NASTAVAK 4. KNJIGE * VIII.1966. Nakon jednogodišnjeg pri5 Trulenje lišća nekih vrsta drveća. Ibid., 4, 1955. Kalemljenje šumskog drveća. Ibid. 5 6, 1955. Važniji štetnici i

1

NASTAVAK 4. KNJIGE *

ŠAJFAR, Marijan, (Veljun, Slunj, 29.VII.1941.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Marije r. Osterman. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio učitelj, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završio je u Koprivnici. Maturirao je na Gimnaziji "Ivo Marin-ković" 1960. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1966. godine.

Prvo zaposlenje dobio je u ŠG Koprivnica, Šumarija Koprivnica, 1.

* Ovdje su uvršteni životopisi šumara kojih prezime počinje slovom "Š", a nisu stali u prethodnu 4. (P-Š) knjigu ili nisu bili na vrijeme dostavljeni ili pronađeni podaci.

VIII.1966. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža polaže stručni ispit u Virovitici (1967.), nastavivši raditi u istom ŠG, ali sada kao referent za investicije od 18.IX.1967. Slijedi kraće zaposlenje u Šumariji Soko-lovac (1.1.-31.X.1970.), pa povrat u Šumariju Koprivnica na radno mjesto referenta eksploatacije šuma (l.X. 1970.-31.XII.1976.). U istom je svojstvu i u OOUR Koprivnica (1.1.1977.-31.X.1981.), a zatim upravitelj Šumarije Koprivnica do 1.IX.1985. Nakon toga do 31.XII.1990. u istom ŠGvodi privatne šume, a osnivanjem JP "Hrvatske šume" 1.1.1991. imenovanje upraviteljem Šumarije Koprivnica, na kojoj se dužnosti nalazio i krajem 1999.g.

Član je HŠD i LD "Srndač" Koprivnica. U slobodno vrijeme bavi se voćarstvom i vinogradarstvom.

LITERATURA *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 473. ***ŠL1 2, 1995., s. 63. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 61;

1996., s. 54. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692.

ŠARIĆ, Miroslav, (Virovitica, 9.II. 1964.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na Šum. odjelu 29.X.1990.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon

http://18.IX.1967

http://1970.-31.XII.1976

http://31.XII.1990

2

Prema nepotpunim podacima, 1994. bio je zaposlen kao revirnik u Šumariji Velika Gorica, US Zagreb.

ŠCRBAK, Ivan, (Desno Trebarjevo, Sisak, 21.VII.1963.), dipl. ing. šum.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na Šum. odjelu 15.VII.1980. God. 1994. radio je kao pomoćni revirnik u Šumariji Pokup-sko, UŠ Sisak.

SCURIC, Mijo, (Svaljkovac, Krapina, 9.IV.1932.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1958.-59. na Šum. odjelu, Biološki odsjek., a diplomirao je 1962.

ŠEBALJ, SAMARDŽIJA, Marija, (Dabar, 26.IX.1934.), dipl. ing. šum.

Diplomirala je 1962. na SG odjelu osamostaljenoga Šum. fakulteta u Zagrebu.

ŠILER, Margita, (Dubrovnik, 6.IX. 1950.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva, profesorica.

Kći Đure i Ladislave r. Juras. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je bio farmaceut, a majka viša medicinska sestra. Osnovnu školu završila je u Supetru na Braču 1965., a gimnaziju u Varaždinu 1969. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 27.VI.1974. Na PMF-u u Zagrebu 1976. stekla je diplomu prof. biologije i dendrologije.

Prvo zaposlenje dobiva l . I II . 1975. u Srednjoškolskom centru za hort ikul turu "Arboretum Opeka", Vinica, u svojstvu predavača i rukovoditelja rasadničke proizvodnje. Tri godine kasnije (1978.) unaprijeđena je na radno mjesto rukovoditelja Ar-boretuma i upravitelja RJ "Hortikultura inženjering". U međuvremenu

upisuje poslijediplomski studij na Šum. fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 12.11.1988. obranom magistarskog rada iz zaštite šuma pod naslovom "Prilog poznavanju entomofaune u arboretumu Opeke".

Osnivanjem JP "Hrvatske šume" prelazi u UŠ Koprivnica na radno mjestu stručnog suradnika za ekologiju, a 1995. prelazi na rad u Direkciju "Hrvatskih šuma" u Zagreb, u Službu za ekologiju i lovstvo za stručnog suradnika za ekologiju i prostorno planiranje, na kojem se mjestu nalazila i 1999. godine.

Članica je HŠD. Živi u Varaždinu.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 63. ***SŠN 2, 1998., s. 634, 695.

ŠIMIĆ, ŠTAPIĆ, Dragica, (Kovačevo Polje, Prozor, BiH, 27.1.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Ivana i Kate r. Džidžić. Hrvatica, katoličke vjere. Roditelji su joj samostalni ugostitelji. Osnovnu školu završila je u Jakšiću., a Srednju ekonomsku školu u Požegi 1982. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 16.1.1991. obranom diplomskog rada naslova "Revitalizacija parka Trenkovo" - znanstveno područje parkiranje i uređivanje parkova.

Prvo zaposlenje u struci dobila je u UŠ Požega. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža, na radnom je mjestu revirnika u Šumariji Kutjevo, gdje se nalazila i 1999. godine.

Članica je HŠD. Živi u Požegi.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 61, (Šimie). ***SŠN 2, 1998., s. 699, (Štapić). *** HSZ Leksikon, 4. knjiga, s. 326,

(Štapić).


http://26.IX.1934

3

SIPUS, Mihovil, (Vukovar, l . IX. 1922.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vladimira i Ivane r. Raj-ković. Hrvat, rimokatolik, hrvatskog i kanadskoga državljanstva. Otac mu je bio pravnik, a majka učiteljica. Osnovnu je školu završio u Novskoj 1932., a IV. realnu gimn. u Zagrebu 1941.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. odjelu PŠF u Zagrebu. Apsolvirao je 1948.-49., a diplomirao 12.X.1949.

Najprije je službovao u ŠG Han-Pijesak (BiH), a zatim u DIP-u Rijeka, Slav. Brod, Nova Gradiška i kao tehnički direktor DIP-a Karlovac. Od 1959 do 1968. radio je u Instututu za drvnoindustrijska istraživanja (Institut za drvo) u Zagrebu. Na stručnoj praksi boravio je u SAD, Norveškoj i Finskoj. Od 1968. god. živi u Kanadi (Willowdale, Ontario), gdje se nalazio i u vrijeme zaključenja ovog leksikona (krajem 1999.).

LITERATURA ***ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998., s. 687. ***HŠŽ Leksikon, knj. 4., Zagreb 1999.,

s. 387.

SOBACIC, Slavko, (Paučje, Levanj-ska Varoš, Đakovo, 6.1.1949.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na ŠG odjelu 8. XL1979. godine.

Prema nepotpunim podacima, 1994. bio je zaposlen kao revirnik u Šumariji Sisak, UŠ Sisak.

SOBAT, Aleksandar, iz Zagreba, dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik i glavni šumarski inspektor.

Sin Milana i Je l ice . Srpske narodnosti, hrvatskoga državljanstva. Otac mu je bio geodeta, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Zagrebu 1931., a gimnaziju u Osijeku 1939.g.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1952.-53., a diplomirao 19.VI.1954.

Neposredno pred početak studija zapošljava se u Ministarstvu šumarstva 1.XI.1947., u kojem, nakon tri godine, radi u Uredu za uređivanje šuma (l.rX.1950.-30.IV.1954.). Za-vršivši studij, najprije je upravitelj Šumarije Kostajnica (1.V.1954.-31.V. 1960.), zatim tehnički (l.VI.1960.-30. VI.1963.), pa glavni direktor ŠG "Ša-marica" Sisak" (l.VII.1963.-31.IX. 1964.). Nakon toga kraće je vrijeme savjetnik u Ministarstvu šumarstva, a od 1.V.1965. pa do 31.XII.1972. glavni je šumarski inspektor u Sekretarijatu za privredu. Svoj "curiculum vitae" završava kao direktor Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Sa tog radnog mjesta 30.VI.1981. odlazi u mirovinu.

Sudjelovao je na više stručnih skupova i kongresa u zemlji i inozemstvu, od kojih bilježimo tromjesečnu praksu u Austriji i Njemačkoj i sto dana boravka u ŠAD.

Od većeg broja priznanja i nagrada izdvajamo Orden rada. Suradnik je na monografiji "Plitvička jezera".

Bio je član HŠD i suradnik LRV. Živi u Samoboru.

LITERATURA ***ŠN, s. 367(Šubat). Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.,

Zagreb 1993., s. 193, 443. ***HŠD 1846 1996., s. 427. ***SŠN 2, Zg. 1998., s. 689, (Šubat).

STETIC, Vladimir, (Grbavac, Grubiš-no Polje, 4.IX.1908. -Zagreb 31.VIII. 1978.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin učitelja, porijeklom iz Ivan-kova kod Vinkovaca. Osnovnu je školu pohađao u Cajkovcima kod Đakova


http://31.XII.1972

4

(1914.-18.), a gimnaziju je završio u Zagrebu 1927. god.

Studirao je šumarstvo na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1930.-31., a diplomirao 12.11.1932.

Po završetku studija izabran je za asistenta u Institutu za fitopato-logiju Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu, gdje je zapažen njegov talent za umjetničko slikanje. Kao vrsni crtač izradio je veći broj shema, slika i priloga iz područja fitopatologije.

Od 1933. radi kao vježbenik kod Direkcije šuma u Vinkovcima. Na-kon toga postavljen je u zvanju šum. pristava za upravitelja šumarija Banova Jaruga, Nova Kapela i Kutjevo. U tijeku II. svj. rata radi u Direkciji šuma Nova Gradiška u svojstvu referenta za uzgajanje šuma, a bavi se i problemima uređivanja šuma. Poslije rata odlazi na područje Vinkovaca i Osijeka, a 1953. dolazi u Zagreb, u ŠG "Šamarica" za šefa uzgoja.

Savjestan i stručan u poslu, brzo je napredovao: vodio je referadu u Ministarstvu šumarstva SR Hrvatske, a 1963. prelazi u Poslovno udruženje šumsko-privr. organizacija, gdje je bio tehnički direktor i zamjenik direktora - sve do odlaska u mirovinu 1973.g.

Bio je suradnik jedino "Šumarskih novina". Od 1952. do 1959. objavio je u njima 65 stručnih članaka iz pedologije, fitopatologije, uzgoja šuma, zaštite šuma i mehanizacije u šumarstvu, te nekoliko članaka o sporednim užicima. Bio je član uredništva "Šumarskih novina", "Vjesnika Društva lugara Hrvatske", Biltena Posl. udruženja šumsko-privr. organiza-cija Hrvatske i nekoliko priručnika.

Bio je član povjerenstva za stručne ispite, pa je pisao uputstva i priručnike za te ispite.

Bio je član HŠD. Za dugogodišnji rad na unapređenju šum. struke

1976. Savez ITŠDIH dodjeljuje mu Povelju i zlatnu medalju.

VAŽNIJI RADOVI

Šumski požari. Šumarske novine 6 7, Zagreb 1952.

Mane drveta. Ibid. 6 7, 1959. Melioracija Suma. Ibid., 10, 1952. Bolest biljaka. Ibid. 12, Zagreb 1952. Bolest lišća i iglica. Ibid. 1 2, 1953. Korisne ptice pomagači u zaštiti šuma.

Ibid., 1 2, 1953. Biljne nametnice. Ibid., 1 2, 1953. Truležine na žilama korijenja. Ibid., 1

2, 1953. Truležine korijena. Ibid., 1 2, 1953. Trulež mrtvog drveta. Ibid. 1 2, 1953. Primjena sredstava za suzbijanje bo

lesti. Ibid., 3. 1953. Trulež stabala. Ibid. 5, 1953. Zašto su potrebne kontrole. Ibid., 6,1953. Biljke napadači životinja i kukaca. Ibid.,

7, 1953. Razarači drvne grade. Ibid., 10. 1953. Gubar. Ibid. 12., 1953. Korisne ptice. Ibid. 1, 1954. Šumska paša. Ibid., 1, 1954. Šumska stelja. Ibid., 2 3, 1954. Šiška. Ibid. 2 3, 1954. Vrste oštećenja od šumskih insekata.

Ibid., 4, 1954. Suzbijanje štetnih kukaca u šumi. Ibid.,

5, 1954. Osriježi. Ibid., 5, 1954. Bolest bukovih šuma. Ibid., 9 10, 1954. Valjano sjeme garancija bolje pro

izvodnje. Ibid., 9 10, 1954. Razvitak kukaca. Ibid., 11, 1954. Amorfa štetan korov u posavskim šuma

ma, a korisna biljka u industriji. Ibid., 12,1954. Utjecaj šuma na tlo. Ibid. 11, 1954. Različiti oblici šume. Ibid. 1 2, 1955. Činioci o kojima je ovisan rast drveća u

šumi. Ibid., 3, 1955. Trulež stabala cera, kitnjaka i bukve.

Ibid. 3, 1955. Bolest raka na hrastu. Ibid., 3, 1955. Gnojenje. Ibid., 4, 1955. Mjere za kvantitativnu sadnju sadnica.

Ibid. 4, 1955.


5

Trulenje lišća nekih vrsta drveća. Ibid., 4, 1955.

Kalemljenje šumskog drveća. Ibid. 5 6, 1955.

Važniji štetnici i bolesti na topolama. Ibid., 5 6, 1955.

Vlaga drveta. Ibid. 5 6, 1955. Visinski prirast. Ibid., 8, 1955. Umornost tla. Ibid., 9, 1955. Pomoćne mjere kod prirodne obnove

šuma. Ibid. 1 2, 1956. Kvalitetno njegovanje u uzgoju šuma.

Ibid., 11, 1956 0 sadnji šumskog sjemena u praksi. Ibid.

2, 1958. Pošumljavanje u svjetlu privrednog

raćuna. Ibid., 5, 1958. Jedna praktićna ljesa. Ibid., 5, 1958. Modra lupina koristi u šumskoj pro

izvodnji. Ibid., 5, 1958. Industrijsko vlakno iz mlade vrbove

kore. Ibid. 5, 1958. Ispitajmo svojstva i sastav zemlje.

Ibidem, 8 9, 1958. Tarzan penjalica za sabiranje ćešera.

Ibid., 8 9, 1958. Mehanizacija radova u šumarstvu. Ibid.,

8 9, 1958 i 1 2, 1959. Potreba sjemena za rasadnike i po

šumljavanje. Ibid., 10, 1958. Kako se radi alatom za njegu šuma.

Ibid., 10, 1958. Crveni hrast, vrst drveta brzog rasta.

Ibid., 7, 1958. Zaštita šuma. Ibid., 12, 1958. Poljski i gorski jasen. Ibid., 4, 1959. Sredstvo za ubrzanu cvatnju i urod, a

protiv bolesti i insekata. Ibid. 7 8, 1959. Plantažni uzgoj drveća.lbid., 11 12,1959.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8, 151. ***ŠL 1940., s. 252, 271; 1943., s. 25;

1965., s. 590. ***ŠN, s. 168, 357; SŠN 2, s. 683. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 540. ***PŠH 1846 1976., s. 419. Mudrovčić, A., Piškorić, 0.: In me

moriam. Ing. Vladimir Stetic. SL. 11 12,1978., s. 565 568, (s bibliograf.).

STIGLIC, Franjo, (Radmirje, Ljubno ob Savinji, Slovenija, 16.X.1891.-Ljubljana, 3.XI.1945.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Marije r. Orešnik. Slovenske narodnosti i državljanstva, katolik. Roditelji su mu zanimanjem bili seljaci. Osnovnu je školu polazio u Radmirju, a srednju u Kranju.

Šumarstvo je počeo studirati na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, a nastavio na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u koji je prerasla Akademija. Apsolvirao je škol.g. 1919.-20. i diplomirao 19.VI.1920. kao prva generacija studenata toga fakulteta.

Odmah nakon diplomiranja i odsluženog vojnog roka, dekretom Agrarne direkcije (17.III.1921.) zaposlio se kod grofa Auersperga u So-teski pri Novom Mestu. Nakon toga prima službu kod kneza Karla Adolfa Auersperga u Kočevju, gdje radi sve do 1945. kao nadupravitelj knezova veleposjeda. Poslije II. svj. rata nakratko službuje pri Sekretarijatu za šumarstvo u Slov. Bistrici kao upravitelj, gdje ga je iste godine zadesila iznenadna smrt.

(Podatke smo dobili zahvaljujući l jubaznosti njegovih kćeri Andreje Štiglic, dipl. pharm. i Nede Štiglic.)


6

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 32 (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 5, 151. ***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681.

ŠTIMAC, Alojzije, (Crni Lug, Delnice, 21.VI. 1944.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Emila i Antonije r. Štimac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio mesar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Crnom Lugu, a Srednju šum. školu u Delnicama 1964. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1.VI.1970. godine.

Kao šum. tehničar, prije upisa na fakultet, radio je u Šumariji Crni Lug. Završivši studij, prvo zaposlenje dobiva 10.X.1970. u SG Delnice, Šumarija Gerovo. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža i odsluženoga vojnog roka, najprije radi u Srednjoj šumarskoj školi Delnice (1.1.1973.-10.11.1974.), a zatim u Tvornici iverica Delnice, kao upravitelj (11.11. 1974. - 15.VIII.1975.). Nakon toga vraća se u ŠG Delnice, gdje je upravitelj Šumarije Gerovo (16.VIII. 1975.-28.iL1979.), upravitelj Šumarije Ravna Gora (1.III.1979.- 30.XII.1982.), rukovoditelj Centralnog mehaniziranoga stovarišta Lučice (1. XII.1982.-31.XII.1984.), referent u Odjelu za raz

voj (1.I.1985.-31.VIII.1986.) i na kraju stečajni upravitelj "Drvenjače" Fužine.

Stekavši potrebna prakt ična znanja, 9.III.1987. napušta ŠG Delnice i zapošljava se kao direktor Dl "Klana". Nakon nešto više od tri godine (19.XII.1990.) referent je ko-merci ja le u pr iva tnom poduzeću "Tisa" Zagreb, a od 16.VII.1992., uz stanku od 16.11.1992. do 5.V.1994., kad je upravitelj RJ "Transport" Lučice, UŠ Delnice, direktor je vlastite tvrtke "Drvopromet" Kastav.

Član je HŠD. Živi u Rubešima kod Rijeke.

RADOVI

Centralno mehanizirano stovarište za četinjače ŠG Delnice. Zbornik radova savje tovanja "Mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi", Opatija 1983., s. 369 380.

LITERATURA Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara..., Zgb 1997., s. 210, 232. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

ŠTIMAC, Darko, (Lokve, Gorski kotar, 27.VIII.1929.- Cleveland, USA, 15.IX.1978.), dipl. ing. drvne tehnologije.

Sin Antuna i Marije r. Arbanas. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a majka domaćica. Osnovnu


http://30.XII.1982

http://31.XII.1984

http://19.XII.1990

http://15.IX.1978

7

školu završio je u Lokvama, a srednju u Delnicama.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Dl odjelu 20.X. 1959.

Prvo zaposlenje dobio je u DIP Delnice, u Pogonu za eksploataciju šuma i razvoj građevne stolarije Lokve, gdje je, obavljajući poslove pomoćnika upravitelja, radio od l.XI. 1959. do 28.11.1963. Od 1.III.1963. do 31.VIII. 1966. direktor je Tvornice pokućstva Vrata, a od 1.IX. 1966. do 30.VI.1969 obnaša poslove na unapređenju proizvoda i proizvodnje u DIP-u Delnice. Nakon godinu dana rada u Tvornici kabineta za šivače strojeve "Vlado Bagat" u Zadru, 1.X.1970. vraća se u ŠG Delnice, gdje preuzima mjesto direktora Tvornice drvenjače u izgradnji u Fužinama.

Poslije 11,5 godina rada u struci, napušta domovinu i s obitelji odlazi u Cleveland (USA) 28.IV.1971. Zaposlivši se na poslovima dipl. ing. drvo-preradivačke struke, nakon 7,5 godina rada 15.IX. 1978. zatekla ga je iznenadna smrt u 49. godini života. Pokopan je u Clevelandu.

(Podatke smo dobili susretlji-vošću njegova brata dipl. ing. stroj. Milivoja Stimca iz Rijeke, na čemu mu zahvaljujemo.)

ŠTIMAC, Denis, (Rijeka, 11.1.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Maksa i Antonije r. Malnar. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio sudac, a majka učiteljica. I osnovnu i srednju školu završio je u Delni-cama. Matur i rao je u Srednjoškol-skom centru Delnice, šumarski smjer, 1985. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 28.111.1991. Na istom fakultetu upisao je i poslijediplomski studij iz

ekonomike šumsko -gospodarskih resursa.

Od 1.VII.1991. radi kao pripravnik u UŠ Delnice. Prvu godinu dana radi u Odjelu za uređivanje šuma, a od 1.VII.1992. u područnoj Šumariji Fužine. U stalni radni odnos primljen je 10.11.1993. na mjesto re-virnika u istoj šumariji. Tu ostaje do 19.VIII.1998. kad je premješten u Proizvodni odjel UŠ Delnice, na mjesto stručnog suradnika za iskorišćivanje šuma, na kojem je bio i u vrijeme zaključenja leksikona potkraj 1999.g.

Aktivan je skijaš. Bio je član natjecateljske ekipe na Europskom prvenstvu šumara u skijaškom trčanju 1998. i 1999. godine.

Sudionik je Domovinskog rata i nosilac spomenice 1990.-1992.

Član je HŠD, ogranak Delnice.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 67. Klepac, D.: Iz šumarske povijesti Gor

skoga kotara u sadašnjost, Zagreb 1997., s. 210, 232.

***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700. ***Časop. "HŠ", 26, 1999., s. 23 24.

ŠTIMAC, Marijan, (Gerovo, Čabar, 16.VIII.1954.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marijana i Ivke r. Janeš. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio


8

lovočuvar, a majka domaćica, dugogodišnji domari lovačke kuće Lividra-ga u Gorskom kotaru. Osnovnu školu završio je u Gerovu, a Srednju šumarsku školu u Delnicama.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagreb. Diplomirao je na ŠG odjelu 26.VII.1978. godine.

Prvo radno mjesto dobiva u Općem vodoprivrednom poduzeću Rijeka, u kojem radi deset godina (1978.-1988.). Nakon toga prelazi u privatnike, osnovavši najprije obrt, a zatim, kad je to ozakonjeno, vlastitu tvrtku "Štimac" d.o.o. Gerovo.

Pasionirani je lovac, član LD "Tetrijeb" Gerovo.

Živi u Brestovicama kod Kastva.

LITERATURA Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga

kotara..., Zgreb 1997., s. 210, 232. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695.

ŠTIMAC, Milan, (Donji Kosinj, Peru-šić, 21.11.1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Tome i Ike r. Legčević. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je strojar, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Kosinju 1974., a Šumarsku tehničku školu u Delnicama 1978.g.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1983. god. iz kolegija pedologija u

šumarstvu. Napisao je i obranio diplomski rad naslova "Tla GJ »Oštrec Bok« s posebnim osvrtom na tla borovih kultura".

Zaposlivši se u šumarstvu, u ŠG Gospić obavljao je razne poslove: bio je referent plana i analize, referent uzgajanja šuma, referent pripreme rada i normiranja, upravitelj šumarija u Perušiću i Šv. Roku, rukovoditelj Proizvodnog odjela u UŠ Gospić i pomoćnik upravitelja UŠ za plan, proizvodnju i komercijalu.

Upisao je poslijediplomski studij na Šum. fakultetu u Zagrebu iz područja uzgajanje šuma.

Pred povjerenstvom Lovačkog saveza Hrvatske položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja, pa je član povjerenstva za ocjenjivanje lovačkih trofeja za područje UŠ Gospić.

Sudjelovao je na savjetovanju šumara u Drveniku (1985.) i na Bri-junima (1993.). Član je HŠD.

Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata i medaljom "Oluja".

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 68. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 65. i

1996., s. 58. Frković, A.: ŠL 7 8, 1998., s. 347 352.

ŠTIMEC, Josip, (Spodnja Šiška, Ljubljana, Slovenija, 2.II.1898.-Ljubljana 19.IX.1980.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Upisao se na Šum. akademiju, prislonjenu uz Mudroslovni fakultet u Zagrebu, a nastavio je studij na Gos-podarsko-šum. fakultetu u Zagrebu, u koji je 1919. prerasla akademija. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1921.- 22., a diplomirao 9.X.1922.

U šumarskoj struci zaposlio se 5.III.1923. Nakon pripravničkog staža, 1924. godine položio je u Beogra-


9

du državni stručni ispit. Prema nepotpunim podacima, od 14.XII.1931. radi u svojstvu šum. savjetnika u Kotarskom načelstvu Bosanska Gradiška, Direkcije šuma Banja Luka (BiH).

Kad se nakon II. svj. rata konačno vratio u Sloveniju, od 1953. do umirovljenja radio je pri Republičkoj upravi za šumarstvo u Ljubljani kao stručni suradnik i savjetnik.

Bio je član HŠD (1943.)

LITERATURA *** ŠL: 1935., s. 121; 1941., s. 539;

1943., s. 25. Borošić, l: ŠIS, s. 5, 53, 94, 151. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681.

ŠTRANCAR, Alojzij, (Štrancarji pri Planini nad Ajdovščino, Slovenija, 30.VIII .1885. - Ljubljana, 17.VII. 1983.), dipl. ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Osnovnu je školu započeo u Planini pri Vipavi, a nastavio u Ljubljani, gdje polazi i klasičnu gimnaziju. Nakon mature 1905. god. odlazi na studij u Visoku školu za kulturu tla u Beču, gdje je 1909. diplomirao iz šumarstva.

Cjelokupni radni vijek proveo je kao bujičar, najprije u Dalmaciji (Hrvatska), a zatim u Sloveniji. U Dal

maciju dolazi ožujka 1910. kao inže-njer-vježbenik u Sekciju za uređivanje bujica, ali je već slijedeće godine premješten u Knin, gdje ostaje do ljeta 1914. kad je premješten u Sekciju za uređivanje bujica u Ljubljanu. Iz službovanja u Dalmaciji i Hrv. primorju znana je serija vodozaštitnih pregrada (suhi zid)) u Senjskoj Dragi, koje su njegovo djelo.

God. 1914. položio je stručni ispit u Beču i dobio je licencu za samostalnu šumarsku službu. Početkom 1915. pozvan je u vojsku, koju je kao inženjer-poručnik služio na soš-koj fronti do kraja I. svj. rata za što je primio više vojnih odličja.

Nakon I. svj. rata sudjelovao je pri ustroju bujičarske službe u vrijeme novonastale države SHS, a kasnije radi na pripremi Zakona o uređenju bujica (1930.) i podzakonskih akata. Unatoč njegovom osobnom zalaganju bujičarstvo se neko vrijeme nije razvijalo dok 1933. nije sam preuzeo rukovođenje Bujičarske službe i uzdigao ju na zavidnu razinu u svim područjima. Po završetku II. svj. rata skrb za bujičarstvo se neko vrijeme smanjuje, pa 1951. god. dipl. ing. A. Strancar odlazi u mirovinu, ali ni tada ne prestaje biti aktivan šumar: radio je do svoje 83. godine (1966.). Umro je u dubokoj starosti - u 98. godini života.

Čitav radni vijek izrađivao je idejne i generalne projekte za bujice, i sav je napor usmjerio na očuvanje okoliša. Sastavljao je dugoročne planove, različite obavijesti i stručne ekspertize, sudjelovao je u vodno-gospodarskim raspravama i tako svoje iskustvo i poznavanje struke prenosio na mlade generacije "bujičara". U početku je djelovao na užem području Polhovoga Gradca (Slovenija), koji su 1924. god. zadesile katas t rofa lne poplave. Kasnije (od 1933.), kad je pre-


10

uzeo vodstvo bujičarske službe, pa do 1940. proširio je djelatnost na područje cijele Dravske banovine. Bio je neumoran učitelj, uspješan projektant, izvoditelj i prije svega poznavalac terena i ljudi. Bio je sinonim i nestor bujičarstva svoga vremena.

Kao uzoran slovenski bujičar dobio je više priznanja.

Zbog prezaposlenosti mnogim konkretnim projektima i njihovim ope rativnim izvršenjima uspio je napisati samo nekoliko značajnih stručnih rasprava.

RADOVI

Uređenje bujica, namjena i koristi urede nja. Gozd. vestnik br. 5 6, Ljubljana 1938.

0 uređenju bujica s narodno gospodar skoga gledišta. Revija Tehnika in gozdarstvo br. 9 10, Ljubljana 1936.

0 vplivu in vlogi urejenja hudournikov na razvoj kmetijstva in gozdnega in lesnega gospodarstva. Referat na Kmetijskoj anketi, Ljubljana 1938. i Gozdarski anketi, Ljubljana 1941.

LITERATURA ***ŠL194L, s. 46, 155. Borošić, l: ŠIS, s. 23, 59, 85, 151. ***GozdV 10, Ljubljana 1983. ***ŠL5 6, 1984., s. 308. *** 110 let hudourništva na Slovenskem,

Zbornik, Ljubljana 1995.

STRBAN, Stjepan, (Lipovljani, Novska, 13.VI.1941.), dipl. ing. šum.

Sin Ferde i Ane r. Musil. Slovak, hrvatskoga državljanstva, ateist. Roditelji su mu poljodjelci. Osnovnu

je školu završio u Lipovljanima 1955., a opću gimnaziju u Daruvaru 1959.g.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 13.V.1969.

Zaposlio se (1969.) u ŠG "Gar-jevica" Kutina u Taksaciji. Potkraj

1969. god. prelazi u Šumariju Novose-lec na mjesto referenta za uzgoj, a 1975. postavljen je za njezinog upravitelja. Na tom mjestu ostaje do 1990. godine, kad je premješten za direktora ŠG "Josip Kozarac" Nova Gradiška. Nakon reorganizacje hrvatskoga šumarstva, 1991. ponovo je upravitelj Šumarije Novoselec, UŠ Zagreb, JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, i na tom mjestu se nalazio i pri bilježenju ovih podataka (1999.).

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 64. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 62,

1996., s. 55. *** Časopis "HŠ" br. 31, 1999., s. 19;

br. 34, s. 12.

ŠTURM, Marjan, (Bogenšperk, Liti-ja, Slovenija, 1.II.1923), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Radota i Antonije r. Dro-fenik. Slov. narodnosti, rimokatolik. Otac mu je bio dipl. ing. agronomije, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Mariboru 1933., a klasičnu gimnaziju isto u Mariboru, ali je maturirao u Ljubljani 1941. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na šumarskom odsjeku škol.g. 1948.-49., a diplomirao 11.VII.1955.


11

Nakon diplomiranja čitav radni vijek proveo je u Poduzeću za uređenje bujica, Ljubljana. Radio je najprije kao projektant, voditelj gradilišta, kasnije kao odgovorni projektant, voditelj područja, tehnički voditelj i savjetnik.

Kao umirovljenik živi u Ljubljani.

LITERATURA ***ŠL11 12, 1955., s. 544. ***ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998., s. 687.

ŠUBARIĆ, Ivan, (Joševica, Glina, 1.1. 1929.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra i Marije r. Davidović. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obitelji poljoprivrednika. Osnovnu školu završio je u Glini 1940., a realnu gimnaziju u Sisku, maturiravši 1948.j*od.

Šumarstvo je studirao na Sum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu 1951.-52., a diplomirao 7.VII.1953. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobio je 4.XI.1954. u Šum. inspektoratu u Osijeku, u svojstvu referenta za uređivanje šuma. Nakon tri mjeseca zapošljava se u ŠIP Glina u svojstvu tehničkoga direktora, a nakon kraćeg vremena prelazi u Šum. inspektorat Gospić, posvetivši se uređivanju šuma (1.VI.1955.-31.XII.1956.). Poslovima

taksatora bavi se i u Sekciji za uređivanje šuma Gospić (1.1.1957.-31.1. 1958.), a pet slijedećih godina (l.II. 1958.-1.III.1963.) obnaša dužnost upravitelja Šumarije Gospić. Preostali dio radnoga vijeka, od 28 godina (1. III.1963.-11.XI.1991.) ostaje vjeran ŠG Gospić. Uz referenta za plan (15. IV.1967.-30.IV.1973.) i v.d. direktora poduzeća (2. VII.1975.-15.VII.1976.) najviše radi kao rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma gospićkoga gospodarstva.

God. 1974. bio je na praksi iz uređivanja i uzgajanja šuma u Lyssu i Lausanne u Švicarskoj, a 1983. učesnik simpozija IUFRO-grupe S4.04 na Plitvičkim jezerima.

Za izuzetne zasluge na uređivanju ličkih šuma nosilac je Ordena rada sa srebrnim vijencem (1970.) i Priznanja HŠD sa Srebrnjakom kralja Tomislava (1997.)

RADOVI

Stanje šumskog fonda, prirasta i etata kao baza za planiranje razvoja šumarstva Like. Šum. list 3 4, 1980., s. 141 152.

LITERATURA ***ŠN, s. 366; SŠN 2, 1998., s. 688. ***HŠD 1846 1996., s. 303, 406. ***Časop. "HŠ" br. 33, 1999., s. 20, 21.

ŠUBAT, Antun, (Pula, 1912. - Karlovac, 11.V.1982.) dipl. ing. šumarstva.

Od svoje pete godine živio je u Karlovcu, gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju 1930. god. Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1933.-34., a diplomirao 7.II.1938.

Nakon diplomiranja zaposlio se kao šum. vježbenik u Karlovcu kod Direkcije šuma Slunjske imovne općine. Za vrijeme II. svj. rata radio je


http://III.1963.-11.XI.1991

12

u Karlovcu i kod Ravnateljstva šuma u Gospiću i Novoj Gradiški. Poslije rata radio je u DIP-u "Petrova Gora" Karlovac i drugdje. Od 1963. pa do umirovljenja 1975. god. rukovodio je Sektorom za šumarstvo i drvnu industriju Privr. komore Kotara Karlovac. Stekao je bogato iskustvo u uzgoju i iskorišćivanju šuma, u drvnoj industriji i u planiranju u šumarskoj struci. Bio je dobar poznavalac šumarstva i drvne industrije karlovačke regije.

"Kao gimnazijalac pa student i napokon kao šumarski stručnjak bio je vrlo cijenjen i naročito omiljen kao čovjek vedrog duha i pun duhovitosti. Prerano je otišao iz naše sredine čestit čovjek i dobar stručnjak", (Hajdin, Ž., 1982.).

Bio je član HŠD. Sahranjen je na dubrovačkom

groblju Boninovo.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8, (lll. god.). ***ŠL 1940., s. 185, 271; 1941., s. 20;

1942., s. 218; 1943., s. 25, 267. ***ŠN, s. 385; SŠN 2, 1998., s. 684. ***Gaudeamus igitur. SL 1974., s. 569. Hajdin, Ž.: In memoriam. Antun Šubat,

dipl. inž. šum. (1912 1982.). ŠL9 10, 1982., s. 431.

SUBERT, Nikola, iz Križevaca, rod. 29.XI.1875., viši šum. savjetnik.

Šumarstvo je učio na GŠU u Križevcima, gdje je apsolvirao 1894.g.

Zaposlio se u šum. struci 22.11. 1899., a državni ispit položio je iste godine u Zagrebu. Dne 15.1.1933. postavljenje za višeg šum. savjetnika Banske uprave Zagreb, gdje je 1934. umirovljen uz priznanje dvije godine vojne službe. Bio je suradnik LRV 1895. (br. 11, s. 188.) u kome je objavio članak "Hajka na divlje svinje".

LITERATURA ***ŠL: 1929., s. 302; 1934., s. 418. Borošić, J.: ŠIS, s. 19, 57, 87, 151. ***ŠN, s. 53. Frković, A.: Bibliografija LRV 1892

1991., Zagreb 1993., s. 346, 444. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križevci, 1995., s. 78.

ŠUGH pl. Jaroslav, (1865. - 4.IV. 1944.), šum. nadzornik, ispitani geometar.

Šumarstvo je apsolvirao 1883. na GŠU u Križevcima.

Prema nepotpunim podacima, 1887. bio je kot. šumar u Zlataru, 1897. radio je kao kr. kotarski šumar u Vrbovskom, a od 1932. kao ugovorni činovnik ispitani geometar kod Direkcije šuma Vinkovci. Umro je 1944., u 79. godini života, kao umirovljeni šumarski nadzornik.

Bio je jedan od starih šumara koji su dali svoj doprinos i šumarstvu i lovstvu. Poznat je i kao izvrstan urednik vlastitog lovačkog časopisa "Posavski lovac", u kojem je, osim stručnih sadržaja, objavljivao i svoje pjesme pod pseudonimom "Jambus", kao izraz ljubavi prema šumi i prirodi. Surađivao je u Šum. listu (den-drologija, zaštita šuma) i LRV. Znao je nekoliko jezika.

Član HSŠD bio je od 1897. god.

RADOVI

0 njekih po Sume štetnih gribovih. Šum. list 1884., s. 312 315.

Kuja dojila srne. LRV 1897., VI, 8, s. 96. Mjrabolana. Šum. list 1899., s. 313 316. Rujevina. Ibid., s. 371 374. Rak potočar, (knjiga). Nova Gradiška

1928., s. 1 76.

LITERATURA ***Ubio riedku pticu. ŠL 1887., s. 490. ***ŠL 1897., s. 589; 1932., s. 645.


13

*** Jaroslav Šugh: Rak potočar i nje gov uzgoj, (prikaz knjige). LRV 1926., XXXV, 3 4, s. 115.

Borošić, l: ŠIS, s. 17, 44, 151. *** Jaroslav pl. Šugh. In memoriam.

LRV 1944., LIII, 8, s. 224. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 46,

51, 239. ***ŠN, s. 50; SŠN 1, s. 145, 151. ***PŠH 1846 1976., s. 27, 103, 410. Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.,

Zagreb 1993., s. 147, 356, 444, 465.

ŠUKLJE, Fran, (Samobor, 2.X.1886.-Zagreb, 12.VI.1949.), dr. geoloških znanosti, sveuč. profesor.

Prirodne znanosti studirao je u Pragu, a zatim u Zagrebu, gdje je diplomirao. Doktorirao je 1914. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz geoloških znanosti.

Kao srednjoškolski profesor, radio je 1913. u Srem. Mitrovici i Karlovcu. Za vrijeme rata dodijeljen je Geološkom povjerenstvu u Zagrebu. Poslije rata bio je honorarni nastavnik Više pedag. škole. God. 1922. prelazi iz Povjerenstva u netom osnovani Geološki zavod u Zagrebu, gdje ostaje do ukinuća Zavoda 1931. Tada je premješten u Geološki institut u Beogradu, gdje je geolog, a 1933. postaje v.d. direktora. Od 1935. god. bio je profesor na I. muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu.

Uspostavom Banovine Hrvatske 1939. obnavlja se i rad Geološkoga zavoda u Zagrebu, pa je bio njegovim upraviteljem do umirovljenja 1947. god. Za vrijeme II. svj. rata na Filozof, fakultetu predavao je geologiju i paleontologiju.

Od 1923. do 1947. na Šum. odjelu Gospodarsko šum., odnosno Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu predavao je petrografiju i geologiju.

Bavio se geološkim proučavanjem naših krajeva i objavio je 45

znanstvenih radova. Radio je i na popularizaciji prirodnih znanosti, pisao pedagoške članke i recenzije stručnih djela i napisao 30 stručnih članaka.

LITERATURA ***ŠL1940., s. 198. Borošić, l: ŠIS, s. 1, 151. Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 22, 195. ***ŠN, s. XII, 120 122, 195, 382, 512

514 (s radovima) *** Spomenica PMF. Zagreb 1974., s.

162, 163, 166, 175. Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samo

bora. ŠL 1 2, 1992., s. 23 25. ***SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 135,

136, 138, 220, 274, 275. *** Filoz. fakultet Sveuč. u Zagrebu.

Zagreb 1998., s. 329.

ŠULEK, Bogoslav, (Subotište, Trna-va, Slovačka, 20.IV.1816.-Zagreb, 30.-XI.1895.), akademik, dr., polihistor i hrvatski preporoditelj.

Završio je Filozofsko-pravnu višu školu u Bratislavi (tada Požunu). Došavši u posjet bratu liječniku u Slav. Brod, ubrzo odlazi u Zagreb gdje surađuje na Gajevoj "Danici" i "Novinama da lmat insko-horva tsko-s la vonskim".

Zbog devastacije šuma u Hrvatskoj, Zemaljska vlada u Zagrebu, pod utjecajem Austro-ugarske carske vlade u Beču povjerila je 1865. Bogoslavu


14

Suleku da napiše knjigu "0 koristi i gojenju šuma". Knjiga sadrži tri dijela: Korist šumah (7-66), Naša gora (69-110) i Gojenje šumah (111-202) - uz Predgovor (3-4) i Opaske (203-219). Naglašava da su mu kod pisanja knjige pomogla "svestrana istraživanja i iskustvo čuvenih učenjakah" te kao izvore podataka navodi 67 radova objavljenih u Hrvatskoj (Gospodarski list, Pozor, D. Kos, F. Šporer) i inozemstvu.

Osim toga posvetio se prirodoslovlju i leksikografiji, pa je, uz ostalo, t iskao Jugosl. imenik bilja (1879), Njemačko - hrvatski rječnik (1860), pa Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik (1874.-75.) i dr. Kad u hrvatskom jeziku ne nalazi neku riječ, on je sam stvara (podneblje, hranidba, šumište, nadšumar i dr.).

Biojezačasni član HSŠD (1882.). Društvenoj knjižnici darovao je tada dvadesetak knjiga.

RADOVI 0 ŠUMARSTVU

Korist i gojenje šumah. Zagreb 1866. Jugoslavenski imenik bilja. Zagreb 1879.

LITERATURA *** ŠL: 1882., s. 222; 1890., s. 370;

1901., s. 49; 1928., s. 432; 1976., s. 380; 1988., s. 276.; 1997., s. 120.

Torbar, J.: 0 životu i djelovanju dra Bo goslava Suleka. Ljetopis JA 1896., s. 101 193.

Piskorić, O.: Pogled u šumarstvo Hrvat ske pred 100 godina. ŠL 9 10, 1966.

Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 38, 59. ***Enc. LZ, knj. 6, Zgb 1969., s. 285. ***Zbornik Vinkovci, 1974., s. 205. ***PŠH1846 1976., s. 31. ***ŠE3, 1987., s. 346. Piskorić, O.: Obljetnice. Akademik Bo

goslav Šulek. ŠL 11 12, 1995., s. 435 ***HŠD 1846 1996., Zgb 1996., s. 51. ***SŠN sv. 1, s. 23; 2, s. 22, 23, 43.

SULER, (SCHULLER), Guido, kotarski šumar.

Podaci o školovanju nisu poznati. Bio je zaposlen 1882. u Orahovici kao kotarski šumar, zatim u istom svojstvu u Donjem Miholjcu, gdje je umro 6.IX.1892. godine.

LITERATURA ***ŠL: 1882., s. 228; 1890., s. 376. *** Iskaz preminulih članova HSŠD. ŠL

1901., s. 49.

ŠUMANOVIĆ, Milutin, iz Sida, Srijem, Vojvodina, šumar.

Šumarstvo je učio na GSU u Križevcima. Apsolvirao je 1882. god.

Od 1883. do 1900. radio je kod Brodske imov. općine kao šumar u Rajevu Selu i kao kotarski šumar-upravitelj Šumarije Vinkovci.

Bio je član HSŠD.

LITERATURA *** ŠL: 1890., s. 376; 1897., s. 589. Borošic, J.: ŠIS, s. 17, 151. *** ŠN, s. 49; SŠN 1, 1998., s. 145, 151. *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 378. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 540, 541.

ŠUNJIC, Slavko, dipl. ing. šum. Prema dostupnim podacima,

nije studirao u Zagrebu. Zaposlen je kao stručni suradnik u Razvojno-planskoj službi JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb (1999.).

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 57. *** HŠD 1846 1996., s. 368.

ŠURIĆ, Stjepan, (Makarska, 23.IV. 1898.-Beograd, 18.IX.1972.), dipl. ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Diplomirao je na Šum. odjelu Gosp.-šum. fakulteta u Zagrebu 1920.

Od 1920. do 1930. radio je u Odsjeku za uređivanje šuma Direkcije


http://18.IX.1972

15

šuma Zagreb, s manjim prekidima, kad je bio upravitelj šumarija Draga-nac (Čazma), Ivanska i Karlovac. Od 1930. do 1934. bio je šef Odsjeka za uređivanje šuma Direkcije šuma na Sušaku, a od 1935. do 1941. radio je u Odsjeku za uređivanje šuma Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu.

Nakon završetka II. svj. rata bio je zaposlen u Ministarstvu šumarstva FNRJ, a 1946. prelazi u Savezni zavod za privredno planiranje, gdje je radio do o d l a s k a u mirovinu 1965 . , s prekidom od 1950. do 1952., kada je radio u Ministarstvu drvne industrije i Ministarstvu šum. NRH.

Prije rata pretežito se bavio den-drometrijom i uređivanjem šuma, a nakon rata privrednim planiranjem šumarstva, Dl i industrije celuloze i papira. Kao jedan od naših najboljih taksatora, bio je inspirator "Uput-stava za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama" (1937.), a bio je i autor "Uputstava za uređivanje šuma" nakon rata. God. 1938. izradio je jednoulazne tablice masa (tarife) po vrstama drveća (hrast, bukva, jela sa smrekom, bor) grafičkim putem, prikladne za preborne šume kod kojih su visinske krivulje većinom stalnog karaktera. Tablice su naknadno proš i rene (Pranjić, A., 1965.) sa 5 na 9 tarifnih nizova.

Objavio je pedesetak znanstvenih i stručnih radova. Bio je suradnik stručnih časopisa: Šum. list. Drvna industrija, Drvarski glasnik i Šumarstvo.

Odlikovan je Ordenom Sv. Save 4. reda (1936.) i Ordenom Jugosl. krune 4. reda (1939.).

Bio je član i odbornik JŠU i predsjednik Šum. društva NRH (1952.-1953.).

VAŽNIJI RADOVI

Tačnost procjene sastojina pomoću pri mjernih ploha. Šum. list 1929., s. 16 28, 66 76, 114 126.

Opis i osnova gospodarenja u državnoj Sumi "Dundo"na otoku Rabu. ŠL 1933., s. 259 265.

Preborne sječe u neuređenim prebornim Sumama i Sumama tipa prašume. Ibid., 1933., s. 339 347.

Uređivanje Suma. ŠL 1948. s. 123 133. Podizanje Šumske proizvodnje. Ibid.

1952., s. 207 220. Tabele masa v. Laer Spiecker. Ibid.

1953., br. 2, s. 66 77. Uređivanje Suma u novom privrednom

sistemu. Šumarstvo 1954., br. 6. Odnosi bukove rezane grade i Sper

ploča u proizvodnji i izvozu. Drvarski glasnik 1963., br. 1.

Bukovina u industriji celuloze i papira. Ibid., 1964., br. 9.

Stanje Suma u BiHprema inventarizaciji u 1964. god. Ibid. 1966., br . l .

0 poslovanju Šumsko industrijskih i privred. organizacija. Ibid. 1967., br. 3.

Investiciona politika u Šumarstvu. Ibid., 1968, br. 8.

Razvoj evropske proizvodnje Šumarstva i prerade drveta 1950 1970 i prognoza za 1975. i 1980. Ibid. 1971., br. 23, 24.

LITERATURA *** Izvještaj JŠU 1927., 1931., (ŠL): *** ŠL: 1929., s. 303; 1936., s. 586;

1940., s. 50; 1965., s. 589; 1995., s. 206. Borosić, / .: ŠIS, s. 5, 41 , 91 , 151. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 127, 247;

II., s. 152,161,176,178,193,194, 209,240,244. Šafar, /.: Preborna šuma i preborno gos

podarenje. Zagreb 1948., s. 5, 53, 55, 70, 85 87, 99.

*** Mali šum. tehn. priručnik, (poseb. otisak). Zgb 1949., s. 77 78, 146 155.

*** ŠN, s. 353; SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 25, 26, 29, 681.

Klepac, D.: Uređivanje šuma, Zagreb 1965., s. 20, 36, 70, 211, 302, 307, 328.

*** Šum. tehn. priručnik. NZ Znanje, Zagreb 1966., s. 8, 43 45, 134 151, 187 189, 275 276.

Šikič, B.: Šurić Stjepan, dipl. ing. In memoriam. ŠL 9 10, 1972., s. 408 409. (s radovima).


16

*** Zbornik Bjelovar 1974., s. 403. ***PŠH 1846 1976., s. 83, 96 ,133 135,

159, 162, 329, 377, 382, 388, 414. Pranjić, A.: Dendrometrija. Zagreb 1977.,

s. 185 191. * * * Š E 3 , 1987., s. 430, 436. Španjol, Ž.: Prirodna obilježja Raba.

Rab Zagreb 1995., s. 114 116, 422. ***HŠD1996 . , s . 255 257. Pranjić, A. Lukić, N.: Izmjera šuma.

ŠF Zagreb 1997., s. 251.

SUSTIC, Josip, iz Dragotinaca, Ja-bukovac, Glina, Banovina, rod. 19.XI. 1881., viši šum. savjetnik.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu i apsolvirao 1902. godine.

U struci radi od 10.VI.1904. Stručni je ispit položio 1907. u Zagrebu. Nakon toga radio je u Bjelovaru i Pitomači. Od 1927. radio je u Zagrebu pri Direkciji šuma i Banskoj upravi kao viši šum. savjetnik. God. 1937. premješten je k Ministarstvu šuma i rudnika u Beograd, gdje je umirovljen. U tijeku II. svj. rata živio je u Zagrebu i bio aktivan član HŠD, a 1946. prisustvovao je izvanrednoj skupštini. Ranije bio je član HSŠD i JŠU.

LITERATURA *** Iskaz el. HSŠD: 1908., 1915. (ŠL). ***Izvj. JŠU 1927., s. 31, (ŠL). Borošić, /.: ŠIS, s. 3, 57, 84, 151. *** ŠL: 1929., s. 513; 1937., s. 334;

1940., s. 271.; 1943., s. 25. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123. *** HŠD 1946 1996, s. 241.

SUŠA, Dušan, (Prhovo, Pećinci, Vojvodina, 5.VI.1927. - Vinkovci, 8.V. 1999.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik, kulturni djelatnik, zagonetač.

Sin Lazara i Drene r. Jeremić. Otac mu je bio učitelj, a majka domaćica. Srpske je narodnosti. U Vinkovcima je završio osnovnu školu, a zatim i gimnaziju 1945. Upisuje se na

Šum. fakultet u Beogradu, ali zbog bolesti prekida studij. Nakon ozdravljenja radio je 20 godina u društvenim organizacijama. Studij šumarstva završio je u Beogradu 1972. god.

Pripravnički staž obavio je u ŠG "Hrast" Vinkovci, a nakon toga radio je neprek idno u ŠPP "Slavonska šuma", Centralne zajedničke službe Vinkovci, na poslovima obrazovanja radnika u šumarstvu. Umirovljenje u svojstvu savjetnika u lipnju 1990. God. 1976. bio je član prvog redakcij-skog odbora č a s o p i s a " M e h a n i z a c i j a šumarstva", Zagreb.

Bio je zaljubljenik u kazalište i zagonetaštvo. Jedan je od inicijatora kontinuiranog kazališnog života u Vinkovcima. Već 1945. igra prvu glavnu ulogu u Kosorovom "Požaru strasti" i nastavlja raditi kao glumac i redatelj-amater. Desetak godina vodio je vinkovačku kazališnu kuću "Jo-zo Ivakić". Nakon zaposlenja u šumarstvu, postaje članom KUD "Šumari" u Vinkovcima, gdje 1973. osniva i vodi recitatorsku sekciju, preteču kasnije dramske sekcije. Sve do 1986. režirao je i vodio kulturno-umjetnički program "Šumara". Režirao je mnoge kazališne predstave i kratke igrokaze iz pučkoga života.

Sudjelovao je u osnivanju "Vin-kovačkih jeseni" i režirao nekoliko


17

njihovih otvorenja i atraktivnih programa. Za doprinos razvoju kulture g rada na Bosutu dobio je brojna priznanja i nagrade.

Kao zagonetač prvi se puta javlja u "Sfingi" 1940. god. Surađuje u svim enigmatskim listovima koji su se pojavili na ovim prostorima i u kojima mu je, prema dostupnim podacima, do 1975. objavljeno više od tisuću za-gonetaka. Bio je dvostruki državni prvak u enigmatici, pobjednik u nekoliko enigmatskih listova, te prvak Za-gonetačkog društva u Vinkovcima, u kome je bio nositelj svih akcija, pa i prigodom organiziranja susreta zago-netača u Vinkovcima. Nastupio je i na natjecanjima u inozemstvu. Titulu zagonetačkog velemajstora dobio je 1975. god. Kao zagonetač preferirao je znak osmice.

Dosljedan sebi umro je 8. svibnja 1999. godine i sahranjen je na Gradskom groblju u Vinkovcima.

(Za pomoć u prikupljanju podataka zahvaljujemo supruzi Emiliji Suša i prof. M. Santeku zagonetaču iz Duge Rese.)

LITERATURA *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 645. Horvat, S.: Leksikon zagonetača Jugo

slav. Čvor, Bjelovar 1975., s. 158. Šantek, M.: Zagonetke anagram i palin

drom. Čvor, Bjelovar 1975., s. 75, 88 . Šantek, M.: Čitaljka. Čvor, Bjelovar

1979., s. 30, 73. Sučić, M., Oreškovic, L: Oj rasticu šuš

njati. 45. god. KUD "Šumari", Vinkovci 1998., s. 32, 33, 39, 40, 45, 47, 49, 59, 126, 129, 136, 141, 165.

***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 666. *** Dušan Šuša (1927 1999). In memo

riam. Vinkovački list br. 19 (2340), Vinkovci, 14. V. 1999.

*** Enigmatski nekrolog Dušanu Šuši. Ibid.

SUSKOVIC, Viktor, (Maribor, Slovenija, 4.X. 1909. - Turjak kraj Ljubljane, 4.V.1945.), dipl. ing. šum.

Školovao se u Mariboru: 1927.g. maturirao je na mariborskoj realki. Studirao je na Poljoprivredno- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1930.-31. na Šumarskom odjelu, a diplomirao 12.X.1931.

Prvo zaposlenje dobio je 1937. u Šumsko-tehničkom odsjeku za uređivanje bujica pri Banskoj upravi u Ljubljani, gdje je, osim kratkog prekida 1937. kad je radio na Sušaku, bio do hapšenja 1942. godine.

Proučavao je i pisao o problematici ekonomike šumarstva i agrarne politike. Bio je jedan od najaktivnijih članova Slovenskoga šumarskoga društva. Nakon njegovog ukinuća u tijeku rata, dao je inicijativu da se osnuje šum. terenski odbor OF u Ljubljani.

Godine 1942. zatvorili su ga Talijani, a poslije kapitulacije Italije nastavlja ilegalni rad. Bio je odgovoran za narodnu zaštitu i član komisije za otkrivanje ratnih zločinaca. Potkraj rata (1945.) bio je uhvaćen, odveden u šumu kraj Turjaka te ubijen zajedno s većom skupinom aktivista OF.

RADOVI

Obrestovanje gozdnega kapitala. GozdV, Ljubljana 1940.

Agrarno vprašanje in kmečko gozdaratvo Slovenije. Ljubljana 1941.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 8, 151, ***ŠL: 1941., s. 45; 1947., s. 174. *** ŠN, s. 357; SŠN sv. 2, ŠF Zagreb

1998., s. 683 (Suškovic!). Sevnik, F.: Viktor Šuškovič vzornik goz

darskega terenskega odbora OF v Ljubljani. GozdV, 1977.

* * * Š E 3 , 1987., s. 430.


18

SUSTAR, Franc, (Grmada pri Treb-njem, Slovenija, 11.1.1901.- Zagreb, 9.V. 1976.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Janeza i Ane r. Germovšek. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Po tječe iz seoske sredine. Osnovnu je školu završio u Trebnju 1916., a gimna ziju s maturom u Novom Mestu 1920.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1924.-25. na Šumarskom odjelu, a diplomirao 22.X.1934.

Već je 1927. bio zaposlen u državnoj upravi u Zagrebu, zatim kao kot. šumar u Krapini, Hrv. zagorje, u Velesu u Makedoniji i u Donjoj Stu-bici. Bio je odviše slobodouman tako da ga je i rodbina u Sloveniji rijetko spominjala. To je posebno bilo naglašeno, kad je bio osuđen i zatvoren u Srem. Mitrovici i u Lepoglavi (go-dinu i pol ) . Gdje je još s lužbovao po povratku iz zatvora, nije poznato jer su svi njegovi dokumenti uništeni.

U Sloveniju se vratio 1953. god. i zaposlio se kao područni šumar na OLO Novo Mesto i bio je voditelj tak-sacije pri GGNovo Mesto. Od l.VIII. 1954. do 28.11.1959. bio je zadužen za šumarsku statistiku pri Zavodu za statistiku Slovenije u Ljubljani. Od 1.III.1959. do 31.VIII.1959. bio je predavač na Šumarskoj srednjoj školi u Ljubljani, a od 1.IX. 1959. do 31. VIII.1962. predavač na Šum. škol

skom centru u Postojni. Predavao je uzgoj i uređivanje šuma te šumsko-gospodarsko crtanje. S toga radnog mjesta otišao je u mirovinu (1962.).

Surađivao je sa poznatim švicarskim stručnjakom Leibundgutom.

Umro je 1976. u Zagrebu. Bio je član HŠD (1940.)

(Podatke smo prikupili zahvaljujući ljubaznosti njegove nećakinje dr. Slavke Kavčič iz Ljubljane i kćerke Erne Šuš-tar iz Zagreba na čemu im zahvaljujemo.)

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 34,62,122,151, (Franjo). ***ŠL: 1939., s. 493; 1940., s. 271; 1942.,

s. 271; 1943., s. 188; 1944., s. 76, (Šustar Fra njo, Franc).

***ŠN, s. 355. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 682.

SUVAK, Mirian, iz Nove Gradiške, rod. 21.X.1942., dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1964.-65., a diplomirao 6.XII.1966. na ŠG odjelu ŠF u Zagrebu.

Kao predavač stručnih šumarskih predmeta radio je najprije u Šum. školi Delnice, a od 1972.-73. do 1979.-80. škol.g. u Šum. školi Karlovac. U Karlovcu radio je u redovnom obrazovanju i u obrazovanju uz rad, sudjelovao je u pripremama za natjecanje učenika šum. škola biv. Jugoslavije, a predavao je i elemente strojeva i pogonske motore na seminarima za osposobljavanje šum. radnika (sjekači, traktoristi, dizaličari).

God. 1980. napušta rad u šumarskoj struci. Živi u Zagrebu (1999.).

LITERATURA Ožura, M.: Desetgodišnjica Šum. škole

Delnice. ŠL 1971., s. 176 181. Skoko, M.: IX. Savezno takmičenje uče

nika šumarskih škola. ŠL 1978., s. 526 527. *** Šum. škola Karlovac. Karlovac

1997., s. 53, 62, 63, 70, 138. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692.


19

ŠVACO, Goran, (Bjelovar, 15.XII. 1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Ane r. Rotar. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu 1982., a Srednju ekonomsku u Koprivnici.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1994. godine.

Nakon diplomiranja zaposlio se 6.IX.1994. u Šumariji Kloštar Podravski, UŠ Koprivnica.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 63 ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 701.

ŠVARC, Ivan, (Ždala, Đurđevac, 11. XIL1960.- Ždala, 13.VI.1998.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu školu završio je u Mol-vama, a Šumarsku školu u Karlovcu 1980. Na ŠG odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu apsolvirao je 1985.-86., a diplomirao 9.IV1986. godine.

Iste se godine, kao pripravnik, zaposlio u ŠG Bjelovar, Šumariji Koprivnica. Tamo je proveo pripravnički staž i radio na poslovima uzgoja i iskorišćivanja šuma do 1991. godine. Kad je osnovano JP "Hrvatske šume", radio je na mjestu revirnika u Šumariji Koprivnica do 1995. godine. Od

tada, pa sve do tragičnog udesa pri izgradnji obiteljske kuće, radio je u Proizvodnom odjelu UŠ Koprivnica, na radnome mjestu stručnog suradni-ka za uzgajanje šuma.

"Kao mlad šumar suočio se sa ogromnom problematikom obnove, kako nizinskih šuma hrasta lužnjaka, jasena i johe, tako i brdskih šuma hrasta kitnjaka, bukve i graba. Prihvatio je to kao šansu za potvrdu vlastitog iskustva, ali i mogućnost sticanja novih spoznaja vezanih za problematiku gospodarenja šumama", (Gregurec, J., 1998.).

Znanjem mađarskog jezika pomagao je da se suradnja hrvatskih i mađarskih šumara, kao i profesora Šum. fakulteta Zagreba i Šoprona, odvija u ležernoj atmosferi, u kojoj je olakšana razmjena iskustava i informacija.

Bio je sudionik Domovinskog rata i član Hrv. kršć.-demokratske unije (HKDU).

LITERATURA * * * Š L 1 2, 1995., s. 63. Gregurec, J.: In memoriam. Ivan Svare,

dipl. inž. šum. (1960 1998.). ŠL 5 6, 1998., s. 300.

