Nasipi i uvjeti za građenje

INSTITUT IGH, d.d. Vrsta projekta: GRAĐEVINSKI PROJEKT ZAVOD ZA PLANIRANJE, STUDIJE I ZAŠTITU OKOLIŠA Razina projekta: IZVEDBENI PROJEKT J. Rakuše 1, 10000 Zagreb Broj projekta: 3230-013/11 www.igh.hr

SANACIJA MRAVINAČKE KAVE, SOLIN

TEHNIČKI UVJETI GRAĐENJA I KONTROLA KVALITETE GRAĐENJA Popis poglavlja: 1. POGLAVLJE 02100 Pripremni radovi – iskolčenje građevine i čišćenje terena

2. POGLAVLJE 02200 Uređenje temeljnog tla

3. POGLAVLJE 02301 Nasip od zemljanih materijala

4. POGLAVLJE 02302 Nasip od mješovitih materijala

5. POGLAVLJE 02303 Nasip od kamenih materijala

6. POGLAVLJE 02311 Posteljica od zemljanih materijala

7. POGLAVLJE 02312 Posteljica od mješovitih i kamenih materijala

8. POGLAVLJE 02400 Biljni materijal

9. POGLAVLJE 04000 Beton

10. POGLAVLJE 04500 Mlazni beton

11. POGLAVLJE 05000 Makadamski put

12. POGLAVLJE 06000 Kanali sustava odvodnje oborinske vode

13. POGLAVLJE 07000 Cijevi i šahtovi sustava odvodnje oborinske vode

TEHNIČKI UVJETI GRAĐENJA I KONTROLA KVALITETE GRAĐENJA

POGLAVLJE 02100

PRIPREMNI RADOVI – ISKOLČENJE GRAĐEVINE I ČIŠĆENJE TERENA

1. DIO ISKOLČENJE NASUTE GRAĐEVINE 1.1 OPIS RADOVA

A. Pod iskolčenjem nasute građevine podrazumijevaju se sva geodetska mjerenja pomoću kojih se podaci iz projekta prenose na teren, te osiguranja iskolčenih osi, profiliranje, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu za čitavo vrijeme građenja, odnosno do predaje naručitelju. Tu također uključuje preuzimanje i održavanje svih predanih osnovnih geodetskih snimaka i nacrta, te iskolčenja na terenu koja je naručitelj predao izvođaču na početku radova.

B. Opseg izvedenih geodetskih radova mora biti takav da u svemu

zadovoljava potrebe građenja, kontrolu radova, obračun izvedenih radova i ostalo. Navedene radove naručitelj predaje izvođaču u obliku elaborata o iskolčenju građevine.

1.2 OPĆE ODREDBE ZA IZVEDBU GEODETSKIH RADOVA

A. Izvođač mora geodetske radove povjeriti samo djelatnicima s odgovarajućom, zakonski propisanom školskom spremom i radnim iskustvom, te potrebnim teoretskim i praktičnim znanjem, kako bi oni mogli uspješno izvršiti geodetska mjerenja za specifične građevinske radove. Treba naglasiti da je izvođač u potpunosti odgovoran za točnost geodetskih radova koje su izveli njegovi djelatnici ili osoblje koje je za to angažirao.

B. Prije početka radova nadzorni inženjer predaje izvođaču elaborat o

iskolčenju građevine, a izvođač mora nadzornom inženjeru dati na uvid i odobrenje slijedeće:

1. spisak djelatnika s podacima o njihovoj školskoj spremi i radnom

iskustvu, 2. spisak geodetskih instrumenata i opreme s navedenim osnovnim

osobinama, 3. metodologiju provođenja geodetskih radova.

C. Izvođač će koristiti takvu vrstu i broj odgovarajućih geodetskih

instrumenata i opreme da osigura potrebnu kvalitetu, te kontinuirano i nesmetano provođenje geodetskih radova. Tip i točnost geodetskih instrumenata mora biti u skladu s karakteristikama građevine, građevinskih radova i tehnikom građenja. Kroz cijelo vrijeme građenja izvođač mora kontrolirati ispravnost geodetskih instrumenata i opreme te, ako je potrebno, provoditi njezina podešavanja u određenim vremenskim intervalima po odobrenju i uz prisustvo nadzornog inženjera.

02100 - 1 Institut IGH, d.d., Zagreb

revizija 0 stranica 1 od 6


POGLAVLJE 02100


D. Prije početka radova obveza je nadzornog inženjera da postavi početnu geodetsku mrežu koja je definirana po tlocrtnom položaju i visini. Takva mreža obuhvaća čitavo područje građenja i mora garantirati točan položaj svakog dijela građevine zasebno. Za iskolčenje pojedinih dijelova građevine izvođač će preuzeti od nadzornog inženjera na odgovarajući način označene referentne točke, uključujući njihove podatke. Navedene referentne točke trebaju biti u neposrednoj blizini gradilišta.

E. Izvođač je obvezan izvršiti sve geodetske radove kojima se na terenu

definira geometrija građevina i po kojima se određuju količine izvedenih radova. Isto tako, izvođač mora kroz čitavo vrijeme građenja o svom trošku čuvati, osiguravati i održavati sve stalne točke i sva iskolčenja koja je preuzeo ili uspostavio. Također je dužnost izvođača da održava čistim sve geodetske oznake, točke, repere itd., te linije dogledanja.

F. Sva potrebna iskolčenja i linije osi građevina moraju biti označena i

osigurana pomoću stalnih točaka i repera. Raspored i učestalost svih stalnih točaka i repera na terenu mora biti u skladu s tehnikom i dinamikom građenja, a odobrava ih nadzorni inženjer. Stalne točke moraju biti trajne, te se izrađuju od odgovarajućih trajnih materijala kao što su bronca ili nehrđajući čelik, usidrenih u beton. Pomoćne geodetske točke trebaju trajati samo za vrijeme građenja, pa se izvode od čeličnih cijevi, čavala, drvenih kolčića, bojanih oznaka i slično. Kontrolne točke koje služe za praćenje deformacija građevine i okolnog tla za vrijeme i nakon građenja moraju biti izvedena na stupovima, uglavnom od armiranog betona. Sve geodetske točke i iskolčenja moraju biti označeni jasnim i trajnim oznakama.

G. Sve geodetske radove mora izvođač vezati na početnu geodetsku mrežu

koju je preuzeo od nadzornog inženjera prije početka radova.

H. Kada smatra potrebnim nadzorni inženjer ima pravo izvršiti kontrolu svih stalnih točaka i svih iskolčenja, kao i pozicija, dimenzija i oblika građevina i njihovih dijelova. Izvođač mora nadzornom inženjeru omogućiti provođenje takvih kontrola i pri tome mu dati svu neophodnu pomoć. Međutim, kontrole koje provodi nadzorni inženjer ne oslobađaju izvođača od potpune odgovornosti za točnost položaja i izvedbe građevina i njihovih dijelova.

I. Prije početka zemljanih radova izvođač mora geodetski snimiti postojeći

teren, tlocrtno i visinski. Zemljani radovi se moraju kontinuirano kontrolirati, posebno kada se mijenjaju visine, linije, nagibi i slično, a sve u skladu s napredovanjem građenja. Po završetku zemljanih radova moraju se kontrolirati položaj i visine nasipa. Svi potrebni terenski geodetski radovi počevši od snimanja postojećeg terena, pa preko snimanja tijekom radova, sve do završnih snimanja gotovih građevina,




POGLAVLJE 02100


mora izvođač obavljati u skladu sa zahtjevima nadzornog inženjera i u njegovu prisustvu.

J. Izvođač je u obvezi voditi sve potrebne terenske knjige, zapisnike i

formulare, te ih redovito dostavljati nadzornom inženjeru na uvid. 1.3 POSTAVLJANJE PROFILA

A. Prije nasipavanja, odnosno iskopa, izvođač je dužan na terenu iskolčiti poprečne profile građevine točno prema poprečnim profilima iz nacrta. Točke u kojima pokosi nasipa sijeku teren treba odrediti računskim putem i prema tome iskolčiti. U tim točkama izvođač mora postaviti pokosne letve kojima se određuje nagib pokosa nasipa. Pokosne letve trebaju imati dimenzije poprečnog presjeka 2,5 x 5 cm. Pričvršćuju se na vertikalne letve poprečnog presjeka dimenzija 5 x 5 cm, zabijene u zemlju.

B. U ovisnosti o uvjetima terena, osobitostima građevine i načinu rada

određuje se razmak poprečnih profila označenih na terenu, a koji ne može biti veći od 50 m ili prema odluci Nadzornog inženjera. Na dijelu gdje se ugrađuju cijevi razmak treba biti 5 m ili prema odluci Nadzornog inženjera.

C. Izvođač može po svom nahođenju provjeriti dodatnim geodetskim

mjerenjima poprečne profile terena i ucrtati ih u izvedbenom projektu u mjerilu tog projekta. Ako se tom prilikom utvrde razlike u odnosu na projekt, izvođač će o tome pismenim putem upoznati nadzornog inženjera. Izmjene poprečnih profila u odnosu na izvedbeni projekt će pismeno potvrditi nadzorni inženjer, što će biti osnova za priznavanje količina izvedenih radova.

D. Utvrdi li se dodatnim geodetskim mjerenjima da morfologija terena

između poprečnih profila znatnije odstupa od izvedbenog projekta, a što bi imalo većeg utjecaja na količine radova, izvođač ima pravo zahtijevati geodetsko snimanje međuprofila. Utvrđene razlike u količinama mora pismeno potvrditi nadzorni inženjer.

1.4 KONTROLA ISKOLČENJA U VRIJEME GRAĐENJA

A. Za čitavo vrijeme građenja mora izvođač stalno kontrolirati ispravnost prethodno izvršenih iskolčenja. Kontrolira se ispravnost iskolčenih osi građevine, osiguranje svih točaka, postavljenih poprečnih profila, repera i poligonskih točaka.




POGLAVLJE 02100


B. Izvođač je u potpunosti odgovoran za očuvanje i zaštitu svih geodetskih iskolčenja, oznaka i osiguranja na području izvođenja radova. U slučajevima kada je došlo do oštećenja ili uništenja pojedinih točaka, njihovih osiguranja, repera, pokosnih letvi itd, obveza je izvođača da odmah o tome obavijesti nadzornog inženjera. U najkraćem roku izvođač mora izvršiti popravak ili obnovu nastalih oštećenja o svom trošku. Nadzorni inženjer će provjeriti svaki takav popravak ili obnovu. U posebnim slučajevima nadzorni inženjer ima pravo ponovno postavljanje uništenih točaka povjeriti i nekom drugom poduzeću i to na trošak izvođača.

C. Svaku eventualnu promjenu projekta mora izvođač provesti na terenu. U

skladu s tim izvođač će izvršiti sva potrebna iskolčenja na postavljenim poprečnim profilima. Sve promjene će izvođač ucrtati u nacrte. Izvođač je u obvezi dati na uvid nadzornom inženjeru sve podatke o iskolčenjima glede promjena u projektu.

1.5 PREDAJA GEODETSKIH TOČAKA PO ZAVRŠETKU RADOVA

A. Izvođač je dužan po završetku građenja, a prije tehničkog prijema građevine, predati nadzornom inženjeru sve geodetske točke. Nadzorni inženjer ima pravo zahtijevati od izvođača da obnovi osi, stacionaže, poligonske točke i repere, te ih ovaj mora zapisnički predati. Osim toga, nadzorni inženjer može od izvođača prije tehničkog prijema zatražiti još i nivelman jednog dijela ili čitave građevine.

1.6 OBRAČUN RADOVA

A. Geodetski radovi se obračunavaju po površini prostora obuhvaćenog radovima (ha).

B. U cijenu rada uključen je cjelokupan geodetski rad opisan u ovoj točki,

kao i svi troškovi materijala i prijevoza vezani uz taj rad. Nadalje, cijena uključuje i troškove geodetskih radova na svim ostalim građevinama među koje spadaju: pomoćne građevine, pomoćne ceste i komunikacije itd. U cijenu se uključuju svi navedeni geodetski radovi koji se izvode od preuzimanja iskolčenja pa do tehničkog prijema građevine.




