RUKOTVORNI (ZANATSKI, NEINDUSTRIJSKI) TEKSTIL: INICIJATIVA ZA NOVU STRUNU IZOBRAZBU Narativni dio obrazloenja iz 2006. godine.Stanje tekstilne sirovine Vuna je jedini preostali hrvatski izvor tekstilnih sirovina. Uglavnom se moe susresti kao otpad u prirodi, jer se pred sintetskim i uvoznim sirovinama ne isplati niti njen prijevoz do preostalih otkupnih mjesta. Takvo stanje trita sirovina destimulira uzgoj ovaca, eponimne ivotinjske vrste Dalmacije, a njen izostanak u krajobrazu prepoznaje se zaputenou vegetacijskih povrina i sve veim brojem umskih poara. Primjerice, prema aktualnim podacima Stoarskog selekcijskog centra u ibensko-kninskoj upaniji je u evidenciji o broju grla koji dobijaju premije iz dravnog prorauna oko 75.000 ovaca, a pretpostavlja se kako je jo vie tisua grla van selekcije. Najvie ovaca je u opini Kistanje, njih 13.500. Jednostavnim raunom prema kojem se sa jedne ovce dobije prosjeno 0,7 kg vune godinje, moe se doi do koliine od oko 60 t ukupno raspoloive vune koja je ostala van tehnolokog zanimanja i otkupa. Briga za vunu kao materijal ciljane djelatnosti se povoljno odraava na stanje krajolika, jer vie ovaca i koza (kostrijet) sa svrhovitou otkupa vlakana poluuje manje zaraslosti u vegetacijski mlaim razdobljima, stoga i manje zaputenog gorivog materijala u starijim vegetacijskim razdobljima pa time i manje mogunosti za opasne poare na otvorenom. Povoljan primjer gospodarenja vunom od 1999. predstavlja obrt obitelji olakovac u Graditu kod upanje, kojem zbog sirovine za valjanje "reklji" (kaputia tipa "surka") vunom gravitira itav istonoslavonski i baranjski dio Hrvatske pa se vie ne moe nai odbaenom u okoliu. Posljedice globalizacije Najvei globalizacijski uinak se na tritu rada zbiva u informatici, energetici i tekstilnoj tehnologiji. Kao i pri ranijim industrijskim revolucijama, tekstilna je tehnologija zbog brojnosti radnitva (to je radno intenzivan i izrazito repetitivan proces s niskim poetnim trokovima) usko vezana sa socijalnom politikom. Dananji nepovoljni globalni procesi poeli su preseljavanjem tekstilne proizvodnje iz hong-konkih tvrtki u njihovo proizvodno jeftinije kinesko zalee ve od poetka 1980-tih godina. Izvozna dominacija kineskog tekstila osnaena je provedbom naela Svjetske trgovake organizacije (WTO) i ukidanjem uvoznih kvota tekstila od poetka prole godine. Stoga tekstilna proizvodnja van Kine postaje nekompetitivna, pa se radnici otputaju u masovnim razmjerima (gotovo 2 milijuna radnika u SAD 1995.-2005.), proizvodni se pogoni sele u Kinu (oko 60% francuskih tekstilnih i odjevnih marki proizvodi se u Kini), koja e po procjeni WTO za dvije godine kontrolirati oko polovice svjetskog tekstilnog trita. Industrijska se proizvodnja tekstila van te zemlje vie ne moe lako isplatiti.