***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 698. ***Sum. škola Karlovac, Karlovac 1997.,

s. 92, 94, 138. *** Upoznavanje sa hrv. šumarstvom.

Čas. "HŠ" br. 30, 1999., s. 32.


20

TABAIN, PAJNIĆ, Suzana, (Zagreb, 20.VI.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na ŠG odjelu škol. god. 1981.-82., a diplomirala 14.VI.1983.

Prema nepotpunim podacima, bila je zaposlena (1994.) kao upravitelj Šumarije Pokupsko, UŠ Sisak.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 65. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697.

TABAS, Milutin, iz Zekavica, Pljev-lja, Crna Gora, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Poljo-priv.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku škol. god. 1952.-53. , a diplomirao 22.IV.1955. godine.

Podatke o zaposlenju nismo pronašli.

TAJDER, Miroslav, (Vukovar, 10.11. 1909. - Zagreb. 9.V.1983.), akademik, dr. s e , red. prof. PMF-a u Zagrebu, prof. petrografije i geologije na PŠ, odnosno Šum. fakultetu u Zagrebu.

Osnovno i srednje školovanje o-bavio je u rodnom mjestu. Studij VIII., mineraloško-geološke grupe, upisao

je 1927. na Fil. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 1.VII.1932. god.

Nakon odsluženoga vojnog roka, kao odličnom studentu, omogućeno mu je da nastavi usavršavanje u t a d a š n j e m Cen t ru m i n e r a l o š k o -petrološke znanosti u nas. Dana 22. 1.1934. imenovanje za asistenta-dnev-ničara u Mineraloško-petrografskom institutu Filozof, fakulteta, a od 22. 11.1935. za kustosa vježbenika u Mineraloško - petrografskom muzeju u Zagrebu, gdje brzo postaje kustos.

Doktorat filozofije postiže 31. V.1938. disertacijom "Fiziografija, kemijski sastav i geneza gabroidnog masiva Dren-Boula". Naslov privatnog docenta iz petrografije i mineralogije podijeljen mu je 22.XI.1946., a l.X.1947. imenovan je višim geologom. Naredne godine preveden je u zvanje naučnog suradnika. Dana 25. 6.1949. imenovan je izv. profesorom PMF-a, a 12.XI.1954. za redovitoga profesora.

God. 1951. proveo je semestar na usavršavanju na ETH u Ziirichu. Od 1954. uspješno obavlja 20 godina poslove predstojnika Mineraloško-pe-trografskog zavoda do umirovljenja (1974.). Bio je dekan i prodekan fakulteta. Kao istaknuti stručnjak obavljao je brojne dužnosti i funkcije. Više mjeseci u svojstvu eksperta radio je u


http://12.XI.1954

21

Venezueli, a kasnije u Sudanu. God. 1954. izabran je za dopisnog, a 1958. za redovitoga člana JAZU.

Napisao je više od 70 znanstvenih radova, veliki broj stručnih radova i elaborata, recenzija, referata i popularnih članaka. Autor je najvažnijih sveučilišnih udžbenika i skripata iz petrografije, petrogeneze i kristalne optike.

Sudjelovao je u izobrazbi geologa i šumara. Nastavu iz petrografije

i geologije održavao je na Poljopr. -šum., kasnije Šumarskom fakultetu u Zagrebu od 1947. do 1963., 1964. do 1966. i 1970. do 1978. godine.

Ordenom rada sa zlatnim vijencem odlikovan je 1961., a 1970. nagrađen je nagradom "Ruder Boško-vić" za znanstvenu djelatnost na području prirodnih znanosti, a 1974. dobio je Republičku nagradu za životno djelo.

VAŽNIJI RADOVI

Mineraloško petrografska ekskurzija u Vardarsku banovinu (I), (s Barie, Lj.). Ljetopis JAZU 47, Zagreb 1935., s. 160 168.

Hrvatski narodni mineraloško petro grafski muzej u Zagrebu. Alma mater croatica 3/9, Zagreb 1940., s. 379 382.

Petrografsko prouča vanje Požeške gore. Vjesnik Hrv. drž. geol. zavoda i Hrv. drž. geol. muzeja 1, Zagreb 1942., s. 22 26.

Mineraloško petrografski rad na podru čju Strahinščice i Ivančice. Ibid. 1, Zagreb 1942., s. 27 29.

Sastav i postanak srijemskog prapora. Spomenica Vukovarske realne gimnazije, Vu kovar 1942., s. 107 112.

Albitski dolerit iz Nakop potoka u Požeš kojgori. Geol. vjesnik 1, Zagreb 1947., s. 182 189.

Problem pojave kremena u olivinskom bazaltu kod Kutjeva. Ibid., s. 190 201.

Petrografija i geologija, (s Herak, M.). Udžbenici Sveuč. u Zagrebu, Sk. knjiga, I. izd. Zgb 1951., s. VIII+231, 155 si.; II. izd., s.

X+280,166. si., 1959.; III. izd., s. X+399,189 si., 1966.; IV. izd., s. X.+356,201. si., Zgb 1972.

Istraživanje Papuka i Požeške gore. Lje topiš JAZU60 (1953), Zagreb 1955., s. 307 308.

Abiotski efuzivi okolice Vodna i njihova geneza. Acta geol. 1, Zagreb 1956., s. 35 48.

Petrografsko istraživanje zapadnog di jela Papuka. Ljetopis JAZU 62 (1995), Zagreb 1957., s. 316 322.

Petrografsko proučavanje Požeške gore. Ibid., 63, Zgb 1959., s. 383 387.

Razvoj mineralogije i petrografije u NR Hrvatskoj od 1951. do 1961., (sa Sćavničar, S.). Geol. vjesnik 15, Zagreb 1962., s. 19 26.

Eruptiv područja Senjske drage. Lje topiš JAZU 70, Zgb 1974,, s. 345 347.

Sedimentološka istraživanja promin skih naslaga planine Promine, (sa Zupanic, J.). Ljetopis JAZU 72 (1965), Zagreb 1967., s. 421 422.

Geneza blastoporfirnog epidot embolita na području Omanovca na Psunju. Acta geol. 6, Zgb 1969., s. 5 16.

Magmatizam i metamorfizam planin skogpodručja Papuk Psunj. Geol. vjesnik 22, Zag reb 1969., s. 469 476.

Genetski problemi nekih stijena s podru čja Sirač u Papuku. Geol. vjesnik 23, Zgb 1970., s. 257 164., 3 tab.

Noviji pogledi sastava i geneze eruptiva i metamorfita Papučko psunjskog gorja, Sla vonija. Zbornik radova I znanstv. sabora Slav. i Baranje, Osijek 1970., s. 107 126.

Osnovne karakteristike spilit karatofir skog magmatizma Slavonije. Acta geol. 12/1, Zagreb 1982., s. 1 22.

LITERATURA *** ŠN, s. VIII , XII , 195, 196, 382,

515 517. Ščavničar, S.: Miroslav Tajder (nekro

log). Geol. vjesnik 36, Zagreb 1983. 295 301, 1 foto + radovi.

Ščavničar, S.: Miroslav Tajder (1909 1983.). Nekrolog. Ljetopis JAZU za 1983., 87, Zagreb 1984., s. 560 562.

***Spomenica PMF, Zagreb 1974., 1996. ***SŠN 2, ŠF 1998., s. 221, 276 277. *** Filozofski fakultet Sveuč. u Za

grebu. Zagreb 1998., s. 334.


22

TAKŠIĆ, Josip, (Vinkovci, 17.111 1926. -Zagreb, 17.VI.1987.), dipl. ing šumarstva.

Sin Antuna i Marte r. Božić Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio lugar, a majka domaćica. I osnovnu srednju školu završio je u Vinkovcima, maturiravši na realnoj gimnaziji 1946. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1949.-50., škol.g., a diplomirao na ŠG odjelu 27.III.1953.

Prema podacima koje smo dobili od pokojnikove supruge Eve Tak-šić, prvo zaposlenje u struci dobio je u SG "Spačva" Vinkovci, odmah nakon diplomiranja. Prve dvije godine (1953.-1955.) radio je kao lovni referent, a od 1955. do 1958. kao upravitelj Šumarije Otok. God. 1959. napušta šumarstvo i prelazi u drvnu industriju. Od 1959. do 1960. rukovoditelj je komercijale u Dl "Hrast" Vinkovci, a od 1961. do 1969. rukovoditelj prodaje u ŠPIK-u "Spačva" Vinkovci. God. 1970. zapošljava se u "Export-drvu" Zagreb - Predstavništvo Vinkovci. Umro je 17. VI.1987., ne dočekavši mirovinu.

LITERATURA ***ŠN, s. 364. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 688.

Sučić, M.: Oj rastiću šušnjati: 45. godiš njica KUD "Šumari", Vinkovci, 1998., s. 169.

TANŠEK, Jože, (Hrastnik, Slovenija, 21.1.1924.- Maribor, 29.111.1992.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jožeta i Ide, r. Adamčić. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Potječe iz rudarske obitelji. Osnovnu je školu završio u Hrast-niku 1934., a maturirao je na Državnoj realnoj gimnaziji u Ptuju 1946. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1948.-49., a diplomirao na Šumarskom odjelu 22.IX.1949.

Radni vijek proveo je u šumarskoj i drvarskoj struci. Bio je upravitelj Šumarije Ruše, Šumarije Ptuj i više od 15 godina, do umirovljenja direktor "Impregnacije" Hoće kod Maribora. U međuvremenu bio je nekoliko godina upravitelj Šumarije Šumarskoga fakulteta u Ljubljani.

(Podatke nam je upotpunila njegova supruga gospoda Olimpija Tan-šek, koja živi u Mariboru.)

LITERATURA ***ŠN, s. 363(Tonšek!) ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 687.


http://22.IX.1949

23

TARITAŠ, Milan, (Ždralovi, Bjelovar, 4.XII.1932. - Brezovica, Zagreb, IX. 1996.), prof., predavač na Pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, lektor hrvatskoga jezika, književnik.

Djetinjstvo i mladost proživio je sa mladim bratom Matom kod djeda i bake (Jalžice i Miška Piragić) u selu Ždralovi kod Bjelovara, jer im je majka prerano umrla, a otac ih napustio. Pučku školu polazio je u susjednom selu Novoseljani, a na osmogodišnjoj Državnoj realnoj gimnaziji u Bjelovaru maturirao je 1952. godine.

Već kao srednjoškolac pokazivao je zanimanje za književnost, pa se okušao u gimnazijskom časopisu "Vijenac" i lokalnim novinama "Bjelovarski list". Na opredjeljenje za studij književnosti imala je presudan utjecaj hvale vrijedna profesorica hrv. jezika i književnosti Antica Antoš.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je slavistiku i francuski jezik i književnost. Diplomirao je 1962. Teško se školovao radeći honorarno, a onda kao apsolvent i stalno, kao korektor i lektor, u tiskari u Zagrebu, i nastavnik u osnovnoj školi u Vel. Grdevcu kod Bjelovara.

Nakon diplomiranja radi najprije honorarno, a onda i stalno na Pedagoškoj akademiji u Pakracu, kojoj je i direktor. U Pakracu je bio (nakon dra Biskupa) p reds jedn ik Pododbora Matice hrvatske, pa je zbog suradnje na "Hrvatskom proljeću", ostao bez posla, selio se s obitelji u Bjelovar, pa Zagreb. Bio je zaposlen u Obrtničkoj školi na Selskoj cesti, ali ubrzo i otpušten. Tek nakon nekog vremena dobio je trajnije mjesto u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Kako se već kao profesor u osnovnoj školi posvetio književnosti za djecu i s tudirao posli jediplomski studij iz toga područja, prihvatio je

ponudu da radi na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, kasnije Pedagoškom odjelu Filozofskoga fakulteta.

Njegova autorska, publicistička, urednička i lektorska aktivnost bila je velika. Preveliki angažman stajao ga je zdravlja, a onda nenadano i života.

Volio je prirodu, šumu i šumare. 0 njima je pjevao u svojim pjesmama, pa je s oduševljenjem prihvatio da bude lektor "HSŽ Leksikona".

Nemirna duha, već kao student, (sa J. Biskupom, V. Bažantom i dr.) pokrenuo je u Bjelovaru književni časopis "Nemiri", zbog kojega je već tada bio "nepoćudan". Kasnije je u Vel. Grdevcu izdavao almanah "Poruke" i "Pakrac danas" - časopis Pododbora MH u Pakracu.

Prvu knjigu pjesama, pod naslovom "Gljive i sunca" objavio je u Bjelovaru (sa J. Biskupom) 1960., a potom slijede "Epigrami" (sa J. Biskupom) 1964., "Ljudski smijeh" i "Velika trka" (prva njegova knjiga za djecu). Sustavno je počeo pisati za djecu tek sedamdesetih godina. Kao plod te djelatnosti objavljuje knjigu poezije "Pauk i frulica" (1972.). Potom slijede knjige "Medaljoni" (1976.), "Dvanaes t" (1977.), "Odbljesci" (1980.), "Smjelica i druge priče" (1982.), "Kolaž" (1986.) i "Moje kockice" (1988.)

Kao član Društva novinara Hrvatske, objavio je velik broj novinskih članaka i kazališnih i literarnih kritika, prikaza i polemika.

Od stručnih knjiga treba spomenuti njegove književne leksikone "Osnovna sredstva pjesničkog umijeća" (1971.) i dva izdanja "Rječnika književne in te rpre tac i je" (1975. i 1993.).

LITERATURA *** Bjelovarski zbornik '89, Gradski mu

zej Bjelovar, 1989., s. 133 134.


24

TARNAJ, Ivan, (Đakovačka Satnica, Đakovo, Hrvatska, 9.IX.1948.), dipl. ing. šumarstva, prvi ministar poljo-privr. i šumarstva R. Hrvatske.

Sin Mije i Marije r. Kružić. Hrvat, katolik. Potječe iz seoske obitelji. Osnovnu školu polazio je u rodnom mjestu i završio je 1962., a Srednju šumarsku školu završava u Delnica-ma 1967. godine.

Šumarstvo studira na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, gdje diplomira 1972. godine^

Od 1972. radi u Šumariji Đakovo gdje vodi poslove iskorišćivanja šuma.

U čitavo vrijeme svoje radne aktivnosti dipl. ing. Ivan Tarnaj surađivao je sa djelatnicima Šum. fakulteta u Zagrebu. Kada je bio referent za iskorišćivanje šuma u Šumariji Đakovo, surađivao je na znanstvenoistraživačkom projektu "Sistem tehničkih normi za sječu i izradu drva".

God. 1985.-86. obnaša dužnost predsjednika Skupštine općine Đakovo, a od 1986.-90. biva zastupnikom u Saboru tadašnje općine Đakovo.

God. 1989. utemeljuje HDZ za dakovštinu i postaje njezinim prvim predsjednikom.

Nakon prvih slobodnih izbora 1990. god. postaje članom prve Vlade u demokratskoj Hrvatskoj i prvim ministrom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Republici Hrvatskoj. Tu

dužnost obnaša od 1990. do 1993.g., a potom biva ponovno biran u Zastupnički dom Sabora RH. Nakon osam mjeseci zastupničkog mandata ponovno biva imenovan članom Vlade RH i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RH, koju dužnost obnaša do kraja 1994. kada zbog bolesti daje ostavku. Od 1995. radi u Zagrebu kao direktor Centra "Belišće" d.d.

Dana 1.VII.1998. dipl. ing. Ivan Tarnaj odlukom Vlade RH postavljen je za direktora JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, kako bi razriješio probleme u hrvatskom šumarstvu, a poglavito u odnosu šumarstva i drvne industrije, u čemu je postigao zavidne rezultate. Na tom se mjestu nalazio i u vrijeme bilježenja podataka (1999.).

Dipl. ing. Ivan Tarnaj, kao ministar i direktor J.P. "Hrvatske šume", a i ranije, dao je nekoliko izvrsnih intervjua u stručnom i informativnom tisku, u kojima je koncizno proveo analizu stanja u hrvatskom šumarstvu, uočio probleme i sugerirao njihova rješenja. To posebno vrijedi za intervju objavljen u časopisu "Hrvatske šume" br. 36 pod naslovom "Godina 2000. - kamen razdjelnica za Hrvatsku i hrvatsko šumarstvo".

Pasionirani je lovac sa položenim stručnim ispitom za ocjenjivača lovačkih trofeja.

Za doprinos pri stvaranju i oslobađanju Hrvatske odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata , (l .III. 1993.), Spomenicom domovinske zahvalnosti, (29.V.1995.), Redom Ante Starčevića, (29.V. 1995.) i Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorko-vića, (29.V.1995.). Primio je Povelju za razvoj sveučilišne nastave i znanosti (1998.). Pukovnik je Hrvatske vojske.

Član je HŠD. Predsjednik je izdavačkog vijeća časopisa "Mehanizacija šumarstva", (1998.-1999.).

Živi u Zagrebu.


25

LITERATURA *** Odlikovani šumarski stručnjaci: Ivan

Tarnaj, dipl. inž. šumarstva. SL 1995., s. 429. ***ŠL 1 2, 1995., s. 55; 1997., s. 322;

1999., s. 53, 54. ***HŠD 1846 1996., s. 374. Sučić, M.: Oj rasticu šušnjati: 45. godina

KUD a "Šumari", Vinkovci 1998., s. 169. ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 668. *** Časop. "HŠ" br. 24., 1998., s. 1 4,

8; 26,1999., s. 1 4; 28, 1999., s. 1 6; 31, 1999., s. 26 28.

TATALOVIĆ, Željko, (Drežnica, Ogulin, 3.III.1964.), dipl. ing. šum.

Sin Živka, šum. radnika, i Danice rod. Zrnić, domaćice. Srbin, hrvatski državljan. Osnovnu školu završio je u Drežnici 1979., a Šumarsku školu u Karlovcu 1982. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1986.-87., a diplomirao 24.11.1988. Jednu je godinu studirao na poslijediplomskom studiju.

God. 1994. g. bio je zaposlen u Šumariji Drežnica, UŠ Ogulin, kao revirnik na stručnim poslovima i izradama planova za šumariju i revir te na provođenju programa HiSPRO.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 66. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699. ***Šumarska škola Karlovac, 1997., s.

99, 138.

TAVCAR, Alois, (Ljubljana, 2.III. 1895,-Zagreb, 2.III.1979.), akademik, dr. s e , red. sveuč. profesor, dipl. ing. agronomije, genetičar i opleme-njivač bilja, dr. honoris causa.

Realnu gimnaziju završio je u Ljubljani, a Poljoprivredni fakultet u Pragu 1918. Od 1922. predstojnik je Zavoda za biljnogojstvo Poljopriv.-šum. fakulteta u Zagrebu. Od 1924. do umirovljenja 1965. godine profesor je genetike i oplemenjivanja bilja na tom fakultetu. Predavao je genetiku i na PMF-u u Zagrebu. Bio je dekan fakulteta 1934.-35; 1942.-43. i 1945.-46. Redovni je član JAZU i dopisni član SAZU.

U vrijeme II. svj. rata bio je zatvaran od tadašnjih vlasti, a nakon rata bio je, uz ostalo, član Savjeta fakulteta.

Bavio se istraživanjima nasljeđivanja i oplemenjivanjem poljoprivrednih biljaka, posebno kukuruza, ječma i pšenice, a u okviru tih istraživanja proučavao je i primjenu nuklearne energije.

Zbog naučnih dostignuća u oblasti bilinogojstva i genetike poljoprivrednog bilja izabran je za doktora "honoris causa" na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani (1969.) i Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu (1970.).

Autor je oko sto znanstvenih radova. Knjiga "Osnove genetike" (Zagreb 1952.) korištena je kao udžbenik i na Šum. odjelu Poljoprivr.-šum. fakulteta u Zagrebu od 1958. godine kada je uveden predmet šumarska genetika.

LITERATURA NN.: Spomenica Gospodarsko šum.

fakulteta u Zagrebu 1919 1929. ŠL 1930., s. 299 301.

***Enc. LZ sv. 6., Zagreb 1969., s. 336. ***ŠN, s. 124, 157, 195, 348, 349, 602;

SŠN, ŠF Zagreb 1998., sv. 2., s. 139, 199, 200; sv. 3, s. 91.

***Spomenica PMF a, Zgb 1974., 1996.


26

TAWITEMWIRA, Justus, (Bwera, Uganda, 22.XI.1943.), dipl. ing. šum.

Sin B Wambale. Ugandske nacionalnosti i državljanstva.

Na Šum. fakultet u Zagrebu upisao se 1.X.1967. Diplomirao je na ŠG odjelu 23.1.1974. godine. Nakon diplomiranja vratio se u Ugandu gdje je živio i radio u mjestu Buhatio Bwera, koristeći znanja koja je stekao na Šum. fakultetu u Zagrebu.

TEKAIĆ, Miloš, (Bjelovar, 5.IX. 1929. - Daruvar, 4.XI.199L), dipl. ing. šumarstva.

Sin Paje, zanimanjem postolara, i (Ludmile), Milke r. Pacal, domaćice. Srbin, pravoslavne vjeroispovijesti, hrvatski državljan. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Bjelovaru.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1951.-52. na Šum. odjelu, a diplomirao je 23.IV.1953.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Šumariji Grubišno Polje, a zatim bio je dugogodišnji referent iskorišćiva-nja šuma i upravitelj Šumarije Daruvar. Prisustvovao je I. kongresu šumara Jugoslavije u Ohridu. Bio je aktivan član Saveza ITŠDI, ogranak Daruvar.

U povodu 100. obljetnice šumarstva Bilogorsko-podravske regije 1974. primio je zlatnu plaketu.

God. 1979. teško je obolio i nakon duge bolesti 4.XI.1991. preminuo u Daruvaru, gdje je i sahranjen.

LITERATURA ***ŠN. s. 366; SŠN 2, 1998., s. 688. ***Zbornik Bjelovar 1974, s. 417,423,441. *** HŠD 1846 1996., s. 393.

TEKLIĆ, Slavoljub, iz Ludbrega, kr. kotarski šumar.


Kao šumarski kandidat službovao je u Zagrebu, a zatim kao kotarski šumar u Zlataru, Velikoj Gorici i Đakovu. God. 1904. premješten je u Ludbreg, gdje je, obnašajući dužnost šum. povjerenika, umro 6.XI.1913. u 47-oj godini života.

Sačuvao nam se podatak da je za vrijeme školovanja u Križevcima, kao član društva slušatelja "Plug", održao predavanje "Lov na perad u Hrvatskoj", a 1886. biranje za dopredsjednika društva.

Bio je član HSŠD od 1888.

LITERATURA *** ŠL: 1888., s. 162; 1890., s. 376;

1894., s. 557; 1897., s. 589; 1904., s. 342. ***Umro Teklić Slavoljub. ŠL 1913.,

s. 525. Borošić, l: ŠIS, s. 18, 151. ***ŠN, s. 51; SŠN 1, s. 145, 152. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 92, 94.

TELAR, Gjuro, iz Gore, Petrinja, šum. nadsavjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1895.g. na GŠU Križevci. Prema nepotpunim podacima, 1897. bio je šum. vježbenik u Petrinji, a god. 1927. umirovljen je kao šum. nadsavjetnik u Direkciji šuma Sarajevo.

Bio je član HSŠD od 1897., a zatim i član JŠU.


http://22.XI.1943

27

LITERATURA ***Izvješ. GŠU Križevci 1897., s. 79. ***ŠL: 1897., s. 589; 1927., s. 264. ***Izvj. JŠU 1927., s. 32 (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 20, 151. ***SŠN 1, ŠF Zgb 1998., s. 145, 154.

TELAR, ŽANIĆ, Ariana, (Sisak, 11. VIII.1966.), dipl ing. šumarstva.

Kći Ivana i Ankice r. Peršić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je automehaničar, a majka službenica. Osnovnu školu završila je u Petrinji 1981., a CUO "Vladimir Majder" u Sisku 1985. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakuletu u Zagrebu. Apsolvirala je škol.g. 1989.-90., a diplomirala je na ŠG odjelu 17.VII.1991. iz područja ekologija šuma. Izradila je i obranila diplomski rad pod naslovom "Godišnji obim sušenja šumskog drveća u dijelu Odranskog polja u Brezovici u svjetlu klimatskih ekscesa".

Pripravnički staž odradila je u UŠ Sisak, Šumarija Lekenik. Od 10.11. 1993. radi na mjestu pomoćnika revir-nika u istoj šumariji. Poslove revirni-ka obavlja do 21.VIII.1995. l kada je imenovana upraviteljicom Šumarije Petrinja, koja je nakon redarstvene akcije "Oluja" vraćena u sastav UŠ Sisak. Nakon dvije godine, srpnja 1997., premještena je u UŠ Sisak na radno mjesto stručnog suradnika za zaštitu na radu i zaštitu objekata od požara, gdje se nalazila i sredinom 1999. god.

Članica je HŠD.

LITERATURA *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 62 i

1996., s. 55. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700.

TEODOROF, Atanas, iz Musina (Bugarska), ing. šumarstva, knez. šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1904. na trogodišnjoj ŠA u Zagrebu.

Radio je u bugarskom šumarstvu. Umro je vrlo mlad 1907. god.

Jedan je od bugarskih šumara koji su, nakon završenog školovanja u Zagrebu, bili članovi HSŠD (Petroff, G., Popov, H.). Posljednju je članarinu uplatio za 1907. godinu.

LITERATURA ***ŠL: 1907., s. 237, (Todoroff). *** Društvene vijesti. Umro Todorov

Atanas. ŠL 1907., s. 315. Borošić, /.: ŠIS, s. 3, 151. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123.

TEPEŠ, Miroslav, (Zagreb, 26.IV. 1949.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1972.-73 i diplomirao 24.IX.1975.

Podatke o kretanju u službi nismo pronašli.

TEPŠIĆ, Nemanja, rod. 2.V.1935., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Poljo-privr.- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1960.-61., a diplomirao na već osamostaljenom Šum. fakultetu 14.V. 1962. godine.


TERZIG, Božidar, (Velika, Požega, 24.XII.1956.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Branimira , zanimanjem VKV vozača, i Lidije r. Miškulin, radnice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Požegi 1971., kao i klasičnu gimnaziju 1975. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1979.-80., a diplomirao je 6.1.1982.


http://24.IX.1975

28

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Velika, zatim je bio referent iskorišćivanja šuma pa rukovodilac obračunske jedinice uzgoja. Od 1991. god. na dužnosti je općinskog inspektora šumarstva i lovstva. Od 1993. g. radi u US Požega kao stručni suradnik za zaštitu šuma i ekologiju, zatim kao stručni suradnik za lovstvo, a 2.V. 1995. radi kao stručni suradnik iskorišćivanja šuma.

Član je HŠD, ogranak Požega, biran 1989. za predsjednika.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 60. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696. ***HŠD 1846 1996., s. 369, 422.

TERZIN, Vladimir, (Novo Topolje, SI. Brod, 26.11.1934.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Dušana i Mileve rod. Mija-čević. Kozmopolit, ateist, hrvatski dr-žavljan. Potekao je iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Novom Topolju, a Šumarsku 1953. g.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakultetu u Beogradu 1961. god. Posli jediplomski studij završio je 1977. na Šum. fakultetu u Zagrebu iz specijalnosti organizacija proizvodnje u šumarstvu, s naslovom magistarskog rada "Istraživanje optimal

nog rješenja dolaženja radnika na radilište i povratka k prenoćištu u Š.P.P. Slavonska šuma Vinkovci".

Pripravnički staž odradio je u ŠG SI. Brod, šumarije Strizivojna i Trnjani. God. 1962. postavljen je za upravitelja Šumarije Trnjani, a 1970., nakon reorganizacije, prelazi u Razvojnu službu ŠPP "Slavonska šuma" u Osijek na radno mjesto savjetnika za organizaciju rada. God. 1991. iz RO "Hrvatske šume", UŠ Osijek, odla-zi u mirovinu. Živi kao umirovljenik u Osijeku.

RADOVI

Istraživanje optimalnog rješenja do laženja radnika na radilište i povratka kpreno čistu u Š.P.P. "Slavonska šuma Vinkovci", (ma gistarski rad) Šum. fakultet Zagreb, 1976., s. 1 9 9 .

Istraživanje uzroka različitih učinaka na poslovima sječe i izrade drva, (s Ranogajec, B.). Šum. list 8 9, 1981., s. 353 362.

Izrada kratko rezanog ogrijevnog drva i isporuka kupcima u kontejnerima, (s Vinković, Đ.). Šum. list 11 12, 1983., s. 525 535.

Odmori radnika pri sječi i izradi drva, (s Ranogajec, B.). ŠL 1990., s. 151 157.

LITERATURA Maričevič, I: Kazalo autora Šum. lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 189. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 631.


29

TESLA, Zoran, (Sisak, 24.X.1968.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1991.-92. god., a diplomirao 12.IX. 1995.

TEŽAK, Bozo, (Varaždin, 27.VII. 1907. - Zagreb, 16.V.1980.), dr. s e , dipl. ing. kemije., redoviti sveuč. profesor.

Kemiju je diplomirao na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu 1930., a doktorirao je 1945. u Ljubljani.

U vrijeme II. svj. rata radio je kao inženjer u Gradskom kemijskom laboratoriju u Zagrebu. Na PMF-u djeluje od 1946. U zvanju je redovitog profesora od 1952. do 1977., a bio je dekan fakulteta 1953-54. god. Od 1946. do 1977. bio je predstojnik Fizičko-kemijskog zavoda.

Na Šum. fakultetu u Zagrebu predavao je od 1961. do 1979. god. na poslijediplomskoj nastavi metode i tehniku znanstveno - istraživačkog rada.

Osnivač je fizikalne kemije u Institutu "Ruder Bošković" u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa "Croa-tica Chemica Acta" (1953.-1980.), "Sveučilišnog vjesnika" (1954.-1961.), te utemeljitelj i prvi urednik časopisa "Scientia Yugoslavica" (1971.-1980.) i "Informatologia Yugoslavica" (1969.-1980.). Inicirao je osnivanje Referalnog centra Sveuč. u Zagrebu 1967., a bio je i njegov upravitelj (1972.-1980.).

Znanstveni radovi su mu pretežito s područja anorganske koloidne kemije. Značajan doprinos dao je organizaciji znanstveno- dokumentacijske službe na Zagrebačkom sveučilištu. Jedan je od osnivača Internacionalne izložbe publikacija (ISIP).

Nagradu za životno djelo dobio je 1970. godine. U njegovu čast Hrv. kem. društvo utemeljilo je Medalju

"Bozo Težak".

LITERATURA ***Spomenica PMF. Zagreb 1974., 1976. ***SŠN 2, 1998., s. 527, 623 624.

TICHY, Ivan, šumar. Podaci o školovanju nisu nam

poznati. Prema dostupnim podacima, radio je kod Cabarskog vlastelinstva. Umro je 18.V.1887. obnašajući dužnost šumara.

Bio je član HSŠD.

***ŠL: 1880., s. 145. ***Umro Ivan Tichy. ŠL 1887., s. 331.

TIKVIC, Ivica, (Privlaka, Vinkovci, 18.V.1966.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva, asistent na Šum. fak. u Zagrebu.

Osnovnu je školu pohađao u Privlači, a srednju u Vinkovcima i Karlovcu. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1989.-90., a diplomirao 4.VII.1991.

Na Šum. fakultetu studirao je poslijediplomski studij iz područja silvikulture. Magistrirao je 1996. god. temom "Mikrobiološka istraživanja tala u različitim stanišnim i strukturnim prilikama bukovo-jelovih šuma Hrvatske".

Od 1.VIII.1992. radi kao asistent u Zavodu za uzgajanje šuma na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje vodi vježbe i dio terenske nastave iz ekologije šuma i uređivanja bujica i vodogradnje. Uključen je u znanstveno - istraživački rad na projektima Zavoda.

Sudjelovao je na većem broju kongresa u zemlji i inozemstvu. Objavio je kao autor i suradnik 12 znanstvenih i stručnih radova.

Član je više strukovnih i društvenih udruženja: predstavnik je Hr-


30

vatske u radnoj grupi za oštećenje šuma i zaštitu zraka u RZ Alpe-Jadran; i spred Minis ta rs tva poljoprivr . i šumarstva imenovan je koordinatorom Helsinške rezolucije H4 (Strategija za dugoročnu prilagodbu šuma Europe klimatskim promjenama); član je Hrv. ekol. društva; Hrv. društva za zaštitu voda i mora; član je znanstvenog savjeta Pokreta prijatelja prirode "Lijepa naša"; kao sudionik Domovinskog rata tijekom 1991/92. član je Hrvatske udruge veterana dragovoljaca Domovinskog rata; član je UO Društva sveuč. nastavnika i predsjednik Sekcije asistenata toga društva.

RADOVI

Prilog istraživanjima klimatskih ele menata i pojava u zagrebačkoj regiji tijekom ovog stoljeća, (suautori Z. Seletković i M. Ivkov). Glasnik za šum. pokuse, pos. izd. 4, 1993., s. 25 34.

Utjecaj sklopa na intercepciju upoplav noj Sumi hrasta lužnjaka (Genisto elatae Quercetum roboris subass. caricetosum re motae Horv. 38) u stacionaru Opeke kod Li povijana, (Suautori B. Prpie, Z. Seletković i M. Ivkov). Simpozij Pevalek, Flora i vegetacija Hrvatske, Koprivnica Zagreb, 1994.

Analize fenoloških motrenja u nizinskim Šumskim ekosustavima pokraj Lipovljana, (suautor Z. Seletković). Peti kongres biologa Hrvatske (s medunar. sudjelovanjem), Zbornik sažetaka, Pula 1994.

Propadanje Suma kao pokazatelj promje na ekoloških uvjeta u atmosferi, (suautori Z. Seletković i I. Anić). Šum. list 11 12, 1994., s. 361 371.

Hidroloska funkcija bukovo jelovih Suma hrvatskih Dinarida, (suautor Z. Selet ković). Medunar. konf. "Šumsko i vodno bogat stvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hr vatskoj", Sažetak radova, Zagreb 1995.

Šumska vegetacija kao regulator optimal nih vodnih odnosa sliva (suautori Z. Seletković i V. Ivančević). I. hrvatska konferencija o vo dama, Zbornik rad., Dubrovnik 1995., s. 231 239.

Nizinske Sume Pokupskog bazena, (suautori B. Prpić, Z. Seletković i G. Znidarić). Ekološko biološka istraživanja. Radovi ŠIJ, Vol. 31 (1 2), 1996., s. 97 109.

Ostećenost Šumskih ekosustava razlici tih stanisnih prilika u RH, (suautor Z. Selet ković). "Zaštita šuma i pridobivanje drva", Zgb 1996., s. 81 88.

Fenoloska motrenja hrasta lužnjaka (Ouercus robur L.) u Hrvatskoj, (suautor Z. Se letković). Ibid. s. 89 102.

Ostećenost Suma u Hrvatskoj kao posije dica onečišćenja zraka, (Suautori Z. Seletković i V. Šojat). Prvi hrv. znanstveno stručni skup Zaštita zraka '97, Zbornik priopćenja, Crikve nica 1997., s. 259 264.

Dieback of Pedunculate Oak from the Ecological vegetative Aspect, (suautori J. Vukelić, Z. Seletković i D. Baričević). IUFRO "Advances in Research in Intermediate Oak Stands", Freiburg 1997, pp. 213 222.

Klimatski, kemijski i biološki uzroci pro padanja Suma u Europi i Hrvatskoj, (suautori B. Prpić i Z. Seletković). HAZU, Znanstveni skup "Prilagodba poljoprivrede i šumarstva kli mi i njenim promjenama" (s medunar. sudjel.), Zbornik radova, Zagreb 1998., s. 229 238.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 55. *** Šum. škola Kar lovac . Kar lovac

1997., s 105, 138. Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 189. ***SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 208,

275 276, 638, 700; sv. 4., s. 111.

TILJAK, Antun, (Zagreb, Medveščak, 13.IX.1914.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antuna, zanimanjem činovnika, i Franciske r. Vidmar, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1924., a na II. realnoj gimnaziji maturirao je 1933. godine.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1938.-39., a diplomirao 7.X.1940.


31

U tijeku II. svj. rata radio je u Ravnateljstvu šuma Vinkovci (1941.-1943.), a zatim pola godine u Ravnateljstvu šuma Travnik. Poslije rata bio je zaposlen u Ministarstvu šumarstva Sarajevo, u šumarijama Sokolac i Za-vidovići (1946.-1949.) t a potom vraća se u Hrvatsku i radi u Šumariji Velika Gorica, od 1949. do 1960. Posljednjih 20 godina bio je u službi pri ŠG Zagreb (1960.-1980.). Nakon toga odlazi u mirovinu. Živi u Zagrebu.

Sudjelovao je 5 mjeseci u inventarizaciji šuma pri Ministarstvu šuma Makedonije (1954.), zatim u tehničkoj pomoći mjesec dana u Bugarskoj i mjesec dana u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj.

Bio je član Saveza ITSDI, odnosno HŠD. Na sjednici Izvršnog odbora Saveza (1.II.1984.) imenovan je za delegata u Odbor za Medvednicu.

RADOVI

Šume grada Zagreba na Medvednici od XIII. doXIX. stoljeća". Šum. list 11 12,1992., s. 537 541.

Zagreb i Medvednica. Prikaz jedne stare karte iz XVI. stoljeća. Hrvatski planinar, 9 10, 1994.

LITERATURA ***ŠL1943., s. 164. ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685. ***HŠD 1846. 1996., s. 311. Maričević, I.: Kazalo autora i struktura

sadržaja Šum. lista 1976 1995. ŠL1997., s. 189.

TIMARAC, Zoran, (Srbac, BiH, 1.VII.1937.), dipl. ing. šumarstva, novinar.

Sin Stevana i Anice r. Ižaković. Državljanin Republike Hrvatske. Otac mu je trgovac, a majka nastav-nica. Osnovnu školu završio je u Donjem Miholjcu 1951., a gimnaziju "Ivo Lola Ribar" u Osijeku 1956.

Studirao je na Poljopriv.- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku škol.g. 1959.-60., a diplomiraoje šumarstvo na već osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu 30.111.1965.

Nije radio u šumarstvu. Poslije

diplomiranja honorarno se zapošljava kao novinar u "Glasu Slavonije", a na kon odsluženoga vojnog roka u Općinskom sindikalnom vijeću u Osijeku. Nakon obavljene prakse u LŠPG "Jelen" Beograd, 1968. godine zapošljava se u Savezu lovačkih organizacija BiH u Sarajevu, radeći na poslovima uzgoja i zaštite divljači, izradi i reviziji lovno-gospodarskih osnova i drugim poslovima iz oblasti lovstva.

Bio je član republičke komisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja i ispitivač na lovačkim ispitima. God. 1974. prelazi za novinara-dopisnika za BiH u "Lovačke novine" NISRO "Dnevnik" OOUR "Poljoprivrednik" Novi Sad - sa sjedištem u Sarajevu. Napreduje do novinara - urednika. U Osijek se vra-ća 1980. radeći za "Lovačke novine" sve do Domovinskog rata.

Pored matičnog lista "Lovačke novine" surađivao je, ili još uvijek surađuje u ovim časopisima i publikacijama: "Dobro jutro", "Poljoprivrednik", "Trag", "Lovački vjesnik", "Lo-vec" (Slovenija), "Sportski ribolov",


32

"Slavonska šuma", "Kinolog" i dr. Pisao je iz oblasti biologije, botanike, zoologije, ekologije, zaštite prirode, lovstva, ribarstva, šumarstva, poljodjelstva, kinologije, balistike... Bavi se književnošću i prevodilačkim radom, često pod pseudonimom.

Za zasluge u lovstvu 1975. god. primio je jubilarnu zlatnu značku SLO BiH u povodu 50-godišnjice organiziranog lovstva u BiH i brončanu plake-tu revije "Lovec" LZ Slovenije 1993.g.

Član je Hrvatskog novinarskoga društva.

RADOVI IZ LOVSTVA

Bratimljenje lovačkih društava Zavi dovića, Vukovara iLoznice. LV 1976., LXXXV, 3, 45 46.

Smrt na glavi. LV 1988., XCVII, 11, s. 393. Postupak s kožom divljači. LV 1988.,

XCVII, 12. 444 445. Određivanje daljine gađanja. LV 1990.,

XCIX, 4, s. 124 125. Za lovce nema granica. LV 1990., XCIX,

7/8. s. 195. Gorčina kiselih kiša. LV 1990., XCIX,

4, s. 118. Potrebna pomoč lovaca (Prebrojavanje

ptica vodenih staništa). LV 1990, XCIX, 11/ 12, s. 311.

Mirisne žlijezde dlakave divljači. LV 1991. C, 3, s. 22 23.

LITERATURA ***ŠN, s. 373; SŠN 2, 1998., s. 691. Frkovič, A.: Bibliografija LRV, Zagreb

1993., s. 102,137,139 145,148,165,169,172, 173,194,197,198, 210 212,230, 265, 289,445.

***ŠL1999., s. 393 394.

TINKASIMIR, Joseph, r. 7.IX.1936., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g 1967.-68. na ŠG odjelu, a diplomirao je 3.XI.1969.

TKALCIC, Branko, (Rijeka, 31.VII. 1917,-Zagreb, 13.111.1995.) dipl. ing. šumarstva, šum. i lovni inspektor.

Sin Branka i Olge r. Milić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz ugledne obitelji intelektualaca: otac dr. phil. prof. germanistike, a majka prof. zem ljopisa i povijesti. I osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Maturirao je na I. klasičnoj gimnaziji 1935. god.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol. god. 1939.-40., a diplomirao 10.11.1941. godine. Državni stručni ispit položio je 17.XII. 1951. u Zagrebu.

Prvo zaposlenje u struci dobio je kod Našičke d.d. 7.VI.1941. u svojstvu pomoćnika upravitelja pilane. Nekoje vrijeme radio u šum. manipulaciji (Sušine -Đurdenovac) te kao upravitelj Šumarije Osijek. Od 16.VI. 1945. pa do 30.VI.1947. bio je referent za šumarstvo, odnosno upravitelj šum. manipulacije, u Okružnom NO Osijek, a kasnije u Zem. šum. poduzeću Osijek. Od 1.VIII.1947. pa do 30. IX. 1951. u ŠG Osijek najprije je upravitelj Šumarije Orahovica (dvije godine), a zatim šum. referent. Ujesen 1951. trajno napušta Slavoniju i Baranju, dobivši zaposlenje u PĐŠG "Dalmacija" Split. Nakon kraće refe-rentske dužnosti, 1.XI.1951. imenovan je upraviteljem Šumarije Zadar,


33

koja je 1.1.1963. prerasla u ŠG Zadar (za područje šumarija Zadar, Benkovac, Biograd n/m i Obrovac), a dipl. ing. Branko Tkalčić postaje njegovim direktorom. Aktivnu službu završio je na radnom mjestu šum. i lovnog inspektora Općine Zadar, koju dužnost revnosno obnaša od 1.IV.1970. do 31. VII.1977.

Od 1952. do 1955., uz redovite dužnosti u šumarstvu, bio je upravitelj netom osnovanog NP Paklenica, a kasnije, u više navrata, i član nje

govog savjeta. Kao student u dva je navrata (po

tri mjeseca) bio na praksi u Polj- skoj. Sudjelovao je na više stručnih skupova u zemlji (Opatija 1946., Zadar 1957., Hvar 1974.) i inozemstvu (Bern 1956.).

Bio je član Redakcijskog odbora Šum. lista u Zagrebu. Uz Orden rada sa srebrnim vijencem (1968.) za zasluge i postignute uspjehe na unapređivanju šumarstva dobitnik je Povelje i zlatne medalje Saveza šum. društava Hrvatske (1976.). Objavio je nekoliko članaka. Posebno su interesantni oni u kojima je pisao o šumarstvu i ekonomičnosti turističkih šuma na jadranskom području.

RADOVI

0 ekonomičnosti turističkih šuma na Jadranu (sa J. Safarom i R. Marušicem). Šum. list 3 4, 1965., s. 129 138.

Radni sastanak šumarskih i lovnih in spektora Hrvatske. ŠL10 12,1976., s. 99 100.

Problem zaštite šumske vegetacije po sebno na zadarskom arhipelagu. ŠL 9 10, 1979., s. 475 478.

85. godišnjica ing. Ante Dobriča. ŠL 11 12, 1979., s. 633 636.

Šumarstvo Zadra i zadarske regije u pro šlosti i sadašnjosti. ŠL 5 7, 1981., s. 294 308.

Program gospodarenja šumama i šum skim zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje 1982. do 1991. godine, (sa V. Topićem). Inst i tut za j ad ranske kul ture i

melioracije krša Split. Split 1982. Program gospodarenja šumama i šum

skim zemljištima obrovačkog užeg područja za razdoblje 1982. do 1991., Split.

LITERATURA ***ŠL 1952., s. 74; 1954., s. 530; 1958.,

s. 219; 1976., s. 367, 369, 435. ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685. ***PŠH 1846 1976., s. 85, 419, 423. ***ŠIM, s. 172, 178. Maričevič, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 182, 189.

TODOROVIĆ, Dobrivoj, dr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Doktorirao je iz područja dendrometrije na Šum. fakultetu u Zagrebu. Dana 18.III.1985., pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. se. A. Pranjić, prof. dr. se. Dušan Klepac sa zagrebačkog Šum. fakulteta i prof. dr. se. Živojin Milin sa Šum. fakulteta u Beogradu obranio je doktorsku tezu pod naslovom "Tačnost i ekonomičnost snimanja inventara raznodobnih sastojina na osnovi uzoraka relaskop-skih koncentričnih krugova".

TOLIC, Ivan, (Banja, Vrgorac, 12. VII. 1940.), dipl. ing. šumarstva, šumarski i lovni inspektor.

Sin Josipa i Mare r. Vujević. Hr vat, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Vrgorcu 1956., a Srednju šumarsku školu u Splitu 1961. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 1966. godine.

Prije upisa na Šum. fakultet nekoje vrijeme radio kao šum. tehničar u Šumariji Donji Vakuf (BiH) na poslovima referenta za uzgajanje šuma. I po završetku studija nastavlja raditi u BiH, zaposlivši se u ŠG "Kopriv-


34

nica" Bugojno. Nakon pripravničkog staža 1968. prelazi na poslove uređivanja šuma (taksatora), a od l.VII. 1971., prelaskom u Split, zapošljava se u Trgovačkom poduzeću "Primorje" Makarska na poslovima šefa predstavništva građevinskog materijala.

God. 1973. vraća se šumarstvu, zaposlivši se u Općini Split na poslovima inspektora šumarstva i lovstva. Na toj je dužnosti od 1.IX. 1976. i u Zajednici općina Split, odnosno kasnije u Republičkom inspektoratu za šumarstvo i lovstvo, "pokrivajući" cijelu Dalmaci ju . Osnivanjem JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, zapošljava se u mjesecu lipnju 1992. u US Split, u kojoj do lipnja 1995. obnaša poslove rukovodi te l ja Odjela za proizvodnju, a od tada poslove rukovoditelja Odjela za ekologiju šuma.

Sudjelovao je na više stručnih skupova u zemlji. Povremeno se javlja u "Šum. listu", "Lovačkom vjesniku" i Časopisu "Hrvatske šume".

RADOVI

Proizvodnja šumskogaadnogmaterijala u kraškim uvjetima. ŠL 7 8, 1995., s. 261 266.

Njegom do kvalitetne stabilne sastojine i drvne mase, ŠL 7 8, 1996., s. 339 346.

Alepskibor nije nekoristan, još je manje "zelena guba". LV 4, 1999., s. 32 34.

Makedonski hrast Quercus trojana WEBB (Quercus macedonica A.D.C.J u Dalma tinskoj zagori. ŠL 11 12, 1999., s. 581 586.

Lovišta pretvorena u prah i pepeo. Časop. "HŠ" br. 26, 1999., s. 28 29.

LITERATURA ***ŠL: 1 2, 1995., s. 69; 1999., s. 279. *** Posl. izvješće " H Š " 1995., s. 66;

1996., s. 59. *** Časop. "HŠ" 26, 1999., s. 29. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 189.

TOLG, Vilim, (Stefulto, Županija Hont, Mađarska, 18.V.1852. - Zagreb, 8.XI.1920.), ing. šum., kr. šum. nad-savjetnik.

Nakon završene srednje škole, studirao je šumarstvo na SA u Banskoj Stiavnici (Slovačka, tada Ugarska).

Kao šum. vježbenik služio je od 7.X.1874. najprije kod Šum. reditelj-stva u Mehadiji (Šum. ravnateljstvo Timisoara, Rumunjska), a zatim u Bez-terczebanvi i Lipto-Ujvaru.

God. 1879. premješten je na državno dobro u Fužinama, gdje je unaprijeđen za šumara, a 1886. pri Nad-šumarskom uredu u Vinkovcima imenovan je nadšumarom i upraviteljem kr. Šumarije Nova Gradiška. Od 1901. do 1906., kao šumarnik, obavljao je dužnost kontrolnoga činovnika Šum. ravnateljstva u Zagrebu. Zatim mu je povjerena uprava kr. Šum. ureda u Otočcu, gdje je imenovan šum. savjetnikom. God. 1907. ured je premješten na Sušak, gdje je 1910. ing. Tolg imenovan šum. nadsavjetnikom i ujedno premješten Šum. ravnateljstvu u Zagreb. Bio je najprije zamjenik predstojnika, a zatim i upravitelj tog ravnateljstva. Nakon 40-godišnjeg službovanja, kao ravnatelj, umirovljen je 1914., uz priznanje za dugogodišnji rad u šumarstvu.


35

Umro je u Zagrebu, u 69. godini života. Bio je član HSSD od 1887., a neko vrijeme i odbornik.

LITERATURA *** ŠL: 1888., s. 162; 1890., s. 376;

1894., s. 557; 1897., s. 589; 1913., s. 31. *** Iskaz el. HSŠD; 1908., 1915., (ŠL). *** Umirovljenje. Vilim Tolg. ŠL 1914.,

s. 109. *** Osobne vijesti. Umro Vilim Tolg. ŠL

1920., s. 369. *** Zbornik Vink. 1974., s. 548, 551. ***PŠH1846 1976., s. 357. ***HŠD 1846 1996., s. 58, (Togi!).

TOLJAN, Igor, (Đakovo, 10.VII. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra i Zore rod. Mesić. Hrvat, katolik. Potječe iz radničke o-bitelji. Osnovnu školu završio je 1980. u Đakovu, a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1984. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1988.-89. iz kolegija parkiranje i prostorno oblikovanje, na zavičajnoj temi "Parkovi i zelene površine Đakova u planovima razvoja", a diplomirao je 10.VII.1990. godine.

Zaposlen je u poduzeću "Zri-njevac" d.o.o., Zagreb kao direktor tehničkog sektora za izgradnju zelenih površina.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 70. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700. ***Šum. škola Karlovac 1997., s. 103,

138.

TOMAG, Alenko, (Rijeka, l l .VI I . 1970.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Viktora i Stanislave r. Bu-rić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Ravnoj Gori 1985., a Srednju šumarsku u Delnicama 1989. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1994.-95., a diplomirao je na Šumarskom odsjeku iz područja šumske komunikacije 1996. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom "Vrste prometnica u Šumariji Delnice".

Pripravnički staž odradio je u UŠ Delnice. Nakon jednogodišnjeg stažiranja i polaganja stručnog ispita, 1.III.1997. godine primljen je u stalni radni odnos na radno mjesto revir -nika u Šumariji Mrkopalj iste uprave šuma.

Član je HŠD. Živi u Starom Lazu kod Ravne Gore.


kotara... Zagreb 1997., s. 210. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 703.


36

TOMAC, Zvonimir, (Koprivnica, 27.1.1919.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mihovila i Vincente r. Gal-czvnska. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz ugledne trgovačke obitelji. Otac mu je kao privatni namještenik i star čevičanac neko vrijeme izdavao novine "Koprivnički Hrvat". I pučku i srednju školu završio je u Koprivnici, maturiravši na Drž. realnoj gimnaziji 1937. godine.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1940.-41., a diplomirao kao odličan student 16.IX. 1941. Državni stručni ispit položio je 1944., napisavši rad "Lugarnice i lu-garska služba".

Već kao student zapošljava se kao praktikant u Pilani "Deutsch i sin", a zatim kao dnevničar u Ravnateljstvu šuma Zagreb. Tu je kraće vrijeme radio i kao dipl. ing. šumarstva. Razdoblje II. svj. rata (24.VIII. 1942.-16.IX.1945.) proveo je kao nadničar, odnosno šum. vježbenik u šumarijama Koprivnica i Gola. U poslijeratno vrijeme najprije je šum. referent u Kotarskom NO Kostajnica, šum. pripravnik u Šumariji Krasnić i upravitelj šuma u KNO Kostajnica (17.IX.1945.-12.11.1947.). Tijekom 1947. kraće je vrijeme upravitelj Šumarije Delnice, pa zamjenik upravitelja Šumarije Ogulin i upravitelj Šu

marije Klana. Za pomoćnika šefa planskog odjela u ŠG Sušak, kasnije ŠG "Viševica" Rijeka, imenovan je 1.VIII.1947., a sredinom svibnja 1949. ponovno je postavljen za upravitelja Šumarije Klana (tada pod nazivom Kotarsko šum. poduzeće Klana). Slijedi referentsko mjesto u Šumarskom inspektoratu Rijeka (13.IV.1955.-30.IV.1956.) te konačno taksatora u Sekciji za uređivanje šuma (od 1963.) Poslovnog udruženja šum.-privred. organizacija Zagreb sa sjedištem u Rijeci, gdje je proveo 12 godina (l.V. 1956. - 31.V.1972.). Od 1.VI.1972. do 19.1.1975. pomoćnik je direktora ŠG Buzet, a nakon toga do umirovljenja, 28.IX.1977., direktor je OOUR-a "Flo-rainžinjering" Rovinj.

Tijekom rada u riječkoj taksa-ciji i u Rovinju dipl. ing. Zvonimir To-mac izradio je više od 20 osnova gospodarenja za šume i šum. zemljišta Gorskoga kotara, Hrv. primorja i Istre te desetak studija i projekata iz uređivanja okoliša.

Trideset godina suradnik je zagrebačkog "Šum. lista", beogradskog "Šumarstva" i splitske "Hortikulture".

RADOVI

Specijalizirani pogoni u šumarstvu. Šum. list 5 6, 1955., s. 194 195.

"Palerija" u GJ "Suho" i izmjena vrsta. Šum. list 5 6, 1955., s. 166 170.

Razmatranja o određivanju etata u prebornim sumama. Šumarstvo 1959., s. 597 600; 1960.., s. 57 64.

Razmatranje o fitocenoloskoj termi nologiji. ŠL 7 8, 1963., s. 305 308.

Promjer kao indikator sječne zrelosti, (Osvrt na Borela). Šum. list 1 2, 1965., s. 49 51.

Ispitivanje i utvrđivanje vremena prola ženja. ŠL 5 6, 1966., s. 281 285.

Prilozi problemu računanja vrijednosti šuma. ŠL 3 4, 1969., s. 136 140.

Opisi staništa u elaboratima osnova gospodarenja, (sa J. Martinovićem). Šum. list 5 6, 1969., s 210 213.


http://1942.-16.IX.1945

http://17.IX.1945

http://28.IX.1977

37

Uloga omjera smjese u određivanju smjernica gospodarenja (određivanje etata) pomoću tabela normalnih masa u prebornim šumama (Fagetum abietetosum croat. HorvatJ. Šum. list 7 8, 1970., s. 233 238.

Normalne, stvarne i druge zalihe prebor nih Suma kao jednoznačne, temeljne veličine u gospodarskim osnovana. ŠL 11 12, 1971., s. 436 450.

Gajevi u pejsažnim rezervatima izbor vrsta. Hortikultura, Split 1972.

Florna slika parkova Pule. Ibid. 1973. Zelene melioracije kao nagrdivanje

čovjekove okoline. Hortikultura br. 3, Split 1975.

Neke primjedbe i prijedlozi u vezi sa moupr. sporazuma za izdvajanje "Hortikul ture". Ibid., 1976.

Razmišljanja o šumskim požarima. Ibid. 1976., br 2.

Zaštita čovjekove okoline i šumarski kadrovi. ŠL 1977., s. 391 393.

Konstrukcija tablice etata za preborne šume. Šumarstvo 1976.

LITERATURA ***ŠL: 1944., s. 199; 1952., s. 74; 1977.,

s. 77 78. ***ŠN, s. 368 ;SŠN2, s. 686. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 203. ***PŠH 1846. 1976., s. 36 ,84,177,419. Maričevič, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1976 1995.ŠL 1997., s. 182.

TOMAIĆ, Josip, (Senj, 1914. - Osijek, 30.VIII.1974.), dipl. ing. šumarstva.

Srednju školu završio je u Senju a šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Beogradu 1939.g.

Započinje raditi 1940.g., kao šum. vježbenik, kod Kotarskog na-čelstva u Biogradu na moru, odakle je premješten k Šumariji Krasno 1941. god., zatim sudjeluje u NOB, a po demobilizaciji biva postavljen za rukovodioca Šumarije Novska. Nakon

toga odlazi na dužnosti u Zagreb, Karlovac i Gospić. Krajem 1954. zaposlio se u ŽTP Zagreb u odjelu za materijalno-tehničku opskrbu gornjeg stroja željezničkog tijela gdje je radio dugi niz godina.

LITERATURA M. Strineka: In memoriam. Ing. Josip

Tomaić (1914 1974), ŠL 1 3, 1975., s. 115. ***ŠL: 1940., s. 325; 1974., s. 469.

TOMAIĆ, Marin, (Senj, 23.V.1955.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana, zanimanjem službenika i Milene r. Bašić, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je u 1970., a Srednju kemijsko-tehničku 1974.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1978.-79., a diplomirao 1980.

Godine 1981. zapošljava se u ŠG Varaždin, Šumarija Varaždin, na radnome mjestu revirnika. Od 1.1. 1992. upravitelj je Šumarije Varaždin, a 1.VII.1995. počinje raditi u Direkciji "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb na radnome mjestu rukovoditelja službe za lovstvo. Od sredine 1996. imenovan je i rukovoditeljem službe za ekologiju. Početkom 1998. odlazi iz "Hrvatskih šuma" i zapošljava se u tvrtki "Zelendvor" d.d. Varaždin kao direktor.

Bio je član HŠD koje mu je povodom 150 obljetnice utemeljenja dodijelilo 1997. Pismeno priznanje i Srebrnjak kralj Tomislav.

LITERATURA ***ŠL: 1978., s. 116; 1 2, 1995., s. 63;

1997., s. 322. ***Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 61 . ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696. Frković, A.: ŠL 7 8, 1998., s. 347 352.


38

TOMANIĆ, Simeun, (Kožuhe, BiH, 1. 11.1934), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, redovni sveuč. profesor iz organizacije proizvodnje u šumarstvu.

Osnovnu školu polazio je u Kožuhama, a nižu gimnaziju u Do-boju. Srednju šum. školu završio je u Banja Luci 1953. godine.

Diplomirao je na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu 1962. godine. Kao student nagrađen je rektorovom nagradom za izrađeni znanstveni rad "Utjecaj rente na ekonomsku uspješnost šumskoga gospodarenja". Doktorirao je iz područja organizacije proizvodnje u šumarstvu na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu 1974. godine.

Nakon završene srednje škole radio je 1953.-54. na Srednjoj šum. školi u Banja Luci kao stručni učitelj. God. 1954-55. na odsluženju je vojne obveze u Zadru, a 1955.-57. u Šumskoj upravi Drvar kao referent za uzgajanje i zaštitu šuma. U Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu kao asistent iz organizacije i ekonomike u šumarstvu radio je 1962.-63. Od 1963. do 1999. god. zaposlen je na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu na Katedri za organizaciju proizvodnje u šumarstvu, a kasnije u Zavodu za organizaciju i ekonomiku šumarstva istoga Fakul te ta . Školsku 1966./67. godinu proveo je na znanstvenome usavršavanju u Norveškom

institutu za šumarska istraživanja u Vollebekku kod prof. dr. Ivara Sam-seta.

Od 1963. do 1974. radi kao asistent i znanstveni asistent iz organizacije proizvodnje u šumarstvu, a 1975. godine izabran je za docenta iz toga predmeta. Za višega znanstvenoga suradnika i izvanrednoga profesora izabran je 1979. god., a za znanstvenoga savjetnika i redovnoga profesora izabran je 1986. God. 1993. ponovno je potvrđen u zvanju redovnoga profesora Šum. fakulteta u Zagrebu iz predmeta organizacija proizvodnje u šumarstvu. U trajno znanstveno nastavno zvanje redovitoga sveučilišnoga profesora, prema kriterijima novih zakona, izabran je 1998. god.

Prof. dr. se. Simeun Tomanić više puta biran je za predstojnika Katedre za organizaciju proizvodnje u šumarstvu Šum. fakulteta u Zagrebu, a 1995. god. imenovan je za predstojnika Zavoda za organizaciju i ekonomiku šumarstva.

U znanstvenim istraživanjima u šumarstvu aktivno sudjeluje od 1962. godine. Od 1975. dosad inicijator je i koordinator 8 većih znanstveno-istraživačkih projekata iz područja šumskih radova i tehnike, organizacije i ekonomike šumarstva, zaštite na radu i sociologije šumarstva.