POGLAVLJE 02100


2. DIO ČIŠĆENJE TERENA 2.1 UKLANJANJE STABALA, GRMLJA, ŠIBLJA, GRAĐVINSKOG OTPADA

2.1.1 OPSEG RADOVA

A. Ovaj rad sadrži vađenje, odvođenje i prikladno odlaganje svega što se nalazi iznad površine prirodnog terena, uključujući i grane koje zadiru u zračni prostor iznad površina određenih za čišćenje. Uklanja se drveće, debla, trupci, grmlje, šiblje, krupni građevinski otpad itd.

2.1.2 OPIS TEHNOLOGIJE IZVOĐENJA RADA A. Uklanjanje stabala, grmlja, šiblja, krupnog otpada i ostalog provodi se na

svim površinama koje su unutar obuhvata građenja. Granice tih površina određene su projektom i Elaboratom o iskolčenju građevine ili ih određuje nadzorni inženjer.

B. U slučajevima kada rušenja stabala i drugoga može ugroziti zdravlje i

živote ljudi ili prouzročiti određene štete, izvođač je dužan provoditi mjere higijensko - tehničke zaštite i sve ostale neophodne mjere kako bi se zaštitili ljudi i imovina.

C. Panjevi se vade u cijelosti, dok se korijenje vadi ako je profila većeg od

8 cm.

D. Krupni građevinski otpad se privremeno skladištiti na dijelu koji odredi sam izvođač i odobri nadzorni inženjer. Otpad se sortira prema vrstama, te se periodički transportirati na za to predviđenu lokaciju (ovisno o vrsti otpada; planirku, reciklažu, odlagalište). Pri transportu treba voditi računa da ne dođe do ispadanja materijala na prometnice.

E. Građevinski otpad koji sadrži čvrsto vezani azbest treba zbrinuti na samoj

lokaciji, koja je već kontamirana s puno većom količinom ove vrste otpada. Ugradnju građevinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest treba provesti uz prskanje vodom, te odmah po polaganju prekrivanje zemljanim slojem debljine min. 20 cm iznad azbestnog otpada (treba se pridržavati mjera zaštite s azbestnim otpadom danim u sklopu ovog projekta). Prije ugradnje, sav građevinski otpad koji sadrži čvrsto vezani azbest privremeno skladištiti na način da ga se upakira u polietilenske vreće debljine najmanje 0.4 mm.

2.1.3 OBRAČUN RADOVA

A. Uklanjanje stabala i panjeva debljine veće od 10 cm obračunava se po (kom) komadu.




POGLAVLJE 02100




B. Uklanjanje grmlja, šiblja, poljoprivrednih kultura i ostalog obračunava se po m2 površine obrasle tom vegetacijom.

2.2 UKLANJANJE GRAĐEVINA

2.2.1 OPSEG RADA

A. Ovaj rad uključuje uklanjanje, vađenje, rastavljanje, skladištenje i odlaganje svih umjetnih objekata, kao što su radionice, napuštene i dotrajale zgrade, kuće, ograde, instalacije izvan funkcije itd.

2.2.2 OPIS TEHNOLOGIJE IZVOĐENJA RADOVA

A. Rušenje objekata visokogradnje izvršiti će izvođač po projektu uklanjanja građevine ili po uputama nadzornog inženjera. Čitav rad se mora obaviti primjenjujući sve potrebne higijensko-zaštitne mjere zbog zaštite života o zdravlja ljudi.

B. Sve poslove na uklanjanju i zbrinjavanju građevinskog otpada koji sadrži čvrsto

vezani azbest mora provesti firma ovlaštena za rad s takvom vrstom otpada, te se treba pridržavat mjera zaštite s azbestnim otpadom danim u sklopu ovog projekta. Potrebno je cijelo vrijeme prskati vodom salonitne ploče i druge azbestne ploča prilikom njihova uklanjanja s krovišta i zidova objekata, te pažljivo demontirati kako ne bi došlo do lomljenja. Pokrovne salonitne ploče ne bacati s krova već ih pažljivo spustiti i složiti. Svako struganje, bušenje, razbijanje, lomljenje ili bilo kakvo drugo obrađivanje proizvoda koji sadrže azbest strogo je zabranjeno. Prilikom rada s otpadom koji sadrži azbest radnici se moraju pridržavati propisanih uvjeta zaštite na radu, te koristiti osobna zaštitna sredstva (maske, rukavice, zaštitna odjeća i dr.).

C. Za materijal koji se može iskoristiti ili oporabiti nadzorni inženjer će odrediti

mjesto privremenog odlaganja. Materijali moraju biti odloženi tako da ne ometaju radove. Izvođač treba očistiti i čuvati materijal do njegove primopredaje ovlaštenoj tvrtki za oporabu i zbrinjavanje materijala, odnosno za danje korištenje.

D. Površine na kojima je bila građevina, te na kojima se je privremenog odlagao

otpad, treba očistiti prije danjih radova. Ove površine treba pregledati nadzorni inženjer prije izvedbe nasipa.

2.2.3 OBRAČUN RADOVA

A. Sav rad opisan u ovoj točki obračunava se po m2 brutto površine svih etaža građevine koja se uklanja. Za ogradu od žice rad se obračunava po m2.


POGLAVLJE 02200

UREĐENJE TEMELJNOG TLA


1. DIO OPĆENITO 1.1 OPSEG RADOVA

Radovi u ovom poglavlju Tehničkih uvjeta uključuju pribavljanje cjelokupne radne snage, materijala i opreme za osposobljavanje sraslog tla da bez štetnih posljedica preuzme opterećenje građevina i svih njihovih elemenata. Dubina do koje se uređuje temeljno tlo je 30 cm, ovisno o vrsti tla. Svrha uređenja tla sastoji se u tome da se u gornjem sloju debljine oko 30 cm postigne određeni stupanj zbijenosti tla. U određenim slučajevima koji ovise o osobitostima tla, ta debljina može biti i veća. Tu spada i uređenje uleknuća, depresija i jama nastalih vađenjem panjeva i korijenja. Uređenje temeljnog tla odnosi se na:

Tlo ispod budućeg nasipa od zemljanog, mješovitog ili kamenog materijala.

1.2 NORME

HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka HRN U.B1.012 Određivanje vlažnosti tla HRN U.B1.014 Određivanje specifične težine tla HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava HRN U.B1.020 Određivanje granice tečenja i valjanja tla HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode

HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče

Nadzorni inženjer može zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.

1.3 ZAŠTITA LJUDI

Izvođač treba isplanirati i izvesti radove tako da spriječi oštećenja postojećih objekata, zaštiti ljude i objekte i da osigura sigurne radne uvjete.

Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagališnim planom zaštite na radu.

Nije dozvoljen iskop tla na dijelu gdje je odložen azbestni otpad, izuzev ukoliko iz određenog razloga isto ne zatraži nadzorni inženjer. U tom slučaju sve radove treba provoditi na način opisan u dijelu projekta – Zaštita na radu s azbestnim otpadom.



POGLAVLJE 02200



2. DIO IZVEDBA 2.1 ZBIJANJE TLA

Temeljno tlo se uređuje nakon što teren pregleda nadzorni inženjer.

Tlo treba prije svega dovesti u stanje vlažnosti koje omogućuje optimalni utrošak energije zbijanja. To se postiže vlaženjem ili sušenjem tla. Tek kada materijal postigne optimalnu vlažnost pristupa se zbijanju.

Stupanj zbijenosti tla treba biti 95 % standardnog Proctora.

Kod uređenja temeljnog tla od nekoherentnih materijala zbijanje se obavlja pretežno vibracijskim sredstvima za zbijanje.

Kod materijala osjetljivih na vodu (koherentno tlo), veliku pažnju treba posvetiti očuvanju temeljnog tla od prekomjernog vlaženja.

Za vrijeme građenja mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla. Prije zbijanja površinu tla treba izravnati. Zbijanje temeljnog tla obavlja se prema odabranoj tehnologiji, odgovarajućim sredstvima za zbijanje, ovisno o vrsti vezanog tla.

Nakon dovršetka uređenja temeljnog tla nadzorni inženjer će izvršiti pregled i dati odobrenje za nasipavanje.

2.2 ZAŠTITA

Izvođač treba organizirati poslove tako da minimalizira prekide za vrijeme nepovoljnog vremena. Radovi će se prekidati za vrijeme velikih kiša po uputama nadzornog inženjera. Nakon pojave velikih kiša, radovi se nastavljaju tek kad se podloga dovoljno osuši da spriječi pojavu stvaranja pretjeranih kolotečina.

U cilju minimaliziranja posljedica oborina na sraslo tlo, površina treba biti napravljena glatko i mora se osigurati prikladna odvodnja zbog velikih oborina kada izvođenje mora biti prekinuto.

Sloj ili slojevi koji su, po mišljenju nadzornog inženjera, uslijed kiše ili zbog nekih drugih razloga pretrpjeli značajnu redukciju gustoće poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti omogućeno sušenje tla, ili njegovo obrađivanje prikladnom opremom, da bi se smanjila vlaga na zahtijevanu razinu, i izvođač takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego što se nastave daljnji radovi.

Površina zbijenog tla treba biti zaštićena od isušivanja pomoću polijevanja ili nekim drugim načinom koji će odobriti nadzorni inženjer.



POGLAVLJE 02200




Vrijeme proteklo od završetka uređenja temeljnog tla pa do nastavka građenja na toj površini mora biti što kraće.

2.3 KONTROLA KVALITETE NA GRADILIŠTU

Uređeno temeljno tlo mora zadovoljavati sljedeće minimalne kriterije:

1. Koherentno tlo - stupanj zbijenosti min. 92 % od standardnog Proctora ili modul stišljivosti kružnom pločom min. 20 MN/m2

2. Nekoherentno tlo - stupanj zbijenosti min. 92 % od standardnog Proctora ili modul stišljivosti kružnom pločom min. 25 MN/m2

Tolerira se da na pet uzastopnih pokusa jedan ne zadovoljava, ali i taj pokus ne smije imati modul stišljivosti manji za više od 10 % od minimalno zahtijevanog.

Ako se navedeni minimalni kriteriji zbijenosti temeljnog tla ne mogu postići ni nakon ponovljenog zbijanja, tada izvođač treba predložiti nadzornom inženjeru novo pogodno rješenje za uređenje tla. Ta rješenja mogu biti sljedeća:

1. Pogodniji način prosušivanja tla od prethodno primijenjenog

2. Pogodniji način vlaženja tla od prethodno primijenjenog

3. Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom

4. Poboljšanje ili ojačanje tla pomoću geotekstila

5. ojačanje tla pomoću polimernih mreža

Nadzorni inženjer mora odobriti najpogodnije rješenje.

Učestalost kontrolnih ispitivanja određuje nadzorni inženjer.


POGLAVLJE 02301

NASIP OD ZEMLJANIH MATERIJALA

02301 - 1

Institut IGH, d.d., Zagreb


A. Radovi u ovom poglavlju Tehničkih uvjeta uključuju pribavljanje cjelokupne radne snage, materijala, opreme i izvođenje svih radova potrebnih za utovar, transport, istovar, nasipavanje u slojevima, razastiranje, po potrebni vlaženje i prosušivanje, planiranje prema dimenzijama i nagibima zadanim u projektu i zbijanje zemljanog materijala nasipa. Osim toga, u ovaj rad spadaju još i kontrolna ispitivanja prema ovim Tehničkim uvjetima, te prema zahtjevima nadzornog inženjera.

