Integracija pristupabaziranog na ključnim kompetencijama

i životnim vještinama

PRIRU^NIK ZA NASTAVNIKEGIMNAZIJE I SREDNJE STRU^NE [KOLE

1

Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove i mišljenja MDG-F programa Zapošljavanje i zadržavanje mladih (YERP), niti agencija koje

implementiraju program: IOM, UNDP, UNFPA, UNICEF i UNV.

2

Autorski tim

Agić Haris stručni savjetnik za općeobrazovne predmete, profesor matematike, doktorat iz

naučno-stručne oblasti menadžment u obrazovanju

Čekrlija Đorđe doktor psiholoških nauka, član tima za mapiranje ključnih kompetencija u BIH

Imamović Merima

nastavnik razredne nastave, certificirana za programe metodike usmjerene na dijete

Mehmedović Jasmina nastavnik razedne nastave, saradnik pedagoškog zavoda za edukaciju nastavnika o

devetogodišnjoj osnovnoj školi

Puratić Vesna viši stručni saradnik u Ministarstvu civilnih poslova BIH, profesor engleskog jezika i

književnosti

Rokić Ljubiša profesor filozofije, certificirani trener za programe neformalnog građanskog

obrazovanja

Smailagić Vahida stručni savjetnik za općeobrazovne predmete, stručnjak za didaktičko-metodološki

pristup

Titelski Milica inspektor i prosvjetni savjetnik, međunarodno certificirani trener

3

SADRŽAJ UVOD

Ključne kompetencije i životne vještine ........................................................................................... 4

Novi koncepti u srednjoj školi .................................................................................................................. 7

Novi pristup naspram tradicionalne nastave ........................................................................................ 8

Šta znači uspješna integracija ......................................................................................................... 9

Ključne kompetencije, razine znanja i ciljevi učenja ..................................................................... 11

Rezultati istraživanja – zbog čega nam je potreban pristup baziran na ključnim

kompetencijama ....................................................................................................................................... 14

Interpersonalna i građanska kompetencija .................................................................................... 17

Pojmovno određenje .............................................................................................................................. 18

Odgojno – obrazovna postignuća i ishodi učenja ................................................................................ 19

Ciljevi učenja i poučavanja ..................................................................................................................... 20

Ilustracija integracije ............................................................................................................................... 23

Preporuke ................................................................................................................................................. 34

Matematička pismenost ................................................................................................................... 37

Pojmovno određenje ...................................................................................................................... 38

Odgojno-obrazovna postignuća i ishodi učenja .......................................................................................

Ilustracija integracije ................................................................................................................................. 42

Preporuke .................................................................................................................................................. 47

Kompetencija ''Učiti kako se uči'' ..................................................................................................... 49

Šta je to učenje ........................................................................................................................................ 50

Učiti kako se uči ....................................................................................................................................... 51

Elementi uspješne integracije kompetencije ''Učiti kako se uči'' ..................................................... 52

Indikatori i rezultati učenja .................................................................................................................... 53

Ilustracija integracije ............................................................................................................................... 57

Preporuke ................................................................................................................................................. 64

Radna sveska za nastavnike .............................................................................................................. 66

4

KLJUČNE KOMPETENCIJE I ŽIVOTNE VJEŠTINE

Integracija pristupa baziranog na ključnim kompetencijama u redovnu nastavu srednjih škola u Bosni i Hercegovini

KOMPETENCIJA I NOVI OBRAZOVNI CILJEVI

Do nedavno pojam kompetencija je korišten isključivo kao sinonim za sposobnost. Pojedinac se opisivao sposobnim ili kompetentnim ukoliko je bio u stanju ispuniti određene zadatke ili ostvariti postavljene ciljeve bez obzira na to o kojoj se sferi života, posla ili aktivnosti govorilo. Da stvari ne stoje baš tako jednostavno postajalo je jasno u situacijama kojima je iz bilo kog razloga bilo nužno baviti se njihovom strukturom. Tada bi se substrukture kompetencija ponovo definisale kao sposobnosti koje bi sadržavale prefikse specifičnih domena koji su razmatrani, pa bi se navodile kognitivne, manuelne, motoričke sposobnosti itd. Na osnovu toga možemo zaključiti da je ovakvim tretmanom kompetencija stvoren algoritam, koji direktno uslovljava dvostruku grešku. U prvom redu sam pojam koncept kompetencije je sveden isključivo na vještine, što je onemogućilo njihovo adekvatno teorijsko razumijevanje i produbljivanje relevantnih znanja o njima samim. Sa druge strane, ovakvo poimanje je u samoj odgojno-obrazovnoj praksi onemogućilo da se kompetencije kod učenika razvijaju do svojih punih oblika. Stoga je i svako nastojanje da se unaprijede nastavni planovi i programi bilo unaprijed osuđeno na propast. Nemoguć je zadatak konstruisati adekvatan plan i program ukoliko su osnovni koncepti na čiji se razvoj sam planodnosi pogrešni, u ovom slučaju preusko, definisani. U zadnjoj dekadi prošlog vijeka pojam kompetencija se počinje tretirati na drugačijinačin. Distinkcijom oblasti zapošljavanja, gdje se kompetencije poistovjećuju sakonceptom kvalifikacija i gdje se prvenstveno odnose na skup tehničkih vještina, od oblasti obrazovanja konačno se stiglo na poziciju gdje je postalo mogućim uočiti da je njihova struktura kompleksnija nego što se do tada mislilo (odnosno da kompetencije nisu samo vještine). Kompetencije se tako danas definišu i tretiraju kompozitnimkonstruktom čija su tri aspekta znanja, vještine i stavovi. Kao takva kompetencija obuhvata:Kognitivnu kompetenciju - koja uključuje korištenje teorijskih znanja, ali i implicitnog znanja koje se stiče putem iskustva

Funkcionalnu kompetenciju – koja je potrebna za obavljanje konkretne djelatnosti

Personalnu kompetenciju - koja se odnosi na djelovanje u okviru neke situacije

Etičku kompetenciju - koja obuhvata određene lične ili društvene vrijednosti

Pri tome je poželjno još pomenuti da se ključne kompetencije u okviru odgojno-obrazovne sfere života ili društva mogu posmatrati kao:

Područno-specifične kompetencije, koje su usko su povezane s određenim domenima koje se još mogu imenovati kao akademske kompetencije. One čine osnovu svakog nastavnog studijskoga programa i kao takve su uključene su u svaki obrazovni ciklus.

Ključne kompetencije su prenosivi multifunkcionalni sklop znanja,

vještina, nadarenosti i stavova koji su potrebni svim pojedincima za njihov lični razvoj, uključivanje u društvo i

zapošljavanje.

5

Generičke kompetencije, koje predstavljaju sistem znanja, vještina i stavova koje imaju široku primjenu u različitim domenima i omogućavaju prilagođavanje zahtjevima različitihzadataka. Kao takve se mogu razvijati i u okviru vaspitno-obrazovnog procesa ali i van njega. Određenje kompetencija na ovakav način pruža individui mogućnost da različite aspekte svoga znanja i umijeća u određenom kontekstu samostalno, implicitno i eksplicitno povezuje. Pri tome se razvoj neke od pojedinačnih kompetencija može smatrati sposobnošću pojedinca da u okviru različitih konkretnih zadataka ili problema pred kojima se nalazi angažuje svoja znanja, vještine i stavove i da od njih konstruiše takve kombinacije koje odgovaraju zahtjevima situacije u kojoj se susreću sa tim zadatkom ili situacijom. Određenje 10 ključnih kompetencija1 Imajući u vidu rastuću internacionalizaciju, brze promjene u društvu i nove izazove u obrazovanju i na tržištu, Europska unija definira okvir od osam ključnih kompetencija za ovladavanje novim digitalnim svijetom, ne samo za postizanje novih tehničkih vještina, nego postizanje mnogo dubljeg razumijevanja prilika, izazova pa i etičkih pitanja koja se postavljaju pred nove tehnologije. Naša zemlja ovom je okviru dodala i dvije dodatne kompetencije. Kompetencije su nazvane ključnima jer se smatraju nužnim za sve pojedince u društvu zasnovanom na znanju. Navedene kompetencije se smatraju osnovnim preduvjetom za ispunjenje osobnih ambicija, aktivno sudjelovanje u različitim društvenim procesima, te mogućnost zapošljavanja u društvu znanja. Većina ih je definirana kao generička ili transverzalne

(kros-kurikularne), te se u svojoj osnovi odnose se na šire, međupredmetne ciljeve.

1 Prema mapiranju koje je provela Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje APOSO

Direktorat za obrazovanje i kulturu evropske komisije je definirao osam (8) ključnih kompetencija u koje spadaju:

Jezičko-komunikacijske kompetencije na maternjem jeziku

Jezičko-komunikacijske kompetencije na stranom jeziku

Matematička pismenost i kompetencije u nauci i tehnologiji

Informatička pismenost

Učiti kako se uči Socijalno-građanske

kompetencije Samoinicijativa i

preduzetničke kompetencije

Kulturna svijest i kulturno izražavanje

Konačna ista ključnih kompetencija u Bosni i Herce-govini je proširena ili dopu-njena sa još dvije ključne kompetencije:

Kreativno-produktivna kompetencija

Tjelesno-zdravstvena kompetencija

Mapirane kompetencije

6

Ključne kompetencije

Opis ključnih kompetencija2

Jezičko-komunikacijske kompetencije na maternjem jeziku

Komunikacija je sposobnost da se izraze i protumače misli, osjećanja i činjenice, usmenim ilipisanim putem (slušanje, govor, čitanje i pisanje) i da se uspostavi lingvistička interakcija naodgovarajući način u širokom rasponu socijalnih i kulturnih konteksta, obrazovanja i obuke, posla,kuće i vremena za odmor.

Jezičko- komunikacijske kompetencije na stranom jeziku

Komuniciranje na stranim jezicima u velikoj mjeri ima istu dimenziju vještina komuniciranja na materinjem jeziku: temelji se na sposobnostima razumijevanja, izražavanja i tumačenja misli, osjećaja i činjenica u usmenom i pismenom obliku (slušanje, govor, čitanje i pisanje) uodgovarajućem nizu društvenih sadržaja – posao, dom, slobodno vrijeme, obrazovanje i trening – u skladu sa željama i potrebama pojedinca. Komuniciranje na stranom jeziku zahtijeva vještine poput posredovanja i međukulturnog razumijevanja. Stepen uspješnosti je različit u ove četiri dimenzije, između pojedinih jezika i s obzirom na lingvističko okruženje i nasljeđe pojedinca.

Matematička pismenost i kompetencije u nauci i tehnologiji

Matematička pismenost je sposobnost da se koristi sabiranje, oduzimanje, množenje, dijeljenje napamet ili pismeno da bi se riješio niz zadataka u svakodnevnim situacijama. Naglasak je više na procesu nego na rezultatu, na aktivnosti više nego na znanju. Naučna pismenost odnosi se na sposobnost i volju da se koristi korpus znanja i metodologije koji se koriste ne bi li se objasnio svijet prirode. Sposobnost u tehnologiji se posmatra kao razumijevanje i primjena tog znanja i metodologije da bi se modifikovala prirodna sredina kao odgovor na očigledne ljudske želje i potrebe.

Informatička pismenost

Informatička pismenost podrazumijeva pouzdanu i kritičku upotrebu elektronskih medija zaposao, odmor i komunikaciju. Ove kompetencije se odnose na logičko i kritičko razmišljanje,na visok nivo vještine upravljanja informacijama i na dobro razvijene vještine komunikacije. Na najosnovnijem nivou, kompjuterske vještine podrazumijevaju vještinu multi-medijalne tehnologije da se pronađu informacije, procijene, pohrane, proizvedu i razmijene iste, i da sekomunicira i učestvuje u umrežavanju preko Interneta.

Učiti kako se uči

‘Učiti kako se uči’ podrazumijeva dispozicije i sposobnosti da se organizuje i upravlja sopstvenim učenjem, individualno ili u grupama. Ono uključuje sposobnost da se efektivno manipuliše vremenom, riješe zadaci, steknu, procesuiraju, evaluiraju i asimiliraju nova znanja i da se nova znanja i vještine primjene u različitim kontekstima: kod kuće, na poslu, u obrazovanju i obuci. U općem pogledu, ova

2 Prema mapiranju ključnih kompetencija, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje

7

kompetencija jako doprinosi upravljanju ličnom i profesionalnom putanjom i karijerom.

Socijalno- građanske kompetencije

Interpersonalne kompetencije obuhvataju sve oblike ponašanja kojima se mora ovladati da bi pojedinac bio sposoban da učestvuje na efikasan i konstruktivan način u socijalnom životu i da riješi konflikte gdje je to neophodno. Interpersonalne vještine su neophodne za efikasnu interakciju jedan-na-jedan ili u grupama, a koriste se i u javnim i privatnim domenima.

Samoinicijativa i preduzetničke kompetencije

Preduzetništvo ima aktivnu i pasivnu komponentu. Ono obuhvata tendenciju da pojedinac sampokrene neku promjenu ili sposobnost da upozna, podrži i da se prilagodi inovacijama koje suizazvali spoljni faktori. Preduzetništvo podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za postupke, bilo pozitivne ili negativne, razvoj strateške vizije, postavljanje ciljeva i ispunjavanje istih, i motivisanost za uspjeh.

Kulturna svijest i kulturno izražavanje

Kulturološka ekspresija podrazumijeva cijenjenje važnosti kreativnog izražavanja ideja, iskustava i emocija u nizu raznih medija, uključujući muziku, izražavanje pokretima, književnost i umetnost.

Kreativno-produktivne kompetencije

Kreativno-produktivne kompetencije obuhvataju sposobnosti, vještine, stavove i ponašanje koja pojedincu omogućava produkciju ideja i proizvoda koji su originalni i vrijedni. Omogućava kreativno rješavanje problema u školi, na poslu i svakodnevnom životu.

Tjelesno-zdravstvene kompetencije

Tjelesno-zdravstvene kompetencije podrazumijevaju prihvatanje i promovisanje zdravih stilova ponašanja, adekvatnih prehrambenih navika i tjelesnih aktivnosti koje omogućavaju pojedincu kvalitetan i zdrav život. U krajnjem cilju se odnose na formiranje pozitivne slike o sebi, sposobnost da se sebi omogući zdrav život i da se u vlastitom okruženju promoviše zdrav život.

NOVI KONCEPT U OSNOVNOJ ŠKOLI Obrazovni sistem je funkcionalan i ostvaruje svoj cilj samo onda kada učenici kroz određeni predmet usvajaju kompleksna specifična znanja, koja unaprijeđuju primjenom tih znanja i u nastavi drugih predmeta, te tako jačaju sposobnosti učenja, kritičkog promišljanja i komuniciranja. Ovaj koncept podrazumijeva ujedinjavanje tri ključna elementa:

Ujedinjavanje poznatih i srodnih oblika nastave Prožimanje nastavnih sadržaja Osposobljavanje učenika za stvarnu zbilju

8

Razvoj kompetencije polazi od matičnog, tzv. veznog predmeta, u kojem treba doći do ujedinjavanja više poznatih i srodnih oblika nastave, kao što su:

Učenje otkrivanjem Učenje konstruiranjem Učenje koje stvara i provjerava hipoteze

No, osim konkretnih znanja i osnovnih vještina cilj obrazovanja treba biti razvoj fleksibilnih, generičkih i prenosivih kompetencija koje će pojedinca opskrbiti čitavim nizom znanja, vještina i stavova. Da bi se postigao ovaj obrazovni cilj neophodno je da se nastavni sadržaji prožimaju, te da pripremaju učenike za stvarnu zbilju.

NOVI PRISTUP NASPRAM TRADICIONALNE NASTAVE

U tradicionalnoj nastavi nastavnik “servira” učeniku sekvence ili pakete gradiva u vidu nastavnih jedinica. On naglašava što je bitno, što treba zapamtiti, na što obratiti pažnju i slično. S pozicije učenika stečeno znanje je tako površno, više nego često izostaje postavljanje pitanja o gradivu kao i o vlastitoj kogniciji i slično. U okviru nastave usmjerene na postizanje

razvoja ključnih kompetencija, učenici nastavni proces većim dijelom prolaze sami, kroz grupni rad diskutiraju o materijalu za učenje i zadanoj temi, trebaju pripremiti prezentaciju, svi članovi pojedine grupe trebaju se osposobiti za rad na gradivu ili za testiranje ili za neki drugi zadatak koji grupa preuzme. Kad učenici preuzimaju obavezu da materijal koji uče prenesu i drugim učenicima u razredu s ciljem da i oni to saznaju, susreću se sa sasvim novom pozicijom i ulogom koju preuzimaju od nastavnika. Sami trebaju odvojiti bitno od nebitnog, naći način na koji će to njihovi vršnjaci shvatiti i naučiti. U rješavanju zadatka oni se ne koriste samo onim što su naučili u nastavi tog predmeta, već vješto koriste i unaprijeđuju znanja koja su stekli kroz cjelokupni nastavni sadržaj. Temeljno težište na kojem trebamo graditi novi oblik nastave jest:

USPOSTAVLJANJE ODNOSA ŠKOLA - ZAJEDNICA

Osposobljavnje učenika za stvarnu zbilju

PROŽIMANJE NASTAVNIH SADRŽAJA

Pristup vezni predmet + interdisciplinarno učenje = kompetencija

UČENJE I POUČAVANJE

Ujedinjavanje poznatih i srodnih oblika nastave

9

Koje odgojno-obrazovne ishode nastave očekujemo? Rigidni sistem tradicionalne nastave preopterećene obilnom faktografijom je kod učenika godinama razvijao strah od pogreške i neuspjeha, te ih onemogućavao da stečena znanja primjene u svakodnevnom životu, radu i poslu.