Pri znanstvenim istraživanjima samostalno je i u koautorstvu napisao i objavio 84 znanstvena i 44 stručna rada na hrvatskom, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku. Obujam tih radova je oko 3 400 str.

Na dodiplomskom studiju izvodi nastavu iz organizacije proizvodnje u šumarstvu (1974.-1998.) i zaštite na radu u šumskoj proizvodnji (1981.-1998.) za studente IV. godine Šumarskoga odsjeka.

Voditelj je poslijediplomskoga studija na Šum. fakultetu u Zagrebu


39

iz znanstvenoga područja Organizacija i ekonomika šumarstva od 1981. do 1994. Od 1994. do listopada 1999. godine voditelj je poslijediplomskoga studija iz usmjerenja Ekonomika šum-sko-gospodarskih resursa.

Bio je član Predsjedništva Zajednice fakulteta i instituta šumarstva i prerade drva Jugoslavije i predsjednik Sekcije za organizaciju i ekonomiku u šumarstvu te zajednice od 1978. do 1981. godine. Od 1981. do 1984. član je Suda časti Društva sveučilišnih nastavnika Sveuč. u Zagrebu. Od 1987. do 1989. član je Odbora za organizaciju Sveučilišta u Zagrebu i član Matične komisije Zajednice hrvatskih sveučilišta za ocjenu i izbor sveučilišnih nastavnika za područje agronomije, šumarstva i prehrambene tehnologije.

Član je: HŠD, Hrvatskog ergonomskog društva, Znanstvenoga vijeća Hrvatskog društva za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini. Izvanredni je član Akademije šumarskih znanosti Hrvatske.

Dobitnik je prestižne nagrade IUFRO 1999. godine (Distinquished Service Award) za promicanje ciljeva IUFRO i značajne doprinose šumarskoj znanosti na nacionalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini.

ZNANSTVENA DJELATNOST

Znanstvenoistraživački projekti Prof. dr. se. Simeun Tomanić

je inicijator i koordinator znanstvenoistraživačkih projekata iz područja organizacije proizvodnje i ekonomike u šumarstvu, zaštite na radu u šumskoj proizvodnji i sociologije šumarstva.

Od 1972. do 1980. organizirao je obimne radove na istraživanju diferenciranoga sistema tehničkih normi sječe i izrade drva koji se temelji na izmjerenim podacima za 42 000 po

sječenih i izrađenih stabala. Taj sistem omogućuje procjenu potrebnog radnoga vremena za sječu i izradu doznačenih stabala uz pomoć elektroničkih računala.

Od 1981. do 1985. godine bio je koordinator Projekta 66 "Društve-no-ekonomski i tehnološki činioci gospodarenja u šumsko-preradivač-kom kompleksu SR Hrvatske" koji je financirao SIZ IV za znanstveni rad Hrvatske. U istom razdoblju bio je koordinator Projekta VI "Istraživanje organizacijskih, ekonomskih i socioloških faktora unapređenja organizacije rada u šumarstvu SR Hrvatske" koji je financiralo Opće udruženje šumarstva... Hrvatske.

Od 1986. do 1990. godine je koordinator Projekta VI " Istraživanje organizacijskih, ekonomskih i socioloških činilaca unapređenja proizvodnje u šumarstvu Hrvatske" koji financira Poslovna zajednica "Export-drvo". U istom razdoblju je koordinator Projekta "Istraživanje tehnoloških, tehničkih, organizacijskih i ekonomskih činilaca gospodarenja u šumarstvu", koji financira SIZ IV za znanstveni rad Hrvatske.

Od 1987. do 1990. godine koordinator je Meduprojektnog zadatka "Istraživanje organizacije rada u pro-redama sastojina", koji je financirala Poslovna zajednica "Exportdrvo". Istraživanja su se obavljala na području GPŠG Delnice, ŠG "Mojica Birta" Bjelovar i "Slavonske šume" Vinkovci uz pomoć i suradnju radnika i stručnjaka iz proizvodnje. U tom istraživanju sudjelovalo je 12 znanstvenih radnika i oko 50 stručnjaka iz proizvodnje.

Od 1991. do 1995. godine koordinator je Znanstveno-istraživač-koga projekta III "Upravljanje, korištenje i upotreba resursa u šumarstvu", koji je financiralo Javno podu-


40

zeće "Hrvatske šume" Zagreb. U tom projektu sudjelovalo je 27 znanstvenih radnika, oko 40 stručnjaka iz proizvodnje i 10 studenata šumarstva.

Od 1996. do 2000. god. koordinator je Projekta 2 "Korištenje i upravljanje kapitalom u šumarstvu", koji financira Javno poduzeće "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. U okviru tog projekta neposredni je voditelj istraživanja na Potprojektu 4 "Uspostavljanje sustava ekonomike poslova-nja".

Koordinator je istraživačkoga zadatka "Standardni troškovi za osnivanje nasada" u Projektu "Sumsko-uzgojna, genetska i uporabna istraživanja šuma alepskog i brucijskog bora" koji financiraju "Hrvatske šume" i Međunarodni monetarni fond.

Rezultati znanstvenih istraživanja na navedenim projektima objavljivani su u stručnim i znanstvenim časopisima i knjigama, te na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Znanstveno informiranje i okupljanje u zemlji

Od 1965. do 1999. godine S. To-manić sudjelovao je s referatima na 31 znanstvenom skupu u tuzemstvu. Bio je inicijator, organizator i moderator na 8 znanstvenih skupova održanih u Splitu, Delnicama, Rovinju (dva puta), Koprivnici, Vinkovcima, Zagrebu (dva puta).

Predmeti rasprave na tim skupovima bili su:

- racionalizacija rada u šumarstvu,

- metode rada i tehnike pri pro-redama sastojina,

- dohodovni odnosi u šumarstvu i preradi drva,

- organizacija rada u proreda-ma sastojina,

- uvjeti života i rada šumarskih radnika,

- organizirani razvoj integriranog informacijskog sustava u šumarstvu,

- šumarska znanost u svjetlu XVIII svjetskoga kongresa IUFRO,

- primjena lančanog rada u pre-bornim šumama. Na tim skupovima sudjelovalo je od 50 do 240 znanstvenika i stručnjaka iz prakse iz područja šumarstva, prerade drva i prometa, zdravstva, psihologije, informatike, i dr.

Ostale znanstvene aktivnosti u zemlji Od 1967. do 1997. godine inici

rao je i, uz pomoć suradnika, organizirao oko 50 seminara u trajanju od 3 do 12 dana za stručnjake iz prakse u cilju njihova osposobl javanja za suradnju u istraživanjima i primjeni rezultata istraživanja u praksi.

Od 1980. do 1999. godine član je Izvršnog odbora ZIS u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Izabran je za eksperta iz područja šumarstva u SIZ-u znanosti Hrvatske 1988. godine. Kao ekspert recenzent je više istraživačkih projekata iz područja šumarstva Hrvatske i BiH.

Jedan je od inicijatora i suradnika na projektu "Razvoj geografskog i zemljišnog informacijskog sustava Hrvatske - GIZIS" koji je financiralo Ministarstvo znanosti RH od 1991. god.

Pokretač je organiziranog razvoja integriranog informacijskog sustava šumarstva Hrvatske i inicijator razvoja internacionalnog informacijskog sustava šumarstva putem organizacije IUFRO.

Predlagač je istaknutih znanstvenika za republičku nagradu Hrvatske za znanstveni rad i član povjerenstva Ministarstva znanosti za ocjenu kandidata za nagradu za životno djelo iz područja kojim se bavi.


41

Međunarodna znanstvena suradnja Od 1981. do 1984. godine dele

gat je Jugoslavije u Grupi specijalista Združenoga komiteta FAO/ILO/ECE za tehniku šumskoga rada i obrazovanje šumarskih radnika.

Sudjelovao je referatima na 14 međunarodnih znanstvenih skupova i 5 svjetskih kongresa IUFRO (Oslo, 1976; Kvoto, 1981; Ljubljana, 1986; Montreal, 1990; Tampere, 1995), te na 19 studijskih putovanja u 27 zemalja Europe, Azije i Amenike.

Neposredno je sudjelovao u pripremama, organizaciji i izvođenju XVIII. svjetskog kongresa IUFRO 1986. godine kao predsjednik Republičkog organizacijskog odbora Hrvatske i član Saveznog izvršnog odbora, podnosilac pozivnoga referata na p l e n a r n o j s jednici 3 . divizije IUFRO, predsjedavajući na inter-divizijskoj znanstvenoj raspravi, te kao voditelj 7-dnevne postkongresne znanstvene ekskurzije i autor više različitih članaka i tekstova napisanih za potrebe Kongresa na hrvatskom i engleskom jeziku.

Od 1981. do 1985. god. zamjenik je voditelja Radne grupe IUFRO S3.04.01 Planiranje i kontrola šumskih radova, a od 1986. do 1990. godine rukovoditelj je te Radne grupe.

Od 1990. do 1995. god. predsjednik je Sekcije IUFRO S3.04 Planiranje i kontrola šumskih radova, studij rada i plaćanje rada u šumarstvu. Na tu dužnost izabran je na XIX. svjetskom kongresu IUFRO u Mon-trealu 1990. god.

Član je Međunarodnog savjeta IUFRO od 1990. do 1995.g. (od XIX. do XX. svjetskoga kongresa IUFRO). Kao član Savjeta (najvišeg rukovodećeg tijela IUFRO) sudjeluje pri odlučivanju o promjenama organizacije IUFRO, izboru novoga rukovodstva IUFRO, izboru zemlje domaćina i vre

mena održavanja svjetskog kongresa IUFRO, usvajanju preporuka i programa rada lUFRO, te dodjeli međunarodnih priznanja.

Od 1989. član je Redakcijskog odbora međunarodnog časopisa Journal of Forest Engineering koji izlazi u Kanadi. Recenzent je znanstvenih radova iz područja studija rada, te planiranja i kontrole šumskih radova, koji se objavljuju u tom časopisu.

Aktivna međunarodna suradnja sa velikim brojem znanstvenika i znanstvenih institucija iz različitih krajeva svijeta omogućila je S. Toma-niću razmjenu i primanje znanstvenih i s t ručnih publ ikaci ja (časopisa , zbornika, monografija, saopćenja s međunarodnih znanstvenih skupova, softverskih paketa i raznih informacija) iz područja kojima se bavi, kao i ostalih područja u šumarstvu. Neposredno sudjelovanje u pripremama i donošenju međunarodnih preporuka i konvencija na međunarodnim znanstvenim skupovima, sjednicama Međunarodnog savjeta i svjetskim kongresima IUFRO, omogućilo je profesoru Tomaniću pravodobni uvid u regionalnu i globalnu strategiju znanstvenih istraživanja u šumarstvu. 0 tim spoznajama S. Tomanić obavještava domaću i inozemnu stručnu javnost putem priopćenja u stručnim časopisima, predavanja i rasprava na stručnim i znanstvenim skupovima.

NASTAVNA DJELATNOST

Dodiplomska nastava U dodiplomskoj nastavi prof. dr.

se. S. Tomanić izvodi nas tavu za studente četvrte godine Šumarskog odsjeka iz predmeta:

- organizacija proizvodnje u šumarstvu (2 + 2 sata tjedno u VII. i VIII. semestru i 7 dana terenske nastave);


42

- zaštita na radu u šumskoj proizvodnji. (2 + 1 sata u VIII. semestru i 2 dana terenske nastave).

Tu nastavu S. Tomanić organizira i izvodi u skladu s odnosnim nastavnim planom i programom uz pomoć mladih nastavnika u Zavodu za organizaciju i ekonomiku šumar-stva te stručnjaka, rukovodilaca i rad-nika iz "Hrvatskih šuma" p. o. Zagreb (prije šum. g o s p o d a r s t a v a ) . Sadrža je nas tavnih programa za navedene predmete izradio je profesor S. Tomanić u suradnji sa suradnicima Zavoda. U nastavne programe uključeni su, pored općih osnova, najnoviji rezultati vlastitih istraživanja te najnoviji rezultati istraživanja iz odnosnih područja u svijetu.

Poslijediplomska nastava Od 1981. do 1994. godine prof.

dr. se. S. Tomanić voditelj je poslijediplomskoga studija iz znanstvenog područja Organizacija i ekonomika šumars tva . Kao voditelj područja koordinira rad predmetnih nastavnika pri izradi i usklađivanju nastavnih programa, izvođenju nastave, izboru povjerenstava za odobrenje tema i ocjenu magistarskog rada , izboru mentora, te brine o izvođenju poslijediplomske nastave iz područja koje vodi. Na tom studiju izvodi nastavu iz slijedećih predmeta: organizacija rada u šumarstvu; organizacija šum-skogospodarskog poduzeća; poslovanje u šumarstvu.

Od 1994. do 1999. godine S. Tomanić je voditelj poslijediplomskoga studija iz usmjerenja Ekonomika šumsko-gospodarskih resursa. Pored poslova voditelja usmjerenja, na tom studiju predaje slijedeća tri predmeta: organizacija poduzeća u šumarstvu;poslovanje u šumarstvu; informacijski sustavi u šumarstvu.

Za studente poslijediplomskoga studija usmjerenja Organizacija rada u drvnoj tehnologiji izvodi nastavu iz predmeta organizacija proizvodnje u šumarstvu.

Mentorstvo pri izradi disertacija, magistarskih i diplomskih radova

Disertacije Prof. dr. se. Simeun Tomanić

bio je mentor pri izradi, te u povjerenstvima za ocjenu i obranu slijedećih disertacija:

- Vencl Vondra: "Istraživanje matematičkih modela za planiranje i kontrolu šumskih radova". Disertacija je obranjena na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, 1991. godine.

- Stjepan Klasić: "Organizacij-sko-ekonomska priprema gospodarskog računa u radnim jedinicama šumarstva". Disertacija je obranjena na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1992. godine.

- Ivan Martinić: "Ekonomski i organizacijski kriteriji za oblikovanje šumskih radova". Disertacija je obranjena na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.

Pored navedenih disertacija, S. Tomanić sudjelovao je kao član povjerenstva pri ocjeni i obrani još tri disertacije na šumarskim fakultetima u Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani.

Magistarski radovi S. Tomanić bio je mentor pri

izradi, a zatim u povjerenstvima za ocjenu i obranu slijedećih osam magistarskih radova na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu:

- Novak, Ninoslav (1988): "Razvoj informacijskog sustava radne organizacije u šumarstvu".

- Martinić, Ivan (1990): "Interakcija metoda rada, radnih uvjeta i proizvodnosti rada pri sječi i izradi drva u proredama sastojina".


43

-Zdjelar, Milan (1990): "Utjecaj metoda gradnje traktorskih vlaka na proizvodnost i ekonomičnost rada, oštećivanje stabala i naprezanje radnika".

- Vondra, Vencl (1991): "Uspješnost prijevoza drva kamionskim kompozicijama".

- Majstorović, Svetozar (1991): "Istraživanje organizacije rada na privlačenju drva u proredama sastojina".

- Bogdanović, Jozo (1993): "Ekonomska efektivnost utovara i t ransporta drva riječnim putovima".

- Dolenec, Stella (1994): "Utjecaj socioekonomskih i psiholoških činitelja na radnu sposobnost i učinkovitost šumarskih radnika".

- Preradović, Savo (1998): "Proučavanje radnih pokreta pri radu šumarskih radnika".

Pored navedenih radova, S. To-manić bio je u povjerenstvima za ocjenu i obranu pet magistarskih radova koji su izrađeni pod mentorstvom drugih predmetnih nastavnika u znanstvenom području kome je voditelj.

Diplomski radovi Od ponovnoga uvođenja obve

zatne izrade diplomskoga rada na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1981.g., u Zavodu za organizaciju i ekonomiku izrađeno je i obranjeno 35 diplomskih radova. S. Tomanić bio je u povjerenstvima za ocjenu svih tih radova. Mentor je bio pri izradi 24 diplomska rada.

STRUČNA DJELATNOST

Na um. fakultetu u Zagrebu Osim navedenih djelatnosti u

znanstvenom i nastavnom radu, prof. dr. se. Simeun Tomanić obavlja i slijedeće stručne aktivnosti:

- Redovito sudjeluje u radu Vijeća Šum. fakulteta kao njegov član od 1974. godine.

- Sudjeluje u radu Vijeća Šum.

odsjeka kao njegov član od 1963. god. - Sudjeluje u povjerenstvima

Fakultetskoga vijeća za ocjene i izbor pristupnika u nastavna, znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja.

- Sudjeluje u pr ip remama i organizaciji obilježavanja obljetnica znanstveno-nastavnog rada Šum. fakulteta.

- Organizirao je pet studijskih boravaka u Hrvatskoj za pojedine znanstvene radnike, te veće grupe znanstvenika, stručnjaka i studenata iz inozemstva, na kojima je bio stručni vodič i prevodilac.

- Član je uređivačkog odbora "Mehanizacija šumarstva", časopisa za teoriju i praksu šumarskog inženjer-stva koji izdaju Šum. fakultet, Zagreb; Šumarski institut, Jastrebarsko; "Hrvatske šume" p. o. Zagreb. Recenzent je znanstvenih i stručnih radova koji se objavljuju u tom časopisu iz područja njegova bavljenja.

Suradnja sa šumarskom praksom - Na tribinama regionalnih šu

marskih društava održao je 12 predavanja za šumarske inženjere i tehničare o racionalizaciji rada, inovacijama i poduzetništvu u šumarstvu, te utiscima sa studijskih putovanja.

- Na tematskim stručnim savjetovanjima prigodom natjecanja šumarskih radnika i savjetovanjima koje je organiziralo HŠD, održao je 7 predavanja o organizaciji rada šumarskih radnika, racionalizaciji rada u šumarstvu, predviđanjima razvoja šumarstva, dugoročnom planiranju u šumarstvu, razvoju i implementaciji informatike u šumarstvu, proizvodnosti rada u šumarstvu, vrednovanju i plaćanju rada u šumarstvu.

- Sudjelovao je u raspravama o prijedlozima zakona o šumama koje su organizirali Poslovna zajednica "Exportdrvo", odnosna Komisija Sa-


44

bora SR Hrvatske i Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo.

- Na reg iona ln im s t ručn im savjetovanjima održanim u Delnica-ma, Zalesini, Osijeku, Đakovu, Slavonskom Brodu, Zagrebu, Rijeci, Bjelovaru, Zvečevu i Lipiku održao je 10 stručnih predavanja iz područja organizacije proizvodnje u šumarstvu, razvoja i primjene informatike u šumarstvu, vrednovanju i plaćanju rada u šumarstvu, suradnji znanosti i prakse pri istraživanjima i primjeni rezultata istraživanja u praksi.

- Organizirao je 9 studijskih putovanja u inozemstvo za stručnjake iz operative i znanstvene radnike na kojima je bio stručni vodič i prevodilac.

- Sudjelovao je na mnogim sastancima stručnih kolegija pri rješavanju stručnih problema i pripremanju podloga za donošenje odluka u organima upravljanja u šumarijama, šumskim gospodarstvima te organizacijskim jedinicama "Hrvatskih šuma" p. o. Zagreb.

RADOVI

Znanstveni radovi Kraljić, B., Tomanić, S., Subotić, J.,

(1963): Kontinuirana evidencija proizvodnih snaga, privrednih tokova i uspjeha poslovanja djelatnosti i cjeline Sumskoprivrednih organi zacija u cilju ekonomske analize. Studija izra dena za Savezni sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo šumarstvo. Institut za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb. Str. 1 596.

Kraljić, B., Tomanić, S., (1964): Metodo logija ekonomske analize šumsko privredne organizacije. Studija izrađena za Savezni se kretarijat za poljoprivredu i šumarstvo šumar stvo. Institut za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb. Str. 110.

Tomanić, S., (1968): Dnevnaja dinamika dejstvii v podgotovke odnoletnih sažencev listvennic. (Dnevna dinamika proizvodnosti rada pri proizvodnji jednogodišnjih sadnica ariša). Dom Technikv CSVTS žilina, Katedra

ekonomikv lesneho hospodarstva Vvsokej školy lesnickej a drevarskej vo Zvolene, "Svmpozium racionalizacia v lesnom hospodarstve II. diel", Pieštany. Str. 129 141.

Bubnjević, M., Tomanić , S., (1968): Primjena mehanizacije i racionalizacije rada u rasadnicima četinjača. Institut za šumarska istraživanja, Zagreb. Str. 1 72.

Tomanić, S., (1969): Dnevna i tjedna dinamika proizvodnosti rada kao faktor utvrdi vanja optimalnog trajanja i rasporeda radnog vremena pri sjeći i izradi drva. Savezna komi šija za radno vrijeme, "Simpozijum o radnom vremenu", Bled. Str. 1 20.

Tomanić, S., (1969): Tehnika iorganiza čija primjene radio uređaja u iskorištavanju šuma (Technique and organization of the use of radio equipment in forest utilization). Su marski list 1969., (7/8), Zagreb; pp. 281 296.

Tomanić, S., (1969): Effect of Workers-Fatigue on the Dailvand Weekly Dvnamics of Work Outputin Logging. ECE/FAO/ILO/LOG/ SYMPOSIUM 4 Addll, Reinbek, Germany. Pag. 1 13.

Tomanić, S., (1971): Normiranje rada pri sječi i izradi drva. Metodološka studija. Su marski fakultet, Zagreb. Str. 1 75.

Tomanić, S., (1972): A Comparative Time Study in the Felling and Primary Wood Conversion by the Stop Watch Time Study and Work Sampling Method. University College of Fores t ry and Wood Indus t ry in Zvolen International Conference on the Occasion of the 20th Jubilee of the University College of Forestry and Woodworking Industry Reports, 12 14. Pag. 430 453.

Tomanić, S., (1974): Istraživanje nekih mogućnosti racionalizacije rada pri dovršnoj ljetnoj sječi, izradi i privlačenju bukovine na brdskim terenima Posavine. Disertacija. Šumar ski fakultet Sveuč. u Zagrebu, Zagreb. Str. 478.

Tomanić, S., (1974): Racionalizacija ra da pri sječi, izradi i privlačenju drva (A Work Study of Fell ing, Primary Conversion and Skidding of Wood). Publicirano kao zasebna edicija. Šumarski fakultet Sveučilišta u Za grebu, Zagreb. Str. 1 468.

Tomanić, S., Kraljić, B., (1975): Anali ticka procjena radnih mjesta, radova i poslova


45

u OOUR Šumarija Remetinec. Šumarski fa kultet, Zagreb. Str. 140.

Tomanie, S., (1976): EffectofLog Grade on the Consumption of Effective Time in Felling and Primary Conversion of Wood Aaaortmenta. Congress Report of the XVI IUFRO World Congress, Oslo. Pag. 1 7.

Tomanie, S., Hitrec, V; Vondra, V (1976): Normativi utroška goriva i maziva pri sječi i izradi drva motornom pilom. Znans tvena studija izrađena za potrebe SPP "Slavonska šuma" Vinkovci. Šumarski fakultet, Zagreb. Str. 1 60.

Tomanie, S., (1977): Organization of Management in Socially Owned Forests in Yugoalavia. International Conference "Mana gement in Forestrv", Brno, CSSR. Pag. 1 10.

Tomanie, S., (1977): Normiranje rada pri sječi i izradi drva Metodološka studija. Drugo, dopunjeno i p roš i reno izdanje . Šumarsk i fakultet, Zagreb. Str. 1 88.

Tomanie, S., (1978): Primjena Zakona o udruženom radu na fakultetima i institutima šumarstva i prerade drva Jugoslavije. Uvodni referat na Savjetovanju Sekcije za organizaciju i ekonomiku Zajednice fakulteta i instituta šumarstva i prerade drva Jugoslavije, Vinkovci. Str. 1 16.

Tomanie, S., (1978): Znanstvenim putom do organizacijskih rješenja u šumarstvu. Šu marski list, 6 7/78, Zagreb. Str. 240 244.

Tomanie, S., Hitrec, V., Vondra, V., (1978): Sistem određivanja radnog vremena sječe i izrade drva. Znanstvena studija obja vijena kao zasebna knjiga. Šumarski fakultet, Zagreb. Str. 1 443.

Tomanie, S., Hitrec, V., Vondra, V., (1979): Provjera normativa utroška goriva i maziva pri sječi i izradi drva motornom pilom u Šumskom gospodarstvu "Hrast" Vinkovci. Studija izrađena za ŠG Vinkovci. Šumarski fakultet, Zagreb. Str. 1 14.

Tomanie, S., Hitrec, V., Vondra, V., (1979): Analiza utrošenog goriva i maziva pri sječi i izradi drva motornom pilom u Šumskom gospodarstvu "Hrast" Vinkovci. Studija izra dena za ŠG "Hrast" Vinkovci. Šumarski fa kultet, Zagreb. Str. 1 19.

Tomanie, S., Hitrec, V., Vondra, V., (1979): Potrošnja goriva i maziva pri sječi i

izradi drva motornom pilom Stihl 045 u Šum skom gospodarstvu "Hrast" Vinkovci. Studija izrađena za potrebe ŠG "Hras t " Vinkovci. Šumarski fakultet, Zagreb. Str. 1 19.

Kraljie, B., Tomanie, S., (1979): Utvrdi vnje proizvodnosti rada u šumarstvu; Metodo loška studija. Šumarski fakultet, Zagreb. Str. 1 49.

Tomanie, S., Hitrec, V., Vondra, V., (1980): Mogućnosti primjene sistema odredi vanja radnog vremena sječe i izrade drva u Šumskom gospodarstvu "Josip Kozarac"Nova Gradiška. Šumarski list 11 12/80, Zagreb. Str. 487 504.

Tomanie, S., (1981): Application ofWork Study Results in Planning and Control of Felling and Primary Conversion of Wood in Forest Enterprise. XVII IUFRO World Con gress , Kvoto, Japan. Proceedings Working Party Planning and Control of Forest Opera tions. Published in Report 264 of Life Sciences and Agriculture Experiment Station, Univer sity of Maine at Orono, USA. Pag. 141 147.

Tomanie, S., (1981): Predviđanje tren dova razvitka šumarstva u razdoblju od 1981. do 2000. godine. Šumarski list 1 2/1981, Za greb. Str. 29 33.

Tomanie, S., (1982): Studij vremena pri sječi i izradi drva u prebornim šumama. Meto dološka studija. Šumarski fakultet, Zagreb. Str. 1 48.

Tomanie, S., (1983): Razvitak i primjena suvremenih tehničkih dostignuća, osnove unapređenja proizvodnosti i humanizacije rada u šumarstvu. Zbornik radova Savjetovanja "Mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi" , Opatija. Šumarski fakultet, Zagreb. Str. 71 79.

Tomanie, S., Majacic, M., (1983): The Straining of Workers at Cutting and Primary Conversion of Wood. Joint FAO/ECE/ILO Committee of Forest Working Techniques and Training of Forest Workers in collaboration with IUFRO Seminar on Ergonomics Applied to Forestrv. Wienna & Ossiach, Austria. Pag. 52 59.

Figurie, M., Tomanie, S., (1983): Zajed nička metoda mjerenja proizvodnosti rada. Opee udruženje šumarstva, prerade drva i prometa SR Hrvatske, Zagreb. Str. 1 43.


46

Tomanie, S., Hitrec, V., Vondra, V., (1984): Primjena stabla kao jedinice radnog učinka pri sječi i izradi drva. Objavljeno u posebnom izdanju Glasnika za šumske pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu: "Uzgoj i isko rišcivanje šumskog bogatstva SRH", Zagreb. Str. 25 59.

Tomanie, S., Hitrec, V., Vondra, V., (1984): Procjena radnog vremena sječe i izrade drva hrasta lužnjaka i topola. Zavod za istra živanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Str. 1 65.

Tomanie, S., Vondra, V., (1984): Norme i normativi kao osnove planiranja i stimu lativne raspodjele. Zbornik radova sa Jugosla venskog savjetovanja "Dohodovni odnosi u šumarstvu, preradi drva i prometa drvnim proizvodima", Split, Šumarski fakultet, Za greb, Str. 29 38.

Tomanie, S., (1985): Status of Forest Engineering and Management in the Forestrv of Yugoslavia. A Proceedings of IUFRO Subject Area 3:04:00. Universitv College, Department of Forestrv, Dublin. Pag. 67 71 .

Tomanie, S., (1985): Uloga elektroničkih računala u informatičkom sistemu šumarstva (The Role of Computers in the Informatical Svstem in Forestrv). Zbornik radova 7. medu n a r o d n o g s impozi ja CAD/CAM, Z a g r e b . Elektrotehnički fakultet, Zagreb. Str. 603 608.

Tomanie, S., (1985): Organizacijska, ekonomska i sociološka istraživanja u šumar stvu. Savjetovanje "Doprinos znanosti razvoju materijalne proizvodnje i visokog obrazovanja" povodom 125. godišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj, Zagreb. Str. 1 9.

Tomanie, S., Lipoglavšek, M., (1986): Excursion No. 11: Scientific handbook of the 7 days postcongress study tour. XVIII IUFRO World Congress, Ljubljana. Str. 1 32.

Tomanie, S., (1986): Impact of Micros on Planning Svstems and Organization in Forestry. Invited paper. XVIII IUFRO World Congress, Ljubljana. Proceedings of Division 3. Str. 356 369., lit. 15.

Tomanie, S., (1986): Organizacija rada šumarstva i prerade drveta Jugoslavije (Ele ments of the economics and organization of forestrv and wood conversion in Yugoslavia). Članak u monografiji Šume i prerada drveta

Jugoslavije (The Forestrv of Yugoslavia). Str. 239 245.

Tomanie, S., (1986): Utjecaj mikrokom pjutora na sistem planiranja i organizacije u šumarstvu. Šumarski list 11 12/86. Str. 509 518.

Tomanie, S., (1987): Kompleksna istra živanja organizacije proizvodnje u proredama sastojina. Mehanizacija šumarstva 11 12/87. Str. 194 200.

Biskup, J., Tomanie, S., (1988): Znanje kao pokretačka snaga razvoja. Šumarski fa kultet, Zagreb. Saopćenje na savjetovanju "In ventivna djelatnost u šumarstvu i industrijskoj preradi drva SR Hrvatske", Delnice. Str. 1 16.

Tomanie, S., (1988): Twenty Years of Forest Work Studyin Yugoslavia. IUFRO Sym posium on the Measurement of Productivitv in Forest Operations, Thessaloniki. Pag.41 54.

Tomanie, S., (1988): Značaj geografskog i zemljišnog informacijskog sistema u šumskom gospodarenju. Zbornik radova X Jugoslaven skog savjetovanja "Društveni sistem informi ranja '88", Zagreb. II/3 1. Str. 7.

Hitrec, V., Tomanie, S., (1988): Develop ment of the Information System in Forestry: Needs and Practical Issues. (Razvoj informa cijskog sistema u šumarstvu: Potrebe i prak tiCni problemi). Proceedings IUFRO Subject Group S6.03. (Information Svstems and Ter minologv), Ztirich. Str. 145 152.

Tomanie, S., Vondra, V., Martinic L, (1988): Model stimuliranja radnika za racio nalno korištenje sredstava za rad i potrošnih materijala na privlačenju oblovine traktorima. Šumarski fakultet u Zagrebu Podravska Sla tina. Str. 16 + 5 stranica priloga.

Tomanie, S., Vondra, V., Martinic, L, (1988): Stimuliranje zaposlenih radnika za poboljšanja poslovanja na prijevozu drva ka mionskim kompozicijama. Šumarski fakultet Zagreb Podravska Slatina. Str. 15 + 4 stra niče priloga.

Tomanie, S., Novak, N., (1988): System of forestry andits Information system (Sistem šumarstva i njegov informacijski sistem). Pos ter i njegov komentar. IUFRO S3.04.01 Sympo sium "A Svstems Approach to Forest Operations Planning and Control", Edinburgh. Str. 1 3.

Tomanie, S., Novak, N., (1989): Standar


47

dizacija kao pretpostavka postojanja kompju toriziranog informacijskog sustava šumarstva. Zbornik radova "Jugoslavensko savjetovanje o društvenom sistemu informiranja", Novi Sad. Str. 1 10.

Tomanie, S., Novak, N., (1989): Develop ment of the Information Svstem in Forestrv. Proceedings of a IUFRO Working Group S3.04.01. Forest Operations Planning and Control, Edinburgh. Pag. 1 10.

Tomanie, S., Novak, N., (1989): Razvoj informacijskog sistema u šumarstvu. Šumarski list 3 5, Zagreb. Str. 119 131.

Tomanie, S., (1989): Istraživanje metoda rada i tehničkih sredstava u šumama Gorskog Kotara. Demonstracija lančanog sistema rada, Josipdol. Šumarski fakultet, Zagreb. Str. 1 5.

Tomanie, S., (1989): Complex Research in Thinning Operations of Forest Stands. IUFRO S3:04 Executive Review, Volume II (57/ 9), Wageningen. Pag. 61 83.

Vondra, V., Tomanie, S., Martinie, I., (1989): Istraživanje prijevoza drva. (Work Study of Timber Transport). Mehanizacija šumarstva 14 (1/3), Zagreb. Str. 19 24.

Tomanie, S., Vondra, V., Martinie, I., (1989): Oštećivanje sastojina pri šumskim ra dovima. (Damage on Stands at Forest Work). Mehanizacija šumarstva 14 (1/3), Zagreb. Str. 65 72.

Vondra, V., Tomanie, S., Martinie, I., (1989): Osnove za podsticanje racionalnog tro Senja sredstava za rad na transportu drva. (Outl ines of St imulat ing Rat iona l Use of Timber Transportation Facilities). Mehaniza čija šumarstva 14 (9/10), Zagreb. Str. 165 172.

Tomanie, S., (1990): Standardization Rules of Information Svstems and Their Application in Integrated Forest Operations Planning and Control. Proceedings of IUFRO S3.04 Subject Area, Montreal. Str. 260 271.

Tomanie, S., Vondra, V., MajaCie, M., Martinie, I., (1990): Naprezanje radnika pri šumskim radovima. (Exertion of Workers at Forest Works). Radovi 25 (1), Jastrebarsko. Str. 9 30.

Martinie, I., Tomanie, S., Vondra, V., (1990): Opterećenje radnika hukom motorne pile pri sječi i izradi drva. (Noise Exposure of Workers on Power Saw at Felling and Primarv

Wood Conversion). Radovi 25 (1), Jastrebarsko. Str. 31 42.

Vondra, V., Tomanie, S., Martinie, I., MajaCie, M., (1990): Fizičko opterećenje rad nika pri gradnji traktorskih vlaka, privlačenju oblovine i ručnom utovaru prostornog drva. (Phvsical Exposure of Workers at Construction of Tractor Skid Trails, Roundwood Skidding and Manual Loading of Stacked Wood). Radovi 25 (1), Jastrebarsko. Str. 43 58.

Tomanie, S., Vondra, V., Martinie, I., (1990): Problemi razvoja informacijskog sis tema u šumarstvu SR Hrvatske. (Developing Problems of Information Svstem in the Forestrv of Croatia). Glasnik za šumske pokuse, Vol. 26, Zagreb. Str. 471 481.

Martinie, I., Tomanie, S., Brekalo, Z., Vondra, V., Zovak, T., (1991): Učinkovitost traktorskih ekipaža pri izvoženju oblovine. Me hanizacija šumarstva, 17(1992)1 2, Zagreb. Str. 15 21.

Vondra, V., Tomanie, S., Martinie, I., Novak, Z., Zovak, T., (1991): Djelotvornost ra da radnika u proredama srednjedobnih nizin skih sastojina. Mehanizacija šumarstva, 17 (1992)1 2, Zagreb. Str. 3 14.

Martinie, I., Tomanie, S., Vondra, V., (1992): Work Study Database as a Basis for Harvest Planning Software. Proceedings of IUFRO Conference, Workshop on Computer Supported Planning of Roads and Harvesting, Feldafing, Njemačka, V7/1 V7/12. Pag. 7.

Brukner, M., Oluie, M., Tomanie, S., (1992): GIZIS Geografski i zemljišni in forma cijski sustav Republike Hrvatske Metodološ ka studija. INA INFO, Zagreb. Str. 1 143.

Tomanie, S., (1992): Utjecaj inovacija na razvoj šumarstva Hrvatske. Simpozij "Doprinos znanosti razvoju šumarstva Hrvatske", Brijuni. Šumarski fakultet, Zagreb.. Str. 8.

Tomanie, S., (1992): Upravljanje, koriš tenje i upotreba resursa u šumarstvu. Referat o rezultatima istraživanja na Simpoziju "Dopri nos znanosti razvoju šumarstva Hrvatske", Brijuni. Šumarski fakultet, Zagreb. Str. 10.

Brukner, M., Oluie, M., Tomanie, S., (1993): Metode razvoja geografskog i zemljiš nog informacijskog sustava Hrvatske. HAZU, Bilten dalj. istr. fotointerpr. Vol. 12, str. 91 108.

Tomanie, S., Martinie, I., (1993): Forest


48

Operationa under Estraordinarv Conditiona. IUFRO S3.04 Subject Area, Vol. III (5/93), Main Agricultural and Forest Experiment Sta tion, University of Maine, USA. Pag. 108 116.

Tomanie, S., (1993): Facta about Forestrv of Croatia. IUFRO S 3.04 Subject Area plan ning season, University of Auburn, Alabama, USA. Pag. 1 9.

Tomanie, S., Martinie, I., (1993): Ruko vođenje izvanrednim šumskim radovima. Meh. šumar. Vol. 18(1983)4, Zagreb. Str. 191 196.

Tomanie, S., (1994): Čovjek i šumarski rad vremenske perspektive. Arhiv za medi činu rada i toksikologiju HAZU, Zagreb. Str. 55 63.

Tomanie, S., (1994): Normiranje infor macijskih sustava u šumarstvu. Meh. šumar. 1994/2, Zagreb. Str. 121 128.

Brukner, M., Oluie, M., Tomanie, S., i dr. (1994): GIZIS Geografski i zemljišni in formacijski sustav. INA INFO, Zagreb. Str. 1 204 + IV.

Tomanie, S., (1995): Choice of Subject of Research in Forest Operations. Invited paper. IUFRO XX World Congress, Tampere, Finland. Pag. 11.

Martinie, I., Tomanie, S., Vondra, V., Rogan, S., (1996): Analiza pulsa šumarskih radnika statističkom obradom podataka dina mičke elektrokardiografije. Šumarski fakultet, Zagreb; Šumarski institut, Jastrebarsko; Za štita šuma i pridobivanje drva, knjiga 2, Zag reb. Str. 353 361.

Tomanie, S., Meštrić, B., Martinie, I., (1996): Informatički izazov razvoju šumarstva. Šumarski fakultet, Zagreb; Šumarski institut, Jastrebarsko; Zaštita šuma i pridobivanje drva, knjiga 2, Zagreb. Str. 397 409.

Tomanie, S., (1996): Izbor predmeta is traživanja šumskih radova. Šumarski list, 3 4/ 96, Zagreb. Str. 179 186.

Preradovie, S., Tomanie, S., Vondra V., (1997): Pokreti dijelova tijela pri učinkovitom radu sjekača. Mehanizacija šumarstva, Vol. 22(1997)1. Str. 3 18.

Vondra, V., Preradovie, S., Tomanie, S., (1997): Položaj tijela pri učinkovitome radu sjekača. Mehanizacija šumarstva, 22(1997)4, Zagreb; str. 149 158.

Tomanie, S., (1998): Increasingproduc

tivitv in forestrv by applving new work me thods. International Seminar FAO/ILO/ECE on "Improving conditions and increasing produc tivitv in forestrv. Banska Štiavnica (Slovakia) 9 13 September 1998, pp. 13.

Tomanie, S., (1998): Razvoj metoda i sredstava rada u šumarstvu. Mehanizacija šumarstva Vol. 23(1998)1. Str. 25 29.

Tomanie, S., (1998): Djelotvornost rad nih metoda pri proredi šumskih sastojina. Me hanizacija šumarstva, Vol. 23(3 4). Str. 117 127.

Tomanie, S., (1999): Forest work science at the end of the 20"1 centurv The carrent state and development trends. International scientific conference IUFRO Opatija 99, pp. 1 9 .

Stručni radovi Tomanie, S., (1965): Kurs o načelima

racionalizacije rada i tehničkom normiranju u šumarstvu. Šum. list 11 12/65. Str. 612 615.

Tomanie, S., (1965): Priprema za skra čenje radnog vremena u Tvornici "TOZ" u Za grebu. Drvna industrija 5 6/65. Str. 80 82.

Tomanie, S., (1969): Tehnika i organi zacija primjene radio uređaja u iskoriščivanju šuma. Šumarski list 7 8/69. Str. 281 297.

Tomanie, S., (1970): Snarekjoring av tommer i hele lengder med terrenggaende traktorer (Privlačenje cijelih debala poljopriv rednim i zglobnim šumskim traktorima). Prikaz knjige A. Arvesena. Šumarski list 7 8/70. Str. 279 282.

Tomanie, S., (1976): Šume i šumarstvo Norveške. Rad je napisan za potrebe Repu blickog sekretarijata za poljoprivredu, pre hrambenu industriju i šumarstvo SR Hrvatske, Zagreb. Str. 1 6.

Tomanie, S., (1976): XVI svjetski kongres IUFRO. Šumarski list 10 12/76. Str. 523 533.

Tomanie, S., (1976): XVI svjetski kon gres IUFRO. Drvna industrija 11 12/76. Str. 304 306.

Tomanie, S., (1976): Predsjednik IUFRO prof. dr Ivar Samset u posjeti našoj zemlji. Me hanizacija šumarstva 5 6/76, Zagreb. Str. 175 177.

Tomanie, S., (1977): Skogterrengets tilgjengelighet og terrengforholdenes innflv telse pa skogtilstanden i Norge. (Otvorenost šumskog područja i njezin utjecaj na uvjete


49

šumarstva u Norveškoj). Prikaz knjige I. Sam seta. Šumarski list 1 2/77, Zagreb. Str. 80 82.

Tomanie , S., Golubović, U., (1977): Stručna ekspertiza za Okružni sud u Zagrebu po ostetnom zahtjevu za štetu na području Šumarije Velika Gorica, Zagreb. Str. 1 18.

Tomanie, S., (1977): Razvitak metoda rada i tehnike u šumarstvu. Prijevod preda vanja I. Samseta održanog u SPP "Slavonska šuma" Vinkovci 1976. Objavljeno kao zasebna publikacija. Šumarski fakultet, Zagreb. Str. 1 40.

Tomanie, S., (1981): Uloga znanosti i visokog obrazovanja u razvitku šumarstva i prerade drva. Uvodni refera t za Akcionu konferenciju SK šumarstva i prerade drva SR Hrvatske, održanoj u Zagrebu. Str. 1 8.

Tomanie, S., (1982): Istraživanje danas za sutrašnje šume (XVII svjetski kongres IUFRO). Šumarski list 1 3/82, Zagreb. Str. 39 40.

Tomanie, S., (1982): Pripreme za XVIII svjetski kongres IUFRO 1986. godine. Šumar ski list 11 12/82, Zagreb. Str. 477 483.

Tomanie, S., (1983): Sa krupnim se ne može manipulirati. Rasprava na Tematskoj konferenciji Sindikata i Saveza komunista SŠGO "Slavonska šuma", održanoj u Osijeku. Objavljeno u listu Slavonska šuma br. 175, rujan 1983. Str. 1 6.

Tomanie, S., (1983): Devedeset i dvije godine Međunarodne zajednice šumarskih is traživackih organizacija IUFRO. Savezni or ganizacioni odbor za pripreme XVIII svjetskog kongresa IUFRO. Bilten 1, Ljubljana. Str. 13 15.

Tomanie, S., (1984): Struktura treče sekcije IUFRO (Structure of the IUFRO Third Section). Mehanizacija šumars tva 7 8/84, Zagreb. Str. 192 193.

Tomanie, S., (1984): Pripreme treče sekcije IUFRO za XVIII svjetski kongres IUFRO u Ljubljani 1986. (Preparations of the IUFRO Third Section for the 18th World Con gress of IUFRO in Ljubljana, 1986). Mehaniza čija šumarstva 11 12/84, Zagreb. Str. 304 305.

Tomanie, S., (1984): Međunarodni se minar o primjeni ergonomije u šumarstvu (In ternat ional Seminar on Application of Er gonomv in Forestrv). Mehanizacija šumarstva 11 12/84, Zagreb. Str. 290 292.

Tomanie, S., (1985): Priručnik za pla niranje konferencije. Recenzija i redakcija

prijevoda publikacije IUFRO, Zagreb. Re publički organizacioni odbor SR Hrvatske za pripremu XVIII svjetskog kongresa IUFRO 1986. Str. 1 70.

Petr ić , B., Tomanie , S., Borzan, Z., (1985): Sveučilište u Zagrebu Šumarski fa kultet, Zagreb. Str. 1 48.

Petrie, B., Tomanie, S., Borzan, Z., (1985): Universitv of Zagreb Facultv of Forestrv, Zagreb. Str. 1 48.

Tomanie, S., (1985): Predgovor jugosla venskom izdanju publikacije "Priručnik za planiranje konferencije" (Foreword to the Yu goslav Edition of the Publication "Guidelines for Conference Planning". Izdanje ROO SR Hrvatske za pripreme XVIII svjetskog kon gresa IUFRO. Zagreb. Str. 1.

Tomanie, S., (1985): Teorijsko metodo loška istraživanja važnijih organizacijskih i ekonomskih elemenata privređivanja u šu marstvu: prikaz knjige B. Kraljica. Šumarski list 5 6/85. Str. 252 262.

Tomanie, S., (1985): Svečanost u čast veterana šumarstva i prerade drva, profesora Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Šumarski list 3 4/85, Zagreb. Str. 103 118.

Tomanie, S., (1986): Šumarske znanosti u službi društva. Šumarski list 11 12/86, Za greb. Str. 529 544.

Tomanie, S., (1987): Osvrt na XVIII svjetski kongres IUFRO. Drvna industrija 11 12/86, Zagreb. Str. 15 19.

Tomanie, S., (1987): Aktivnosti šumar stva i prerade drva SR Hrvatske u povodu XVIII svjetskog kongresa IUFRO. Šumarski list 5 6/87, Zagreb. Str. 259 264.

Tomanie, S., (1989): Može li šumarstvo proizvoditi više? (Can Forestrv Production Be Increased?) Mehanizacija šumarstva 14, (1/2), Zagreb. Str. 2 i 10.

Tomanie, S., (1989): Predgovor drugom izdanju knjige Novak, K, "Informatika u šu marstvu". Novak, Osijek. Str. VII VIII.

Tomanie, S., (1989): Recenzija publika čije Ranogajec, B., "Povrede na radu u šumar stvu". ROŠ "Slavonska šuma" Vinkovci. Str. 1.

Tomanie, S., (1989): Prof. dr. Branko Kraljič, "Ekonomska istraživanja u šumar stvu". Prikaz knjige. Šumarstvo i prerada dr veta 7 12/89, Sarajevo. Str. 231 235.


50

Tomanie, S., Novak, N., (1990): Standar dizacija kao pretpostavka postojanja kompju toriziranog informacijskog sustava. Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi, Vol. 25, Br. 2, Zagreb. Str. 229 237.

Tomanie, S., (1992): Prof. dr. Branko Kraljić, "Računanje vrijednosti Suma i šumska statika Kvintesencija kritike i prijedlozi". Prikaz knjige. Šumarski list 3 5/92, Zagreb. Str. 219 222.

Tomanie, S., (1992): Utjecaj inovacija na razvoj šumarstva Hrvatske. Šumarski fakultet, Zagreb, Zavod za istraživanja u šumarstvu. Zbornik sažetaka referata sa simpozija "Do prinos znanosti razvoju šumarstva Hrvatske", Brijuni. Str. 43 44.

Tomanie, S., (1993): Rješenje problema resursa prirodnom tehnikom transporta drva. Prikaz studije I. Samseta "Naturens agen transporttecnikk loste et ressurs problem". Šumarski list 11 12/93. Str. 557 562.

Tomanie, S., (1993): Europski šumarski institut. Prikaz ciljeva, zadaće i načina rada. Meh. šumar. Vol. 18(1993)1, Zagreb. Str. 27 28.

Tomanie, S., (1994): Ususret XX. svjet skom kongresu IUFRO. Meh. šumar. 1994/2, Zagreb. Str. 137 139.

Tomanie , S.,(1994): Briga za šume: istraživanja u promjenljivom svijetu. Drvna ind. 45(3), Zagreb. Str. 105 107.

Tomanie, S., (1996): Zaštita i korištenje šumskoga bogatstva Hrvatske. Uvodnik za Znanstvenu knjigu 2 "Zaštita šuma i pridobi vanje drva", Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut u Jastrebarskom, Zagreb. Str. IV V.

Tomanie, S., (1996): Protection and Utilization ofthe Croatian Forest Resources Introduction. Znanstvena knjiga 2 "Zaštita šuma i pridobivanje drva", Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut u Jastrebarskom, Zagreb. Str. IX X.

Tomanie, S., Ranogajec, B., (1997): Po ticajstvaralaštvu u "Hrvatskim šumama". Me hanizacija šumarstva, Vol. 22(1997)1, str. 1 2.

Tomanie, S., Martinic, I., Sever, S., Vondra, V., (1997): Šumarska politika u europ skom okruženju. Mehanizacija šumarstva, Vol. 22(1997)2, str. 81 82.

Tomanie, S., (1999): Znanstvenim putom do novih dostignuća u šumarstvu Hrvatske. Časopis "Hrvatske šume" III. listopad 1999. br. 34. Str. 11.

LITERATURA ***PŠH 1846 1976., s. 258, 314, 419. ***ŠIM, s. 119. * * * Š E 3 , 1987., s. 498. Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 182, 189. *** HŠD 1846 1996., s. 304, 313, 314,

319, 321, 324, 330, 418, 431, 436. ***SŠN, ŠF Zagreb 1998., sv. 2, s. 524

527, 558 563, 567, 644, 653, 668, 675, 678; sv. 3., s. 332.

*** Iskrsli problemi u iskorištavanju šuma i promjena tehnologija na kraju stoljeća. Međunarodno savjetovanje, Opatija 27.IX. 1.X.1999. Časop. "HŠ" br. 34. 1999., s. 1 11.

TOMAS, Eduard, (Resita, Rumunjska, 21.1.1926.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor.

Sin Blaža, dipl. pravnika, i Marije r. Nitsch, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Pakracu 1936., a franjevačku klasičnu gimnaziju u Varaždinu 1944. godine.

Šumarstvo je studirao na Po-ljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Ap-


51

solvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1948.-49., a diplomirao 8.V.1951.

Zapošljava se 1.VII.1951. god. u SG "Ribnica", Zenica (BiH) kao glavni inženjer i tu radi do 9.X.1951. Od 12. VI.1952. god. bio je zaposlen u SG "Samarica" Zagreb, Šumarija Krapina, kao zamjenik upravitelja Šumarije i u tom vremenu bio je na dosluženju vojnog roka. Dana 5.VIII. 1952. stupa na dužnost upravitelja Šumarije Donja Stubica koja je tada bila pogon ŠG "Samarica" Zagreb, nakon toga Ustanova sa samostalnim financiranjem, zatim ekonomska jedinica ŠG "Macelj" Krapina, a od 1963. god. ekonomska jedinica ŠG Zagreb. Od 1.III.1971. radio je u Upravi ŠG Zagreb kao šef proizvodno-tehničke operative. Dana 1.VII.1973. god. stupio je na dužnost direktora OOUR-a Šumarije Donja Stubica. Od l.VIII. 1976. bio je inspektor za šumarstvo i lovstvo Zajednice općina Varaždin. Od 1.III.1986. god. koordinator je slu-žbe taksacije ŠG Varaždin, a 1.1. 1991. prelazi u UŠ Koprivnica, JP "Hrvatske šume" za taksatora, te 1. IV.1991. odlazi u mirovinu.

Sudjelovao je na stručnom usavršavanju u organizaciji FAO, i to: dva mjeseca u Austriji i SR Njemačkoj 1962.g. i dva mjeseca 1966. u SSSR-u.

Od. 5 .VII I .1944 . do 20 . IV. 1945. bio je učesnik II. svj. rata u sastavu Hrvatskoga domobranstva.

Član je HŠD. Kao umirovljenik živi u Varaž

dinu.

LITERATURA ***ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998., s. 687. ***HŠD 1846 1996., s. 299, 303, 315,

318, 321, 322, 323, 325 327, 331 333, 336, 432.

***ŠL: 1958., s. 114; 1995., s. 436; 1999., s. 396, 599.

TOMAZ, Miodrag, (Sanski Most, BiH, 2.XII.1956.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Marije r. Božić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Otac mu je bio tesar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Novskoj 1972., a SC "Ruder Bošković" u Zagrebu 1976. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1979.-80., a diplomirao je na ŠG odjelu 18.XI.1981.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Novska. Godinu dana kasnije imenovan je referentom za ceste, pa zatim pomoćnikom referenta za uzgoj šuma i konačno revirnikom u istoj šumariji. U listopadu 1995. imenovan je upraviteljem Šumarije Jasenovac, UŠ Sisak, gdje je bio i 1999.

Član je HŠD.

LITERATURA * * * Š L 1 2, 1995., s. 64. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 66 i

1996., s. 59. ***Časop. "HŠ" 29, 1999., s. 15. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696.

TOMAŠEGOVIĆ, Zdenko, (Zagreb, 26.IV.1917.-Zagreb, 12.VI.1995.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva i dipl. ing. geodezije, red. prof. geodezije i šum. fotogrametrije na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Sin Viktora, bankovnog činovnika, i Valerije r. Franjetić. Hrvat, rimokatolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je školu završio 1927., a na III. realnoj gimnaziji maturirao je 1935. godine.

Diplomirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu, Šum. odjel 9.X.1939., a zatim na Fakultetu tehničkih znanosti, Geodetski odsjek, 1953. godine. Specijalizirao je šum. fotogram etriju.


http://18.XI.1981

52

Doktorirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu 17.IV. 1954., iz područja šumarske fotogra-metrije, disertacijom "0 pouzdanosti aerofototaksacije za neke dendromet-rijske potrebe šumskog gospodarstva".

Tim je radom započeo njegov pionirski znanstveno - istraživački rad na području fotogrametrije i fotoin-terpretacije u šumarstvu nakon što se u prvoj fazi svoga znanstvenog djelovanja dokazao kao vrstan stručnjak iz područja geodezije.

God. 1940. izabran je za asistenta iz geodezije na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu, i na tom je mjestu do 1954. kad je nakon obrane disertacije postavljen za docenta. Godine 1959. unaprijeđen je za izv. sveuč. profesora. Na tom je mjestu samo tri godine kad je unaprijeđen u zvanje redovnog sveuč. profesora i znan. savjetnika (1962.), na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu. Sa tog je mjesta otišao u mirovinu 1987. god.

Svojim je znanstvenim i istraživačkim radom bio uvijek u europskom vrhu. U Hrvatskoj je prof. Tomaše-gović bio osnivač fotogrametrije i foto-interpretacije ne samo u šumarstvu nego i u drugim područjima geozna-nosti. Zajedno s profesorima Tehničkoga fakulteta u Zagrebu (V. Do-nassy, F. Braum) bio je utemeljitelj

udruge fotogrametara i fotointer-pretatora, koja je počela raditi kao Savjet za daljinska istraživanja i foto-interpretaciju JAZU (1979.). Bio je prvi dopredsjednik Savjeta (1979.-1983.) i dugogodišnji član Izvršnog odbora.

Prof. dr. se. Z. Tomašegović je 1977. kao gost Instituta za geodeziju i fotointerpretaciju Bečkog univerziteta za kulturu tla održao uvodna predavanja iz šumarske fotogrametrije za studente Šumarskog i Kulturnote-hničkog odjela tog sveučilišta.

Gotovo tri desetljeća (1948.-1978.) je nastavna djelatnost iz šum. fotogrametrije u Zagrebu bila jedina te vrste na području bivše SFRJ. Šumarima (47 generacija) predavao je nacrtnu geometriju, tehničko crtanje, geodeziju i šumarsku fotogrametriju. Neko vrijeme predavao je geodeziju i studentima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Predavao je i postdiploman-tima iz područja uređivanje šuma, a održao je i tridesetak seminara za diplomirane inženjere šumarstva, agronomije, pedologe, geologe i dr. (1954.-1974.).

Napisao je udžbenik "Fotogra-metrija i fotointerpretacija u šumarstvu", koji je tiskan u šest izdanja.

Objavio je 76 znanstvenih i stručnih radova.

Prof. dr. se. Z. Tomašegović sudjelovao je u radu fotogrametrijskih kongresa u Londonu (1960.) i Hamburgu (1980.), te na geodetskom kongresu u Zagrebu (1954.), Ohridu (1987.) i Sarajevu (1960.), a u okviru međunarodne suradnje sudjelovao je pri različitim istraživanjima kao gost istraživač u Institutima Wilda, Kerna i Zeissa.

Društveno aktivan, bio je član Republičke konferencije sindikata (1972.), Saveza ITŠDI, Društva geodetskih inženjera i geometara i Društva sveuč. nastavnika. Od 1954. do


53

1970. te od 1982. član je Sveuč. odbora za udžbenike i skripta. God. 1970. član je Sveuč. znanstveno-nastavnog vijeća, član je sveuč. Odbora za nastavu i osobna pitanja (1973.-1976.). Čitav radni vijek bio je predsjednik fakultetske komisije za udžbenike i skripta, pročelnik SG odjela (1959.-1961.), prodekan za Šum. odjel (1966.-1968.), član Sveuč. odbora za nastavu i izdavačku djelatnost (od 1982.) i dr.

Za svoj samoprijegoran i uspješan rad primio je mnogobrojna priznanja i odličja. Dobitnik je republičke nagrade "Nikola Tesla" u god. 1984. za znanstveni rad, osobito na području daljinskih istraživanja i foto-interpretacije u šumarstvu i strodnim znanostima. Savez ITSDI Hrvatske dodijelio mu je (1976.) zlatnu medalju i povelju, a 1980. SG Delnice dodijelilo mu je Priznanje sa srebrnom plaketom za dugogodišnu uspješnu suradnju i doprinos hrvatskom šumarstvu.

Mnogo je pridonio razvitku Šum. fakulteta u Zagrebu, ali i razvitku šum. znanosti i prakse u Hrvatskoj pa mu je Znanstveno-nastavno vijeće Šum. fakulteta u Zagrebu god. 1985. dodijelilo Počasnu diplomu.

RADOVI

Vid. Šum. list 11-12,1995., s. 438-439. iSveuč. šum. nastava u Hrvatskoj, ŠF Zagreb, 1998., s. 362-365.

LITERATURA *** ŠL 1941., s. 16; 1955., s. 517 526;

1977., s. 101, 105; 1986., s. 111. ***ŠN, s. VIII, IX, XII, 182, 188, 191,

203, 204, 239, 240, 294, 302, 306, 350, 360, 382, 383, 517 519, 594.

Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 127, 190, 191.

*** PŠH 1846. 1976., s. 134 136, 143, 166 169, 419.

***ŠE3, 1987., s. 498.

Kalafadžić, Z.: In memoriam, Prof. dr. se. Zdenko Tomašegovie 12.04.1917. 12.06. 1995., ŠL 11 12, 1995., s. 437 439.

Kalafadžić, Z.: In memoriam, Zdenko Tomašegovie. Geodetski list, br 1, Zagreb 1996., s. 93.

***SŠN sv 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 296, 297, 300, 361 365, 642, 676, 678; sv. 3, s. 92, 156, 187 189.

Klepac, D.: Iz šumarske povijesti Gor skoga kotara..., Zagreb 1997., s. 149, 232.

TOMAŠEVIĆ, Ante, (Brnaze, Sinj, 28.VI.1932.) dr. s e , izvanredni sveuč. profesor, dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Sinju, a Srednju šum. školu za krš u Splitu 1954. godine.

Studirao je na Poljoprivr.- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na SG odsjeku škol.g. 1957.-58., a diplomirao je 1959. Poslijediplomski studij studirao je na Šum. fakultetu i 1975. obranio je magistarski rad pod naslovom "Komparativna istraživanja uspijevanja kultura alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) na vapnenastoj i flišnoj podlozi unutar prirodnog areala".

Disertaciju je obranio 1991.g. pod naslovom "Meliorativni utjecaj kulture alepskog bora i pinije na degradirano stanište hrasta medunca u


54

zadarskom području". U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za predmet šumske melioracije krša biranje 26.11.1997., a krajem te škol. g. odlazi u mirovinu.

Bio je na specijalizaciji u Norveškoj (24.IX.1964.-21.V.1965.) u Institutu za uzgajanje šuma pri Visokoj školi za šum. znanosti u Volle-beku. U organizaciji FAO aktivno je sudjelovao u radu seminara o uzgajanju šuma na vrištinama i pjesko-vitim dinama u Danskoj (23.VI. - 20. VII.1968.). Sudjelovao je na velikom broju znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu.

Njegov radni vijek započinje u svojstvu nastavnika na Srednjoj šum. školi za krš u Splitu (17.IX.1960.-31. VII.1963.). Od 1. siječnja 1964. radi na Šum. fakultetu u Zagrebu kao asistent za predmet melioracije degradi-ranih šumskih terena pri Katedri za uzgajanje šuma. Nastavu iz toga predmeta preuzeo je škol.g. 1975.-76.