1.2 NORME

HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka HRN U.B1.012 Određivanje vlažnosti tla HRN U.B1.014 Određivanje specifične težine tla HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava HRN U.B1.020 Određivanje granice tečenja i valjanja tla HRN U.B1.022 Određivanje promjene zapremine tla HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HRN U.B1.026 Određivanje sadržaja karbonata tla HRN U.B1.028 Ispitivanje direktnog smicanja tla HRN U.B1.029 Ispitivanje smicanja u triaksijalnom aparatu HRN U.B1.030 Određivanje pritisne čvrstoće tla HRN U.B1.032 Određivanje stišljivosti tla HRN U.B1.034 Određivanje koeficijenta vodopropustljivosti HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode HRN U.B1.042 Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče Nadzorni inženjer može po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.

1.3 ZAŠTITA LJUDI I OBJEKATA

A. Izvođač treba isplanirati i izvesti radove tako da spriječi oštećenja postojećih objekata, zaštiti ljude i objekte, i osigura sigurne radne uvjete.

B. Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagališnim planom zaštite na radu.

2. DIO MATERIJAL



POGLAVLJE 02301


02301 - 2


2.1 ZEMLJANI MATERIJAL

A. Zemljani materijal čini koherentno tlo (glina niske i srednje plastičnosti, prah), te njihove mješavine s pijeskom i šljunkom, te nekoherentni materijal (šljunak, pijesak).

B. Sav zemljani materijal treba biti pregleda i prihvaćen od strane nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer može pogledati predviđena područja za dobavu zemljanog materijala.

C. Svi materijali koji se ugrađuju moraju biti inertni, odnosno ne smiju sadržavati bilo kakav zagađen i/ili opasni materijal.

D. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti. Materijali koji se koriste moraju biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih štetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje. Materijal mora imati fizičke karakteristike koje omogućuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje.

E. Ugradnju visokoplastičnih glina na zahtjev izvođača mogu odobriti nadzorni inženjer i projektant. Zahtjev mora sadržavati količine i lokaciju na kojoj se planira ugraditi glina, te specifične karakteristike gline koje zatraže nadzorni inženjer i projektant.

3. DIO IZVEDBA 3.1 ZAŠTITA

A. Izvođač treba organizirati poslove tako da minimalizira prekide za vrijeme nepovoljnog vremena. Radovi će se prekidati za vrijeme loših vremenskih uvjeta (kiša, snijeg, smrzavica itd.), kod neispravnosti ili kvara na strojevima i slično, po uputama nadzornog inženjera. Nakon pojave velikih kiša radovi se nastavljaju tek kad se materijal dovoljno osuši da spriječi pojavu stvaranja pretjeranih kolotečina.

B. Kada tijekom dana prijeti kiša nadzorni inženjer će prema potrebi narediti obustavu daljnjeg nasipavanja. Tada će izvođač isplanirati gornju površinu sloja tako da se osigura oborinska odvodnja.

C. Sloj ili slojevi koji su, po mišljenju nadzornog inženjera, uslijed kiše ili zbog nekih drugih razloga pretrpjeli značajnu redukciju gustoće poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti omogućeno sušenje tla, ili



POGLAVLJE 02301


02301 - 3


njegovo obrađivanje prikladnom opremom, da bi se smanjila vlaga na zahtijevanu razinu, a izvođač takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego što se nastave daljnji radovi.

D. Izvođač treba zaštititi i održavati sav materijal u zadovoljavajućem stanju cijelo vrijeme sve do konačnog završetka radova.

E. U slučajevima prekida građenja, nastavak radova će odobriti nadzorni inženjer.

3.2 PRIPREMA PODLOGE (TEMLJNOG TLA)

A. Podloga treba biti očišćena od vegetacije, humusa i drugih neprikladnih materijala, te pripremljena u skladu s Poglavljem 02200 Uređenje temeljnog tla.

3.3 OPĆI UVJETI ZA IZRADU NASIPA

A. Nakon završene pripreme podloge, te njezinog preuzimanja od strane nadzornog inženjera, započet će se s nasipavanjem i to prema mjerama i dimenzijama danim u projektu i ovim Tehničkim uvjetima.

B. Razgrnuti materijal mora biti jednolike debljine na čitavoj površini koja će se zbijati. Vlažnost razgrnutog materijala, prije valjanja, mora biti u dopuštenim granicama. Ako je materijal previše vlažan ili ako je premale vlažnosti, izvođač će izraditi prijedlog načina pripreme materijala kojim bi se postigla zadovoljavajuća vlažnost i dati ga na uvid i odobrenje nadzornom inženjeru. Prevlažni materijal bi se mogao i prosušivati na mjestu ugradnje tako da ga se nakon razastiranja ne valja odmah.

C. Nasipavanje se mora tako izvoditi da slojevi u uzdužnom smjeru budu horizontalni i tako da se izbjegnu nagli visinski prijelazi među slojevima različite visine, s nagibom pod kojim se još može provesti propisno zbijanje.

D. Visinska razlika između pojedinih slojeva mora pri nasipavanju biti u skladu s vrstom materijala. U slučaju da postoje razlike u visinama pojedinih slojeva, posebna pažnja mora se posvetiti zbijanju materijala u kontaktnim zonama. Ako se ukaže potreba za većim visinskim razlikama između pojedinih slojeva, odluku o tome donosi nadzorni inženjer.

E. Prilikom nasipavanja i zbijanja slojevi moraju imati poprečni nagib od najmanje 2 % kako bi se osiguralo otjecanje oborinskih voda.

F. Zemljani materijali se ugrađuju u slojevima najveće debljine 30 cm za koherentni materijal i 50 cm za nekoherentni materijal, mjereno nakon



POGLAVLJE 02301


02301 - 4


završenog zbijanja sloja. Stroj koji se koristi pri zbijanju zemljanih materijala je valjak sa stopama ili ježi (koherentno tlo), te glatki vibracijski valjak (nekoherentno tlo).

G. Prilikom zbijanja moraju se sredstva za zbijanje kretati jednoliko preko sloja koji se zbija. Broj prijelaza ne smije biti manji od 3 za stroj mase minimalno 12 tona. Pojedine paralelne trake koje se zbijaju moraju se preklapati za najmanje 50 cm.

H. Brzina kretanja stroja pri zbijanju ne smije biti veća od 5 km/h.

I. Kvaliteta i karakteristike materijala koji se ugrađuju u nasip su različite. Zbog toga se u ovim općim tehničkim uvjetima daju minimalni zahtjevi za izradu nasipa (minimalni broj prijelaza, maksimalna brzina kretanja stroja, minimalna težina stroja i sl.), dok se stvarni zahtjevi za izradu nasipa trebaju odrediti na probnim poljima izvedenim na području zahvata. Na osnovu izvedenih probnih polja utvrditi će se u suradnji s nadzornim inženjerom stvarni uvjeti građenja kojih se treba pridržavati pri izvedbi nasipa.

J. Nasipavanje slijedećeg sloja može se započeti tek nakon što nadzorni inženjer ili po njemu ovlaštena osoba pregleda netom završeni sloj i odobri daljnje nasipavanje.

K. Materijal za nasipavanje ne smije se ugraditi na smrznute površine, a niti se u nasip smiju ugraditi snijeg, led ili smrznuti zemljani materijali.

L. Na pokosima treba postići istu zbijenost kao i u tijelu nasipa. To će se postići zbijanjem gotove kosine tijela nasipa.

M. Izvođač snosi svu odgovornost za kvalitetu nasipavanja materijala. Nadalje, izvođač je odgovoran za pravilno izvođenje svih radova na nasipavanju, za pravilno razastiranje materijala u horizontalne slojeve, propisane debljine slojeva, kontrolu pravilnog rasporeda materijala po kvaliteti, kontrolu broja prijelaza sredstva za zbijanje i sve ostalo što je potrebno za postizanje tražene kvalitete rada. Izvođač će provoditi na radilištu sve odluke i naređenja koja nadzorni inženjer ili po njemu ovlaštena osoba budu davali u cilju postizanja kvalitete i realizacije propisanih tehničkih uvjeta.

N. Izvođač je dužan čuvati sve ugrađene repere i ostalu opremu za opažanje

od oštećenja prilikom izvođenja radova. Ako dođe do oštećenja, ista će biti popravljena o trošku Izvođača. Isto tako Izvođač je odgovoran za sigurnu i neometanu upotrebu navedene opreme.



POGLAVLJE 02301


02301 - 5


3.4 UVJETI GRAĐENJA

A. Vlažnost materijala koji se ugrađuje mora biti unutar sljedećih granica:

W = Wopt + 3 % za koherentni materijal W = Wopt + 2 % za nekoherentni materijal

B. Prilikom ugradnje mora materijal biti dobro zbijen i to kako odredi nadzorni inženjer. Prema ovim tehničkim uvjetima zbijenost nasipa za sve materijale treba biti najmanje 95% standardnog Proctora.

3.5 KONTROLA KVALITETE IZVEDBE

A. Kontrola kvalitete ugrađenih materijala i njihova zbijanja vršiti će se vađenjem uzoraka i laboratorijskim ispitivanjima, te kontrolnim ispitivanjima na terenu. Mjesta uzimanja uzoraka iz istog sloja treba vršiti s određeni pomakom, tako da uzorci ne budu uzimani u istom profilu.

B. Potrebno je dokazati da su slojevi različitih materijala nasipa izvedeni s odgovarajućom zbijenošću. Treba potvrditi da je postignuta zbijenost 95% standardnog Proctora ili da je zbijenost kružnom pločom R=300 mm slijedeća:

koherentni materijal - modul stišljivosti Ms = 20 MN/m2 nekoherentni materijal - modul stišljivosti Ms = 25 MN/m2

Stupanj zbijenosti se kontrolira na svakih 2000 m3 ugrađenog materijala.

C. Za kontrolu ugrađenog materijala treba provesti laboratorijska ispitivanja uz sljedeću učestalost:

1. Atterbergove granice plastičnosti Atterbergove granice plastičnosti se kontroliraju na svakih 5000 m3.



POGLAVLJE 02301


02301 - 6


2. Granulometrijski sastav Granulometrijski sastav ugrađenog materijala se kontrolira na svakih 5000 m3.

3. Optimalna vlažnost i gustoća po Proctoru Pokuse standardnog Proctora i vlažnosti treba izvesti na svakim 2000 m3 ugrađenog materijala. U pet uzastopnih pokusa vlažnost smije odstupiti u dva pokusa, ali ne više od 2% od zadanih granica.

D. Izvođač treba upozoriti nadzornog inženjera prije nego što poduzme

terenska ispitivanja, kako bi omogućio nadzornom inženjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se sačuvati na gradilištu za vrijeme građenja.

E. Kada se saznaju rezultati testiranja izvođač treba obavijestiti nadzornog inženjera ukoliko se pojave neki nedostaci u materijalu ili izvedbi. Nedostatke treba ukloniti izvođač, bez dodatnih troškova investitora. Ispravljanje nedostataka uključuje kompletno odstranjivanje dijelova ugrađenog materijala, ukoliko tako odredi nadzorni inženjer.

F. Tijekom građenja nasipa moraju se kontrolirati njegove dimenzije, kako bi se rad izvršio prema dimenzijama iz projekta. Geodetska kontrola se provodi na najmanje svakih 20 m visine izgrađenog nasipa i na završnom sloju. Svaka odstupanja veća od + 10 cm na završnom sloju mora izvođač popraviti.

G. Dodatna laboratorijska ispitivanja provode se na zahtjev nadzornog inženjera, a mogu obuhvaćati ispitivanja uzoraka tla u geomehaničkom laboratoriju koja se odnose na stupanj zbijenosti, ispitivanje vlažnosti, klasifikaciju tla, zapreminsku težine tla i stalo.

H. Nagibi izvedenih pokosa nasipa se također kontroliraju tijekom građenja. U slučaju da izvedeni pokosi odstupaju od projektom predviđenih, izvođač će ih popraviti. Popravak previše strmih pokosa mora se izvesti tako da se prethodno izvrši zasijecanje nasipa u formi stepenica potrebnih dimenzija i na tako pripremljenim površinama izvede nasip. Zbijenost takvog naknadno izvedenog dijela nasipa mora u svemu zadovoljavati tražene kriterije zbijenosti, a spojevi ne smiju utjecati na stabilnost nasipa.



