko, ne pozivaju na
zabave, a ni sami ne pokazuju zainteresiranost da ih prirede;
O"Grbavica1"
-
"bolesni" su ujutro prije kole, imaju glavobolju ili bolove u
trbuhu;mijenjaju uobiajen put do kole i iz kole;mole roditelje da
ih voze /vode u kolu; imaju nemiran san s loim snovima, katkad viu
u snu, zaspu plaui;dobivaju loije ocjene i gube interes za
kolu;izgledaju nesretno, tuno, potiteno ili pokazuju neoekivane
promjene raspoloenja, razdraljivost i nagle izljeve srdbe;trae ili
kradu dodatan novac od porodice kako bi ga dali zlostavljau.
O"Grbavica1"
-
ZNACI U KOLI:
druga ih djeca zadirkuju, rugaju im se, ismijavaju, nazivaju
runim imenima, omalovaavaju, zastrauju, poniavaju, vrijeaju,
prijete im, zapovijedaju, tlae ih, podinjavaju;udaraju ih rukama
ili nogama, guraju, vuku, poteu; uzimaju im, oteuju ili razbacuju
stvari ili novac;uvueni su u svae ili sukobe u kojima su bespomoni
i iz kojih se nastoje izvui; imaju ogrebotine, posjekotine ili
razne ozljede koje se ne mogu protumaiti igrom;
O"Grbavica1"
-
esto odmor provode sami, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu
zabrinuti;zadnje ih biraju za grupne aktivnosti;tokom odmora
nastoje ostati u blizini uitelja ili drugih odraslih osoba;
nesigurni su i uznemireni ako trebaju izai pred talu, pred
razred;izgledaju utueno, nesretno, potiteno, plaljivo;postanu
agresivni ili depresivni ;postupno ili iznenadno slabi im kolski
uspjeh i gube interes za kolu.
Nastavnici u koli e otkriti zlostavljanog uenika prije svega na
osnovu POSMATRANJA PONAANJA DJECE U KOLI, posebno za vrijeme odmora
i u dvoritu, zatim na osnovu ANKETE ILI RAZGOVORA SA UENICIMA, IZ
DJEIJIH PISMENIH SASTAVA ILI IZ LIKOVNIH RADOVA.
O"Grbavica1"
-
KOJA JE ULOGADJECE PROMATRAA?
O"Grbavica1"
-
Veina uenika u razredu ili koli ne ine stalno nasilje niti su
stalno rtve nasilja. Mnogi su esto u situacijama da posmatraju
ostale uenike kako se tuku, svaaju ili vrijeaju.
UESTALA ZABLUDA O UENICIMA "POSMATRAIMA" JE DA OSTANU NEUTRALNI
ILI DA POKUAVAJU PODRATI RTVU KAD VIDE DA SE NASILJE DOGAA.
O"Grbavica1"
-
Istina je zapravo da su uenici koji posmatraju nasilje skloniji
stati na stranu nasilnika nego da stanu na stranu rtve i pomognu
joj, a katkad postanu i aktivni uesnici nasilja.
Jedan od razloga je da nasilnici uivaju odreeni ugled meu
vrnjacima, oni su "cool face" kojima se ostali dive te na taj nain
mogu uticati na posmatrae.
Moe se bojati, ako bi pokuao sprijeiti nasilje, da e mu se
nasilnici osvetiti ili da e nekog od svojih prijatelja dovesti u
nevolju.
O"Grbavica1"
-
Katkad kod djece postoji strah da e ih vrnjaci izbaciti iz
drutva ako se ne ponaaju na slian nain kao i oni.
Nadalje, mnogi rtvu smatraju odgovornom za nasilje jer je
izazivala, manje im je simpatina, vide je u negativnom svjetlu te
joj zato tee prilaze u pomo.
Jo jedan od razloga zato djeca ne reaguju kako bi sprijeila
nasilje je i to mnogi misle da se tako nita ne bi promjenilo i
odrasli im ne bi pomogli.
O"Grbavica1"
-
NASILJE MEU VRNJACIMAU VRIJEME MODERNE TEHNOLOGIJE
O"Grbavica1"
-
Djeca danas ve od ranih godina koriste Internet i na zabavan i
zanimljiv nain ue o tome kako koristiti INFORMATIKU
TEHNOLOGIJU.
Iako internet prua brzu dostupnost razliitim i zanimljivim
informacijama, kao i komunikaciju s velikim brojem ljudi, treba
biti svjestan i opasnosti koju moe predstavljati.
O"Grbavica1"
-
GLAVNI RIZICI UPOTREBE INTERNETA ZA DJECU SU:izloenost
uznemirujuim, agresivnim ili nepristojnim e-mail porukama, direktna
komunikacija s osobom koja trai neprimjerene odnose, izlaganje
seksualnim sadrajima, pretjerana izoliranost djeteta koja proizlazi
iz preestog i/ili dugotrajnog koritenja raunara, odnosno interneta
i slino.