1

Promjene u proizvodnji Posljedice ovih globalnih zbivanja u Europi su ekonomske i socijalne. Vie od pola preostalih europskih tekstilnih poduzea (oko 50 tisua) nalazi se u Italiji, uglavnom u njenim sjevernim podrujima, gdje se veinom radi o obiteljskim tvrtkama s prosjeno deset uposlenih radnika. Gotovo dvije treine njihovih proizvoda se izvozi. Nakon francuskih iskustava, u ovoj kolijevci tekstila za istanane modne senzacije se unaprjeuje naelo umjetnosti vrsnoga. Poueni uspjehom talijanskih modnih kreacija od 1960-tih godina naovamo, kada su modeli dizajnerskih obitelji Valentino, Fontana i drugih prednjaili i zbog kvalitetnog zanatskog rada iz kunih radinosti, i danas se naglaava da vrsnost zanatskog rada oteava njegovo kopiranje. Okrenutost izvrsnosti proizvodnje i inovaciji, kao i proizvodnji za visoko naplative trine nie, takoer su i preporuke izvjea britanske ustanove Textile and Clothing Strategy Group koja je o ovoj temi objavila A National Strategy for the UK Textile and Clothing Industry Report. U SAD se tvrtka Burlington, najvei svjetski tekstilni proizvoa iz 1980-tih, nakon steaja koncem 2001. reorganizirala dijelom selei proizvodnju na svoj ogranak u Hong Kongu, a u domaem se ostatku usredotoujui na proizvodnju ilima. U ovim je globalnoekonomskim promjenama hrvatska tekstilna proizvodnja tijekom 1990-tih i poetkom naeg desetljea takoer teko pogoena. Propali su proizvoai tekstilnih sirovina (pogoni proizvodnje vlakana u Varadinu, lanara rnkovci), niz predionica i tkaonica, meu njima i pogon s industrijaliziranom tapiserijskom proizvodnjom tafting tehnikom u Regeneraciji iz Zaboka. Glavnina tekstilnih pogona bila je locirana u sjevernoj Hrvatskoj. U junim dijelovima zemlje, osim postojeih industrijskih pogona, vrijedan ekonomski i socijalni uinak ostvarivala je i podrunica zagrebake tvrtke Rukotvorine s najivljom aktivnou dvjestotinjak ena iz tkalake kooperative u Vrlici. Ovim putem su tkalake rukotvorine plasirane na suvenirsko trite u Dalmaciji i drugdje u mrei tvrtkinih duana. Kooperativna mrea "Rukotvorina" dala je naglasiti vanu ulogu koju je u nadziranju opskrbe sirovinom, naruivanju proizvoda (sugerirajui motive s veom proom), kontroli kvalitete i plasmanu imao terenski povjerenik tvrtke. Rukotvorno trite je globalno Proizvodi kune radinosti su pogodni za plasman internetskom prodajom. U dnevnoj ponudi internetske aukcijske kue eBay pod tekstilnim dijelom zanatsko-obrtne kategorije se koncem kolovoza 2004. na prodaju nudilo 68.435 predmeta (u oujku 2006. 178.878), a u tekstilnom dijelu kolekcionarske kategorije 14.099 predmeta (u oujku 2006. godine 58.837). Rukotvorni su proizvodi posebno istaknuti ("hand-loomed"). Na tom mjestu broj danas ponuenih predmeta nije lako procijeniti jer je zanatsko-obrtni razred razvrstan u 995 razliitih kategorija, od kojih su mnoge tekstilne ili povezane s tekstilom. 2