POGLAVLJE 02301


02301 - 7

Institut IGH, d.d., Zagreb revizija 0

stranica 7 od 7

3.6 OBRAČUN RADOVA

A. Plaćanje ovih radova izvršiti će se prema količini ugrađenog materijala u m3, prema izmjerama na terenu odobrenim od strane nadzornog inženjera, te prema jediničnim cijenama danim u troškovniku. Cijena obuhvaća utovar, transport, istovar, nasipavanje, razastiranje, vlaženje ili prosušivanje, planiranje, zbijanje, kontrolna ispitivanja i ostale radove navedene u ovim tehničkim uvjetima. Promjena debljine slojeva i broja prijelaza stroja ne utječu na promjenu jedinične cijene dane u troškovniku.


POGLAVLJE 02302

NASIP OD MJEŠOVITIH MATERIJALA

02302 - 1



A. Radovi u ovom poglavlju Tehničkih uvjeta uključuju pribavljanje cjelokupne radne snage, materijala, opreme i izvođenje svih radova potrebnih za utovar, transport, istovar, nasipavanje u slojevima, razastiranje, po potrebni vlaženje i prosušivanje, planiranje prema dimenzijama i nagibima zadanim u projektu i zbijanje mješovitog materijala nasipa. Osim toga, u ovaj rad spadaju još i kontrolna ispitivanja prema ovim Tehničkim uvjetima, te prema zahtjevima nadzornog inženjera.

1.2 NORME

HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka HRN U.B1.012 Određivanje vlažnosti tla HRN U.B1.014 Određivanje specifične težine tla HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode

HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče

Nadzorni inženjer može po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.




2. DIO MATERIJAL 2.1 MJEŠOVITI MATERIJAL

A. Mješoviti materijal: Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci, zaglinjene



POGLAVLJE 02302


02302 - 2


kamene drobine, trošne stijene - škriljci, lapor, flišni materijali i slično, tj. materijali koji su manje osjetljivi na djelovanje vode (većina materijala iskopne kategorije B i dio materijala iskopne kategorije C).

B. Mješoviti materijal je definiran kao ne-organski, čvrst i trajan materijal.

C. Sav mješoviti materijal treba biti pregleda i prihvaćen od strane nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer može pogledati predviđena područja za dobavu mješovitog materijala.

D. Svi materijali koji se ugrađuju moraju biti inertni, odnosno ne smiju sadržavati bilo kakav zagađen i/ili opasni materijal.

E. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti. Materijali koji se koriste moraju biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih štetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje. Isto tako materijal ne smije sadržavati dijelove kamena ili šljunak veće od stotinu (100) mm u promjeru. Materijal mora imati fizičke karakteristike koje omogućuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje.




C. Sloj ili slojevi koji su, po mišljenju nadzornog inženjera, uslijed kiše ili zbog nekih drugih razloga pretrpjeli značajnu redukciju gustoće poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti omogućeno sušenje tla, ili njegovo obrađivanje prikladnom opremom, da bi se smanjila vlaga na zahtijevanu razinu, a izvođač takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego što se nastave daljnji radovi.



POGLAVLJE 02302


02302 - 3


D. Izvođač treba zaštititi i održavati sav materijal u zadovoljavajućem stanju cijelo vrijeme sve do konačnog završetka radova.

E. U slučajevima prekida građenja, nastavak radova će odobriti nadzorni inženjer.





B. Razgrnuti materijal mora biti jednolike debljine na čitavoj površini koja će se zbijati. Vlažnost razgrnutog materijala, prije valjanja, mora biti u dopuštenim granicama. Ako je materijal previše vlažan ili ako je premale vlažnosti, izvođač će izraditi prijedlog načina pripreme materijala kojim bi se postigla zadovoljavajuća vlažnost i dati ga na uvid i odobrenje nadzornom inženjeru. Prevlažni materijal bi se mogao i prosušivati na mjestu ugradnje tako da ga se nakon razastiranja ne valja odmah.

C. Nasipavanje se mora tako izvoditi da slojevi u uzdužnom smjeru budu horizontalni i tako da se izbjegnu nagli visinski prijelazi među slojevima različite visine, s nagibom pod kojim se još može provesti propisno zbijanje. Rasprostiranje materijala u horizontalne slojeve jednake debljine vrši se pomoću buldozera ili drugih prikladnih sredstava.



F. Mješoviti materijali se ugrađuju u slojevima orijentacijske debljine od 30 do 60 cm, a stvarna maksimalna debljina razgrnutog sloja nasipa



POGLAVLJE 02302


02302 - 4


određuje se na pokusnoj dionici. Strojevi koji se koristi pri zbijanju mješovitih materijala su vibracijski valjci.

G. Prilikom zbijanja moraju se sredstva za zbijanje kretati jednoliko preko sloja koji se zbija. Broj prijelaza ne smije biti manji od 3 za stroj mase minimalno 12 tona. Pojedine paralelne trake koje se zbijaju moraju se preklapati za najmanje 50 cm.

H. Brzina kretanja stroja pri zbijanju ne smije biti veća od 5 km/h.

I. Kvaliteta i karakteristike materijala koji se ugrađuju u nasip su različite. Zbog toga se u ovim općim tehničkim uvjetima daju minimalni zahtjevi za izradu nasipa (minimalni broj prijelaza, maksimalna brzina kretanja stroja, minimalna težina stroja i sl.), dok se stvarni zahtjevi za izradu nasipa trebaju odrediti na probnim poljima izvedenim na području zahvata. Na osnovu izvedenih probnih polja utvrditi će se u suradnji s nadzornim inženjerom stvarni uvjeti građenja kojih se treba pridržavati pri izvedbi nasipa.

J. Nasipavanje slijedećeg sloja može se započeti tek nakon što nadzorni inženjer ili po njemu ovlaštena osoba pregleda netom završeni sloj i odobri daljnje nasipavanje.

K. Materijal za nasipavanje ne smije se ugraditi na smrznute površine, a niti se u nasip smiju ugraditi snijeg, led ili smrznuti zemljani materijali.

L. Na pokosima treba postići istu zbijenost kao i u tijelu nasipa. To će se postići zbijanjem gotove kosine tijela nasipa.

M. Izvođač snosi svu odgovornost za kvalitetu nasipavanja materijala. Nadalje, izvođač je odgovoran za pravilno izvođenje svih radova na nasipavanju, za pravilno razastiranje materijala u horizontalne slojeve, propisane debljine slojeva, kontrolu pravilnog rasporeda materijala po kvaliteti, kontrolu broja prijelaza sredstva za zbijanje i sve ostalo što je potrebno za postizanje tražene kvalitete rada. Izvođač će provoditi na radilištu sve odluke i naređenja koja nadzorni inženjer, ili po njemu ovlaštena osoba, budu davali u cilju postizanja kvalitete i realizacije propisanih tehničkih uvjeta.

N. Izvođač je dužan čuvati sve ugrađene repere i ostalu opremu za opažanje od oštećenja prilikom izvođenja radova. Ako dođe do oštećenja, ista će biti popravljena o trošku Izvođača. Isto tako Izvođač je odgovoran za sigurnu i neometanu upotrebu navedene opreme.



POGLAVLJE 02302


02302 - 5



A. Vlažnost mješovitog materijala koji se ugrađuje mora biti unutar sljedećih granica:

W = Wopt + 2

B. Prilikom ugradnje mora materijal biti dobro zbijen i to kako odredi nadzorni inženjer. Prema ovim tehničkim uvjetima zbijenost nasipa modul stišljivosti mora iznositi minimalno Ms=35 MN/m2 mjereno kružnom pločom R=300 mm.

3.5 GRANULOMETRIJA

A. Mješoviti materijal koji se ugrađuje mora zadovoljiti sljedeći uvjet:

Granulacija materijala mora biti takva da je koeficijent nejednolikosti

CU = 910

60 >dd

B. Ako se koeficijent nejednolikosti ne može odrediti ili nije realan, pogodnost materijala se mora odrediti na praktičan način, tj. na pokusnoj dionici.



B. Potrebno je dokazati da su slojevi različitih materijala nasipa izvedeni s odgovarajućom zbijenošću. Treba potvrditi da je postignuta zbijenost kružnom pločom R=300 mm slijedeća:

modul stišljivosti Ms = 35 MN/m2



1. Granulometrijski sastav



POGLAVLJE 02302


02302 - 6


Granulometrijski sastav ugrađenog materijala se kontrolira na svakih 5000 m3.

2. Optimalna vlažnost i gustoća po Proctoru Pokuse standardnog Proctora i vlažnosti treba izvesti na svakim 2000 m3 ugrađenog materijala. U pet uzastopnih pokusa vlažnost smije odstupiti u dva pokusa, ali ne više od 3% od zadanih granica.

D. Izvođač treba upozoriti nadzornog inženjera prije nego što poduzme

terenska ispitivanja, kako bi omogućio nadzornom inženjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se sačuvati na gradilištu za vrijeme građenja.



G. Dodatna laboratorijska ispitivanja provode se na zahtjev nadzornog inženjera, a mogu obuhvaćati ispitivanja uzoraka tla u geomehaničkom laboratoriju koja se odnose na stupanj zbijenosti, ispitivanje vlažnosti, klasifikaciju tla, zapreminsku težine tla i stalo.

H. Nagibi izvedenih pokosa nasipa se također kontroliraju tijekom građenja. U slučaju da izvedeni pokosi odstupaju od projektom predviđenih, izvođač će ih popraviti. Popravak previše strmih pokosa mora se izvesti tako da se prethodno izvrši zasijecanje nasipa u formi stepenica potrebnih dimenzija i na tako pripremljenim površinama izvede nasip. Zbijenost takvog naknadno izvedenog dijela nasipa mora u svemu zadovoljavati tražene kriterije zbijenosti, a spojevi ne smiju utjecati na stabilnost nasipa.



POGLAVLJE 02302


02302 - 7


stranica 7 od 7

3.7 OBRAČUN RADOVA



POGLAVLJE 02303

NASIP OD KAMENIH MATERIJALA

02303 - 1



A. Radovi u ovom poglavlju Tehničkih uvjeta uključuju pribavljanje cjelokupne radne snage, materijala, opreme i izvođenje svih radova potrebnih za utovar, transport, istovar, nasipavanje u slojevima, razastiranje, reguliranje vlage, planiranje prema dimenzijama i nagibima zadanim u projektu i zbijanje kamenog materijala nasipa. Osim toga, u ovaj rad spadaju još i kontrolna ispitivanja prema ovim Tehničkim uvjetima, te prema zahtjevima nadzornog inženjera.

1.2 NORME

HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka HRN U.B1.014 Određivanje specifične težine tla HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla

HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče Nadzorni inženjer može po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.




2. DIO MATERIJAL 2.1 KAMENI MATERIJAL

A. Mješoviti materijal: Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci, zaglinjene kamene drobine, trošne stijene - škriljci, lapor, flišni materijali i slično,



POGLAVLJE 02303


02303 - 2


tj. materijali koji su manje osjetljivi na djelovanje vode (većina materijala iskopne kategorije B i dio materijala iskopne kategorije C).

B. Kameni materijal je definiran kao ne-organski, čvrst i trajan materijal.

C. Sav kameni materijal treba biti pregleda i prihvaćen od strane nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer može pogledati predviđena područja za dobavu kamenog materijala.


E. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti. Materijali koji se koriste moraju biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih štetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje. Isto tako materijal ne smije sadržavati dijelove kamena veće od dvijestotine (200) mm u promjeru. Materijal mora imati fizičke karakteristike koje omogućuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuti materijal se trebaju ukloniti prije ugradnje.




C. Izvođač treba zaštititi i održavati sav materijal u zadovoljavajućem stanju cijelo vrijeme sve do konačnog završetka radova.