Sve aktivnosti u znanstveno-istraživačkom radu vezane su uz krš Hrvatske. Od 1968. bio je zamjenik upravitelja NPSO Lipovljani, a od 1987. do 1992. obavlja dužnost upravitelja.

Bio je član povjerenstva za ocjenu i obranu jedne disertacije i jednoga magistarskog rada, a pod njegovim mentorstvom izrađeno je 35 diplomskih radova.

S područja melioracija degradira -nih šumskih terena objavio je 26 radova.

U tijeku radnog vijeka bio je društveno i politički aktivan. Pristupio je i Hrv. proljeću. Bio je član Saveza ITŠDI, odnosno HŠD. Na 84. skupštini saveza (1996.) biran je za člana Upravnog odbora.

NOVIJI RADOVI

Der Karst undseine Wiederbewaldung. Allgemeine forst zeitschrift 30 31 (1986):766 767.

Rekultivacija kraških goleti pošum ljavanjem u SRH. Glasnik za šum. pokuse, pos. izd. 2 (1986): 147 160.

Vjetrozaštitni pojasevi u sinjskom polju glavni projekt. Zagreb 1989., s. 1 167.

Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljavanje. Glasnik za šum. pokuse 26 (1990):393 404; ŠL 5 6, 1994., s. 173 181.

Uspijevanje kultura austrijskog crnog bora (Pinus nigra Arn. ssp austriaca) i zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii /Mirb. / Franco) na području Šumarije Poreč. ŠL 3 5, 1993., s. 93 106.

Pinija (Pinus pinea L.) kao vrsta za pošumljavanje krša. ŠL6 8, 1993., s. 225 235.

Meliorativni utjecaj kulture alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinus pinea Endl.) na degradirano stanište hrasta medunca (Querco pubescentis Carpinetum orientalis H ie, Anie 1959) u zadarskom području. Glasnik za šum. pokuse 30 (1994): 223 298.

Komparativni prikaz uspijevanja alep skog bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinus pinea L.) u mješovitim sastojinama u GJ "Musapstan"Šumarija Zadar. Šum. list 1 2, 1995., s. 3 13.

Višegodišnji rezultati istraživanja us pjeha pošumljavanja na kršu alepskim borom (Pinus halepensis Mili.), crnim borom (Pinus nigra Arn.) i primorskim borom (Pinus pinaster Ait.) kod tri različite metode pripreme tla za pošumljavanje. Šum. list 7 8, 1995., s. 227 236.

Vjetrozaštita sinjskog polja. Šum. list 1 2, 1996., s. 19 34.

Prvi rezultati pokusa sadnje crnogo ričnih vrsta drveča na niskom i visokom kršu Dinarida. U: B. Mayer (ur.), Unapređenje proiz vodnje biomase šum. ekosustava, Šum. fakultet Zagreb i ŠI Jastrebarsko, Zagreb 1996., s. 335 360.

Povijest pošumljavanja na otoku Visu. Šum. list 9 10, 1997., s. 515 526.

LITERATURA ***ŠN, s. 371, (iz Splita!), 563. ***PŠH 1846. 1976., s. 419. *** ŠIM, s. 145, 178.


http://17.IX.1960.-31

55

Ivančević, V.: Novi doktori šum. zna nosti. Ante Tomaševic. SL 7 8, 1996., s. 369, 370, (sa popisom radova).

***HŠD 1846 1996., s. 280, 281, 282, 291, 292.

***SŠN, ŠF Zagreb 1998., sv. 2, s. 207, 216, 277 9, 630,648; sv. 4, s. 54, 55, 103,111.

Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista 1976 1995. ŠL 1997., s 182, 189.

TOMAŠEVIĆ, Slavko, (Vinkovci, 24.VII.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1987.-88., a diplomirao je 13. VII.1988.

O kretanju u službi nismo pronašli podatke.

TOMAŠEVSKI, Stanislav, (Split, 23.XII.1923.) mr. s e , dipl. ing. šumarstva i dipl. oec.

Osnovnu školu i realnu gimnaziju završio je u Splitu.

Studirao je na Poljoprivr.- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol. g. 1949.-50., a diplomirao 21.XII. 1950. Diplomirao je i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1970. godine.

Pripravnički staž odslužio je u šumarijama Crikvenica i Pula 1951.g. Od jeseni 1951. do 1960. god. zaposlen je u ŠG Rijeka, Šumarija Ravna Gora kao upravitelj. Od 1960. do 1964. direktor je SG Delnice, 1965. načelnik je za privredu Kotara Ri-jeka, a 1966.-6 7 . d i r e k t o r Pos l . u d r u - ž e n j a šumarstva i drvne industrije "Drvo" Rijeka. Zatim, od 1968. do 1972. glavni je direktor DIP Delnice, a od 1972. do 1974. podsekretar u Repub. sekretarijatu za šumarstvo Zagreb. Od 1974. do odlaska u miro-vinu 1984. glavni je direktor Export-drva Zagreb.

God. 1975.-1976. predavao je

kao vanjski suradnik kolegij trgovina drvom s elementima marketinga na Šum. fakultetu u Zagrebu. Bio je i član fakultetskog savjeta.

Stručne radove objavio je ponajviše u Šum. listu i bio je član njegovog Redakcijskog odbora.

Primio je brojna priznanja od kojih spominjemo: Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom (1974.), Zlatnu medalju i povelju HŠD (1976.), Plaketu Šum. instituta Jastrebarsko (1986.) i dr.

RADOVI

Učešća i raspored neprave srži bukovih stabala u GJ Ravna Gora. Šum. list 1958, s. 407 410.

Prirast rakavih jelovih stabala. Ibid., 1959., s. 46 48.

Prilog određivanju minimalnih masa poslije sječe u prebornojSumi. Ibid., 1959., s. 124 128.

Debljinski prirast i vrijeme prijelaza jelovih stabala u fitocenozi bukve s jelom u GJ Ravna Gora. Ibid., 1959., s. 176 181.

Odnos debljinskog prirasta gorskog brijesta i bukve u GJ Ravna Gora. Ibid., 1959., s. 364 369.

Gubitak prirasta kod bukve uslijed pro mrznuča lišća. Ibid., 1960., s. 65 73.

Odnos prirasta gorskog javora i bukve u GJ Ravna Gora. Ibid., 1960., s. 166 173.

LITERATURA ***ŠL; 1952., s. 74; 1971., s. 177; 1974.,

s. 564, 566; 1976., s. 417; 1986., s. 468. ***ŠN, s. 349, 364. ***PŠH 1846 1976., s. 25, 66, 84, 116,

117, 255, 385, 386, 388, 419. ***ŠIM, s. 36. Frković, A: Bibliografija LRV, Zagreb

1993., s. 200, 445. *** HŠD 1846 1996., s. 282, 283, 285,

287, 371, 441 . ***SŠN, ŠFZ 1998., sv. 2, s. 688; sv. 3,

s. 283 284.


56

TOMAŠIĆ, Mirko, (Subotica, Vojvodina, 18.IX. 1939.), dipl. ing. šum.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na već osamostaljenom Šum. fakultetu škol. g. 1961.-62., a diplomirao na ŠG odjelu 28.111.1964.


TOMAŠIĆ, Željko, (Doboj, BiH, 21. VII.1958.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa, zanimanjem stolara, i Katarine r. Palfi, domaćice. Osnovnu školu završio je u Đurdenovcu 1973.g., a opću gimnaziju u Našicama 1977.

Studirao je šumarstvo na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1980.-81. , a diplomirao 4.II.1982. te magist r i rao 1994. god. iz specijalnosti: Šumske komunikacije, znanstvenoga područja iskorišćivanje šuma.

Rad u struci započeo je 1982.g. u Šumariji Đurdenovac na mjestu stručnog suradnika za mehanizaciju i investicije te projektiranje i izgradnju šumskih prometnica. Od 1992. rukovoditelj je Radne jedinice Transport i mehanizacija Našice, UŠ Našice.

Član je stručnih udruga HŠD i SD Našice. Član je HDZ-e, član je Županijske skupštine, Županijskog poglavarstva zadužen za oblast šumarstva, član Županijskog povjerenstva za izbor i imenovanje, član Županijskog odbora za financije i predsjednik Mjesnog odbora Đurdenovac.

Sudjelovao je na raznim kongresima, stručnim skupovima i praksi; u inozemstvu u Feldafingu 1994. god.

RADOVI

Sastojinske jednoulazne tablice za hrast lužnjak (Quercus robur, L.) i kitnjak (Quercua petraea, LieblJ izvorni znanstveni članak, Zagreb 1982., ŠL 4 5, 1982., s. 107 123.

Najveći uzdužni nagib traktorskih vlaka u svezi sa projektiranjem i načinom njihove iz rade te svojstvima traktora za privlačenje drva. ŠF Zagreb 1994., s. 1 129, (magistarski rad).

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 60. ***SŠN 2, ŠF. Zagreb, 1998., s. 637,

668, 697. ***Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 60.

TOMEK, Rudolf, (Tomaševec, Varaždin, 13.VIII.1924.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Andrije, zanimanjem činovnika, i Ane r. Wildner, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Koprivnici 1934., a Državnu realnu gimnaziju u Sisku 1943.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1948.-49., a diplomirao 2.IX.1950.

Zaposlio se l.X. 1950. god., kao pripravnik, na taksaciji u ŠG "Gar-jevica" Bjelovar. Dana 1.1.1953. postaje upravitelj Šumarije Nova Raca, a 1.VI.1954. g. Šumarije Velika Pisanica. Od 1.VII.1955. bio je upravitelj Šumarije Sokolovac, a 1.1.1960. prelazi u ŠG Koprivnica, u Referadu za projektiranje šumskih cesta, uređivanje šuma, tešku mehanizaciju i investicijsku izgradnju. Od 1.X.1970. nala-


57

zi se u ZŠP Bjelovar, kao referent za projektiranje, od 1.IV. 1975. g. u PZ Bjelovar kao referent za projektiranje, od 16.VI.1976. u SG Koprivnica kao referent za projektiranje i šumski uzgoj, te od 1.1.1985. u istom SG kao referent za zaštitu na radu i zaštitu od požara. Umirovljen je 6.X.1989. godine. Živi u Koprivnici.

Oko 25 godina radio je na projektiranju šumskih cesta i šum. objekata, izradivši 67 projekata. Prvi zadatak bilo je projektiranje uspona šumske ceste Metiki - Lončarica u Šumariji Virovitica (1.X.1950.). Kasnije kao upravitelj Ureda za projektiranje SG Koprivnica, a onda i ŠG Bjelovar radio je na području 13 šumarija. Na području SG Koprivnica postigao je otvorenost šuma 12 km/1000 ha, a na području združenog SG Bjelovar 10 km/1000 ha.

Koristeći žuti šumski šljunak za donji stroj u cestogradnji, postigle su se velike uštede, izgradnja šumskih cesta se udvostručila. Prva asfaltirana šumska cesta Severovci-Prelož-nički Berek (4,6 km) izgrađena je njegovom zaslugom.

Dipl. ing. Rudolf Tomek pionir je u uvođenju motornih pila, traktora, a zatim i kamiona u šum. operativu.

Tijekom dugogodišnjeg rada utvrdio je normative za izgradnju cesta: širina planuma 6 m, kolovoza 4 m, dubina cestovnih graba 0,5 m, minimalni profil cijevnih propusta 60 cm, maksimalni uspon 8%, razastiranje šljunka u sloju po 10 cm u nabijenom stanju...

Izradio je 70-ak uredajnih projekata, građevinskih projekata visoko i niskogradnje.

Tijekom dugogodišnjeg službovanja, na području Bilogore, Kalnika, Psunja, Papuka i dijela Moslavačke gore nailazio je na starine, ruševine bivših utvrda, nekoliko starih dvoraca

i ostataka iz prapovijesti, što je povezao s poviješću šuma i opisao u crticama u šumarskim novinama, ponajviše u "Šumarskom vjesniku ŠG "Mojica Birta" Bjelovar.

Za svoj zaslužni rad primio je priznanja: Zlatnu plaketu ŠG Koprivnica (1974.), Priznanje Saveza ITŠDI Hrvatske (1976.) i Pismeno priznanje sa Srebrnjakom kralja Tomislava (HŠD, 1997.),

Član je HŠD, ogranak Koprivnica i Povijesnog društva Koprivnica.

VAŽNIJI RADOVI

Zaštita na radu. Šum. Vjesnik SG Bjelo var, br. 143, 1986., s. 3.

Kakva radna odijela. Ibid., br. 144,1986., s. 7.

In memoriam "Inž. Vinko Škorjanec", Ibid., br. 145, 1986., s. 7.

Osposobljavanje radnika nužnost. Ibid., br. 146, 1986., s. 6.

Izgorijelo 8 ha branjevine (Lipik). Ibid., br. 158, 1987., s. 2.

30 god. postojanja SD Koprivnica. Glasilo RO Bilokalnik Koprivnica, br. 5,1986., s. 1; ŠL 1986., s. 482 491.

Preventiva je zdravlje cijepljenje protiv gripe i krpelja. Šum. Vjesnik ŠG Bjelovar, br. 160, 1987., s. 10.

Šumski požari Šumarija Daruvar. Ibid., br. 161, 1988., s. 7.

0 nazivima bilja i drveća. Ibid., br. 161, 1988., s. 7.

Aviotretiranje protiv gubara. Ibid., br. 165, 1988., s. 1.

Drvo zelena tvornica. Ibid., br. 165, 1988., s. 6.

Borelioza Nova bolest. Ibid., br. 165, 1988., s. 8.

Orah nekad i sada. Ibid., br. 165, 1988., s. 8.

Povijest drveća. Ibid., br. 166,1988., s. 6. Šumarsko društvo Koprivnica u Poljskoj.

Ibid., br. 166, 1988., s. 8. RasadnikBrandvs (ČSSR). Ibid., br. 168,

1988., s. 6.


58

Mašun (Slovenija). Ibid., br. 169, 1988., s. 7.

Prije 100 godina (standard trupaca), Ibid., br. 169, 1988., s. 8.

Požar. Ibid., br. 173, 1989., s. 6. Krpeljni meningoencefalitia. Ibid., br.

175, 1989., s. 2. Kula stupčanica turska tamnica. Ibid.,

br. 183, 1990., s. 5. Dobra kuća (Daruvar), br. 185,1990., s. 6. Pepelara tajanstveni dvorac (Repas).

Ibid., br. 186, 1990., s. 5. Grobni humci (Repas). Ibid., br. 187,

1990., s. 4. Opoj nestala utvrda (Rasinja). Ibid.,

br. 188, s. 11. Prapovijesna tvornica potokPetkovec",

šuma Mikulin Jarak, Ibid., br. 191, 1990., s. 4. 0 šumskom pravu nekad, Ibid. br. 193,

1990., s. 6. Burg Čaklovec najistočnija utvrda

("KRIŽOKA križevačka Vojna krajina). Ibid. br. 194, 1990., s. 4.

Domjenak apsolvenata šumarstva. Gla silo "HŠ", br. 22, 1993., s.13.

Zlatni pir apsolvenata šumarstva. Šum. list 1999., s. 396, 599.

Stjepan Ivković, dipl. ing. šum. (1925 1998.). In memoriam. ŠL 1999., s. 618 619.

LITERATURA ***ŠL: 1952., s. 73; 1965., s. 591; 1976.,

s. 436; 1977., s. 100; 1986., s. 487 491; 1995., s. 436; 1997., s. 322; 1999., s. 396, 599.

***ŠN, s. 363(Tomak!) ***Zbornik Bjelovar, 1974., s. 412, 431. ***HŠD 1846 1976., s. 410, 411. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., 687. Maričević, I.: Kazalo autora Šum... lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 189.

TOMEK, ŠPORČIĆ, Marija, (Brod Moravice, Gorski kotar, 1.1.1926.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Kći Mate i Antonije r. Crnković. Otac joj je bio trgovac, a majka domaćica. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Osnovnu školu završila je u rod

nom mjestu 1937. godine, a realnu gimnaziju u Varaždinu 1945. godine.

Šumarstvo je studirala na Po-ljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je škol.g. 1948.-49., na Šum. odsjeku, a diplomirala 8.VI. 1950. Na istom fakultetu studirala je kasnije i poslijediplomski studij i magistrirala 17.Vi.1981. god. iz specijalnosti zaštita šuma s naslovom mag. rada: "Važniji entomološko-fitopato-loški problemi kultura četinjača na području ŠG Koprivnica".

Pripravnički staž započela je 19.IX.1950. kao ml. šum. ing. u ŠG "Garjevica" Bjelovar, a 1950. god. prelazi u Šumariju Nova Raca, istog ŠG. God. 1953. radi u Šumariji Velika Pisanica kao referent uzgoja i zaštite šuma. Od 1955. na istom je radnom mjestu u Šumariji Sokolovac, ŠPK Koprivnica. Godine 1960. prelazi u Upravu istog kombinata za zamjenika upravitelja i referenta grane 3 l l i 313, gdje je tijekom 1963. god. referent za uzdizanje šumskih kadrova, a kasnije referent za uzgoj i zaštitu šuma. Od 1965. bila je pomoćnik direktora, pogon Koprivnica, a od 1966. referent plana i analize. God. 1970. prelazi u Združeno šum. pod. Bjelovar za savjetnika za zaštitu šuma. Na istom je radnom mjestu od 1975., ali u ŠG Koprivnica. Od 1985. radila je u ŠG


59

"Mojica Birta" Bjelovar, u RZZP kao savjetnik za zaštitu šuma i sjeme-narstvo. Dana 11.XI.1990. odlazi u mirovinu. Živi u Koprivnici.

Članica je SD Koprivnica i Hrv. entomološkog društva.

Napisala je petnaestak članaka iz zaštite šuma u inf. listu "Šumarski vjesnik" ZŠG Bjelovar i u "Biltenu" ŠG Koprivnica.

God. 1974. primila je Zlatnu plaketu SG Koprivnica.

RADOVI:

Zaštita Suma nekad i danas. Zbornik "Sto godina šumarstva Bilogorsko podravske regije", Bjelovar 1974., s. 196. 211.

Neki problemi zaštite Suma od štetnika i bolesti na području ZŠP Bjelovar. Informator granične karantenske službe za zaštitu bilja SR Hrvatske, 7/1974., s. 1 7.

Nažniji entomološko fitopatološkiproble mi kultura četinjača na području SG Koprivnica. (Magistarski rad), ŠF Zagreb 1980., s. 1 140.

LITERATURA ***ŠL: 1952., s. 73; 1986., s. 487 491;

1995., s. 436; 1999., s. 396, 599. ***ŠN, s. 363, (Šporcic). ***Zbornik Bjelovar 1974., s. 412, 431. S. Pantelić: "Čuvar zelenog blaga", "Svi

jet", 12/1980., s. 26. ***HŠD 1846 1996., s. 410. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 210, 232. ***SŠN 2, ŠF Zgb 1998., s. 632, 687.

TOMICIC, Božidar, stariji, (Sv. Pe -tar Mrežnički, Duga Resa, 22.VII. 1 8 9 7 . - Z a g r e b , 4 .VII .1958.) , ing. šum., šum. savjetnik i inspektor.

Potječe iz obitelji prosvjetnih radnika . Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu, polazio je realnu gimnaziju u Zagrebu, a zatim u Karlovcu, gdje je maturirao 1915.g.

Šumarstvo je apsolvirao 1919. na četvorogodišnjoj ŠA u Zagrebu. Diplomirao je 1920.

Šumarsku je službu nastupio 20. VII.1920. Državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1922. Radio je na području sjevernog Velebita, Slavonije (Dilj, Krndija), Moslavačke gore, Ivan-šćice, Zagrebačke gore i Žumberka.

God. 1921., kao šum. povjerenik, radio je kod Kotarske oblasti u Dugom Selu i Jastrebarskom, 1926. u Šumariji Krasno, zatim kao šum. nadinženjer u Šumariji Oriovac (Gradiška imovna općina), a od 1933. do završetka II. svjetskog rata kao šum. savjetnik na poslovima referenta i kotarskog šumara kod Kotarskog na-čelstva Požega, sa sjedištem u Kut-jevu. Nakon rata radio je u ŠG Zagreb, Šumarija Donja Stubica, a zatim kao inspektor Šum. inspektorata u Zagrebu te kao savjetnik Sekretarijata za šumarstvo NRH, na kojoj ga dužnosti zatekla smrt 1958. godine. Sahranjen je na Mirogoju u Zagrebu.

Radio je na unapređivanju šumarstva i lovstva, posebno na prirodnoj obnovi šuma, osnivanju kultura i uzgajanju sastojina velike tehničke vrijednosti. Zalagao se za gospodarenje šumama putem valjanih uredajnih osnova, koje je uspješno sastavljao i provodio. Zapaženi su njegovi poučni


60

članci u Šum. novinama. Radio je i na sastavljanju Zbirke šum. propisa.

Bio je član JSU i vrijedan član HŠD i Šum. kluba Zagreb.

LITERATURA *** Izvještaj JŠU 1927., s. 32, (ŠL). *** ŠL: 1921., s. 210; 1929., s. 300;

1933., s. 285; 1940., s. 186, 271; 1943., s. 25; 1944., s. 198; 1946., prosinac (prilog

zapisnik, s. 26); 1952., s. 75. Borošić, J.: ŠIS, s. 5, 58, 92, 154. Pere, Z.: Tomičić ing . Božidar . In

memoriam. ŠL 1958., s. 302 303. ***ŠN, s. 104, 286; SŠN 2, s. 125. Perie, N.: Svi rakovački maturanti... Kar

lovac 1995., s. 17, 226. ***HŠD 1846 1996., s. 269.

TOMIČIĆ, Božidar, mladi, (Venac Mrežnički, Duga Resa, 9X1928.) , mr. se. dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Luke i Ruže r. Maričić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Donjem Zvečaju 1939., a Mušku realnu gimnaziju u Karlovcu 1947. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1950.-51., a diplomirao 20.111.1952. Na Šum. fakultetu u Zagrebu magistrirao je 21.IX.1981. iz područja isko-rišćavanja šuma, obranivši rad pod

naslovom "Komparativno istraživanje izvlačenja prostornog drva u prigor-sko-brdskim uvjetima".

Rad u šumarskoj struci započeo je kao pripravnik u ŠG "Javor-nica" Ogulin (1.V.1952.- 18.IX.1952.). Nakon odsluženoga vojnoga roka zaposlen je kao pomoćnik upravitelja Šumarije Vrbanja (1.X.1953. - 5.IV. 1955.), a zatim je na mjestu upravitelja (do 5.IV.1960.). Od 6.IV.1960. do 25.VII.1963. rukovoditelj je tehničke operative i iskorištavanja šuma u ŠG "Spačva" Vinkovci. Nakon toga dolazi u ŠG Daruvar za rukovoditelja isko-rišćavanja šuma (26.VII.1963. - 24. 1.1964.), ali ubrzo zbog spajanja gospodarstva prelazi u ŠG Bjelovar, gdje ostaje do kraja 1990. god. Najprije do 31.VII.1985. radi na mjestu referenta iskorištavanja šuma, a nakon toga do 25.IX.1987. bio je savjetnik za iskorištavanje šuma, a zatim do preustroja hrvatskoga šumarstva bio je v.d. rukovoditelj proizvodno - komercijalnog sektora.

U JP "Hrvatske šume", UŠ Bjelovar bio je savjetnik za iskorištavanje šuma od 1.1.1991. do 31.X.1991, a nakon toga rukovoditelj je Razvojno-planske službe JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb - Direkcija (l.XI.1991.-31. III.1995.). Dana 1.IV.1995. otišao je u mirovinu.

Radni vijek ispunio je uvođenjem mehanizacije i razvojem novih tehnologija, organizacije i metoda rada u iskorištavanju šuma, te stvaranjem boljih radnih i životnih uvjeta za šumske radnike, što je dovelo do izrazitog povećanja produktivnosti rada. Izradio je norme radova u iskorištavanju šuma, koje se norme primjenjuju već tri desetljeća u šumarstvu sjeverozap. Hrvatske. Djelatan je sudionik svih natjecanja šumskih radnika u razdoblju od 1964. do 1995. g.

U ŠG Bjelovar organizirao je osnivanje Prototipno -proizvodne radio-


http://18.IX.1952

http://25.IX.1987

61

niče, gdje je izrađeno više originalnih traktorskih priključaka za radove u uzgajanju i iskorištavanju šuma.

Inicijator je i sudionik izradbe prvog hrvatskog šumskog zglobnog traktora "Ecotrac".

Za vrijeme rada u Šumariji Vr-banja pomagao je izdašno novčano elektrifikaciju sela istočne Županjske Posavine. Isključivo sredstvima šumarije financirana je gradnja 9 km duge ceste Soljani - Strošinci. Njezinim stavljanjem u promet 23.XI.1958. god. potonje je selo povezano sa Županjom i Vinkovcima, stoje imalo veliko značenje za ovo najistočnije hrvatsko mjesto. Glavni je urednik edicije "Slavonski h ras t i c i " (Zagreb 1996.).

Primio je više priznanja i nagrada, a 1982. proglašen je za istaknutog inventivnog radnika u šumarstvu. God. 1993. dobio je nagradu za Životno djelo "Faust Vrančić", za u-kupnu djelatnost u razvoju tehničke kul ture , izuzetne rezultate u unapređivanju znanstvenog i tehničkog opismenjavanja, te razvitku tehnologije i tehničkog stvaralaštva.

Aktivan je član HŠD. Kao umirovjenik živi u Zagrebu.

RADOVI

Iskorištavanje Suma na Bilogorsko podravskom području. Monografija "Sto godina šumarstva bilogorsko podravske regije", Bje lovar 1974., s. 269 320.

Traženje povoljnijih načina manipula čije prostornim drvetom. Šum. list 11 12, 1975. s. 408 420.

Utjecaj tehnologije i organizacije na proizvodnost i mehaniziranost radova u isko riščivanju Suma. Zbornik radova "Mehaniza čija šumarstva u teoriji i praksi", Opatija 1983., s . 8 1 9 1 .

Proizvodnja sitnog industrijskog drva za mehaničku i kemijsku preradu. Bilten ZIDI,


ŠF Zagreb "Stanje i perspektive proizvodnje, svojstava i upotrebe ploča iz usitnjenog drva". Bjelovar 1984.

Razvoj mehanizacije, tehnologije i orga nizacije rada u iskorisčivanju Suma u ŠG "M. Birta"Bjelovar. Šum. list 1986., s. 29 44.

LITERATURA ***ŠN, s. 365. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 351,418,470. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 188. Sučič, M.: KUD "Šumari" Vinkovci. Vin

kovci 1998., s. 26, 81,133,134,158,169, 186. ***SŠN 2, 1998., s. 632, 666, 688. ***ŠL: 1988., s. 115; 1999., s. 273.

TOMIČIĆ, Vjekoslav - Zdravko, (Vra-novci, Slavonski Brod, 1.VI.1924. -Zagreb, 15.VIII.1995.), dipl. ing. šumarstva.

Porijeklom iz Like (Lovinac), ro dio se i djetinjstvo proveo u Slavoniji, gdje su mu roditelji bili učitelji (Vra-novci). Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Šlav. Brodu, gdje je maturirao 1943. god.

Odmah je pozvan u hrvatsko domobranstvo u kojem ostaje do teškog ranjavanja 13.III.1945. god. Svršetak rata dočekao je u zagrebačkoj bolnici Sv. Duh, odakle je kao domobranski časnik odveden u zatvor u Slav. Brod. Ipak, 3.VIII.1945. pušten je iz zatvora.

62

Ujesen 1945. upisuje studij šumarstva na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1948.-49., a diplomirao 13.11.1950. Nakon toga mobiliziran je i do kraja godine radio je kao struč. suradnik na popravku željezničkih pruga u Bosni.

Vrativši se kući, dobiva posao u DIP-u Slav. Brod, a u jesen 1951. premješten je u DIP Ogulin, gdje provodi cijeli radni vijek. U početku do 1954. radi na projektiranju i gradnji šumskih cesta za ŠG Ogulin. Kasnije je u članku "Drvna industrija od 1945. do danas" prikazao stanje i razvoj DIP-a Ogulin, (Šum. list 7-9 /87., s. 517-523.).

Narednih desetak godina radio je na poslovima održavanja objekata DIP-a Ogulin, pripremi dokumentacije i investicijama, ali vodi i novogradnje. Posljednje godine provodi na rukovodnim poslovima: šef planskog odjela, tehnički direktor poduzeća, upravitelj pogona, a završio je kao direktor Tvornice kuća.

Zbog narušenog zdravlja odlazi 1.VII.1985. u prijevremenu mirovinu. Od kolega sa godine posljednji put se oprostio prigodom 50. obljetnice upisa na Šum. fakultet u Zagrebu (26. VI.1995). Samo pedesetak dana kasnije iznenada umire.

LITERATURA ***ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998., s. 687 ***ŠL: 1965., s. 591; 1995., s. 436. Nežić, P.: In memoriam. Vjekoslav

Zdravko Tomieić. ŠL 5 6, 1996., s. 295. ***HŠD 1846 1996., s. 275, 415.

TOMIĆ, Antun, (Vinkovci, 3.1.1803.-Zagreb, 9.1.1894.), c.kr. šumarnik, osnivač racionalne metode uređivanja šuma, predsjednik HSŠD.

Normalnu njemačku školu završio je u Srem. Mitrovici, a šest raz

reda gimnazije u Vinkovcima. Kao krajiški pitomac, od 1824. do 1827. školovao se na Šum. zavodu u Maria-brunnu kod Beča.

God. 1827. nastupa službu kao šum. vježbenik kod Gradiške pukovnije, a 1829. premješten je u Vlaško-ilirsku pukovniju u Banat na dužnost privremenog obilazitelja šuma Šum. ureda u Bosoviću.

Od 1831. do 1841. na dužnosti je obilazitelja šuma u Brodskoj i Slunj-skoj pukovniji, a od 1841. do 1844. bio je nadzornik lugova u Ogulinskoj pukovniji. Dužnost c.kr. šum. poglavice obnašao je od 1844. do 1851. kod Đurđevačke regimente u Bjelovaru. U tom razdoblju dolazi do uže surad-nje A. Tomića sa F. Šporerom i D. Ko- som z n a č a j n e za š u m a r s k i p o k r e t u Hrvatskoj. Nakon Bjelovara Tomić nastupa mjesto katastralnog povjerenika za šum. procjene u novo ustrojenom Zemljarinskom katastru u Zagrebu.

God. 1859. ponovno je premješten u krajišku službu u Banat, najprije u Belu Crkvu, a zatim 1860. za šumarnika u Karansebešu . Tu je 1867. proslavio 40. obljetnicu zaslužnog djelovanja u šumarskoj struci i tom mu je prigodom uručen srebrni pehar. Iste godine, kao cijenjeni šum. stručnjak, premješten je u vrhovnu


63

instancu Šum. ravnateljstva u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 1. III.1872. Od 1878. do smrti 1894. živio je u Samoboru. Sahranjen je u obiteljskoj grobnici na zagrebačkom Mi-rogoju.

Napredni šumari A. Tomić, F. Sporer i D. Kos. bili su nositelji svih kretanja na polju šumarstva onog vremena u Hrvatskoj. "Sporer i Tomić doživjeli su ostvarenja nekih svojih prijedloga: Sporer početak rada Gos-podarsko-šumarskog učilištal860., a Tomić dio svojih prijedloga za reorganizaciju šumarske uprave u Vojnoj kraj ini , koja je provedena 1860. Tomićeva se osobitost očituje i u »Naputku za izlučenje imovno obćin-skih šuma u Krajini«, koji je izdan 1871. god. Uz ova dva djela i niz drugih aktivnosti za vrijeme službovanja jedna Tomićeva aktivnost ima trajnu vrijednost. To je njegova »racionalna metoda uređivanja šum. gospodarstva« jer je u skladu s postizanjem ili postignutom normalom u pojedinoj gospodarskoj jedinici osigurana ne samo potrajnost prihoda nego i opstojnost šume kao biocenoze," (Piškorić, 1994).

A. Tomić napisao je prvu stručnu šum. raspravu na hrvatskom jeziku. U Listu mesečnom 1843. prikazao je obrise "racionalne metode...", kako ju je sam nazvao, a razradio je kasnije u svojim raspravama, (SL 1877, 1883., 1884.).

U Šum. listu surađivao je od 1877. do 1890. sa 12 rasprava pretežito iz područja uređivanja šuma. Dio napisa su polemike s A. Danhelov-skim o čistom prihodu šuma (1881.-1883.).

Bio je član ispitne komisije prvog šum. stručnog ispita 1851., a 1871. bio je imenovan p r e d s j e d n i k o m "stalnog ispitnog povjerenstva viših šum. ispita".

A. Tomić, uz F. Šporera i D. Kosa, zaslužan je stoje pri Hrv.-slav. gospodarskom društvu 1846. osnovan samostalni Odsjek za šumarstvo. Tada je Tomić bio odbornik, na skupštini 1851. izabran je za tajnika, a 1852. ponovno za odbornika. Zbog apsolutist ičke vladavine rad Šum. društva utihnuo je 1855. god. Od spomenutih šumara jedino je Tomić doživio obnovu HSŠD 1876., kada je biran za predsjednika Privremenog odbora zaduženog za pripremu skupštine i izradu društvenih pravila. Tada već umirovljenik izabran je za prvog predsjednika društva, a 1877. za počasnog člana HSŠD " za zasluge oko promicanja društvenih interesa". Kao zaslužnom velikanu hrv. šumarstva HŠD, u povodu svoje 130. obljetnice (1976.), položilo mu je lovor-vijenac na grob na Mirogoju.

RADOVI

Predlog kako da se občuvaju Sume u potrebitom stališu, i kojih se pritom pravilah deržati valja. List mesečni horv. slav. Gospo darskog družtva. Druga godina, Zagreb 1843., s. 182 185, 227 230, 237 240.

Havung der 200 300 jahrigen gipfel dilrren Eichenwalder, (mit Andre, E.). Ver handlungen der Forst section, Agram 1847., s. 27 36.

Spomenica Hrv. slav. šum. družtva ob uređenju zemljišnoga poreza, (s Koroskenvi, V.). Šum. list 1877., s. 9 19.

Normalni dohodak i normalna drvna zaliha uređene šume. Ibid., s. 110 118.

Prirastak drva na temelju skrižaljke o dohodku, odnošaj tog prirastka prema popri ečnom prirastku sječne dobe i prema normal noj zalihi uredjene šume. Ibid., s. 201 212.

Poziv članovima hrv. slav. šum. družtva, pretplatnikom našeg lista i svim prijateljem liepe zelene struke, (s Vrbanićem). Ibid., s. 275 276.

Silhouette gosp. šumarnika A. Danhe lovskv a. Šum. list 1881., s. 23 36.


64

Nekoliko rieči o silhouetti šumarnika Danhelovskog. Ibid., s. 248 254.

Na obranu k riešenju pitanja o čistom prihodu šuma. Šum. list 1882., s. 344 348.

Razjašnjenja krationalnojmethodi ure divanja šum. gospodarstva. SL 1883., s. 106 128.

Kpitanju koja se dobitna mjera odgova rajuća naravi šume kod šumsko uzgojnog ure denja uporabiti ima. Šum. list 1884., s. 5 8.

Dodatak razjašnjenju rationalne me thode uredjivanja šum. gospodarstva. Ibid., s. 84 92.

Konačni osvrt na rationalnu methodu uredjivanja šum. gospodarstva. Ibid., s. 143 151.

K pitanju uzčuvanja šuma po kraških strana. Šum. list 1885., s 353 356.

K poglavju potrajnog uživanja šuma. Šum. list 1886., s 289 294.

Kritička smotra nauke dr. Maxa Press lera o rationalnom šumaru i njegovom najiz dašnijem trajnom gojenju šume. Šum. list 1890., s. 507 509.

LITERATURA ***ŠL: 1880., s. 140; 1882., s. 222; 1890.,

s. 370; 1901., s. 49; 1954., s. 41 43; 1976., s. 295, 296, 304, 307, 308, 331, 332,405; 1987., s. 333 334.

Kesterčanek, F.: Ante Tomie, osam desetgodišnjica. ŠL 1883., s. 3 7.

Kesterčanek, F.: Prilozi za povijest šuma... Ibid., s. 13 24.

*** Najstariji šumar u zemlji. ŠL 1890., s . 90 .

Rački, V.: Veteran hrvat, šumara (A. Tomie, 90 godišnjica). ŠL 1893., s. 1 3.

Mat: Umro Ante Tomie. ŠL 1894., s. 116 117.

Ugrenovič, A.: Iz istorije našeg šumar stva (HŠD do 1856, Kos, Šporer, Tomie). ŠL 1925., s. 5 16, 63 73, 164 175.

Ugrenovič, A.: Tri šumara starine (D. Kos, F. Šporer, A. Tomie). Pola stoljeća šumar stva. Zagreb 1926., s. 107 114.

Nenadič, Đ.: Uređivanje šuma. Zagreb 1929., s. 223 225.

Kauders, A.: Šum bibliografija I, s. 53, 83, 127, 227, 263.

***ŠN, s. 4; SŠN, sv. 1, 1998., s. 4, 7, 12, 13, 31, 32, 186; sv. 2, s 14, 36; sv. 3. s. 12.

Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 18, 19, 36, 230, 231.

***Zbornik Bjelovar 1974., s. 126, 127, 371.

***Zbor. Vinkovci 1974., s. 527, 533. Piškorič, O.: "Trudovi" Odseka šumar

skog za Hervatsku i Slavoniu (1847. 1852.). ŠL 1976., s. 300 306; 1997., s. 631 644.

*** PŠH 1846 1976., s. 7, 19, 42, 137, 146, 148, 175, 176, 186, 342, 345, 346, 348 351, 353, 371, 410.

***ŠE, sv. 2, 1983., s. 84; sv. 3, 1987., s. 499, 554.

Piškorič, O.: Prvi predsjednik HSŠD, An tun Tomie (1803. 1894.). ŠL 1994., s. 331 337.

Klepac, D.: Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i vinkovačke okolice. Vinkovci 1996., s. 7, 12 14, 20.

***Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkovci Zagreb, 1996., s. 15,18,19, 257, 259,260,542.

***HŠD 1846. 1996., s. 7 ,12,19, 23 25, 27, 31 33, 39, 52, 77 ,116 ,162 , 435, 443, 444.

TOMIĆ, Dražen , (Rijeka, 21.XII. 1969.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Marije r. Grgurić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završio je u Delnicama, maturiravši na šumarskom smjeru Srednjoškolskog centra Delnice 1988. god.


65

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1992.-93., a diplomirao na Šum. odsjeku 30.VI. 1994. iz područja šumske komunikacije. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom "Utjecaj uzdužnih nagiba traktorskih vlaka na otvorenost šuma gospodarske jedinice Delnice".

Pripravnički staž započeo je u UŠ Delnice, Šumarija Crni Lug, 1. VIII.1994. godine. Nakon jednogodišnjeg staža i položenog stručnog ispita, u istoj je šumariji nastavio rad na neodređeno vrijeme u svojstvu revir nika.

Član je HŠD. Živi u Delnicama.


kotara..., Zagreb 1997., s. 210, 232. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702.

TOMIĆ, Đan, (Yukon, Pennsvlvania, SAD, 28.X.1913. - Zagreb, 1989.), dipl. ing. šumarstva, prof., zaslužni športaš i športski djelatnik.

Sin Save i Marte r. Jakšić. Osnovnu je školu polazio u Pittsburghu (Pa, SAD), a nakon preselenja obitelji u Hrvatsku (1924.), u Karlovcu je završio osnovnu školu i realnu gimnaziju 1933.

Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1937.-38., a diplomirao 5.II.1940. na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu.

Šumarsku je službu započeo 1940. kao pripravnik kod ŠIP-a, Direkcija za šum. radove u Oštrelju (BiH). God. 1940.-41. bio je referent u drvnom odsjeku Ureda za vanjsku trgovinu Banovine Hrvatske. Za vrijeme II. svj. rata obnašao je dužnost referenta u Uredu za vanjsku trgovinu Ministarstva obrta, veleobrta i trgovine u Zagrebu. Nakon rata do 50-ih god. bio je službenik Opunomoće-ništva Ministarstva vanjskih poslova, a zatim do 1970. profesor na Drvo-preradivačkoj tehničkoj školi u Zagrebu. Od 1970. do umirovljenja 1980. bio je pomoćnik direktora i direktor " E x p o r t d r v a " , OOUR Van j - ska trgovina, Zagreb. Kao umirovlje-nik živio je u Zagrebu.

Uz rad u struci bio je svestrani športaš i športski djelatnik. Nakon dolaska u Hrvatsku, započinje plivanjem i vaterpolom, a 1930. suosnivač je sekcije za hokej na ledu u Karlovcu. God 1932. osvojio je brončanu medalju na IX. Svesokolskom sletu u Pragu u gimnastičkom višeboju. Od 1930. do 1941. i 1945.-1957. član je reprezentacije biv. Jugoslavije u hokeju na ledu, za koju nastupa i na svjetskom prvenstvu 1939. u Ziirichu. Bio je trener i savezni kapetan reprezentacije, a sudjelovao je i na devet svjetskih prvenstava i Zimskim olim-pij. igrama 1964. (Innsbruck) i 1968. (Grenoble).

Nakon II. svj. rata bio je igrač i trener vaterpolo kluba ASD Mladost (Zagreb) i član reprezentacije biv. Jugoslavije sa 16 nastupa. Bio je i trener studentske vaterpolo reprezentacije koja je osvojila svjetsko prvenstvo u Dortmundu 1955. godine. Suosnivač je košarkaške ekipe u Sokolskom društvu Zagreb II. (1933.), a


66

1946. muške i ženske košarkaške ekipe ASD Mladost. Osim toga bavio se i odbojkom, atletikom, hokejom na travi, rukometom i dr.

Aktivno je sudjelovao u radu Košarkaškog saveza Hrvatske, Saveza za hokej na ledu i Plivačkog saveza Hrvatske te Odbora za košarku i hokej na ledu Saveza za fizičku kulturu Zagreba. Sudjelovao je u izgradnji umjetnog klizališta na Salati i Doma športova u Zagrebu. Zabilježena je i njegova suradnja u Encikl. fizičke kulture i Sportskom leksikonu.

Za zasluge u plivanju i vaterpolu primio je odličje, a dobitnik je i Trofeja Saveza za fizičku kulturu Hrvatske (1955.). God 1976. primio je Priznanje Saveza ITSDI Hrvatske.

(Za pomoć u prikupljanju podataka zahvaljujemo kćerki prof. dr. se. Srdanki Tomić - Pisarović iz Zagreba.)

LITERATURA ***ŠL: 1937., s. 683; 1938., s. 35; 1940.,

s. 282; 1976., s. 439; 1977., s. 100. ***ŠN, s. 359, 587; SŠN 2, s. 685. *** Enciklopedija fizičke kulture. JLZ

Zagreb, sv. 1, 1975., s. 336; sv. 2, 1977., s. 401.

*** Sportski leksikon (A Ž). JLZ Zagreb 1984., s 476.

Perić, N,: Svi rakovački maturanti. Kar lovac 1995., s. 30, 226.

***Svjetlo (časopis), MH Karlovac 3 4, 1998., s. 36, 41, 92, 99, 104, 117, 121, 122.

TOMIĆ, Ivica, (Požega, 23.V.1953.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jakoba i Ljubice r. Blažević. Hrvat, katolik. Otac mu je VKV alatničar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Pleternici 1968., a opću gimnaziju u Požegi.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu

škol.g. 1975.-1976., a diplomirao 17. VII.1978. Odslušao je i kolegije poslijediplomskoga studija iz područja ekonomika i znanstvena organizacija rada u šumarstvu na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Pripravnički staž obavio je 1978.-79. u Odjelu za uređivanje šuma ŠG Požega, a od 1979. do 1992. radio je u Šumariji Caglin, do 1982. kao referent, a kasnije kao upravitelj šumarije. Od 1992. do polovice 1995. radi u Radnoj zajednici, odnosno Razvojno - planskom odjelu UŠ Požega na mjestu stručnog suradnika za projektiranje i nadzor. Od 1.VII.1995. raspoređen je u Direkciju "Hrvatskih šuma" na mjesto stručnog suradnika za informiranje (novinar) s radnim mjestom u Upravi šuma Požega.

Novinarstvom se bavi od 1978. god. Suradnik je "Glasa sela", "Glasa Slavonije", "Vjesnika ŠG Požega", "Slavonske šume", mjesečnika "Hrvatske šume", "Šum. lista" (7-8,1994.; 3-4, 1997.; 11-12, 1998.; 1-2, 1999.), "Požeškoga lista", "Požeškoga vjesnika", zagrebačkoga "Vjesnika", "Glasa Pleternice", a u novije vrijeme "Lovačkoga vjesnika", "Vatrogasnog vjesnika", Sportskih novosti", "Umirovljeničkog lista" i dr.

Profesionalni je novinar, član Uređivačkog odbora i redakcije časopisa "Hrvatske šume". Napisao je


67

više od tisuću tekstova iz područja šumarstva te više od 1500 različitih tekstova u drugim tiskovinama. Član je Hrv. novinarskoga društva, Zbora novinara za okoliš i požeškog ogranka HND-a.

Sudjelovao je na stručnim savjetovanjima u Rovinju i Opatiji.

LITERATURA *** ŠL 1 2, 1995., s. 60. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695.

TOMIC, Marijan, (Zavidovići, BiH, 23.IX.1933.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na već osamostaljenom Šum. fakultetu škol.g. 1961.-62., a diplomirao je na ŠG odjelu 1.II.1963. godine.

0 kretanju u službi nismo pronašli podatke.

TOMIĆ, Milena, (Sisak, 22.XI.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na ŠG odjelu škol.g. 1987.-88., a diplomirala 18.XII.1989.


TOMIC, Mirko, (Suhača, Livno, BiH, 19.IX.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Janje r. Duvnjak. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Livnu 1954., a srednju Šumarsku školu za krš u Splitu 1958. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1962.-63., a diplomirao 13.11.1965. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobio je odmah nakon diplomiranja u Šumskom gazdinstvu Kupres, BiH, gdje radi na raznim šumarskim poslovima.

God. 1971. dolazi u Hrvatsku i zapošljava se u ŠG Sisak. Najduže je radio u Šumariji Lekenik (1971.-1993.), a zatim u novo ustanovljenoj UŠ Sisak u stručnim službama. U vrijeme prikupljanja ovih poda taka (potkraj 1999.) bio je na radnome mjestu šefa Plansko-analitičkog odjela uprave.

Član je HŠD, Ogranak Sisak.


TOMIĆ, Radivoj, iz Drežnice, dipl. ing. šumarstva.

Gimnaziju je završio u Karlovcu 1933. godine.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1936.-37., a diplomirao 6.II.1939.

Radio je kao pomoćnik upravitelja Šumarije Vranovina, Ravnateljstva šuma Zagreb. Stradao je u tijeku II. svj. rata kao žrtva rata (1942.).

LITERATURA ***ŠL 1947., s. 173; 1989., s. 220. ***ŠN, s. 335, 336, 359. Perić, N.: Svi rakovački maturanti. Kar

lovac 1995., s. 30, 226. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 685.


http://22.XI.1964

http://18.XII.1989

68

TOMIĆ, Tihomil, (Bjelovar, 11.VIII. 1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Anđelka i Marije r. Zglav-nik. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka službenica. I osnovnu i srednju školu završio je u Bjelovaru. Maturirao je na matemat.-informatičkom usmjerenju 1986. god.

Šumarski studij polazio je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao na ŠG odjelu 1992. Obranio je diplomski rad naslova "Propadanje šumskih zajednica u GJ »Česma« na području Šumarije Čazma", znanstveno područje šumarska fitocenologija.

S pripravničkim stazom počeo je 1.VIII.1992. u Šumariji Daruvar, UŠ Bjelovar. Slijedi zaposlenje u Odje-lu za uređivanje šuma, a 15.VI.1994. postavljen je za revirnika u Šumariji Vel. Pisanica, iste uprave.

Član je HŠD i Planinarskoga društva "Bilogora" Bjelovar.


TOMIĆ, MLIKOTIN, Deša, dr. s e , dipl. pravnik, izvanredni sveuč. prof.

Rođena je u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu i maturirala na V. gimnaziji 1964. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1968.

U Institutu za više europske studije u Bruggeu diplomirala je 1971. radom naslova "Legal nature of Eu-ropean law". Tijekom 1972. i 1973. pohađala je tečajeve Fakul te ta za usporedno pravo u Luxembourgu i Strasbourgu.

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu mag i s t r i r a l a je međunarodno javno, privatno pravo i međunarodne odnose. Disertaciju pod naslovom "Ugovor o franehisingu" obranila je na Pravnom fakultetu u Ljubljani 1985. god. Od 1977. radi kao asistent za privredno pravo i pravo robnog prometa na Ekonomskom fak. u Zagrebu. U zvanje znanstv. asistenta izabrana je 1980., u docenta 1987., a 1992. u izvanrednog profesora.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predaje na dodiplomskom i posli jediplomskom studiju nekoliko predmeta iz područja prava, marketinga i menagementa. Kao gost predavač predavala je na nekoliko fakulteta u SAD i u Europi.

Na poslijediplomskom studiju Šum. fakulteta u Zagrebu iz područja organizacije i ekonomike šumarstva te ekonomike šumsko-gospodarskih resursa predaje trgovačko pravo od 1990. godine.

Aktivna je i izvan fakulteta. Autor je "Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja" te "Zakona o zaštiti potrošača". Član je Medunar. radne skupine za pristupanje Hrvatske GATT-u/ STO, a kao član delegacije Vlade RH sudjeluje u pregovorima o pristupanju STO. Član je nekoliko hrvatskih i međunarodnih udruženja.

Objavila je četiri knjige i više od 60 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu.

LITERATURA ***SŠN sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 563

564, (Mlikotin, Tomie!).


69

TOMINAC, Tomislav, (Vinkovci, 18. 11.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku akademske god. 1991.-92., a diplomirao 14.VI.1992.

Prema nepotpunim podacima zaposlenje (1994.) u Šumariji Vinkovci, UŠ Vinkovci kao revirnik.


TOMLJANOVIĆ, Dalibor, (Rijeka. 15.V.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Katarine r. Butorac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je vozač, a majka službenica. Osnovnu školu završio je u Novom Vinodolskom 1984., a Šunu školu u Karlovcu 1988.

Šumarstvo je upisao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1993.-94. a diplomirao na SG odjelu 1995. iz područja uređivanja šuma. Napisao je i obranio diplomski rad "Kompara-cija drvnih zaliha u Gosp. jedinici »Crna draga« od 1926. do 1995. godine".

Prvo zaposlenje nakon završetka studija dobiva u UŠ Senj 1.IX. 1995. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža i uspješno položenog stručnog ispita, 1.XI.1996. dobiva radno mjesto taksatora u Odjelu za uređivanje šuma, u kojem je od 1.XII.1997., pa do pisanja ovog životopisa (kraj 1999.) na dužnosti samostalnoga taksatora.

Član je HŠD.

LITERATURA *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 110,139. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702.

TOMLJANOVIĆ, Jurica, (Rijeka, 4. 11.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Marije r. Anić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji: otac mu je dipl. ing.

šumarstva, a majka službenica. Osnovnu školu završio je u Senju, a srednju Šum. školu u Karlovcu 1984.g.

Šumarstvo je diplomirao 31.III. 1989. godine.

Prvo zaposlenje dobio je u Goransko-prim. ŠG Delnice, OOUR za iskorišćivanje šuma Senj. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža sredinom 1990. u istom je OOUR-u raspoređen na poslove pripreme rada. Osnivanjem JP "Hrvatske šume" UŠ Senj imenovan je stručnim suradnikom za iskorišćivanje šuma u Šumariji Krasno, a 1.XII.1991. upraviteljem Šumarije, na kojoj dužnosti ostaje sedam godina. Od 6.1.1997. do 22.VII. 1998. samostalni je taksator u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Senj.

Stručno ovladavši svim poslovima u šumarstvu, kao vrsni organizator, a nadasve radin i autoritativan, 22.VII .1998. imenovan je upraviteljem UŠ Senj, na kojoj se dužnosti nalazio i u jesen 1999. godine.

Radeći u Šumariji Krasno, bio je vrlo angažiran na poslovima unapređenja lovnoga gospodarstva lovišta "Sjeverni Velebit". Položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

Član je mjesnog lovačkog društva i HŠD.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 68. ***Posl. izvj. "HŠ" 1995., s. 64. ***Šum. škola Kc, 1997., s. 104, 139. Frković, A.: Rezultati ostvar. programa

Šum. škole Karlovac za ocjenj. lov. trofeja. ŠL 7 8, 1998., s. 347 352.

TOMLJANOVIĆ, Mile, (Senj, 10.IX. 1957.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mile i Zore r. Tomljanović. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je zidar, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završio je u Senju, maturiravši u gimnaziji 1986. godine.


70

Šumarstvo je diplomirao na ŠG odjelu 20.IX.1982.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u SG Senj. I kao pripravnik i nakon odsluženoga vojnog roka radi u Odjelu za uređivanje šuma u svojstvu tak-satora (1982.-1997.). U to vrijeme izradio je velik broj šumsko-gosp. osnova. Nakon 15 godina rada u taksaciji 9.1.1997. imenovan je upraviteljem Šumarije Krasno Polje.

Sudjelovao je na više stručnih skupova. Kao član HŠD, ogranak Senj, bio je na nekoliko stručnih ekskurzija u zemlji i inozemstvu.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 67. ***Posl. izvješće "HŠ" 1996., s. 57. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696. *** Osječani na Velebitu. Časop. "HŠ"

br. 33, 1999., s. 32.

TOMLJANOVIĆ, Stjepan, (Krivi Put, Senj, 14.IV.1938.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jurja i Marije r. Tomljano-vić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio zidar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Krivom Putu 1949., a gimnaziju u Senju 1957. godine.

Šumarstvo je diplomirao na ŠG odjelu Šum. fakulteta 27.XII.1961.

Prvo zaposlenje mu je u Šumariji Krasno 11.1.1962. Nakon kraćeg pri-

pravničkog staža imenovan je referentom za iskorišćavanje šuma, a od 15.VIII. 1963. do 15.VII.1964. stručni je suradnik na projektiranju šumskih komunikacija. Narednih deset godina (16.VII.1964. - 30.IV.1973.) upravitelj je Šumarije Krasno, a od 1.VI.1973. do 30.IV. 1974. rukovodilac službe za uređivanje šuma ŠG Senj. Od l.VI. 1974. do 30.1 V. 1979. predsjednik je Izvršnog vijeća SO Senj, nakon čega se vraća u operativu, ali sada na mjesto direktora ŠG Senj (1.V.1979. - 31. XII.1984.). Osnivanjem Gor.-prim. ŠG Delnice 1.1.1985. imenovanje direktorom OOUR-a Iskorišćavanja šuma Senj, a nakon osnivanja "Hrvatskih šuma", od 1.1.1991. do 31.X.1991., bio je na dužnosti upravitelja UŠ Senj.

Svoj radni vijek nastavlja l.XI. 1991. u Direkciji "Hrvatskih šuma" u Zagrebu gdje obnaša dužnost rukovoditelja Službe za proizvodnju.

Sudjelovao je na više stručnih skupova u zemlji i inozemstvu od kojih bilježimo IUFRO kongres u Tamppe-reu (Finska) i Švedskoj (1999.).

Značajan je njegov doprinos razvoju Velebitskog botaničkog vrta.

Primio je više priznanja i nagrada, od kojih mu je najdraža plake-ta Općine Senj.

Član je HŠD. Živi u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠL: 1 2, 1995., s. 57; 1988., s. 278;

1999., s. 276. *** Posl. izvj. "HŠ" 1995., s. 5; 1996., s. 51. Ivančević, V.: Velebitski botanički vrt.

"HŠ" Zagreb UŠ Senj, 1997., s. 22, 30. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 691. ***Časop. "HŠ" br. 29, 1999., s. 19; br.

33., s. 29; br. 36, s. 30.

TOMLJENOVIĆ, Ante, (Kraljevica, 22.111.1932.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Grge i Agneze. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Os-


http://20.IX.1982

http://27.XII.1961

71

novnu školu završio je u Đurđevcu, a gimnaziju u Koprivnici.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1955.-56., a diplomirao 16.IX.1957. na ŠG odsjeku.

Čitav radni vijek bio je zaposlen u Šumariji Đurđevac, obnašajući duže vrijeme dužnost upravitelja šumarije.

Za dugogodišnji rad, zalaganje i postignute rezultate na unapređenju šumarstva toga područja dodijeljena mu je 1974. Zlatna plaketa.

Bio je član ŠDH i Šumarskoga kluba Koprivnica. Kao umirovljenik živi u Đurđevcu.

LITERATURA *** Iz Šumarskog društva NRH. ŠL

1958., s. 141. ***ŠN, s. 369(Đorde!). ***Zbornik Bjelov. 1974., s. 413, 478. ***SŠN 2, ŠF 1998., s. 690, (Đorde!).

TOMLJENOVIĆ, Antun, (Ante, Tu na), (Stari Mikanovci, Vinkovci, 23. III.1876. - 12.VI.1939.), viši šum. savjetnik.

Osnovnu školu završio je u rod nom mjestu. Polazio je gimnaziju u Vinkovcima i upisao se na GSU u Križevcima, gdje je 13.X.1894. apsolvirao šumarstvo.

Nakon završenog školovanja, kraće je vrijeme radio kod II. Banske

imovne općine u Petrinji. Od 1896. do kraja radnoga vijeka radio je na području Brodske imovne općine, najprije kao kot. šumar u Šumariji Ra-jevo Selo, zatim kao kot. šumar i upravitelj u šumarijama Pleternica (1909.-1927.) i Mikanovci (1928.-1932.). Kao viši šum. savjetnik umirovljenje 1932. god. Slijedeće godine vraća se u službu kod iste imovne općine, obnašajući dužnost v.d. direktora Direkcije šuma u Vinkovcima od 1934. do 1935., kada je konačno umirovljen. Umro je 1939. i sahranjen u rodnom mjestu.

Bio je zaljubljenik u šumu i rodnu Slavoniju. Svoje je stručno znanje prvenstveno usmjerio na uzgajanje i zaštitu slavonskih šuma. Na konferenciji ("anketi") o problemu sušenja slavonskih hrastika 1925. u Vinkovcima sudjelovao je referatom.

Odlikovan je Ordenom Jugosl. krune 4. reda (1935.).

Bio je član HSSD i JSU, a neko vrijeme i podupirajući član Društva za potporu siromašnih slušatelja učilišta u Križevcima.

LITERATURA ***Izvješće ___ Križevci, 1897., s. 79. *** Iskaz elan. HSŠD, ŠL 1908, 1915. *** Izvj. JŠU 1927., s. 32; 1940., s. 19 (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 19, 151. ***ŠL: 1933., s. 83; 1935., s. 352, 477;

1939., s. 506. Cenić, A.: Antun Tomljenović. In memo

riam. ŠL 1939., s. 491 492. ***ŠN, s. 53; SŠN 1, s. 146, 154. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 260, 263,

516 (fotogr.), 540, 543.

TOMLJENOVIĆ, Grgo, rod. 31.XII. 1939., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1963.-64., a diplomirao 23.111. 1966.


72

Prema nepotpunim podacima, 1994. bio je zaposlen u Proizvodnom odjelu US Zagreb.


TOMLJENOVIC, Luka, nadšumar. Podaci o školovanju nisu nam

poznati. Za povijest hrvatskoga šumarstva znakovit je podatak da je bio prvi predstojnik Gospodarstvenog ureda Brodske imovne općine u Vinkovcima (1874.-1882.).

Bio je č lan HSŠD od 1880. Prema iskazu članova društva, krajem XIX. vijeka vodio se kao umirovljeni nadšumar u Mikanovcima i kao posjednik u Vinkovcima.

LITERATURA *** ŠL: 1880., s. 141; 1882., s. 230;

1888., s. 162; 1890., s. 376; 1897., s. 589. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 540.

TOMLJENOVIC, Stjepan, (Kolarevo selo, Bjelovar, 20.1.1914.- ? 1945.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku škol.g. 1937.-38., a diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 29.V. 1941. godine.

Nakon diplomiranja, god. 1941. imenovan je šum. vježbenikom Ravnateljstva državnih šuma u Gospiću, a u lipnju 1941. imenovan je stožer-nikom Like i Gacke sa sjedištem u Gospiću. Godine 1942. premješten je Odjelu za šumarstvo Ministarstva šuma i ruda u Zagrebu, kasnije glavno ravnateljstvo za šumarstvo u Zagrebu. Godine 1945. ubili su ga partizani.

Bio je član HŠD.

LITERATURA *** ŠL: 1941., s. 323; 1943., s. 329;

1944., s. 198. ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 685. ***Tko je tko u NDH, (leksikon), Zagreb

1997., s. 402.

TOMLJENOVIC, PRIČA, Vanja, (Gospić, 8.X.1966.), dipl. ing. šum.

Kći Mate i Savke r. Stanić. Hrvatske narodnosti i državljanstva. Potječe iz trgovačke obitelji. I osnovnu i srednju školu završila je u Gospiću, maturiravši u CUO "N. Tesla", mate-mat ičko- informat ičko usmjerenje 1985. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je škol.g. 1989.-90., a diplomirala na ŠG odjelu 6.II.1992.