ŠTA ZNAČI USPJEŠNA INTEGRACIJA Uspješan je onaj nastavni sat/čas na kojem se razvijaju učenikov interes za predmet, kritičko mišljenje i kreativnost, te se postiže i održava visoka razina motiviranosti i primjena naučenih znanja i stečenih vještina iz nastave drugih predmeta. Ilustrujmo to na slijedećem primjeru nastavnog sata/časa: Zadatak:Razvoj digitalnije kompetencije kod učenika srednjih škola

u nastavi geografije Širi kontekst: Digitalna kompetencija se navodi kao jedna od temeljenih, međunarodno priznatih kompetencija za cjeloživotno učenje. Odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad u privatnom i društvenom (javnom) životu, te u komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacije, te razvijanje suradničkih mreža putem interneta. Ove sposobnosti uključuju poznavanje upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije, ali i kritičko promišljanje o tome kako je najbolje iskoristiti u svom radu, vlastitom životu i životu zajednice. Priprema:

U trećem razredu srednje škole učenici se upoznaju sa ključnim karakteristikama regija svijeta i geografskim i demografskim karakteristikama pojedinih zemalja kao „predstavnicima“ određene regije. Zadatak: Učenici trebaju pripremiti i predstaviti gospodarske prilike određene zemlje/regije koristeći se informacijsko-komunikacijskom tehnologijom u istraživanju, analizi i pripremi prezentacije. Zadatak je osmišljen na način da se učenicima može predstaviti kao individualni rad, ali i kao rad u manjih grupama.

PREDMETNA NASTAVA

GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS

Tema: Regionalno - geografski pregled karakteristikih regija i zemalja svijeta

10

Upute za rad i pomoćna pitanja: Koristeći se portalima zvaničnih web stranica međunarodnih organizacija i vlada istražiti

ključne demografske karakteristike određene zemlje ili regije. (Uputiti učenike na portale poput Cia Factbook).

Pronaći, prikupiti putem računala, analizirati, procijeniti i grafički prikazati demografske karakteristike (radnu snagu) i prirodne faktore (resursi) koji utiču na gospodarski razvoj zemlje/regije.

Analizirajući prikupljene podatke predstaviti mogućnosti i pretpostaviti dalju dinamiku gospodarskog razvoja zemlje/regije.

Za prezentaciju rezultata istraživanja koristiti se Power Point prezentacijom, digitalnom fotografijom, grafičkim prikazom podataka i video formom.

Vrijeme predviđeno za istraživanje za 7-14 dana.

Vrijeme predviđeno za prezentaciju rada je 10 minuta. Da bi riješio ovaj zadatak učenik treba:

Poznavati širi kontekst: osnove demografije i geografije

Koristiti se informacijsko-komunikacijskom tehnologijom, identifikovati izvore informacije, procijeniti njihovu validnost

Koristiti informacijsko-komunikacijske tehnologije za analizu i poređenje podataka

Logički zaključivati, povezivati informacije, tumačiti osnove gospodarskog razvoja, pretpostavljati

Odvojiti bitno od nebitnog – izdvojiti ključne informacija za desetominutnu prezentaciju.

Na ovom primjeru najbolje vidimo da razgovor o bilo kojoj kompetenciji nije moguće odvojiti od drugih identifikovanih/mapiranih kompetencija. Tako na primjeru integracije digitalne kompetencije možemo prepoznati elemente matematičke pismenosti i poduzetničke kompetencije, te do određene mjere elemente komuniciranja na maternjem i stranom jeziku.

11

KLJUČNE KOMPETENCIJE, RAZINE ZNANJA I CILJEVI UČENJA

Nastava koja podrazumijeva integraciju pristupa baziranog na ključnim kompetencijama i životnim vještinama postavlja brojni izazove pred profesora, a u vezi su planiranja, pripremanja i vrjednovanje znanja. Jedna od najčešće zastupljenih teorija koja se koristi u vrjednovanju znanja (rezultata učenja) jeste Bloomova taksonomija znanja (1959), takozvana revidirana Bloomova taksonomija (1990) koja je povezana sa novim teorijama učenja i poučavanja.

Danas u revidiranoj Bloomovoj taksonomiji važna su tri područja znanja:

a. Kognitivno znanje – SPOZNAJA b. Afektivno znanje - STAVOVI, INTERESI I MOTIVACIJA c. Psihomotoričke vještine/područja

Unutar svakog od ovih područja obrazovni ciljevi su razvrstani u šest kategorija koje predstavljaju razine znanja i hijerarhijski su poredani na temelju težine ili složenosti, od najjednostavnijih do najsloženijih. Razine znanja su zapravo nivoi napredovanja u učenju i progresu, u težini, od najjednostavnijih i najkonkretnijih do sve složenijih i apstraktnih. Također napominjemo da se ove kategorije odnose na sve učenike (od onih koji imaju poteškoće u učenju, pa sve do nadarenih učenika). Ciljevi, zadaci i pitanja moraju biti razvijeni za svaku kategoriju znanja. Zadatak nastavnika je da pripremi aktivnosti ili okruženje koje će omogućiti učenicima korištenje mišljenja više razine. Osoba ne može prijeći na višu razinu dok nije savladala prethodnu. U ispitima i provjerama znanja od učenika se najčešće traži puko dosjećanje i reprodukcija informacija. Kako je cilj školovanja priprema učenika za rješavanje problema s kojima će se susretati u svakodnevnom životu, a za rješavanje tih složenih problema nije dovoljno pamćenje i reprodukcija, nužno je razvijati njihove sveukupne potencijale. Zato se tijekom planiranja i programiranja nastave sve veća pažnja pridaje odabiru odgovarajućih aktivnosti učenika kroz koje će se postići jasno definirani obrazovni ciljevi. Ovi ciljevi moraju uključivati znanje, vještine i stavove unutar određene kompetencije U revidiranoj Bloomovoj taksonimiji za opis razina znanja koriste se glagoli umjesto imenica. Time se naglašava da su obrazovni ciljevi opisani kao različiti oblici mišljenja, a mišljenje je aktivan proces. Za opis svake razine znanja odabrani su oni glagoli koji najbolje odražavaju prirodu misaonih operacija koje se koriste kada osoba stječe ili pokazuje znanje baš te razine složenosti i apstrakcije. Uz svaku razinu znanja popisani su ključni glagoli koji opisuju aktivnosti učenika korištenjem kojih se može steći znanje i pomoću kojih se može provjeriti znanje određene razine. To omogućava nastavnicima da djelotvorno definiraju ciljeve poučavanja i odaberu odgovarajuće aktivnosti za stjecanje i procjenu znanja učenika na različitim razinama.

Kognitivno znanje/spoznaja

Afektivno: stavovi / interes/motivacija

Psihomotoričko: vještine/ područje

12

I ZNATI

prepoznati, pokazati, pronaći, označiti, povezati, dopuniti, smjestiti, poredati, imenovati, navesti, nabrojati, reći tko, kada, gdje, zašto, koliko, definirati, citirati, ponoviti, opisati (Što, kako? Gdje? Koliko?)

II SHVATITI RAZUMJETI

izraziti, ispričati/napisati svojim riječima, izvijestiti, opisati, sažeti, proširiti, preoblikovati, pretvoriti, prevesti, izraziti formulom, rastumačiti, objasniti, raspraviti, obrazložiti, dokazati, dati primjer, procijeniti, izračunati, predvidjeti, razvrstati, smjestiti , izdvojiti, istaknuti, (aktivno) sudjelovati

III PRIMIJENITI

demonstrirati, dramatizirati, pokazati (postupak), dokazati, provesti (pokus), izvršiti, upotrijebiti, primijeniti, koristiti , prikazati (grafički), izvesti (formulu), prikazati u kratkim crtama, prilagoditi, promijeniti, dovršiti, otkriti, riješiti (problem), predložiti (rješenje), isplanirati, izabrati, napraviti, izračunati, procijeniti, napisati, razvrstati, svrstati , sastaviti

IV ANALIZIRATI

rastaviti, raščlaniti, razdijeliti, pronaći, izdvojiti, istaknuti, prepoznati neizrečene pretpostavke, opravdati, protumačiti, objasniti, usporediti, razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati, saopćiti, izvijestiti, raspraviti, razvrstati, svrstati, grupirati, rasporediti, poredati, organizirati, urediti, oblikovati, grafički prikazati, napraviti pokus, ispitati, istražiti, provjeriti, preispitati, procijeniti, proračunati, odrediti važnost podataka, prekontrolirati, dovesti u vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu, odgovoriti ”što ako?”, zaključiti

V PROSUĐIVATI

provjeriti, prosuditi (primjerenost zaključka), procijeniti, ocijeniti, izmjeriti, odrediti vrijednost, utvrditi, odmjeriti, vrednovati, usporediti, razlikovati, kritizirati, raspraviti, diskutirati, preispitati, dokazati, uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti, zastupati mišljenje, istražiti, odlučiti, izabrati mogućnost, odabrati, preporučiti, otkloniti, poredati (s obzirom na važnost, stupnjevati, pretpostaviti, predvidjeti

13

VI STVARATI zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti, konstruirati, kreirati, proizvesti, izazvati, formulirati (hipotezu), predvidjeti, prognozirati, prirediti, pripremiti, propisati, napraviti plan, skicirati, predložiti, objediniti, kombinirati, skupiti, sastaviti, sklopiti, spojiti, povezati, složiti, skladati, komponirati, sabrati, organizirati, preurediti, promijeniti, presložiti, preraditi, poboljšati, kompletirati, kompilirati, voditi, upravljati, napisati, podnijeti, iznijeti, predočiti, postaviti (teoriju), priopćiti

Uz pomoć Bloomove taksonomije mogu se jasno i jednoznačno definirati specifični ciljevi poučavanja (ono što želimo ili očekujemo da učenici nauče), što im kasnije olakšava vrednovanje postignuća učenika ( rezultata/ishoda učenja/poučavanja) i samog nastavnog procesa. Pri tome je važno da ciljevi budu operacionalizirani: definirani u terminima opažljivog ponašanja (treba točno definirati što će učenik učiniti ili reći, a na temelju čega ćemo zaključiti da je postigao znanje određene vrste i razine). Obrazovna postignuća se operacionaliziraju tako da se iz „Bloomove“ tablice u kojoj su opisani ciljevi učenja i ključni glagoli uz svaku razinu znanja odabere nekoliko odgovarajućih ključnih glagola uz pomoć kojih se opišu aktivnosti učenika kroz koje oni mogu steći znanje te razine i uz pomoć kojih nastavnik može provjeriti jesu li učenici stekli očekivano znanje. Pri odabiru glagola mora se voditi računa o značenju pojedine razine znanja tj. o kognitivnim procesima koje zahtijeva. Operacionalizirani ciljevi trebaju biti u skladu s općim ciljevima predmeta. Kada se precizno i jasno definiraju rezultati (ishodi) učenja, lakše je birati zadatke za provjeru kvalitete znanja različitih razina, a učenici postižu bolje rezultate, jer im je potpuno jasno što se od njih očekuje i razumiju svrhu predloženih ili očekivanih aktivnosti.

14

REZULTATI ISTRAŽIVANJA – NAŠA POLAZNA OSNOVA3 Nakon utvrđivanja liste ključnih kompetencija u okviru istraživačkog dijela projekta su ustanovljeni veoma važni rezultati koji bi trebalo da predstavljaju bazu za unapređenje odgojno-obrazovnog procesa u smislu razvijanja ključnih kompetencija. Velika količina nalaza koja je dobijena kroz analizu nastavnih planova i programa predmeta osnovnih, srednjih (općih i stručnih) škola, udžbenika, nastavne prakse nastavnika i percepciju

učenika kao krajnjih korisnika obrazovnih usluga bi svakako trebala da pruži mogućnost da se svaki od navedenih aspekata unaprijedi i da se time u cjelini omoguće najpovoljniji uslovi za razvoj ključnih kompetencija kod učenika. Osnovni rezultati, zaključci kao i preporuke koje su na osnovu njih proizašle su predstavljene u dijelu koji slijedi. Analiza odgovora nastavnika Prvi nalaz koji se može izdvojiti kao vrlo važan se odnosi na podatak da niti jedna kompetencija u procjeni svoje važnosti od strane nastavnika nije dobila ocjenu manju od 4 ali da u isto vrijeme niti jedna od njih nije dobila ocjenu veću od 4 za njeno razvijanje unutar obrazovnog sistema. Rezultati analiza po pojedinačnim ključnim kompetencijama govore da se aspekt znanja dominantnog veže za nastavne predmete su nominalni nosioci pojedinačnih kompetencija, dok su, sa druge strane vještine i stavovi u najvećem dijelu kroskurikularni. Za matematičku pismenosti se može reći da posjeduje obilježja, dok je usvajanje znanja i vještine vezane za kompetencije u nauci i tehnologiji najvećim dijelom vezano ze prirodno-matematičke predmete, predmete tehničke grupe i geografiju. Informatička pismenost je dominantno vezana za predmet informatika i za nju možda u najvećem dijelu važi da je označena kao unutarkurikularna kompetencija. Znanja iz domena jezičke pismenosti se stiču prvenstveno na predmetima maternjeg i stranih jezika ali se može istaći i nalaz je da većina nastavnika radi na razvoju jezičko–komunikacijskih vještina i pozitivnog stava prema korištenju jezika. Tjelesno–zdravstvene kompetencije više važe kao unutarkurikularne čija se znanja usvajaju na nastavi tjelesno-zdravstvenog odgoja i biologije. Razvoj socijalno–građanskih kompetencija je vezan za građansko obrazovanje i društveno–humanističku grupu nastavnih predmeta, uz napomenu da su i nastavnici drugih predmeta mišljenja da kroz vlastitu nastavnu praksom

3 Istraživanje „Ključne kompetencije i životne vještine u Bosni i Hercegovini“ APOSO za YERP program zapošljavanja i zadržavanja mladih u BIH

15

doprinose razvoju vještina koji pripadaju domenu ove ključne kompetencije. Dalje je procijenjeno da se u okviru predmeta umjetničke i jezičke grupe kao i na historiji/povijesti i geografiji/zemljopisu najviše doprinosi razvoju kulturne svijesti i kulturnom izražavanju. Aspekt znanja iz domena samoinicijative i preduzetničkih kompetencija se u najvećoj mjeri stiče na predmetu Demokratija i ljudska prava/Osnove demokratije s tim što najveći dio ispitanih nastavnika smatra da i u okviru svojih nastavnih predmeta učestvuju u na razvoju preduzetničkih vještina i stavova. Konačno učenje kako se uči i kreativno-produktivne kompetencije su procijenjene kao dvije dominantno kros-kurikularne kompetencije.

Na osnovu nalaza koji su dobijeni u samom ispitivanju kao i njihovih tumačenja i povezivanja sa onima koji u ovim redovima nisu prisutni zbog ograničenog prostora,a nikako zbog umanjenja njihovog značaja možemo reći da je obrazovanje organizovano kao složen dinamički sistem čije je funkcionisanje determinisano nastavnim planovima i programima i koji je usmjeren ostvarenju unaprijed definisanih obrazovnih ishoda. Ipak obrazovni sistem koliko god se doimao rigidnim definisane smjernice i okvire postavlja nastavnika u ulogu glavnog faktora i daje mu za pravo (ali i obavezu) da svojom stručnošću i kompetencijama u najvećoj mjeri doprinosi sticanju kvalitetnog znanja i razvoju primjenjivih vještina kod učenika. Nastavnici su faktori obrazovnog sistema koji svojim djelovanjem najviše omogućavaju razvoju pozitivnog stava učenika prema učenju i usavršavanju. Koliko god nastavni planovi i programi sa jedne i školski udžbenici sa druge strane bili kvalitetni i usklađeni sa sposobnostima, potrebama pa čak i željama učenika bez adekvatno odigrane uloge nastavnika željeni obrazovni ishodi će ostati neostvareni. Odgovori učenika, analiza udžbenika i nastavnih planova i programa Učenicisve kompetencije doživljavaju važnim za nastavak školovanja, profesionalnu karijeru i svakodnevni život, a najvažnijim smatraju jezičko-komunikacijske na maternjem jeziku, zatim informatičku pismenost, jezičko-komunikacijske na stranom jeziku i tjelesno-zdravstvene kompetencije. Posebno je važno istaći da su procjene uticaja obrazovnog sistema na razvijanje ključnih kompetencija statistički značajno niže od procijena njihove važnosti. Učenici su ocijenili da obrazovni sistem najviše doprinosti razvoju matematičkih kompetencija, jezičko-komunikacijske kompetencije na maternjem i stranom jeziku a najmanje jačanju građanskih i preduzetničkih kompetencija. Kod analize udžbenikarezultati govore o postojanju mnogo većeg prostora koji bi mogao biti iskorišten da se razvoj mapiranih kompetencija stimuliše u značajnijoj mjeri. Za očekivati bi bilo da informatička pismenost koja značajnim dijelom obuhvata i komuniciranje na najrazličitijim nivoima daje doprinos i jezičkoj pismenosti kako na maternjem, tako i na stranom jeziku. Razvoj tjelesno-zdravstvenih kompetencija je u najvećoj mjeri podstaknut udžbenicima biologije uz određen doprinos udžbenika psihologije i hemije/kemije ali uz naglasak da se radi prvenstveno o usvanjanju znanja i razvijanju pozitivnog stava, a znatno manje o načinu razvijanja vještina koje bi omogućile primjenu tih znanja i jačanju stavova. Kulturna svijest i kulturno izražavanje su najstimulisaniji građom iz udžbenika likovne i muzičke kulture, te predmeti koji se tiču književnosti i stranog jezika.

16

Anаlizа nаstаvnih plаnovа i progrаmаkoji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, u odnosu nа zаstupljenost rаzličitih kompetencijа pokazuje u prvom redu dа u okviru nаstаvnih plаnovа i progrаmа postoje dominаntni sаdržаji koji se prvenstveno tiču kompetencijа, nominаlno sаglаsnih sа sаmim školskim predmetom. Pored toga određene kompetencije su sаdržаne u okviru svojih osnovnih ishodišnih predmeta kao i u određenim srodnim predmetimа. Prvi primjer su mаtemаtičke kompetencije koje su pored mаtemаtike u znаčаjnoj mjeri zаstupljene u i okviru nastavnih predmeta fizike i informаtike. Međutim, ukoliko se pogledа iz drugog uglа, nameće se zaključak da je sаrаdnjа između kompetencijа i školskih predmetа koji su u indirektnoj vezi zaista na vrlo niskom stepenu. Tako se može zaključiti da sadržaji koji su sastavni dijelovi nastavnih predmeta mаternjeg i strаnog jezikа ne sadrže ni minimum elemenata koji se tiču mаtemаtičke kompetencije bez obzirа što sаm jezik počivа nа prаvilimа, logici i zаkonimа koji su više nego srodni sа mаtemаtičkim. Ono što treba posebno istaći jeste činjenica da je ustаnovljeno dа nаstаvni plаnovi i progrаmi u osnovnim školаmа sаdrže znаtno mаnju količinu sаdržаjа koji se odnose nа kompetencije nego što je to slučаj u srednjim stručnim školаmа i gimnаzijаmа. Ovo je svakako prva stavka kojoj treba da se posveti pažnja jer se upravo na ovom nivou obrazovanja postavlja zdrava osnova razvoj pojedinca koji će biti u stanju da adekvatno odgovori u situacijama kada bude morao zadovoljiti vlastite potrebe ili ispuniti društvene zahtjeve.