Internetsku prodaju su zbog ponitavanja geografskih favoriziranosti prodavaa prisvojile i mnoge tkalake kooperative diljem svijeta (vidjeti stranice kooperative 800 proizvoaa u "Bosanskim rukotvorinama" - Bosnian Handicraft Project kojeg je 1995. poduprla organizacija Norwegian People's Aid na Bosnianhandicrafts.com, Handmadeinamerica.org iz SAD ili Oaxaca-market.com iz uvene rukotvorne pokrajine Meksika). Poeljni drutveni uinci Za kohezije drutava i lokalnih zajednica su vrijedna i okupljanje na izradi tapiserija kakvo se moe posvjedoiti na raznim stranama svijeta. Meu takvim istaknutijim primjerima su idue tapiserije: - tapiseriju Taipis Gael (u znaenju Irska tapiserija; Donegal, Irska) su 1993. otkali lokalni nezaposleni ljudi podstaknuti svjedoanstvom tkalakog oivljavanja u Zimbabweu 1980-tih godina nakon to je 1971. za tamonju zgradu parlamenta otkana tapiserija Povijest Rodezije, - tapiserija duljine 16 m koju su po kartonu Kay Lawrence za otvorenje nove zgrade australskog parlamenta u Canberri 1988. izradili rukotvorci iz svih dijelova zemlje, - domae tkalje su uz pomo vlade i obrtnike komore za zgradu skuptine sjeverne kanadske pokrajine Nunavut otkale tapiseriju Kako jednom bijae, - tapiseriju iz Kendala (UK) izradilo je etiri tisue ljudi iz 15 zemalja, - tapiseriju iz Knutsforda (Cheshire, UK) dugu 52 m je uz podsticaj lokalnog parlamentarnog zastupnika Martina Bella od 1997. tijekom tri i po godine izraivalo preko tri tisue graana, prikazavi izgled i ivot svojeg grada na prijelazu tisuljea, - tapiserija Ros (Bunclody, pokrajina Wexford, UK) koja se kao komunalni projekt tka u gradskoj knjinici bit e po zavretku najvea europska tapiserija. Najvee tapiserije listom se nalaze u istaknutim zdanjima, bilo komunalne, nacionalne ili meunarodne vanosti, od kojih navodimo istaknutije: - najvea jednodjelna tapiserija (preko 250 m2) je Slava Kristova, satkana 1962. po kartonu slikara Grahama Sutherlanda za katedralu grada Coventryja (UK), - zavjesa sydnejske opere po kartonu Johna Coburna, - Trijumf mira (13 x 9 m) je prvorazredno umjetniko djelo po kartonu Petera Colfsa koje je Belgija darovala zdanju sjedita Ujedinjenih naroda, - trea po veliini viedjelna tapiserija na svijetu (17 dijelova ukupne povrine 267 m2) je djelo Za ideal, dovreno 2002. za olimpijska zdanja u Ateni i Barceloni, - Overlord je 83 x 2,4 m velik tekstilni prikaz iskrcavanja u Normandiji 6. lipnja 1944. iji je karton izloen u Pentagonu a samo djelo ima poseban muzej u engleskoj luci Portsmouth, - najuvenije djelo iz Bayeuxa (XI. st.) veliine je 0,5 x 70 m i izloeno je u posebnom muzeju istoga francuskoga grada; likovna predstava u tekstilu narativno slijedi vojni pohod i prikazuje ukupno 623 ljudska lika, - narativni rodonaelnik tapiserije je "Apokalipsa iz Angersa" s prikazima 3

stihova Novog Zavjeta, otkana od 1360. do 1380. i prvotno duga oko 300 m i visoka 4,5 m, - zaetak zasebnog stvaranja likovnih predloaka za tapiserije (karton) predstavljaju Rafaelova "Djela apostolska" za Sikstinsku kapelu, ukupno 10 tapiserija veliine oko 490x640 cm koje je papinski voditelj vatikanskih ceremonija po prispjeu iz flamanskih tkaonica 1519. opisao kao "najdivnije predmete na svijetu", - najvei ilim na svijetu je nacionalno promovirano djelo 40 uzbekistanskih tkalja iz 2001., velik je 300 m2 i izloen u muzeju ilimarstva u Agabatu. Za unikatna rukotvorna djela s velikog vertikalnog tkalakog stana, tapiserije, nije karakteristina izoliranost u zatvorenim kolekcijama poput numizmatikih. Motivi im se vezuju za povijest i kolektivnu memoriju naroda i esto bivaju komunalnim projektima koji povezuju ljude u zajednici. To je drutvena trajnica asocirana tkalstvu kakvu ve antiki putopisac Pauzanija opisuje u helenskoj pokrajini Elis, kada bi na enskoj olimpijadi u igrama zvanim Herea svake etvrte godine skupina od esnaest ena iz raznih dijelova nekada zaraenog drutva zajedno tkala novu tkaninu za kip boice Here u olimpijskom hramu. Kao to se zajedniki drutveni napori esto znaju nazivati tkanjem, tako je i tapiserija svevremena metafora za harmonine kulturne prakse kompleksnih drutava. Okolnost da je u kunoj radinosti tkanje bilo enskim poslom (s mukarcima kao poznatim tkalcima nekoliko trino najtraenijih proizvoda) jami povoljan socijalni uinak i poveanje kunih budeta samozapoljavanjem, pokretanjem manjih obrta i zadrunim okupljanjima. Kooperativna okupljanja rukotvoraca (obrtnika i zanatlija), napose tkalaca, nisu karakteristina samo za zemlje nerazvijenog svijeta. Meu njima su i dizajnerski utjecajni pokreti poput "Pokreta za umjetnost i obrt" ili tkalake radionice Bauhausa, poznate trine marke Harris Tweed s Dalmaciji slinog kamenitog i ovarskog Hebridskog otoja u kotskoj ili dananjeg vedsko-norvekog tkalakog projekta. Istaknuti primjeriUdruga "Dea" obnova (Konavle), proizvodnje 1993. svile za konavoski vez Bosanske projekt rukotvorine (tvrtka) za (Tuzla), 1995. osposobljavanj e i trinu kooperaciju Puko otvoreno obnova uilite Ivani tkalstva u lanu Grad, 1997. TZ, Grad Dubrovnik Norwegian People's Aid (korisnici rasadnika 1000 stabala bijelog duda) 800 internetska trgovina