Pripravnički staž odradila je u UŠ Bjelovar, Šumarija Vrbovec. Slijedi premještaj u Direkciju "Hrvatskih šuma" Zagreb na radno mjesto stručnog suradnika za analizu i praćenje proizvodnje. Tu smo je zatekli pri bilježenju ovih podataka potkraj 1999. god.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 62 ***SŠN2, ŠF Zagreb 1998., s. 700, (pod

Toljanović Vanja!).

TOMOVIC, Zoran, dr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Doktorant je Šum. fakulteta u Zagrebu. Obranio je 13.11.1990. god. doktorsku disertaciju naslova "Varijabilnost i nasljednost osjetljivosti crnih topola na rak kore (Dothichiza populea Sacc. et Briard)" pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. se. Mirko Vidaković, akademik; prof. dr. se. Pri-bislav Marinković i prof. dr. se. Ante Krstinić.


73

TOMPAK, Mihajlo, (Leskovac, Srbija, 2.IX.1933.), dipl. ing. šumarstva, šumarski i lovni inspektor, viši stručni savjetnik.

Sin Rudolfa i Hedvige r. Miko-lji. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz ugledne liječničke obitelji (oba roditelja bili su mu liječnici), porijeklom iz Suhopolja kod Virovitice. Pučku školu završio je u Sarvašu i Osijeku te četi ri razreda Klasične državne gimnazije. U Virovitici je 1948. godine završio peti razred gimnazije. Autosaobra-ćajnu srednju tehničku školu - remon-tni smjer - završio je u Zemunu 1952.g.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1958.-59., a diplomirao 13.111.1961.

Kao strojarski tehničar, prije upisa na fakultet, dvije godine radio je u Tvornici motora Zagreb (1953.-1955.). Nakon diplomiranja zapošljava se u LŠG "Jelen" Bilje - Šumarija Zmajevac, na radnome mjestu referenta za mehanizaciju, plantažiranje i lovstvo. Ljeti 1963. napušta Baranju i prima radno mjesto predavača stručnih predmeta u Srednjoj šumarskoj školi - primarni smjer, u Virovitici. Godinu dana kasnije prelazi u ŠG Koprivnica, gdje najprije radi kao referent za uzgajanje šuma i lovstvo u Šumariji Sokolovac (1964.-1967.), a

zatim kao upravitelj Šumarije Repaš (1967.-1977.) te ponovno kao referent uzgoja u Šumariji Đurđevac (1977.-1978.).

Napustivši šumarsku operativu, od 1978. do 1982. na dužnosti je šumarskog, lovnog, poljoprivrednog i ribarskog inspektora te upravnog referenta za iste oblasti u Općini Zlatar-Bistrica (Hrv. zagorje), a od 1982. do 1985. na dužnosti šumarskog i lovnog inspektora u Zajednici općina Zagreb. Tijekom 1985. referent je za privatne šume u OOUR-u uzgoja i zaštite šuma Zagreb, a 1986. pa sve do umirovljenja 1995. god., na osobni zahtjev, u Komitetu za poljoprivredu i šumarstvo RH na radnome mjestu višeg stručnog savjetnika, a u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva na mjestu načelnika Odjela za šumarstvo, preradu drveta i lovstvo.

Uza svoje redovne dužnosti, kao pr iznat i s t ručnjak iz šumars tva i lovstva, dipl. ing. Mihajlo Tompak u više je navrata bio član republ. komisije za zaštitu šuma, komisije za uzgoj mekih l is tača i plantažiranje , savezne komisije za utvrđivanje katastarskog prihoda od privatnih šuma i dr. Osim članstva u svojoj matičnoj lovačkoj organizaciji neko je vrijeme obnašao dužnost predsjednika SLDO Koprivnica. Dugogodišnji je član Stručnog savjeta LŠH i njegova povjerenstva za ocjenjivanje lovačkih trofeja.

Tijekom razdoblja provedenog sa službom u Komitetu za poljoprivredu i šumarstvo, kasnije Ministarstva, aktivno je sudjelovao pri izradi i p red laganju Zakona o šumama i Zakona o lovu te provedbenih propisa tih zakona.

Sudjelovao je na više stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Povremeno se javlja u "Šum. listu" i "Lovačkom vjesniku".


74

RADOVI

Godišnji plan zaštite kultura. LRV 1980., LXXXIX, 9, 222 223.

Forestry (Šumarstvo) Facta on Agri culture, Forestrv and Water management in Croatia. (Pregled poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hrvatske). Suautori Novak, N. i Bezak, K., Ministrv of Agriculture and fo restry, Rewiew (92): 59 74, Zagreb 1992.

LITERATURA ***ŠN, s. 372; SŠN 2, 1998., s. 690. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 482. ***ŠIB, s. 43, 70. Frković, /.: Lovačke trofeje obrada,

ocjenjivanje i vrednovanje. Evropska divljač, Zagreb 1989.

Frković, A.: Bibliografija LRV, Zagreb 1993., s. 212, 445.

***Sum. škola Karlovac, 1997., s. 67, 68, 72, 139.

***Časop. "HŠ" br. 21/22, 1998., s. 33; br. 27, 1999., s. 30.

TOMSE, Josip, iz Ruda, Samobor, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol. g. 1946.-47., a diplomirao 24.V.1949.

Bio je član podmlatka HŠD (ŠL 1944., s. 199.).

TOMSIC, Josip, vjeroučitelj. Predavao je vjeronauk na GŠU

u Križevcima jednu školsku godinu -od listopada 1861. do srpnja 1862. god.

TOMSIC, Zoran, (Novi Sad, Vojvodina, 28.VII.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Janeza i Milane r. Matić. Slovenske narodnosti i državljanstva. Otac mu je bio vojni časnik, a majka ekonomski tehničar. Osnovnu školu završio je u Šibeniku 1947., a maturirao je na I. gimnaziji u Splitu 1956.g.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol. g. 1959.;60., a diplomirao na osamostaljenom Šum. fakultetu 6.VI.1961.

Nakon diplomiranja od 1962. do 1968. radio je u Vojno-planinskom dobru Han Pijesak (BiH) na iskorišća-vanju šuma i gradnji šumskih cesta. Od 1968. do 1970. bio je zaposlen u Komunalnom poduzeću "Parkovi i nasadi" Split, radeći na uređivanju i održavanju parkova. U poduzeću "Jadro" Split radio je od 1970. do 1972. na projektiranju parkova. Tada prelazi u Komunalno podjetje "Rast" Ljubljana, gdje obavlja poslove uređenja parkova, park-šuma i drugih zelenih površina do bilježenja ovih podataka (1999.). Za sve to vrijeme bilo je više reorganizacija toga poduzeća, tako da obavlja poslove pomoćnika glavnoga direktora KPL d.d. za područje "Rast".

LITERATURA ***SN, s. 373, (stoji: iz Banja Luke!). ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 691.

TONC, Dalibor, (Osijek, 20 .VII . 1963.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Emila, dipl. pravnika, i Mire r. Stučka, službenice. Hrvat, ateist. Osnovnu školu završio je u Osijeku 1978., a CUO "Braća Ribar" 1982. god.


75

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1987.-88., a diplomirao 14.VI.1989. g. Studirao je poslijediplomski studij, apsol virao je iz područja uređivanje šuma.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Osijek. Zatim je radio kao taksator u Odjelu za uređivanje šuma, UŠ Osijek, gdje se nalazi i 1999. god.

Član je HŠD, ogranak Osijek.


TONČIĆ, Dubravka, (Bjelovar, 15.VI. 1961.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Ivana i Milke r. Kopunić. Hrvatica. Potječe iz službeničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završila je u Bjelovaru. Maturirala je na matematičko-informatičkom usmjerenju CUO metalskih i elektro-kadrova 1980. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je 1983.-84. god., a diplomirala 25.XII. 1984. iz dendrometrije. Izradila je i obranila diplomski rad naslova "Utjecaj širine debljinskog stupnja na procjenu temeljnice sastojina".

Završivši studij, zapošljava se u ŠG "Mojica Birta" Bjelovar počet

kom 1985. godine. Kao pripravnica radila je na poslovima projektiranja šumskih prometnica, a godinu dana kasnije kao tehnolog uzgoja u Šumariji Vrbovec. God. 1987.radi kao taksator u Odjelu za uređivanje šuma, a od 1991., imenovana je stručnim suradnikom za ekologiju u UŠ Bjelovar. Zbog preselenja, 1995. sporazumno raskida radni odnos i ostaje bez zaposlenja.

Živi na otoku Olibu.


TONKOVIĆ, Dragutin (Dragan), (Brušane, Smiljan, Gospić, 27.1.1914.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Jakova, zanimanjem službenika, i Marte r. Došen, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Brušanima 1924., a Državnu realnu gimnaziju u Gospiću 1932. god. Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1936.-37., a diplomirao 10.X.1938.

Rad u struci započeo je 1939.g. u Direkciji šuma Sušak, vezano uz nadničarske taksacijske radove i pi-lansku proizvodnju u Štirovači. Početkom 1940. imenovan je za kotar-


76

skog šum. referenta u Biogradu, ali je iste godine vraćen u Stirovaču za upravitelja. Već 1941. g. premješten je na dužnost upravitelja Šumarije Morović, Petrovaradinske imovne općine. God. 1944. radi u Ravnateljstvu šuma N. Gradiška gdje je preuzet za šumarskog referenta KNO-a N. Gradiška u Sirincima. U 1946. god. radio je u vinkovačkoj podružnici Zemaljskog šumskog poduzeća Hrvatske kao zamjenik upravitelja. God. 1947. prelazi Manipulaciji Karlovac, SG Sisak, a za nekoliko mjeseci Poduzeću za is-koriščivanje šuma Delnice na dužnost tehničkog direktora. Već 1948. premješten je Ministarstvu šuma NR Hrvatske, s prelaskom, nakon reorganizacije, Ministarstvu drvne industrije s radom u pilanskom sektoru. God. 1950. premješten je u Dl Slavonski Brod za rukovodioca eksploatacije šumskog bazena, a 1953. g. prelazi u SG Vinkovci na mjesto direktora gospodarstva. Nakon likvidacije gospodarstva, 1956. dodijeljen je za šefa Šumskom inspektoratu Vinkovci. Iste godine sudjelovao je u osnutku i izgradnji Dl "Slav. hrast" Vinkovci, kao direktor, koja se 1961.g. spaja sa šumarstvom u ŠPIK "Spačva" Vinkovci. I tu je radio kao direktor industrije, pomoćnik gen. direktora ili voditelj planske službe. Od 1970. god., od objedinjavanja šumarstva istočne Slavonije u ŠPP "Slavonska šuma" Vinkovci, radio je na dužnosti savjetnika za dugoročno planiranje. God. 1979. odlazi u mirovinu.

Sudjelovao je na više kongresa i skupova te praksi o preradi drva u SSSR-u.

Objavljivao je niz kraćih sastava u stručnim i lokalnim glasilima i prigodnim publikacijama.

Kao zaslužan šum. stručnjak odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem (1974.), a Savez ITŠDI

Hrvatske dodijelio mu je Povelju i zlatnu medalju (1976.).

Kao penzioner živio je u Vinkovcima.

RADOVI

Osnutak, djelovanje i likvidacija Brod ske imovne općine. Zbornik o stotoj godišnjici šumarstva jugoist. Slavonije, Centar za znan stveni rad JAZU u Vinkovcima, Vinkovci SI. Brod, 1974., s. 491 516.

Privredno značenje starih posavskih hrastika. Simpozij sto godina znanstvenog i or ganiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, Centar za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima, Zagreb 1975., s. 307 316.

Značajne obljetnice Saveza ITŠDI Vin kovci. Šum. list 1978., s. 117 120.

Organiziranost šumarstva Slavonije od prvih početaka do danas. Šum. list 9 10,1983. s. 425 444.

Stari slavonski hrastici, (fotomonogra fija). KIC "Privlačica", Privlaka, Vinkovci 1986., s 1 36.

Nakon 50 godina ponovo na okupu. Šum. list 1989., s. 215 223.

Počecipilanarstva na vinkovačkom pod ručju. Godišnjak 11, Ogranak MH, Vinkovci 1993., s. 175 182.

Štirovača kao negdašnje središte za pre radu drva srednjeg Velebita. Šum. list 1995., s. 201 206.

LITERATURA ***ŠN, s. 320, 322, 323, 359. ***ŠL: 1940., s. 271; 1943., s. 25; 1965.,

s. 590, 593; 1974., s. 566; 1976., s. 367, 369, 422; 1978., s. 259 261; 1989., s. 215 223.

***Zbornik Vinkovci 1974., s. 328, 342, 461.

***PŠH 1846 1976., s. 374. Kožul, K.: Inž. Dragan Tonković, list

"Slavonska šuma" br. 120, s. 14. ***ŠE 3, Zagreb 1987, s. 449. ***HŠD 1846 1996., s. 436. Maričevič, I: Kazalo autora... Šum lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 182, 189. Sučić, M.: 45 godina KUD a "Šumari".

Vinkovci 1998., s. 19 20, 24, 26, 27, 29, 45, 133, 165, 166, 169, 187.


77

***Časop. "HŠ" br. 24, 1998., s. 16, 32. ***SŠN sv. 1, s. 191; sv. 2, s. 685.

TONKOVIĆ, Đuro, (Nova Gradiška, 6.II.1905.-Karlovac, 20.XII.1995.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor.

Sin Ivana i Matilde r. Vuić. 0-tac mu je bio poljoprivrednik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Novoj Gradiški, a gimnaziju u Vukovaru.

Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1926.-27., a diplomirao 25.VI.1928. na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme studija (1926./ 27.) bio je prvi demonstrator Zavoda za uzgajanje šuma.

Nakon diplomiranja zaposlio se 1928. kao pripravnik-volonter kod Direkcije šuma na Sušaku, gdje je 13. XII.1929. postavljen za činovničkog pripravnika, radeći, između ostalog, i u taksaciji. God. 1932. postavljenje za v.d. upravitelja Šumarije Plitvički Ljeskovac, a 1933. za šum. pristava i upravitelja šumarije. Državni stručni ispit položio je 1932. u Beogradu. God. 1937., kao šum. viši pristav, radio je u Šumariji Karlobag. Iste godine premješten je k Direkciji šuma Tuzla (BiH), a 1939. za kotarskog šumara u Sisak. God. 1941. postavljenje za šum. n a d z o r n i k a i t a k s a t o r a kod Ra vnateljstva državnih šuma Tuzla, a

odmah zatim za taksatora Ravnateljstvu drž. šuma u Banja Luku, gdje se nalazio i za vrijeme II. svj. rata.

Nakon rata, radio je u Gospiću (1946.-1949.), zatim u Karlovcu kao upravitelj Šumarije Karlovac I i šum. inspektor, te kao tehnički direktor ŠG Ogulin do umirovljenja 1966.

U stvaralački plodnoj i bogatoj karijeri šumarskog stručnjaka dio vremena posvetio je šum. komunikacijama. Projektirao je i izgradio više od 150 km šum. cesta. Spomenimo cestu od Cerovca kroz Babinu Goru na karlovačkom području, Pišteničku cestu na rakovičkom području i cestu Javornik - Corkova uvala. Zaslužan je što je dio prašume u Corkovoj uvali sačuvan do danas.

Bio je član JŠU, zatim HŠD, a nakon ra ta , u okviru rada u Šum. klubu Karlovac, održao je predavanje "Rentabilnost transporta vodom na

području Kupčine". Zabilježena je i njegova rasprava na Skupštini Saveza šumarskih društava NRH 1964. o gospodarenju šumama Gorskoga kotara i Like.

LITERATURA ***ŠL: 1932., s. 644; 1933., s. 214; 1937.,

s. 222, 495; 1938., s. 385; 1939., s. 594, 714, br. 8 9 (Prilog); 1940., s. 423, 609; 1941., s. 328; 1943., s. 25, 329; 1946., prosin. (Pril.); 1958., s. 113.

Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 43, 107, 151, ***ŠN, s. 159,355. Pavelić, D.: Đuro Tonković, dipl. ing.

šum. In memoriam. ŠL 1996., s. 296. ***SŠN 2, ŠF 1998., s. 204, 682.

TONKOVIĆ, Ivica, (Sisak, 18.X. 1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate i Barbare r. Herceg. Otac mu je željezničar, a majka domaćica. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Sisku 1979., a srednju, matematičko-informatičku 1983. god.


http://20.XII.1995

78

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1987.-88., a diplomirao 1989. godine.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Lekenik, tadanjeg ŠG Sisak. Od 1.IV.1992. god. radi u UŠ Sisak na radnome mjestu stručnog suradnika - informatičara. Od 1.VIII.1994. je v.d. rukovoditelja Informatičkog odjela UŠ Sisak.

Tijekom 1992. i 1993. god. sudjelovao je kao programer u izradi projekta USIZ (izvješćivanje o proizvodnji u šumarstvu). Tijekom 1994. samostalno je izradio program za praćenje maloprodaje u šumarstvu.

Član je HŠD.

LITERATURA ***Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 62. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699.

TONKOVIC, Juraj, iz Gospića, dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol. g. 1924.-25., a diplomirao 21.XII.1925.

Prema dostupnim podacima, god. 1926. nalazio se u Lokvama. Od 1935. do 1938. radio je kao šum. savjetnik kod Privremene državne uprave ekspropriiranih šuma u Delni-

cama. Tada je premješten za upravitelja Šum. uprave u Čavlima, a 1940. nalazio se na Sušaku.

God. 1936. u suradnji sa dipl. inžinjerima F. Jurkovićem i J. Šafa-rom rukovodio je skijaškim tečajem u Delnicama za članove JŠU, čiji je bio član.

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 32 (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 6, 151. ***ŠL: 1935., s. 623, 624; 1936., s. 208;

1937., s. 153; 1938., s. 595; 1939., br. 8 9 (Prilog); 1940., s. 281.

***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682.

TONKOVIC, Mladen, (Tuzla, BiH, 16.XII.1937.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik.

Sin Đure i Ljerke, r. Borovećki. Otac mu je bio dipl. ing. šumarstva, a majka domaćica. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Gospiću 1949., a Gimnaziju "Dr. I. Ribara" u Karlovcu 1957. (I.-VIII. razred).

Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1960.-61., a diplomirao 9.1.1964. na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Kao stipendist SG Karlovac, zaposlio se 10.1.1964. kod Odjela za uređivanje šuma toga gospodarstva, gdje je radio do 1975. godine. Od 1.V.1975. do 14.11.1986. referent je za iskorišći-


http://21.XII.1925

79

vanje šuma u RZZP ŠG Karlovac, a zatim do 31.XII.1990. tehnički rukovodilac u OOUR-u Iskorišćivanja šuma Karlovac.

Tijekom 1991. bio je upravitelj Šumarije Ozalj, a od 1.1.1992. do l.III 1993. upravitelj Šumarije Draganićij UŠ Karlovac. Od 1.III.1993. radi u US Karlovac, najprije kao stručni suradnik za iskorišćivanje šuma, zatim od 1.VII.1995. do l.IV.1996.g. kao upravitelj RJ "Mehanizacija i transport" Karlovac, te od 1.IV.1996. do bilježenja ovih podataka (1999.) kao savjetnik upravitelja UŠ Karlovac.

U međuvremenu, kao vanjski predavač predavao je na Šum. školi u Karlovcu organizaciju rada u šumarstvu, na V. stupnju, (1979./80., 1985.-1989., 1996./97.). Od 1977. do 1989. bio je član Republičkoga povjerenstva za mehanizaciju u šumarstvu, gdje je s kolegama na čelu s prof. dr. se. S. Severom i mr. se. B. Tomičićem, radio na uvođenju i kreiranju mehanizacije u šumarstvu (motorne pile, šum. traktori, ekipaže, transport, dizalice), a projektiran je i mali šumski traktor EKO U suradnji sa stručnjacima poduzeća "Tomo Vinković" u Bjelovaru.

Punih 15 godina (od 1978.), s prekidom od 1991. do 1995., djelovao je kao član Republičkog odbora natjecanja šum. radnika Hrvatske, pa je za svoj stvaralački rad dobio niz priznanja i nagrada kao član središnjeg žirija na natjecanjima u Hrvatskoj i biv. Jugoslaviji.

Dužnost člana Predsjedništva Saveza ITŠDI Hrvatske obnašao je od 1984. do 1988. Član je HŠD, Ogranak Karlovac, biran za predsjednika 1974. godine.

LITERATURA *** Zbornik radova na Savjetovanju šu

mara Hrvatske "Mehanizacija u šumarstvu u teoriji i praksi". Opatija 1983.

***ŠL: 1995., s. 65; 1996., s. 296.

***Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 63. Perić, N.: Svi rakovački maturanti. Kar

lovac, 1995., s. 51, 226. ***HŠD 1846 1996., s. 315, 316, 321,

322, 327, 333, 410. *** Šum. škola Karlovac, (Monogra

fija). Karlovac, 1997., s. 63,65,66, 68, 72,139. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 691. *** Časopis "HŠ" 31, 1999., s. 13.

TONKOVIĆ, Nikola, (Sinac, Lika, 17.11.1942.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol. god. 1965.-66., a diplomirao 15. VI. 1971.

TONKOVIĆ, Zdenko, (Sisak, 3.XI. 1966.), dr. s e , dipl. ing. strojarstva.

Osnovnu i srednju školu pohađao je u Sisku. Maturirao je 1985. u Matematičko-inform. gimnaziji u Sisku. Studirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je 1991. na usmjerenju strojarske konstrukcije s izvrsnim uspjehom. Na istom fakultetu magistrirao je 1994., a doktorirao 1998. god. obranom disertacije pod naslovom "Izvod konačnog elementa za analizu elastoplastičnog ponašanja ljuskastih konstrukcija".

Od 15.X.1991. zaposlen je pri Katedri za mehaniku i nauku o čvrstoći na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kao znanstveni novak te kasnije asistent.

Objavio je desetak znanstvenih radova.

Na Šum. fakultetu je honorarni asistent za predmete mehanika I i II na Šum. odsjeku i mehanika i nauka o čvrstoći na DT odsjeku.

LITERATURA ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 412 413,

(s radovima).


80

TOPALI, Vladimir, (Sarajevo, BIH, 2.XI.1912.- Rijeka, 16.V.1992.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antuna i Lujze r. Stebel. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1935.-36., a diplomirao 20.VIII.1941.

Prvo zaposlenje dobio je u Krn-diji d.d. Našice, gdje je proveo ratne godine. Državni stručni ispit položio je 1943. Iz Našica odlazi u Rijeku, gdje je najprije referent za šumarstvo u Okružnom NO Sušak (l.I.1946.-15.XII. 1947.), a od 16.XII.1947. pa do 31.XII. 1948. upravitelj Šumarije Klana. Slijedeće dvije godine (1.1.1949.-1.II. 1951.) provodi u Šum. ind. poduzeću Novi, radeći u DIP Sv. Juraj, odnosno Klana, zatim u Kotarskom poduzeću "Tuhobić" Rijeka (l.II.1951.-22.XI. 1951.) te Šumariji Opatija u kojoj radi na mjestu upravitelja od 22.XI.1951. do6.XII.1954.

Trgovački poslovi s drvom i drvnim proizvodima potakli su ga da se zaposli najprije u RO "Istra"- im-port-export Rijeka (6.XII.1954.), a zatim u "Transjugu" Rijeka, gdje provodi narednih 15-ak godina, a 1972. prelazi u Grad. RO "Cesta" Rijeka u kojoj će i okončati radni vijek (1982.).

Kao dugogodišnji vanjski suradnik "Jugokontrole" Rijeka, rad. org. za kontrolu drv. sortimenata, napisao je i izdao zapaženi priručnik iz te domene pod naslovom "Kontrola i otprema drvnih proizvoda u trgovini drvetom", (Informator, Zagreb 1986.).

Uz priznanje, koje je primio od RO "Cesta" Rijeka, za neprekinuti 10-godišnji radni staž (1982.), bilje-žimo zlatnu plaketu Planinarskog sa-veza Rijeka (1970.) i priznanje PD "Platak" Rijeka (1974.) za naročite za-sluge na razvoju planinarstva. Ski-klub Rijeka 1981. dodjeljuje mu prizna-nje "kao jednom od najuspješnijih ski-jaša grada Rijeke u proteklih 35 godina".

Bio je član HŠD. (Zahvaljujemo gospodi Ružici

Topali iz Rijeke koja nam je dala dokumentaciju za svoga supruga.)

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 9, (II. god.). ***ŠL: 1943., s. 329, 332; 1952., s. 74. ***ŠN, s. 359; SŠN 1998., s. 685.

TOPFER, JUNG, Ana, (Staro Petrovo Selo, Nova Gradiška, 11.V. 1926.), dipl ing. šumarstva, mr. muzeologije, šum. inspektor.

Kći Adolfa, činovnika na željeznici, i Margarete r. Atriski. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Osnovnu školu


http://16.XII.1947

http://do6.XII.1954

81

završila je u Banovoj Jarugi, nižu gimnaziju u Novoj Gradiški, a višu u Vukovaru i Zemunu.

Šumarstvo je diplomirala 1951. god. na Šum. fakultetu Univerziteta u Beogradu. Magistrirala je muzeolo-giju na Zagrebačkom sveučilištu, specijalnost: bibliotekarska dokumentacija i informacijske znanosti - muze-ologija.

Dana 15.1.1952. god. raspoređena je na rad u ŠG "Šamarica" Zagreb, Odsjek za taksaciju za područja šumarija Sisak, Petrinja, Dvor na Uni, Kostajnica i Glina. Nakon reorganizacije šumarstva, 1.IV.1954., bila je premještena u Šumariju Krapina, ŠG Zagreb, na radno mjesto zamjenika upravitelja, radeći na taksaciji i doznaci stabala, vođenju rasadnika i izradi šumskih cesta, organizaciji lovstva i turizma. God. 1960. postavljena je za šum. inspektora kotara Krapina, 1962. prelazi na rad u Općinu Krapina na poslove iz oblasti šumarstva, kulture i turizma te postaje voditelj nalazišta krapinskoga pračovjeka. Tu je bila postavljena za rukovodioca RJ Nalazište, ŠG Zagreb, OOUR-a Hortikultura i turizam. Proširenjem djelatnosti i na ugostiteljstvo, postavljena je za direktora OOUR-a ŠG Zagreb, OOUR Nalazište krapinskog pračovjeka. Zbog političkih razloga, 1980., nakon 29 god. radnog staža, biva prijevremeno umirovljena, s minimalnom mirovinom. Od 1992. do 1996. radila je na knjizi o Krapini, koja prikazuje život krapinskih građana od 1885. do 1945. godine. Knjiga je objavljena pod naslovom "Krapinska purgerska kuhinja".

Osnovala je galeriju "Hušnja-kovo" u Krapini, a 1971. god. bila je član inicijativnog i organizacijskog od bora za osnivanje Matice hrvatske u Krapini.

Živi u Krapini.

LITERATURA Žukina, I.: Uz desetgodišnjicu SD "Za

gorje" u Varaždinu. ŠL. 1968., s. 73 79. ***PŠH 1846 1976., s. 416 (Jung). Strineka, M.: Ekskurzija šumara pen

zionera iz Beograda kroz Hrvatsku. ŠL 1978., s. 410 413.

TOPIĆ, Marko, (Prusac, Bugojno, BiH, 1.1.1904.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik i nadzornik.

Studirao je na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol. g. 1927-28., a diplomirao 10.X.1929.

Od 1930. do 1932. radio je kod kr. Direkcije šuma u Vinkovcima. Nakon toga bio je u BiH. God. 1933. bio je činovnički pripravnik i upravitelj kod Kot. načelstva Žepče. Od 1934. do 1941. radio je kod Direkcije šuma Banja Luka i to kao šum. pristav u Teslicu, šum. referent u Prnjavoru, šum. viši pristav u Derventi i ponovno u Prnjavoru, te kao šum. savjetnik u Jajcu. God. 1941. premješten je za šum. nadzornika najprije kod Ravnateljstva šuma u Tuzli, a zatim u Banja Luci, gdje se nalazio i 1943. U međuvremenu (1942.) radio je u Hrvatskoj kod Ravnateljstva šuma Ogulin. Ostali podaci o kretanju u službi nisu nam poznati.

God. 1939. odlikovan je Ordenom Sv. Save 5. reda. Bio je član JŠU i HŠD.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 7, 51, 111, 151. *** ŠL: 1934., s. 532; 1937., s. 548;

1938., s. 298, 385, 461; 1940., s. 51; 1941., s. 113, 328, 406; 1942., s. 270; 1943., s. 25, 329.

***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 548.


82

TOPIĆ, Vlado, (Korušce, Solin, Split, 20.VII.1947.), dr. s e , znanstveni suradnik, dipl. ing. šumarstva.

Sin Jure i Jele r. Delić. Hrvat. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a srednju Šum. školu za krš u Splitu 1965. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1969.

Nakon završene vojne obveze, lipnja 1971. zapošljava se u Institutu za jadranske kulture i melioracije krša u Splitu, u Odjelu za melioraciju krša, u svojstvu stručnog suradnika.

Obranom magistarskog rada pod naslovom "Efekti različitih meliora-cijskih mjera na kršu u okolici Sinja" nastavlja rad u institutu u zvanju znanstvenog asistenta, a od 1986. kao pročelnik Zavoda za šumarstvo. U ožujku 1989. obranio je doktorsku disertaciju naslova "Upotrebljivost nekih autohtonih i alohtonih šumskih vrsta kod pošumljavanja submediteranskog krškog područja Dalmacije". U zvanje znanstvenog suradnika područja šumarstvo izabran je 9.IV. 1990. na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu, a u jesen 1999. u tijeku je izbor za višeg znanstvenog suradnika.

U istraživačkom radu pretežito se bavi problematikom melioracije krša, učestvujući u realizaciji i drugih

istraživačkih projekata iz oblasti šumarstva. Aktivno je sudjelovao na više od 20 znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Do kraja 1999. napisao je i objavio 58 radova, od čega 28 znanstvenih, prezentiranih u vidu studija i programa.

Dr. se. Vlado Topić direktor je znanstvenog programa trajne istraživačke djelatnosti "Erozija i zaštita tla na kršu", a bio je glavni istraživač na projektu "Gospodarenje krškim šumama namijenjenim stočarstvu" koje financira Ministarstvo znanosti i tehnologije. Surađivao je i sa ZlŠ-om Šum. fakulteta u Zagrebu na projektu "Istraživanja na području krša SR Hrvatske" (1986.-1990.) i na temama "Istraživanje stupnja erozije i produkcione sposobnosti tla pod borovim kulturama", odnosno "Izbor vrsta i metode bioloških melioracija". U okviru suradnje sa "Hrvatskim šumama" radi na projektu "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosus tava Hrvatske" i drugim istraživačkim zadacima. Radi i na projektu "Zaštita i unapređenje proizvodnje biomase u ulozi podržavanja višestrukih uloga i funkcija šuma".

U više je navrata bio član povjerenstava za ocjenu i obranu doktorskih disertacija (3) i magistarskih radova (4). God. 1997. izabran je za člana suradnika Akademije šum. znanosti RH. Član je Uređivačkog savjeta i urednik znanstvene grane "Kraške šume" Šum. lista te član Upravnog odbora HŠD i predsjednik Ogranka za Dalmaciju u Splitu.

U povodu 150. obljetnice svog utemeljenja i 120. obljetnice Šum. lista HŠD dodijelilo mu je Pismeno priznanje i Srebrnjak kralj Tomislav za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke.

Učesnik je Domovinskog rata.


83

RADOVI

Znanstveni radovi Topić, V.: Efekti različitih meliora

cijskih mjera na kršu u okolici Sinja, (magis ta rsk i rad) , Bgd, 1979., s. 1 76.

Topić, V.: Efekti biološko tehničkih melioracijskih mjera na pokusnoj plohi Kla čine. ŠL 1 3, 1982., s. 11 20.

Topić, V.: Mogućnosti rekultivacije površinskih kopova tvornice "Dalmacijace ment" u solinsko kaštelanskom bazenu. Sim pozij, JDPZ, Varaždin 1983., s. 53 57.

Topić, V.: Erozija u slivu bujice Suvave. Erozija 15, Bgd 1987., s. 120 127.

Topić, V., Leko, I.: Erozija i bujice na krškom području Dalmacije. I. Jugosl. savjeto vanje o eroziji i uređenju bujica. Lepenski Vir 1987., s. 29 38.

Topić, V., Kadović, R.: Utjecaj načina korištenja tla na erozione gubitke u slivu Su vare. Kongres JDPZ, Cetinje 1988., s. 108 111.

Topić, V.: Upotrebljivot nekih autoh tonih i alohtonih šumskih vrsta kod pošumlja vanja submediteranskog kršnog područja Dal macije, (disertacija). Bgd 1988., s. 1 172.

Topić, V.: Melioracioni učinci nekih šumskih vrsta na kršu. Jugosl. simpozij o ošte ćenju zemljišta i problemima njegove zaštite, JDPZ, Žabljak 1989., s. 23 28.

Topić, V., Miloš, B.: Sušenje pinija (Pinus pinea L.) u drvoredima na području Splita. Šum. list 6 8, 1990., s. 273 283.

Topić, V.: Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom krškom području Dal macije. Šum. list 11 12, 1990., s. 441 450.

Vrdoljak, Z., Topić, V.: Korištenje de gradiranih šumskih površina na kršu za po trebe stočarstva. Šum. list 1 2, 1990., s. 71 85.

Topić, V., Kadović, R.: Folowing away anderosion damage in the basin ofthe Suvava in dependence with the way of the utilisation of soil. lOth World Forestrv Congress, Pariš 1991., pp 172 179.

Topić, V.: Gospodarenje krškim šu mama namijenjenim stočarstvu. Doprinos znanosti razvoju šumarstva Hrvatske, Simpozij, Zbornik sažetaka, Brijuni 1992., s. 3.

Topić, V.: Količina i kemizam šumske prostirke pod nekim šumskim kulturama na kršu. Šum. list 9 10, 1992., s. 407 414.

Topić, V.: Gospodarenje krškim šumama namijenjenim stočarstvu. Glanik za šum. po kuse, poseb. izd. 4, Zagreb 1993., s. 17 24.

Topić, V.: The choice ofplants by refo restation of karst. A 100 year anniversarv of expert work of agricultural nutritive svstem and the forestrv of Mediterranean of R. of Cro atia. Svmposium with international at tendan ce, Split 1994.

Topić, V.: Ecologie characteristice ofthe Mediterranean area ofthe R. of Croatia. Ibid. 1994.

Topić, V., Španjol, Z.: Inprovement of forest areas after fire. I Croatia Congress of protection against fire with international atten dance, Zagreb 1995., p. 8.

Topić, V.: Utjecaj šumske vegetacije na suzbijanje erozije u bujičnim slivovima medite ranskog područja Hrvatske. Šum. list 9 10, 1995., s. 299 303.

Topić, V., Šupe, D.: Ispaša i brst koza u šikarama submediteranskog krškog područja Hrvatske. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava. Znanstvena knj. 1, Zag reb 1996., s. 377 384.

Topić, V.: Utjecaj različitog biljnogpok rova na zaštitu tla od erozije. Ibid., s. 361 364.

Topić, V.: Upotrebljivost autohtonih lis taca pri pošumljavanju krša. Šum. list 7 8, 1997., s. 343 352.

Španjol, Z., Topić, V.: Improvement of burnedarea of Pinus nigra Arnold, forest part Jazmina, Forestry of Crikvenica. The sbsthcon gress of biologists Croatia with international at tendance, Opatija 1997., pp. 269 270.

Topić, V.: Sufrace excavation in the area of Kaštela and the possibilities of their ame lioration. Svmposium Kaštela with internati onal at tendance, Kaštela 1998., pp. 65 66.

Topić, V.: Površinski kopovi na kaštelan skom području i mogućnost njihove sanacije. Šum. list 7 8, 1999., s. 301 309.

Topić, V.: Melioracijski učinci šumskih kultura na kršu u odnosu na pedosferu. Šum. list 9 10, 1999., s. 411 422.


84

Stručni radovi Jedlowski, D., Topić, V.: Istraživanje

mogućnosti podizanja kultura introdukcijom vrste Pinus eldarica, posebno u submedite ranju. Institut za jadranske kulture i meliora čiju krša Split, 1973., s. 1 18.

Jedlowski, D., Topić, V.: Struktura žilj nog sistema nekih grmova, polugrmova i trajnica na kršu. Ibid., Split, 1973., s. 1 19.

Jedlowski, D., Topić, V.: Vodoprivredna osnova sliva Krke i Zrmanje. Šumarstvo, erozija i bujice, knj. 4, Split 1975., s. 1 95.

Toplić, V. and al.: Štetni utjecaji požara na vegetaciju, biotop i pejzaž priobalnog pod ručja SR Hrvatske. Institut za jadranske kul ture i melioraciju krša Split, 1975., s. 1 39.

Jelavić, A., Topić, V.: Proučavanjeinten ziteta detaljnje odvodnje krskih polja. Ibid., 1976., s. 1 43.

Topić, V.: Osnove dugoročnog drustve no ekonomskog razvoja Dalmacije do 2000. godine Šumarstvo. Ibid., 1978., s. 36 69.

Topić, V., Jedlowski, D.: Projekt sanaci je površinskih kopova tvor. "Dalmacijace ment". Ibid., 1979., s. 1 59.

Topić, V.: Proučavanje osnovnih para metara erozije i bujica na određenim slivovima mediteranskog područja u cilju iznalaženja optimalnih metoda za rješavanje problema. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, 1980., s. 1 53.

Radinović, S., Topić, V.: Studija dugo ročnog društveno ekonomskog razvoja Dal macije do 2000. godine. Poljopr. i šumarstvo, knj. 2., Ekonomski fak. Split 1980., s. 1 88.

Topić, V.: Osnova dugoročnog razvoja šumarstva Dalmacije. Privreda Dalmacije 1 12, Split 1980., s. 47 49.

Topić, V., Vrdoljak, Z.: Program gospo darenja šumama i šum. zemljištima dubro vačkog užeg područja krša za razdoblje 1981. 1990. Institut za jadranske kulture i meliora čiju krša Split, 1980., s. 1 58.

Topić, V. and al.: Osnova gospodarenja za značajni krajolik Vidova Gora (otok Brač) za razdoblje 1982. 1991. Ibid., 1981., s. 1 140.

Radinović, S., Topić, V.: Prostorni plan Zajednice općina Split, knj. 8, Poljopriv. i šu marstvo. Urbanistički zavod Dalmacije, Split 1982.

Topić, V., Tkalčić, B.: Program gospo darenja šumama i šumskim zemljištima zadar skog užeg područja krša za razdoblje 1982. 1991. Institut za jadr. kulture i melioraciju kr ša Split, 1982., s. 1 137.

Topić, V. and. al.: Program gospodar, šumama i šum. zemljištima makarskog užeg područja krša za razdoblje 1982. 1991. Ibid., 1982., s. 1 158.

Topić, V., Tkalčić, B.: Program gospo darenja šumama i šum. zemljištima sinjskog užeg područja krša za razd. 1982. 1991. Ibid., 1982., s. 1 265.

Topić, V., Prelesnik, H.: Program gospo dar. šumama i šum. zemljištima obrovačkog užeg područ. krša za razdoblje 1982. 1991. Ibid., 1982., s. 1 115.

Topić, V. and. al.: Program gospodare nja šumama i šum. zemljištima benkovačkog užeg područja krša za razdoblje 1982. 1991. Ibid. 1982., s. 1 142.

Topić, V., Vrdoljak, Z.: Program gospo darenja šumama i šum. zemljištima biograd skog užeg područja krša od 1982. 1991. Ibid., 1982., s. 1 103.

Topić, V., Prelesnik, H.: Program gospo darenja šumama i šum. zemljištima drniškog užeg područja krša za razd. 1982. 1991. Ibid., 1982., s. 1 262.

Topić, V., Bićanić, B.: Program gospo darenja šumama i šum. zemljištima hvarskog užeg područja 1983. 1992. Ibid., 1983., s. 1 190.

Topić, V., Vrdoljak, Z.: Program gospo darenja šumama i šum. zemljiš. vrgoračkog užeg podr. krša za razd. 1983. 1992. Ibid., 1983., s. 1 97.

Topić, V. and. al.: Osnova gospodare nja za značajni krajolik Vidova Gora. Zbirka referata o prirodnim osnovama otoka Brača. Brački zbornik 14, Supetar 1984., s. 78 100.

Radinović, S., Topić, V.: Prostorni plan općine Korčula. Poljopriv. i šumarstvo. Ana liza stanja i mogućnosti razvoja, knj. 1, Split 1985., s. 1 125. Osnova plana, knj. 2, s. 1 58, Urban. zavod Dalmacije Split.

Topić, V. and. al.: Sušenje pinjola (Pinus pinea h.) i čempresa (Cupressus sempervirens h.) na području Splita. Instit. za jadranske kulture i melior. krša Split 1985., s. 1 21.


85

Topić, V.: Utjecaj HEZakučac na vodni režim Cetine u zoni Omiša. Studija, Šumarstvo erozija i bujice. Elektroprojekt Zagreb, 1985.

Topić, V.: Upliv HE Zakučac na vodni režim Cetine u zoni Omiša. Studija, Stanje šumarstva i utjecaj hidroelektrane na šum. površine, knj. 1, Elektroprojekt, Zagreb 1986., s. 30 44.

Topić, V., Bogović, Z.: Program gospo darenja privatnim šumama poluotoka Pelješca. Institut za jadr. kulture i melioraciju krša Split, 1990., s. 1 927.

Topić, V., Bogović, Z.: Projekt biološke sanacije kamenoloma Bast. Ibid. 1991., s. 1 37.

Topić, V., Vrdoljak, Ž.: Projekt uređenja rasadnika Šumarije Sinj. Split 1993., s. 1 54.

Topić, V. and al.: Osnova korištenja i zaštite prostora za grad/općinu : Split i Pod strana (Poljoprivr. i šumarstvo). Zavod za urba nizam i zaštitu okoliša Split, 1996., s. 1 25.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 56. *** HŠD 1846 1996., s. 315, 337, 355,

403, 404. Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista

1976. 1995. ŠL 1997., s. 189. ***SŠN, sv. 2, s. 653; sv. 3., s. 332. *** Časop. "HŠ" 29, 1999., s. 19; 30,

1999., s. 4, 6; 35, 1999., s. 28. *** ŠL: 1997., s. 322; 1999., s. 58 59,

167, 276.

TOPOLNJAK, Davor, (Čakovec, 30. VII.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dragutina i Dragice r. Novak. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Varaždinu 1981., a gimnaziju 1985.godine

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1991.-92., a diplomirao 4.1.1994. iz područja uzgajanja šuma. Napisao je i obranio dipl. rad naslova "Strukturne sobine i prirodno podmladivanje dravskih ritskih šuma".

Iste godine odradio je priprav-nički staž u Šumariji Varaždin, US Koprivnica, a 1995. zapošljava se u Šumariji Ivanec, na radno mjesto pomoćnika revirnika, gdje ostaje do ljej ta 1997. godine kada prelazi u UŠ Koprivnica, u Odjel za uređivanje šuma na radno mjesto taksatora, na kojem radi i u vrijeme bilježenja po-datakata za Leksikon (kraj 1999.).


TOPOLOVAC, Višnja, (Karlovac, 23. XI.1941.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Ivana i Marije r. Hajdinić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je bio profesor, a majka domaćica. Osnovnu i srednju školu polazila je u Karlovcu, a maturirala je na VIII. realnoj gimnaziji u Zagrebu 1963.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na ŠG odjelu 1966.-67. godine, a diplomirala 5.III.1970.

Kako nije mogla dobiti radno mjesto u struci, 6.VIII.1970. zapošljava se u Općem trgovačkom poduzeću Karlovac, gdje radi sve do LIV. 1976. kad prelazi u ŠG Karlovac. Najprije radi na poslovima referenta za osnovna sredstva, zatim na planu i


86

analizi, a nakon osnivanja JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 1.1.1991., imenovana je struč. suradnikom za ekologiju šuma US Karlovac, u Proizvodnom odjelu.

Članica je HŠD. Živi u Karlovcu.


TORDONY, (TVRDONY), Milan, (Emil), (Radvan, Mađarska, 24.XI. 1867.- Zagreb 27.IV.1933.), ing. šumarstva, kr. šum. nadsavjetnik.

Šumarske znanosti završio je 1889. na Šum. akademiji u Banskoj Štiavnici, (Slovačka, tada Ugarska).

Šumarsku službu nastupio je 1. IX.1889. kao šum. vježbenik kod Grada Neusola u Mađarskoj. Od 1890. do 1893. radio je kao šumarski kandidat pri kr. Šum. ravnateljstvu u Zagrebu. Zatim je imenovan kr. šumarom i upraviteljem Šumarije Fužine, a 1895. u istom svojstvu premješ ten je u Mrkopalj. God. 1896. radio je kao šumar u Šokolovcu i ponovno do 1899. u Mrkoplju. Za vrijeme rada u Gorskom kotaru neko vrijeme vodio je i upravu kr. Šum. procjenbenog odjela u Fužinama, koji je sastavljao gospodarske osnove za šumarije, Fužine, Mrkopalj i Ravna Gora.

Od 1900. do 1909. radio je kod Šum. ravnateljstva u Zagrebu, napredujući do zvanja šum. savjetnika, a od 1909. do 1915. obnašao je dužnost upravitelja kr. Šum. ureda na Sušaku. Zatim je ponovno premješten Šum. ravnateljstvu u Zagreb, gdje je kao kr. šum. nadsavjetnik umirovljen 1921. Umro je u Zagrebu u 66. godini života i sahranjen na Mirogoju.

Milan Tordonv jedan je od starih taksa tora koji se bavio uređivanjem prebornih šuma Gorskoga kotara primjenjujući tzv. metodu nor-

male zasnovane na temeljnicama. U Šum. listu (1897., s. 197-207) detaljno objašnjava preborno gospodarenje, a u radu o prebornoj šumi (ŠL 1898.) konkretizira svoja shvaćanja normalnoga stanja preborne šume.


RADOVI

Oblikovni broj jele i bukve u prebornoj šumi. Šum. list 1895., s. 29 34.

Kubične skrižaljke za stojeću prodaju jelovih stabala. Ibid. 1897., s. 93 103.

Način uređenja redovitog prebornog gospodarenja osobitim pogledom na Gorski kotar. Ibid., 1897., s. 197 207.

Preborna šuma. Ibid. 1898., s. 1 11.

LITERATURA *** Iskaz elan. HSŠD: ŠL 1896. 1915. m.: Tordony: Pomoćnik za kr. dr. lugar

sko osoblje. ŠL 1915., s. 153 154, (prikaz knjige). Hradil, D.: Emil Tordonyi. In memo

riam. ŠL 1933., s. 417, Borošič, J.: ŠIS, s. 25, 151, (Tordonji,

Emil). Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 118,

127, 254. Šafar, J.: Preborna šuma i preborno gos

podarenje. Zgb 1948., s. 4, 7, 9, 45, 50, 87, 99. Miletič, Ž.: Osnovi uređivanja prebirne

šume. Knj. 2, Bgd 1951., s. 93 97, 102, 106, 117, 348, 368, 423.

Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zgb 1965., s. 95, 272.

***PŠH 1846 1976., s. 82,131,150,410. * * * Š E 3 , 1987., s. 45, 53. Nežič, P.: Uređivanje šuma Ogulinskog

kraja. ŠL 1987., s. 472 473. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara..., Zgb 1997., s. 116, 117, 232.

TORLIC, Ibrahim, iz Travnika, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol. g. 1922.-23., a diplomirao 15.X. 1923.


87

Pronašli smo samo podatak da se 1926./27. vodio kao član JSU sa prebivalištem u Kraljevu, (Srbija).

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s 32, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 6, 151. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681.

TOŠ, Branimira, vid. ADAMEK r. TOŠ Branimira, 5. knj. Dodatak A-Ž.

TOŠ, Franjo, (Dinjevac, Kloštar Podravski, 18.IX.1920.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Marije r. Martinaš. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Dinjevcu 1931. a Državnu realnu gimnaziju u Virovitici 1941. godine.

Za vrijeme II. svj. rata bio je u oružanim snagama NDH i odlikovan Brončanom kolajnom Kralja Zvonimira na ratnoj vrpci. U jesen 1945. vratio se s "križnog puta" iz Negotina, (Srbija).

Na Poljoprivr.-šum. fakultet Sveuč. u Zagrebu uspio se upisati tek 1946./47. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol. g. 1949.-50., a diplomirao je 24.1.1951. na Šum. odjelu-Biološki odsjek.

Dana 1.III.1951. postavljen je za pripravnika - mlađeg šum. inženjera i upravitelja Šumarije Grubišno Polje, ŠG Bjelovar. God. 1954. premješten je u istom zvanju najprije u Šumariju Koprivnica, zatim u Šumariju Grubišno Polje, a 30.IV. iste godine postavljen je za upravitelja kotarske Šumarije Grubišno Polje kao ustanove sa samostalnim financiranjem. God. 1955. položio je državni stručni ispit za zvanje referent, mladi šum. inženjer šum. struke. Dana 1.IV.1960. imenovan je direktorom ŠG Daruvar i

tu je radio do pogoršanja zdravstvenog stanja zbog oštećenja vida. Od siječnja 1963., kao invalid, bio je upravitelj Šumarije Grubišno Polje, od 15. V.1964. upravitelj Šumarije Vel. Gr-devac, a od 1.1.1965. rukovoditelj Šumarije Grubišno Polje, sve pri tadašnjem Šumsko-poljoprivrednom gospodarstvu "M. Birta" Bjelovar. Od veljače 1968. nalazi se u mirovini kao invalid.

Dipl. ing. Franjo Toš svoj je radni vijek od 17 godina proveo na području od Zdenačkoga gaja do Bilogore na uzgajanju šuma, gospodarenju šumama i organizaciji rada. Osnovao je rasadnik Veliki Zdenci, organizirao i izvodio gradnju puteva i cesta, od kojih je cesta Grubišno Polje -Lončarica prema Virovitici dograde-na u međunarodnu cestu. Izvodio je građevinske objekte: upravnu zgradu Šumarije Grubišno Polje te lugarnice Lončarica i Veliki Zdenci.

Za naročiti doprinos na unapređenju šumarstva Bilogorsko-pod-ravske regije primio je Zlatnu plaketu Združenog šum. poduzeća Bjelovar (1974.) i državni Orden rada sa srebrnim vijencem.

Otac je dvoje djece: sina Zdra-vka, dipl. ing. elektrotehnike i dra znanosti i kćerke Branimire, dipl. ing. šumarstva.

Kao umirovljenik živi u Samoboru.

LITERATURA ***ŠL 1952., s 73 (Ton); 1955., s. 544. ***ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s. 688. *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 405.

TRAJKOVIĆ, Jelena, (Zagreb, 14. III.1960.), dr. s e , dipl. ing. drvne industrije, docentica na Šum. fakultetu u Zagrebu.

U Zagrebu je završila osnovnu školu i realnu gimnaziju. Maturirala


http://18.IX.1920

88

je škol.g. 1977-78. Na Šum. fakultetu u Zagrebu, DT odjel, diplomirala je 1984. godine.

Is t ica la se kao s tudent ica i škol.g. 1980/81. dobila je rektorovu nagradu kao najbolja studentica DT odjela Šum. fakulteta u Zagrebu.Kao studentica sudjelovala je 1983. na stručnom putovanju u Slovačkoj i Češkoj.

Tijekom 1982., 1983. i 1984. radila je kao ugovorna tehnička suradnica, a od 1985. kao pripravnica asistentica i asistentica za znanstveno-istraž. zadatke ZIDI-ja. Radi kao istraživačica na projektu Ministarstva znanosti "Varijacije strukture i svojstava domaćih vrsta drva".

Od 1986. sudjeluje u nastavi predmeta anatomija drva na DT i ŠG odjelu Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, na VI. stupnju DT odjela predavala je poznavanje materijala I, a pomaže i na poslijediplomskom studiju u nastavi predmeta znanstvenoga područja znanost o drvu.

Magistrirala je 1993. god., obranivši rad "Utjecaj sušenja mikrovalnom energijom na permeabilnost drva domaće jele". God. 1994. boravila je na stručnom i znanstvenom usavršavanju u Engleskoj i Norveškoj.

Doktorsku disertaciju "Utjecaj temperature na sorpcijska svojstva bjeljike i srži jelovine" obranila je 25.11.1998. god., a naredne godine postigla je zvanje docenta.

Objavila je u Šumarskom listu i Drvnoj industriji, samostalno i u suradnji, desetak znanstvenih radova.

LITERATURA Maričević, I.: Kazalo autora i struktura

sadržaja Šumarskog lista 1976 1995. SL 1997., s. 189.

***SSN 3, s. 145 6, (biografija s popisom radova) 322, 329.

TRANGER, Teodor, (Osijek, 13.XI. 1914.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vjekoslava, željezničkog činovnika, i Paule r. Kirrer. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Zenici 1925.,a Državnu II. mušku realnu gimnaziju u Zagrebu 1934.g.

Diplomirao je šumarstvo na Po-ljopr.- šum. fakultetu u Zagrebu 1938. Zaposlio se 15.XII.1939. god. kao šumarski vježbenik u Direkciji šuma Vinkovci. U studenome 1940. premješten je u Šumariju Lipovljani, u prosincu iste godine u Odsjek za bujice banske vlasti u Zagrebu. U lipnju 1941.g. premješten je u Ravnateljstvo državnih šuma - Gospić, a u studenom 1944.g. u Glavno ravnateljstvo za šumarstvo u Zagrebu. U lipnju 1945.g. stavljen je na raspolaganje Okružnom NO za Liku, zatim Kotarskom NO Donji Lapac, a u studenom iste godine vraćen je u Okružni NO u Gospić. U veljači 1947. premješten je u ŠG Delnice za šefa Građevinskog odsjeka, a u ožujku 1950. god. postavljen je za direktora Šum. grad. poduzeća Delnice. U prosincu 1953. postavljen je za direktora Šum. grad. poduzeća "Go-ran" Delnice, a u svibnju 1958. za samostalnog projektanta Projektnog biroa "Palmotićeva 45" u Zagrebu gdje je ostao do umirovljenja, 31.XII.1979.g.

Član je Saveza ITŠDI Hrvatske, odnosno HŠD.


89

LITERATURA ***ŠL: 1938., s. 340, 342; 1940., s. 42,

184, 271; 1941., s. 17, 329; 1943., s. 25; 1944., s. 95; 1954., s. 199.

***ŠN, s. 359;SŠN2, s. 685. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 548.

TRAVAŠ, Ivan iz Smedereva, Srbija, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1948.-49., a diplomirao 10.1.1955.

LITERATURA ***ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998., s. 687.

TRAVICA, Milivoj, (Ervenik, Knin, 2.VII.1949.), dipl. ing^ šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1972.-73., a diplomirao 17.XII. 1975. godine.

TRAVIRKA, Vinko, (Viče), (Prčanj, Boka Kotorska, 1871. - Celje, Slovenija, 27.V. 1932.) ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Srednju školu polazio je u Zadru i Splitu, gdje je 1894. maturirao. Šumarstvo je diplomirao 1900. na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.

U struci je radio kao državni činovnik u Zadru, Sinju, Šibeniku, Mezzolombardu (Trento, Italija) i Trstu, gdje je neko vrijeme pred I. svj. rat bio na funkciji upravnika dobara carskog dvorca Miramare, nekadašnje rezidencije nadvojvode Maksimi-lijana (1832. - 1867.), tragičnog cara Meksika. Travirka je iz Trsta premješten u Maribor zatim namjesništvu u Trst, a 1917. k ministarstvu u Beč. Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije premješten je u Celje. Ondje je svojim stručnim znanjem, ustraj-nošću i marljivošću podizao ugled šumarske struke. Iako bolestan, žrtvovao se pozivu, te je do posljednjega časa posvetio svoj život šumama. Umro je u 6 1 . godini života obnašajući dužnost šum. nadsavjetnika pri Kot. načelstvu u Celju, gdje je i sahranjen. (Za pripomoć u prikupljanju podataka i za trud oko pronalaženja do sada neobjavljene fotografije dugujemo zahvalnost prof. Antunu Travirki iz Zadra, čiji je djed brat pok. Vinka Travirke.)

LITERATURA ***ŠL: 1929., s. 513. *** Podružnica JSU Ljubljana: Ing. Vin

ko Travirka. In memoriam. ŠL 1932., s. 484. Borošić, /.: ŠIS, s. 23, 151.

TRBOJEVIĆ, Savo, (Donji Srb, Lika, 26.1.1935.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Steve i Marije r. Šumonja. Otac mu je bio gimnazijski profesor, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Bjelovaru 1946., a realnu gimnaziju polazio je u Bjelovaru, gdje mu je otac bio profesor. Osmi razred završava na III. mješovitoj gimnaziji u Zagrebu kamo mu se preselila obitelj. Maturirao je 1954. godine.

Iste godine u jesen upisao se na Poljoprivrednoj šum. fakultet, gdje je apsolvirao na Šumarskom odjelu SG smjer škol.g. 1958.-59. Diplomi-rao je


90

na osamostaljenome Šum. fa-kultetu u Zagrebu 14.IV.1964. po po-vratku s odsluženoga vojnog roka. Na istom je f a k u l t e t u 1 9 7 5 . a p s o l v i r a o posl i jediplomski studij iz zaštite šuma, ali nije magistrirao.

Čitav radni vijek službovao je u ŠG "Mojica Birta" Bjelovar, odnosno od 1991. u UŠ Bjelovar.

Nakon obavljenog pripravničkog staža 1964.-65. (taksacija, projektiranje šumskih cesta i dr.) radio je u Šumariji Pakrac od 1965. do 1967. kao referent za uzgajanje i iskorišći-vanje šuma, a zatim od 1967. do 1987. u Šumariji Lipik, kao referent za uzgajanje šuma i zaštitu šuma. Nakon 20 godina rada u Lipiku, slijedi premještaj u Šumariju Vrbovec, gdje je bio najprije referent za uzgajanje šuma, pa revirnik - do umirovljenja l.VII.1995.g.

Član je HŠD, Ogranak Bjelovar. Kao umirovljenik živi u Vrbov

cu (1999.).

LITERATURA *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 447. ***ŠL1 2, 1995., s. 62. ***ŠN, s. 372; SŠN 2, 1998., s. 690.

TRBOJEVIC, Uglješa, Iz Gornjeg Miholjca, Slatina, dipl. ing. šum.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na

Šum. odsjeku škol.g. 1950.-51., a diplomirao 24.VI. 1952.

Prema pronađenim podacima, od 1975. do 1978. bio je član Redakcijskog odbora II (terenskog) Šum. lista sa prebivalištem u Slatini. God. 1979. bio je član Savjeta Šum. lista. Savez ITŠDI Hrvatske dodijelio mu je Priznanje za društvenu i stručnu suradnju i doprinos unapređenju šumarstva (1976.).

Ostali nam podaci nisu poznati.

LITERATURA ***ŠL: 1955., s. 545; 1975., s. 503, 511;

1977., s. 100. ***ŠN s. 365; SŠN 2, 1998, s. 688.

TRBOVIĆ, Branko, (Drežnica, Ogulin, 26.11.1933.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mane i Marte r. Trbović. Otac mu je bio lugar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Kra-karu kod Drežnice, a srednju Šum. školu u Karlovcu 1953. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Da bi se mogao školovati, za vrijeme studija honorarno je radio u novinarstvu. Bio je tehnički urednik Studentskog lista i fotoreporter "Arene" i "Plavog vjesnika" u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1960.-61., a diplomirao je na ŠG odjelu osamostaljenoga Šum. fakulteta 31.XII.1965.


http://31.XII.1965

91

Više od 30 godina radnog staža stekao je u "Exportdrvu" Zagreb, pretežito se baveći prodajom drvnih proizvoda.

Kao umirovljenik živi u Zagrebu.

LITERATURA ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 80,139. ***SŠN2, s.691.

TRBOVIĆ, Il i ja, (Ogulin, 12.VI. 1963.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na SG odjelu škol.g. 1988.-89., a diplomirao 9.V. 1990.

Prema nepotpunim podacima, 1994. god. bio je revirnik u Šumariji Gomirje, UŠ Delnice.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 67. ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 700. Klepac D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara... Zagreb 1997., s. 211, 232.

TRBOVIĆ, Nikola, (Gomirje, Vrbovsko, 2.1.1931.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Miloša i Ljubice r. Divić. Srbin, hrvatskoga državljanstva, pravoslavne vjere. Potječe iz obitelji zemljoradnika. Osnovnu školu završio je u Gomirju 1941., a Šumarsku školu

u Karlovcu 1951. godine. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Skopju. Diplomirao je 1961.

Prvo zaposlenje u struci dobio je 15.1.1961. u ŠG Našice, Šumarija Slav. Orahovica. Nakon pripravničkog staža imenovan je zamjenikom upravitelja, a zatim upraviteljem Šumarije. Krajem 1963. vraća se u svoj rodni kraj, u ŠG Ogulin, primivši mjesto upravitelja Šumarije Plaški (1963.-1966.), a zatim upravitelja Šumarije Gomirje (1967.-1971.). U novom Go-ransko-prim. ŠG Delnice neko je vrijeme referent za zaštitu šuma, pa rukovoditel j RJ Gomirje OOUR za eksploataciju šuma. Zbog zdravstvenih tegoba godine 1988. odlazi u prijevremenu mirovinu.