D. U slučajevima prekida građenja, nastavak radova će odobriti nadzorni inženjer.




POGLAVLJE 02303


02303 - 3





B. Ugradnja materijala treba se izvesti tako da se postigne homogenost i da materijal bude bez horizontalnih stratifikacija i bez leća i džepova materijala koji ne zadovoljavaju zahtjeve ovog poglavlja Tehničkih uvjeta.

C. Nasipavanje se mora tako izvoditi da slojevi u uzdužnom smjeru budu horizontalni i tako da se izbjegnu nagli visinski prijelazi među slojevima različite visine, s nagibom pod kojim se još može provesti propisno zbijanje. Rasprostiranje materijala u horizontalne slojeve jednake debljine vrši se pomoću buldozera ili drugih prikladnih sredstava.



F. Kameni materijali se ugrađuju u slojevima orijentacijske debljine od 30 do 60 cm, a stvarna maksimalna debljina razgrnutog sloja nasipa određuje se na pokusnoj dionici. Strojevi koji se koristi pri zbijanju kamenih materijala su vibracijski valjci.

G. Kvaliteta i karakteristike materijala koji se ugrađuju u nasip su različite. Minimalni broj prijelaza, maksimalna brzina kretanja stroja, minimalna težina stroja i sl. trebaju se odrediti na probnim poljima izvedenim na području zahvata. Na osnovu izvedenih probnih polja utvrditi će se u suradnji s nadzornim inženjerom uvjeti građenja kojih se treba pridržavati pri izvedbi nasipa.

H. Nasipavanje slijedećeg sloja može se započeti tek nakon što nadzorni inženjer ili po njemu ovlaštena osoba pregleda netom završeni sloj i odobri daljnje nasipavanje.



POGLAVLJE 02303


02303 - 4


I. Materijal za nasipavanje ne smije se ugraditi na smrznute površine, a niti se u nasip smiju ugraditi snijeg, led ili smrznuti zemljani materijali.

J. Na pokosima treba postići istu zbijenost kao i u tijelu nasipa. To će se postići zbijanjem gotove kosine tijela nasipa.

K. Izvođač snosi svu odgovornost za kvalitetu nasipavanja materijala. Nadalje, izvođač je odgovoran za pravilno izvođenje svih radova na nasipavanju, za pravilno razastiranje materijala u horizontalne slojeve, propisane debljine slojeva, kontrolu pravilnog rasporeda materijala po kvaliteti, kontrolu broja prijelaza sredstva za zbijanje i sve ostalo što je potrebno za postizanje tražene kvalitete rada. Izvođač će provoditi na radilištu sve odluke i naređenja koja nadzorni inženjer, ili po njemu ovlaštena osoba, budu davali u cilju postizanja kvalitete i realizacije propisanih tehničkih uvjeta.

L. Izvođač je dužan čuvati sve ugrađene repere i ostalu opremu za opažanje od oštećenja prilikom izvođenja radova. Ako dođe do oštećenja, ista će biti popravljena o trošku Izvođača. Isto tako Izvođač je odgovoran za sigurnu i neometanu upotrebu navedene opreme.


A. Prilikom ugradnje mora materijal biti dobro zbijen i to kako odredi nadzorni inženjer. Prema ovim tehničkim uvjetima zbijenost nasipa za sve materijale treba iznositi minimalno Ms=35 MN/m2 mjereno kružnom pločom R=300 mm modul stišljivosti.

3.5 GRANULOMETRIJA

A. Kameni materijal koji se ugrađuje mora zadovoljiti sljedeći uvjet:

Granulacija materijala mora biti takva da je koeficijent nejednolikosti

CU = 510

60 >dd

B. Ako se koeficijent nejednolikosti ne može odrediti ili nije realan, pogodnost materijala se mora odrediti na praktičan način, tj. na pokusnoj dionici.




POGLAVLJE 02303


02303 - 5



B. Potrebno je dokazati da su slojevi različitih materijala nasipa izvedeni s odgovarajućom zbijenošću. Treba potvrditi da je postignuta zbijenost kružnom pločom R=300 mm slijedeća:

modul stišljivosti Ms = 35 MN/m2




D. Izvođač treba upozoriti nadzornog inženjera prije nego što poduzme terenska ispitivanja, kako bi omogućio nadzornom inženjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se sačuvati na gradilištu za vrijeme građenja.



G. Dodatna laboratorijska ispitivanja provode se na zahtjev nadzornog inženjera, a mogu obuhvaćati ispitivanja uzoraka tla u geomehaničkom laboratoriju koja se odnose na stupanj zbijenosti, klasifikaciju tla, zapreminsku težine tla i stalo.

H. Nagibi izvedenih pokosa nasipa se također kontroliraju tijekom građenja. U slučaju da izvedeni pokosi odstupaju od projektom predviđenih, izvođač će ih popraviti. Popravak previše strmih pokosa mora se izvesti



POGLAVLJE 02303


02303 - 6


stranica 6 od 6

tako da se prethodno izvrši zasijecanje nasipa u formi stepenica potrebnih dimenzija i na tako pripremljenim površinama izvede nasip. Zbijenost takvog naknadno izvedenog dijela nasipa mora u svemu zadovoljavati tražene kriterije zbijenosti, a spojevi ne smiju utjecati na stabilnost nasipa.

3.7 OBRAČUN RADOVA



POGLAVLJE 02311

POSTELJICA OD ZEMLJANIH MATERIJALA

02311 - 1



A. Radovi u ovom poglavlju Tehničkih uvjeta podrazumijevaju zadnji sloj nasipa koji čini podlogu kolničke konstrukcije, te zadnji sloj na ravnim dijelovima (platoima) saniranog terena. Osim toga, u ovaj rad spadaju još i kontrolna ispitivanja prema ovim Tehničkim uvjetima, te prema zahtjevima nadzornog inženjera.

1.2 NORME

HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka HRN U.B1.012 Određivanje vlažnosti tla HRN U.B1.014 Određivanje specifične težine tla HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava HRN U.B1.020 Određivanje granice tečenja i valjanja tla HRN U.B1.022 Određivanje promjene zapremine tla HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HRN U.B1.026 Određivanje sadržaja karbonata tla HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode HRN U.B1.042 Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče HRN U.E8.010 Nosivost i ravnost na nivou posteljice Nadzorni inženjer može po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.






POGLAVLJE 02311


02311 - 2


2. DIO MATERIJAL 2.1 ZEMLJANI MATERIJAL

A. Koherentni materijal koji se koristi za izradu posteljice moraju zadovoljiti slijedeće minimalne uvjete:

− granica tečenja wl manja od 40% − indeks plastičnosti Ip manji od 20% − težina tla u suhom stanju, zbijenog na 100% Proctora ne smije

biti manja od 1.65 kn/m3 − bubrenje manje od 3% nakon četiri dana u potapanju u vodi − prilikom izvedbe posteljice ne smije se odstupati od optimalne

vlage za više od 2%

B. Nekoherentni materijal koji se koristi za izradu posteljice moraju zadovoljiti slijedeće minimalne uvjete:

− najveće zrno promjera 75 mm − zrna promjera većeg od 60 mm smiju činiti najviše 10% ukupne

mase materijala − koeficijent jednolikosti Cu veći od 9 − vlažnost ne smije odstupati za više od 2%

C. Kod izrade posteljice ugrađuje se materijal kojemu je prethodno korigirana vlažnost na potrebnu.


E. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti. Materijali koji se koriste moraju biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih štetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje. Materijal mora imati fizičke karakteristike koje omogućuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje.


A. Izvođač treba organizirati poslove tako da minimalizira prekide za vrijeme nepovoljnog vremena. Radovi će se prekidati za vrijeme loših



POGLAVLJE 02311


02311 - 3


vremenskih uvjeta (kiša, snijeg, smrzavica itd.), kod neispravnosti ili kvara na strojevima i slično, po uputama nadzornog inženjera. Nakon pojave velikih kiša radovi se nastavljaju tek kad se materijal dovoljno osuši da spriječi pojavu stvaranja pretjeranih kolotečina.

B. Sloj koji je po mišljenju nadzornog inženjera uslijed kiše ili zbog nekih drugih razloga pretrpjeli značajnu redukciju gustoće poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti omogućeno sušenje tla, ili njegovo obrađivanje prikladnom opremom, da bi se smanjila vlaga na zahtijevanu razinu, a izvođač takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego što se nastave daljnji radovi.



3.2 OPĆI UVJETI ZA IZRADU POSTELJICE

A. Nakon završene pripreme podloge, te njezinog preuzimanja od strane nadzornog inženjera, započet će se s izradom posteljice, i to prema mjerama i dimenzijama danim u projektu i ovim Tehničkim uvjetima.

B. Posteljice treba izvesti na takav način da kvaliteta materijala i njegova zbijenost bude ujednačena. U slučajevima kada je posteljica duže vrijeme otkrivena, izvođač radova mora prije nastavka radova dokazati njezinu kvalitetu odgovarajućim kontrolnim ispitivanjima i po potrebi izvesti dodatne radove da bi se posteljica dovela na traženi nivo kvalitete.

C. Po završetku posteljice, a prije nastavka radova, izvođač mora sva kontrolna ispitivanja kojima dokazuje kvalitetu izveden posteljice dati nadzornom inženjeru na uvid i tek po njegovom odobrenju može nastaviti s planiranim radovima.



B. Potrebno je dokazati da su slojevi različitih materijala nasipa izvedeni s odgovarajućom zbijenošću. Treba potvrditi da je postignuta zbijenost



POGLAVLJE 02311


02311 - 4


100% standardnog Proctora. Tolerira se da u pet uzastopnih ispitivanja jedan pokus ne zadovoljava, ali s time da stupanj zbijenosti za taj pokus nije manji od 95% standardnog Proctora. Umjesto kontrole postignute zbijenosti prema Proctoru, može se na zbijenost kontrolirati kružnom pločom R=300 mm slijedeća:

koherentni materijal - modul stišljivosti Ms = 30 MN/m2 nekoherentni materijal - modul stišljivosti Ms = 35 MN/m2

Tolerira se da na četiri uzastopna pokusa jedan ne zadovoljava, ali i taj pokus ne smije imati modul stišljivosti manji za više od 10% od minimalnog zahtijevanog. Stupanj zbijenosti se kontrolira na svakih 200 m3 ugrađenog materijala.

C. Za kontrolu ugrađenog materijala treba provesti laboratorijska ispitivanja uz sljedeću učestalost: 1. Atterbergove granice plastičnosti

Atterbergove granice plastičnosti se kontroliraju na svakih 200 m3.


3. Optimalna vlažnost i gustoća po Proctoru Pokuse standardnog Proctora i vlage treba izvesti na svakim 200 m3 ugrađenog materijala. U pet uzastopnih pokusa vlažnost smije odstupiti u dva pokusa, ali ne više od 2% od zadanih granica.

D. Odstupanje kote planuma posteljice od projektirane smije biti najviše

2 cm. Kontrola se provodi nivelmanskim snimanjem o čemu se izrađuje zapisnik. Ravnost posteljice se kontrolira pomoću letve dužine 4.0 m, u svim smjerovima (uzdužno, poprečno i dijagonalno). Udubljenja i izbočenja ne smiju biti veća od 3 cm. Kontrola se provodi na svakih 100 m, a prema potrebi i gušće.

E. Izvođač treba upozoriti nadzornog inženjera prije nego što poduzme terenska ispitivanja, kako bi omogućio nadzornom inženjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se sačuvati na gradilištu za vrijeme građenja.

F. Kada se saznaju rezultati testiranja izvođač treba obavijestiti nadzornog inženjera ukoliko se pojave neki nedostaci u materijalu ili izvedbi. Nedostatke treba ukloniti izvođač, bez dodatnih troškova investitora. Ispravljanje nedostataka uključuje kompletno odstranjivanje dijelova ugrađenog materijala, ukoliko tako odredi nadzorni inženjer.



POGLAVLJE 02311


02311 - 5


stranica 5 od 5

3.4 OBRAČUN RADOVA

A. Rad se obračunava po m2 stvarno uređene posteljice. U obračun se uključuje sav izvršen rad, a prema opisu potrebnih radova iznesenih u ovoj točki. Obračun se provodi prema projektu, a po odluci nadzornog inženjera može se provesti prema izmjerama na terenu.