projekt Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja zagrebakog Agronomskog fakulteta

8

laneni runici za domae i strano turistiko trite, plasman u Londonu

4

ProjektArts and Crafts Exhibition Society (Engleska), 1888. Svensk Hemsljd, 1899. Drutvo za dalmatinski domai obrt i ipkarstvo (Be), 1905. Harris Tweed (Hebridi), 1909. Tkalaka radionica u koli Bauhaus (1919.) Kentucky's Churchill Weavers, 1922. Cooperativa Artesanal Regional de Diamantina (Brazil), 1970. Fondo Nacional de Artesania (Zapotec), 1971. Sna Jolobil ("Tkalaka kua", Maya), 1976. Dogal Boya Arastirma ve Gelistirme Projesi (Turska), 1981. Antisuyo 1981. (Peru),

Djelatnostobnova rukotvorstva, umjetniki standard pokret obnove rukotvorstva poduka, izlobe i plasman enskih rukotvornih umijea tradicionalno vuneno tkanje runo tkalstvo runo tkalstvo ilimi portugalskomaurske geneze arraiolo tradicijsko tkalstvo izrada koulja huipil i tradicijskog brokatnog tkanja obnova ilimarstva, prirodnog bojanja i starijih ornamenata trino posredovanje trad. rukotv. pojasevi ley i drugi dijelovi nonje obnova pasmine Churro udruga proizvoaa s istovrsnim vedskim pandanom tkalstvo s prirodnim bojanjem

Potporatvrtka William Morris & Co., atelier Silver Studio kraljevska obitelj grofica Natalija BrckAuffenberg priznato dravnim aktom najtrajnija radionica dravne kole Banco de Fomento de Cooperatives Fakultet lijepih umjetnosti Sveuilita Marmara, Carigrad Inter-American Foundation Rural Business Enterprise Grant EU, lokalna samouprava, Ministarstvo zapoljavanja -

Broj kooperanata-

Istaknutije narudbe ili trini opsegutjecajni tkalaki uzornici, globalna proirenost Nordiska museet Muzej povijesti umjetnosti u Beu, zbirke u Pragu tekstilni trademark tapiserije u istaknutim muzejima sjedite Bank of Brazil, hotel Othon Palace turistiki centri Acapulco, Mexico City, Tijuana i dr. The Victoria and Albert Mus., The British Mus., All Souls College Oxford University American Museum of Natural History ukupno 5000 ilima u vrijednosti od 0,7 milijuna dolara -

vie godita poduke u dalm. mjestima

350 95 2000

5000 650

350 tkal. u 35 sela 60-tak lokalnih zajednica 85 300 -

Center for Traditional Textiles (Cusco), 1981. Weaving Resource Center, 1986. (narod Dineh, sj. Arizona) Dine Be Iina ("ivot naroda", Navajo), 1992. Grenshandverk i Norge ("Norveko pogranino rukotvorstvo"), 1997. Tapetes de Lana (New Mexico), 1999.