Bio je član DIT-a, kasnije HŠD. Živi u Gomirju.


kotara... Zagreb, 1997., s. 211, 232. *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 80,139.

TREBEŽNIK, Marjan, (Hrastnik, Slovenija, 28.VIII.1927.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jožeta i Antonije r. Krišto-fič. Slovenske narodnosti i državljanstva. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Hrastniku 1938., a na Drž. realnoj gimnaziji u Celju maturirao je 1946. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 1953. godine.

Od 1954. do 1956. radi na uređivanju šuma u GG Ljubljana, a od 1956. do 1965. zaposlen je u Kotarskoj upravi za šume Ljubljana. Nakon toga vraća se u GG Ljubljana i radi najprije kao voditelj tehničko-razvojnog sektora (1965.-1972.), a zatim na mjestu direktora GG Ljubljana (1972.-1976.). Od 1976. do 1982. bio je pod-


92

sekretar za šumarstvo u Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i prehra

nu SR Slovenije. Posljednjih deset godina bio je zaposlen u Privrednoj komori Slovenije (1982.-1992.). U mirovini je od 1992. godine.

U tijeku radnog vijeka bio je na nekoliko stručnih skupova (Austrija 1956. i IUFRO Kongres 1986. u Ljubljani.)

Dugogodišnji je član Društva inženjera i tehničara Slovenije.


TREGUBOV, Vladimir, (Petrograd, Rusija, 7.1.1904. - Ljubljana, 8.1. 1974.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, redov. sveuč. profesor, jedan od pionira i nositelja suvremenih fitoceno-loških i tipoloških istraživanja i kar-tiranja, poznatih i priznatih kod nas i u svijetu.

Maturirao je u Zagrebu (1924.). Studirao je i diplomirao na Visokoj poljodjelskoj školi u Wageningenu (Nizozemska), a zatim u poznatoj francuskoj Visokoj šum. školi u Nancy-u, gdje je 1934. stekao diplomu šumarskoga inženjera.

Bio je kratko vrijeme (1934.-1935.) asistent na Šum. fakultetu Uni

verziteta u Beogradu. Potom je osam godina službovao kao inženjer u BiH i Hrvatskoj. Iz toga su razdoblja i njegovi prvi objavljeni radovi i doktorska disertacija "Monografija o prašumama Dinarskih Alpa (Masiv Kleko-vača-Grmeč)", koju je obranio i objavio u Montpellier-u 1941. godine.

Uz klasičnu studiju Ive Horvata (1938.) o biljnosociološkom sastavu šuma u Hrvatskoj, ova iscrpna Tregu-bovljeva rasprava utrla je prodor i uspješan razvitak suvremene fitosoci-ološke škole J. Braun-Blanqueta u cijeloj biv. Jugoslaviji.

Sudjelovao je u NOB-u, a poslije 1945. bio je tehnički savjetnik pri Saveznom m i n i s t a r s t v u šuma u Beogradu, pa kao znanstveni suradnik u Gozdarskom institutu Slovenije (1947./48.). Kao direktor Saveznog zavoda za planinske šume u Ljubljani (1949.-1952.) vraća se znanstvenom radu i istražuje šumsku vegetaciju različitih krajeva u Sloveniji. Na Hor-vatov poziv studira i neke šumarske probleme u sklopu vegetacijskih istraživanja i kartiranja na Risnjaku. Između 1952. i 1954. istražuje, kao suradnik Centra za znanstvena istraživanja u Parizu, neke šumske lokalitete u Francuskoj te raslinstvo istočnoga dijela Maroka.

Po povratku u Ljubljanu radi (1955.-1961.), u zvanju znanstvenog suradnika u Institutu za gozdno in le-sno gozdarstvo. Kao ekspert FAO boravi 1958.-1960. u Iranu, a nakon povratka bio je viši znanstveni suradnik u Institutu za biologijo SAZU.

Zavod za međunarodnu tehničku suradnju izabrao ga je za direktora "Projekta specijalnog fonda UN u Iranu", ogdje je osnovao i vodio Šumarski fakultet u Teheranu, a 1964. izabran je za redovitog profesora. Iz tog je razdoblja bio i prijedlog prof. dr. se. S. Bertoviću za eksperta u vegetacijskim


9 3

istraživanjima u Iranu. Nakon povratka u Ljubljanu (1970.) V. Tregubov je umirovljen slijedeće godine u zvanju višeg šumarskog savjetnika.

Sudjelovao je na mnogim međunarodnim šumarskim kongresima.

Napisao je i objavio 50-ak znanstvenih i stručnim članaka i edicija.

Iznenada je umro u Ljubljani 1974., gdje je i sahranjen.

VAŽNIJI RADOVI

Etude forestiere sur le Picea omorica. Annales de l 'Ecole nat ionale des Eaox et Forets et de la Station de recherches et ex periences (Pariš) V/2, 1934, 112 178.

Les forets vierges montargnardes des Alpes Dinariques. Massif de Klekovatcha Guermetch. Etude Botanique et Forestiere. These de doctora t (Montpel l ier , Causse , Graille et Castelnau) 1941, I 118+ 30.

Primjena nauke o biljnim zadrugama kod pošumljavanja krša. Šumarski priručnik (Zagreb) 1946, I, 742 757.

Analogie entre la Vegetation mediterra neenne en Dalmatie etauMaroc oriental. So ciete des sciences naturelles et phisiques du Maroc (Rabat) 6, 1954, 136 139.

Prebiralni gozdovi na Snežniku. Vegeta cijska in gozdnogospodarska monografija. In štitut za gozdno in lesno gospodarstvo Slo venije (Ljubljana) 1957, 1 165 + 1.

Fitocenologija. Šum. enciklopedija (Za greb) I, 1959., 378 381.

Forest type base of forest management. Fifth World Forestrv Congress (Seattle, Wa shington) 1860, 1 6.

Association du groupe Abieti Piccetum de la region Karstique Occidentale des Alpes Dinariques. Mitteilungen der Ostalpin Phlan zen sociologischen Arbeistgemeinschaft (Bri xen) 2, 1962, 39 46.

Naravni sestoji macesna v Sloveniji in gospodarenje z njimi. Zbornik Instituta za gozd no in lesno gospodarstvo Slovenije, 3, 1962., 29 245.

Etude des Groupements vegetaux du Maroc Oriental Mediteraneen. Bulletin du

Museum d'Historire naturel le de Marseille (Marseille) XXIII, 1963, 121 195.

The silviculture of the Caspian forests based on forest tvpes. Ministrv of Natural Resources Teheran, 1868, 1 13.

Cours de Tvpologie forestiere. Univer site de Teheran, Faculte forestiere de Karadj. Project No. 92. Faculte des forets et paturages de Karadj. Programme de Nation Unies pour de Developpement, Organisation des Nations Unies pour le Developpement, OUN pour l'Alimenta tion et l 'Agriculture (FAO) 1968, 1 137.

Carte de la Vegetation naturelle de l'Iran (Echelle 1:2,500.000). Centre national Cartographique de l ' Iran. Guide pour la Carte de la Vegetation naturelle de l 'Iran. Univer site de Teheran. Project UNDP/FAO, 92, IRA 7,14,1970, 20+17. (U suradnji sa S. Mobaven).

LITERATURA ***ŠL: 1935., s 222, 259 270; 1937., s.

264; 1938., s. 577, 584; 1943., s. 25; 1944., s. 1948; s. 20 21.

Piskorić, O.: Doktorska disertacija o bo sanskoj prašumi. ŠL 1942., s. 205.

***Primjedba dr. ing. Tregubova članku "Borov prelac" V. Beltrama. ŠL 1947., s. 127.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 38, 46 .

Horvat, I.: Istraživanje i kartiranje ve getacije pretplaninskoga skupa Risnjaka i Snježnika. ŠL 3 4 1950., s. 97 118.

***ŠN, s. 592. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 307. Bertović, S.: Prof. dr. ing. Vlado Tregu

bov (1904 1974). ŠL 5 6, 1974., s. 260 263 (s. popisom radova).

*** PŠH 1846 1976., s. 34, 38, 312, 338, 414.

* * * Š E 3 , 1987., s. 532. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 218, 232.

TRGOVAC, Darko, (Bjelovar, 6.XI. 1962.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na SG odjelu škol.g. 1987.-88, a diplomirao 25.V. 1989.


94

Prema nepotpunim podacima, 1994. bioje zaposlen kao revirnik u Šumariji Čazma, US Bjelovar, gdje se nalazio i potkraj 1999. godine.

Kao član HŠD - Ogranak Bjelovar i foto-amater predstavio se uspjelim fotografijama iz života šume na izložbi upriličenoj u okviru "Dana hrvatskog šumarstva" (Bjelolasica, 1999.).

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 62. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699. *** Izložba fotografija. Suma okom šu

mara. Čas. "HŠ" br. 31, 1999., s. 12.

TRIFUNOVIĆ, Branko, (Vinkovci, 10.IV.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Zlatka i Franjke r. Mihalje-vić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je viši šum. tehničar, poznati lovni stručnjak i višestruki prvak Hrvatske u streljaštvu. Osnovnu školu završio je u Vinkovcima 1978., a Šumarsku školu u Karlovcu 1982. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 5.V. 1989. iz lovstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Biološko - ekonomska opravdanost uzgoja jelena lopatara u ograđenom lovištu »Kunjevci«".

Jednogodišnji pripravnički staž obavio je odmah nakon diplomiranja u ŠG " H r a s t " Vinkovci, Šumarija Otok. Slijedi premještaj (1.VIII.1990.) u Šumariju Vukovar u OOUR uzgoja na poslove inženjera operative. S početkom agresije na Istočnu Slavoniju i osnivanjem "Hrvatskih šuma" šumarija ima privremeno sjedište u Vinkovcima. Od 1.VII.1995. radi na mjestu upravitelja, u kojem je svojstvu dočekao povratak sjedišta šumarije u Vukovar 1.VII.1997. Na mjestu upravitelja Šumarije Vukovar nalazio se i u jesen 1999. prilikom prikupljanja podataka za životopis.

LITERATURA ***Posl. izvj. "HŠ" 1996., s. 52. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 98,139. *** Časopis "HŠ" 23, 1998., s. 28. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699.

TRIFUNOVIĆ, Dragoljub, (Vučitrn, Kosovo, 25.IX.1901. - Beograd, 16. VIII.1980.), dr. šum. znanosti, dipl. ing. šumarstva.

Diplomirao je šumarstvo na Po-ljoprivr. - šum. fakultetu u Beogradu 1925. god. Službovao je od 1926. do 1929. u direkcijama šuma Zagreb i Vinkovci, zatim u Sremskoj Mitrovici i u Banskoj upravi Moravske banovine u Nišu. Poslije II. svj. rata radi u Ministarstvu šumarstva FNRJ. Bio je ekspert u mješovitoj komisiji za utvrđivanje vrijednosti šuma u Istri i Slovenskom primorju, prilikom realizacije ugovora o miru između Jugosl. i Italije. Od 1951. u Institutu za naučna istraživanja u šumarstvu i Dl u Beogradu načelnik je Odjeljenja za uređivanje šuma i ekonomiku šumarstva.

Doktorirao je na Šum. fakultetu u Beogradu 1962. Od 1964. viši je znanstveni suradnik instituta. U mirovinu odlazi 1965. godine.


http://25.IX.1901

9 5

Izradio je i objavio više od 80 radova, od čega 45 uredajnih elaborata i projekata.

U Sum. l istu br. 7-8, 1947. p i sao je o " N o r m i r a n j u c i j ena drveta..." i "0 standardu neobrađenog drva".

Bio je član JŠU u Zagrebu (1926.).

LITERATURA *** Izvještaj JŠU 1927., s. 32, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 11, 67, 99, 151. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 127. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 548. ***PŠH1846 1976., s. 177, 264, 420. ***ŠE3, 1987., s. 532.

TRINAJSTIĆ, Ivo, (Sisak, 27.X. 1933.), dr. s e , dipl. ing. agronomije, red. sveuč. profesor, član Akademije šum. znanosti Hrvatske.

Gimnaziju je završio u Varaždinu 1952., a na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, Poljoprivr. odsjek, diplomirao je 1958, god.

Poslijediplomski studij bioloških znanosti (sistematsko-ekološki smjer) završio je na PMF-u u Zagrebu 1964., a na istom fakultetu obranio je 1965. disertaciju. Zvanje naslovnog docenta stekao je 1970. godine.

God. 1959.-60. radi u PZ Va-raž. Toplice i u Vrtlarskoj školi Opeka u Vinici kraj Varaždina. Od 1.XII.1960. radi kao asistent za botaniku na Šum. fakultetu u Zagrebu. U zvanje docenta izabran je 1971., izv. profesora 1976., a redovitoga profesora iz botanike 1981.

Njegova znanstvena djelatnost odnosi se na geobotaniku i taksono-miju. Detaljno je proučio floru otoka Hvara, Korčule, Lastova i Krka. Otkrio je veći broj vrsta novih za hrvatsku floru. Razradio je i fitogeograf-ski raščlanio klimazonalnu šumsku vegetaciju Hrvatske. Postavio je posebnu fitogeografsku Oromediteran-sku regiju, te ustanovio zastupljenost vegetacije sveze Oleo - Ceratonion u

jadranskom bazenu, označivši je kao posebnu stenomediteransku vegeta-cijsku zonu Sredozemlja. Osobitu pozornost posvetio je sintaksonom-skoj analizi pojedinih nedovoljno proučenih vegetacijskih oblika i opisao veći broj asocijacija.

Za ediciju "Analitička flora Jugoslavije" (Zagreb, 1973.-1986.) obradio je 176 biljnih porodica i rodova te revidirao veći broj taksona, a podaci su ušli u ediciju "Atlas Florae Euro-peae (Helsinki, 1991., 1994., 1996.). Za ediciju "Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske" (Zagreb 1994.) obradio je 18 vrsta.

Prof. dr. se. Ivo Trinajstić objavio je velik broj popularnih članaka u časopisu "Priroda", a za potrebe privrede i turizma izradio je 16 elaborata. Sam, ili s mnogobrojnim suradnicima, objavio je impozantnu brojku od 549 radova, od kojih 165 znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima. Sudjelovao je s priopćenjima na 67 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Član je Akademije šum. znanosti Hrvatske, Instočnoalpsko- dinarskog društva za istraživanje vegetacije i njegov predsjednik (1993.-97.), član Uredništva "Atlasa Florae Euro-peae", časopisa "Hladnikia" (Ljubljana), "Gortania" (Udine), "Periodicum biologorum" (Zagreb).

Kao prof. botanike na Šum. fakultetu u Zagrebu napisao je skripta "Botanika za šumare", a za studente PMF-a u Splitu skripta za internu upotrebu za predmet ekologija bilja s geobotanikom, koji predaje IV. go-dini smjera Biologija-kemija.

Kolegij jednogodišnje i peren-sko ukrasno bilje predaje na Šum. fakultetu u Zagrebu u sklopu medufa-kultetske poslijediplomske nastave na smjeru Oblikovanje prirodnih re kreacijskih površina.


96

U mirovinu odlazi l.X.1999.g.

NOVIJI VAŽNIJI RADOVI

Fitogeografsko rašćlanjenje šumske vegetacije istočnojadranskog sredozemnog područja polazna osnovica u gospodarenju mediteranskim Sumama. Glasnik za šum. poku se, pos. izd 2, 1986., s. 53 67.

Šume dalmatinskog crnog bora Pinus nigra Arnold subsp. dalmatica (Vis.) Franco sredozemnog područja Hrvatske. Poljopr. Šum. 32, 1986., Titograd, s. 37 48.

Sintaksonomski pregled biljnih za jednica planine Biokovo. Acta Biokovica 4, 1987., s. 143 174.

Karta prirodne potencijalne vegetacije Jugosl. 1:1000 000. Glasnik za šum. pokuse, pos. izd. 3, 1987., s. 269 276.

Sintaksonomski pregled vodenjarske, barske i močvarne vegetacije u Hrvatskoj. IV. kongres biologa Jugosl., Ohrid, 1987., s. 321.

Fitocenolosko tipološka analiza sastoji na makije somine Juniperus phoenicea L. u Hrv. primorju. Acta Bot. Croat. 46, 1987., s. 115 121.

Hrast plutnjak (Quercus suberh) u flori Hrvatske. III. kongres biologa Hrvatske Zbor nik sažetaka priopćenja, 1987., s. 108.

Taksonomska problematika hrasta luž njaka Quercus robur L. u flori Jugoslavije. Glasnik za šum. pokuse 24, 1988., s. 101 116.

0 problemu sintaksonomske pripadnos ti Suma alepskogbora Pinus halepensis Miller u jadranskom primorju Jugoslav. Ibid., 24, 1988., s. 233 245.

Oromediterranepflanzengeographische Region. Sauteria 4, 1988., pp. 133 139.

Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka (Quercusroburh.), (s Vidaković, M.). Zbornik radova J. Kozarac književnik i šumar. JAZU Centar za znanstv. rad Vinkovci, 1988., s. 93 110.

Genetic variabilitv in beechwoods (Fagus svlvatica h.) over central Europe, allozvmic variations in six enzvme svstems: spatial diffe rentiation among and within populations (u suradnji). Proc. 3rd Symp. Improvement and Silvicult. of Beech. IUFRO Project Group P 1, Zwolen, 1988, pp. 10 100.

Šumska vegetacija otoka Brača. Glasnik za šum. pokuse 26, 1990., s. 183 205.

Cornus hungarica Karpati u dendroflori Hrvatske. Šum. list 3 5, 1990., s. 127 132.

Pojava monoecije ihermafroditizma u hi brida Salix matsudana Koidz. Salix alba L. (suautor A. Krstinic). Šum. list 9 10, 1992., s. 389 395.

Biljni svijet hrvatskih Suma (sa Đ. Rauš, J. Vukelić, J. Medvedović). Šume u Hrvatskoj, Zagreb 1992., s. 33 78.

Karta Šumskih zajednica Hrvatske (isti suautori). Ibid., Zagreb 1992., s. 79 80.

Pretplaninske bukove Sume (Doronico Fagetum ass. nov.) planine Blokova u Hrvat skoj. Glasnik za šum. pokuse, pos. izd. 4 ,1993. , s. 35 44.

Mezofilna Suma običnoga graba (as. Anemone Carpinetum betuli Trinajstić 1964) u Istri. Šum. list 3 4, 1994., s. 81 84.

Urwald, Naturwald, Wirtschaftswaldein Vergleich der floristischen Structur. Sauteria 6, 1995., pp 109 132.

Sintaksonomska istraživanja Suma crni ke (Quercus ilex L.) u istočnoj Istri (Hrvatska). Šum. list 1995., s. 223 226.

Plantgeographical division offorest ve getation of Croatia. Ann. Forest. 20, 1995, 2, pp. 37 66.

Sukcesija vegetacije na požarištima Su ma crnike i crnog jasena as. Orno Ouercetum ilicis u Hrvatskoj. Šum. list 1 2, 1996., s. 3 8.

Listovikratkog plodnog izbojka, osnova za morfometrijsku analizu lista hrasta lužnja ka (Ouercus robur L.J, (s Franjie, J.). U: Una predenje proizvodnje biomase šum. ekosus tava. Šum. fak. Zgb 1996., s. 169 178.

Syntaxonomisch Nomenklatorische Re vision der Ostadriatischen Vegetation mit Pa liurus (Rhamno Paliuretum Trinajstić, nom. nov.). Ann. Mus. Civ. Rovereto. Suppl. II vol. 11 (1995): 209 215, 1996.

Fitogeografsko raSčlanjenje klimazo nalne Sum. vegetacije Hrvatske. Šum. list 9 10 1998., s. 407 421.

Šume bukve s dlakavim saSom (Carici pi losae Fagetum Oberdorfer 1957) u vegetaciji Hrvatske, (sa J. Franjicem). ŠL 7 8, 1999., s. 311 321.


97

LITERATURA ***ŠN, s.XII, 183,519. ***PŠH 1846 1976., s. 37, 420. Šilić, C: Endemičke biljke. "Svjetlost",

Sarajevo Beograd 1984., s. 210. ***ŠIM, s. 173, 178. ***ŠIB, s. 12,53,54,55,70. ***HŠD 1846 1996., s. 295. Ivančević, V.: Velebitski botanički vrt.

"HŠ" Zagreb, UŠ Senj, 1997. Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 182, 189. ***Časop. "HŠ" 21/22, 1998., s. 33. *** SŠN 2, s. 479, 512 519, 523, 653,

678, (sa popisom radova). Franjić, J.: Prof. dr. se. Ivo Trinajstić

hrvatski botaničar, (povodom odlaska u miro vinu). ŠL 1 2, 2000., s. 95 98.

TRIVANOVIĆ, Milan, iz Kovna, Dvor, šum. ing.

Studirao je šumarstvo na trogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1902. godine.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 3, 151. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123.

TRIVIĆ, Momir, (Orahovica, 13.V. 1967.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1990.-91. na ŠG odjelu. Diplomirao je 15.V.1992. iz znanstvenoga područja organizacija proizvodnje u šumarstvu. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Motiviranost za rad zaposlenih radnika u šumarstvu".

TRNINIĆ, DUBRAVEC, Suzana, (La Tronche Venrev-Voroize, Francuska, 8.VIII.1966.), dipl. ing. šumarstva, šum. i lovni inspektor, stručni savjetnik za šumarstvo i lovstvo.

Kći Đure i Janje r. Vučković. Hrvatica, hrvatskoga državljanstva,

rimokatoličke vjere. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završila je u Vrbovcu 1981., a Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1985.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 20.VII.1990. iz fitoceno-logije. Napisala je i obranila diplomski rad naslova "Šumska vegetacija zoo-rezervata »Varoški lug« na području Vrbovca".

Kao pripravnik, a potom pomoćni revirnik zapošljava se 1991. u UŠ Bjelovar, Šumarija Vrbovec. Nakon tri godine (1994.) prelazi u Zagrebačku županiju za šumarskog i lovnog inspektora, odakle u istoj županiji 1998. biva imenovana stručnim savjetnikom za šumarstvo i lovstvo. Na toj je dužnosti bila i u jesen 1999.

Pred ispitnim povjerenstvom LSH i Šum. škole Karlovac 18.XII. 1996. položila je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 55, 62. ***HŠŽ Leksikon 1,1996., s. 276., 354,

(Dubravec), ***SŠN 2, 1998., s. 700, (Dubravec). Frković, A.: ŠL 7 8, 1998., s. 347 352.

TRNSKI, Damir, (Srijedska, Čazma, 10. IX.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Milke r. Ivančan. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Bjelovaru 1984., kao i CUO, maturiravši 1988. god. na smjeru energetska elektronika.

Studij šumarstva upisao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1992.-93., a diplomirao na Šum. odsjeku 20.VI.1995. iz područja šumske komunikacije. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Razvoj šumskih prometnica i pri-


9 8

mjene različitih načina gradnje na području Uprave šuma Bjelovar".

Nakon diplomiranja zapošljava se 1.VIII.1995. u UŠ Delnice. Prva tri mjeseca pripravničkog staža provodi u Šumariji Fužine, a zatim u Odjelu za uređivanje šuma iste uprave. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža ostaje u Odjelu za uređivanje šuma, radeći na poslovima taksatora.

Član je HŠD.


kotara ..., Zagreb 1997., s. 73, 232. ***SŠN2, s. 702.

TRNSKI, Marijan, (Zagreb, 10.111. 1955.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marka i Ane r. Kozjak. Hrvat, hrvatskoga i kanadskoga državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio službenik, a majka dječja odgojiteljica. Školovao se u Zagrebu. Osnovnu školu završio je 1970., a maturirao je na Gimnaziji "Vladimir Nazor" 1974. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1977.-78., a diplomirao 28.VI.1979.

Nakon diplomiranja bio je pripravnik u Službi za uređivanje šuma SG Zagreb (1979.-1980.). Zatim je bio

na odsluženju vojnoga roka, a u toku 1981. radio je u SG Karlovac, OOUR "Šumarstvo" Jastrebarsko, RJ Šumarija Krašić.

Od škol.g. 1981./82. -1984./85. na Šum. školi u Karlovcu predavao je uzgajanje šuma kao glavni predmet te lovstvo i meteorologiju s klimatologijom.

Godine 1985. odlazi u Kanadu gdje najprije kraće vrijeme radi na kontroli podmladivanja šuma u Brit. Kolumbiji. Zatim se privatno bavio investicijama i trgovinom nekretnina, a nakon toga postaje vlasnik tvornice za proizvodnju montažnih kuća u Cal-gary-u (Alberta), gdje se nalazi i 1999.

LITERATURA ***Sum. škola Karlovac, 1997., s. 64,

65, 70, 139. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696.

TRNSKI, Bolf, Maja, (Rijeka, l.V. 1971.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Marijana i Mire r. Štimac. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz službeničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završila je u Delni-cama, maturiravši u CUO, matematičko-informatički smjer, 1989. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je škol.g. 1992.-93, a diplomirala na


99

Šum. odsjeku 23.XII.1994. iz područja iskorišćivanje šuma. Izradila je i obranila diplomski rad naslova "Otrovno ljekovito bilje u šumama Gorskoga kotara".

Prvo zaposlenje u struci dobila je kao pripravnica u US Delnice, Šumari ja Fužine , 1.II .1995. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža, imenovana je revirnikom za GJ "Br-loško" iste šumarije, gdje se nalazila i 1999. godine.

Članica je HŠD. Sa suprugom Damirom Trnskim, dipl. ing. šumarstva, živi u Delnicama.

LITERATURA Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorsko ga

kotara..., Zagreb 1997., s. 209, (Pleše r. Bolf, Maja), s. 211, (Trnski r. Bolf, Maja), s. 232.

* * * S Š N 2 , s . 702, (Bolf).

TROHAR, Josip, (Fužine, Gorski kotar, 11.111.1928.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik za šumarstvo i lovstvo.

Sin Ivana i Mihovile r. Paškvan. Hrvat, rimokatoličke vjere. Otac i djed bili su mu stolarski obrtnici, a majka domaćica. Osnovnu školu za- vršio je u Fužinama 1939. Prva četiri razreda gimnazije pohađao je u Suša- ku, a 15 .VII .1943 . odlazi u p a r t i z a n e . Najprije rukovodi radom omladinske organizacije za općinu Fužine, a po

tom radi u Agitpropu za Gorski kotar u Delnicama. U jesen 1944. polazi učiteljski tečaj, a od travnja 1945. do jeseni 1946. radi kao učitelj u Licu. Oslobođen učiteljske dužnosti upisuje partizansku gimnaziju "V. Nazor" na Hvaru, a pola godine kasnije, u veljači 1947., upisuje partizansku gimnaziju "Maršal Tito" u Zagrebu, maturiravši 1948. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1951.-52., a diplomirao 23.IV.1953.

Prvo zaposlenje nakon završetka studija svibnja 1953. dobio je u ŠG "Viševica" Rijeka, Šumarija Mrko-palj. Nakon pripravničkog staža, 1.1. 1955. postavljen je za upravitelja Šumarije Tršće. Na toj je dužnosti do 1. 1.1959., kad je imenovan upraviteljem Šumarije Gerovo, kao središnje šumarije za cijelo područje općine Čabar, postavši tako rukovodiocem cjelokupnog šumarstva te općine. Osnivanjem ŠG Delnice (1960.) još je narednih pet godina upravitelj Šumarije Gerovo, a 1.IV.1966. dobiva zaposlenje u Poslovnom udruženju šumarstva i drv. industrije "Drvo" Rijeka, na poslovima savjetnika za šumarstvo i lovstvo. Dvije godine kasnije (1968.) Upravni odbor Posl. udruženja bira ga za direktora "Drva" Rijeka i na toj


100

dužnosti ostaje do 1990. U mirovinu odlazi s radnog mjesta savjetnika 31. XII.1990. godine.

Dipl. ing. Josip Trohar bio je i društveno aktivan. Od lipnja 1969. do lipnja 1974. zastupnik je u Saveznoj narodnoj skupštini SFRJ. Kao pasionirani lovac i lovački pisac tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina bio je na raznim funkcijama u Lovačkom savezu Hrvatske, od člana i predsjednika Stručnog savjeta do člana Izvršnog odbora i člana Izdavačkog savjeta "Lovačkog vjesnika", na kojoj je dužnosti bio i u vrijeme bilježenja ovih podataka, krajem 1999. Na tim je dužnostima, a posebno pisanom riječi u stručnom glasilu, mnogo pridonio razvitku lovstva Hrvatske.

Tijekom svoje aktivne službe, posebno kao direktor "Drva" Rijeka, prisustvovao je brojnim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Za svoj samoprijegoran i uspješan rad u šumarstvu i lovstvu primio je mnogobrojna priznanja i odličja.

Član je LD "Srnjak" Fužine-Lokve, s položenim ispitom za ocjenjivanje lovačkih trofeja. Od 1991. stalni je suradnik "Lovačkog vjesnika" HLS u kojem je objavio biologiju svih lovnih vrsta divljači Hrvatske. Tijekom 30 godina, zajedno s A. Frkovićem, izradio je tridesetak lovnogospodar-skih osniva i programa uzgoja divljači za mnoga lovišta i uzgajališta Gorskoga kotara, Hrv. primorja i Istre.

VAŽNIJI RADOVI

0 odstrjelu mrkog medvjeda. LV 8, 1967., s. 237 239.

Jelen obični na području riječke regije. LV 9, 1978., s. 201 205.

Šume temelj opstanka i napretka (s A. Frkovićem). Monografija Fužine (u povodu 200. godišnjice Škole Fužine). Fužine 1985., s. 325 337.

Fazan u Gorskom kotaru. LV 5 6, 1989. Osporeni prvak. LV 1 2, 1988.. s. 10 11.

Jelen na Učki i Cičariji. LV 7 8, 1992., s. 246 248.

Vukom i risom treba drugačije gospo dariti. LV 4, 1997.

Zašto iči u lov na risove? LV 3, 1998. Medvjed ugrožen ili ugrožavatelj. LV 11,

1998. Životni nagon važniji od života. LV 1 2,

1999., s. 32 34. Mogu li lovci biti siti, a vukovi i risovi na

broju. LV 4, 1999., s. 28 29. Unošenjem tuđe istrebljujemo svoju di

vljač. LV 6, 1999., s. 24 26. Vodič kao putokaz želja. LV 7 8, 1999.,

34 36. Slučajne ili namjerne greške treba ispra

viti. LV 9, 1999., s. 18 20. Znanjem protiv krivolova. LV. 10,1999.,

s. 26 28. Divljač naših lovišta. LV 1992. 1998.

LITERATURA V.C.: SOUR pruža široke mogućnosti

su radnje (Govor inž. Josipa Trohara v.d. direk tora SOUR a). Drvo br. 15, 1988., s. 2.

Frkovič, A.: Bibliografija LRV, Zagreb 1993., s. 146, 208, 222, 265, 445.

Klepac, D.: Iz šumarske povijesti Gor skoga kotara..., Zagreb 1997., s. 211, 232.

***ŠN, s. 366; SŠN 2, 1998., s. 688. ***Časop. "HŠ" br. 35., 1999., s. 27.

TROPE, Predrag, (Tropeti, Čabar, 9.IV.1968.), dipl. ing. šumarstva, šum. lovni inspektor.

Sin Vlade, zanimanjem ličioca, i Nevenke r. Koritnik, radnice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Čabru 1982., a Srednju drvno-teh-nološku školu 1986. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1990.-91. na ŠG odjelu, a diplomirao 28.11.1992. iz područja ekologije. Napisao je diplom. rad naslova "Usporedba oštećenih bukovo-jelovih šuma u godinama 1988., 1990. i 1991. na području Šumarije Gerovo, s osvrtom na prirodno pomlađivanje".


101

Dana 1.IV.1992. zaposlio se kao pripravnik, a nakon toga ostaje kao revirnik u Šumariji Gerovo, UŠ Delnice. Od 9.IV.1996. god. zaposlen je kao šumarsko-lovni inspektor u Uredu za gospodarstvo Primorsko-go-ranske županije.

Bio je član gradskog vijeća grada Čabra, kao nezavisni kandidat.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 67. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga


TROPPER, Antun, (Rajevo Selo, Županja, 10.VII.1881. - Županja, 28.IV. 1953.), ing. šumarstva, viši šumarski savjetnik.

Rođen je kao jedno od troje djece u obitelji nadšumarnika Ivana Troppera i majke Marije r. Baronek. Djetinjstvo provodi u Vinkovcima, gdje završava osnovnu školu i matur ira na gimnaziji . Kao s t ipendis t Brodske imovne općine apsolvira šumarstvo na Visokoj školi za kulturu tla u Beču 1904. i polaže stručni ispit u Zagrebu 1907. godine.

U struci se zaposlio 3.VI.1905. i s kraćim prekidima radio je do umirovljenja 1940. godine.

Od 1907. do 1917. radio je kod Gospod, ureda Brodske imovne općine u Vinkovcima te u šumarijama Otok i Pleternica kao šum. pristav, pa kao kotarski šumar. Zatim je radio kod Kr. direkcije šuma u Vinkovcima, kod koje je i od 1925. do prvog umirovljenja 21.III.1927. kao šum. savjetnik bio upravitelj Šumarije Županja. Dana 20.VII.1927. postavljen je za upravitelja Šumarije Kalje (Direkcija šuma Zagreb), a 1928. premješten je Kotarskom poglavarstvu u Pisaro-vinu. Od 1929. do 1937., kao šum. savjetnik Direkcije šuma Vinkovci,

bio je upravitelj Šumarije Lipovljani i Nijemci (Otok). Od 1937. bio je viši šum. savjetnik kod Direkcije šuma Tuzla (BiH) do umirovljenja 1940. God. 1943. nalazio se u Doboju (BiH).

Predano je radio na uzgajanju šuma i privođenju kulturi neplodnih slavonskih barskih zemljišta. Njegovo djelo je pošumljavanje i odvodnjavanje bare Sitinac (Šumarija Otok) 1936. god. Pokazivao je ljubav i razumijevanje za uzgajanje divljači, pokazujući svojim primjerom odlike dobrog lovca.

Pamte ga kao dragog prijatelja i veseljaka koji je volio život. Mučen šećernom bolešću, povukao se u Županju, gdje je i umro u 72. godini života. Bio je član JŠU i HŠD (1943.).

Odlikovanje Ordenom Sv. Save 4. reda (1940.).

LITERATURA ***ŠL: 1913., s. 309; 1927., s. 266, 432;

1928., s. 455; 1932., s. 644; 1937., s. 268, 689; 1940., s. 50; 1941., s. 46; 1943., s. 25.

*** Iskaz članova HSŠD, ŠL 1915. ***Izvj. JŠU, 1927., s. 32 (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 23, 45, 88, 151. Strineka, M.: Ing. Tropper Antun. In me

moriam, ŠL 4 5, 1953., s. 242 243. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 540, 549,

551.

TROPPER, Ivan, (Johan), (Hostial-kov, Moravska, Češka, 25.XII.1847.-Vinkovci, 21.X.1937.), nadšumarnik.

Rođen je u Moravskoj, gdje mu je otac službovao kao okružni liječ-nik. Tu se i školovao i 5.X. 1868. polo-žio je ispit za šumarsko-tehničko oso-blje. Između 1863. i 1865., za vrijeme školovanja, radio je za neznatnu naknadu kod vlastelinstva grofa Cho-rvnskog, radeći manje administrativne poslove i šum. nacrte za gospodarstvenu osnovu.

Godine 1866. imenovanje šum. pristavom, a 1868. postaje šef Šum.


http://25.XII.1847

102

uprave dobara grofa Chorvnskoga u Hostialkovu, gdje je uspješno vodio složeno gospodarstvo (šume, pilanu, ugljare, uzgoj sadnica, prodaju i dr.). Tu je stjecao praksu 12 godina.

U Hrvatsku dolazi 1876. i zapošljava se u Brodskoj imov. općini kao upravitelj Šumarije u Vrbanji. Struč. ispit položio [e 1878. u Zagrebu. God. 1879. radi u Šumariji Trnjani, a 1882. premješten je iz Rajeva Sela u Vinkovce u ŠG ured Brodske imov. općine. Tu radi do umirovljenja u listopadu 1919. godine. Kao umirovljenik preuzeo je mjesto blagajnika u Vin-kovačkoj vjeresijskoj banki, gdje je službovao do kraja 1927. godine. V. Siručeku napisao je "in memoriam" (Šum. list 1930., s. 464-465).

U tijeku službe bio je promaknut: 1886. za nadšumara, 1909. za šu-marnika, a 1912. za nadšumarnika.

Umro je u Vinkovcima u 90. go dini života, ostavivši u rukopisu svoj životopis. Bio je član HSŠD i JŠU.

LITERATURA ŠL: 1879., s. 158; 1880., s. 145; 1882.,

s. 228; 1890., s. 376; 1897., s. 589. *** Iskaz elan. HSŠD: ŠL 1908., 1915. *** Izvješ. JŠU: 1927., s. 32; 1935., s.

12; 1938., s. 22 (Prilog ŠL). *** Lične vijesti: Ivan Tropper, šumar

nik u m. (80 godiš.). ŠL 1928., s. 58. Uredn.: Naši jubilarci. ŠL 1935. s. 173.

Agić, O.: Nadšumarnik I. Tropper. In memoriam. ŠL 1937., s. 688 689.

*** Počast umrlim čl. ŠL 1938., s. 37. ***Zborn. Vin. 1974., s. 263, 540, 541. ***PŠH1846 1976., s. 414.

TROTZER, Dragutin, (Zagreb, 1860.-Zagreb, 8.V.1940.), šum. savjetnik.

Pučku školu polazio je u Našicama, a realnu gimnaziju u Karlovcu i Zagrebu (1871.-1877.). Šumarstvo je apsolvirao 1880. na GŠU u Križevcima.

Služiti u struci počeo je 1881., kao šum. vježbenik, kod Vlastelinstva grofa Pejačevića u Našicama, a nakon položenog državnog ispita 1883. služio je vojni rok u Banja Luci i Višegra-du. God 1883. imenovan je šum. pristavom na Vlastelinstvu u Donjem Mi-holjcu. Od 1884. do 1890. obnašao je dužnost šumara u Dugom Selu. Nakon toga, kao nadšumar, preuzima upravu šuma nadarbine Zagrebačke nadbiskupije. Ovdje je 1909. imenovan šu-marnikom, 1913. nadšumarnikom, a 1921.g. u prigodi umirovljenja "podijeljen mu je naslov šum. savjetnika kao priznanje za njegovo revno, pošteno i savjesno službovanje", (ŠL 1921., 210.).

Umro je 1940. u Zagrebu i sahranjen je na Mirogoju. Bio je suradnik Šum. lista.


103

Više od 50 godina bio je aktivan član HSŠD, odnosno JŠU, dugogodišnji odbornik HSSD, biran i za potpredsjednika i jedan od zaslužnih za izgradnju Hrv. šumarskog doma. Između ostalog obnašao je dužnost ispitnog povjerenika na državnim stručnim ispitima (1895.-1918.) i povjerenika Zaklade za uzgoj djece šum. činovnika (1910.-1921.). God. 1935. Glavna skupština JSU izabrala ga je svojim počasnim članom za zasluge i dugotrajan društveni rad.

Za vrijeme školovanja u Križevcima aktivno je sudjelovao u školskim društvima "Plug" i "Slavulj" i Društvu za potporu siromašnih učenika GSU.

RADOVI

Bagrem ili nerodkao šumsko drvo. Šum. list 1885., s. 385 386.

Rieč u zgodno vrieme. Ibid., 1886.,s. 523 524.

Die oesterreichisch ungarische Monar chie in Wort und Bild, sv. 55, 59, Wien 1888. Ibid 1888., s. 461 464, (prikaz šumarstva u Hr vatskoj).

LITERATURA ***ŠL: 1882., s. 221, 228; 1890., s. 90 ,

376; 1897., s. 589; 1913., s. 31; 1915., s. 293. *** Iskaz elan. HSŠD: ŠL 1908, 1915. *** Promaknuće. Dragutin Trotzer. ŠL

1913., s. 309. ***Osobne promjene kod privatnih šum.

uprava. Dragutin Trotzer umirovljenje. ŠL 1921., s. 210.

*** Izvj. JŠU: 1927., s. 32; 1935., s. 12 (ŠL). Borošić, J.: ŠIS, s. 17, 151, (Trecer). Uredništvo: Naši jubilarci. ŠL 1935., s.

173 175. Hradil, D.: Dragutin Trotzer. In me

moriam. ŠL 1940., s. 324 325. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 46,

214, 258. ***ŠN, s. 49; SŠN, sv. 1, s. 146, 150. ***PŠH 1846 1976., s. 70, 367,368,410. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 91 , 94, 100, 105.

***HŠD 1846 1996., s. 87 ,89 ,102 ,109 , 129, 130, 133, 134, 142, 145, 150, 154, 155, 157, 158.

TRUMIC, Danilo, rod. u Karlovcu, 6.II.1893., ing. šumarstva, šum. savjetnik i šum. nadzornik.

Studirao je šumarstvo na Šum. akademiji u Zagrebu. Diplomirao je kao posljednja generacija akademaca 1919. god. U struci se zaposlio 26. V.1920. Državni ispit položio je u Zagrebu 1922.

Prema dostupnim podacima, god. 1926. nalazio se u Iloku, zatim je radio u Vinkovcima, odakle je 1928. premješten za kotarskog šum. referenta u Našice. Od 1931.-1934., kao šum. savjetnik, bio je upravitelj Šumarije Brodske imovne općine u Vinkovcima. Od 1934. do 1941. obnašao je dužnost šum. nadzornika kod Direkcije šuma Petrovaradinske imovne općine u Srem. Mitrovici. God. 1941. premješten je iz tadašnje Hrv. Mitrovice, u istom svojstvu, k ravnateljstvu šuma Đurđevačke imovne općine u Bjelovar. Ostali podaci o kretanju u službi nisu nam poznati.

Bio je član JŠU.

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). *** ŠL: 1928., s. 389; 1929., s. 514;

1931., s. 148; 1933., s. 355; 1935., s. 31; 1937., s. 269; 1939., s. 594; 1941., s. 405.

Borošić, / .: ŠIS, s. 5, 66, 95, 151. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 125. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 516, (fo

togr.), 540, 542.

TUCAKOVIĆ, Damir, (Vrbanja, 19. IX.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana, dipl. ing. poljoprivrede, i Katice r. Volf, domaćice. Osnovnu školu završio je u Županji 1980. , a SŠC "Vladimir Nazor" -matem. informatički smjer, 1984. god.


104

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1988.-89., a diplomirao 28.XII.1989.

Godine 1990. započeo je radni odnos u Dl "Spačva" Vinkovci, da bi iste godine prešao na stažiranje u Šumariju Strošinci, a 1991. prelazi u Šumariju Vrbanja^ Od 1993. god. radi kao revirnik I u Šumariji Županja, UŠ Vinkovci.

Član je HŠD.


TUMBRI, Josip, (Draganići, Karlovac, l.III. 1920.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ilije i Emilije r. Pršle. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Draganićima 1931., a II. klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1939. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1942.-43., a diplomirao na Šum. odsjeku 14.III.1949.

Dana 20.IV.1949. zaposlio se u Šumskom poduzeću Vojnić koje je pripadalo pod Ministarstvo drvne industrije. Najprije radi u operativnoj evidenciji, a zatim na planiranju. Dana 1.XI.1949. premješten je na dužnost kotarskog referenta za šumar

stvo pri Kotarskom NO u Pazinu. Stručni ispit za zvanje mlađeg šum. ing. polaže 17.VII.1951. pred ispitnom komisijom Glavne uprave za šumarstvo u Zagrebu, a 1.XI.1951. premješten je na dužnost upravitelja Šumarije Krašić, ŠG "Šamarica" Zagreb. Dana 20.11.1956. god. prelazi u Šumariju "Klek" u Ogulinu za pomoćnika upravitelja.

Osnivanjem ŠG "Papuk", 15. IX.1960. prelazi u Voćin, najprije za referenta uzgoja, zatim za tehničkog direktora. Potkraj 1962.g., zajedno sa upravom, prelazi u novo sjedište u Podravskoj Slatini gdje 1965. biva postavljen za v.d. direktora, a 5.XI. 1966., odlukom Radničkog savjeta ŠG "Papuk", postaje direktor. Dana 6.IV. 1970., završetkom novih integracijskih procesa u šumarstvu Hrvatske, prelazi u ŠG Bjelovar, na radno mjesto referenta za zaštitu šuma, gdje ubrzo, nakon integracije sa ŠG Koprivnica, prelazi na rad u Zajedničke službe združenog poduzeća koje se ubrzo proširuje pristupanjem DIP-ova varaždinskog, koprivničkog i bjelovarskog područja u Poslovnu zajednicu SIDI u Bjelovaru, pa je tu radio na poslovima plana i analize i bio voditelj Odjela za projektiranje šumskih komunikacija. Djelomičnim ras-formiranjem PZ SIDI, vraćen je za-


http://28.XII.1989

105

jedno sa Stručnom službom Zajednice ŠG Bjelovar u Odjel za uređivanje šuma u svojstvu samostalnog taksato-ra gdje je radio do odlaska u mirovinu 30.VI.1986. godine.

U zborniku "Sto godina šumarstva Bilogorsko-podr. regije" objavio je svoj rad naslova "Zemljišne zajednice" (Bjelovar 1974., str. 99-120).

Za naročiti doprinos na unapređenju šumarstva god. 1974. primio je Zlatnu plaketu Združenog šum. poduzeća Bjelovar.

Član je HŠD Zagreb. Nikada nije bio član niti jedne političke stranke. Kao umirovljenik, živi (1998.) u Bjelovaru.

LITERATURA ***ŠN, s. 361; SŠN 2, 1998., s. 686. ***ŠL1952., s. 75. ***Zbornik Bjelovar 1974., s. 410, 431.

TUMPEJ, Stanko, (Kotoriba, Međimurje, Hrvatska, 5.XII.1927.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Alojza i Marije r. Kunej. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Roditelji su mu bili službenici. Školovao se u Ptuju (Slovenija): pučku je školu završio 1938., a maturirao je u gimnaziji 1947. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao

je škol.g. 1951.-52. na Šumarskom odjelu, Biološki odsjek, a diplomirao 1952. godine.

Od 1953. do 1954. radio je u GG Maribor, u Odjelu za taksaciju i uređivanje šuma na poslovima uređivanja šuma. Nakon toga, do 1958. bio je na Fakul te t skom dobru Šum. fakulteta Ljubljana, radio je u Gozdnom i lesnom gospodarstvu "Dravinja" Ptuj, u odjelu za uzgajanje šuma. Obavljao je poslove uzgoja i zaštite šuma.

U zimskom semestru 1958.-59. bio je na specijalizaciji iz predmeta zaštita šuma protiv insekata i biljnih bolesti na California Universitv Ber-keley, USA po tehničkom programu američke vlade ICA Washington D.C., USA.

Narednih deset godina (1959.-1969.) bio je profesor na Srednjoj šumarskoj školi u Postojni. Predavao je stručne predmete: uzgajanje šuma, zaštita šuma, dendrologija i tehnologija drveta.

Od 1969. do 1990. radi u Trgovačkom poduzeću "Slovenijales" Ljubljana, u Odjelu tropskog drveta. U međuvremenu (1971.-1977.) bio je predstavnik "Slovenijalesa" za zapadnu Afriku u Abidanu (Obala Slonovače). Područje djelovanja bilo mu je proizvodnja i promet tropskim drvetom.

Njegov publicistički rad sastoji se od stručnih priloga iz zaštite šuma u Gozd. vestniku u Ljubljani; stručnih priloga iz područja prometa i proizvodnje tropskog drveta; skripta za potrebe učenika srednje šumarske škole u Postojni ("Gojenje gozdov" 1962., "Varstvo gozdov" 1962. i "Pedologija" 1963.).

Potkraj 1990. godine odlazi u mirovinu. Živi u Trzinu kod Ljubljane.



106

TURK, Dragan, (Postojna, l l . V I . 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Miroslava i Olge r. Lenassi. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Prezidu 1982., a Drvno-prerađivačku u Čabru 1986. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1992.-93., a diplomirao je na Šum. odsjeku iz parkiranja i oblikovanja prostora 7.II.1995. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Dendrološka i uzgojna svojstva parka na Trgu kralja Krešimira IV u Zagrebu i smjernice za revitalizaciju".

Prvo zaposlenje u struci dobio je u "Hrvatskim šumama" - UŠ Delnice. Pripravnički staž odradio je u Šumariji Tršće, a 16.111.1996. bio je premješten u Šumariju Gerovo na radno mjesto revirnika za GJ "Vršice".

Član je HŠD.



TURK, Franci, (Rijeka, 27.VI.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Zdenke r. Tomac. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Gerovu, a srednju ekonomsku u Čabru.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku 1992.-93. g., a diplomirao 1998. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom "Oštećenost stabala na području Uprave šuma Delnice u razdoblju 1993.-1997. godine", iz ekologije šuma.

Prvo zaposlenje u struci dobio je 15.III.1999. u Šumariji Crni Lug delničke uprave šuma. U vrijeme pisanja ovih redaka (kraj 1999.) i dalje je na pripravničkom stažu.

TURK, Josip, (Slatina, 21.11.1955.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ladislava, stolarskog obrtnika, i Age r. Lončarević, domaćice. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u rodnoj Slatini 1970., kao i gimnaziju u Srednjoškolskom centru Slatina 1974. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1982.

Dana 20.1.1983. god. zaposlio se kao pripravnik u Šumariji Slatina. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža bio je referent za iskorišćavanje šuma, a dvije godine kasnije (1.1.1985.) pomoćnik upravitelja šumskih radova na sječi (faza I) i privlačenju (faza II) u OOUR-u za iskorišćavanje šuma Slatina. Osnivanjem JP "Hrvatske šume", 1991. god. unaprijeđen je


107

na radno mjesto upravitelja RJ "Transport" Slat ina. Osnutkom "Šuma-trans-a Našice" d.o.o. Zoljan njezin je prvi direktor i na tom se mjestu nalazio i prigodom prikupljanja podataka - potkraj 1999. godine.

Od 1996. član je Hrv. samostalne udruge ljubitelja lova, ribolova i prirode "Sv Hubert" Virovitica i ovlašteni stručni ocjenjivač trofeja divljači.

Član je HŠD - Ogranak Našice i HAD-a.

Sudjelovao je na stručnom skupu šumara na Brijunima 1992. god. i Sajmu šumarstva i drvne industrije u Klagenfurtu, (Austrija) 1992. i 1994.

Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je 1996. Spomenicom Domovinskog rata.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 60. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 60;

1996., s. 53. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696.

TURK, Krešimir, (Medveščak, Zagreb, 27.IX.1955.), dipl. ing. šumarstva, republički viši savjetnik.

Sin Stjepana i Dragice r. Jantol. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je automehaničar, a majka radnica. I osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Maturirao je na Gimnaziji "Braća Ribar" 1974. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1978.-79., a diplomirao 1981. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u RO "Bjelovarski vrt" Bjelovar. Nakon nepunih godinu dana prelazi u Taksaciju ŠG Zagreb, potom na Šum. fakultet (1983.-1985.) i opet u Odjel za uređivanje šuma Zagreb, kasnije UŠ Zagreb, gdje radi kao samostalni taksator gotovo deset godina. Mjesto višeg savjetnika za uređi

vanje šuma u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva dobio je 1993. god. Na tom se mjestu nalazio i potkraj 1999. godine.

Član je HŠD. Živi u Vel. Gorici.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 55. *** Čas. "HŠ" 21/22, 1998., s. 31, 32;

32, 1999., s. 31. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696.

TURK, Zdravko, (Novi Kot, kod Čabra, Slovenija, 19.XI.1904.- Ljubljana, 15.111.1991.), dipl. ing. šumarstva, redovni sveuč. profesor.

Maturirao je 1924. godine na realki u Ljubljani.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g^ 1928.-29. , a diplomirao 1930. na Šum. odjelu. Državni stručni ispit položio je u Beogradu 1935. U svemu je bio odlikaš, unatoč tomu što se morao brinuti i za gostionicu, jer mu je u međuvremenu umro otac.

U šumskoj operativi počeo je raditi 1932.g. na veleposjedu u Livi-dragi u Gorskom kotaru. Od 1932. do 1942. bio je rukovoditelj šumske uprave u Čabru, gdje se bavio poslovima uređivanja šuma. Godine 1942. otišao je u partizane, ali je bio odveden u internaciju (1942.-44.). Pobjegavši iz


108

internacije, do kraja rata bio je miner-ski instruktor.

U prvim poratnim godinama bio je upravitelj u Gorici i Crnicama u Trnovskom gozdu. Od 1947. do 1948. bio je načelnik odsjeka pri Upravi šum. gospodarstva u Ljubljani, zatim pomoćnik direktora i direktor u GG Novo Mesto i Ljubljana (1948.-49.). Zatim je obavljao nekoliko odgovornih dužnosti u tadašnjem Ministarstvu odnosno Generalnoj direkciji za šumarstvo i drvnu industriju (1950.-52.).

Kao priznati stručnjak za isko-rišćivanje šuma, godine 1952. došao je u Institut za gozdno in lesno gospodarstvo u Ljubljani u kojem je kasnije bio i predstojnik Odsjeka za iskorišća-vanje šuma.

Na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani postao je 1953. docent, 1958. izvanredni, a 1963. redovni profesor za iskorišćivanje šuma. Bio je dekan na Šumarskom odjelu (1963.-65.), prodekan (1965.-67.) i predsjednik fakultetskoga savjeta (1972.-73.). Dvaput je bio na stručnom usavršavanju u Austriji, aktivno je sudjelovao na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima i sam ih organizirao. Zaslužan je za suradnju između slovenskog i austrijskoga šumarstva.

U mirovinu je otišao 1975., ali je i dalje bio aktivan u rješavanju problema slovenskoga šumarstva.

Umro je u Ljubljani 1991. god. Prof. Zdravko Turk uspješno je

djelovao na više područja. Predavao je na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju te osposobljavao šumarske stručnjake i istraživače. Rezultati njegovog istraživačkog rada korišteni su u operativi. Rezultate istraživanja objavljivao je u brojnim publ ikacijama. Najviše je objavljivao u "Goz-darskom vestniku" i "Lesu". Napisao je i objavio više od 150 članaka, prikaza i recenzija i referata te pedesetak koji

nisu objavljeni. Bio je aktivan u Društvu inženjera i tehničara i izabran je za njegovog počasnog člana. Prvi je organizirao tradicionalne sastanke Sekcije za iskorišćivanje šuma Zajednice sveučilišta bivše Jugoslavije.

Za svoj uspješan rad primio je više priznanja i odlikovanja, od njih spominjemo Orden zasluga za narod 3. reda (1949.), Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem (1965.) i Jesenkovo priznanje (BF-1975.).

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 151. ***ŠL: 1940., s. 464; 1958., s. 108. ***ŠN, s. 356 (stoji: iz Novikota!). ***PŠH 1846 1976., s. 310, 420. ***ŠE3, 1987., s. 537. LipoglavSek, M.: Profesor Zdravko Turk

(1904 1991), Zbornik gozdarstva in lesarstva 37, Ljubljana 1991., s. 5 19 (s bibliografijom radova).

***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 683.

TURK, Zdravko, mladi, (Mali Lug, Čabar, 15.IX.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Božidara i Miljenke rod. Pršle. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šumski radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Gerovu 1972., a srednju Šumarsku školu u Del-nicama 1976. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1984.-85., a diplomirao 19.VII.1985. iz uređivanja šuma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Kontrolna metoda u uređivanju šuma".

Prvo zaposlenje u struci dobiva odmah nakon diplomiranja l .VIII . 1985. Pripravnički staž obavlja u Go-ransko-prim. ŠG Delnice, OOUR za iskorišćivanje šuma Tršće. Nakon odsluženoga vojnog roka, od 1.V.1987. zaposlen je u Šumariji Gerovo u svojstvu rukovodioca radilišta GJ "Livi-


http://15.IX.1959

109

draga". Od 1.1.1991. radi kao revirnik u JP "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, US Delnice, Šumarija Gerovo., a 16. IX. 1995. postavljen je zamjenikom upravitelja šumarije. Od 26.III.1998. upravitelj je Šumarije Tršće na kojoj je dužnosti bio i krajem 1999. godine.

Član je HŠD-a Delnice, LD "Tetrijeb" Gerovo i jedan od rijetkih šumara-puholovaca.


kotara..., Zagreb 1997., s. 211. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 698. Frković, A.: Sumarnik Zdravko Turk

prvi lovac na puhove. Časopis " H Š " br 35, 1999., s. 26 27.

TURKALJ, Milan, (Andrijaševci, Vinkovci, 30.XII.1956.), dipl. ing. šum.

Sin Josipa i Paule rod. Keser. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 1972. u rodnome mjestu, a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1976. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 11.XII. 1981. godine.

Prvo zaposlenje dobio je kao pripravnik 1982.g. u Šumariji Županja, gdje je od 1983. bio šef šumske mehanizacije, a od 1984. šef iskoriš-ćivanja šuma. God. 1985. stupio je na dužnost rukovoditelja iskorišćivanja u istoj šumariji. Od 1987.g. bio je stručni suradnik za proizvodni sustav u Informatičkom odjelu UŠ Vinkovci, gdje je od 1993. programer šumarskih obrada.

Član je HŠD.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995, s. 58. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 90 ,139. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696.

TURKALJ, Zlatko, (Modruš, Ogulin, 26.IV.1885. - Ogulin, lipanj, 1971.), ing. šumarstva, šum. savjetnik, šumarski i lovni stručnjak, književnik.

Sin Nikole i Antonije, pučkih učitelja. Osnovnu je školu polazio u Modrušu, a ispit zrelosti položio je na Kr. donjograd. gimnaz. u Zagrebu.

Po tradiciji naslijedio je ljubav za prirodu i lov, posebno od oca, pa je kao životni poziv izabrao šumarstvo, odnosno lovstvo. Šumarstvo je apsolvirao 1907. na trogodišnjoj ŠA u Zagrebu.

Šumarsku je službu nastupio 1. VIII.1907., kao šum. vježbenik, kod Ogulinske imovne općine i na tom je području službovao do kraja radnog vijeka. Državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1909. Pri imovnoj općini obnašao je dužnost kotarskoga šumara, upravitelja šumarija Modruš, Brinje, Drežnik i Ogulin, zatim šum. savjetnika i direktora Direkcije šuma. Umirovljen je kao šum. ravnatelj Ravnateljstva šuma Ogulinske imov. općine 1940. Privržen rodnom ogulinskom kraju, godine 1939. uspijeva obustaviti premještaj k Đurđevačkoj imov. općini u Bjelovar "da ne mijenja svoje mjesto prelaskom iz planinskih šuma u nizinske", (ŠL1939., s. 512.). Nakon umirovljenja živio je u Ogulinu i nastavio se baviti lovstvom i literarnim radom, pretežito suradnjom u LR vjesniku.

Uz savjesno obavljanje šumarske službe radio je na unapređenju uzgoja i zaštite divljači u kapelskim lovištima, posebno velikog tetrijeba i medvjeda, te unošenju divljači u ta lovišta (fazan, jelen, divlja svinja). Poticao je izobrazbu lovačkog i čuvar-skog osoblja.

Jedan je od najplodnijih suradnika LRV. Prema objavljenim biografijama, ta je suradnja započela za vrijeme studija 1905. god., iako je već


110

1901. objavio priču nadlugara M. Sabljaka pod naslovom "Vuci u Velikoj Kapeli", kao pretisak iz "Pobratima". Do 1970. objavio je oko 200 priloga iz biologije divljači, naročito o kapel-skom tetrijebu gluhanu, o lovačkoj balistici, lovačkoj terminologiji, opise vlastitih lovova i nekoliko recenzija.

Bio je i suradnik Šum. lista (1912.-1949.) u kojem je objavio oko 30 stručnih članaka i recenzija iz šumarstva i lovstva. U posmrtno objavljenom članku (ŠL 1977.) piše o hrvatskom velikom tetrijebu kao poseb-nom soju velikog tetrijeba. Kako se bavio i književnim radom, povreme-no je objavljivao beletr ist ičke priloge u književnim novinama i lovačkim revijama.

Objavio je knjigu novela iz svoga lovačkoga života naslova "Lovačke pripovijesti" (Zgb. 1929.), zatim ediciju "Divljač visokog lova na kršu", (Zgb 1956.) i "Šumske koke" (Zgb 1952.). Za zbirku autobiografskih lovačkih uspomena "Krug u Kamenici" dobio je nagradu "Lovačke knjige" za 1960. godinu. Njegovo životno djelo, velika monografija o tetrijebu, kao rezultat dugogodišnjih istraživanja i studija, ostala je nedovršena.

Bio je član HSŠD od 1908., JŠU i HŠD, član Hrv. društva za gajenje lova i ribarstva od 1913., te član Upravnog odbora LD Ogulin.

Za uspješan rad u šumarstvu odlikovan je Ordenom Sv. Save V. reda (1924.), a za rad na unapređivanju lovstva Savez LDH više ga je puta nagradio lovačkim odličjima I. reda.

Ing. Z. Turkalj ukupnim je djelovanjem utjecao na unapređenje šumarstva, a posebno lovstva, lovačke kulture i književnosti u Hrvatskoj.

VAŽNIJI RADOVI

Vuci u Velikoj Kapeli. LRV 1901., X, 9, s. 100 102.