17

ILUSTRACIJA USPJEŠNE

INTEGRACIJE

INTERPERSONALNA I GRAĐANSKA

KOMPETENCIJA

PREPORUKE

Nastavni planovi i programi bi trebalo da budu organizovani kao sistemi sastavljeni od

dinаmičkih jedinica koje omogućavaju stimulaciju i razvoj većeg broja kompetencija i to svih

njihovih aspekata (znanja, vještina, stavova). Drugim riječima insistirati i na teorijskim i na

praktičnim aspektima nastavnog procesa.

Izradu nastavnih planova i programa koji omogućavaju da se u izučavanju sadržaja jednog koriste

sadržaji iz drugih nastavnih predmeta što bi omogućilo transferiranje znanja kod učenika.

Insistiranje na udžbenicima koji ne bi predstavljali skupove verbalnih činjenica već materijale koji

omogućavaju primjenu različitih metoda u predstavljanju gradiva i zadataka svakog pojedinačnog

nastavnog predmeta.

Zadržati nastavnika kao centralnu ulogu u obrazovnom procesu i omogućiti mu primjenu

najrazličitijih metoda rada prema zahtjevima predmetnog gradiva sa kojim se susreće i

karakteristikama učenika sa kojima radi.

Biti spreman na činjenicu da integracija ključnih kompetencija zahtijeva višegodišnji rad i

određene sistemske greške neminovnost ali i da su ispravljive ukoliko se krene sa zdravih osnova i

sa zdravim namjerama.

Insistirati na udžbenicima koji omogućavaju primjenu metoda nastave različitih nivoa složenosti,

kako zbog individualnih razlika među učenicima tako i zbog činjenice da su nam škole

inkluzivnog karaktera.

18

Pojmovno određenje Razvoj i napredak svakog pojedinca značajno zavisi od mogućnosti njegovog/njenog uključivanja u aktivnosti zajednice u kojoj živi. Razvojem i sazrijevanjem pojedinca, proširuje se i njegova društvena uključenost, koja nalaže i potrebu za usvajanjem osnovnih znanja, vještina i stavova vezanih za interpersonalnu i građansku kompetenciju. U tom smislu, interpersonalna kompetencija se odnosi na skup usvojenih oblika ponašanja koji su potrebni pojedincu za lično uključivanje u aktivnosti zajednice i interakciju s drugim članovima. Ova kompetencija je preduslov za odgovarajuću komunikaciju između jednog i drugog člana zajednice. Širi opseg od interpersonalne kompetencije ima građanska kompetencija koju čine znanja, vještine i stavovi neophodni pojedincu radi uspješnog uključivanja u građanski život, društvo i procese odlučivanja unutar zajednice u kojoj živi. Svaka od njih jednako pridonosi stvaranju uspješnog života pojedinca u društvu znanja. Sve su ovo znanja, vještine i stavovi koje bi pojedinac/građanin trebao razvijati tijekom cijeloga života kako bi se aktivno uključio u zajednicu koja počiva na načelu društva koje uči. U ovom priručniku detaljnije ćemo se baviti građanskom kompetencijom u kontekstu osposobljavanja učenika da aktivno učestvuje u školi, zajednici i društvu općenito.

Odgoj i obrazovanje za aktivno građanstvo

Građanska kompetencija postaje jedan od ključnih ishoda učenja i ostvaruje kroz sva četiri ciklusa u sklopu društveno-humanističkog područja, kao i u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja a čine je slijedeće strukturne dimenzije:

Građanska kompetencija polazi od jedinstva individualne i društvene dimenzije učenja ključno je za razvoj demokratskog, odnosnog aktivnog i odgovornog građanina. U nastavi veznog predmeta Demokratija i ljudska prava , u sklopu društveno-humanističkog obrazovnog područja učenik razvija prije svega kognitivni element građanske kompetencije i potrebne vještine za aktivnu participaciju u procesima donošenja odluka, od odlučivanja u razredu i

19

školi do razvoja građanske vrline i dispozicije za ulogu odgovornog građanina u zajednici. Ovaj obrazovni cilj veznog predmeta treba biti podržan kroz cjelokupni obrazovni process gdje će kao međupredmetna tema doprinosti osposobljavanju učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. To između ostalog podrazumijeva razvoj građanske svijesti učenika, ali i poticanje aktivnog i učinkovitog učešća u razvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici I društvu kao cjelini s osloncem na načela ljudskog dostojanstva, demokratije, pravde i mira. Odgoj za aktivno građanstvo u srednjoj školi treba biti bazirano na slijedećem pristupu:

Odgojno-obrazovna postignuća i ishodi učenja

Cjeloviti razvoj građanske kompetencije kod učenika znači razvoj osnovnih znanja (znati šta), vještina (znati kako) i stavova (znati zašto), te primjene stečenog znanja u interakciji s drugima, u školi i lokalnoj zajednici. Cilj nastavnog predmeta je da kod učenika razvije slijedeće elemente građanske kompetencije:

20

Ciljevi učenja i poučavanja

U predmetnoj nastavi učenik treba da ovlada osnovnim konceptima demokratskih i nedemokratskih sistema vlasti, diobom vlasti u demokratskom društvu, ciklusima javne politike i demokratskim alatima učešća u procesima donošenja odluka. Učenik treba da razumije suverenitet i pojmove: suverenitet naroda, pozicija autoriteta, vlast; da razlikuje institucije vlasti, njihove nadležnosti, međusobni odnos i odnos sa i prema građanima. Učenik treba da razumije i zna objasniti ideju i koncept Europske unije, EU vrijednosni sistem, pravna načela i pravne institucije i procese integracije u zajednicu europskih zemalja. U međupredmetnoj nastaviučenik se dovodi u situaciju da u nastavi drugih predmeta koristi stečena znanja i vještine građanina na način da opisuje, analizira, tumači, prosuđuje i rješava probleme/pitanja. Uloga nastavnika u međupredmetnoj nastavi je da je da:

podstiče interakciju, argumentiranu raspravu između učenika i nenasilno rješavanje problema

osigura da je svaki učenik aktivan i uzima ulogu u radu manje ili veće grupe osigura saradnju i zajednički istraživački rad učenika na zadanu temu/definirani

problem propituje navodeći učenike na promišljanje i donošenje zaključaka.

Razvoj građanske kompetencije kroz demokratsku kulturu škole znači osiguranje funkcionalnih mehanizama za praktikovanje građanske vrline kao što što su:

učešće učenika u donošenju pravila ponašanja unutar razreda i škole izbor predstavnika razreda izbor i rad učeničkog vijeća saradnja vijeća učenika, vijeća roditelja i uprave škole podsticanje istraživačkog, društveno korisnog i volonterskog djelovanja učenika u

zajednici

Indikatori

ZNANJA

Zna da je građanin nosilac vlasti u svim modelima demokratije, te da je politička obrazovanost i informiranost građana osnovni uslov njihove aktivne participacije u procesima donošenja odluka;

Razumije i zna objasniti organizaciju državne vlasti; Poznaje nadležnosti sve tri grane vlasti; Razumije i zna objasniti diobu vlasti;

Zna da pravna država garantuje svim građanima jednost pred zakonom Zna svoja prava na nivou razreda, škole, lokalne zajednice, države i globalnog društva;

Razumije da je uživanje tih prava povezano sa odgovornostima prema sebi, prema drugome i prema zajednici;

Povezuje značaj lokalnog, nacionalnog, europskog i globalnog; Razumije kako se pojedinci i grupe uključuje u procese donošenja odluka i aktivnosti

civilnog sektora; Poznaje svoja prava i slobode; Razumije svoje odgovornosti i građansku posvećenost; Razumije važnost mira, nenasilje komunikacije, nenasilnog rješavanja konflikata i

argumentiranog komuniciranja; Razumije važnost samopouzdanja i samopoštovanja, te poštovanja drugoga i zaštite

(pozitivne diskriminacije manjine).

21

Razumije ideju i koncept Europske unije. VJEŠTINE

Aktivno učestvuje u razvoju i jačanju demokratske građanske kulture; Uočava i imenuje društvene probleme i koristi demokratske postupke za njihovo

rješavanje; Ima razvijene etičke i kritičke alate za analizu i evaluaciju političkih odluka; Posjeduje razvijene društveno komunikacijske vještine (predlaganja, dogovaranje,

dijalog, timski rad, vođenje,i moderiranje rada grupe); Prepoznaje problemske situacije i reaguje na njih; Prepoznaje emocije kod sebe i kod drugih; Upravlja emocijama koristeći načine obuzdavanja ljutnje .te zajednički rješava

problemske situacije, koristi saradnički pristup; Preuzima odgovornost za vlastite osjećaje i postupke; Uspješno koristi vještine javnog nastupa,prezentacije i vođenje radom grupe; Aktivno sluša,debatuje pregovara i pronalazi kompromis,odnosno vještine upravljanja

sukobima; Posvećen je općem dobru i ciljevima, a ne samo sebi i svojim interesima; Koristi vještine zauzimanja stavova, odbrane stavova i pregovaranja o javnim

pitanjima; Koristi vještine pokretanja i učestvovanja u građanskim akcijama,i projektima zaštite

svih nacionalnih dobara. Kritički promišlja i argumentirano izlaže svoj stav o EU integracijama.

STAVOVI

Pokazuje uvjerenje u vrijednost, dostojanstvo,i slobodu ljudske osobe, te važnost institucionalne zaštite ljudskih prava;

Privržen je načelima nedjeljivosti,neotuđivosti,međupovezanosti i univerzalnih ljudskih prava u odnosima među ljudima,društvenim grupama, i narodima.

Uvjeren je da su demokratija, demokratska načela, demokratska vlast, institucije i postupci iako ne savršeni najbolji i najpravedniji;

Uvjeren je da građani imaju znanje, moć i obavezu preispitivati, istraživati i pronalazit rješenja;

Pokazuje uvjerenje u nužnost iskustvenih dokaza i činjenica prilikom donošenja odluka i privržen je načelu racionalnosti i pravde;

Aktivno se zalaže za uklanjanje stereotipa, predrasuda, diskriminacije i drugih oblika neljudskih i nepravednog ponašanja;

Aktivno se zalaže za uklanjanja stereotipa, predrasuda, diskriminacije i drugih oblika neljudskog, nepravednog postupanja;

Zastupa i brani svoje interese, interese pripadnika manjinskih grupa i interese lokalne zajednice;

Kritički se odnosi prema svojim i tuđim nasilnim postupcima, pokazuje opredjeljenost za miru i nenasilnim konstruktivnim rješenjim;

Poštuje svoju i druge kulture i partnerski se odnosi prema njima, privržen je načelima multikulturalnosti, te u praksi interkulturalne komunikacije.

22

Koje kompetencije treba da ima nastavnik/ica Nije moguće govoriti o razvoju građanske ili bilo koje druge mapirane ključne kompetencije kod učenika, a da jasno ne definiramo koje kompetencije treba imati nastavnik. Kompetentnost nastavnika zavisi od toga da li je njegov angažman u veznom predmetu (predmet građanskog odgoja I obrazovanja: osnovi demokratije i/ili demokratija i ljudska prava) ili on/ona određene sadržaje i metodiku rada potrebne za razvoj građanske kompetencije kod učenika primjenjuje u drugom predmetu (fizički odgoj, jezik, matematika… isl) Bez obzira na status nastavnika, postoji univerzalni paket osnovnih kvalifikacija koje treba imati svaki nastavnik kako bi kod učenika mogao/la podržati razvoj građanske kompetencije. Taj osnovni paket kompetencija odnosi se na slijedeće:

Nastavnik/ica treba da ima opća profesionalna znanja i vještine: pedagoške, razvojno-psihološke, sociološke i normativno - pravne. Neophodno je da bude obučen/a, dokvalifikovan, odnosno prekvalifkovan za podučavanje sadržaja i primjenu metodike građanskog obrazovanja bilo kroz vezni predmet ili interdisciplinarno. Dokvalifikacija i prekvalifikacija nastavnika treba biti usmjerena na osposobljavanje nastavnika/ice da u nastavi primjenjuje procese i metodiku rada neophodne za razvoj interpersonalne i građanske kompetencije kod učenika. Nastavnik tokom rada primjenjuje slijedeće procese i metode:

planira podstiče saradnju, dogovara osnovna pravila, upravlja ponašanjem, njeguje različite

kulturne obrasce ponašanja učenika u specifičnim sredinama sadržaje povezuje sa sadržajima ostalih predmeta i sa svakodnevnim životom

učenika, njihovim potrebama i interesima projektno planira i sarađuje s lokalnom zajednicom, predstavnicima vlasti, kulturnim

institucijama i privrednim subjektima da vrednuje i samovrednuje ostvarene ishode učenja da prati, podstiće i usmjerava postignuća učenika

23

ILUSTRACIJA USPJEŠNE

INTEGRACIJE

24

Integracija pristupa baziranog na razvoju građanske kompetencije

Razvoj građanske kompetencije treba počivati na četiri bazična stuba:

Zaseban predmet uključen u nastavni plan i program kao obavezan treba da osigura razvoj kognitivnog elementa građanske kompetencije. Kurikulum ovog predmeta treba osposobiti učenike za razumijevanje demokratskog političkog sistema, razlikovanje demokratskog od nedemokratskih režima, razumijevanje ciklusa javne politike i omogućiti učenicima razvoj elementarne političke pismenosti i vještina učešća u procesima donošenja odluka. Učenik treba da razlikuje grane vlasti, institucije svake od grana vlasti i njihove nadležnosti, te da razumije i zna objasniti ideju, koncept i procese integracije u zajednicu europskih zemalja. Istovremeno, nastavni plan i program treba kao međupredmetne teme uključiti:

Ljudska prava i zaštitu ljudskih prava

Učenje o demokratskom građanstvu

Odgoj za mir i nenasilje Metodika građanskog obrazovanje potiče kritičko mišljenje, nenasilnu komunikaciju, dijalog, sudjelovanje i saradnju. Kao takva ključna je za stjecanje kompetencija demokratskog građanstva, odnosno usvajanje vrijednosti i socijalnih vještina, te je primjenjiva i u nastavi drugih predmeta. U odabiru metode potrebno je voditi računa da se učenicima pojmovi prikazuju na primjerima u praksi. Mladi bi trebali prepoznati korist politike za opće dobro, te na realnim primjerima uvidjeti kako je politika na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj, europskoj i globalnoj razini praktična stvar koja utječe na svakodnevni život. Na taj način podignula bi se razina motivacije mladih za stjecanjem tih kompetencija.

25

Demokratizacija škola treba zaživjeti u praksi. Upravljačke kompetencije direktora škole, kao i članova uprave školske trebale bi biti definirane i sistemski razvijane, te nadzirane. Njihove kompetencije trebale bi uključivati vještine saradnje, upravljanja konfliktima, participativnog odlučivanja, konsultacija itd. Konačno, ključna je i otvorenost škola prema organizacijama civilnog društva i lokalnim zajednicama. Navedeno podrazumijeva da vijeća/savjeti učenika i vijeća/savjeti roditelja nisu tek formalna tijela, već da imaju utjecaj na konačne odluke; da je uspostavljena komunikacija između tih tijela, nastavnika i uprave škole.

Građansko obrazovanje i korelacije sa ciljevima i sadržajima drugih predmeta Građansko obrazovanje obuhvata četiri dimenzije

Političku dimenziju: obuhvata prava i odgovornosti građana koje počivaju na ustavu i zakonima, odnosi se na razumijevanje organizacije vlasti, demokratskih procedura i ciklusa javne politike na lokalnom, entitetskom, državnom nivou i na nivou EU.

Društvenu dimenziju: obuhvata odnose između ljudi i njihovu interakciju, odnosno funkcionisanje unutar društvenih grupa i institucija društva

Ekonomsku dimenziju: obuhvata razumijevanje uslova života, svijeta rada i načina privrednog funkcionisanja

Kulturološku dimenziju– odnosi se na zajedničke vrijednosti i tradiciju unutar grupe, uvažavanje drugog i drugačijeg.

Iako polazimo od činjenice da je kognitivni element građanske kompetencije moguće razviti samo ukoliko postoji zaseban vezni predmet, činjenica je da određene dimenzije obrazovanja za demokratiju i ljudska prava imaju bliske kroskurikularne veze – korelacije sa ciljevima i sadržajima drugih predmeta. U Gimnaziji ti su predmeti prije svega iz humanističke grupe obaveznih predmeta: filozofija, sociologija, psihologija i povijest/historija/istorija. Bliske kroskurikularne veze građansko obrazovanje ima i u odnosu na maternji jezik i književnost (što se odnosi i na strane jezike i književnost). Iz grupe izbornih predmeta, odnosno predmeta izbornog usmjerenja razvoj građanske kompetencije možemo ilustrovati na primjeru kemije/hemije, komunikologije, ekologije, biodiverziteta i geodezije kao predmeta u srednjim stručnim i tehničkim školama.

26

Predmet: Maternji jezik Tema: Književnost od Romantizma do sredine XX stoljeća II razred srednje škole Obrada književnog djela HONORE DE BALZAC "ČIČA GORIOT" (izvorno: Le Pere Goriot) O romanu Vremenski kontekst Radnja romana je vremenski precizno određena: kraj 1819. i početak 1820. godine. Period između 1814. i 1830. je doba Burbonske restauracije, period obnove monarhije poslije Napoleonovog poraza. Tada se na vlast vratila burbonska kraljevska dinastija svrgnuta 1792, za vrijeme Velike francuske revolucije (1789-1799).