25

promet u 2003. je bio 220 000 dolara

5

Produkcijska izvrsnost Tapiserije su "kraljevski" anr rukotvorstva. Na poziv Knesseta je 1963. Marc Chagall njegovu "Dravniku salu" nakon poetnih prijedloga za vitraj i mural odluio ukrasiti monumentalnom tapiserijom koja je po njegovom kartonu otkana u manufakturi Gobelina. U inventaru imutka osnivaa engleske reformacijske crkve kralja Henrika VIII. je nakon smrti popisano vie od 2.700 tapiserija koje bi poredane jedna do druge bile duge preko pet kilometara dobrim dijelom zahvaljujui konfiskacijama inventara rimokatolikih biskupija. Pred tapiserijama su se u povijesti zbivale krunidbe i kraljevski pregovori, a danas ih moemo prepoznati meu kulisama diplomatskih sveanosti tijekom europskih integracija. Tapiserija je ukrasni predmet naruivan za predvorja i sveane sale skuptina, banaka i hotela, iji kvalitetni uratci ne poznaju skladitenje do prodajnih sezona. Na politiko znaenje tapiserija u naem susjedstvu podsjea maarski tapiserijski natjeaj povodom tisuegodinjice maarskog kraljevstva, a kod nas integracijski karakter tapiserijske narudbe zagrebakog gradonaelnika Veeslava Holjevca 1962. (poznavajui njegovu ulogu u irenju glavnog hrvatskog grada i povezivanju Hrvata u domovini i iseljenitvu), kao i uope politiki patronat potreban za pokretanje opsene tekstilne restauracije u Vitekom alkarskom drutvu angairanjem strunjaka 1979. godine i susljednim osnutkom radionice za restauraciju tekstila Restauratorskog zavoda Hrvatske. Tehniki, kompetitivni proizvodi iz ovakve kune radinosti tkani su na domaoj inaici vertikalnog tkalakog stana koja se u tekstilno-povijesnoj struci naziva tapiserijskim tipom (po rodonaelnici arheologije tekstila Agnes Geijer). Pretpostavlja se kako je njegova konstrukcija tehniki vezana upravo za tkanje s predivom od vunenih vlakana. U ovim obiljejima trine proizvodnje vidimo lokalne prednosti za rukotvornu tekstilnu ekonomiju dodanih vrijednosti namijenjenu tritu unikatnih ili suvenirskih proizvoda. Ovakva proizvodnja odgovara suvremenim strukovnim okupljanjima poput svjetske udruge World Eco-Fiber and Textile Forum (WEFT), koja se 1999. okupila na meunarodnom skupu posveenom "ikat" tkanju, 2001. s programom bojanja prirodnim bojama, 2003. s temom rukom bojanih, tiskanih i dekoriranih tekstila a 2006. se okuplja s naslovom "Tekstilne tradicije danas". Tek je u novije vrijeme 1997. na osnovi antropolokog istraivanja Navajo tkalake tradicije od Anne Hedlund osnovan i Centar za istraivanje tapiserija "Gloria F. Ross" pri muzeju Sveuilita Arizona u SAD. Kako zbog ponude starijih umjetnina tako i zbog kvalitetnih proizvoda dananjih obrta vrijednih za ulaganje, galeristi i aukcionari konstantno potrauju strune usluge ovakvih sredita.