Nešto o lovu na lještarke gluhe. LRV 1905, XIV, 2, s. 17 18.

Vjetrusa klikavka. LRV 1905., XIV, 8, s. 85 87.

Puh i lov na njega. LRV 1906., XV, 6, s. 64 68.

Uzgoj divljači u Sumama opterećenim šum. služnostima. LRV 1911., XX, 6, s. 65 68; 7, s. 73 75.

Pitanje šumarske terminologije. Šum. list 1919., s. 277 282.

Štete od vukova. ŠL 1923., s. 299 300. O lovačkim službenim puškama. Šum.

list 1923., s. 372 374. Sto tražimo od novog lovnog zakona.

LRV 1924., XXXIII, 5 6, s. 45 48. O trocjevkama. LRV 1924, XXXIII, 9

10, s. 101 105; 11 12, s. 126 129. Tamanjenje vukova. LRV 1925., XXXIV,

1, s. 1 5. Lovačke pjesme. LRV 1925, XXXIV, 7,

s. 109 111. Što hi očekivali od novog Zakona o šu

mama. LRV 1925., XXXIV, 10 12, s. 235 237. Šumsko oruđe. ŠL 1926., s. 353 364. Za "Riječnik lovačkog govora". LRV

1927., XXXVI, 7 8, s. 226 227; 11 12, s. 381 383; 1930, XXXIX, 6, s. 262 268; 7, s. 320 324; 8, s. 356 357; 1942., LI, 6, s. 167 169.

Unapređivanje lova. LRV 1927., XXXVI, 11 12, s. 353 357.

Izobrazba lovačkog osoblja. LRV 1928., XXXVII, 3 4, s. 91 94.

O divljim guskama i puškama s kuglom. LRV 1929., XXXVIII, 3, s. 125 129.

Lovačka balistika. LRV 1929., XXXVIII, 4, 203 208.

O velikom tetrijebu. LRV 1930., XXXIX, 1, s. 6 14; 2, s. 67 73; 3, s. 109 119: 5, s. 205 210; 1935., XLIV, 4, s. 161 169; 1957/58, LXVI, 1, s. 22 24.

Faunističke rijetkosti za naše krajeve. LRV 1930., XXXIX, 3, s. 126 127.

Čišćenje i njegovanje ručnog strijelnog oruđa. LRV 1931., XL, 6, s. 264 270.

O izradi lovačke terminologije. LRV 1932., XLI, 8, s. 313 318.

Prilog biologiji našeg medvjeda. LRV 1934, XLIII, 7, s. 301 308.


111

Novi zakon o lovu. Šum. list 1933., s. 544 551.

Prilog biologiji velikog te tri jeba. ŠL 1936., s. 479 484; 1938., s. 23 27.

Iz predistorije Ogulinske imovne općine, (prikaz knjige Paul Kussana, Wien 1852.). Šum. list 1937., s. 93 98.

0 specifičnim odlikama, težini i jačini naše divljači. ŠL 1938., s. 312 216.

Za unapređenje naših planinskih lovišta. LRV 1938., XLVII, 9, s. 457 462.

Lovna kune. LRV 1939., XLVIII, 12, s. 572 581.

Čeović, I.: Lovstvo. Zagreb 1940. ŠL 1940., s. 424 431, (prikaz knjige).

Srnjaci. LRV 1940., XLIX, 2, s. 78 85; 3, s. 107 113.

Uzgoj velikog tetrijeba u volijerama. LRV 1941., L, 5, s. 202 209.

Neprijatelji korisne divljači iz reda sisa vaca i ptica. ŠL 1946., s. 165 168.

Divlja mačka. LRV 1946., LV, l,s. 20 29. Razvoj srnećih rogova, (Polemika s ing.

Ceovieem). LV 1952., LXI, 2/3, s. 48 55; 11/ 12, s. 297 298.

Primjena biologije na uzgoj jelenske divljači. LV 1954., LXIII, 8/9, s. 242 244.

Temeljna načela uzgoja srneće divljači. LV 1961/62, LXX, 1/2, s. 31 36.

Dvije starinske. LV 1970, 8, 182 185. Prilog poznavanju biologije tetrijeba

gluhana Tetrao urogallus u Hrvatskoj. ŠL 1977., s. 306 311 (objavljeno posmrtno).

(Popis svih radova iz lovstva vid. kod: A. Frković: Bibliografija LRV 1892-1991., Zagreb 1993.)

LITERATURA *** Iskaz el. HSŠD: 1908. 1915., (ŠL). *** Izvještaj JŠU 1927., s. 32, (ŠL). ***ŠL:1907, s. 464; 1908., s. 447; 1930.,

s. 139; 1931., s. 346; 1932., s. 406; 1934., s. 539; 1935., s. 281; 1939., s. 493, 512; 1940., s. 271, 326, 611; 1943., s. 25; 1987., s. 325, 494, 499, 535, 536; 1997., s. 182.

*** Kronika. Jedna 25 godišnjica. Ing. Zlatko Turkalj. ŠL 1930., s. 139.

Č: 25 godišnjica rada na lovačkom po Iju Z. Turkalja. LRV 2, 1930., s. 53 56.

Čeović, L: Zlatko Turkal j : "Lovačke pripovijesti". LRV 1, 1931., s. 27 28.

Marinović, M.: Privredni značaj lova u Jugoslaviji, (odgovor na kritiku ing. Turkalja). ŠL 1932., s. 679 683.

Borošić, / .: ŠIS, s. 3, 72, 86, 151. Čeović, L: Osvrt na kritiku ing. Turkalja

Čeovićeve knjige "Lovstvo". LRV 10, 1940., s. 475 485; 1941., br. 3, s. 108 109.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 79, 83, 92, 95, 160, 183, 191, 223, 224, 239, 244, 248, 249.

Uredništvo: Jubilej ing. Zlatka Turkalja. LV 12, 1955., s. 311.

Andrašić, D.: Nov doprinos lovačkoj li teraturi. , ("Divljač visokog lova" Z. Turkalja). LV 6, 1956/57., s. 169.

*** Z. Turkalju podijeljena nagrada "Lov. knjige". LV 3/4, 1961/62., s. 61 .

***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 123. Kaić, L.: Inž. Zlatko Turkalj. In memo

riam. LV br. 7, 1971., s. 171. *** PŠH 1846 1976., s. 249, 290 294,

298, 299, 309, 330, 335, 410. ***Zlatko Turkalj. LV br. 12, 1977., s.

319 320. Frković, A.: Bibliografija LRV 1892

1991., Zagreb 1993., s. 4 0 , 4 7 , 129,134a, 137 139, 141, 144, 146, 147, 151, 152, 156, 165, 173, 194, 200, 201, 205, 208, 212, 214, 222 224, 230, 232, 233, 240, 251, 254, 265, 273, 286, 348, 349, 356, 359, 360, 366, 368, 369, 373, 374, 379, 382, 384, 446.

TURKOVIĆ, Ernest, (1855.- D. Mi-holjac, 19.XI.1937.), vlastelinski pri-hodarnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1874. na GSU u Križevcima.

Po završetku školovanja stupio je u službu kod vlastelinstva baruna Prandaua, a kasnije grofa Mailatha u D. Miholjcu i službovao dugi niz godina kao šumar. Zatim mu je, kao pouzdanom šumaru, povjerena uprava vlastelinskog dohodarstvenog ureda i blagajne, i tu je dužnost obnašao do umirovljenja 1910. godine.


112

Odlikovan je Ordenom Sv. Save V. stupnja.

Redovito je pratio šumarsku i lovačku literaturu. Bio je član HSSD od 1886., pa i nakon umirovljenja. Surađivao je u Gospodarskom društvu i raznim hrvat, kulturnim društvima.

LITERATURA ***Treće izvješće o kr. GŠU.., Zagreb

1876., s. 36. *** ŠL: 1888., s. 162; 1890., s. 376;

1894., s. 557; 1897., s. 589. *** Iskaz član. HSŠD: ŠL 1908, 1915. Krišković, L.: Ernest Turković. In memo

riam. ŠL 1937., s. 694.

TURKOVIĆ, Karlo, iz Pleternice, Požega, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1936.-37. Podatak o godini diplomiranja nismo pronašli.

"Kao dipl. inženjer šumarstva postavljen je za šum. vježbenika kod Direkci je šuma Brodske imovne općine u Vinkovcima", (ŠL 1940., s. 185.). God. 1943. radio je kao šum. pristav kod Ravnateljstva šuma u Vinkovcima, a zatim kao upravitelj Šumarije Vinkovci. Kao službenik vin-kovačkog šumarstva izgubio je život tijekom II. svj. rata.

Bio je član HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1940., s. 185, 271; 1943., s. 25,

330; 1944., s. 114, 199; 1989., s. 220. ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 689. *** Zbornik, Vinkovci 1974., s. 540.

TURKOVIĆ, Milan, (Karlovac, 4.II. 1857. - Sušak, Rijeka, 18.IX.1947.), barun, veleposjednik i industrujalac, predsjednik Hrv. šum. društva.

Pradjelovi mu potječu iz Hercegovine, naseljeni u ogulinski kraj po

četkom XVII. stoljeća. Djed mu je bio gradonačelnik Kraljevice i Bakra. Otac Vjenceslav, kao ugledan trgovac drvom, imao je značajnu ulogu u nacionalnom, socijalnom i političkom životu potlačene Hrvatske.

M. Turković završio je realku u Karlovcu, a Pomorsko- t rgovačku akademiju u Trstu. Po tradiciji ulazi u posao svog oca potkraj 70-ih godina XIX. vijeka (London, Philadelphia, New York, Beč, Krajiške posavske šume u Hrvatskoj). God. 1882. u ime obitelji preuzima veliko dobro Kutjevo, gdje podiže uzornu poljoprivredu, osobito voćarstvo i vinogradarstvo te šum. gospodarstvo. Tijekom radnog vijeka isticao se radom na području šumarstva (uzgajanje, iskorišćivanje), drvne indust. i bankarstva Hrvatske.

Značajan je njegov rad na hu-manitarnosti, a njegov literarni rad velikim dijelom zadire u šumarstvo i povijest šumarstva Hrvatske. Bavio se i numizmatikom, arheologijom (ostaci rimske ceste u požeštini), a sabirao je i narodne vezove i volio glazbu.

Bio je član utemeljitelj HSŠD, a zatim i predsjednik HŠD (1919.-1922.). Godinu dana prije prestanka rada HŠD dolazi do osnivanja JŠU u Zagrebu. Izabran je za prvoga predsjednika toga udruženja 1921. i obnašao je tu dužnost do 1924. kada je


http://18.IX.1947

113

u znak priznanja za društveni rad i rad na polju šum. gospodarstva izabran doživotnim počasnim predsjednikom. U prigodi obnove HŠD (1940.) postao je njegov član utemeljitelj, što je bio i u vrijeme NDH. Dao je priloge za gradnju Šum. doma i uređenje Sum. muzeja u Zagrebu (1898.), te mu darovao zbirku uzoraka izrade, obrade i tehničkih griješaka drveta. (1937.).

Za javni i društveni rad primio je brojna priznanja. Primio je francuski Orden Legije časti (1901.), Orden

Sv. Save III. stupnja (1923.), Orden Jugosl. krune III. stupnja (1933.) i Orden Belog orla V. reda (1937.). God. 1911. bio mu je dodijeljen naslov baruna s pridjevkom Kutjevski.

HŠD i hrvatsko šumarstvo duguju mu zahvalnost za dio svoga napretka.

RADOVI

Vlastelinstvo Kutjevo, (Monografija). Povijest dobra Kutjevo. Sušak 1935., s.

1 4 5 . Prošlost Opatije BI. Dj. Marije Vallis

Honesta de Gotho seu Kuttveva (1232 1773). Sušak 1935., s. 1 87.

Krajiške imovne općine. II. dio. Sušak 1936., s. 1 4.

Krajiške imovne općine. Treći povijesni dio. Sušak 1936., s. 1 94.

Die Geschichte der ehemaligen Croa tisch Slavonischen Militargrenze. Sušak 1936., s. 1 160.

Krajiška investiciona zaklada. Sušak 1937.

Ouercus oak hrast. Sume i hrastovi. Sušak 1939., s. 1 150, (s ilustracijama).

U Vrbanji 1881. Zupanjski zbornik, Županja 1967.

LITERATURA *** Iskaz elan. HSŠD: ŠL 1908, 1915. ***Izvj. JŠU 1927 1940 (Prilog ŠL). Ugrenović, A.: Milan Turković, 70 go

dišnjica. ŠL 1927., s. 161 162. Ugrenović, A.: Šumarski muzej. Ibid., s.

196 197.

Borošić, / .: ŠIS, s. 133, 151. *** ŠL: 1933., s. 209; 1937., s. 694;

1940., s. 465; 1943., s. 22.: 1999., s. 493. Panov, A.: M. Turković: Krajiške imovne

općine. ŠL 1937., s. 43, (prikaz). Premužić, A.: 80 godišnjica počasnog

predsjednika JŠUM. Turkovića. Ibid., s. 109 111. Uredništvo: Milan Turković: Quercus

oak hrast. Šume i hrastovi. ŠL 1939., s. 720, (prikaz knjige).

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 191, 254, 263.

***Zbornik Vinkovci 1974., s. 307, 309, 325, 492, 494, 516, 716.

Kovaćević, I.: Uloga M. Turkovića u raz voju Poljopriv. dobra Kutjevo, Požeški zbornik, br. 4, Pododbor MH SI. Požega, 1974., s. 205 209.

***PŠH 1846 1976.,s.342,375,376, 388. ***HŠD 1846 1996., s. 92,107,155,157,

160 162, 167, 169, 173, 180, 183, 223, 234. Zelić, / .: Pitanje autohtonosti i dalji uz

goj pitomog kestena u Požeškom gorju. ŠL 1998., s. 525 536.

TURNIŠKI, Zdenko, (Bos. Samac, 5.VIII.1966.), dipl. ing. šumarstva,

Studirao je na ŠF u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1991.-92., a diplomirao 1.II.1995.

Prema nepotpunim podacima, zaposlen je u Šumariji Osijek, UŠ Osijek. Hobi mu je umjetnička fotografija.

LITERATURA ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 701. ***Časop. "HŠ" 27, 1999., ovitak.

TUSTONJIĆ, Ante, (Roško Polje, To-mislavgrad, BiH, 4.III.1953.), dipl. ing. šumarstva, šum. i lovni inspektor.

Sin Tomislava i Maje, r. Krajina. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu i srednju školu završio je u Bjelovaru. Maturirao je na gimnaziji 1972. god.

Šumarstvo je studirao na Sum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 2.X.1978.


114

Prvo zaposlenje u struci dobio je u Sekciji za uređivanje šuma Zagreb 1980. godine. Nakon pripravničkog staža radi na poslovima taksa-tora i konačno rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma. God. 1992. pre-lazi u Min i s t a r s tvo po l jop r iv rede i šumarstva RH, na poslove republičkog šum. i lovnog inspektora. Istekom mandata 1996. vraća se u JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb u US Zagreb na radno mjesto upravitelja uprave, gdje smo ga zatekli i krajem 1999.g.

Član je HŠD.

RADOVI

Šume unutar prostornog plana Zagre bačke gore, (sa J. Pavelićem, N. Farkaš Topol nik i T. Đurieić Kuric). Šum list 9 10, 1999., s. 469 485.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 55. ***Posl. izvješće "HŠ" 1996., s. 55. ***SŠN2, s. 695.

TUŠEK, Branko, (Radoboj, Krapina, 2.V.1947.), dipl. ing. šumarstva, šum. i lovni inspektor.

Sin Rudolfa i Sidonije r. Grobo-tek. Hrvat, rimokatoličke vjere. Otac mu je bio rudar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Radoboju

1962., a gimnaziju u Krapini, maturiravši 1966. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1969.-70., a diplomirao 10.11. 1971. na ŠG odjelu.

Pripravnički staž odradio je u Šumsko-turističkom poduzeću "Kras" Šibenik, gdje je, uz odsluženje vojnoga roka, radio od 24.XI.1971. do 22. 11.1974. Nakon pripravničkoga staža imenovan je rukovoditeljem prirodnog rezervata rijeke Krke. Slijedi premještaj u ŠG Zagreb, Hortikultura Huš-njakovo u Krapini na poslove privatnih šuma, a od 30.IX.1974. u Šumariju Krapina na radno mjesto revirni-ka. Nakon šest godina, 1.II.1980. imenovan je šumarskim i lovnim inspektorom u Općini Krapina, koju će dužnost obavljati do 9.IV.1986. kad se vraća svojoj matičnoj šumariji, sada na poslove referenta za uzgoj i privatne šume. Od 1.III.1990. do 31.XII. 1990. upravitelj je Radne jedinice za iskorišćivanje šuma, a osnivanjem JP "Hrvatske šume" i UŠ Zagreb, najprije je imenovan revirnikom i pomoćnikom upravitelja, a od 1.II.1992. upravitelj je Šumarije Krapina.

Od više stručnih skupova u zemlji i inozemstvu spominjemo njegovo sudjelovanje na IUFRO simpoziju u Zagrebu 1992. i Klagenfurtu 1993.

Član je HŠD.


http://24.XI.1971

115


TUŠEK, Tomislav, (Zagreb, 29.VI. 1938.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol. god. 1963.-64., a diplomirao 15. VII.1971.

TUŠKAN, Stjepan, (Ladvenjak, Karlovac, 30.VIII.1935.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Ivana i Bare r. Muić. Hrvat, rimokatolik. Potekao je iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Ladvenjaku 1945., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1954. god.

Diplomirao je šumarstvo na Šum. fakul te tu u Zagrebu 26.VI. 1965. godine.

Kao šumarski tehničar zapošljava se na stovarištu Spačva 1954., a od 1956. radi kao upravitelj ispos-tave Strošinci, Šumarije Vrbanja. Go-dine 1960. odlazi na studij šumarstva. Nakon diplomiranja, 1965. zapošljava se kao ing. operative u Šumariji Županja. Od 1967. bio je upravitelj Šumarije Strošinci, a od 1970. upravitelj Šumarije Otok. God. 1976. postaje stručni suradnik za uređivanje šuma

pri ŠG "Hrast" Vinkovci, a 1991. zamjenik rukovodioca Proizvodnog odjela u UŠ Vinkovci. Od 1992. g. radi kao stručni suradnik za ekologiju pri istoj šumskoj upravi, a od 1998. savjetnik je upravitelja UŠ Vinkovci.

Sudjelovao je na Kongresu ekologa u Zadru te na više seminara iz ekologije, uređivanja šuma i vodoprivrede.

God 1997. HŠD dodijelilo mu je Pismeno priznanje i Srebrnjak kralj Tomislav za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke (ŠL1997., s. 322).

Član je HŠD. Zaslužan je za razvitak KUD "Šumari" Vinkovci.

LITERATURA *** Zbor. Vinkovci, 1974., s. 575, 639. ***ŠL1 2, 1995., s. 58. *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 81,139. ***Časop. "HŠ" 21/22, 1998., s. 20. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692. Sučić, M.: 45 god. KUD a "Šumari"

Vinkovci. Vinkovci 1998., s. 29 31, 38, 39, 49, 53, 57, 67, 83, 84, 94, 111, 134, 136, 159, 165, 166, 169, 187.

TUTIĆ, Zlatko, (Bos. Gradiška, BiH, 19.V.1961.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ilije i Hilde rod. Jaroš. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u B. Gradiški 1975., a Školu učenika u privredi 1978. godine.


116

Diplomirao je šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 6.XII. 1991. iz područja parkiranje i oblikovanje prostora. Obranio je dipl. rad pod naslovom "Postojeće stanje zelenila na zapadnoj strani park - šume Maksimir i smjernice za obnovu".

Od l.VI.1992.g. zaposlen je u Šumariji Virovitica, UŠ Bjelovar, na radnome mjestu revirnika. Uslijed teže invalidnosti prouzročene ranjavanjem u Domovinskom ratu, umirovljen je početkom 2000. godine.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 62.

TVRZNIK, Franjo, (Nachod, Češka, 6.1.1833.-Zagreb, 22.XI.1899.), kr. nadšumar.

Nakon završene realke u gradu Hradec Kralove, pohađao je od 1852. do 1854. politehniku u Pragu, gdje je slušao i šumarske predmete.

Od 1855. do 1859. bio je namješten na vlastelinstvima Nachod, Worlik i Sedlec u Češkoj kao šum. pristav. God. 1859. položio je stručni ispit. Iste godine Vrhovno vojno zapovjedništvo u Beču imenuje ga šu

marom kod I. banske pukovnije u Glini, gdje je 1862. za uspješno službovanje primio pohvalno priznanje.

Od 1861. do 1871. obavljao je poslove šum. taksatora. Za dio šuma, koji je nakon dovršene segregacije pripao šumskom eraru, sačinio je dokumentaciju potrebnu za sastavljanje ŠG osnova. God. 1872. i 1873. bio je član mjesnog povjerenstva za otkup šumskih služnosti na području I. Banske pukovnije.

C. kr. Glavno zapovjedništvo u Zagrebu imenovalo ga je 1874. kontrolnim nadšumarom kod Šum. ureda u Glini i u tom svojstvu služi do 1885. Tada je premješten u netom osno-vano Šumarsko ravnateljstvo u Za- grebu, gdje je radio do svoje smrti 1899., svega 9 mjeseci nakon prosla-ve 40-godišnjeg službovanja.


LITERATURA ***ŠL: 1897., s. 590. X+Y: Proslava 40 godišnjice službo

vanja gg. šum savjetnika M. Grunda i nadšuma ra F. Tvrznika. ŠL 1899., s. 208 210.

*** Osobne viesti: Umro Franjo Tvrznik. ŠL 1900., s. 51 52.

***Iskaz preminulih članova HSŠD. ŠL 1901., s. 46 50.


http://22.XI.1899

117

UBIS, Feliks iz Plocka (Poljska), ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na SA u Zagrebu u trajanju od osam semestara. Apsolvirao je 1914. godine.

Pronašli smo samo podatak da je 1934. radio u Poljskoj.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 4, 151. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 124. ***Jedna dvadesetgodišnjica. SL 1934.,

s. 363, (Ubisz).

UDOVČ, Maksimilijan, (Zagreb 29. X.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1979.-80., a diplomirao na ŠG odjelu 8.II. 1982.

Prema dostupnim podacima oko 1994. bio je zaposlen u US Zag-reb, Šumarija Velika Gorica, u svoj-stvu revirnika.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 64. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696.

UDVARDI, Vilim, (Plaški, Ogulin, 1. IV.1918.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Eleonore r. Gašpa-rić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio

željezničar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Plaškom 1929., a srednju u Osijeku, maturiravši na Realnoj muškoj gimnaziji 1938. g.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Prvi put studij je upisao 1940.-41., a drugi puta, prekidan drugim svj. ratom, 1946.-47. godine. Svo vrijeme rata proveo je u hrv. domobranstvu, sve do 2.IV.1945., kad je razvojačen. Apsolvirao je 1948.-49. škol. godine, a diplomirao na ŠG odjelu 12.III.1952.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Šumari j i Mrkopal j 1.VI.1952., dobivši odmah mjesto zamjenika upravitelja šumarije. Nakon nepune godine dana, 1.IV. 1953. premješten je na Brijune, gdje je radio na parkiranju sve do 1.III. 1959. Slijedi zapo-


118

slenje u riječkoj Sekciji za uređivanje šuma, da bi pred novu reorganizaciju šumarstva i osnivanje šumskih gospodarstava bio vraćen u Šumariju Mrko-palj na mjesto upravitelja šumarije. U tom je svojstvu proveo 20 godina, radeći poglavito na uvođenju mehanizacije u šumsku proizvodnju, otvaranju šuma i pošumljavanjima. Prema potrebi službe 1.III.1979. premješten je u Radnu zajednicu ZS u Delnicama u svojstvu referenta za kontrolu s kog radnog mjesta odlazi u mirovinu 1. IX.1982.g.

Živi u Trinajstićima kod Kastva.


UGRENOVIĆ, Aleksandar, stariji, (Slav. Brod, 1857. - Zagreb, 13.VI. i932.), šum. kontrolor.

Otac istaknutog sveuč. prof. dr. Aleksandra Ugrenovića. Školu je polazio u Slav. Brodu.

God. 1874., prigodom ustrojstva gospodarstvenih ureda krajiških imov. općina, stupio je kao činovnik u službu kod II. Banske imov. općine u Petrinji. Šum. kontrolorom I. Banske imov. općine u Glini imenovan je 1887., a 1893. vraća se u istom svojstvu u Petrinju, gdje je 1914. umirovljen nakon 40 godina službovanja. I poslije umirovljenja radio je kao ugovorni knjigovođa kod Kr. državne šum. režije u Majuru (Kostajnica).

U tijeku radnog vijeka radio je na unapređenju interesa krajiških imovnih općina, zalagao se za reformu knjigovodstva i blagajničkog poslovanja kod gospodarstvenih ureda te za poboljšanje položaja činovnika imov. općina. 0 toj je problematici pisao u Šum. listu u kojem je surađivao od 1893. do 1906. godine.

Bio je dugogodišnji aktivan član HSŠD, zaslužan za osnivanje društvene Zaklade za uzgoj djece šum. činovnika (1899.), te pedeset godina član Hrv. pjevačkog društva "Slavulj" u Petrinji.

Umro je u Zagrebu 1932. i sahranjen je na Mirogoju.

RADOVI

Pismo iz Banovine. Šum. list 1893., s. 148 152.

Prilog za uređenje knjigovodstva i bla gajničkog rukovanja kod gospod. ureda imov. obćina bivšeg krajiškog područja i kontrole kod Kr. zemaljske vlade. Šum. list 1894., s. 486 490.

Polaganje službenih jamčevina za činov nike imovnih občina. Šum. list 1898., s. 165 166.

Nepotrošive šumske glavnice (imovinske matrice) imov. občina oproštene su odplačanja pristojbenog jednačka. ŠL 1899., s. 260 263.

Prijedlog za ustrojenje uzgojne zaklade za djecu šum. činovnika u Hrvatskoj i Slavo niji. ŠL 1899., s. 308 312.

Ukinuče službovnih jamčevina. Šum. list 1906., s. 329 332.

LITERATURA *** ŠL: 1888., s. 162; 1890., s. 376;

1894., s. 557; 1897., s. 590; 1904., s. 184; 1954., s. 44.

*** Iskaz elan. HSŠD: ŠL 1908, 1915. Hradil, D.: Aleksandar Ugrenović. In

memoriam. ŠL 1932., s. 485 486. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 171,

214, 227. ***PŠH 1846 1976., s. 410. ***HŠD 1846 1996., s. 106, 109, 110.


119

UGRENOVIĆ, Aleksandar, (Petrinja, 6.1X1883. - Zagreb, 19.IX.1958.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, redov. sveuč. profesor, akademik, dekan.

Sin Aleksandra, šum. kontrolora banskih imov. općina. U Zagrebu je 1901. završio gimnaziju, a potom 1904. i šumarske znanosti na SA pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na tom je fakultetu 1907. diplomirao prirodne znanosti i iste godine doktorirao s temom "0 diferencijaciji ekstremiteta za gibanje u Coleoptera", morfološko-biološka studija.

Od 1907. bio je u šum. službi u Osijeku, Slatini i Pakracu. Kao ravnatelj Šum. ravnateljstva Vlastelinstva Pakrac-Buč-Kamenska, god. 1921. imenovan je redovitim profesorom Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu i na toj dužnosti ostaje do 31.XII. 1956., uz prekid od 1941 do 1945. zbog političkog umirovljenja. Preda-vao je uporabu šuma, šum. industriju i trgovinu (od 1948. iskorišćivanje šuma i tehnologiju drveta), zatim šum. politiku i upravu šuma (1921.-1948.), te zaštitu šuma (1921.-1928.), (tada obrana šuma). Skol. god. 1933./34. i 1948. /49. bio je dekan Poljopriv-redno-šum. fakulteta.

Razvio je plodnu znanstvenoistraživačku, pedagošku i s t ručnu aktivnost. Osnovao je Zavod za uporabu šuma (1922.) u kome organizira,

održava i unapređuje nastavu i znanstveni rad iz znanosti o uporabi šuma s industrijom i trgovinom drva, koja je ispitivala, izgrađivala i utvrđivala osnovna načela postupanja pri isko-rišćivanju šuma, preradivanju, trgovanju i upotrebi šum. proizvoda. Time je stvarao uvjete i podlogu za buduću znanstvenu samostalnost i izdvajanje znanstvenih disciplina: iskorišćivanje šuma, znanost o drvu, tehnologija ma sivnog drva, tehnologija furnira i ploča, hidrotermička obrada drva, proizvodnja namještaja, specijalni proizvodi od drva i trgovina drvom. Istodobno osposobljavao je za njih potrebne kadrove, koji će moći nastaviti njegovu sveukupnu aktivnost.

Na području Znanosti o drvu prof. dr. A. Ugrenović prvi je u nas postavio temelje i angažirao se na znanstvenom istraživanju svojstava drva. Osnovao je i opremio laboratorij za ispitivanje svojstava drva i izradio "Instrukcije za naučno istraživanje tehničkih svojstava drva". Te su instrukcije, poslije, postale osnova za izradu JUS-a za ispitivanje drva. Smatrao je da su tehnička svojstva drva važan činilac vrijednosti drva i da je cilj šum. gospodarenja produciranje što vrednijih drvnih masa. U tom je smislu usmjerio svoja istraživanja tehn. svojstava drva u radovima o specifičnoj težini i količini sirove smole, metodici istraživanja kakvoće drva, u istraživanjima o tehničkim svojstvi-ma smrekovine i o čvrstoći cijepanja, pri čemu je oblik uzorka za ispitivanje poznat u svijetu kao "Ugrenovićeva proba" i prihvaćen u JUS-u za ispitivanje čvrstoće cijepanja.

Predstavljao je šumarsku i drv-notehnološku znanost naše zemlje na konferencijama i kongresima: Marse-ille (1922.), Pariš (1923., 1931.), Firenza (1924.), Grenoble (1925.), Rim (1926., 1934.), Nancy (1932.),


http://19.IX.1958

120

Budimpešta (1936.), Berlin (1937.), Helsinki (1938.) i Nica (1957.). Na tim je skupovima sudjelovao referatima koji u njegovoj bibliografiji čine značajne priloge šumarskoj i drvno-tehnološkoj znanosti prezentirane na međunarodnoj razini.

Bibliografija njegovih radova vrlo je bogata i opsežna: obuhvaća 36 znanstvenih radova, 13 udžbenika i priručnika, 58 stručnih radova te brojne prikaze, stručno-informativne radove i popularne članke. Većinom su to radovi iz područja iskorišćivanja šuma, znanosti o drvu i šum. politike i zakonodavstva.

Iz iskorišćivanja šuma objavio je, između ostalog, rasprave o drvarskom oruđu, o smolarenju i tehnici smolarenja, ujednačavanju metodike istraživanja smolarenja, o problemu kakvoće sastojine. Iz područja iskorišćivanja šuma napisao je prvi udžbenik na hrvatskom jeziku, koji obuhvaća šest svezaka: "Iskorišći-vanje šuma" (1931.), "Tehnologija dr-veta" (1932.), "Tehnika trgovine dr-vetom", I. dio (1934.) i II. dio (1935.), "Kemijsko iskorišćivanje i konzerviranje drveta" (1947.), "Upotreba dr-veta i sporednih produkata šume" (1948.). Za područje iskorišćivanja šuma priredio je i objavio II. izdanje pojedinih svezaka pod nazivom "Eksploatacija šuma" (1957., sa R. Beni-ćem).

Dio znanosti o drvu, koji se od nosi na tehnička svojstva i greške drva, objavio je u knjizi "Tehnologija drveta" (1932.; II. izdanje 1950. sa I. Horvatom). Knjiga iz 1932. prva je u Europi u kojoj se specijalizirano obraduje ta materija.

0 šum. politici i upravi šuma pisao je u knjigama: "Sumarsko-po-litička osnovica Zakona o šumama" (1923.), "Zakoni i propisi o šumama i pilanama" (1930.), "Zakon o šumama, samostalni projekt" (1923.).

Izradio je nekoliko godišnjih bibliografija šum. literature u Jugoslaviji i tiskao ih u Forstliche Rundschau (Tarandt 1939., 1940., 1941.). Bio je član uredništva "Šum. bibliografije (1846-1946)" A. Kaudersa. Već 1912. započeo je svoje nap i se o problematici šumarske terminolo-gije. Izradio je "Šum. terminološki rječnik" na šest jezika s više od deset tisuća termina. Rad je ostao u rukopi-su uza sve napore da se objavi (1959.). Da je tada t i skan, bio bi prvi šumarski terminološki rječnik takve vrste na svijetu.

Bio je urednik edicije "Pola stoljeća šumarstva" (1926.). "Le Karst Yougoslave" (1938.), "Anala za eksperimentalno šumarstvo" JAZU, Zagreb, edicije Kresnik: "Starotalijan-sko umijeće građenja gudačkih instrumenata", JAZU, Zagreb (1951.), inicijator i glavni urednik "Šum. enciklopedije", JLZ, Zagreb (I. izd.), te suradnik I. i II. izdanja te enciklopedije.

Prof. dr. A. Ugrenović izabran je 1948. za pravog člana JAZU, gdje djeluje kao član Predsjedništva, tajnik Odjela za prirodne znanosti, pročelnik Sekcije za šum. znanosti, te od 1955. do 1957. kao direktor In-stituta za eksperimentalno šumarstvo.

Bio je i član više međunarodnih šum. organizacija sa sjedištem u Ri

mu, Parizu, Stockholmu i dr., kao i dopisni član Cehoslovačke akademije za poljoprivr. znanosti u Pragu, Finskog šumarskog znanstv. društva u Helsinkiju i počasni član Talijanske akademije za šum. znanosti u Firenci.

Djelovao je u interesu šumarske struke i u Šum. udruženju. Bio je član HSŠD, odbornik HŠD (1918.-1921.), te član i odbornik JŠU od 1921., u okviru kojeg se, između ostaloga, zalagao za racionalno gospodarenje šumama, za izradu Zakona o šumama, te protestirao protiv ukidanja


121

Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu (1928.).

Bio je urednik (1925.-1928.) i suradnik (1904.-1955.) Šum. lista. Kao urednik objavio je velik broj uvod-nih č lanaka o tada aktualnoj problematici iz organiziranja šumarstva, šum. zakonodavstva i šum politike. Zaslužan je za podizanje znanstvene razine lista. Rad Šum. društva prikazao je u članku "Iz istorije našeg šumarstva" (ŠL1925.) te u ediciji "Pola stoljeća šumarstva" (1926.). Aktivan je i nakon II. svj. rata pa je za zasluge na širem području izabran p r vim počasnim članom Saveza ITSDI Jugoslavije. Kao zaslužnom velikanu HŠD, u povodu 130. obljetnice, položilo je lovor-vijenac na njegov grob na Mirogoju (1976.).

Za znanstvenu, pedagošku i ljudsku djelatnost dobio je i druga priznanja i odlikovanja. Spomenimo Orden Francuske republike "officier de l 'ordre du Merite Agricole" (1927., 1936.).

Kao sve velike ljude, krasila ga je humanost, koju su nebrojeno puta spoznali njegovi učenici i suradnici. Ona se očitovala u svakoj njegovoj djelatnosti i odnosu prema svima od malih ljudi do svjetski priznatih ličnosti.

RADOVI

Fotografija u dendrometrije. Šum. list 1904., s. 372 389.

Nekoliko bilježaka o estetici u Sumi. Ibid., s. 631 643.

0 novijoj kemijskoj uporabi treseta i drva. Ibid., 1905., s. 15 24.

0 Siškama grmlja i drveća i njihovim uz ročnicima. Ibid. 1906., s. 91 101.

K pitanju Šum. akademije. Pokret 1906., Šum. list 1906, s. 278 280.

Uber einige Angriffe der Vogel a ufPllan zengallen. Forstl iches Centralblat t , Wien, 1907., pp. 529 531.

Wald Insektenschaden in Slawonien. Ostrr. Forst. und Jagdz. Wien, 1907.

0 diferencijaciji ekstremiteta za gibanje u Coleoptera. Morfološko biološka studija, Slatina 1907., s. 1 48.

0 produkciji drva i carini na drvo. Šum. list 1909., s. 134 141.

Grada za šumarsku terminologiju. Ibid., 1912., s. 9 15.

0 šumarskoj termin. Ibid., s. 78 79. 0 redukciji optički mjerenih duljina na

horizont. Ibid. 1913., s. 445 451. Slava F. Ž. Kesterčaneku. Šum. list,

(poseb. prilog), 1915., s. 3 5. Prodaja Vlastelinstva Pakrac. Hrvatski

Lloyd 1916. Procjenbeni je elaborat sastavni dio ku

poprodajnog ugovora. ŠL 1917., s. 369 372. 0 našem šumarstvu. Hrv. njiva 1918. K pitanju šumarske nastave. Jugosl.

njiva 1919. Misli vodilje naše šumarske politike.

Zagreb 1921. Potrajnost šumarskog gospodarenja.

Šum. list 1922., s. 149 154, 273 285. Populariziranje šumarstva (njegovo zna

čenjeza šum. politiku). Šum. list 1922., s. 401 404.

Agrarna reforma i šume. Ibid. 1922., s. 557 565.

0 šumskim požarevima. Ibid., s. 711 722. Les incendies de forets en Yougoslavie.

Edition du XI Congres international d'agri culture, Pariš, 1923, pp. 71 81 .

Šumarsko politička osnovica zakona o šumama (Naučno kritički prikaz šumarsko političkih motiva). Ljubljana 1923, s. 1 106.

Zakon o šumama. Samostalni projekt. Ljubljana 1923., s. 1 54.

Nos desseins et nos taches. Bulletin de la Silva Mediterranea, Firenze, 1924., pp. 8 15.

Greške drveta. Šum. list 1925., s. 304 312. Najstarije šumarsko udruženje. Pola sto

ljeća šumarstva. Zagreb 1926. Iz istorije našeg šumarstva (Šumsko

privredni problemi u svezi s narodn. prepo rodom). Zgb 1926., s. 1 34.

La legislation forestiere de la Yougosla vie. Edition du Congres in t e rna t iona l de svlviculture, Rome, Nr. 56, 1926., pp. 1 8.


122

Jadi naše Sum. privrede. Šum. list 1927., s, 59 66.

Privredno zakonodavstvo i stručnjačka suradnja. ŠL 1927., s. 113 116.

Zar likvidacija šumarstva?Ibid., s. 275 278.

Privredni savjet bez šumarstva. Ibid., s. 329 331.

Šume gore. Ibid., s. 404 407. Le Karst ou point de vue de la politique

et de la legislation forestiere. Le Karst you goslave, Zagreb 1928, pp. 108 117.

Šumarstvo pred parlamentom. Kritika člana 133. Šum. list 1928., s. 4 10.

Smolarenje u Sumama crnog bora. Ibid. 1928., s. 79 83.

Smolarenje u Francuskoj. Zagb 1928. Zakon o Sumama. Kritika ministarskog

projekta. Zagreb 1928., s. 1 14. Drvarsko oruđe (Prinos poznavanju hi

storije razvitka drvarskog oruđa i tehnike rada njime). Godišnjak Sveučilišta, Zagreb 1929., s. 598 628.

Zakon i propisi o Sumama i pilanama. Zagreb 1930.

Les forets prives et F etat. Repport pre sente et publie par le Congres international de Pariš. Groupe II, Pariš, 1931.

Istraživanja o specifičnoj težini drveta i količini sirove smole vrste Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L. Glas. Zavoda za šum. pokuse 1931, s. 29 90.

Iskorisčavanje Suma. Zagreb 1931. Tehnologija drveta. Zagreb 1932. Šumarska terminologija. Šum. list 1922.,

s. 44 51. Drvo kao građevni materijal. Grad. vjes

nik 1933., s. 1 5. Tehnika trgovine drvetom I. Zagreb 1934. Tehnika trgovine drvetom II. Zagreb 1935. The methods of investigation concerning

the quality ofwood. Rapport presente au IXe congres de l'Union internationale des instituts de recherches forestieres a Budapest 1936, pp. 106 120.

Unification des methodes de recherches sur le gemmage. Rapport presente au IXe congres de 1' Union international des instituts de recherches forestieres a Budapest 1936, pp. 107 121.

Pedeset godina Sum. nastave i nauke na Zagreb, sveuč. Alma mater Croatica, Zagreb 1938., s. 65 69.

Metodološka istraživanja o čvrstoči čije panja i cjepljivosti drva. Glasnik za šum. poku se, Zagreb 1940., s. 31 56.

Jahresberiht ilber forstliche Literatur Jugoslawiens im Jahre 1939. Forstliche Rund schau. Tarandt, 1940.

... im Jahre 1940. Ibid. 13 (1940)2, pp. 124 131.

...im Jahre 1941. Ibid., Tharandt, 1941. Istraživanja o čvrstoči cijepanja i nje

nom odnosu prema sržnim trakovima. Glasnik za šum. pokuse, Zagreb 1942., s. 1 21.

Istraživanja o čvrstoči cijepanja i njenoj zavisnosti od ravnine cijepanja i vlage drveta. Ibid., 1942., s. 21 61 .

Upotreba drveta i sporednih produkata Sume (VI. svezak djela Iskorišcivanja šuma). Ministarstvo industrije i rudarstva, Zagreb 1948., s. 1 429.

Drvna industrija i Šumarstvo. Šum. list 1948., s. 145 147.

Šuma u svjetlu nauke. JAZU, Zgb 1951. Suradnja nauke i operative. ŠL 1951. Arhitektonika živog stabla. JAZU, Za

greb 1952. Arboretum Trsteno. JAZU, Zagreb 1954. Devedeset godina Sum. nastave. Šum.

list 1954. Problem šumarske terminologije. Ibid.,

1954. Istraživanja o granatosti (kvrgavosti)

bora (Pinus L.J. Anali Instututa za eksperimen talno šumarstvo, JAZU, Zagreb 1955.

Istraživanja o tehničkim svojstvima smrekovine (Picea excelsa Lk.J, (suautor I. Horvat). Anali Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU, Zagreb 1955.

Eksploatacija Suma. Zagreb, 1957.

LITERATURA *** Iskaz elanov. HSŠD: ŠL 1909. 16. ***ŠL: 1908., s. 33: 1921., s. 211; 1926.,

s. 552; 1927., s. 205; 1928., s. 51; 1930., s 300; 1932., s. 486; s. 1936., s. 455; 1946. (prosinac, prilog); 1954., s. 41 , 46, 47; 1965., s. 593; 1976., s. 406.

***Izvj, JŠU; 1927., s. 32; 1934., s. 8 (ŠL).


123

Borošić, J.: ŠIS, s. 1, 3, 136, 152. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 38,

68 , 79, 81 , 83 , 88 , 89, 92, 95, 98 , 104, 107, 118, 127, 128, 132, 147, 160, 171, 183, 191, 195, 201, 202, 221, 223, 244 249, 251, 252, 254 258.

N.N.: Predavanja iz šumarstva u Akade miji nauka. ŠL 1951., s. 408 412.

Horvat, I.: Radovi Šum. odjela PŠF u Zgbu (1945 1955). ŠL 1955., s 517 526.

Horvat, I.: Prof. dr. Aleksandar Ugre nović (1883 1958). In memoriam. ŠL 1958., s. 411 416 (s bibliografijom).

Kauders, A.: Šum. bibliograf. II, s. 46, 108, 111, 125, 145, 195, 221, 234, 246, 435.

*** ŠN, s. 56, 102, 121 125, 157, 173, 174, 193, 204, 205, 214, 217, 222, 229, 230, 233, 234, 244, 245, 252, 255, 260, 262, 266, 300 306, 324, 383, 384, 385, 519 524.

Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 17, 127, 328, 341.

*** Enciklop. LZ, sv. 6, Zagreb 1969., s. 510.

***Zbornik Vinkovci 1974., s. 183, 218, 461, 535, 707.

***Zborn. Bjelovar 1974., s. 93, 404. *** Spomenica PMF a (1874 1974).

Zagreb 1974., s. 155. Piskorić, O.: 25. obljetnica JLZ Šum.

encikloped. ŠL 1976., s. 548 551. *** PŠH 1846 1976., s. 10, 11, 26, 41 ,

106, 110 113, 131, 141, 142, 173, 180, 200, 246, 249, 250, 254, 256, 306, 319, 320, 323, 325, 331, 333, 335, 339, 350, 405, 410.

Horvat, I.: Prof. dr. A. Ugrenović (o sto god. rod.). ŠL 1983., s. 541 543.

* * * Š E 2 , 1983., s. 320. * * * Š E 3 , 1987., s. 544 545. *** Obljetnice. 80 god. prvih doktora

šum. znan. ŠL 1987., s. 668 678. Uredn: III knj. Šum. enciklop. Sve

čanost predstavlj. Ibid., s. 265 272. *** Zbornik o A. Levakoviću. HAZU,

Centar za znan. rad Vinkovci, 1992., s. 8, 9, 131, 137.

***HŠD 1846 1996., s. 20, 23,150,156, 157, 161, 168, 169, 171 173, 177, 179, 181 183, 185, 225, 241, 242, 244, 249, 250, 252, 255, 269, 272.

***Filoz. fak. Sveuč. u Zagrebu, Zagreb 1998., s. 327.

*** SŠN sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 37, 123, 135 139, 199, 200, 367, 413 419, (živo topiš s bibliografijom), 423, 656, 673, 679; sv. 3., s. 91,113 115,146 151 (ž. s bibliograf), 255, 256, 279, 296, 324, 306, 363.

UGRIN, FABETA, Marija, (Baška Voda, Makarska, 2.II.1928.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Mate i Matije r. Staničić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz službeničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završila je u Sinju, maturiravši na realnoj gimnaziji 1947.g.

Šumarstvo je studirala na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odjelu, biološki smjer, 9.VIII.1956.

Prvo radno mjesto nakon diplomiranja dobila je u Istarskim ugljenokopima Raša u Raši. Nakon kraćeg pripravničkog staža dobila je radno mjesto rukovodioca pogona za pripremu, preradu i impregnaciju drveta za potrebe rudnika. Radeći na tim poslovima 16 godina (1956.-1972.), aktivno je sudjelovala, kao predavač, na brojnim savjetovanjima o zaštiti drva u ugljenokopima. Tih je godina izradila i elaborat "Impregnacija rudnog drva »svilanitom«", tiskan u Ljubljani u izdanju Silvaprodukta.

God. 1973. prelazi u šumarsku operativu, zaposlivši se u ŠG Buzet,


124

Šumarija Labin, na radno mjesto upravitelja šumarije, gdje ostaje sve do umirovljenja 1.IX.1994. Za njezino ime vezani su opsežni radovi na pošumljavanju goleti, sanacija spaljenih površina, zaštiti šuma od požara te biološkoj zaštiti flišnih područja od erozije (izgradnja gradona). Uz sudjelovanje kolega iz ŠG Buzet, kasnije US Buzet, provela je niz radova vezanih uz urbano šumarstvo i horti-kulturno uređenje hotelskoga kompleksa Rabac.

Za zasluge u šumarstvu dobitnica je "zlatne plakete" SG "Istra" Buzet.

UIDL, Darko, (Slav. Brod, 19.V. 1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dražena i Nade r. Furlan. Hrvat. Roditelji su mu dipl. inženjeri šumarstva, drvno-industrijskoga smjera. I osnovnu i srednju školu završio je u Slav Brodu, maturiravši na gimnaziji 1981. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1988.-89., a diplomirao 7. V.1991. iz znanstvenoga područja dendrologija. Obranio je diplomski rad pod naslovom "Arboretum Brijuni - prijedlog hortikulturnog rješenja za neke mediteranske zemlje".

Od 1991. do 1994. radio je u JP "Zrinjevac" Zagreb, kao voditelj rasadnika. Nakon toga godinu dana bio je komercijalista u manjoj privatnoj firmi, koja se bavila navodnjavanjem, zadužen za navodnjavanje u hortikulturi. Od 1995. direktor je vlastite firme koja se bavi hortikulturnim projektiranjem i uređenjem te irigacijom kućnih vrtova i parkova.

Živi u Zagrebu (1999.).

UIDL, Nada, dipl. ing. šumarstva, drvno - ind. smjera. Vidi FURLAN, knj. 1, str. 345.

UJDENICA, Franjo, iz Tounja, dipl. ing. šumarstva.

Završivši gimnaziju u Karlovcu 1934. god., studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvi-rao je na Šum. odsjeku škol. g. 1939.-40., a diplomirao 14.111.1942.

Nakon diplomiranja postavljen je za šum. vježbenika kod Ravnateljstva šuma u Vinkovcima (1942.).

Godine 1940. bio je član pod-mlatka HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1940., s. 465; 1943., s. 95 Cividini, R. Mirth, K.: Apsolventska eks

kurzija. ŠL 1941., s. 187 203. ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685. Perić, N.: Svi rakovački maturanti. Kar

lovac 1995., s. 30, 227.

UKAJ Hasan, dipl. ing. šumarstva. Studirao je na Sum. fakultetu

u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1977.-78., a diplomirao 4.IV.1979.g.

ULBRIH, Tomislav, (Bjelovar, 31. VII.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1992.-93., a diplomirao 20.X.1995.

God. 1999. radio je kao revirnik u Šumariji Vel. Grdevac, UŠ Bjelovar.

LITERATURA ***SŠN2, s. 702. *** Časopis HŠ br. 36, 1999., s. 13.

ULLRICH, Dragutin, iz Vinkovaca, vlastelinski šumar.


Prema pronađenim podacima, od 1887. do 1897. bio je vlastelinski šumar u mjestu Gradac kod Kutjeva.



125

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD 1888 1897.,

(ŠL, Ulrich). Borošić, J.: ŠIS, s. 18, 146 (Melrih?). ***ŠN, s. 51 (Melrih ?). ***SŠN 1, ŠF Zgb 1998., s. 146, 153.

ULMANSKT Sava, redoviti prof. dr. s e , dekan Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu.

Bio je uz Jesenka dr. Frana prvi sveuč. profesor na Gospodarskom odjelu Gospodarsko-šu in . fakul te ta Sveuč. u Zagrebu, a na Šum. odjelu Nenadić dr. Gjuro i Petračić dr. Andrija, koji su imenovani 27.1.1920., a imali su pravo da na novootvorenom fakultetu predlažu, prema sveučilišnom zakonu, ostale profesore. God. 1922.-23. bio je dekan fakulteta.

LITERATURA ***ŠN, s. 157; SŠN 2, s. 131, 199.

UNGER, Marinko, (Bjelovar, 29.1. 1956.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Julija i Jozefine r. Stepanek. Hrvat, rimokatoličke vjere. Otac mu je tehničar, a majka zubarski asistent. I osnovnu i srednju školu završio je u Bjelovaru. Maturirao je u Školi učenika u privredi, saobraćajni smjer, 1974. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1978.-79., a diplomirao 24.111.1981. Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij iz područja iskorišćavanja šuma. Kao apsolvent dovršava magistarski rad (1999.).

Zaposlenje u struci dobiva u ŠG "Mojica Birta" Bjelovar. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža zapošljava se u Odjelu za uređivanje šuma. God. 1987. prelazi u RJ Transport na radno mjesto referenta transporta. Reorganizacijom te uslužne

djelatnosti premješten je u Stručne službe UŠ Bjelovar za stručnog suradnika za obuku radnika.

Član je HŠD, Ogranak Bjelovar.


UNGER, SUPANČIĆ, Frederika, (Bjelovar, 6.X.1955.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Miroslava Supančića, po zanimanju dipl. veterinara, i Marije r. Majcen. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Školovala se u Bjelovaru, gdje je završila osnovnu školu (1969.) i gimnaziju, maturiravši 1974. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirala je škol.g. 1977.-78., a diplomirala 9.VI.1980. na ŠG odjelu.

Pripravnički staž odradila je u ŠG "Mojica Birta" Bjelovar, Šumarija Ivanska, pretežito radeći na poslovima uzgoja i rasadničke proizvodnje. Siječnja 1991. prelazi u Šumariju Bjelovar na poslove revirnika, a kolovoza 1995. u Stručne službe UŠ Bjelovar, na poslove stručnog suradnika za ekologiju, gdje smo je zatekli i prilikom prikupljanja podataka za životopis (1999.).

Sa svojim suprugom, Marinkom Ungerom, dipl. ing. šumarstva, članica je HŠD, Ogranak Bjelovar.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 62. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696. ***HŠŽ Leksikon 4, 1999., s. 350.

URANK, Jože, (Nazarje, Mozirje, Slovenija, 18.V.1929.), dipl. ing. šum.

Sin Jožeta i Marije r. Remic. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji: otac mu je bio šumar, a majka


126

domaćica. Osnovnu je školu završio u Mozirju 1940., a na gimnaziji (Beži-grad) u Ljubljani maturirao je 1948.g.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, Biološki odsjek škol.g. 1951.-52., a diplomirao 1953.

U struci radi najprije kao tak-sator u GG Celje (1954.-55.). Od 1. VI.1955. do 1.1.1967. radio je u GG Nazarje, najprije kao referent za uzgoj, pa upravitelj Šumske uprave i voditelj tehničkog sektora. Od početka 1967. do kraja lipnja 1976. bio je zaposlen u Gozdarstvu in lesnoj industriji u Nazarju, kao voditelj i direktor šumarstva, a zatim do 1.X.1984. bio je direktor GG Nazarje. Od l.X. 1984. do l.VII.1989. radi kao tajnik SlZ-a za šumarstvo Šumsko-gospodarskog područja Nazarje. Do početka 1991. bio je direktor temeljne organizacije kooperanata, kada odlazi u mi

rovinu. Član je DIT.

RADOVI

Gozdarstvo in lesna industrija Nazarje. CZ Ljubljana 1966.

Nazarsko Gozdno gospodarsko območje. Tiskarna T. Tomšič, Ljubljana 1986.

LITERATURA ***ŠN, s. 366. ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 689.

URBAN, Antun, (Beremend, Pecs, Mađarska, 1819. - Valpovo, 11.11. 1904.), vlastelinski nadšumar.

Otac mu je bio šumar. Nakon završene realke u Osije-

jeku posvetio se šumarskoj struci, te je kao vježbenik službovao kod šumskih uprava tada najbolje uređenih vlastelinstava u Slavoniji. Isticao se stručnim radom pa ga u svoju službu u šum. upravu Valpovačkog vlastelinstva uzima barun Prandau. Tu je pod upravom šumarskog stručnjaka i pisca A. Danhelovskog službovao dugi niz godina i bio cijenjen kao iskusan stručnjak. Ukupno je u šum. službi proveo rijetko zabilježenih 58 godina, od toga 47 kod Va lpovačkog vlastelinstva.

U HSŠD vodio se kao pre t platnik na Šum. list.

LITERATURA ***ŠL: 1880., s. 146; 1882., s. 232. *** Antun Urban. In memoriam. ŠL

1904., s. 147.

URBANCL, Alfonz, (Podgorje, Slo-venjgradec, Slovenija, 25.X. 1922.), dipl. ing. šum., Dl smjera.

Sin Josipa i Helene r. Lesnjak. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Porijeklom iz seoske obitelji. Osnovnu je školu završio u Pod-


127

gorju 1934., a maturirao je na Realnoj gimnaziji u Mariboru 1946. god.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1949.-50., a diplomirao je na Šumarskom odjelu, tehnički smjer, 1.VII.1957. godine.

Najprije se zaposlio u Savezu seljačkih zadruga Soštanj (1951.-53.), a zatim radi u Područnoj šumskoj upravi Soštanj (1953.-55.), pa u Područnoj šumskoj upravi Celje (1955.- 57.). Do 1960. radio je u Savezu za šum. gospodarstvo Celje kada je postav-ljen za direktora Srednje tehničke ško-le. Na tom je mestu ostao do odlaska u mirovinu - 1977. godine.

Pripomenuti je da je od 1960. do 1976. bio član Zajednice stručnih škola Slovenije.

URBANI, Milutin, kr. prof. u Križevcima.

Na GŠU u Križevcima služio je kao profesor od 28.IX.1898. Prestankom rada Šum. odjela (1899.) nastavlja raditi na Višem gospodarskom učilištu. Predavao je opću i analitičku kemiju, botaniku, mineralogiju i fiziku te održavao vježbe u kemijskom laboratoriju. Obnašao je i dužnost predstojnika Agrikulturno-kemijskog zavoda. Svojim je radom sudjelovao u razvitku kemije u Hrvatskoj.

Bio je suradnik Šum. lista (1899.-1915.). Djelovao je kao odbornik i predsjednik Hrvatskoga sokola u Križevcima.

RADOVI

0 upotrebi drva u modernoj kemijskoj industriji. ŠL 1899., s. 499 456.

Nešto iz kemije drva. Šum. list 1900., s. 126 135.

O impregniranju i pripremi neizgorivog drva. Ibid. s. 599 604.

Toplotni efekt drva. Šum. list 1903., s. 501 506.

Priručnik za agrikulturno kemijska is traživanja i vježbe u kemij. laboratoriju. Kri ževci 1905.

Fenološke bilješke. ŠL 1914., s. 16 20. Može li šum. drveće primati atmosfer

ski dušik?Ibid., s. 376 380. Šume i oborine. ŠL 1915., s. 252 259.

LITERATURA ***Spomenica... Križevac 1910., s. 154. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 27,

38, 98 . *** Prof. Milutin Urbani. Prigodom 50

godišnjice života i 30 god. rada (s portretom). Gospodarske novine br. 7, 1927 (III), s. 75.

***ŠN, s. 43, 44. ***PŠH 1846 1976., s. 20, 22, 23, 410. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križ., 1995. , s . 4 8 , 62 , 63 , 76, 105, 106, 115, 118.

***SŠN 1, ŠF Zagreb 1998., s. 170.

URBANOVSKI, Albe, (Bajmok, Vojvodina, 12.X.1916. - Beograd, 12.XI. 1983.), dipl. ing. šumarstva, dr. se.

Diplomirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Beogradu 1940. god. Doktorirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu 1959., obranivši doktorsku tezu pod naslovom "Tendencija kretanja drvne bilance FNRJ".

U stručnom i znanstvenom radu bavio se najprije dendrometrijom, a kasnije šumarskom ekonomikom, posebno istražuje problematiku potrošnje drva.

Nakon diplomiranja službovao je najprije u Direkciji šuma u Sarajevu. Od 1942. do 1945. zatočen je u Staroj Gradiški. Nakon rata radi u šum. struci u Subotici i Novom Sadu. Od 1947. do 1955. asistent je na Šum. fakultetu u Beogradu, a zatim do 1964. viši znanstveni suradnik u Saveznom zavodu za privredno planiranje. God. 1956. i 1957. u SAD je na specijalizaciji. Od 1964. do 1973. savjetnik je za šumarstvo u Etiopiji i


128

Alžiru (FAO). Od 1974. do 1979. radi u Ugandi, gdje je šef Departmenta za šumarstvo na Makerereovu sveučilištu. Umirovljen je 1979. U službi FAO obavljao je razne misije u Zam-biji, Tanzaniji, Kongu (Brazaville).

Napisao je veći broj udžbenika, članaka i prikaza, od kojih je neke objavio 1951. - 1954. u Šum. listu.

LITERATURA ***ŠN, s. 303, 594. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 36. ***PŠH 1846 1976., s. 134, 420. Sabadi, R.: Dipl. ing. Albe Urbanovski

(1916 1983), ŠL 1984., s. 189 190. ***ŠE3, 1987., s. 547. ***SŠN2, ŠF Zagreb s. 642.

URH, Goran, (Požega, 9.VIII.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Helene r. Tvorek. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz nastavničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završio je u Požegi. Maturirao je u CUO "Zvonko Brkić" u zvanju medicinskoga tehničara 1981. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1987.-88. god., a diplomirao 7.VI.1990. iz zaštite šuma. Izradio je i obranio dipl. rad pod naslovom "Sušenje hrasta kitnjaka na području općine Požega".

Cijeli svoj dosadašnj i radn i vijek u struci proveo je u Odjelu za u-redivanje šuma UŠ Požega. Počeo je kao pripravnik, pa nastavio kao pomoćni taksator i konačno kao samostalni taksator na kom je radnom mjestu bio i krajem 1999. godine.

Član je HŠD, Ogranak Požega.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 60. ***Časop. "HŠ" 21/22., 1998., s. 33. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699.

I.T.: UŠ Našice. Nova osnova gospo darenja. Časop. "HŠ" 33 1999., s. 31.

URLEB, Franc, (Štore, Celje, Slovenija, 12.VII.1925.), dipl. ing. šumarstva i mr. industrijske pedagogije.

Sin Franca i Ane r. Mastnak. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Potječe iz obitelji službenika. Osnovnu je školu polazio i završio u Logatecu 1936., a gimnaziju u Celju 1946. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, Šumsko-uz-gojni odsjek, škol.g. 1949.-50., a diplomirao 1951. Od 1951. do 1952. specijalizirao je područje entomologije kod Katedre za zaštitu šuma Šum. fa kulteta u Zagrebu. Od 1973. do 1975. bio je na poslijediplomskom studiju iz industrijske pedagodije u Rijeci.