O"Grbavica1"
-
Meu djecom internet moe postati novo podruje za iskazivanje
nasilja.Jedan od takvih novijih primjera je da djeca u tue ime
otvaraju tzv. BLOGOVE. Zatim na tim stranicama iznesu nekoliko
istinitih detalja o navodnom vlasniku bloga, kako bi podaci bili
uvjerljivi onima koji poznaju tu osobu. Nakon toga navedu rune
detalje ili, primjerice, napiu da "vlasnik bloga" nudi seksualne
usluge te uz to navede toan broj telefona i adresu. Dijete na ije
ime je otvoren blog ne moe izbrisati stranicu niti lane podatke,
jer mu je za to potrebna ifra, koju ima samo onaj ko je uistinu
otvorio blog.
O"Grbavica1"
-
Jo jedan oblik nasilja meu vrnjacima koji nam donosi moderno
doba tehnologije, je NASILJE PUTEM MOBITELA
Ukljuuje bilo kakav oblik poruke zbog koje se osoba osjea
neugodno ili joj se na taj nain prijeti - moe biti tekstualna,
videoporuka, fotografija, poziv, odnosno, bilo kakva viestruko
slana poruka kojoj je cilj uvrijediti, zaprijetiti, nanijeti bilo
kakvu tetu vlasniku mobilnog telefona.
O"Grbavica1"
-
SAVJETI KOJI SE MOGU DATI DJECI
Naglasiti im da paljivo odlue kome e dati broj svoga
mobitela;Oprezno koristiti neku od chat usluga preko mobitela -
ljudi obino nisu ono to tvrde da jesu;Ako dobiju poruku s
nepoznatog broja, neka ne odgovaraju. Ne treba odgovarati ni na
poznate brojeve ako se zbog sadraja poruke osjeaju loe ili
neugodno;
O"Grbavica1"
-
Objasnite djeci kako ala moe lako od smijene postati uvredljiva,
pa ako su ljuti, moe se dogoditi da uine neto to poslije mogu
poaliti. Recite im da budu paljivi kad alju poruke drugima.
Potaknite ih da se prije slanja poruke zapitaju moe li ona
uvrijediti ili na bilo koji nain natetiti primatelju;Postavite
pravilo prema kojem nije doputeno slati fotografije ili videozapise
drugih ljudi bez njihova doputenja, kao ni slati sadraje koji mogu
uvrijediti druge ljude;Dajte podrku djeci i potaknite ih da odmah
razgovaraju s vama ili nekom drugom odraslom osobom u koju imaju
povjerenja (poput nastavnika, kolskog psihologa), kako se problem
ne bi pogorao;Ako je rije o ozbiljnijim oblicima nasilja, posebno
ako sadri zastraujue prijetnje, razmislite o tome da sve prijavite
policiji. U takvim sluajevima dobro je sauvati poruke u mobitelu,
ili negdje drugdje zapisati podatke o datumu, vremenu i sadraju
poruke.
O"Grbavica1"
-
KAKO SE ZATITITI OD NASILJA NA CHATU?
Nadimak kojim se djeca predstavljaju pri koritenju ove usluge
moe uvelike uticati na druge (primjer, "crnuga"). Zato potaknite
djecu da izaberu nadimak koji e ih zatititi od mogueg nasilja i
koji ga nee posticati; Od nekog strunjaka iz informatike doznajte
naine kako se moe onemoguiti dolazak poruka od odreenih "nadimaka"
od kojih su prije dolazile neugodne ili nasilne poruke;Pouite
dijete da nikad ne daje svoje pravo ime ili line podatke na chatu,
jer nikad ne moe znati govori li druga osoba istinu ili ima loe
namjere.
O"Grbavica1"
-
TA RODITELJI MOGU UINITI?
O"Grbavica1"
-
Ako sumnjate da je dijete rtva nasilja u koli neka vam ispria to
se dogaa. Potrudite se da: Sasluate dijete i ne prekidate
ga,Uvjerite ga da nije ono krivo i da je uinilo pravu stvar rekavi
vam,Potraite pomo nastavnika i kolskog pedagoga, Ne ohrabrujete
dijete da se samo odupre tome,Uputite dijete da se drui s
prijateljima u koli i na putu u kolu,Budete svjesni znakova i
simptoma zastraivanja, ne zanemarujte ih ve kontaktirajte kolu,
O"Grbavica1"
-
Ne drite zastraivanje tajnom,Pokrenite pitanje uvoenja programa
za suzbijanje nasilnikog ponaanja i zastraivanja u koli,Pruite
djetetu priliku da kae to misli o tome,Okupite i druge roditelje te
raspravite o problemu i nainima njegovog suzbijanja,Predloite
kolski pravilnik za rjeavanje sukoba - dokument u kojem se navodi
kako se kola suoava i rjeava svaki incident,Dogovorite se da
otpratite dijete u kolu ako se dogaa na putu prema koli,Predloite
da se nasilnika zadri u koli dok svi ne odu kui,Odvedete dijete na
kurs samoodbrane ukoliko to moe pomoi njegovom samopouzdanju i
osjeaju sigurnosti,Zapisujete sve incidente.