6

Kulturni znaaj djelatnosti Uz takve ope drutvene i identitetske karakteristike tkanja i tapiserija valja im pridodati nacionalno i lokalno specifine. U korijenu inicijative otvaranja ovog nastavnog programa stoji nastojanje tekstilne konzervatorice i rastauratorice Mire Ovaik Kovaevi, koja je 1963. nakon istaknutih dizajnersko-tkalakih suradnji vodila tkanje tapiserije Zlatna bula po kartonu akad. slikara Ljube Babia na narudbu zagrebakog gradonaelnika Veeslava Holjevca za sveanu salu gradske skuptine. Na njen poticaj je u HAZU 11. srpnja 1996. odran sastanak na kojem su sudjelovali predsjednik Akademije akad. Ivo Padovan, akad. Andre Mohorovii, akad. Miro Begovi, akad. Slavko Krvavica, dipl. ing. arh. Mladen Filjak, dipl. pravnik Mile Prpa i prof. Mira Ovaik Kovaevi. Sukladno zakljucima, 20. kolovoza 1996. je pismom HAZU elaborirala potrebu osnutka dizajnerskog ateljea i radionice za izradu ilima, sagova i tapiserija te kolski smjer za primijenjenu tekstilnu umjetnost u Kninu. Argumentirajui potrebu prijanjim analizama domae ilimarske batine iz pera Krnjavoga, Tkalia i drugih te povijesnom djelatnou Dravne obrtne kole 1932.-1941. koju danas batini kola primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu ustvrdila je kako vani drutveni, povijesni, ekonomski, kulturni i prosvjetni razlozi za oivljavanje ovog vrsnog tekstilnog rukotvorstva danas postoje u Kninu. Kao kulturnoprosvjetno-struno obrazovanje poluilo bi povoljne rezultate i pomoglo stanovnitvu u egzistencijalnim potrebama. U divot-monografiji "Naa domovina" koja je pod urednitvom predsjednika Matice hrvatske Filipa Lukasa izdana u Zagrebu 1943., pod poglavljem "Hrvatska umjetnost" je ocijenjeno: "veoma ukusne i upravo umjetnike proizvode dalo je hrvatsko ilimarstvo Premda se karakter ukusne narodne ornamentike u novije vrieme sve vie gubi, ipak nastoje neki pojedinci te dravne i posebnike udruge odravati i obnavljati stare predaje u tehnici i ornamentici seljakog rukotvorstva." (sv. 2., str. 734-735). O hrvatskom ilimarstvu je osniva Etnografskog muzeja u Zagrebu industrijalac Salomon Berger u brouri "Tragedija nae kune tekstilne industrije" pisao 1907.: "Nije nestalo samo krasnih starohrvatskih motiva i krasota njihovih boja, ve je s njima izginulo i nekoliko veoma zanimivih tkalakih tehnika, kojih nije moi nai na cielom kontinentu." Za trini napredak ovog zanimanja i kole vano je istaknuti kako su bojadisaone ispodindustrijskih kapaciteta (s jednim ili dva manja kotla) u pravilu bile smjetene u ovakvim kolama, kako je to bilo u Splitu i Zagrebu. Prenoenje kotlova iz splitske kole u proizvodni pogon nakon 2. sv. rata svjedoi o tadanjem tritu manjih narudbi, kakve se iz raznih rukotvornih okupljanja i partikularnih inicijativa suvenirske proizvodnje, repliciranja nonji i ogranienih kostimiranja akumuliraju i danas. Prihvatanje malih i limitiranih narudbi bojanja nesintetskim i biljnim pigmentima ekonomski bi podravalo djelatnost kole. Tkalake kole su ve od zagrebakog izvjea 1891. i polovicu svojih trokova namirivale prodajom uenikih radova (podatak iz arhiva Hrvatskog kolskog muzeja ljubaznou vie kustosice Vesne Rapo).