Fabula Kroz priču o tome kako je čiča Goriot stekao svoje bogatstvo čitalac se uvodi u povijest uspona francuske buržoazije. U romanu se jasno vidi da povratak Burbona nije značio i potpuno uspostavljanje režima koji je bio na vlasti prije revolucije. Plemstvo je suviše oslabljeno da bi predstavljalo vodeću društvenu snagu. Ako je plemićka titula i dalje na cijeni, ako se mjesta u visokoj društvenoj administraciji po pravilu dodjeljuju pripadnicima plemstva, buržoazija je snažnija od plemstva zato što

je bogatija. Odnose među ljudima određuje novac kao sredstvo upravljanja i ljudima i društvom. Fabula romana se razvija na dva plana:

- individualnom i - kolektivnom, odnosno

društvenom. Na individualnom planu predočeni su likovi i situacije koji govore o vrijednosnim sistemima i željom za moći, statusom i prestižem. U općem planu data je slika pariškog društva od najnižih do najviših društvenih slojeva. U pansionu gospođe Voker je sirotinja različitog životnog doba i sudbina, a u predgrađu Sen Žermen je visoko društvo odjeveno u svilu i okićeno zlatom i dijamantima. Pariz je veliko iskušenje, nada i čežnja mladih ljudi, željenih da dopru do senžermenskog društva. Pariz je i slika moralnog blata, bezdušnosti i egoizma. Korelacije sa sadržajem građanskog obrazovanja Moć, vlast, autoritet Učenici razumiju odnose u društvu, politički i ekonomski kompromis. Razlikuju moć od vlasti i autoriteta. Učenici upoznaju, razumiju i znaju objasniti tri ključne političke oblasti:

Vladavinu, koja se oslanja na sistem izvršne i upravne vlasti

Interes, koji se realizira posredstvom predstavničkih zastupničkih tijela

Javnost, odnosno javno mijenje, Socijalna politika i mjere socijalne politike Učenici razumiju različite socio-ekonomske položaje u zajednici i njihov utjecaj na siromaštvo, odnos između potreba i dostupnosti za resursima. Učenici se osposobljavaju da razlikuju izvore siromaštva – da razlikuju da li je uzrok/izvor siromaštva individualni ili proizvod društva, da li je siromaštvo rezultat lične

27

odgovornosti i/ili nesposobnosti ili socijalne (društvene) zavisnosti“. Učenici razlikuju oblike siromaštva i „geto sirotinju“ – njihove posebnosti. Upoznaju se sa osnovnim oblicima društvene isključenosti i razumiju bazične pojmove vezano za ovu temu.

Po identifikaciji problema učenici diskutuju o mjerama socijalne politike za smanjenje siromaštva kao što su:

Jačanje tržišta rada Pružanje prilika za obrazovanje Stvaranje/jačanje društvene

kohezije Pravednija raspodjela društvenih

resursa Pojedinac i društvene norme Učenici promišljaju kako našu moralnu svijest oblikuje društvo, odnosi između pojedinaca, ali i lični potencijal. Pitanja za individualni rad i diskusiju:

Kakav je izgled Ežena de Rastenjaka

Njegovo porijeklo,

Materijalni položaj,

Južnjački karakter?

Na kakvo ga iskušenje stavlja Pariz?

Кakave mu se alternative nude za brz uspjeh?

Izdvoj piščeve moralističke komentare!

Aktivnosti u toku nastave su:

- Analiza odnosa između različitih interesnih grupa;

- Odnos moći i vlasti; - Analiza fenomena siromaštva; - Utvrđivanje razloga postojanja

siromaštva; - Istraživanje uslova stanovanja,

opremljenost stanova, karaktera rada, oblačenja, okupljanja ljudi.

Učenici:

Raspravljaju o ekonomskim i socijalnim pravima.

Predlažu načine na koji se može pomoći pojedincima i iskorijeniti siromaštvo.

Razmatra efikasnost mjera socijalne politike koje praktikuje naša država.

Pojmovi kojima će učenici ovladati

moć, vlast, autoritet socijalna politika mjere socijalne politike siromaštvo indikatori siromaštva izvori siromaštva socijalna ekskluzija i inkluzija resursi i pravedna raspodjela

resursa moral i utjecaj društva na

oblikovanje moralne svijeti

U svakom sistemu se otvara pitanje kako su dizajnirane institucije i koje vrijednosti su utkane u srž tih

institucija, kako je dizajniran aranžman odnosa (model vlasti) između institucija i koja su pravila i

procedure u donošenju javnih odluka.

Kreatori javne politike treba da vode računa o javnim interesima građana i odgovorno se odnose u

ambijentu u kojem su građani aktivno uključeni u procese donošenja odluka. Jačanje demokratske

dimenzije vlasti podrazumijeva dvosmjernu komunikaciju između građana, njihovih potreba i izabranih

predstavnika vlasti. Kvalitetna javna politika u demokratskom društvu donosi se kao odgovor na realne

potrebe građana i doprinosi boljem konačnom kvalitetu usluga.

28

Predmet: Filozofija Tema: Antička filozofija IV razred srednje škole Sokrat: Sokratova optužnica

Atenjanin Sokrat (Σωκράτης, 470/469 - 399. pr.n.e) nastojao je utvrditi pojmovnu vrijednost pojedinih moralnih normi. On smatra da

nema istinskog moralnog djelovanja bez znanja, a njegov smisao pojma bio je kriterij istine. Optužen je da kvari omladinu i ne vjeruje u bogove u koje vjeruje država. Prema tadašnjim zakonima, osuđen je na smrt: ispio je otrov i umro. Korelacije sa sadržajem građanskog obrazovanja Građanstvo, građanska vrlina i dispozicija Učenici upoznaju pojam ličnosti čovjeka i strukturu njegova bića – čovjek kao individualno biće – ja i čovjek kao društveno biće – mi. Razumiju različitosti društvenih identiteta i pravo na izbor vlastitog identiteta. Učenici razumiju i uočavaju posljedice sukoba običajnog i moralnog djelovanja kroz vijekove. Učenici razumiju razliku između demokratskih i nedemokratskih političkih sistema, te razumiju svoju ulogu – ulogu građana. Usvajaju pojmove „politika“ i „građanin“ i razumiju važnost jednakog prava učešća ljudi/građana u društvenom životu zajednice i donošenju odluka važnih za zajednicu; žrtvovanja sebe i svojih interesa radi dobrobiti, drugih pojedinaca, grupa, zajednice.

Aktivnosti u toku nastave su:

- Učenici identifikuju sebe kao individualno biće i istovremeno kao pripadnika više različitih grupa (vršnjaci, porodica, škola...);

- Poredeći primjere iz svakodnevnog života i povijesni kontekst u kojem živi i djeluje Sokrat, učenici razlikuju demokratske od nedemokratskih odnosa u zajednici;

- Učenici trebaju shvatiti tragičnost Sokratove sudbine kroz sukob principa običajnosti i principa moralnog djelovanja.

- Na osnovu stečenog znanja i iskustva učenici razvijaju svoju projekciju uloge građana u demokratiji i porede je sa ulogom državljana u nedemokratskim režimima;

- Učenici razumiju savremni koncept demokratskog društva i razlikuju ga od antičkog participatornog sistema (učešće demosa).

- Učenici trebaju razumjeti važnost žrtvovanja pojedinačnih interesa i posvećenost zajednici za opšte dobro svih. – GRAĐANSKA VRLINA Sokrat“Ja u smrt a vi u novi život“

Pojmovi kojima će učenici ovladati

politika, građanin, demos, pravo i pravednost

demokratski i nedemokratski odnosi i sistemi

građanska vrlina i dispozicija, učešće u procesima donošenja

odluka apatija građana kao posljedica

autokratije odlučivanje i neposredna

demokratija građanin kao nosilac suvereniteta aktivno i pasivno biračko pravo kao

i druga politička prava

29

Demokratija državu ne promatra kao vlast danu

sa nebesa, od snaga koje su nam nepoznate i

koje valja poštivati, nego je vidi kao izvor volje

svih individua koje su u njoj okupljene i čija se

moć zajednički mora koristiti za savladavanje

zajedničkih zadataka.

Predmet: Povijest/Historija/Istorija Tema: Komunikacija, putovanje, nekada i sada“ II i III razred srednje škole Razvoj nauke i tehnologije – utjecaj na proces i kvalitet komunikacije Prije pojave jezika komuniciranje se odvijalo klesanjem poruka u kamen i slične materijale, te kroz oslikavanje pećina. Klesanje i oslikavanje zamjenjuju rukopisi nakon pojave pisma kao sustava simbola koji služe za zapisivanje jezika. Najstarija pisma bila su logografske prirode (znakovno pismo).

Napretkom nauke i tehnologije kao sredstva komuniciranja uvode se telegraf, telefon, telefaks i računalo. Savremno, 21 stoljeće komunikaciju sve više okreće u pravcu novih medija, interneta i društvenih mreža. Korelacije sa sadržajem građanskog obrazovanja Utjecaj komunikacije na stvaranje građanskog društva Učenici uočavaju značaj komunikacije i znaju objasniti njen razvoj; razumiju uticaj komunikacije na upoznavanje i približavanje država naroda i njihovih kultura, kao i uticaju komunikacije na integraciju nacije društva i stvaranje građanskog društva. Ova znanja koriste za razumijevanje i tumačenje odnosa među ljudima, te uloge savremenih europskih institucija u ostvarivanju prava građana. Učenici razumiju pojam komunikacije i objašnjavaju ga kao prenos informacija

od jednog subjekta ka drugom, te razumiju značaj medija kao refleksije stvarnosti i njihovu ulogu u formiranju javnog mjenja. Aktivnosti u toku nastave su:

- Učenici razumiju ulogu osnovnih elemenata komunikacije:

o poruka o pošiljaoca poruke o primaoc poruke o informacija i medij

prenošenja; - Identifikuju osnovna sredstva

komunikacije i medije nekada i sad, te karakter samih poruka i njihov cilj;

- Istražuju razvoj lokalnih i tradicionalnih medija u svojoj zajednici.

- Razviju sposobnost da se izraze i tumače misli, osjećanja i činjenice, usmeno ili pismeno, u širokom spektru socijalnih i kulturoloških konteksta.

Pojmovi kojima će učenici ovladati

pošiljalac – poruka – primalac mediji, povijest/historija/istorija

medija i njihova podjela masovni medija, refleksija

stvarnosti i „globalno selo“

30

Predmet: Maternji jezik Tema: Modul Traženje posla Vrste grupnog organizovanja, uloga i značaj Modul je razvijen da bi omogućio učenicima da razviju jezička znanja, vještine i sposobnosti, potrebne za traženje ili zadržavanje posla. NASTAVNE JEDINICE U OKVIRU MODULA: 1.PRIPREMA ZA ZAPOSLENJE 2.MOGUĆNOST ZA ZAPOSLENJE

Indikatori ostvarene integracije: Učenik će biti osposobljen da: Prikuplja informacije o poželjnim

osobinama koje traži poslodavac i poželjnim sposobnostima radnika;

Pripremi upitnike sa preciznim pitanjima;

Govori i piše o osobinama koje su neophodne za posao;

Napiše oglas, obavještenje, molbu, naglašavajući poželjne osobine radnika;

Navede prednosti i nedostatke timskog rada;

Diskutuje o važnosti lične sposobnosti za posao.

Primjeri uspješne integracije Uvodno izlaganje nastavnika “Iako je pisana profesionalna biografija veoma korisna, stručnjaci naglašavaju da nijedna biografija nije sama po sebi dovoljno moćno sredstvo za dobijanje posla.. Dobra biografija može obezbjediti razgovor za posao, ali neće obezbjediti posao. Ma koliko dobra, biografija ne može da odradi neke stvari tako uvjerljivo kao direktan kontakt. Na primjer ne može da pokaže koliko znanja osoba zaista ima, kао ni koliko će biti prijatan saradnik na poslu. Nikakav papir ne može predstaviti osobu bolje od nje same.

Preporuka nastavniku: Ovo je primjer koji se tiče interpersonalnih kompetencija koji se može razviti kod učenika i iskoristiti u okviru ove nastavne jedinice. (Objasniti pojam kompetencije i važnost ne samo znanja već vještina sposobnosti i vrijednosti u okviru cjeloživotnog učenja. Aktivnost 1. Fokus! Moždana oluja Nastavnik postavlja učenicima pitanje: Iz koje oblasti očekujete pitanja na predstojećem razgovoru sa poslodavcem za posao? Zapisujete odgovore na papir ili ploči, bez davanja komentara) Glavni dio časa: Kraća nastavnikova prezentacija se odnosi na objašnjenje kako se pripremiti za razgovor sa poslodavcem u vezi sa traženjem posla? Upute koje se mogu dati učenicima:

1. Prikupite, sredite i zapamtite najvažnije informacije o preduzeću i poslodavcu?

2. Analizirajte vlastite kompetencije! (Ubijedite sebe da ste ozbiljan kandidat za posao)

3. Na osnovu izgleda mnogi poslodavci će zaključiti o vašem odnosu prema preduzeću (Saznajte kako se najbolje može uskladiti način oblačenja sa vrstom posla na koji konkurišete)

Napomena: Učenicima naglasiti važnost pripremljenosti svakog kandidata za intervju u vezi sa traženjem posla. (Zakonom se poslodavac i obavezuje da obavi intervju sa svakim prijavljenim kandidatom) Rad u paru Svaki par učenika dobija listu

pitanja(prilog). Učenici pišu odgovore i vježbaju ulogu

poslodavca i osobe koja traži posao mjenjajući uloge.

31

Nastavnik prati vježbu, dikciju, izgovor, stav , govor tijela i daje svoj komentar. Nekoliko parova demonstriraju

razgovor sa poslodavcem pred ostalim učenicima.

Preporučena pitanja za učenike (prilog) Pitanja ličnosti (navedite tri riječi koje

Vas opisuju? Kako podnosite poraz) Stres i okruženje! Da li možete da

radite pod pritiskom? Da li poštujete vremenske rokove?

Iskustvo i odgovornost! Navedite svoje dnevne radne aktivnosti! Opišite svoj sadašnji posao?

Ciljevi! Koji je Vaš cilj u životu? Koji je Vaš cilj u poslovnoj karijeri?

Fleksibilnost! Da li mislite da se možete uklopiti u novoj firmi? Da li volite rutinski posao?

Kooperativnost! Kako se slažete sa kolegama? Kako biste opisali svoj odnos sa šefom?

Kvalifikovanost! Da li mislite da ste kvalifikovani za ovaj posao? Navedite vještine potrebne za ovaj posao?

Zaključivanje aktivnosti: Zapitati se: Kako se obući za intervju za posao? Nastavnik priprema listu pravila o oblačenju , a od učenika tražiti da daju svoj komentar. Lista pravila o oblačenju!

- Izbjegavati ekstravagantnu odjeću sa upadljivim markama proizvođača

- Nemojte oblačiti novu odjeću koji niste ni probali

- Izbjegavajte materijale koji se lako gužvaju, vaše odijelo mora biti čisto, a cipele izglancane.

- Izbjegavajte jake parfeme - Nemojte pušiti prije intervjua,

neprijatan miris će se osjetiti prilikom razgovora ------Brinite o osnovnoj ličnoj higijeni, pranje kose i tuširanje prije intervjua, pranje zuba, neispucala koža ruku.

- Provjerite kako izgledate, prije nego uđete u firmu.

- Preporuka nastavniku: Razgovor sa poslodavcem promoviše iskustvo i odgovornost, naše ciljeve u životu, fleksibilnost, izgled, važnost prve impresije, urednost, kooperativnost, kvalifikovanost, ali izgrađuje mehanizme za neutralisanje stresa, straha, i ističe interpersonalne kompetencije. Aktivnost 2. U okviru ove aktivnosti, učenici trebaju da zamisle sebe u ulozi poslodavca koji traži pogodnog radnika za određen posao. Isplaniraće kako da pomoću intervjua, оtkriju da li je kandidat prava osoba za taj posao. Glavne komponente plana intervjua su koncentrisana oko tri pitanja koja poslodavac ima na umu:

1. Za koji posao tražim radnika? 2. Pomoću kojih pitanja ću otkriti

sposobnosti i osobine ličnosti kandidata?

3. Šta ću posmatrati u ponašanju kandidata? (Prilog Kako razmišlja poslodavac?)

Učenike podijeliti u dvije grupe i dati im instrukcije. Jedna grupa će se fokusirati na odabir

kandidata za mjesto menadžera u prodavnici naočala.

Druga grupa će birati radnika za mjesto menadžera u prodavnici tehničke robe.

Učenici treba da naprave plan intervjua prema prilogu, Kako razmislja poslodavac? Kada grupe završe sa planom sastavljanja intervjua, zamolite predstavnike grupa da obrazlože svoje odgovore, a aktivnost nastaviti postavljanjem sljedećih pitanja:

Zašto ste odlučili da pitate baš za tu sposobnost ili osobinu ličnosti?

32

Zašto ste odlučili da posmatrate baš te aspekte ponašanja ili izgleda?

Na kraju aktivnosti dati komentar da sposobnost, da se postavite u poziciju poslodavca, može pomoći da uspješno pretpostavite šta je važno poslodavcu, te da se kandidati trebaju dobro pripremiti za razgovor. Preporuka nastavniku: Učenici trebaju da dodju do saznanja koje su to osobine sposobnosti ali i vrijednosti koje traži poslodavac, kao i na koji način se promovišu te vrijednosti. Navedena znanja, sposobnosti i vrijednosti treba da su u vezi sa interpersonalnim i građanskim kompetencijama, koje učenici treba da usvoje. Građanske i interpersonalne kompetencije mogu se ilustrovati i na primjerima iz drugih-preporučenih modula. Mogući primjeri integracije

Komunikacija na radnom mjestu „Govorenje i slušanje“ „Telefonska komunikacija“

Poslovna komunikacija Poslovna pisma Zapisnik i izvještaj Kultura ponašanja na radnom mjestu

Predmet: Geodezija Tema: Projekat za izgradnju objekta Analize i predstavljanje projekta Projekat nekog objekta je završen kada je na planovima nacrtan njegov izgled sa dimenzijama i to na planovima u horizontalnoj i vertikalnoj projekciji, na situacionim planovima i profilima, kada su izrađeni potrebni proračuni i upustva za građenje, predmjer i predračun radova. Poslije toga dolazi tehnička kontrola projekta, odnosno pregled kompletne projektne dokumentacije od strane posebne komisije stručnjaka koja se zove reviziona komsija. Nakon svih kontrola, mogućih popravki, izdaje se rješenje da se

po tom projektu može izvoditi građenje puta. Prilikom izrade studije za projektovanje potrebno je izvršiti analize terena u smislu nosivosti, vrste i geološkog sastava tlа, podzemnih voda i slično, a zatim uraditi analizu ekonomske isplativosti. Takođe, neophodno je i upoznati stanovništvo sa izradom projekta saobraćajnice, te izvršiti utvrđivanje vlasništva i posjedovanja zemljišta koje će biti obuhvaćeno projektom. Stanovništvo je potrebno upoznati sa projektom i planiranim radovima, važnošću planirane saobraćajnice, naknadom za izuzeto zemljište i rješavanjem imovinsko prevnih odnosa.