B. Kada je projektom određeno da se uređenje posteljice uključuje u izradu nasipa, tada izvođač nema pravo na posebnu naplatu za njezino uređenje.


POGLAVLJE 02312

POSTELJICA OD MJEŠOVITIH I KAMENIH MATERIJALA

02312 - 1



A. Radovi u ovom poglavlju Tehničkih uvjeta podrazumijevaju zadnji sloj nasipa koji čini podlogu kolničke konstrukcije, te zadnji sloj na ravnim dijelovima (platoima) saniranog terena. Osim toga, u ovaj rad spadaju još i kontrolna ispitivanja prema ovim Tehničkim uvjetima, te prema zahtjevima nadzornog inženjera.

1.2 NORME

HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka HRN U.B1.012 Određivanje vlažnosti tla HRN U.B1.014 Određivanje specifične težine tla HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode

HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče HRN U.E8.010 Nosivost i ravnost na nivou posteljice Nadzorni inženjer može po potrebi zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja.




2. DIO MATERIJAL 2.1 MATERIJAL

A. Kameni i mješoviti materijal koji se koristi za izradu posteljice moraju zadovoljiti slijedeće minimalne uvjete:

− najveće zrno promjera 75 mm



POGLAVLJE 02312


02312 - 2


− zrna promjera većeg od 60 mm smiju činiti najviše 10% ukupne mase materijala

− koeficijent jednolikosti Cu veći od 9 − vlažnost ne smije odstupati za više od 2%

B. Kod izrade posteljice ugrađuje se materijal kojemu je prethodno korigirana vlažnost na potrebnu.

C. Svi materijali koji se ugrađuju moraju biti inertni, odnosno ne smiju sadržavati bilo kakav zagađen i/ili opasni materijal.

D. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti. Materijali koji se koriste moraju biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih štetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Snijeg, led i smrznuto tlo se trebaju ukloniti prije ugradnje. Materijal mora imati fizičke karakteristike koje omogućuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti prije ugradnje.



B. Sloj koji je po mišljenju nadzornog inženjera uslijed kiše ili zbog nekih drugih razloga pretrpjeli značajnu redukciju gustoće poslije zbijanja, moraju se ukloniti i mora biti omogućeno sušenje tla, ili njegovo obrađivanje prikladnom opremom, da bi se smanjila vlaga na zahtijevanu razinu, a izvođač takvo tlo treba ponovno zbiti prije nego što se nastave daljnji radovi.





POGLAVLJE 02312


02312 - 3


3.2 OPĆI UVJETI ZA IZRADU POSTELJICE

A. Nakon završene pripreme podloge, te njezinog preuzimanja od strane nadzornog inženjera, započet će se s izradom posteljice, i to prema mjerama i dimenzijama danim u projektu i ovim Tehničkim uvjetima.

B. Posteljice treba izvesti na takav način da kvaliteta materijala i njegova zbijenost bude ujednačena. U slučajevima kada je posteljica duže vrijeme otkrivena, izvođač radova mora prije nastavka radova dokazati njezinu kvalitetu odgovarajućim kontrolnim ispitivanjima i po potrebi izvesti dodatne radove da bi se posteljica dovela na traženi nivo kvalitete.

C. Po završetku posteljice, a prije nastavka radova, izvođač mora sva kontrolna ispitivanja kojima dokazuje kvalitetu izveden posteljice dati nadzornom inženjeru na uvid i tek po njegovom odobrenju može nastaviti s planiranim radovima.



B. Potrebno je dokazati da su slojevi različitih materijala nasipa izvedeni s odgovarajućom zbijenošću. Treba potvrditi da je postignuta zbijenost 100% standardnog Proctora. Tolerira se da u pet uzastopnih ispitivanja jedan pokus ne zadovoljava, ali s time da stupanj zbijenosti za taj pokus nije manji od 95% standardnog Proctora. Umjesto kontrole postignute zbijenosti prema Proctoru, može se na zbijenost kontrolirati kružnom pločom R=300 mm slijedeća:

modul stišljivosti Ms = 40 MN/m2 Tolerira se da na četiri uzastopna pokusa jedan ne zadovoljava, ali i taj pokus ne smije imati modul stišljivosti manji za više od 10% od minimalnog zahtijevanog. Stupanj zbijenosti se kontrolira na svakih 200 m3 ugrađenog materijala.

C. Za kontrolu ugrađenog materijala treba provesti laboratorijska ispitivanja uz sljedeću učestalost: 1. Granulometrijski sastav

Granulometrijski sastav ugrađenog materijala se kontrolira na svakih 500 m3.

2. Optimalna vlažnost i gustoća po Proctoru



POGLAVLJE 02312


02312 - 4


stranica 4 od 4

Pokuse standardnog Proctora i vlage treba izvesti na svakim 200 m3 ugrađenog materijala. U pet uzastopnih pokusa vlažnost smije odstupiti u dva pokusa, ali ne više od 2% od zadanih granica.

D. Odstupanje kote planuma posteljice od projektirane smije biti najviše

2 cm. Kontrola se provodi nivelmanskim snimanjem o čemu se izrađuje zapisnik. Ravnost posteljice se kontrolira pomoću letve dužine 4.0 m, u svim smjerovima (uzdužno, poprečno i dijagonalno). Udubljenja i izbočenja ne smiju biti veća od 3 cm. Kontrola se provodi na svakih 100 m, a prema potrebi i gušće.

E. Izvođač treba upozoriti nadzornog inženjera prije nego što poduzme terenska ispitivanja, kako bi omogućio nadzornom inženjeru da prisustvuje samom ispitivanju. Rezultati testiranja, kao i oznake lokacije na kojima su provedena, trebaju se sačuvati na gradilištu za vrijeme građenja.

F. Kada se saznaju rezultati testiranja izvođač treba obavijestiti nadzornog inženjera ukoliko se pojave neki nedostaci u materijalu ili izvedbi. Nedostatke treba ukloniti izvođač, bez dodatnih troškova investitora. Ispravljanje nedostataka uključuje kompletno odstranjivanje dijelova ugrađenog materijala, ukoliko tako odredi nadzorni inženjer.

3.4 OBRAČUN RADOVA

A. Rad se obračunava po m2 stvarno uređene posteljice. U obračun se uključuje sav izvršen rad, a prema opisu potrebnih radova iznesenih u ovoj točki. Obračun se provodi prema projektu, a po odluci nadzornog inženjera može se provesti prema izmjerama na terenu.

B. Kada je projektom određeno da se uređenje posteljice uključuje u izradu nasipa, tada izvođač nema pravo na posebnu naplatu za njezino uređenje.


POGLAVLJE 02400

BILJNI MATERIJAL

02400-1


stranica 1 od 1

1. Po odobrenoj kvaliteti izvršenih pripremnih i zemljanih radova na budućim zelenim

površinama vrši se sadnja materijalom čiju su kvalitetu prethodno potvrdili nadzorni

inženjer i projektant.

2. Suglasnost za sadnju odobrenog materijala unosi se u građevinski dnevnik. Sav biljni

materijal mora imati potvrde o zdravstvenom stanju i garanciju o vrsti i sorti.

Eventualne izmjene vrsta ili uzrasta mogu se izvršiti isključivo uz suglasnost

projektanta i suglasnosti investitora (pri odjelu za projektiranje). Sadnja se može vršiti

isključivo u biološki povoljnim terminima za sadnju zbog postizanja što veće

uspješnosti sadnje i budućeg razvoja sadnica.

3. Iskolčenje za sadnju vrši izvoditelj radova na osnovu projektiranih elemenata.

4. Prije početka radova pregled iskolčenja vrše nadzorni inženjer i projektant, te

potvrđuju elemente iskolčenja ili utvrđuju potrebne korekcije. Sve u okviru nadzora

donesene odluke upisuju se u građevinski dnevnik.

5. Konačna primopredaja uređenih zelenih površina vrši se dvije vegetacijske godine po

uređenju zelenila.

6. Izvoditelj radova u investicionim godinama mora održavati izvedeno zelenilo po

najvišim standardima.


POGLAVLJE 04000

BETON

04000-1


1. OPĆENITO

Građevinski projekt okna izrađen je u skladu s Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (N.N. br. 139/09), odnosno prema važećim propisima. Program kontrole i osiguranja kvalitete materijala je izrađen u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (N.N. RH br. 76/07; izmjena N.N. 38/09), te s važećim hrvatskim normama i propisima u građevinarstvu. Svi sudionici u građenju, a to su Investitor, Projektant, Izvoditelj, Nadzorni inženjer i Revident su dužni pridržavati se odredbi navedenog zakona. 2. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

Svi betonski i armiranobetonski radovi moraju se izvršiti prema odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (N.N.br. 139/09) u kojem su navedeni svi uvjeti kontrole i osiguranja kvalitete.

VRSTE BETONA, MATERIJALI, OZNAKE Vrste betona – Koristit će se projektirani beton razreda tlačne čvrstoće C30/37, otpornosti za razred izloženosti navedenih u tablici s programom uzimanja uzoraka. Agregat – Ugrađivat će se drobljeni separirani agregat sukladan zahtjevima priloga «D» TPBK. Cement – Ugrađivat će se portland miješani cement specificiran prema normi HRN EN 197-1/2000/A1, sukladan zahtjevima priloga «C» TPBK, odnosno Tehničkog propisa za cement za betonske konstrukcije. Dodaci – za betone klase izloženosti XF2 je obvezatna uporaba dodatka za aeriranje, a ugrađivat će se dodaci sukladni zahtjevima priloga «E» TPBK. Voda – iz vodovoda sukladna zahtjevima priloga «F» TPBK i normi HRN EN 1008:2002. Isprave o sukladnosti osnovnih materijala – za sve rabljene materijale izvoditelj je dužan priložiti izjave o sukladnosti ili certifikate sukladnosti.

3. PROGRAM KONTROLE KVALITETE

KONTROLA PROIZVODNJE BETONA Unutarnja kontrola proizvodnje betona provodit će se prema normi HRN EN 206-1 i mora obuhvatiti sve mjere nužne za održavanje i osiguranje svojstva betona sukladno zahtjevima norme HRN EN 206-1 i prilogu «A» TPBK.

KONTROLNI POSTUPCI KOD UGRADNJE BETONA Izvoditelj mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti da li je beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te da li je tijekom transporta došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.



POGLAVLJE 04000

BETON

04000-2


SVJEŽI BETON Kontrolu svježeg betona izvoditelj treba provoditi pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila), te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije prema normi HRN EN 12350-2 (ispitivanje svježeg betona slijeganjem) o čemu treba voditi evidenciju.

OČVRSNULI BETON Ispitivanje očvrsnulog betona će se provoditi na uzorcima uzetim tijekom izvođenja radova, a u opsegu određenom programom u prilogu. Ispitivanje očvrsnulog betona se sastoji od ispitivanja: - Tlačne čvrstoće prema HRN EN 12390-3. Uzorci će se uzimati i njegovati u skladu s HRN EN 12390-2. Uzorci su oblika kocke dimenzija 15x15x15 cm. Rezultati ispitivanja će se evidentirati redoslijedom kako su uzimani. Evidentirani rezultati će se grupirati u grupe betona. Grupe betona su definirane u programu uzimanja kontrolnih betonskih uzoraka. - Vodonepropusnosti prema HRN EN 12390-3, sa najvećim dozvoljenim prodorom vode od

5 cm, a dokazivat će se izvještajima o ispitivanju s postrojenja za proizvodnju betona Uzorci oblika kocke dimenzija 15x15x15 cm će se uzimati i njegovati u skladu s HRN EN 12390-2. 4. IZVOĐENJE BETONSKIH RADOVA

TRANSPORT BETONA Transport projektiranog betona će se vršiti automiješalicama, pri čemu moraju biti zadovoljeni svi zahtjevi iz tehničkih uvjeta projekta. Transportna sredstva ne smiju izazivati segregaciju betonske smjese tijekom vožnje od mjesta proizvodnje do mjesta ugradnje. Vrijeme transporta i drugih manipulacija sa svježim betonom mora biti u neposrednoj vezi s vremenom početka vezivanja cementa prema zahtjevima HRN EN 206-1/2000.