7

Analiza trita Turistiko trite ibensko-kninske upanije anketirao je 2002. godine uz pomo donacije programa USAID/Mercy Corp ured Lokalne ekonomsko-razvojne agencije (LERA/LEDA) "Krka" u Drniu. Navedeni rezultati su koriteni u poslovnom planu tkalake zadruge. Anketni upitnik je koncentriran na mogunosti marketinga tradicionalnih tkalakih proizvoda sa svim pitanjima koja su procijenjena kao bitna za tkalaku djelatnost u smislu potreba, interesa i elja potencijalnih kupaca. Poslovni subjekti birani su sa podruja cijele upanije, metodom sluajnog odabira, na temelju informacija o cehu ugostitelja dobivenog od Obrtnike komore. Nacionalni park Krka, koji ima vlastite suvenirnice, je zainteresiran za ovakve proizvode i mogao bi prodati velike koliine, pogotovo s obzirom da u vlastitim tkalakim radionicama rade prezentacije tkanja. Godinji posjet NP Krka u zadnje vrijeme dosie pola milijuna posjetitelja godinje. Razgovori koji su voeni s voditeljicom odjela promocije i voditeljicom prezentacija NP sugeriraju da njihova postojea ponuda ne odgovara potrebama posjetilaca iz vie razloga. Izbor proizvoda koje mogu naruiti je uzak, jer nema dovoljno ponude. Takoer je izraen problem visokih cijena proizvoda koji, kada se na dobavne cijene od pojedinih, neudruenih proizvoaa obraunaju svi zavisni trokovi i davanja, postanu preskupi za posjetitelje. Analiza ocjene ispitanika prema djelatnostima i predmetima koje smatraju korisnima za svoju djelatnost, na osnovu odgovora 56 zainteresiranih ispitanika (od ukupno 60 anketiranih):ilimi tapiserije grbovi torbe Ugostiteljstvo Ugost. / apartmani Hoteli Suvenirnice Obitelj. gospodarstva Turistike zajednice Nacionalni park N % 5 3 1 1 1 1 12 21 10 1 2 3 1 5 1 23 41 7 2 1 2 1 13 23 8 4 1 2 1 3 1 20 36 narodne nonje 14 2 3 1 3 1 24 43 odjea (odore osoblja) 16 3 3 2 2 3 1 30 54 posteljina stolnjaci ubrusi 1 1 2 13 2 1 1 1 18 32 3 1 1 1 6 11

8

Sklonost ispitanika nabavci tkalakih proizvoda s odreenim certifikatom:Povijesna izvornost motiva 37 66 Ekoloka proizvodnja / prirodne boje 32 57 Rukotvorina 35 62,5 Certifikat nebitan 10 18

N %

Hrvatsko trite unikatnih tekstilnih i odjevnih narudbi Osim suvenirskog trita, komunalnih projekata i korporativnih narudbi, sve vanija potranja izvire iz nie turistikog trita posveene kostimiranim sveanostima kakve iziskuju rukotvorne odjevne izrade. Najveim dijelom ih pokreu turistike zajednice (pancirfest u Varadinu od 1997., gradska straa u Dubrovniku od 2004., "Povratak u doba Marka Pola" s gradskom straom i rekonstrukcijom pomorske bitke pred Korulom od 2000., Smotra dvorskih i starogradskih plesova u akovu od 1998., No Dioklecijana u Splitu 2005., Srednjovjekovni sajam u ibeniku iste godine, festival ubia u Skradinu zakazan za rujan 2006.), gradska poglavarstva (osnutak rapskih samostrjeliara 1995., purgari u Varadinu), udruge graana (najavljeni kostimirani glumci na kninskoj tvravi 2006., Rapska fjera od 2001., Dubrovaki povijesni festival udruga Ragusevm od 2002., Semenj na Cresu udruga Ruta, Srednjovjekovni tabor pod Taborom u Desiniu, scensko uprizorenje donoenja prvoga statuta grada Labina, povijesni plesovi Udruga plemike mladei, Markov sajam u Zagrebu udruga Kraljevi ulica, gardijski veterani kao povijesni graniari Vukovi u Gospiu Udruga katolikih mueva, kostimirana revija kluba studenata arheologije u Zagrebu Totalno out, Antiki dani u Zadru od 2004. i dr.), kazalita (kostimirani Dan otvorenog kazalita s 3000 posjetitelja u HNK 2004.) i muzeji (ive slike u Muzeju grada Zagreba od 1999., program ive povijesti s kostimiranim glumcima za 1895. u Muzeju grada ibenika od 1999.). Sline ovakvim narudbama su i one vezane za kostimiranje statista pri snimanju filmova, poput dvjesto kostima potrebnih za nedavno snimanje filma o Maruliu. Po registru Dravne uprave RH (na internetskom odreditu www.udruge.hr) postoji 911 kulturno-umjetnikih udruga (KUD i KUU), kakve su najee zainteresirane za rukotvorno proizvedenu odjeu. Ovakve su povijesne rekonstrukcije i kostimirane sveanosti dio rekreacijskog oivljavanja povijesnih ambijenata kakvi su u zapadnom svijetu uestali od konca 1960-tih. Njihov su oiti predloak odjevne rekonstrukcije poasnih vojnikih straa, bilo iz povijesnih vrela (vicarska garda u Vatikanu, londonska kula, britanski kraljevski konjiki topnici) ili iz folklora (grka poasna garda). U Hrvatskoj se od 1976. sustavno skrbi o odorama Vitekog alkarskog drutva, radi kojih je u okviru Restauratorskog zavoda Hrvatske osnovana restauratorska radionica za tekstil (izloba "Sinjska alka 1715.-2005. - obnova i zatita" iz lipnja 2005.). 9