Korelacije sa sadržajem građanskog obrazovanja Planiranje i javno zagovaranje Danas se sve više traže radnici koji imaju veći dijapazon vještina, koji imaju sposobnost samostalnost rada, koji su adaptivniji u procesima proizvodnje i koji su polivalentni. Samim tim je i promjenjen proces shvatanja kompetencije - umjesto tradicionalnog shvatanja vještine, poslodavci sve više traže i insistiraju na ukupnim kompetencijama pojedinaca i posebno na njihovim sposobnostima da komuniciraju, rješavaju probleme u radu, rade u timu i uspješno sarađuju na čisto tehničkim vještinama koriste oblike savremene i IT tehnologije, praktikuju

33

istraživačke vještine, posjeduju i preuzimaju inicijativu i imaju volju za uspjeh. Za budućeg eksperta nije dovoljno da zna samo proizvesti već da je u stanju kvalitetno predstaviti svoj proizvod različitim interesnim grupama i zagovarati za njegovu primjenu i prihvatanje. Aktivnosti u toku nastave su: Učenike podijeliti u grupe i zadati im slijedeće zadatke: Grupa 1. Kako i na koji način stanovništvo upoznati sa projektom, vremenom realizacije i izgradnjom auto-puta. Grupa 2. Kako upoznati stanovništvo sa značajem auto-puta u povezivanju lokalne zajednice sa drugim lokalnim zajednicama, koliko će izgradnja auto-puta uticati na razvoj cijele zajednice, značaju finansijskih sredstava za opštinski budžet koji se ostvaruje putem naplata poreza i putarina. U radu, grupe će iscenirati posjete i sastanake sa predstavnicima lokalnih i mjesnih zajednica i izabranim predstavnicima vlasti, te načine obraćanje istim. Ovakvim radom učenici će se upoznati sa značajem isticanja zajedničkog dobra, naspram pojedinačnih interesa ljudi, čime podstičemo građansku posvećenost. Grupa 3. Stanovništvo je neophodno upoznati sa procedurama i zakonskim osnovama u procesu izuzeća zemljišta. Na ovaj način učenici će shvatiti, načine na koji građani mogu ostvariti svoja prava i šta je potrebno da preduzmu ukoliko nisu zadovoljni eksproprijacijom. Grupe rade pojedinačno, prezentacija po grupama i simulacija uz igrokaz. Ovakvim načinom primjene integracije interpersonalne i građanske kompetencije

učenici razvijaju komunikacijske vještine, pisanje obavjesti, obraćanje medijima. Također se upoznaju sa načinom i oblicima nadoknade, granama vlasti, kao pravnim osnovama zaštite njihove imovine. Pojmovi kojima će učenici ovladati

istraživanje i prezentovanje argumentovano izlaganje javno zagovaranje pravila i procedure eksproprijacija

34

Preporuke Preporuke za nastavnike

Kod učenika poticati samovrednovanje kako bi naučili kritički gledati na svoj rad, reflektirati ostvareno i primijeniti rezultate samorefleksije na daljnji proces učenja i ličnog razvoja;

Nastavni proces organizovati u skladu sa potrebama i interesovanjima učenika i njihovom motivacijom, dajući im priliku da primjenjuju svoja znanja, razvijaju vještine i sposobnosti u interakciji sa vršnjacima i ostalim ljudima;

Nastavu više povezati sa svakodnevnim životom, temama koje ih neposredno zanimaju, i u kojima u društvu postoje različita mišljenja, te razvoju kritičkog mišljenja, toleranciji, mirnom rješavanju konflikta, multikulturalnosti, saradnji, interpersonalnim vještinama, te osjećajima solidarnosti, humanosti i odgovornosti u zajednici;

Obrađivati kontroverzna i osjetljiva pitanja;

Insistirati na uključivanju pristupa baziranog na razvoju 10 ključnih kompetencija u nastavni proces;

U nastavnom procesu dati više mjesta saradničkim, istraživačkim i interaktivnim metodama;

Zajedno sa drugim nastavnicima, planirati nastavne i vannastavne aktivnosti, kako bi se osigurala sposobnost razvoja učenika, kao građanina, te učestvovanja na aktivnostima zajednice, na različitim nivoima vlasti;

Razviti kulturu ocjenjivanja i sticanja kompetencija za ocjenjivanje i pokazatelje kvaliteta obrazovanja za demokratsko građanstvo;

Razviti ne samo vještine , sposobnosti nego i vrijednosti, stavove, te ostvariti motivaciju učenika za pozitivnim učešćem u društvu, na taj način da demokratsko društvo ne treba samo shvatiti i koristiti, već njegovati, cijeniti i braniti;

Razviti interpersonalne osobine i građansku posvećenost i dispoziciju u okviru svih predmeta;

Stvoriti odgovarajuću radnu atmosferu za rad koja nije zastrašujuća i omogućiti svima da govore slobodno i da radna sredina odgovara poruci;

Mapirati resurse za podršku cjeloživotnom učenju;

Pružiti nastavnicima stručnost kojom će učiti da mladi razvijaju građanske kompetencije, kroz veze koje postoje između škole i šire zajednice, u vidu kampanja i događaja koji se provode;

Osmisliti modalitete i instrumente za evaluaciju programa učenja, i uticati na stvaranje uslova za bolje razumjevanje i toleranciju, poštovanje kulturnih različitosti i sopstvenog identiteta.

Preporuke za upravu škole

Promovirati i sistematski raditi na transformaciji škole u otvorenu instituciju putem razvojnih projekata škole i podržati formiranje "etosa", individualnih škola u skladu s potrebama učenika, svih zaposlenih, roditelja, lokalne zajednice i šire sredine;

35

Povoljno materijalno okruženje škole ostvariti kroz urednu okolinu i zajedničke prostore -prostorije škole u kojima učenici mogu provoditi slobodno vrijeme i razvijati međusobne socijalne odnose;

Artikulisati i restrukturisati skriveni kurikulum (pravila, uloge, navike) škole kroz javnu diskusiju i zajedničko djelovanje i pregovaranje;

Transformisati i modernizovati (u skladu sa savremenim koncepcijama učenja i obrazovanja) odgojno-obrazovni proces: putem stručnog usavršavanja nastavnika; podrškom razvojnim projektima škole u formi akcionih istraživanja i praktičnog primjera učešća u zajednici;

Omogućiti roditeljima da se upoznaju sa sadržajima i metodama demokratskog odgoja i obrazovanja i razviti pretpostavke za autonomiju škole putem novih školskih odbora i izgradnje njihove odgovornosti prema lokalnoj zajednici, svim učesnicima u školi, centralnim prosvjetnim instancama, "razvojnih fondova škole" i razvojnih projekata škole";

Ostvariti uslove u kojima se realizuju demokratski principi kroz proces upravljanja, nastavni proces, školsku kulturu u kojoj svi zaposleni rade zajednički na ostvarivanju vizije, obrazovanja za život i cjeloživotno učenje;

U školi njegovati nenasilno rješavanje problema, međusobno pomaganje učenika, kako bi se ostvario značaj interpersonalne kompetencije i vrijednosti kao što su tolerancija, svijest o različitosti, međusobno uvažavanje, odgovornost za druge, te kvalitetna međusobna komunikacija i razvijanje interpersonalnih vještina;

Pomoći, posebnim programima obuke, izgrađivanje kompetencija i odgovornosti za lica koja vrše upravljačke i administrativne funkcije na nivou škole i općine/opštine, kantona/županije/regije;

Podržati razvoj i demokratsku reorganizaciju profesionalnih udruženja i nastavničkih i studentskih sindikata, učeničkog parlamenta, saradnju sa organizacijama civilnog društva;

Podstaći organizovanje raznovrsnih vannastavnih i vanškolskih aktivnosti (za učenike i lokalnu zajednicu);

Omogućiti korištenje različitih udžbenika (uz postojanje standarda) alternativnih izvora informacija;

Podstaći povezivanje sa zajednicom izvan razreda i uključiti sve one koji su spremni dati doprinos razvoju i unapređenju;

Koristiti saradničke procese kako bi se razvili dobro usklađeni nastavni planovi i programi, standardi i procjene znanja.

36

Preporuke za predstavnike vlasti

Kreirati i stvarati uslove za efikasno učenje i podučavanje. i razvijati ideju permanentnog i doživotnog učenja;

Insistirati na fleksibilnosti i transparentnosti obrazovnog sistema

Senzibilizirati predstavnike državnih institucija i tijela za prepoznavanje i promociju ključnih kompetencija;

Kreirati nacionalne strategije sa akcionim planom za za cjeloživotno učenje, razvojem i vrednovanjem ključnih kompetencija;

Urediti zakonsku regulativu kojom se reguliše priznavanje ključnih kompetencija ostvarenih kroz neformalno obrazovanje;

Osnovati tijelo koje vrši monitoring nad procesom i procjenom vrednovanja ključnih kompetencija;

Kreirati nacionalne kampanje kojima se promovišu kompetencije i cjeloživotno učenje uključivanjem poznatih lica i mladih ambasadora;

Razvijati sistem za akreditovanje nastavnika/instruktora, nadzornika, savjetnika, i licenciranje, te mijenjati programe studija u skladu sa savremenim potrebama društva i ključnim kompetencijama, a naročito sistema (obezbjeđivanjem uslova za rad, stručnim usavršavanjem nastavnika i ostalih zaposlenih, osavremenjivanjem procesa obrazovanja, kao i stvarne dostupnosti obrazovanja svima, bez obzira na naciju, pol, socijalni status, mjesto življenja i posebne potrebe;

anticipirati buduće potrebe društva kroz programa obuke studenata;

Podići kvalitet obrazovanja u formalnom i neformalnom dijelu Razviti sistem brzog revidiranja i nadogradnje kurikuluma kako bi stalno bili u skladu potrebama tržišta

za određenim znanjima, vještinama i kompetencijama;

Mjesto obrazovanja za demokratsko građanstvo, treba osigurati kroz poseban predmet, te ga istovremeno integrisati kroz društvene nauke, ostale predmete i vannastavne aktivnosti, permanentno;

Umrežiti postojeće lokacije stručnog usavršavanja i profesionalnog napredovanja sa nastavnicima koji su prošli obuku o modernim metodologijama podučavanja;

Jasno odrediti standarde stručnog usavršavanja i napredovanja nastavnika i profesora;

Shvatiti da kompatibilnost kvalifikacija datira današnje međunarodno globalno tržište;

Sistem srednjeg obrazovanja mora biti jasan, razumljiv, prepoznatljiv, u strukturi jednostavan, gdje finalna svjedodžba mora voditi tržištu rada.

37

ILUSTRACIJA USPJEŠNE

INTEGRACIJE

MATEMATIČKA PISMENOST I

KOMPETENCIJA U NAUCI I

TEHNOLOGIJI

38

Pojmovno određenje

Znanje + primjena znanja → sposobnosti sposobnosti + motivacija i intencija → djelovanje

djelovanje + primjerenost kontekstu → kompetencija. (SiP 2009 2 Domazet)

Matematička pismenost i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji polaze od temeljnogpoznavanja i razumjevanja brojki i mjera, te sposobnosti njihovog korištenja u nizu svakodnevnih situacija. U tom smislu poznavanje matematičkih pojmova i koncepata, uključujući najrelevantnije geometrijske i algebarske teoreme, učenici trebaju razviti do te razine u kojoj ih mogu prepoznati i primjeniti i u drugim sadržajima nastavnog plana izvan veznog predmeta, te u svakodnevnim životnim situacijama.Nadalje, ova kompetencija podrazumijeva poznavanje osnovnih načela svijeta prirode, tehnologije i tehnoloških proizvoda i procesa, terazumjevanje odnosa između tehnologije i drugih područja.Ona predstavlja sposobnost korištenja i baratanja tehnološkim alatima i strojevima, te znanstvenim podacima i saznanjima da bi se postigao neki cilj ili donio zaključak; znatiželjno i kritičko primanje nauke i tehnologije uključujući pitanja sigurnosti izaštite kao i etička pitanja; pozitivan ali i kritički stav prema upotrebi stvarnih informacija i svijest o potrebi logičnog postupka donošenja zaključka, spremnost stjecanja naučnog znanja i interes za nauku i znastvenu i tehnološku karijeru.

Matematika u nastavi drugih predmeta i u vezi sa stvarnim životnim situacijama Godine 2003, Projekat za definisanje i izbor kompetencija DeSeCo1 definisao je pojam kompetencija kao „sposobnost da se uspješno zadovolje potrebe pojedinaca ili preduzeća za obavljanje neke aktivnosti ili zadatka.“DeSeCo je konceptualizirao kompetencije kao unutrašnje mentalne strukture – vještine, sposobnosti ili dispoziciju pojedinaca. Svaka kompetencija je izgrađena na kombinaciji kognitivnih ili praktičnih vještine, znanja, motivacija, sistemu vrijednosti, stavovima, emocijama i drugim društvenim ili ponašajnim komponentama koje zajedno mogu mobilizirati za djelotvornu akciju. Iako su kognitivne sposobnosti i znanja kritični elementi, važno je ne fokusirati se samo na ove komponente kompetencija, nego uključiti i druge aspekte, kao što su motivacija i sistem vrijednosti. Pokazalo se da matematika koja se uči u školi najčešće nije direktno primjenjiva u stvarnom životu. Jaz između učenja matematike u školi i njenog korištenja u stvarnom životu postao je vidljiv. Zbog tehnološke evolucije u ovom tisućljeću, neophodno je fokus staviti na budućnost, naglasak pomjeriti ka znanjima i vještinama koje se temelje na razvoju i obradi novih informacija. U stvarnom životu, informacije se dobijaju iz različitih izvora, kao što su televizijske vijesti, novine, časopisi, tekstovi, grafikoni, dijagrami, tabele... Analiziranje i razumijevanje takvih informacija zahtijeva i vještine pismenosti i računanja. Ponašanje, koji odlikuje matematičke pismenosti, zahtijeva, osim znanja, i rješavanje problema u realnoj situaciji (svakodnevni život, rad, društvena komunikacija...), kao i reagovanje na informacije koje u sebi sadrže matematičke ideje (količina, veličina, oblik, uzorak, odnos, podaci, vjerovatnoća...).

1vidi Rychen i Salganic, 2003, 8-9

39

“Prirodoznanstveno pismena” osoba je ona koja je svjesna da su znanost, matematika, i tehnologija međuovisne ljudske djelatnosti s prednostima i nedostacima; razumije ključne pojmove i načela znanosti; upoznata je s prirodnim svijetom i prepoznaje i njegovu raznolikost i jedinstvo; koristi znanstveno znanje i znanstvene načine mišljenja za postizanje individualnih i društvenih ciljeva (Rutherford i Ahlgren, 1990.:ix). Kyriacou i Goulding (2006) je utvrdio da upotreba ICT-a može imati pozitivan učinak u podizanju motivacije, ali važno je da motivacijski učinak se koristi na način koji pojačava dublje razumijevanje matematike.

Opće matematičke kompetencije Koristeći se razmatranjem Glasanović Gracin (2007.) navešćemo odrednice koje čine matematičke kompetencije:

40

Indikatori postignuća - ISHODI Ishodi učenja su skup sposobnosti koje govore što će učenik znati, razumjeti ili biti sposoban raditi nakon završetka obrazovnog procesa. ZNANJA - Znanja i razumijevanje u četiri područja: brojevi, omjeri i proporcionalno rasuđivanja;

mjerenje, oblik i prostor, geometrija, obrada podataka. - Znanje o osobinama funkcija, određivanje grafikona, na osnovu ispitivanja pojedinih

karakteristika funkcije

•Opisati vlastite postupke, razumjeti različite pristupe da se dođe do rješenja

•Pravilno koristiti matematičku terminologiju i oznake

•Sarađivati na zajedničkim zadacima, poštovati i slijediti dogovore

Komuniciranje

•Postavljati pitanja o matematičkim situacijama, prepoznavati međusobne odnose, razvijati i koristiti različite strategije .

•Primjenjivati matematička znanja, vještine i sposobnosti na rješavanje problemskih zadatka.

Rješavanje problema

•Smisleno iznositi razloge, propitivati matematičke izjave, provjeravati rezultate.

•Prepoznavati matematičke odnose, razvijati sumnju

•Tražiti i shvatati razloge i argumente

Argumentiranje

• Tražiti vezu između naučenog i problemskih zadataka i primjera iz života, tj. prevoditi ih na jezik matematike.

• Prikupljati podatke kroz računanje i mjerenje, predstavljati ih grafički i u tome prepoznavati matematički zadatak.

Modeliranje

•Za određene zadatke pronaći odgovarajuće slikovne prikaze.

•Dati mišljenje u kojoj mjeri slikovni prikaz odgovara aritmetičkoj postavci zadatka.

•Prikaze upoređivati i vrednovati.

Prezentovanje

• Set pitanja tipa: Šta si primijetio/primijetila? Koliko? Šta nalaziš zanimljivim? Kakve obrasce primjećuješ? Šta te iznenađuje? Zašto? Šta predviđaš?

•Razlikovanje različitih vrsta izjava: definicija, teorema, hipoteza i sl.

Matematičko mišljenje i zaključivanje

•Prevođenje prirodnog jezika na simbolički i obratno.

Korištenje simboličkog, formalnog i tehničkog jezika

•Poznavanje i korištenje raznih pomagala i alata, uključujući i informacijske tehnologije.