UGRAĐIVANJE BETONA (prema HRN ENV 13670-1/2000) S betoniranjem se može početi samo na osnovu pismene potvrde o preuzimanju podloge, armature i odobrenju betoniranja od strane nadzornog inženjera. Beton se mora ugrađivati sistematski i programirano prema određenom planu i odabranoj tehnologiji (kran-beton, pumpani beton). Zabranjeno je korigiranje vode u svježem betonu bez prisustva tehnologa betona. Prije betoniranja treba oplatu polijevati. Pri polijevanju oplate u tijeku betoniranja treba voditi računa da voda ne uđe u betonsku masu. Beton treba ubacivati što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji da bi se izbjegla segregacija. Nije dozvoljeno transportirati beton pomoću pervibratora. Svaki započeti konstruktivni dio ili element mora biti izbetoniran neprekinuto u započetom



POGLAVLJE 04000

BETON

04000-3


opsegu, kako to predviđa program betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, vremenske promjene ili isključenje pojedinih uređaja mehanizacije iz pogona.

UGRAĐIVANJE BETONA U POSEBNIM UVJETIMA Ugrađivanje betona u kalupe ili oplatu pri vanjskim temperaturama ispod +5 ili iznad +30ºC se smatra betoniranjem u posebnim uvjetima. Za betoniranje u posebnim uvjetima se moraju osigurati posebne mjere zaštite betona, treba rabiti dodatke protiv smrzavanja betona. Prije prvog smrzavanja beton mora imati najmanje 50% zahtijevane čvrstoće. Kad se u vrlo hladnim danima skida oplata, ne smije doći do naglog hlađenja betona te se vanjske površine betona moraju zaštititi. Pri betoniranju na visokim temperaturama početnu obradivost treba odrediti prema prethodno utvrđenom gubitku obradivosti prilikom transporta i ugradnje. U slučaju dužeg transporta ili spore ugradnje betona treba rabiti dodatke-usporivače vezivanja. Cement i sastav betona koji se ugrađuju u masivne elemente moraju biti takvi da ni u kom slučaju temperatura betona ugrađenog u masu elementa ne bude iznad +65ºC. U protivnom se poduzimaju mjere za hlađenje komponenata betona ili hlađenje betona u samom elementu.

NJEGOVANJE UGRAĐENOG BETONA Neposredno nakon betoniranja beton će se zaštićivati od: - oborina i tekuće vode-prekrivanjem ceradama ili najlonom - vibracija koje mogu utjecati na promjenu unutrašnje strukture i prionjivost betona i

armature, kao i drugih mehaničkih oštećenja u vrijeme vezivanja i početnog očvršćivanja

Zaštitu od prebrzog isušivanja treba provoditi mokrim postupkom (polijevanjem, prekrivanjem filcom ili jutom), a u trajanju do najmanje 7 dana ili do postizanja 60% tražene čvrstoće. Zaštita betona mora biti ukalkulirana u jedinične cijene.

5. OCJENA POSTIGNUTE KVALITETE

OCJENA SUKLADNOSTI BETONA Beton mora zadovoljavati kriterije identičnosti u skladu s prilogom «J» TPBK –a i tablici B.1 HRN EN 206-1 - primjenjuje se za grupu do 6 rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće - grupe od po tri uzastopna rezultata ispitivanja (x1, x2, x3) Beton se prihvaća ako je ispunjen navedeni kriterij identičnosti. Ako taj kriterij nije zadovoljen, predočit će se naknadni dokaz kvalitete betona koji odredi nadzorni inženjer.



POGLAVLJE 04000

BETON

04000-4


KRITERIJI IDENTIČNOSTI TLAČNE ČVRSTOĆE

Beton certificirane kvalitete proizvodnje Identičnost betona se ocjenjuje za svaki pojedini rezultat tlačne čvrstoće i srednju vrijednost od «n» pojedinih rezultata koji se ne preklapaju kako je naznačeno u tablici B.1. Smatra se da beton pripada sukladnom skupu ako su oba kriterija iz tablice B.1 zadovoljena za «n» rezultata dobivenih ispitivanjem čvrstoće uzoraka betona uzetih iz definirane količine betona. Tablica B.1- Kriteriji identičnosti tlačne čvrstoće

Kriterij 1 Kriterij 2 Broj «n» rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće definirane

količine betona

Srednja vrijednost od «n» rezultata (fcm)

N/mm²

Svaki pojedini rezultat (fci)

N/mm² 1 Nije primjenjiv ≥ fck - 4

2-4 ≥ fck +1 ≥ fck - 4 5-6 ≥ fck +2 ≥ fck - 4

U slučaju proizvodnje betona u tvornici koja još nema certificiranu kvalitetu proizvodnje, za ocjenu će se primjenjivati kriterij sukladnosti tlačne čvrstoće naveden u tablici 14 sadržanoj u točki 8.2.1.3 norme HRN EN 206-1/2006.

ZAVRŠNA OCJENA KVALITETE BETONA U KONSTRUKCIJI – UPORABLJIVOST BETONSKE KONSTRUKCIJE Za ugrađeni beton u skladu sa prilogom «J» točkom 2.4 TPBK će se dati Završna ocjena kvalitete betona koja obuhvaća: - dokumentaciju o preuzimanju betona po grupama-rezultate nadzornih radnji i

kontrolnih postupaka koji se sukladno propisu TPBK obavezno provode prije ugradnje građevnih proizvoda u betonsku konstrukciju

- dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvoditelj osigurao tijekom građenja betonske konstrukcije

- mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda konstrukcije, pregleda dokumentacije u tijeku izvođenja

- rezultate ispitivanja pokusnim opterećenjem betonske konstrukcije i njezinih dijelova - uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj

dokumentaciji izvoditelj mora imati na gradilištu, te dokumentacija koju mora imati proizvođač građevinskog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

Završnu ocjenu kvalitete betona u konstrukciji će dati zadužena stručna osoba naručitelja (nadzorni inženjer) ili po njemu angažirana pravna osoba za djelatnost kontrole i osiguranja kvalitete betona. Na osnovu ove ocjene se dokazuje uporabljivost i trajnost konstrukcije uvjetovana projektom konstrukcije i važećim propisima, ili se traži naknadni dokaz kvalitete betona.



POGLAVLJE 04000

BETON

04000-5


stranica 5 od 5

KONTROLE SVIH MATERIJALA PRIJE UGRADNJE Svi materijali, građevni proizvodi i oprema mogu se ugrađivati jedino ukoliko je njihova kakvoća dokazana certifikatom sukladnosti prema posebnom Zakonu ili ispravom proizvođača. Propisi za ugradnju materijala sadržani su u specifikaciji (troškovniku) građevno-obrtničkih radova, materijala i opreme. Uz dokaze kakvoće materijala isporučene od proizvođača, provjeru treba vršiti i vizualno, priručnim probama, provjerom oznaka u pakiranju i dr.

KONTROLA IZVOĐENJA RADOVA PREMA PROJEKTU Ovu provjeru obavlja nadzorni inženjer, a prema potrebama (pozivu) i projektant.

OSTALE KONTROLE (OBAVLJA NADZORNI INŽENJER) - Kontrola prema propisima o komunalnom radu tijekom građenja; - Kontrola glede dokumentacije na gradilištu, prijave radova i drugih obveza prema

Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (N.N. RH br. 76/07; izmjena N.N. 38/09) - Kontrola zaštite na radu na gradilištu; - Druge kontrole sukladno propisima.

OSIGURANJE KAKVOĆE - OSTALO Osim ovim Projektom i prethodno navedenim ispitivanjima i provjerama, osiguranje kakvoće građevine i njenih elemenata treba obvezno postići i:

- Ugovornim odredbama o uzajamnim obvezama Investitora i izvoditelja; - Koordinacijom između Investitora, nadzornog inženjera i izvoditelja; - Upisima u građevni dnevnik; - U slučaju potrebe dodatnim načinima osiguranja kakvoće, poput dodatnih

ispitivanja, proračuna, mišljenja, elaboracija, arbitraža u sporovima itd.

REKAPITULACIJA NAJVAŽNIJIH PREGLEDA, ISPITIVANJA i PROVJERA Prema dinamici građenja i vrstama radova nužno je provesti slijedeće mjere kontrole i ispitivanja:

- kontrole izmjera kod montažerskih radova; - pribavljanje atesta za ugrađene elemente i materijale; - kontrola i utvrđivanje antikorozivnih i biocidnih mjera zaštite ugrađenih materijala; - kontrola egzaktnosti izvedbe kod obrtničkih i završnih radova; - kontrole, testiranja instalaterskih radova i ugrađenih materijala i egzaktnosti

izvedbe; - vođenje građevne knjige i građevnog dnevnika s upisima poduzetih mjera zaštite i

kontrole kakvoće, te ispitivanja.


POGLAVLJE 04500

MLAZNI BETON

04500-1

1. OPĆENITO

Ovo poglavlje odnosi se na zaštita pokosa primjenom mlaznog betona, sidara i armaturnih mreža. Izvedba zaštite pokosa počinje izravnavajućim slojem mlaznog betona (5-10 cm, prosječno 7.5 cm). Slijedi postavljanje armaturne mreže (Q188), ugradnja sidara RA 400/500 promjera 25 mm i na rasteru 2.5 x2.5 m, te dva sloja mlaznog betona debljine po 5 cm, ukupno 10 cm. Beton je klase C 30/37. Smjer svih sidra je okomito na pokos (nagib 20o).

U okviru ovog tipa zaštite predviđena je i izvedba bušenih drenova duljine 2 m, da se izbjegnu hidrostatski pritisci na betonsku oblogu. Bušeni drenovi izvode se između sidra.

Radovi se izvode prema OTU 2-15.10 i OTU 2-15.11. 2. MLAZNI BETON

Pred mlazni beton se postavljaju ovi zahtjevi: - klasa betona C 30/37 - izvedba obloge minimalno u dva sloja podjednake debljine.

Projektno se ne postavljaju zahtjevi za rane čvrstoće betona. Ubrzivače treba primijeniti u slučaju potrebe, što će se ustanoviti za vrijeme izvođenja radova.

Materijal i izvedba moraju u potpunosti odgovarati uvjetima iz knjige IV (Betonski radovi) OTU i uvjetima iz knjige V (Cestovni tuneli), točka 8-03.1.1 OTU.

Projekt mlaznog betona

Projekt mlaznog betona dužan je napraviti Izvođač radova prije početka radova. Projekt mora biti prihvaćen od strane nadzornog inženjera.

Ispitivanje mlaznog betona

Prije početka gradnje potrebno je obaviti prethodna, a u tijeku gradnje treba vršiti tekuća i kontrolna ispitivanja. Prethodna i tekuća ispitivanja obavljat će Izvođač radova prema programu kojeg će izraditi u skladu s važećim propisima i projektom mlaznog betona. Kontrolna ispitivanja obavljat će laboratorij Investitora, a prema programu kojeg će sačiniti tehnolog iz nadzorne službe Investitora.

Kontrola kvalitete mlaznog betona podrazumijeva kontrolna ispitivanja čvrstoće i debljine ugrađenog betona.

INSTITUT IGH, d.d, Zagreb revizija 0

stranica 1 od 4


POGLAVLJE 04500

MLAZNI BETON

04500-2

Debljina obloge se kontrolira na valjcima promjera 30 do 50 mm ili udarnim bušenjem bez jezgrovanja ukoliko je kontakt betona i stijene jasan. Debljina se može kontrolirati i probadanjem svježe mase tijekom rada. Treba obaviti jedno mjerenje na svakih 50 m2.

Sve otvore na površini mlaznog betona koji su posljedica uzorkovanja i kontrole debljine potrebno je ispuniti cementnim mortom.