Na koncu, no simboliki ne i najmanje vana je trina nia liturgijskog ruha. Konstantne su narudbe rukotvorno zahtjevnih komada poput mitri (liturgijskih kapa biskupa i episkopa), kakve pojedinani majstor godinje moe izraditi najvie est komada. Za papino bogosluje u Osijeku 2003. bilo je izraeno tristo misnica, tola i dalmatika po dizajnu nadahnutim lokalnim folklorom i povijesnim nasljeem, dok je misno ruho samog pape izalo iz rukotvorstva kune radinosti. Ti su rukotvorni komadi danas u Papinskom muzeju u Vatikanu. Liturgijske tole otkane u lokalnim kunim radinostima ve su se potvrdile kao snaan promotivni medij domaeg rukotvorstva oplemenjenog umjesnim dizajnerskim rjeenjima (uzorci, boja). Povezanost prijedloga s dananjim znanstvenim spoznajama i na njima zasnovanim vjetinama Dananja antropologija respektira koncept domorodnog znanja (eng. indigenous knowledge) kojim se ravna ovaj program. Specifina se lokalna znanja zatiuju od iezavanja kao nematerijalna kulturna dobra (npr. postupak izrade estinskog kiobrana je nematerijalno tj. intelektualno kulturno dobro zatieno 2003., sa slinim postupkom za turopoljsko klobuarstvo, a paka ipka je kao hrvatsko umijee prijavljena za UNESCO-ov popis svjetski vrijedne nematerijalne batine lokalnih znanja) i patentiraju zbog kontrole proizvodnje (to su trino relevantna lokalna rjeenja iz tradicijske riznice u rasponu od ornamentike do farmakologije). U primjeni ovakvih istraivanja tkalako rukotvorstvo u istaknutim euroazijskim tradicijskim centrima prolazi kroz proceduru zatite kontroliranog podrijetla koje mu jami zatitu kolektivnog intelektualnog vlasnitva. Na taj nain zatiena kulturna dobra, bila to moreka ili paka ipka, legalno su izuzeta od imitacija i neovlatenih reprodukcija. Etnomatematika kao polje istraivanja kognitivne antropologije od 1990-tih godina rekonstruira postanje matematikih vjetina u tkalakom raunu, kakav je sa svojom zasebnom numerikom osnovom ostao iv sve do moderne tekstilne tehnologije i odvjetka u raunalstvu. Sve je vie strunih i znanstvenih radova koji u tkalstvu prepoznaju arhetip sloenih kognitivnih postupaka. Takoer, nakon uspjenih napora njemakog kemiara Haralda Bohmera s projektom obnove prirodnog bojanja zapadnoturskih ilima od 1981. (DOBAG Dogal Boya Arastirma ve Gelistirme Projesi, tj. Istraivaki i razvojni projekt prirodnih pigmenata) u nizu rukotvornih sredina potaknut je povratak nesintetskim bojanjima tkalakih prediva iji se rezultati naruuju od najzahtjevnijih kupaca poput prestinih muzeja, dravnih protokola itd. ____________________________________________________________________ Autor: Jadran Kale, jkale@unizd.hr, nastanak teksta 2006-3-17, redakcija 2010-3-24 10