Korištenje pomagala i alata

41

- Poznavanje alata za rješavanje zadataka optimizacije (poznavanje osnovnih primjena diferencijalnog računa na rad sa ekstremnim vrijednostima)

- Poznavanje osobina i mogućnosti primjene nizova i redova - Razumijevanje situacija iz stvarnog života u kojima je utkana matematička aktivnost. - Znanje odgovarajućih formula za izračunavanje obima, volumena, površine. - Prepoznavanje i razumijevanje pojmova aritmetičkih i geometrijskih nizova. - Poznavanje rada s odgovarajućim softwerima za učenje. - Prepoznavanje i razumijevanje istorijske i društvene uloge matematike u nauci, kulturi,

tehnologiji, kao i privatnom i profesionalnom životu. - Razumijevanje prednosti i ograničenja primjene različitih vrsta tehnologija. - Posjedovanje svjesnosti o granicama vlastitog znanja.

VJEŠTINE - Identificirati, definirati i riješiti probleme iz oblasti algebre i geometrije. - Predstavljati brojeve u različitim oblicima: ekvivalent, razlomci, decimale, apsolutna

vrijednost, korijen, postotci... - Procijeniti i integrisati informacije i postupke prilikom rješavanja problema. - Primijeniti adekvatne matematičke i / ili na računaru bazirane metode za modeliranje i

analizu problema. - Definiranje, provođenje i prezentovanje originalnih istraživačkih projekata. - Korištenje informacijsko – tehnoloških dostignuća. - Pravilno korištenje mjernih i alata za računanje. - Opisuje, vizualizira, crta geometrijske figure u jednoj, dvije i tri dimenzije. - Razvijanje vještine racionalnog i djelotvornog korištenja tehnologije u situacijama kada su

matematičke ideje u središtu interesa, te kada je u pitanju prikupljanje, organizacija i prikazivanje podataka i informacija.

- Spretno i sigurno koristiti mjerne uređaje. STAVOVI

- Sposobnost efektivnog komuniciranja: usmeno, pisano, grafički. - Samostalna sposobnost korištenja IT tehnologija - Sposobnost samostalnog rada - Sposobnost rada u timu - Uspješno upravljanje radnim opterećenjem i vremenom. - Pokazuje samopouzdanje u upravljanju i rješavanju matematičkih problema i pitanja u

situacijama u stvarnom životu, u kombinaciji s osvrtom na vlastite radnje. - Pokazuje otvorenost uma i spremnost prihvatanja novih matematičkih informacija. - Demonstracijom, diskusijom i praksom pokazuje sposobnosti i vještine primjene

matematičkih znanja i vještina u praksi. - Provjerava tačnost i razložnost rješenja. - Rješava probleme koji imaju veze s promjenama dužine, širine, radijusa, obima,

volumena... - Pokazuje temeljitost i odgovornost prilikom prikupljanja, organizovanja, analize i prikaza

podataka kroz korištenje tablica, dijagrama i grafikona. - Pokazuje zainteresovanost za provođenje jednostavnih empirijskih ili akcionih istraživanja

u kojima će do izražaja doći matematička znanja i sposobnosti.

42

ILUSTRACIJA USPJEŠNE INTEGRACIJE

43

Ilustracija integracije Matematički pojam: Skup Tema: Istraživanje populacije Matematički kontekst Za rješavanje zadatka u kojima treba otkriti i objasniti zakonitost kretanja određene populacije potrebno je predznanje matematičkih sadržaja:

računanja sa stepenima aritmetički korijeni nizovi geometrijski nizovi geometrijski redovi.

ZADATAK Na jednoj teritoriji u okviru rezervata vršeno je prebrojavanje veličine populacije zečeva. Mjerenje veličine populacije zečeva je pokazalo da na posmatranoj teritoriji živi 250 jedinki zečeva. Koristeći model za brojnost populacije formirana je

jednačina P(t) = 250 * (3.04)𝑡/1.98 kao model za računanje približne veličine populacije P, zečeva na određenoj teritoriji za vrijeme od t godina. Potrebno je, prema navedenom modelu, izvršiti analizu brojnosti i izvesti zaključak o kretanju veličine populacije zečeva za određeni niz godina

Rješenje: U ovom pitanju, model za porast broja zečeva dat je kao funkcija (P) u zavisnosti od vremena (t). Učenici bi se trebali sjetiti značenja baze (faktora rasta) i eksponenta

u modelu eksponencijalnog rasta. Trebali bi znati izvršiti aproksimaciju date funkcije na pogodniji oblik za računanje:

𝑷(𝒕) = 𝟐𝟓𝟎 ∙ (𝟑, 𝟎𝟒)𝒕

𝟏,𝟗𝟖 ≈ 𝟐𝟓𝟎 ∙ 𝟑𝒕𝟐

Početno

stanje

Godina

I II III IV V VI P(t) 250 250·3

1

2 250·3 250·33

2 250·32 250·3

5

2 250·33

P(t) 250 250·31

2 250·3 250·3 · 31

2 250·9 250·9 · 31

2 250·27

Posmatrajmo dobiveni niz veličina

populacije P:

250, 250·𝟑𝟏

𝟐, 250·3, 250·𝟑𝟑

𝟐, 250·32,

250·𝟑𝟓

𝟐, 250·33, ...

Nakon sređivanja se dobija:

250, 250·𝟑𝟏

𝟐, 250·3, 250·𝟑 · 𝟑𝟏

𝟐, 250·9,

250·𝟗 · 𝟑𝟏

𝟐, 250·27,..

Izvlačenjem zajedničkog faktora dobijamo:

250·(1, 𝟑𝟏

𝟐, 𝟑𝟐

𝟐, 𝟑𝟑

𝟐, 𝟑𝟒

𝟐, 𝟑𝟓

𝟐, 𝟑𝟔

𝟐, ...) Zaključak:

1. Uočava se da je dobiveni niz rastući 2. Niz veličina čini geometrijski gdje je

količnik q=31

2=√3 3. Svaki član niza je 3 puta manji od

člana niza udaljenog za dva mjesta, npr:

1, 𝟑𝟐

𝟐, 𝟑𝟒

𝟐, 𝟑𝟔

𝟐, .. = 1, 3, 9, 27,.. ili

𝟑𝟏

𝟐, 𝟑𝟑

𝟐, 𝟑𝟓

𝟐, ... = 𝟑𝟏

𝟐, 𝟑 · 𝟑𝟏

𝟐,

𝟑𝟐 · 𝟑𝟏

𝟐, ... = 𝟑𝟏

𝟐, 𝟑 · 𝟑𝟏

𝟐, 𝟗 · 𝟑𝟏

𝟐, ...

4. Iz prethodnog proizilazi da se populacija zečeva na istoj teritoriji utrostručuje svake dvije godine.

Značaj rezultata za izučavanje tematskih jedinki biologije i drugih znanosti: Koristeći sumu geometrijskog reda,

pokazati koliko će na posmatranoj teritoriji biti brojna populacija zečeva u nekoliko vremenskih perioda?

44

Da li će to biti održivo? Pronaći vrste koje ugrožavaju

egzistenciju zečeva i uporediti njihovu međuzavisnost.

Matematički pojam:

Dužina, širina, površina

Tema: Projektna nastava ZADATAK: Izrada okvira za slike Unutrašnji dio pravougaonog okvira za sliku je dug 36 cm, a širok 24 cm. Širina okvira je x centimetara. Kada se objesi na zid, slika s okvirom zauzima 1408 cm2 prostora. Kolika je dužina Y vanjskog okvira slike? Moguće je dati višestruki izbor odgovora:

a) 44 cm b) 40 cm c) 38 cm d) 34 cm

Rješenje: Znanje formula Odgovor zahtijeva poznavanje površine pravougaonika. Sposobnost primjene matematičkih znanja u svakodnevnom životu

Učenici bi se trebali sjetiti da se površina pravougaonika može izračunati množenjem njegove dužine i širine Složen problem razložiti na jednostavan Unutrašnje dimenzije okvira su date, a širina okvira označena je nepoznatom – x. Prema tome, vanjske dimenzije okvira bile bi: 36 cm + 2x – dužina i 24 cm + 2x širina Provjera tačnosti i razložnost rješenja Data je i površina koju zauzima slika svojim vanjskim dimenzijama. To područje može biti matematički postavljeno kao (36 + 2x) (24 + 2x) = 1408. Rješenje ove jednačine je x = -34 ili x = 4. Jedino 4 može imati smisla, u ovom slučaju

Nakon provjere, pokazuje se da je tačno rješenje a) Y= 44 cm DODATNI ZADATAK: Cilindrična posuda Potrebno je napraviti posudu od nehrđajućeg lima cilindričnog oblika u koji će se moći nasuti 1 l vode. Odrediti dimenzije takve posude tako da se za njenu izradu potroši minimalna količina lima.

U zadatku se primjenjuje diferencijalni račun, pronalaženje ekstrema funkcije u ovom slučaju

P(r) = r2·π + 2rπ·H. H dobijamo iz uslova

V= r2·π·H= 1 dm3=1000 cm3

x

x

x

x

y

45

Račun se svodi na računanje ekstremne vrijednosti novodobivene funkcije.

Korelacija sa drugim predmetima

Matematički pojam: Postotak, omjer i proporcija Tema: Statistička analiza podataka Predmet: Zemljopis/Geografija Koleracija Ključni matematički pojmovi kod statističke obrade podataka su obilježje skupa podataka, frekvencija, relativna frekvencija, tabelarni prikaz, stupičasti dijagram i histogram. Cilj integracije ovih operacija u učenje i poučavanje o strukturi stanovništva i drugim demografskim sadržajima je podučiti učenike kako da prikupljaju i klasificiraju podatke, te da ih prikazuju grafički, interpretiraju i prezentiraju.

ZADATAK:

U tablicu upiši podatke o natalitetu i mortalitetu za 2006. godinu za za Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Irsku, Zemlje Beneluksa, Skandinavske zemlje za 2006. godinu

Koristeći se portalom CiaFactBook istraži podatke o bruto društvenom proizvodu za ove zemlje

Izračunaj prirodni prirast za svaku od europskih država

Za svaku državu u posebnom stupcu napiši: POZITIVAN/ NEGATIVAN

Odredi prosječni, minimalni i maksimalni prirodni prirast

Stupčastim ili linijskim grafikonom prikaži podatke o prirodnom prirastu

Stupčastim grafikonom prikaži

podatke o BDP-u

Na jednom (kombiniranom) grafikonu prikaži podatke o prirodnom prirastu i BDP-u.

Rješenje

Najveći prirodni prirast ima Irska, a najmanji

Danska, Švedska i Belgija

Nastavna tema: Stanovništvo

Ključni pojmovi: sastav stanovništva, naseljenost

Obavezna postignuća: navesti približan broj stanovnika i gustoću naseljenosti

0 2 4 6 8 10

UK

FRANCUSKA

IRSKA

NIZOZEMSKA

LUMSEMBURG

BELGIJA

ŠVEDSKA

FINSKA

NORVEŠKA

ISLAND

DANSKA

PRIRODNI PRIRAST

P:P.

PRIRODNI PRIRAST I BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD

DRŽAVA NATA-LITET

MORTA-LITET P.P. P/N BDP

UK 12 10 2 POZITIVAN $28.320

FRANCUSKA 13 9 4 POZITIVAN $24.730

IRSKA 16 7 9 POZITIVAN $27.010

NIZOZEMSKA 12 9 3 POZITIVAN $26.230

LUKSEMBURG 12 9 3 POZITIVAN $45.740

BELGIJA 11 10 1 POZITIVAN $25.760

ŠVEDSKA 11 10 1 POZITIVAN $28.910

FINSKA 11 9 2 POZITIVAN $21.060

NORVEŠKA 12 9 3 POZITIVAN $43.400

ISLAND 14 6 8 POZITIVAN $30.910

DANSKA 12 11 1 POZITIVAN $33.570

MIN 11 6 1 $21.060

MAX 16 11 9 $45.740

PROSJEČNO 12,36 9 3,36 $30.513

46

Najveći BDP ima Luksembrug

Najveći BDP ima Luksemburg, a prirodni

prirast u toj zemlji je 3 promila

Najmanji BDP ima Finska, a prirodni prirast

je 2 promila

Matematički pojam: Postotak, računanje s postotcima Tema: Iskazivanje sastava smjese udjelima Predmet: Kemija/Hemija

ZADATAK

U tablicu upiši glavne sastojke suhog

zraka i volumen svakog sastojka u 1000

L suhog zraka(koristi se Internetom i

postojećom literaturom)

Odredi volumni udio svakog sastojka

u %

Tortnim grafikonom predoči volumne udjele svih sastojaka zraka zajedno.

Pitanje: Koji sastojci imaju najveće volumne udjele u suhom zraku?

Rješenje

Najveći udio ima dušik, a zatim kisik

BDP

$0

$5.000

$10.000

$15.000

$20.000

$25.000

$30.000

$35.000

$40.000

$45.000

$50.000

UK

FR

AN

CU

SK

A

IRS

KA

NIZ

OZ

EM

SK

A

LU

MS

EM

BU

RG

BE

LG

IJA

ŠV

ED

SK

A

FIN

SK

A

NO

RV

EŠ

KA

ISLA

ND

DA

NS

KA

BDP

ODNOS BDP-a I PRIRODNOG PRIRASTA

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

UK

FRANCUSKA

IRSKA

NIZ

OZE

MSK

A

LUMSEM

BURG

BELG

IJA

ŠVEDSKA

FIN

SKA

NORVEŠKA

ISLAN

D

DANSKA

$0

$5.000

$10.000

$15.000

$20.000

$25.000

$30.000

$35.000

$40.000

$45.000

$50.000

P:P.

BDP

Nastavna tema: Sastav zraka

Ključni pojmovi: sastav i svojstva zraka, kisik, dušik, plemeniti plin, ugljikov dioksid

Obavezna postignuća: znati da je zrak smjesa plinova; poznavati osnovna fizikalna svojstva atmosfere i sastav zraka,... 78%

21%

1%

0%0%

0%0% 0%

Udio u 1000 L

Dušik

Kisik

Argon

UgljikovDioksid

SUHI ZRAK - SASTOJAK

VOLUMEN SASTOJKA U 1000 L ZRAKA

VOLUMNI UDIO SASTOJKA U %

DUŠIK 781 78,100%

KISIK 209 20,900%

ARGON 9,36 0,936%

UGLJIKOV DIOKSID 0,35 0,035%

NEON 0,018 0,002%

HELIJ 0,0052 0,001%

METAN 0,0015 0,000%

KRIPTON 0,0011 0,000%

UKUPNO 100%

47

Preporuke Preporuke za nastavnike Nastavnici bi morali biti osposobljeni za

izvođenje nastave u području / predmetu podučavanja;

Razviti sposobnost uvažavanja potreba, individualnih razlike i stilova učenja učenika;

Permanentno nastojati kreirati uslove i okruženje za aktivno učenje i inkluzivno obrazovanje;

Individualnim i kolektivnim usavršavanjem razviti sposobnost voditelja, facilitatora, dijagnostičara, instruktora aktivne nastave, koordinatora, kreatora novih interpersonalnih odnosa, graditelja emocionalne klime u odjeljenju i menadžera nastavnog procesa;

Biti motivisan/a za stalno stručno usavršavanje i otvoren/a za promjene u obrazovanju.

Potrebno je pomaknuti naglasak s nastave u kojoj dominira nastavnik, a djeca čine onako kako im se kaže, na nastavu u kojoj je nastavnik

pomoć u učenju, a odrasle se polaznike ohrabruje i podupire u učenju. Stoga je izuzetno važno da svi nastavnici prihvate različite načine komunikacije i razviju različite nastavne strategije za podučavanje i učenje.

Nastavnici bi trebali biti u stanju uspostaviti dobru radnu atmosferu i odnose s učenicima. To podrazumijeva poštovanje učenika, upoznavanje njihovih individualnih potencijala i korištenje tih potencijala kako bi ih se podržalo u svladavanju njihovih slabosti.

Prevladati različite stereotipe i predrasude u na uspješno podučavanje pojedinih skupina učenika (Roma, djece ometene u razvoju, učenika u stanju socijalne potrebe...).

Završetak osnovne škole mjeri se samo u vremenskom smislu, ali ne i u smislu stečenih vještina i kompetencija. Ako dijete nije savladalo osnovne vještine pismenosti u osnovnoj školi, za njega će prelaz u srednju školu biti izuzetno težak. Bez individualne podrške da nadoknade razliku, ne iznenađuje što tako velik broj djece napušta školu.

Uzori i medijska prezentacija koristi koje donosi obrazovanje potrebni su kako bi se izazvao interes i potaknula individualna nastojanja i motivacija.

Ojačati koncept stvarnog učešća učenika Obuka i evaluacija nastavnika - pripravnika ne treba biti fokusirana isključivo na površne elemente pariticipatorne nastave (rad u grupama, nastavna pomagala). Fokus treba biti usmjeren na to da li djeca aktivno sudjeluju u učenju. Poznavanje tehnike ispitivanja je ključna za to.

Izgradite temelje za snažno upravljanje razredom. Komponenta upravljanja razredom naglašava važnost dolaženja na svaki čas na vrijeme, pripremanja lekcija, davanja jasnih uputa učenicima, omogućavanja participacije učenicima, ocenjivanja rada u razredu i domaće zadaće, davanja povratnih informacija, vođenja evidencije o učenju i teorije i prakse metodologija usmjerenih na učenika.

Unaprijediti aktivno i kritično okruženje za učenje. Postoji široko zastupljeno slaganje da metodologije rada usmjerene na učenika i istraživački rad unapređuju kritično razmišljanje kod učenika, i na taj način im pomaže da ojačaju propitivački stav i poštovanje. Kada je to moguće, učenici trebaju biti zaštićeni od simplističkih, dualističkih razmišljanja (ka što je „ovo mišljenje je ispravno, to mišljenje je pogrešno“). Materijali za nastavu i učenje trebaju dati priliku za komunikaciju, debatu i dijalog, a metode trebaju unaprijediti aktivno učešće svih učenika, prilagođeno različitim stilovima učenja.

48

Preporuke za upravu škole Raspodijeliti odgovornosti među akterima u

školi, radi uključivanja korisnika obrazovnih usluga (učenika, roditelja) u donošenju odluka i njihovu implementaciju;

Povremeno obavljati evaluatorske i istraživačke funkcije;

Permanentno razvijati pedagoško-instruktivne funkcije

Za inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje neophodno je obezbijediti adekvatno vrijeme i materijalna sredstva;

Koristiti saradničke procese kako bi se razvili dobro usklađeni nastavni planovi i programi, standardi i procjene znanja.

Institucionalne strukture i politike formirati tako da podržavaju nastavnike u toku planiranja, učenja i timskog rada.