Kriteriji za prihvaćanje kvalitete su klasa betona i zahtijevana debljina.

3. ARMATURNE MREŽE

Predviđena je upotreba armaturnih mreža Q188. Na armaturne mreže u svemu se primjenjuje OTU za čelik za armiranje (svojstva, kontrola kvalitete, transport, skladištenje i priprema).

Mreže se polažu na prvi sloj mlaznog betona, a pričvršćuju se paljenom žicom ugrađenom u prvi sloj mlaznog betona na razmaku 1,0x1,0 m.

Kontrola i osiguranje kakvoće kod armaturnih mreža obuhvaćaju: - provjere postojanja atesta za dopremljene armaturne mreže, - provjera ispravnog postavljanja, učvršćenja i preklapanja.

4. SIDRA

Za zaštitu pokosa će se koristiti sidra duljine 3 i 6 m. Sidra u svemu moraju odgovarati OTU, knjiga V, točka 8.03.1.2.7.

Sidra se izrađuju od rebrastog čelika RA 400/500, promjera 32 mm.

Sva sidra moraju odgovarati zahtjevima HRN za čelik. Gotova sidra moraju se transportirati i skladištiti tako da se mehanički ne oštećuju, ne prljaju i da ne korodiraju. Izvođač sidara treba priložiti ateste za čelik od kojeg su izrađene sidrene šipke.

Svi elementi zaštite koji ostaju na površini moraju imati odgovarajuću antikorozivnu zaštitu. Da bi to bilo zadovoljeno završetak sidrene šipke (cca 1 m) s navojem, podložne pločice i navrtke moraju biti pocinčane (toplo pocinčanje minimalne debljine 70 μm).

Konstrukcija sidra

Sidro se sastoji od sidrene šipke, navrtke i podložne pločice. Sidro se ulaže u bušotinu, a prostor između sidrene šipke i stjenke bušotine se ispunjava injekcijskom smjesom na bazi cementa.


stranica 2 od 4


POGLAVLJE 04500

MLAZNI BETON

04500-3

Tehnologija ugradnje

Za ugradnju sidara Izvođač može koristiti tri postupka:

(1) punjenje bušotine injekcijskom smjesom od dna bušotine prema ušću i nakon toga utiskivanje sidrene šipke;

(2) stavljanje sidrene šipke u bušotinu te injektiranje sidra od dna bušotine prema glavi sidra;

(3) korištenje samobušivih sidara (npr. tip IBO,...) tj. nakon bušenja sidra injektiranje kroz sidro.

Bez obzira na primijenjeni postupak mora se osigurati da sidro bude injektirano po cijeloj dužini, što se može postići isključivo punjenjem bušotina od dna prema ušću, te praćenjem pojave curenja injekcijske smjese iz bušotine i korištenjem distancera.

Nije dopušteno ostavljanje sidra u nezainjektiranim bušotinama, jer može doći do zarušavanja bušotina i nemogućnosti kasnijeg injektiranja. Izvoditelj je dužan voditi računa da promjer bušotine bude dovoljan da se cijev za injektiranje može postaviti uz sidro do dna bušotine.

Nakon djelomičnog stvrdnjavanja injekcijske smjese treba postaviti podložnu pločicu te istu navrtkom priljubiti na površinu pokosa (Navrtku stegnuti snagom ruke uz upotrebu normalnog "okastog" ključa ako se ne koristi strojno stezanje).

Sidrene šipke, pločice i navrtke

Predviđena je upotreba sidrenih šipki duljine 3 i 6 m izrađenih od rebrastog čelika RA 400/500 promjera 32 mm, kod kojih glavu sidra čini navoj na početku sidrene šipke, te podložna pločica i navrtka.

Na čelik od kojeg će biti izrađene sidrene šipke primjenjuju se poglavlja 7.00.2.3 i 7.01.5 OTU.

Injekcijska smjesa

Injekcijske smjese treba raditi na bazi cementa uz upotrebu fluidifikatora (smanjuje vodocementni faktor, povećava rane čvrstoće, poboljšava obradivost i sprječava sedimentaciju) i uz dodatak sredstava koji izazivaju ekspanziju injekcijske smjese tijekom stvrdnjavanja, a sve prema HRN U.E3.015.

Sastav i konzistenciju smjese treba odrediti tijekom prethodnih ispitivanja. Na injekcijsku smjesu primjenjuju se odredbe OTU, knjiga V, točka 8.03.1.2.7 (mort za zalijevanje).


stranica 3 od 4


POGLAVLJE 04500

MLAZNI BETON

04500-4


stranica 4 od 4

Distanceri

Kod ugradnje sidra potrebno je koristiti distancere koji osiguravaju potpuno obavijanje sidra injekcijskom smjesom.

5. BUŠENI DRENOVI

Drenažne bušotine izvode se na međurazmacima sidra. Bušeni drenovi izvode se duljine 2 m. Za drenove se koriste drenažne cijevi DN50. Za bušene drenove izvodi se odgovarajući sistem privremene i trajne odvodnje.

6. GEOTEHNICKI I PROJEKTANTSKI NADZOR

Tijekom izvođenja projektiranih tehničkih zahvata često nastupaju okolnosti koje pri projektiranju nisu bile poznate ili predvidive. U takvim slučajevima, odluke je potrebno donositi na licu mjesta i u kratkom vremenskom periodu putem upisa u građevinski dnevnik, a uz prethodnu konzultaciju s projektantom. Budući da se radi o specifičnim radovima neophodno je za vrijeme izvođenja radova na zaštiti pokosa osigurati kontinuirani geotehnički nadzor uz povremeni projektantski nadzor.

Ukoliko geotehničar iz nadzorne ekipe utvrdi da se stanje na terenu razlikuje od projekta i projektnih prognoza, za manja odstupanja provodi se prilagodba rješenja, a kod većih odstupanja postavlja se zahtjev izlaska projektanta geotehničkog projekta na teren. Ukoliko se postavljeni problem može riješiti modifikacijama projektnih rješenja na razini skica, provodi se upis u građevinski dnevnik. Ukoliko je za davanje rješenja potrebna računska analiza i izrada novog projektnog rješenja ovi radovi ugovaraju se posebno.


POGLAVLJE 05000

MAKADAMSKI PUT

05000-1

Institut IGH d.d., Zagreb

1. POSTELJICA

Kriterij za ocjenu kakvoće posteljice (modul stišljivosti mjeren kružnom pločom φ =30 cm) je:

za koherentne materijale - Ms ≥ 30 MN/m2

za nekoherentne materijale - Ms ≥ 35 MN/m2

za mješovite i kamene materijale - Ms ≥ 40 MN/m2

Kvaliteta upotrijebljenih materijala i njihova ugradnja treba biti u skladu s hrvatskim normama, poglavito standardom HRN U.E8.010.

Izvođač radova je dužan obavljati (osigurati) kontrolu posteljice odnosno završnog sloja nasipa koja mora u svemu zadovoljavati zahtjevima iz projekta.

Sva ispitivanja potrebno je provesti prema Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama, Institut građevinarstva Hrvatske d.d., Knjige I, II i III, Zagreb, 2001. godina.

Sve gotove površine moraju biti prema projektu ili zahtjevu nadzornog inženjera.

Ukoliko radovi nisu kvalitetni nadzorni inženjer će obustaviti radove i zahtijevati da se nedostaci poprave na trošak izvođača.

2. NOSIVI SLOJ OD NEVEZANOG KAMENOG MATERIJALA

Predvođen je nosivi sloj od mehanički zbijenog nevezanog kamenog materijala debljine 40 cm i granulacije 0/63 mm.

Za izradu ovog sloja mogu se primijeniti sljedeći materijali:

prirodni šljunak

drobljeni kameni materijal

mješavina prirodnog šljunka i drobljenog kamenog materijala

Zahtijevana najmanja vrijednost modula stišljivosti, ispitana kružnom pločom φ = 30 cm (prema standardu HRN U.B1.046) na završnoj površini nosive podloge od kamenog materijala mora na makadamskom putu iznositi Ms ≥ 80 MN/m2, a stupanj zbijenosti mora biti 100 % modificiranog Proctora.



POGLAVLJE 05000

MAKADAMSKI PUT

05000-2

Institut IGH d.d., Zagreb revizija 0

stranica 2 od 2

Izvođač radova je dužan osigurati kontrolu nosivog sloja od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala koji mora u svemu odgovarati zahtjevima iz projekta.

Ovaj sloj se može raditi tek kad nadzorni inženjer prihvati posteljicu u pogledu ravnosti, projektiranih nagiba, pravilno izvedene odvodnje i traženih uvjeta kvalitete.

Kontrola ispitivanja nosivog sloja od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala obuhvaćaju:

prethodno ispitivanje materijala

određivanje tehnologije ugradnje

tekuća ispitivanja u toku rada

kontrolna ispitivanja u toku rada

Sva ispitivanja potrebno je provesti prema Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama, Institut građevinarstva Hrvatske d.d., Knjige I, II i III, Zagreb, 2001. godina.

Sve gotove površine moraju biti prema projektu ili zahtjevu nadzornog inženjera.

Ukoliko radovi nisu kvalitetni nadzorni inženjer će obustaviti radove i zahtijevati da se nedostaci poprave na trošak izvođača.


POGLAVLJE 06000

KANALI SUSTAVA ODVODNJE OBORINSKE VODE

1. OPSEG RADOVA

A. IZVOĐAČ treba osigurati cjelokupnu radnu snagu, materijal, opremu, alat i pribor potreban za obavljanje posla izvedbe kanala, kako je prikazano na nacrtima ili na način zahtjevan od strane NADZORNOG INŽENJERA.

2. SMJERNICE

Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (Zagreb, 2001.), Knjiga II - Zemljani radovi, odvodnja, potporni i obložni zidovi:

A. jarak obložen betonom, Izvođač se mora pridržavati OTU 3-01.1.2 (jarak obložen betonom - monolitno), odnosno OTU 3-01.1.3 (jarak obložen betonom - montažno)

Podloge i obloge se izvode betonom klase C 30/37 s minimalno 300 kg cementa/m3, koji treba zadovoljiti otpornost na smrzavanje i odmrzavanje sa i bez soli za odmrzavanje. Potrebno je kontrolirati da betoni zadovoljavaju projektne zahtjeve i odgovarajuće odredbe OTU i da se radovi izvode prema projektu. Na strmijim dijelovima terena (uzdužnog nagiba ≥10%) unutar kanala treba izvoditi pragove visine 15 cm na razmaku 0.5-0.8 m (OTU 3.01.1).

06000-1 Institut IGH, d.d., Zagreb



POGLAVLJE 07000

CIJEVI I ŠAHTOVI SUSTAVA ODVODNJE OBORINSKE VODE

1. OPSEG RADOVA

A. IZVOĐAČ treba osigurati cjelokupnu radnu snagu, materijal, opremu, alat i pribor potreban za obavljanje posla izvedbe kontrolnih (revizijskih) okana, šahtova i cijevi za odvodnju oborinske vode, kako je prikazano na nacrtima ili na način zahtjevan od strane NADZORNOG INŽENJERA.

2. SMJERNICE

Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (Zagreb, 2001.), Knjiga II - Zemljani radovi, odvodnja, potporni i obložni zidovi:

A. za izvedbu drenažne cijevi - Izvođač se mora pridržavati OTU 3-04 Cestovna kanalizacija, poglavlja OTU 3-04.1 Iskop rova za kanalizaciju, 3-04.2 Izrada podložnog sloja kanalizacijskih cijevi, 3-04.3 Ugradnja kanalizacijskih cijevi i 3-04.6 Zatrpavanje rova kanalizacije

B. za izvedbu revizijskih okana i šahtova - Izvođač se mora pridržavati OTU

3-04 Cestovna kanalizacija, poglavlja OTU 3-04.4 Revizijska okna (RO)

07000-1 Institut IGH, d.d., Zagreb


Documents

Nasipi i uvjeti za građenje