O"Grbavica1"
-
Ako se posumnja da je dijete nasilnik u koli, vano je odmah
potraiti pomo, prije nego to doe do veih obrazovnih, socijalnih,
emocionalnih i zakonskih potekoa.
Vano je saznati to uzrokuje takvo ponaanje te razviti plan
mijenjanja nasilnikog ponaanja i pritom razgovarati s djetetom,
pedijatrom, direktorom kole, kolskim pedagogom, psihologom,
defektologom, psihijatrom
O"Grbavica1"
-
Djeca nasilnici mogu imati brojne razloge za svoja ponaanja:
oponaaju stariju brau, roditelje, rodbinu, ne znaju druge, bolje
naine komunikacije s drugom djecom, sami su doivjeli zlostavljanje,
napeti su zbog raznih izvora stresa i sl.
Roditelji imaju vanu ulogu u smanjivanju nasilja, upravo
odgajajui svoju djecu u sigurnim domovima, s puno ljubavi. Manja je
vjerojatnost da e se kod djeteta javiti poremeaj u ponaanju ili
delinkvencija ako se roditelji posvete djetetu i puno njime bave,
pogotovo u ranim godinama razvoja.
O"Grbavica1"
-
NASILNO PONAANJE MOE SE SPRIJEITI:
Razgovorom s djetetom, objasniti mu posljedice nasilja na
rtvu;Poticanjem cijele porodice na drugaija ponaanja;Nenasiljem kod
kue;Pokazati dijeci druge naine druenja;Dogovoriti sastanak s
nastavnicima, direktorom, kolskim pedagogom;Priati s djecom o
svemu, pa i o koli;Ohrabriti dijete i pohvaliti ga za saradnju s
drugima.
O"Grbavica1"
-
NEKI PRIJEDLOZI ZA SPREAVANJE NASILJA PUTEM MEDIJA:
ograniite gledanje televizije na 1-2 sata dnevno,treba znati to
djeca gledaju, koje filmove i kakve video igrice
igraju,razgovarajte s djecom o nasilju koje gledaju na televiziji,
filmovima i video igricama, jer na taj nain kod njih razvijate
medijsku pismenost,razgovarajte s djecom o nenasilnim nainima
rjeavanja problema.
O"Grbavica1"
-
Roditelji ponekad ohrabruju agresivno ponaanje, a da nisu toga
ni svjesni. Na primjer, neki roditelji smatraju da je za djeake
dobro da se naue tui.
Djecu treba nauiti kako konstrunktivno i nenasilno iskoristiti
svoje slobodno vrijeme, da probleme rjeavaju mirnim rijeima, a ne
akama, prijetnjama ili orujem. Najvanije je ne tui djecu. Udaranje,
amaranje i batine djeci pokazuju kako je u redu udarati druge kako
bi se rjeio problem. Fiziko kanjavanje odgaa loe ponaanje samo na
kratko vrijeme.
O"Grbavica1"
-
DA BISMO SPRIJEILI POJAVU NASILJA MEU DJECOM U KOLSKOM OKRUENJU,
VANO JE:
Ostvariti dobru komunikaciju nastavnika, strunih suradnika,
roditelja i uenika,Izbjegavati stereotipe vezane uz spolove - poput
''Djeaci trebaju biti snani i vrsti.'' Izbjegavati poticanje
takmiarskog ponaanja meu djecom,Organizovati radionice socijalnih
vjetina, kvalitetne komunikacije, rjeavanja konflikta i
problema,
O"Grbavica1"
-
Osmisliti odjeljenska pravila i kodekse razrednici i roditelji
(npr. Ne elimo da se guramo i udaramo!, Ne elimo da se zovemo
pogrdnim imenima i da se zadirkujemo!),Pohvaliti pozitivno,
suosjeajno, prijateljsko ponaanje i davanje podrke meu uenicima,
roditelji i nastavnici usklaene aktivnosti!Svakodnevno uiti djecu
neagresivnom ponaanju te isticati vrijednosti polne, vjerske i
nacionalne tolerancije, razliitost je bogatstvo !Pokazivati
vlastitim primjerom potovanje i pruanje podrke drugim i
drugaijim,Osmisliti aktivnosti kojima bi se manje popularni i
povueniji uenici izvukli iz socijalne izolacije,zajednike
aktivnosti roditelja i rarednica/ka (zabave,izleti,posjete,koristan
rad,sportske aktivnosti)
O"Grbavica1"
-
SVRHA PREZENTACIJE : EDUKACIJA NASTAVNIKA I RODITELJAU JU O
GRBAVICA1 Autor:Begovi Omer,prof.
Direktor OGrbavica1
Sarajevo,2009.godine.
O"Grbavica1"