Osigurati sredstva potrebna za prevladavanje prepreka za razvoj matematičkih potencijala na razini učionice i zajednice.

Preporuke za predstavnike vlasti Postojeći kurikulum je prekrut i

centraliziran. Nastavnici trebaju slobodu da iskoriste svoj profesionalni sud o prikladnosti kurikuluma i da ga prilagode potrebama svojih polaznika na njihovoj lokaciji.

Potrebno je investirati i u profesionalni razvoj nastavnog kadra.

Prioriteti, početne tačke i vremenska skala usklađene s dugoročnim ciljevima su: analizirati potrebe za obukom nastavnika, stručnih saradnika i direktora škola i kapacitete postojećeg servisa;

Umrežiti postojeće lokacije stručnog usavršavanja i profesionalnog napredovanja sa nastavnicima koji su prošli obuku o modernim metodologijama podučavanja;

Formirati grupu mentora/obučavatelja;

pripremiti, testirati i akreditovati programe koji će obezbijediti osposobljavanje nastavnika za aktivnije učestvovanje u dizajniranju programa i planiranju nastave

Obrazovanju dati, unutar sveobuhvatne strategije razvoja, njegov pravi značaj i odgovarajući tretman, kao ključnom faktoru društvenog, ekonomskog, političkog i kulturnog razvoja.

Zakon bi trebao da se sastoji od smjernica koje će obezbijediti realizaciju općih obrazovnih ciljeva, te smjernica koje će omogućiti neometanu vertikalnu i horizontalnu mobilnost djece; nivoa obrazovanja.

Nastavni plan i program mora odražavati stvarnost modernog svijeta i

multidisciplinarnim pristupom mora pružiti znanja i sposobnosti za razumijevanje informatičkog društva i za život u njemu.

Nastavni plan i program koji fokus ima u ishodima učenja predstavlja promjenu obrazovne paradigme po kojoj centar predstavlja ono što bi učenici trebali naučiti, a ne ono što bi nastavnici trebali predavati.

Na svim nivoima definisati standarde učenja, zasnovane na ishodima.

49

ILUSTRACIJA USPJEŠNE INTEGRACIJE

KOMPETENCIJA

„UČITI KAKO SE UČI“

Novi pristup učenju i poučavanju Svrha je društvenog razvoja u savremenim društvima unaprjeđenje kvalitete života. „Utjecaj obrazovanja i odgoja na kvalitetu života temelji se na zakonitosti po kojoj zadovoljstvo osobe, odnosno kvaliteta njezina života, ovisi o stupnju postignuća ciljeva važnih toj osobi, tj. njezinih vrijednosti.“2 Obrazovanje i učenje tijekom cijelog života pomažu u održavanju sposobnosti učešća u ekonomskom natjecanju i mogućnosti zapošljavanja, a ujedno predstavljaju i najbolji način borbe protiv socijalne isključenosti. Obrazovanje ljudima omogućava da postanu aktivni građani u vremenu promjena. Upravo je zbog toga nužna provedba ciljeva koncepta cjeloživotnog učenja. Šest je ključnih poruka sa zasjedanja Europskog vijeća, kojima je cilj pojasniti aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se provelo cjeloživotno učenje:

nove temeljne vještine potrebne za sudjelovanje u društvu temeljenom na znanju više ulaganja u ljudske resurse inovacije u metodama poučavanja i učenja sustav vrednovanja koji uvažava participaciju u društvu

Novi pristup, u odnosnu na tradicionalnu nastavu, treba biti realiziran na slijedeći način:

2Pastuović, Nikola. Edukologija. Zagreb: Znamen, 1999. Str. 151. 6

Pristup baziran na ključnim kompetencijama

Važni su rezultatiPlaniranje je na temelju željenih

ishoda

Učenici napreduju kroz školovanje na različite načine da bi postigli željene

ishode

Profesori su odgovorni za

ishode koju su definirani

programom

Učenici demonstriraju da

su ovladali ishodima

Važno je postignuće učenika

Profesori planiraju, poučavaju, upravljaju nastavnim

procesom, a postignuća učenika vrednuju na osnovu

ishoda

Profesori savjetuju, upravljaju

procesom učenja osiguravaju

resurse, demonstriraju i

poučavaju

Profesor kao dio nastavnog tima,

odgovoran za određeni broj

učenika

Profesori poučavaju i rade kao članovi nastavnog tima

Tradicionalni pristup

Važni su ulazi

Planiranje na temlju vremena

(specificiran i svakom profesoru

dodjeljen broj sati/časova)

Učenici su grupisani po godinama, prolaze kroz

razrede i izučvaju predmetni sadržaj

zajedno

Predmeti se dodjeljuju

profesoru koji poučava učenike i vrednuje/ocjenjuje

njihov rad i postignuća

Učenici slušaju lekcije i trebaju ponoviti njihov

sadržaj na provjeri znanja

Važna je pripremljenost

profesora

Profesori pripremaju, poučavaju i

vrednuju svoj predmet u odnosu

na disciplinu (učenici uče ono što se poučava)

Profesori predaju; oni su riznica

znanja i informacija

Većina kontakta se između profesora i

učenika odvija u učionici

Profesori drže predavanja i rade

samostalno

51

Iz ovoga proizilazi isprepletenost nastavnog sadržaja, integracija pristupa baziranog na ključnim kompetencijama, usmjerenost nastavnog procesa na ishode, podsticanje samostalnog i istraživačkog rada učenika, te saradnja i zajednički rad nastavnog kadra. U savremenom društvu u kojem učenje predstavlja životnu konstantu i neophodnost, potrebno je da pojedinac nauči kako da uči, odnosno da nauči kako da rukovodi i ekonomiše svojim procesima učenja. Obzirom da stvaranje znanja rapidno povećava, neophodno je da pojedinac bude fleksibilan i kreativan pri odgovaranju na zahtjeve za novim znanjima, vještinama i stavovima. Učiti kako se uči je važno iz obrazovnih, društvenih kao i ekonomskih razloga, i svakako je mnogo više od obične ideje o učenju kako se što efikasnije obrazovati. Riječ je o kompetenciji koja uslovlja uspješno ovladavanje svim ostalim kompetencijama.

Učiti kako se uči Kompetencija “učiti kako se uči” osnova je za cjeloživotno učenje i ključna za daljnji obrazovni i profesionalni razvoj učenika. Ona pomiče tradicionalno usmjereni način poučavanja i učenja na nove nestandardizirane načine učenja kojima nije cilj samo usvajanje informacije, nego primjena i korisnost usvojenoga znanja i informacija.

„Učiti kako se uči“ predstavlja sposobnost i umijeće organiziranja i uređivanja vlastitog učenja bilo pojedinačno ili u grupama. To uključuje umijeće učinkovitog raspolaganja vlastitim vremenom, rješavanje problema, stjecanje, procesuiranje, ocjenjivanje i asimiliranje znanja te primjenu novog znanja i vještina u različitim kontekstima – kod kuće, na poslu, u obrazovanju i izobrazbi. Svrha razvoja kompetencije učiti kako se uči je osposobiti učenike za efikasnu organizaciju i upravljanje vlastitim učenjem te razviti pozitivan stav prema učenju. Ova kompetencija zahtijeva poznavanje vlastitih preferiranih strategija učenja, jake i slabe strane svojih vještina te traženje pomoći i savjeta za savladavanjem istih.Učenici trebaju znati uspješno upravljati svojim učenjem te, posebno, imati sposobnost ustrajanja u učenju, koncentriranja u duljim vremenskim razdobljima i kritičkog razmišljanja o svrsi i ciljevima učenja. Uz autonomno učenje, važan je rad u grupi i podjela naučenog sa drugima. Potrebno je razviti i pozitivan stav koji uključuje motivaciju i povjerenje u vlastite sposobnosti kontinuiranog učenja i njegovu primjenu kroz cijeli život. Dakle, kompetencija “učiti kako se uči” kod učenika razvija sljedeća znanja, vještine i stavove:

• Poznavanje ciljeva učenja. • Poznavanje različitih metoda učenja. • Poznavanje različitih načina prikupljanja informacija. • Poznavanje različitih načina obrade i interpretacije informacija

• Sposobnost samostalnog upravljanja učenjem. • Sposobnost kritičkog razmišljanja o razlozima učenja. • Sposobnost slušanja i razumijevanja poruka datih u različitim formama. • Sposobnost čitanja i tumačenja tabela i grafikona. • Sposobnost samostalnog prikupljanja i obrade informacija. • Sposobnost interpretacije znanja. • Sposobnost samoevaluacije.

ZNANJA

VJEŠTINE

52

• Pozitivan stav prema učenju. • Razvijanje istrajnosti i inicijativnosti. • Razvijanje samopouzdanja pri javnim nastupima. • Razvijanje samopouzdanja u vlastite mogućnosti. • Spremnost na unapređivanje vlastitih sposobnosti.

Elementi uspješne integracije kompetencije „učiti kako se uči“ Kako bi se kompetencija „učiti kako uči“ što bolje integrisala u svakodnevnicu obrazovnog sistema, škole bi trebale sistemski uticati na promoviranje, razvoj i podršku ovoj kompetenciji. Neki od ključnih elemenata su: Obrazovni principi i osnove:

Oblikovanje i tok nastavnog programa je u skladu s različitim stilovima učenja

Sredina za učenje omogućuje i ohrabruje propitivanje prethodno naučenog Obrazovne strukture i odnosi:

Nastavnici i sami praktikuju cjeloživotno učenje i služe kao uzor učenicima

Transparentne uloge, funkcije i hijerarhijski red

Otvorenost za propitivanje i zamjenu uloga, funkcija i pozicija moći, kako bi se obezbijedila i facilitirala smjena odgovornosti

Obrazovni kontekst i sadržaj:

Individualne perspektive učenja su u skladu sa kolektivnom dimenzijom Obrazovni pristupi i metodologija:

Nadogradnja ili povezivanje sa prethodno naučenim – posebno je potrebno izdvojiti vrijeme i prostor da potisnu prethodno naučeni načini rada

Osvrt (individualno ili u grupi) na ono što je naučeno i, još važnije, kako je naučeno i šta je doprinijelo učenju (motivacija, stilovi učenja itd.)

Izbjegavanje generalizacija o pristupima i stilovima učenja, istovremeno priznajući njihovu relevantnost i kontekstualnost

Metode koje doprinose izgradnji samosvjesnosti vezane za vlastite stilove učenja, za vlastite snage i slabosti

Metode posmatranja drugih tokom njihovog procesa učenja i isprobavanje njihovih pristupa i metoda

Metode koje propituju ustaljene paterne učenja

Metode koje ohrabruju isprobavanje novih strategija i pristupa učenju Obrazovno okruženje

Okruženje koje poziva učenika da istražuju i eksperimentiraju sa različitim strategijama, instrumentima i pristupima učenju uz obavezan osvrt na naučeno

STAVOVI

53

Uloga profesora Kako bi podržali proces integracije kompetencije „učiti kako se uči“, profesori trebaju biti, prije svega, facilitatori učenja. Iako ovo zvuči jednostavno – nije, jer zahtijeva prepuštanje kontrole.

Šta znači biti facilitator? Riječ facilitator potiče od latinske riječi ʻfacilitareʼ, glagola izvedenog iz riječi „facile“ znači „lako“, „jednostavno“. Drugim riječima, facilitator olakšava stvari. Uloga facilitatora je, prije svega, da osposobi učenike za procjenu i odabire strategija i metoda učenja koje im najbolje odgovaraju, te za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje. Ta uloga može imati različite forme: Stvaranje dobrog okruženja za učenje Profesor ima važnu ulogu pri kreiranju adekvatne klime i okruženja za učenje, pogotovo unutar grupe (razreda). Otvorenim i jasnim objašnjenjem kakvo okruženje namjerava da uvede, pomoći će učenicima da i sami počnu razmišljati o svojoj odgovornosti i ulozi u kreiranju adekvatnog okruženja. Djelovanje u skladu sa vlastitim idejama i principima je takođe ključno. Željeli to ili ne, profesori predstavljaju model ponašanja učenicima. Dobro okruženje za učenje, između ostalog, obuhvata: Podršku učenicima (pojedincima i grupi) bez obzira na njihove različitosti Transparentnost ciljeva učenja, planiranje metodologije i procesa učenja Povjerljivost podataka Sigurno okruženje koje ne osuđuje višestruke pokušaje i/ili greške, te podstiče učenje bez

straha Uzajamno povjerenje i poštovanje između profesora i učenika Partnerstvo između profesora i učenika zasnovano na uzajamnoj koristi Jasno definisane uloge i profesora i učenika Osnažujuća uloga profesora, puna podrške učenicima Norme o kojima se može otvoreno pregovarati, ali kada se jednom uspostave onda se

poštuju Podrška i otvorenost prema propitivanju i promjeni uloga, funkcija i odnosa snaga,

dozvoljavajući smjene odgovornosti

54

Obezbjeđenje resursa Kako bi podržao proces učenja kako se uči, ključna uloga profesora je sposobnost da ponudi učenicima mogućnosti i resurse za daljnje učenje. Profesor, kao resursni centar, treba biti svjestan ograničenja neke edukativne aktivnosti, te potrebe za nadogradnjom i produbljivanjem znanja. Velika pomoć učenicima biće ukoliko dobiju knjige, dokumente, web stranice pomoću kojih mogu poboljšati svoj proces učenja. Upućivanje pitanja podrške Važnije od davanja odgovora učenicima jeste da profesor postavlja pitanja koja učenicima pomažu da razjasne vlastite potrebe i interesovanja, ciljeve i korake tokom procesa učenja. Povezivanje učenika Učenici trebaju svoje vršnjake za podršku i saradnju. Učenje sa vršnjacima je za mnoge nešto nepoznato i novo. Facilitator ima važnu ulogu da poveže učenike i da ih stimulira da uče zajedno. Potenciranje važnosti učenja Oni koji uče trebaju biti motivirani da se osvrnu na ono što je već naučeno, na svoje snage i izazove, alternativne načine učenja i na to kako vide svoj budući proces učenja. Potenciranje važnosti učenja je važno. U svakoj edukativnoj aktivnosti koja za pristup ima kompetenciju „učiti kako se uči“ važno je da se obezbijede vrijeme i prostor za učenike kako bi se osvrnuli, prodiskutovali i razmislili o tome kako uče. Slušanje i posmatranje Zvuči jednostavno, ali predstavlja jedan od većih izazova. Mnogi učenici su navikli, pogotovo na početku procesa učenja, da su oni ti koji slušaju a profesor taj koji govori. Ovdje je ključno da profesor pažljivo sluša i posmatra šta učenici govore i rade. Kako bi se prepoznale specifične potrebe, blokade ili interese učenika, bitno je slušati i posmatrati. Motiviranje onih koji uče Problemi sa motivacijom mogu biti prouzrokovani različitim stvarima. Nekada učenici imaju negativno mišljenje o sebi kada se radi o učenju. Takvo mišljenje im ne pomaže da postanu motivirani za učenje. Izazovan i važan zadatak profesora je da se takvim učenicima vrati „vjera u sebe“, te da im se učenje predstavi kao zabavna aktivnost koju oni mogu uspješno savladati.

55

Davanje povratnih informacija Kao posmatrač procesa učenja, facilitator je često u dobroj poziciji da daje povratne informacije učenicima kako bi im pomogao da prošire svoju percepciju samih sebe. Povratne informacije se trebaju davati samo o onim aspektima koji se zaista mogu promatrati. Uočavanje potencijala učenika Važno je da facilitator obrati pažnju na, ili pomogne otkriti, različite potencijale koji imaju učenici. Davajući im mogućnosti da isprobaju nove zadatke, uloge i izazove mogu se otkriti potencijali kojih učenici nisu bili svjesni. Davanje ideja i savjeta Nije zabranjeno nuditi ideje i davati savjete učenicima koji su samostalni u procesu učenja. Znanje i iskustvo profesora ne mora biti sakriveno. Trik je samo u tome da se izbjegne da profesor preuzme kormilo upravljanja procesom učenja. Važno je paziti da se očuva balans između davanja ideja i savjeta i odgovornosti učenika za proces učenja. Prepoznavanje individualnih potreba i interesovanja Svi ljudi imaju svoje potrebe i interesovanja. Mnoga od njih su skrivena, neizrečena. U našem obrazovnom sistemu interesovanjima pojedinaca se, nažalost, ne daje dovoljno pažnje iako su, vjerovatno, najveća motivacija za učenje. Profesor koji može prepoznati i „razbuditi“ ova interesovanja i pomoći učeniku da ih realizira uradit će odličan posao. Učenje / vlastita nadgradnja Profesori ne mogu biti samo diseminatori znanja, nego i oni koji i sami uče, usavršavaju svoja znanja, vještine i stavove.

Indikatori i rezultati učenja Nakon integracije kompetencije „učiti kako se uči“ u nastavni proces, učenici će:

razlikovati činjenice od mišljenja,

znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, tražiti, procijeniti pouzdanost I služiti se informacijama iz različitih izvora (rječnici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali mediji)

steći vještine saradnje s drugima, znati raspravljati o temama i problemima s drugima i doći do zajedničkih rješenja

steći znanja i vještine planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim učenjem, posebice vremenom posvećenom učenju

56

znati odabrati određene tehnike i strategije učenja te procijeniti jesu li one dobre za učenje,

razviti pozitivan stav prema stjecanju novog znanja i prema učenju općenito

biti osposobljeni za primjenu stečenoga znanja i vještina u različitim situacijama

preuzeti odgovornost za vlastito učenje i uspjeh postignut učenjem.

57

ILUSTRACIJA USPJEŠNE

INTEGRACIJE

58

Strategije poučavanja i rješavanje problema Poučavanje danas shvatamo kao profesionalno pružanje razvojne pomoći, koja se sastoji u poticanju i podržavanju onih aktivnosti koje rezultiraju ostvarenjem obrazovnog i odgojnog zadatka.

Poučavanje ne može biti samo prenošenje informacija, već prvenstveno podržavanje onih aktivnosti kojima učenik dolazi do spoznaje. Tako nastavnik ne može umjesto učenika rješiti neki zadatak, već ga samo može instruirati kamo treba usmjeriti svoj tok misli da bi sam došao do rješenja.

"Nužno je napustiti koncepije poučavanja gotovih informacija ex-cathedra. Poučavanje mora najprije biti u funkciji zadovoljavanja potreba učenika i njegovih spoznajnih mehanizama."

Planiranje obrazovnog procesa treba fokusirati na slijedeće tri komponente:

Strategija učenja Pitanje Strategija učenja je kognitivni proces koji uključuje svjesni napor prema cilju: stjecanje znanja (u najširem smislu) (Flavell, 1985)3. Između nestrateškog i strateškog ponašanje postoji čitav kontinuum, a ponekad se istovremeno ponašamo i strateški i nestrateški, tj. jedan dio situacije riješimo strateški, a drugi nestrateški.Pitanje je kakav razvojni tijek imaju strategije učenja, tj. u kojoj dobi se javljaju i koriste kakve strategije učenja? Strateško ponašanje se počelo proučavati kod djece stare samo nekoliko mjeseci i naravno to je vezano uz razvoj neuroloških struktura. Znakovi koji pokazuju strateško ponašanje su:

3 Američki psiholog

predvidjeti koliko je vremena potrebno za učenje, definiranje cilja koji se želi postići (školski uspjeh) - to je na globalnoj razini

Planiranje učenja

tjedni/sedmični raspored - količina učenja, redoslijed predmeta, način provjere znanja

Planiranje na intermedijarnoj

razini

kad se počne učiti - kolika je količina gradiva, prvim čitanjem se procijeni koliko vremena treba i koje će se strategije koristiti, koliko je gradiva od ranije poznato.

Planiranje na neposrednoj

razini

59

(1) namjerna usmjerenost prema nekom cilju, prepoznavanju da se do cilja može doći na neki način;

(2) jasna namjerna usmjerenost prema cilju; (3) sustavnija upotreba strategija učenja u različitim situacijama; (4) veća djelotvornost tehnika, tj. bolje zapamćivanje gradiva.

U tom kontekstu najefikasnija strategija koju trebaju primijeniti učenici srednjih škola je Strategija rješavanja problema. Problem izražava neku suprotnost između subjekta i objekta. Ta suprotnost iskazuje se kao proturječnost, nesklad, konflikt, itd. U sklopu nastave rješavaju se znanstveni problemi kao spoznajne proturječnosti. Treba naglasiti da uočavanje problema, i adekvatno pristupanje njemu ovisi o sposobnosti pojedinca da autonomno i divergentno misli, te da se u pristupu problemu učenik ne opterećuje time što drugi od njega očekuju, već da me se dozvoli njegov osobni pristup, bez straha od grešaka i neuspjeha. Ovdje se razvija se posebna kvaliteta mišljenja: stvaralačko ili divergentno mišljenje. Divergentna produkcija je definirana kao stvaranje novih informacija na osnovi već postojećih informacija, a naglašava se traženje različitosti i kvantitet generiranih informacija iz određenog izvora. Divergentna produkcija se odnosi na oživljavanje informacija koje već postoje uskladištene kod učenika. Kriteriji divergentnog mišljenja: 1) fluentnost , 2) originalnost, 3) relevantnost

Primjer: Nastava geografije/zemljopisa Pitanje/Problem: Kako bi se promijenio život kad bi se temperatura povisila za 5°C? Vrednovanje rada učenika: Fluentnost - broj različitih ideja; Originalnost - odstupanje od svakodnevnih rješenja, ali ne bizarno; Relevantnost - koliko je to ostvarivo u odnosu na mogućnosti (npr. da se odselimo u svemir)

Kad nema jednog tačnog rješenja dobro je zauzeti neku generalnu strategiju rješavanja problema - mora uzeti u obzir dva kognitivna procesa:

1) reprezentacijski proces- prezentacija, prepoznavanje o čemu se tu radi, koje su poznate varijable, može čak i crtajući (npr.: zadaci sa riječima - gradnja smislenih veza među informacijama)

2) proces rješavanja - planiranje izvedbe, izvršavanje te provjera tačnosti U tom kontekstu mađarski matematičar George Polya 1945 godine pojašnjava faze u rješavanju problema:

60

Shvaćanje problema - uočavanje odnosa između zadanog i nepoznatog; pokušati grafički predočiti varijable i odnose - prepoznati shemu u koju se taj problem može uklopiti, ili pak najbližu sličnu shemu, početnu nit koja će nam omogućiti predstavljanje problema

Razrada plana rješavanja - preformulacija problema da postane sličniji poznatima, razbijanje u potprobleme i formulacija pojedinih koraka riješavanja

Provedba plana - primjena logičkih i računskih operacija

Evaluacija rezultata - to može biti i loše - npr. umnožak je uvjek veći od množitelja, ali što ako se radi o decimalnom broju - loše sa pravilima, a potom i evaluacijom rješenja.

Sličan koncept, za razumijevanje i unaprijeđenje procesa učenja na individualnoj razini predstavlja i Flavell 1976.godine pod terminom „metakognicija“. Put do najučinkovitijeg učenja vodi kroz sljedeće korake:

POČETI SA PROŠLOŠĆU Koje navike imamo pri učenju? Kako su se razvile? Koje su najbolje funkcionisale? Koje nisu? Kakva su naša iskustva sa učenjem? Kako smo najbolje prezentirali naučeno?

SADAŠNJOST

Koliko me zanima ova tema – pitanje/problem? Koliko vremena mogu posvetiti učenju/istraživanju ove teme? Imam li plan? Da li moj plan uzima u obzir moja iskustva i stil učenja?

PROCES I GRADIVO

Kako glasi tema?Koje su ključne riječi?Da li ih razumijem? Šta znam o ovome?Koje vrste informacija će mi pomoći?Koja sredstva mogu iskoristiti?

Hoću li tražiti dodatne izvore znanja?Zaustavljam li se i ukratko izlažem naučeno?Pitam li se je li gradivo logično?Treba li mi rasprava sa drugim učenicima?Trebam li podršku?

PREGLED Šta sam dobro napravio? Šta bi moglo biti bolje? Odgovara li mi moj plan i uslovi? Da li sam izvršio plan? Jesam li uspio? Jesam li zadovoljan urađenim?

61

Predmet: Maternji jezik Tema: Humanizam i renesansa II razred srednje škole Obrada književnog djela: W. SHAKESPEARE Rome i Julija O humanizmu i renesansi Širi kontekst obrade djela Riječ renesansa potiče od francuske riječi renaissance što znači preporod ili obnova. Kulturno-historijski pojam označava veliko razdoblje pretežno italijanske umjetnosti, kulture i nauke od sredine 14 do početka 16. vijeka.

Renesansa potiče ponovno otkriće izgubljenih ili nepoznatih tekstova i stavlja naglasak na istraživanje jezika i ispravnog čitanja tekstova. Zadatak učenika: Pripremiti ogledni sat/čas: Romeo i Julija Da bi uspješno završili zadatak učenici poduzimaju slijedeće aktivnosti:

Učenici kao analitičari i istražitelji Zadatak učenika je da iz dijela izdvoje političko-društveni kontekst u kojem se dešava radnja romana i da ga uporede sa aktuelnom društvo-političkom situacijom u svojoj zemlji i regionu. Trebaju identifikovati slijedeće:

- Politički sporovi i društveni problemi

- Demografija i razlike u staležima

- Mladi i njihov položaj u društvu Učenici kao kostimografi Učenici će istražiti kako se odjeva koji stalež vremena u kojem se odvija radnja romana. Način odjevanja stavljaju u širi kontekst:

- Kako se odjeva niski a kako visoki stalež

- Postoje li razlike u odjevanju muškara i žena zavisno od toga kojem staležu pripadaju

- Zbog čega su uspostavljena određena pravila odjevanja

- Koja je poveznica sa pravilima odjevanja u 21 vijeku

Za potrebe ove faze rada grupa učenika može posjetiti gradski muzej i pozorište kako bi razgovarala o tome kako adekvatno uporediti pravila odjevanja iz doba humanizma i renesanse sa današnjim. Učenici kao pisci, glumci, scenaristi i

režiseri Na osnovu provedenog istraživanja učenici se dijele u dvije grupe: Prva grupa su glumci i njihov je zadatak podijeliti uloge i uvježbati tekst. Dok glumci uče tekst Druga grupa Scenaristi i režiseri pripremaju scenografiju u kojoj će predstaviti svoju interpretaciju ovog klasika. Njihovo zadatak je da rade sa glumcima na pripremi teksta, glumi i predstavljanju scene i kostima. Šta se postiže ovim pristupom:

62

Učenici samostalno istražuju i prezentiraju rezultate svog istraživanja;

Učenici se koriste kreativnim radom: glumom, muzikom i slikarstvom da bi predstavili rezultate svog istraživanja;

Za potrebe istraživačkog rada učenici kontaktiraju zajednicu;

Učenici uče timski rad, konstruktivno rješavanje problema;

Učenici istražuju, porede, zaključuju i prezentiraju.

Predmet: Geografija/Zemljopis Tema: Kozmos i Zemlja I razred srednje škole O nastavnoj temi Zemlja je planet na kojem živi čovjek i jedini nama poznati planet na kojem postoji život. Smatra se da je nastala prije otprilike 4,6 milijardi godina. Zadatak učenika U obradi nastavne teme „Kozmos i Zemlja u kozmosu“, na osnovu najnovijih rezultata, izložiti strukturu i dinamiku kozmosa sa posebnim osvrtom na galaktiku u kojoj se nalazi Sunčev sistem. U Sunčevom sistemu će se detaljnije obraditi osnovne karakteristike Sunca, planeta, satelita i drugih nebeskih tijela.

Kod obrade zemljinih kretanja, navesti najnovije dokaze o zemljinim kretanjima i posljedicama tih kretanja koji se manifestuju na Zemlji, te sagledati njihov odnos na stanje i dinamiku geografskog omotača. Zbog složenosti ovih procesa i pojava potrebno je upotrijebiti očigledna sredstva.

Prezentacija rada Koristeći se dodatnom literaturom školske i gradske biblioteke, internetom i tražeći mišljenje univerzitetskih profesora i stručnjaka u zajednici učenici trebaju predstaviti ključne izazove, probleme u održivosti zemljine kugle u odnosu na druga tijela u kozmosu.

Grafički trebaju predstaviti promjene u položaju zemlje, promjene u odnosu na druga tijela i pretpostaviti dalji razvoj odnosa Zemlje u odnosu na druga tijela i njenu održivost naspram opasnosti asteroida i drugih nebeskih tijela. Metode kojima se učenici koriste

Studija slučaja Analiza naučnih sadržaja Istraživanje Timski rad Grafičko predstavljanje rezultata Korištenje audio i video snimaka za

prezentaciju nalaza istraživanja

Integracija kompetencije Učiti kako učiti u grupi uže stručnih predmeta Rezultati, ciljevi, indikatori

Primjenjivati stečena znanja iz matematike u projektovanju;

Prepoznati probleme;

63

Pratiti i prilagođavati se promjenama u tehnologiji;

Koristiti opremu;

Prihvatiti pomoćne uloge u dijelovima projekta;

Primijeniti stečena znanja i navike u svom daljem obrazovanju;

Pripremati odgovarajuće projekte i interpretirati rezultate;

Učinkovito sarađivati u timovima i prilagođavati se zahtjevima radne okoline;

Razviti kreativnost,vrednovanje učenja temeljenog na iskustvu;

Samostalno prikupljati i analizirati znanja i informacije;

Utemeljenost znanja u profesiji;

Sposobnost objektivnog procjenjivanja uloženog truda i vremena;

Subjektivni doživljaj vlastitih kvaliteta;

Učinkovito pristupanje informaciji i kreativna upotreba

Ilustracija kvalitetne integracije Ilustracija kvalitetne integracije može se ostvariti kroz sljedeće aktivnosti: Jezik i književnost Kultura izražavanja:opisivanje;Književnost: citiranje opisa kuće, zgrade u lektiri ili štivu; jezik: intervju, pismo; Matematika Korištenje matematičkih znanja u proračunima; Povijest/Historija/Istorija Specifične građevine kroz historiju, projektovanje nekad i sad; Geografija Projektovanje u različitim klimatskim oblastima. PRIMJER PROJEKTOVANJE Stan kao osnovni životni prostor

čovjeka Analize prostorija stana Porodično stambene zgrade (lokacije,

pristupi, spratnost, tipovi)

Historija Arhitektura i umjetnost Fizika Disperzija svjetlosti Jezik i književnost Analiza književnog djela: A. Kovačić „U registraturi“ Učenici RAZVIJAJU UMIJEĆE UČINKOVITOG RASPOLAGANJA VLASTITIM VREMENOM I RJEŠAVANJE PROBLEMA kroz susret sa gradom, posjećivanje stambenih jedinica individualni ili u grupama sa određenim zadatkom, npr. uočavanje rješenosti problema otvora u zidu USVAJAJU I PRIMJENJUJU NOVA ZNANJA kroz predstavljanje svog rada u razrednoj debati,pred profesorima ili roditeljima. BIVAJU OCJENJIVANI I SAMOVREDNOVANIkroz poređenje grupnih i pojedinačnihrješenja. PRIMJENJUJU NOVO ZNANJE I VJEŠTINE U RAZLIČITIM KONTEKSTIMA,moguće je dokazati kroz slične analize,projektna rješenja obnove školske zgrade, kritički osvrt na izgled zgrada u nastavnim jedinicama „Arhitektura i umjetnost“,te u opisima A.Kovačića u odlomku Susret sa gradom romana „U registraturi“.

64

Preporuke

Preporuke za nastavnike

Razvoj ključne kompetencije „Učiti kako se uči“ je moguć samo ako ima kroskurikularnu podršku pošto nema veznog predmeta, a to znači da je neophodno omogućiti zajednički rad i razmjenu iskustava u nastavi između svih nastavnika jedne škole;

Kompetencije nastaju u procesu učenja i uglavnom zavise od aktivnosti učenika, a to bi značilo promjenu dosadašnje uloge učenika promatrača u aktera, inicijatora u nastavi i prakticiranje kreativnijih metoda nastavnog rada, jer su to ključne odrednice nastave koja razvija kompetencije;

Povećati prirodni interes učenika za učenje;

Znanja, vještine i stavove graditi na učeničkom iskustvu i znanju, uključujući

njihove porodice, jezički, kulturalni i društveni milje iz kojeg dolaze, njihove pojedinačne pristupe učenju, kao i njihovo dosadašnje formalno i neformalno znanje; Gradivo i proces podučavanja bazirati na saznanjima o kognitivnom, fizičkom, lingvističkom i socio – emocionalnom razvoju;

Integrisati učenje s ostalim aktivnostima i ostale aktivnosti s učenjem;

Predvidjeti dovoljno vremena, materijala i podrške kako bi se obezbijedilo okruženje za istraživanje i manipuliranje idejama;

Podržavati učenje kroz osmišljeno i kontinuirano vrednovanje svih učenikovih postignuća, njegovog/njenog znanja, strategija i vještina;

Samoprocjenjivanje svoje uloge.

Preporuke za upravu škole

Stvoriti uvjete za efektivnu pripremu profesora i kontinuirano stručno usavršavanje;

Omogućiti zajednički rad i razmjenu iskustava u nastavi između svih profesora jedne škole

Preporuke za predstavnike vlasti

65

Omogućiti zajednički rad i razmjenu iskustava u nastavi između svih aktera u obrazovanju mladih ljudi (direktore, nastavna vijeća, učenike i roditelje);

Koristiti saradničke procese kako bi se razvili dobro usklađeni nastavni planovi i programi, standardi i procjene znanja;

Institucionalne strukture i politike formirati tako da podržavaju profesore u toku planiranja, učenja i timskog rada;

Osigurati sredstva potrebna za prevladavanje prepreka za razvoj potencijala na razini učionice, zajednice i društva u cjelini.

66

RADNA VJEŽBA

ZA NASTAVNIKE

Integracija pristupa baziranog na ključnim kompetencijama i životnim vještinama

PRAKTIČAN RAD

Poštovani nastavnici,

U ovom priručniku predstavili smo primjere uspješne integracije pristupa baziranog na ključnim kompetencijama i životnim vještinama. Koristeći se znanjem i iskustvom rada u nastavi u individualnom radu trebate identifikovati dodatne primjere uspješne integracije. Svi primjeri biće objedinjeni u jednistven materijal kao rezulatat ovog treninga.

Kompetencija na kojoj ćete ilustrovati uspješnu integraciju:

Međupredmetni sadržaj

Na primjeru kojeg predmeta ćete ilustrovati interdisciplinarni razvoj odabrane kompetencije. Zbog čega ste izabrali taj predmet?

Školska zajednica

Kako učenici mogu razvijati odabranu kompetenciju kroz redovne aktivnosti škole? Koje se predpostavke koje školska uprava treba da ostvari kako bi omogućila razvoj ključnih kompetencija kod djece ovog uzrasta.

Razvoj kognitivne sposobnosti učenika mora biti omogueno

kroz zaseban/vezni predmet, no uspješno ovladavanje

transfersabilnom kompetencijom mora biti podržano

OBUKE NASTAVNIKA I DIREKTORAŠKOLA

Kroz aktivnosti Obrazovne komponente Projekta

zapošljavanja i zadržavanja mladih u BIH razvijena su dva

didaktičko-metodička materijala za nastavnike koji treba da

ilustruju integraciju pristupa baziranog na ključnim

kompetencijama.

Po osnovu tih materijala 20 iskusnih CIVITAS trenera

pripremiti će i voditi obuke za 612 nastavnika i direktora osnovnih i srednjih škola iz

cijele BIH.

67

interdsiciplinarnim pristupom

razvoju kompetencije i kroz

cjelokupni život škole i zajednice.

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Koristeći se standardnom formom pripreme za nastavni sat,

odredite ciljeve i očekivane rezulate nastave. Koristeći se

primjerima prezentiranim u ovom Priručniku, u uvodnom,

glavnom i/ili završnom dijelu odredite prostor/mogućnosti za

primjenu pristupa baziranog na ključnim kompetencijama.

CILJ I ZADACI

Nastavna tema:

............................................................................

Odgojni cilj/ciljevi:

____________________________________________

____________________________________________

Obrazovni cilj/ciljevi:

____________________________________________

____________________________________________

Funkcionalni cilj/ciljevi:

____________________________________________

____________________________________________

POJASNITE INTEGRACIJU PRISTUPA BAZIRANOG NA KLJUČNIM KOMPETENCIJAMA

U OKVIRU ODABRANE NASTAVNE TEME

68