Kad je diplomirao šumarstvo, zaposlio se u GG Novo Mesto (1953.-54.), ali ubrzo postaje rukovoditeljem kotarske Šumske uprave Novo Mesto (1954.-57.). Od 1957. do 1961. bio je direktor Poslovnog saveza šumarstva u Celju, a nakon toga (1961.-1967.) bio je rukovoditelj Obrazovnog centra pri GG Celje i Brezice. Od 1967. do 1973. bio je direktor Šum. školskog centra u Postojni i na kraju od 1973. do 1990. radio je na mjestu tajnika, a


129

zatim i predsjednika Zajednice za obrazovanje kadrova u šumarstvu u Ljubljani.

Objavljivao je članke u Gozd. vestniku i drugim stručnim edicijama. Napisao je studije o stanju u slovenskom šumarstvu, a poglavito o stanju i potrebi za šumarskim kadrovima. Sudjelovao je u osnivanju i vodio sve redovite i dopunske programe obrazovanja i osposobljavanja u šumarstvu od 1964. do 1990. god. Organizirao je i prvu redovitu školu za šumske radnike u Sloveniji i bivšoj Jugoslaviji i prvu višu šumarsku školu u sastavu Šum. fakulteta u Ljubljani.

Sudjelovao je na svim stručnim skupovima koje je organizirao Savez Slovenskih i Jugoslavenskih DIT šumarstva i drvarstva.

Za nesebičan rad primio je brojna priznanja: zaslužni je član DIT-a gozdarstva in lesarstva Celje (1967.); zaslužni član ZIT-a Slovenije, Ljubljana (1981.); zaslužni član ZIT-a Jugoslavije, Beograd (1982.); zlatna plaketa Šum. škol. centra Postojna (1979.); Orden rada sa zlatnim vijencem (1982.); Jesenkova nagrada (BTF) Ljubljana (1985.). Primio je i niz priznanja GG Slovenije.


UROIĆ, Josip, rod. u Varaždinu, 10. III.1889. šum. savjetnik i nadzornik.

Studirao je na SA u Zagrebu i apsolvirao 1911. Zaposlio se u struci 16.XI.1911. Godine 1915. položio je u Zagrebu s t ručni ispit . Prema dostupnim podacima, 1927. premješten je kao šum. savjetnik iz Kloštar-Ivanića za upravitelja Šum. uprave Križevačke imov. općine Ivanska. God. 1937. premješten je u Bjelovar,

gdje je radio kao šum. nadzornik, a 1940.-1942. kao kotarski šumar kod Kotarskog načels tva u Bjelovaru. Ostali podaci nisu nam poznati.

Bio je član JŠU i HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1927., s. 490; 1933., s. 211; 1937.,

s. 682; 1938., s. 46, 595; 1940., s. 271, 608; 1941., s. 42, 539; 1943., s. 25.

Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 4, 70,91,152 (Urojic). ***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 124.

UROŠEVIĆ, Branko, (Osijek, 13.111. 1958.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Dobroslava, strojarskog tehničara, i Zore rod. Debelić, trgovkinje. Hrvatskoga državljanstva. Osnovnu školu završio je u Osijeku 1973., a Gimnaziju "Braća Ribar" 1977. god.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakultetu u Sarajevu 1985. god., a 20.XII.1995. završio je poslijediplomski studij na Šum. fakultetu u Zagrebu i magistrirao lovstvo.

Zaposlio se 8.X.1986. u tadašnjem LŠG "Jelen" Beograd - RZZS Bilje, u Odjelu za lovstvo, koje 1.1. 1991. postaje JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, gdje radi u UŠ Osijek, u Odjelu za lovstvo i ekologiju na radnom mjestu stručnog suradnika za lovstvo.


http://16.XI.1911

130

Sudjelovao je na IV. Jugosl. simpoziju o krmnom bilju u Osijeku, od 22.-24.VI.1988. god., zatim na 3. simpoziju "Suvremeni pravci uzgoja divljači" na Brijunima od 25.-27.V. 1989., pa na XIV. Jugosl. savjetovanju veterinara na Kopaoniku 11.-14. IX. 1990. i na 4. simpoziju "Divljač i priroda" na Brijunima, 23. i 24.V. 1991. godine.

RADOVI

Poremećaji dobne i trofejne strukture srednjodobnih i starih jelena u lovištu LSG "Jelen", pod pritiskom visoke lovno turističke potražnje i realizacije. Šum. list 1 2, 1989., s. 27 38. (Rad je priopćen na plenarnom zasje danju znanstveno tehničke konferencije s međunarodnim učešćem 9.VI. 1988. u Bugar skoj Pamporovo.)

Lovno gospodarska osnova za lovište Ilok LŠG "Jelen". Bilje, 1989.

Polimorfizam transferima kod divljih svinja LSG "Jelen". Veter. glasnik, Bgd, br. 2/ 1991., s. 133 137, Vol. 45.

Prilog poznavanju ekoloških aspekata prihranjivanja divljih krmača i prasadi. Ibid., s. 153 156, Vol. 45.

Polimorfizam fosfoheksozoizomeraze (PHI) i 6 fosfoglukonat izomeraze (6 PGD) u divljih svinja na području LSG "Jelen ". Zbornik radova 4. simpozija "Divljač i priroda" održa nog 23. i 24.V.199L, Brijuni, s. 95 98.

Lovno gospodarska osnova za lovište "Merolino" JP "Hrvatske šume", UŠ Osijek, 1991.

Veličina, sastav i ponašanje u čoporima divljih svinja kod hranilišta u ljetnjem prihra njivanju, (s Nikolandić, Đ.). Šum. list 6 8, 1992., s. 295 300.

Juvenilan i subadultan razvoj jelena (C. elaphus) u farmskom uzgoju., (sa Brna, J.). Znanost i praksa u poljoprivredi i prehram benoj tehnologiji, br. 22 (1.), Osijek 1992., s. 17 23.

Dinamika parenja divlje svinje (S. scro fa) u različitim ekološkim uvjetima Baranje. Ibid., s. 237 243.

Porast trofejne vrijednosti rogova jelena u ograđenim uzgajalištima, (sa Brna, J.). Šum. list 3 5, 1993., s. 109 121.

Lovno gospodarska osnova za lovište "Đurdenica" JP "Hrvatske šume", UŠ Osijek.

Istraživanje utjecaja prihranjivanja na tjelesnu masu divlje prasadi u ograđenim uzga jalištima, (magist. rad). Šum. fak. Zagreb 1995.

Istraživanje utjecaja načina sparivanja u divlje svinje na dinamiku prasenja u uzga jalištu, (sa suradnicima). Šum. list 1995., s. 373 381.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 59. Maričevič, L: Kazalo autora... Šum. lista

1976 1985. ŠL 1997., s. 189. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 637.

UVALIĆ, Srdan, rod. u Srp. Mile-tiću, Bačka, 19.VIII.1908., dipl. ing. šumarstva, šum. viši pristav.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1929.-30., a diplomirao 22.VI.1931.

Zaposl io se u s t ruci 27.IX. 1932. u zvanju činov. pripravnika u Direkciji šuma Gradiške imov. općine u Novoj Gradiški, gdje se nalazio i 1934. Od 1935. do 1936. radio je kao šum. pristav u Šum. upravi Đurđevačke imovne općine u Novigradu Podravskom, a od 1936. do 1940., kao šum. viši pristav, bio je upravitelj Šumske uprave Brodske imovne općine u Ra-jevom Selu. Ostali podaci o kretanju u službi nisu nampooznati .

Bio je član JŠU od 1934. godine.

LITERATURA Borošič, J.: ŠIS, s. 7, 71 , 116, 152. ***ŠL: 1933., s. 82; 1934., s. 119; 1936.,

s. 64, 365; 1937., s. 334, 495; 1939., s. 595; 1940., s. 611, 612; 1941., s. 202.

***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 540, 542.


131

UZELAC, Boško, (Podum, Otočac, 2.1.1955.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Branka i Milosave rod, Curčić. Srbin, hrvatski državljan, pravoslavne vjeroispovijesti. Potekao je iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u mjestu Škare kraj Otočca 1970., a gimnaziju u Otočcu 1974. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu 1982. god.

Iste se godine zaposlio u ŠG Gospić, kao pripravnik, u Sekciji za uređivanje šuma, zatim kao samostalni taksator. Od 1985. god. bio je upravitelj Šumarije Brinje, RJ za uzgoj i zaštitu šuma, OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Korenica. Nakon reorganizacije šumarstva 1991., radi kao revirnik u Šumariji Brinje, UŠ Gospić.


UZELAC, Milan, (Vrhovine, 2.II. 1964.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol. g. 1986.-87., a diplomirao 10.X.1988.

UZELAC, Petar, rod. u Srednjoj Gori, Udbina, 7.III.1897., šum. savjetnik i nadzornik.

Studij šumarstva započeo je na četvorogodišnjoj ŠA u Zagrebu, a prerastanjem akademije u Gospodarsko-šum. fakultet, apsolvirao je na fakultetu škol.g. 1920.-21. Diplomirao je 13.X.1924.

Zaposlio se u šum. struci 16.1. 1924. god. Stručni ispit položio je u Beogradu 1926. Od 1928. do 1936. radio je kod Direkcije šuma Gradiške imovne općine kao viši šum. pristav u Novoj Gradiški i kao šum. savjetnik u

Banovoj Jarugi. God. 1936. premješten je k Direkciji šuma I. Banske imovne općine u Glini, gdje je bio v.d. direktora i šum. nadzornik. God. 1941. otpušten je iz službe. Iste je godine u Glini stradao kao žrtva rata.

LITERATURA ***ŠL: 1929., s. 95; 1931., s. 148; 1932.,

s. 640; 1936., s. 704; 1939., s. 53; 1941., s. 459; 1947., s. 173.

Borošić, l: ŠIS, s. 5, 71, 99, 152. ***ŠN, s. 336, 353. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 681.

UZELAC, Vlatko, (Sisak, 6.X.196L), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Vere r. Strmecki. Hrvat, katolik. Otac mu je finome-haničar, a majka službenica. I osnovnu i srednju školu završio je u Sisku, maturiravši na općoj gimnaziji 1980.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1987.-88., a diplomirao 4.XII.1988., obranivši diplomski rad iz parkiranja i prostornog oblikovanja pod naslovom "Revitalizacija parka uz Šetalište V. Nazora u Sisku".

Zaposlio se kao pripravnik u Šumariji Sunja ŠG Sisak 1989. Osnivanjem "Hrvatskih šuma", od 1991. stalno je zaposlen u UŠ Sisak. Prve dvije godine (1991.-1993.) revirnik je u Šumariji Petrinja, pa pomoćnik revirnika u Šumariji Sisak. Nakon završetka Domovinskog rata upravitelj je Šumarije Glina, a od 1997. obnaša dužnost revirnika u Šumariji Le-kenik, gdje se nalazio i sredinom 1999.

Član je HŠD. Bio je sudionik Domovinskog

rata i nosilac Spomenice 1990.-1992.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., S. 65 ***Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 62. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699.


132

UŽAREVIĆ, Tomislav, (Tovarnik, 3.VII.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Otac Pavo radio je kao radnik u "Hrvatskim cestama", a majka Pa-vica r. Turk je domaćica. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u rodnom Tovarniku 1977., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1981. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakul te tu u Zagrebu 31.III . 1989. Napisao je i obranio dipl. rad naslova "Vegetacija i šumsko-gospo-darsko značenje predjela »Kordoš« i »Kalile« na području Šumarije Vukovar". Na istom fakultetu odslušao je i jednu godinu specijalizacije iz područja uzgajanje šuma - silvikultura.

Prvo zaposlenje imao je kao inženjer operative na uzgajanju šuma u Šumariji Vrbanja, ŠG "Hrast" Vinkovci, gdje je zatim bio zamjenik u-pravitelja na uzgoju i zaštiti šuma.

Nakon što je vojno-redarstve-nom akcijom "Oluja" oslobođeno jugozapadno područje Like, ujesen i995. s grupom kolega šumarnika prelazi US Gospić, preuzevši dužnost upravitelja Šumarije Korenica.

Član je mjesnog lovačkog društva, ispitani ocjenjivač lovačkih tro

feja i vještak za utvrđivanje šteta od krupnih zaštićenih predatora.

Član je HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 58: 1999., s. 160. ***Posl. izvješće "HŠ" 1996., s. 58. Frković, A.: ŠL 7 8, 1998., s. 347 352. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699. ***Časop. "HŠ" 30,1999., s. 19 22; 33,

1999., s. 18. *** Šum. škola Karlovac. 1997., s. 96,139.

UŽAREVIĆ, rod. SALANTIĆ, Tere-zija, (Stari Slatinik, SI. Brod, 30. VI.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Kćer Antuna, zanimanjem skladištara u silosu, i Julijane rod. Štivić, domaćice. Roditelji su se bavili i zemljoradnjom. Hrvatica, katolkinja. Osnovnu školu završila je u Oriovcu 1977., a gimnaziju u Š.C. "Zlatko Šnajder" u Slavonskom Brodu 1981.g.

Šumarstvo je diplomirala na Šum. fakultetu u Zagrebu 8.IV.1992. Napisala je i obranila dipl. rad pod naslovom "Smjernice za revitalizaciju postojećeg parka oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta i stanje den-droflore".

Nakon diplomiranja radi u Šumariji Vrbanja, UŠ Vinkovci (1994.) kao revirnik I, a zatim na poziv Ministarstva Poljoprivrede i šumarstva R. Hrvatske odlazi sa suprugom Tomislavom u Šumariju Korenica, UŠ Gospić.

Član je HŠD.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 58. *** HŠŽ Leksikon 4, Zagreb 1999., s.

240, (Salantić). ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699. ***Časop. "HŠ" 30, 1999., s. 21.


133

VAC, Gašpar (Gašo), (Srem. Mitro-vica, Vojvodina, 4.1.1866. - Varaždin, 3.X.1929.), županijski šum. nadzornik.

Osnovnu školu i nižu realku završio je u rodnom gradu. Šumarstvo je apsolvirao 1887. na GŠU u Križevcima.

Kao šum. vježbenik zaposlio se 3.X.1887. kod Gradiške imovne općine, Šumarija Novska. Godine 1888. prelazi u Zemaljsku šum. službu u kojoj radi do umirovljenja. Najprije je radio u Donjoj Stubici kao kotarski šumarski pristav. Od 1893. do 1896. bio je kotarski šumar u Doljnjem Miholjcu, gdje - uz redovite stručne poslove na podizanju i njezi sastojina, usprkos mađarskom režimu, uvodi hrvatsko zapovjedništvo u vatrogasnom društvu i osniva hrvatsku čitaonicu. Zbog toga je premješten u Kra

pinu, gdje je radio i na uređenju parkova i drvoreda. I u područjima daljnjeg službovanja u kotarevima Čazma, Ogulin, Pisarovina, Požega (Županija), Kutjevo, Ivanec, Dugo Selo i Varaždin (Županija) djelovao je gotovo u svim područjima šumarstva.

Od 1890. do 1915. objavio je u Šum. listu oko 40 članaka, pretežito iz šum. politike, uprave, zakonodavstva i nastave. Pisao je o šumama i šumarstvu pojedinih kotareva i županija u kojima je službovao, zemljišnim zajednicama i šumskim štetama. Njegove članke cijenjene kao objektivne, informativne i poučne prihvaćali su čitatelji.

U LRV surađivao je od prvog broja (1892.) pa do 1914. Objavio je desetak članaka iz lovstva i jedan iz ribarstva. Pisao je o lovačkoj organizaciji, pravnim propisima, te o stanju lovstva (D. Miholjac, Krapina, 0-gulin, Pokuplje, Požega) i ribarstva.

Kao vrijedan član i član utemeljitelj HSŠD i JŠU sudjelovao je u radu skupština, zauzimao se za poboljšanje staleških prilika, unapređenje šumarstva i osnivanje Šum. akademije u Zagrebu. Djelovao je i kao tajnik Šum. kluba u Ogulinu. God. 1918. na njegov pri jedlog HSŠD mijenja naziv u Hrvatsko šumarsko društvo.


134

VAŽNIJI RADOVI

Pismo iz Stubičkog kotara. ŠL: 1890., s. 311 317, 436 442; 1893., s. 230 235.

Vise šumarsko obrazovanje. ŠL 1891., s. 143 144.

Komasacija zemljišta. SL 1893., s. 365 370.

Naši državni ispiti. ŠL 1893., s. 410 414. Lovstvo D. Miholjca u svjetlu novog Za

kona o lovu. LRV 10 11, 1893., s. 170 172; 2, 1894., s. 26 27.

Sava, Drava i Bosut siromašne ribom. LRV 8, 1894., s. 123 124.

Naši pašnjaci. ŠL 1895., s. 486 495. Šume i šumsko gospodarenje u Donjo

miholjač. kotaru. ŠL 1898., s. 11 28. Čisti ipreborni sijek i ustanove paragra

fa 4, 5, 6. i 7. Šumskog zakona. Šum. list 1899., s. 534 543.

Divljač i lovstvo kotara Krapina. LRV 5, 1899., s. 56 57.

Zemljišne zajednice, njihov postanak, razvoj i uređenje. ŠL 1900., s. 219 234, 399 410, 503 513, 643 661; 1901., s . 454 461; 1902., s. 129 145.

Zakon o uređenju zemljiš. zajednica od god. 1894. ŠL 1901., s. 204 236.

Stoje šuma (šumsko tlo)?. ŠL 1902., s. 3 20.

Šumske štete. ŠL 1902., s. 521 548; 1905., s. 321 347.

Usurpacija šuma i pašnjaka. ŠL 1904., s. 217 241, 661 679.

Selo Saborsko (Zaborsko). Šum. list 1905., s. 97 106.

Stanje divljači u ogulinskim lovištima. LRV 2, 1906., s. 20.

Šumarstvo Županije požeške u god. 1909. ŠL 1910., s. 345 350, 433 438.

Pukove promjerke. ŠL 1913., s. 385 386. Provadanje kulturnih radnji u šumama

zemlj. zajed. ŠL 1915., s. 76 83.

LITERATURA *** ŠL: 1888., s. 118; 1890., s. 376;

1894., s. 557; 1897., s. 590. *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908, 1915. *** Izvj. JŠU: 1917., s. 23; 1930., s. 16

(Šum. list).

*** Preminuo Gašo Vac. ŠL 1929., s. 466. H.: Gašo Vac. In memoriam. ŠL 1930.,

s. 390 391. Borošič, / .: ŠIS, s. 18, 152. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 60, 83,

92, 118, 147, 148, 160, 171, 172, 183, 214, 227, 239.

***ŠN, s. 51, 56. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 716, 717. *** PŠH 1846 1976., s. 95, 105, 181,

185, 187, 194, 196, 310, 410. *** Priroda i šumarstvo Ogulinskog kra

ja. ŠL 1987., s. 452, 465, 563, 565. Frkovič, A.: Bibliografija LRV 1892

1991, Zagreb 1993., s. 104,129, 182, 183, 240, 286, 350, 447, 460, 471.

Husinec Delič: GŠU u Križevcima, MH Križevci 1995., s. 92.

*** HŠD 1846 1996., s. 72, 119, 121, 146, 147, 152.

***SŠN 1, 1998., s. 146, 152, 191.

VAJDA, Zlatko, (Čajkovci, Đakovo, 16.XI.1901. - Zagreb, 29.VI.1987.), dr. šum. znanosti, dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik, redoviti sveuč. profesor, dekan.

Maturirao je na realnoj gimnaziji u Osijeku 1920. Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je i diplomirao 1924. godine.

Zapošljava se u taksaciji Direkcije šuma Zagreb 25.XI. 1925. God. 1926. i 1927. radio je u Direkciji šuma


http://16.XI.1901

135

Ogulinske imovne općine. Tada je položio i državni ispit. Od 1928. do 1940. radio je kao upravitelj Državne šum. uprave Ogulin, Dir. šuma na Sušaku. Od 1941. do 1945. radio je u taksaciji Šum. odjela Banske uprave u Zagrebu, a nakon rata 1945.-1947. u Institutu za šum. istraživanja.

Za vrijeme rada u operativi bio je ne samo šumar praktičar već i aktivan znanstvenik. God. 1932., kao jedan od rijetkih iz privrede, obranio je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu disertaciju "Studija o prirodnom rasprostranjenju i rastu smreke u sastojinama Gorskoga kotara".

God. 1945. izabran je za honorarnog nastavnika zaštite šuma na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu i u tom svojstvu ostaje do 1948. Habilitirao je 1947., i od 1948. do 1952. radi kao docent za isti predmet. God. 1953. izabran je za izvanred., a 1955. za red. profesora toga fakulteta. Predmet zaštita šuma predavao je i na po-slijedipl. studiju. Uza svoj glavni predmet predavao je upravu šuma (1948.-49 . ) , lovnu privredu (1947.-49.) , meteorologiju i klimatologiju (1952.-53.), a na Drv. ind. odjelu uzgajanje sa zaštitom šuma (1953.-58.) i osnove šumarstva (1958.-72.).

Prof. dr. se. Zlatko Vajda obnašao je mnoge dužnosti na Poljoprivr.-šum., odnosno Šum. fakultetu i izvan njega. Dekan fakulteta bio je 1954/55., prodekan i pročelnik Šum. odjela 1955/56., te predsjednik fakultetskog savjeta. Dužnost predstojnika Zavoda, odnosno Katedre za zaštitu šuma, obnašao je od osnivanja 1947.

do umirovljenja 1972. Član suradnik JAZU bio je od 1949., a glavni urednik Glasnika za šum. pokuse bio je od 1972. do 1974. godine.

U stručnim i znanstvenim časopisima bio je aktivan više od 50 god. Prvo njegovo djelo objavljeno je 1931.,

a dvije godine poslije iz tiska izlazi njegova disertacija. Potom objavljuje znanstvene i stručne radove i prikaze u domaćim i s t ranim časopisima. Objavio je više od 150 napisa, koji su vrlo iscrpni i popraćeni znalačkim komentarima. Iz tih radova razvidno je da je prof. Vajda bio šumar širokih pogleda na struku. Iako je najviše radio u operativi u Ogulinu, zanimao se i za šumarstvo u ostalim dijelovima Hrvatske, kao i izvan granica naše zemlje, ukazujući na znanstvene ustanove i njihova dostignuća.

U svom širokom opusu proučavao je različite aspekte šum. struke; bavio se vrstama šum. drveća, vrijednostima pojedinih vrsta, uzgajanjem i uređivanjem šuma, utjecajem šume na okoliš i na zdravlje čovjeka. Poglavito su znakoviti njegovi radovi iz zaštite šuma. U tom dijelu njegov je rad usmjeren na štetne šumske kukce i njihovo suzbijanje s posebnim naglaskom na, tada tek nove, biološke metode. Autor je nekih tema u Šum. enciklopediji i Šum. priručniku.

Dugi niz godina radio je na proučavanju i istraživanju uzroka masovnog sušenja pojedinih vrsta drveća i šuma pa je o tome napisao velik broj radova. Između ostalog objasnio je uzroke sušenja bukve na Učki. Znakovito je i njegovo istraživanje promjena klime i utjecaj tih promjena na sušenje šuma. Veliku pozornost posvećivao je problemu šum. požara. Zaokruživši svoje bogato znanje i iskustvo, objavio je dvije vrijedne knjige o zaštiti šuma: "Nauka o zaštiti šuma" i "Integralna zaštita šuma".

U Šum. listu (1931.- 1980.) objavio je više od 40 napisa, pretežito iz zašt i te i uzgajanja šuma, te petnaestak prikaza domaćih i stranih knjiga i časopisa, a bio je, između ostalog, i vanjski suradnik Instituta za fiziku atmosfere i kozmičku fiziku te znanstvenih šumarskih ustanova.


136

Bio je član utemeljitelj JŠU u Zagrebu, član utemeljitelj HŠD (1940. -45.), a nakon rata sudjeluje u radu Šum. društva, posebno oko izdavanja Šum. lista, kao član redakcijskog odbora (1947.-54.).

Za svoj rad prof. dr. se. Zlatko Vajda primio je više priznanja. Odlikovan je Ordenom II. reda 1960., a 1975. uručena mu je Republ. nagrada za životno djelo. God. 1976. prigodom proslave 130. god. osnivanja HŠD i 100. god. Šum. lista odlikovan je Poveljom sa zlatnom medaljom, a 1985. Šum. fakultet u Zagrebu uručio mu je diplomu u povodu proslave 125. obljetnice šum. nastave u Hrvatskoj.

Preminuo je u Zagrebu 1987. i sahranjen je na Mirogoju.

VAŽNIJI RADOVI

Dendrogeografska istraživanja. ŠL 1931., s. 404 407.

Studija o prirodnom rasprostranjenju i rastu smreke u sastojinama Gorskoga kotara. ŠL 1933., s. 217 253, 289 330.

Bijeli jasen u prebornoj Sumi na kršu. ŠL 1937., s. 126 136.

Der natilrliche Verbreitung der Fichte im Gebiete der Gross Kapela. Zeitschrift filr Forst u. Jagdwesen 10, Berlin 1938.

Problem rase kod osnivanja sastojina. ŠL 1938., s. 185 205.

Temelji racionalizacije rada. ŠL 1941., s. 308 311.

Osnivanje Sum. gospodarskih oblasti. ŠL 1941., s. 519 521.

Prirodni tok obnove požarom uništene prašume. ŠL 1943., s. 115 117.

Hrast je najvrednije drvo naših šuma. Gospodarstvo III, br. 236, 1943.

Gospodarsko značenje naših crnogorič nih šuma smreke i jele. Ibid. IV, br. 43 , 1944.

Pojava štetnih insekata u šumama NRH. ŠL 1946., s. 108 110.

Sušenje slavonskih hrastika. Gospodar ski list br. 2, Zagreb 1946.

Čuvanje naših šuma od požara. Ibid. br. 17 18, Zagreb 1946.

Gubar glavonja izlatokraj. Ibid. br. 20, Zagreb 1946.

Uzgajanje šuma. Šum. p r i ručn ik I, Zagreb 1946., s. 613 724.

Zaštita šuma. Šum. priručnik II, Zagreb 1946., s. 769 840.

Prvi pokus zaštite slavonskih šuma uniš tavanjem gusjenica iz aviona pomoću DDT preparata. ŠL 1947., s. 297 298.

Koji su uzroci sušenja hrastovih posav skih i donjopodravskih šuma. ŠL 1948. , s. 105 113.

Šumsko zaštitne mjere u posavskim i donjopodravskim hrastovim šumama. ŠL 1948., s. 168 171.

Primjena kemijskih metoda kod uništa vanja podkornjaka. ŠL 1948., s. 319 322.

Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih posavskih i donjopodravskih nizin skih šuma. Institut za šum. istraživanja Minist. šuma. NRH, Zagreb 1948, (habilitacijski rad).

Klimatske okolnosti i gradacija gubara u razdoblju od 1942. do 1948. Ibid., u knjizi "Ma sovna pojava i suzbijanje gubara", Zagreb 1949.

Motorni zamagljivati u službi zaštite šu ma. ŠL 1951., s. 347 348.

Borba protiv sušenja brijestova. ŠL 1952., s. 326 335.

Uzroci epidemijskog ugibanja brijestova. Glasnik za šum. pokuse 10, Zagreb 1952., s. 105 197.

O sriježi ili golomrazici (W. Lantelme: Der Barfrost, Forstwiss CbL, Berlin, 1951.). ŠL 1954., s. 117 120.

Prilog poznavanju historije postanka našeg golog krša, ŠL 1954., s. 166 174.

Biotski faktori edafskog sloja šum. bio cenoze. Ibid., s. 236 243.

Stanje bukovih sastojina na Učki. ŠL 1955., s. 579 587.

Deset godina pošumljavanja i meliora čija u NRH. Ibid., s. 436 440.

Gubar ponovno ugrožava naše šume. ŠL 1956., s. 220 225.

Utjecaj promjene vodnog režima na zdravstveno stanje šuma. Prvo jugosl. savjeto vanje o zaštiti šuma, Zgb 1960.

Ekstremna klimatska stanja i sušenje bukovih sastojina na Učki od 1947 1953. Glas nik za šum. pokuse 14, 1960.


137

Osnovi šumarstva. Sveuč. u Zagrebu, Zagreb 1962., s. 1 251.

Zaštita šuma. Sveuč. u Zagrebu, Zagreb 1965., s. 1 350.

Naučno istraživačke studije o sušenju hrastika. ŠL 1968., s. 122 142.

Nauka o zaštiti šuma. Sk. knjiga, Zagreb 1974., s. 1 482.

Uzročnici sušenja slavonskih šuma. Zbornik ... Vinkovci, 1974., s. 221 238.

Retenciona sposobnost šuma kao regu lacioni hidroloski činilac vodenih tokova. ŠL 1977., s. 370 376.

Prof. dr. Zeljko Kovačevič, veliko ime entomološke znanosti Hrvatske, (sa M. Andro ie). ŠL 1978., s. 505 510.

Utjecaj klimatskih faktora na rast i zdravstveno stanje naših šuma. SL 1980., s. 6 1 6 7 .

Integralna zaštita šuma. Sveuč. naklada Liber, Zagreb 1983., s. 1 253.

LITERATURA ***ŠL: 1926., s. 70; 1931., s. 81: 1933.,

s. 555; 1940., s. 271; 1943., s. 22; 1945., s. 79; 1955., s. 522 526; 1971., s. 170; 1975., s. 379; 1977., s. 88 , 99; 1986., s. 435.

*** Izvještaj JŠU: 1927., s. 32; 1938., s. 14 (ŠL).

Borošič, /.: ŠIS, s. 6, 43, 99, 152. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 46,

60, 83, 92, 98 , 107, 118, 128, 148, 172, 202, 244, 249, 250, 251, 257.

Kauders, A.: Šum. bibliografija II, s. 19, 73, 103, 230, 435.

***ŠN, s. 123, 157, 161, 169, 170, 197, 206, 222, 223, 234, 242, 244, 301, 304 306, 348 , 350 , 354, 383 , 384 , 386 , 524 529 , (Životopis), 593.

Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 17, 36, 328.

Klepac, D.: Jedan rijetki jubilej (Dr. Z. Vajda). ŠL 1972., s. 473 478, (s radovima).

***Zbornik Vinkovci 1974., s. 4, 8, 40, 206, 208, 218, 228, 230, 232, 237, 252, 702, 707, 717.

*** PŠH 1846 1976., s. 21, 28, 32, 43, 45, 51, 64, 67, 83, 85, 86, 89, 115 119, 127, 134, 251, 337, 342, 414, 423.

***Mala šumarska kronika. ŠL 1975., s. 501 510.

***ŠIM, s. 13, 15, 18, 75, 76, 119, 172, 178.

Glavaš, M.: Prof. dr. Zlatko Vajda, dipl. ing. šum. (1901 1987). In memoriam. ŠL 1987., s. 691 693.

* * * Š E 3 , 1987., s. 565. *** HŠD 1846 1996., s. 223, 236, 241,

242, 249, 261, 279 ***Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkovci

Zagreb 1996., s. 62, 231, 232, 235, 243, 257, 543, 544.

Maričevič, I.: Kazalo autora... Šum. lista, ŠL 1997., s. 182.

***SŠN, ŠF Zagreb 1998., sv. 2, s. 138, 200, 205, 222, 424 426, 476 478 (životopis), 641, 661, 679, 682, 708; sv. 3, s. 292 293, (životopis).

VAJDIČKA, Ivan, (Markovac, Našice, 31.VIII.1943.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Đure i Katarine rod. Belak. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz rad-dničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Našicama 1958. god., a maturirao na gimnaziju 1962.

Šumarstvo je apsolvirao 1965.-66., a diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu 11.IV.1968.

Dana 20.V.1968. g. zapošljava se u SG "Krndija" u Našicama. Od 1.VI.1970. radi u Šumariji Đurdenovac kao rukovoditelj grupe obračunskih jedinica. Od 21.XII.1980. upravitelj je Šumarije Koska, a od 12.XI.1984. god. stručni je suradnik za iskorišćivanje šuma Šumarije Đurdenovac. Od 1992. revirnik je u Šumariji Đurdenovac, a zatim stručni suradnik u Razvojno-planskom odjelu UŠ Našice.

Član je HDZ i predsjednik općinskog vijeća Đurdenovac.



http://21.XII.1980

138

VAJSMAN, Mirko, (Virovitica, 18.X. 1926.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Srećka i Danice rod. Miler. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili službenici. Osnovnu školu završio je u Virovitici 1938., gdje je i maturirao na realnoj gimnaziji 1947. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je apsolvirao škol.g. 1952.-53.. a diplomirao 11.VII.1955.

Radni vijek proveo je službujući u Šumarijama Pazin i Poreč.

Kao umirovljenik živi u Pazinu.


VALDEC, Stjepan, svećenik. Bio je vjeroučitelj rimokato

ličke mladeži jednu školsku godinu -od listopada 1860. do srpnja 1861. na GŠU u Križevcima.

VALENKO, Vladoj , dr. iur. Bio je kralj, kotarski pristav.

Docirao je na višem zavodu GŠU u Križevcima zakonoslovlje od listopada 1880. do ožujka 1882. godine.

LITERATURA *** ŠN, s. 43; SŠN 2, 1998., s. 170. *** Spomenica... Križevac, 1910., s. 154.

VALENTA, Mario, (Pazin, Istra, 26. IV.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Maria i Nerele r. Stojšić. Hrvat. Potječe iz službeničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završio je u Pazinu. Maturirao je na Gimnaziji "Otokar Keršovani" 1978. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1981.- 82.g., a diplomirao 28.11. 1983. iz ekologije šuma. Izradio je i obranio diplomski rad naslova "Neke soci

jalne funkcije Motovunske šume s posebnim osvrtom na odjel I. GJ »Mirna«".

U šum. operativi počeo je radom 21.V.1984. u ŠHG "Istra" Buzet. Nakon kraćeg pripravničkog staža biva premješten na poslove uređivanja šuma na kojima je radio gotovo 15 godina. Nakon što je postao samostalni uredivač, od 1992. na radnom je mjestu rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma UŠ Buzet. Dana 15.XI. 1998. sporazumno napušta UŠ Buzet i osniva vlastitu tvrtku za proizvodnju sadnica i cvijeća.


1996., s. 58. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697.

VALENTIĆ, Ernes t , rod. 2.II. 1895. u Pakracu, dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik i šum. nadzornik.

Šumarstvo je studirao na Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1919., a diplomirao 1921. na Gospo-darsko-šum. fakultetu u Zagrebu u koji je prerasla akademija.

U šum. struci zaposlio se l.VIII. 1921., a 1924 položio je državni ispit u Beogradu. Prema nepotpunim podacima, od 1927. do 1929. radio je kod Direkcije šuma Apatin (Vojvodina) kao šum. nadinženjer, a zatim kao šum. savjetnik i upravi te l j Šum. uprave Bela Crkva. Od 1930. do 1938. radio je kod Direkcije šuma Đurđevačke imovne općine Bjelovar kao šum. savjetnik, a zatim kao upravitelj Šum. uprave Koprivnica.

God. 1938. premješten je k Brodskoj imov. općini, a 1943. imenovan je šum. savjetnikom kod Ravnateljstva šuma u Vinkovcima. God. 1946. prisustvovao je skupštini Šum. sekcije DIT-a NRH u Zagrebu.



139

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). ***ŠL: 1927., s. 433; 1929., s. 303; 1931.,

s. 150; 1933., s. 685; 1935., s. 477; 1938., s. 461; 1940., s. 271, 608; 1941., s. 539; 1943., s. 25, 266, 267, 330; 1944., s. 199; 1946., XII, pril.

Borošić, l: ŠIS, s. 5, 68, 94, 152. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 125. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 540, 542.

VALENTIĆ, Petar, iz Pakraca, rod. 5.1.1900., dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik i nadzornik.

Šumarstvo je počeo studirati na Šum. akademiji u Zagrebu, nastavio na netom osnovanom Gospodarsko-šum. fakultetu. Apsolvirao je škol.g. 1921.-22., a diplomirao 23.VII.1923.

U šumarskoj struci zaposlio se 27.XI.1923. Državni ispit položio je 1926. u Beogradu. Prema nepotpunim podacima, od 1927. do 1931. radio je u svojstvu šum. inženjera kod Kotarskog poglavarstva u Ludbregu, a zatim do 1939. kod Direkcije šuma Vinkovci, Šumarija Lipovljani, kao upravitelj šumarije i šum. savjetnik. God. 1939., kao šum. nadinženjer, premješten je Odjelu za šumarstvo Banske vlasti u Zagrebu na dužnost šum. nadzornika.

Za vrijeme NDH bio je najprije šum. savjetnik Odjela za šumarstvo, Ministarstva šuma i rudnika, a zatim nadstojnik Odsjeka za upravu i gospodarenje u državnim šumama Glavnog ravnateljstva za šumarstvo pri Ministarstvu šumarstva i rudarstva u Zagrebu.

Ostali podaci o kretanju u službi nisu nam poznati.

Bio je član JŠU, a za vrijeme NDH član i zamjenik odbornika HŠD.

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). *** ŠL: 1927., s. 319; 1930., s. 150;

1932., s. 644; 1937., s. 269; 1939., s. 714;

1940., s. 252, 261, 271; 1941., s. 402; 1943., s. 25, 26; 1944., s. 113, 198.

Borošić, /.: ŠIS, s. 5, 44, 96, 152. ***Izvj. HŠD 1941., s. 6, (ŠL). ***ŠN, s 354; SŠN 2, s. 681. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 549, 550. ***HŠD 1846 1996., s. 221, 235.

VALENTIĆ, Slobodan, dipl. ing. šum. Prema pronađenim podacima,

studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu, šumarski smjer, 31.III. 1952.g.

VALENTINČIĆ, Mirko, (6.XI.192L), dipl. ing. šumarstva.

Otac Alojz zanimanjem je bio željezničar, a Majka Marija r. Škra-bar, domaćica. Slovenac, rimokatolik, hrvatski državljanin. Osnovnu školu završio je u Zagrebu 1932., kao i Državnu II . mušku realnu gimnaziju 1940. godine.

Šumarstvo je studirao u Zagrebu. Apsolviraoje škol.g. 1943.-44., a diplomirao na Šum. odsjeku Poljoprivr.-šum. fakulteta u Zagrebu 1947.

Dana 1.XI.1947. zaposlio se u ŠG "Papuk" Osijek, najprije u Šumariji Darda, kao pomoćnik upravitelja. Od 1.II.1948. radi u Šumariji Našice kao pomoćnik upravitelja, od l.IX. 1948. u Šumariji Slatinski Drenovac, isto kao pomoćnik upravitelja, a od 1.II.1950. u Šumariji Orahovica kao upravitelj. Tada je (27.XII.1950.) položio stručni ispit u Zagrebu. Na dužnosti upravitelja u Orahovici bio je do31.III.1961.

Dana LIV. 1961. prelazi u ŠG Osijek za upravitelja Šumarije Osijek. Od 1.III.1962. radi u upravi ŠG kao referent za uzgoj šuma, a 1.XI.1962. postavljen je za upravitelja Poljoprivrednog pogona. Od 1.1.1964. god. radi kao šef proizvodno- tehničkog sektora u upravi ŠG Osijek koje je 1971.


http://do31.III.1961

140

prešlo u sastav "Slavonskih šuma" Vinkovci.

Nakon više od 40 godina rada 29.11.1988. odlazi u mirovinu.

Sudjelovao je na brojnim kongresima i stručnim skupovima u Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj, Makedoniji i BiH.

Član je HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1944., s, 199; 1952., s. 74. ***ŠN, s. 362; SŠN 2, 1998., s. 686.

VANCAS, pl. Antun, iz Zagreba, šumar.

Apsolvirao je na GŠU Križevci 1883. Za vrijeme školovanja, kao član Društva slušatelja "Plug" održao je nekoliko predavanja (o prosuđivanju tla, o kometima, glazbi, uporabi drva u glazbarstvu, posebno hrvatske javo-rovine), a bio je biran i za odbornika.

Podaci o kretanju u službi nisu nam poznati.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 17, 152. Husinec Delić: GSU Križevci, 1995., s.

92, 100. *** ŠN, s. 50, SŠN 1, s. 146, 151.

VANČETOVIĆ, Živojin, (Priština 4. XIL1899. - Beograd, 30.IV.1980.).

Diplomirao je na Gospodarsko-šum. fakul. u Zagrebu 1925. Od 1926. do 1929.g. radio je na uređenju Ava-le. Državni stručni ispit položio je 1928. u Beogradu. God. 1930. i 1931. šef je šumskih uprava u Prištini i Peći - radi na pošumljavanju terena, poglavito izletišta Grmije kraj Prištine. Od 1932. do 1941. radi na uređenju bujica i vrlo je zaslužan za prelazak na sistematsko uređivanje bujica i organizaci ju buj ičarske službe u

Makedoniji. Od 1941. radi u bujičar-stvu Srbije, a nakon II. svj. rata (1945.-51.) u Ministarstvu šumarstva Srbije. Od 1952. do umirovljenja 1963. rukovodi bujičarskom službom Srbije.

Objavio je znatan broj radova u raznim struč. časopisima, pa i u Šum. listu. Bio je član stručnih udruga.

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., s. 32; 1937., s. 3;

1938., s. 3, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 6, 62, 98, 152. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 136,

148. ***PŠH 1846 1976., s. 275, 277, 414. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682. ***ŠE3, 1987., s. 565 566.

VANČINA, Nenad, (Rijeka, 25.X. 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Rudolfa. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završio je u Delnicama, maturiravši na Srednjoj šumarskoj školi Delnice 1987. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1992.-93., a diplomirao je na Šumarskom odsjeku 12.XII.1994. iz područja lovstva. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom "Razvoj populacije muflona u lovištu »Pete-hovac« Delnice od unašanja do danas".

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Crni Lug, UŠ Delnice, gdje je primljen 2.1.1995. Nakon jednogodišnjeg staža prelazi u Šumariju Delnice (1.II.1996.) iste uprave, gdje je bio i sredinom 1999. god. na radnome mjestu revirnika.

Član je HŠD.


kotara... Zagreb 1997. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702.


141

VANKOV, Jordan, iz Vidina, Bugarska, ing. šumarstva.

Apsolvirao je na Šum. akademiji u Zagrebu 1915.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 4, 152. ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 124.

VANJKOVIĆ, Srećko, (Glina, 25.X. 1910,-Zagreb, 13.IV.1999.), dipl. ing. šumarstva.

Djetinjstvo je proveo u Glini gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je polazio u Petrinji. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1932.-33., a diplomirao 26.IX.1941.

Rad u struci započeo je kao referent pripravnik u Direkciji šuma Zagreb, a zatim prelazi u Gospić gdje radi u tijeku II. svj. rata. God. 1945. raspoređen je na mjesto kotarskog šum. referenta u Pisarovini, gdje radi do 1947. god., kad je premješten u Mi -nistarstvo šuma u Zagrebu za referenta u Odjelu uzgajanja lokalnih šuma. Nakon toga radio je u Glavnoj upravi za šumarstvo u Zagrebu kao referent na pošumljavanju i kasnije kao v.d. direktora poduzeća za sjemenarstvo.

Od 1950. ponovno radi u Ministarstvu šumarstva u Zagrebu kao rukovoditelj grupe za pošumljavanje.

Kad je osnovano ŠG "Šamarica" u Zagrebu, u njemu radi kao referent na uzgajanju šuma. Poslije toga bio je upravitelj šumarija Đakovo, Gareš-nica i Hrv. Dubica, kasnije i Šumarije Karlovac^ a 1954. na svoj zahtjev preuzeo je Šumariju Draganići, želeći obnoviti zapuštene hrastike, koji su stradali zbog nekontroliranog pašare-nja i žirenja.

God. 1960. postao je v.d. direktor ŠG Karlovac, a od 1961. njegov tehnički direktor. Kad je osnovan 1961. Institut za četinjače u Jastre-barskom, pomagao je institutu i surađivao s njim. Dao je veliki doprinos unapređenju šumarstva karlovačkoga područja.

Pošumljene su velike površine bujadnica na području Korduna crno-goricom i osnovani mnogi pokusi.

Tada su izgrađene stotine kilometara šumskih cesta u svim gosp. jedinicama. Obnovljena je zapuštena kanalska mreža i prokopani novi kanali. Vodio je veliku borbu za očuvanje šuma Pokupskog bazena koje su ugrožene nerazumljivim potezima nekih struka, posebno vodoprivrede (retencije!). Posebna ljubav bilo mu je uzgajanje šuma.

U mirovinu odlazi 1976. godine. Bio je su r adn ik Šum. l i s t a

(1968.-1978.). Radio je u Šum. društvu i bio

član njegova rukovodstva te član Redakcijskog odbora i Savjeta Šum. lista. Zbog toga i zbog svog stručnog rada nagrađen je s više odličja. Po-sebno ističemo Povelju i zlatnu me-dalju dodijeljenu mu 1976. godine.

RADOVI

Jedan pokus s američkim borovcem (Pi nus strobus h.) na nizinskom pseudogleju i minero organogenom močvarnom tlu kodKar lovca, (s Komlenović, N. i Martinović, J.). SL 1968., s. 85 100.


http://26.IX.1941

142

Rezultati ranog rasta i prirasta pet vrsta četinjača u šumskom predjelu "Točak". Ibid. 1973., s. 39 44.

Savezu ITŠDI Hrvatske. Ibid. 1975., s. 67 68.

Osnovno u šumarstvu jest uzgoj šuma. Ibid. 1978., s. 256 258.

LITERATURA Borošič, J.: ŠIS, s. 8 (IV. god.). ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684. ***PŠH 1846 1976., s. 54, 77, 420. ***ŠL: 1943., s. 328, 329; 1958., s. 219;

1967., s. 133; 1976., s. 328, 367, 436, 565; 1978., s. 115, 116, 123, 229, 277, 278, 280, 392; 1977., s. 91 .

*** Mala šumarska kronika. ŠL 1975., s. 501 511.

***ŠIM, s. 148, 178. Pavelič, D., Mrzljak, I., Maradin, J.: Su

me pokupskog bazena povijesne i gospodarske prilike. Radovi 31, ŠIJ, br. 1 2, 1996., s. 1 15.

Maričevič, I.: Kazalo autora... Šum. lista 1976 1995.. ŠL 1997., s. 183.

*** HŠD 1846 1996., s 277, 280, 281, 283, 284, 288, 289, 293, 294, 298, 299, 301 311, 313, 337, 371.

Mrzljak, I.: In memoriam, Srećko Vanj ković, dipl. inž. šum. (1910 1999). ŠL 5 6, 1999., s. 282 284.

VARDA, Milan, (Medak, Gospić, 17.VI.1934.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milutina i Jelene r. Alfire-vić. Srbin, hrvatskoga državljanstva, pravoslavne vjere. Otac mu je bio pravoslavni svećenik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Plaškom 1948., a gimnaziju u Ogulinu 1953. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je 1959. na Općem odjelu iz znanstvenoga područja dendrometrija. Tema diplomskog rada bila mu je "Određivanje prirasta u prebornim šumama".

Prvo zaposlenje u struci dobio je u ožujku 1959. u ŠG Ogulin, Šuma

rija Plaški . Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža premješten je u upravu u Ogulin na radno mjesto referenta za uzgoj šuma. Uslijedio je premještaj u Šumariju Perušić, ŠG Gospić, gdje od rujna 1961. do veljače 1974. radi kao upravitelj šumarije.

Zbog potrebe službe prekida rad u šumarskoj operativi, prihvaćajući mjesto generalnoga direktora netom podignute Tvornice celuloze i papira u Plaškom (11.1974.-1.1978.). Nakon toga kraće je vrijeme rukovodilac Odjela za stolariju u "Industro-gradnji" Zagreb (I.-IX.1978.), a posljednje mu je radno mjesto u "Export-drvu" Zagreb, gdje radi kao šef poslovnice za montažne objekte (IX. 1978.-III.1994.). Umirovljenje u ožujku 1994.god.

Dugogodišnji je član DIT i HŠD. Za zasluge na unapređenju pro

izvodnje i doprinos šumarskoj struci odlikovan je 1978. Ordenom rada sa srebrnim vijencem.

VAREŠKOVIĆ, Franjo, (Vareš, BiH, 3.1.1947.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Rafaela i Dragice r. Ažda-jić. Hrvat, hrvatskoga državljanstva, katolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završio je u Varešu, maturiravši na Gimnaziji "I.G. Kovačić" 1966.g.


143

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je na ŠG odjelu 25.XII.1972. iz genetike. Izradio je i obranio diplomski rad naslova "Genetska otpornost topole s obzirom na napad imele".

Prvo zaposlenje u struci dobio je u ŠIK "Zvijezda" Vareš siječnja 1973., kojem ostaje vjeran 20 godina, sve do kraja 1993. kad je došlo do oružanih sukoba u tom dijelu BiH.

Radio je na brojnim poslovima, od referenta za doznaku i uzurpacije, tehnologa za uzgoj do rukovodioca RJ iskorišćavanja šuma, tehničkog direktora i zamjenika direktora Šumarstva Vareš. To je poduzeće tada zapošljavalo više od tisuću radnika i imalo sje-čivi etat od 250.000 m3 drvne mase.

Nakon aktivnog sudjelovanja u postrojbama HVO za obranu Vareša (1.XI.1993.-30.V.1994.) i kakvog-tak-vog primirja, 1.VII.1994. dolazi u RH zaposlivši se u "Hrvatskim šumama", US Split, na poslovima uređivanja šuma. Nakon četiri godine uređivanja podbiokovskog područja, god. 1998. prelazi u UŠ Vinkovci, Šumarija Vukovar, na radno mjesto revirnika. Tu smo ga zatekli i krajem 1999. god.

Tijekom aktivnog rada u šumarstvu sudjelovao je na više stručnih skupova u zemlji i inozemstvu.

Bio je član DIT BiH, a danas je član HŠD, ogranak Vinkovci.

VARGA, Stjepan, (Mursko Središće), 22.VIII.1931.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik.

Sin Josipa i Katarine r. Novak. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz poljodjelske obitelji. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću 1941., a Šumarsku školu u Karlovcu 1950. god.

Kao šum. tehničar zaposlio se 1.VIII.1950. u ŠG"Viševica" Rijeka, kasnije Šumarski inspektorat Rijeka, radeći na geodetskim poslovima sve do 1.X.1954.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1957.-58., a diplomirao na ŠG odjelu, na već osamostaljenom Šum. fakultetu, 26.IX. 1960. godine.

Kao šum. inženjer, pripravnički staž odradio je u ŠG Delnice, Šumarija Gerovo, zaposlivši se l .X. 1960. Od 1.VI.1961. do 1.VI.1962. zamjenik je upravi tel ja Šumarije Prezid, kad definitivno prelazi u Šumariju Mrkopalj, gdje radi 23 godine. Do imenovanja upraviteljem Šumarije Mrkopalj radio je na svim poslovima, pretežito na eksploataciji šuma. Kao iskusan stručnjak premješten je l.XI. 1985. u Radnu zajednicu ZS na poslove komercijale, a zatim na mjesto savjetnika upravitelja UŠ Delnice. Umirovljen je 22. VIII. 1992. godine.

Za vrijeme službovanja u Mr-koplju, šumarija je prosječno godišnje sjekla 54.000 m3 drvne mase, pa je izgradnja šumskih prometnica, kamionskih cesta i vlaka bio prioritetan zadatak. Redovito se godišnje puštalo u promet 4-5 km cesta. Neke su od njih bile i asfaltirane o trošku šumarije, kao npr. cesta prema Širokoj dragi i Mrzlim dolcima, Brestovoj dragi i đr. Spomenik 26-orici smrznutih partizana na Matić - poljani, po nacrtu riječkog arhitekta Zdenka Sile, sagradio je, uz ostale donatore, kolektiv Šumarije Mrkopalj.


http://25.XII.1972

144


VARIĆAK, Vladimir, (Švica, Otočac, 16.111.1865.-Zagreb, 17.1.1942.), dr. s e , red. sveuč. prof., rektor, akademik.

Maturirao je 1883. na realci u Zagrebu. Na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1888. matematiku i fiziku.

Bio je srednjoškolski profesor u Zemunu, Bakru, Zagrebu i Osijeku. Doktorirao je na Mudroslovnom fakultetu 1891. Nakon habilitacije 1895. dobio je venia legendi na istom fakultetu za "algebarsku analizu" i "sfer-nu trigonometriju".

Na novoutemeljenoj Šum. akademiji pri Mudroslovnog fakultetu u Zagrebu predavao je fiziku s mehanikom (1898.-1900.) i matematiku (1899.-1900.). Na Mudroslovnom je fakultetu od 1899. izvanredni, a od 1902. do umirovljenja 1936. redoviti profesor. I nakon toga predavao je honorarno do smrti 1942. god. Rektor je Sveuč. u Zagrebu 1921./22. i dekan Mudroslovnog fakulteta 1904./05. Bio je član JAZU od 1903.

Objavio je 63 znanstvena, 36 stručnih radova te jednu knjigu. Najvažniji znanstveni radovi su s područja neeuklidske geometrije i specijalne teorije relativnosti. Znakovito je pridonio poznavanju života i rada Ru-dera Boškovića.

LITERATURA *** Priručni leksikon. Znanje, Zagreb

1959., s. 1030. ***ŠN, s.97,98. *** Spomenica PMF a Sveučilišta u

Zagrebu. Zagreb 1974., 1996. ***SŠN 2, ŠF 1998., s. 57, 62, 63. *** Filozofski fakultet Sveuč. u Zagre

bu. Zagreb 1998., s. 25, 40, 325.

VAROVIĆ, Ivan, iz Daruvara, dipl. ing. šumarstva, viši šum. pristav.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je šumarstvo škol. g. 1929.-30., a diplomirao 1933.

Prema pronađenim podacima, radio je u BiH. God. 1933. bio je pripravnik u Šum. upravi Kotor Varoš, a od 1936. do 1941. radio je u Šum. upravi Direkcije šuma Banja Luka u Bos. Dubici gdje je napredovao do zvanja višeg šum. pristava na dužnosti upravitelja uprave.

Za vrijeme II. svj. rata bio je upravitelj državne Šumarije Bugojno (1941.-1943.). Ostali podaci nisu nam poznati.

Bio je član JŠU.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 152. *** ŠL: 1933., s. 453; 1936., s. 693;

1938., s. 658; 1940., s. 367; 1941., s. 540; 1942., s. 156; 1943., s. 268.

***ŠN, s. 356;SŠN2, s. 683.

VASIC, Milomir, (Kostojevići, Uzice, Srbija, 14.IX.1929.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, znanstveni savjetnik.

Diplomirao je na Šum. fakultetu u Beogradu 1955. god., a doktorirao na istom fakultetu 1963., obranivši disertaciju "Topolina pipa Lepy-rus palustris Scopp. kao štetočina mekih liščara (morfologija, ekologija i ekonomski značaj).

Radio je u LŠ gospodarstvu Košutnjak - Bilje. Bavio se ponajviše problemima uzgoja i zaštite brzorastućih topola i vrba. Od 1968. viši je znanstv. suradnik u Institutu za šumarstvo i drvnu ind. u Beogradu, a od 1977. znanst. savjetnik u zaštiti šuma.

Objavio je više od 80 radova iz uzgoja topola i zaštite šuma. Bio je i suradnik Sum. lista, (1959., 1965., 1967. i 1977.) Sudjelovao je na raznim stru-


http://14.IX.1929

145

čnim i znanstvenim skupovima. Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem.

LITERATURA ***PŠH 1846 1976., s. 117, 118, 420. ***ŠE3, 1987., s. 566. Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista

1976. 1995. ŠL 1997., s. 182.

VASIC, Stevan, (Kukuruzari, Kostajnica, 14.XI.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jovana i Marije r. Španović. Srbin, hrvatski državljan. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu 1949. a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1958. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Beogradu 1962.

Zaposlio se 1963. u Šumariji Dvor, kao referent za eksploataciju šuma. Od 1967. god. isti posao obavlja u upravi ŠG Sisak. Od 1971. upravitelj je RJ Mehanizacija istog ŠG kod kojega je od 1974. referent za eksploataciju u Radnoj zajednici, od 1983. direktor OOUR-a Transporti i mehanizacija, a od 1988. stručni kontrolor. Od 1991.g. do bilježenja ovih podataka radi kao revirnik u Šumariji Petrinja, UŠ Sisak.

Član je HŠD Sisak.

VASILIC, Vojin, (Ležimir, Srijem, 25.IX.1910.), dipl. ing. šumarstva.

Diplomirao je šumarstvo na Po-ljoprivr.-šum. fakultetu u Beogradu 1934. god. Službovao je u Slavoniji, Pomoravlju, Srijemu i Belju do 1941., a po povratku iz ratnog zarobljeništva radio je u Novom Sadu u šumarstvu AP Vojvodine na rukovodećim dužnostima. Krajem 1953. šef je Odsjeka za šumarstvo u Zavodu za po-ljoprivr. istraživanja. Od 1958. god. nalazio se na dužnosti direktora In

stituta za topolarstvo u Novom Sadu. U mirovinu odlazi 1970.

Svojim radom znatno je pridonio razvoju i unapređenju topolarstva. Objavio je više desetaka radova. Bio je član predsjedništva i predsjednik Saveza ITŠIDI Srbije i Vojvodine.

LITERATURA Borošic, J.: ŠIS, s. 13 (III. god). *** ŠN, s. 592. *** ŠE, 1987., s. 566. Maričević, L: Kazalo autora Šum. lista

1976. 1995. ŠL 1997., s. 183.

VASILJ, OBRAČEVIĆ, Nedeljka, vid. OBRAČEVIĆ, 3. knjiga, str. 299.

VASILJ, Ratko, (Požega, 7.XII.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Slavka i Slavice r. Visvala. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Hrvatskog je državljanstva. Osnovnu školu završio je u Požegi 1981., a srednju Šum. školu u Karlovcu 1985. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1990.-91., a diplomirao 31.VII. 1992. Napisao je i obranio diplomski rad iz znanstvenoga područja uređivanje šuma pod naslovom "Trend debljinskog prirasta hrasta kitnjaka zahvaćenog sušenjem".


http://14.XI.1937

146

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Kutjevo US Požega. Unatrag tri godine revirnik je u istoj šumariji, gdje smo ga zatekli i prilikom prikupljanja podataka (kraj 1999.).

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 61. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 701. ***Šum. šk. Klc, 1997., s. 105, 139.

VASILJEVIC, Đuro, (Pedalj, Dvor na Uni, 10.XI.1935.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dmitra i Kate rod. Vinčić. Srbin, hrvatskog državljanstva. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Rujevcu 1950., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1954. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1963.-64. na ŠG odjelu, a diplomirao 13.VII.1965.

Raditi je počeo, kao šum. tehničar, 21.VII.l954. god. u Šumariji Oku-čani. Od 1.XII.1955. radi u Šumariji Tršće, a 1.IX.1957. odlazi na odsluženje vojnog roka. Od 5.IX. 1958. do 30.XI.l960. zaposlen je u Sekciji za uređivanje šuma u Petrinji, a od l.XI. 1960. do 13.VII.1965. bio je na studiju šumarstva. Po završetku studija 18. XII.1965.g. postaje upravitelj Šumarije Voćin, a od 1. VII.1980. bio je ru-

kovoditelj Odjela za plan i analizu ŠG "Papuk" P. Slatina, SOUR-a "Slavonska šuma" Vinkovci. Od 1.1.1992. stručnije suradnik za zaštitu šuma u Šum. upravi Našice.

Član je DIT, odnosno HŠD.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 60 ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692. ***Šum. škola Klc 1997., s. 81, 139.

VASILJEVIĆ, Janko, dipl. ing. šumarstva i mr. se. drvne tehnologije.

Studirao je na Poljoprivr. - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na već osamostaljenom Šum. fakultetu škol. g. 1960.-61., a diplomirao 7.II. 1962. Na istom fakultetu postigao je magisterij iz područja drvne tehnologije, obranivši magistarski rad naslova "Osržavanje bukve na području Zrinske gore" 1.XI.1972.

Prema nepotpunim podacima, nekoje vrijeme radio u Šum. institutu Jastrebarsko, (1963.-1965.), a 1975. u Šumariji Dvor.

U Šum listu 1974. objavljen je kraći prikaz njegova magistarskog rada (s. 505-512), a 1976. članak "Kalemljenje običnog oraha (Juglans re-gia) metodom kopulacije" (s. 474-481.).

LITERATURA ***PŠH 1846 1976., s. 420. ***ŠIMs. 122. ***SŠN sv. 2, s. 691; sv. 3., s. 316. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1976. 1995. ŠL 1997., s. 182.

VASILJEVIĆ, Ranko, (Smude, Voćin, 20.XI.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1986.-87., a diplomirao 13.VII.1988.


http://10.XI.1935

http://21.VII.l954

http://30.XI.l960

http://20.XI.1963

147

VASILJEVIĆ, Svetislav, (Zemun, 26.IX.1913.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, red. sveuč. profesor.

Diplomirao je šumarstvo na Po-ljoprivr.-šum. fakultetu u Beogradu 1939. god. Bio je na službi u Direkciji šuma Banja Luka i Sarajevo (BiH), zatim u Ministarstvu privrede i Ministarstvu šuma NR Srbije u Beogradu. Od 1946. asistent je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Beogradu.

To je još jedan od doktoranata Poljoprivr.-šum. fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 19.XII.1951. tezom "0 nekim razlikama u mikroskopskoj gradi medu vrstama roda Acer". Od 1961. redovni je profesor na Šum. fakultetu u Beogradu za predmet anatomija drva. Radi na usavršavanju metoda istraživačkog rada u oblasti anatomije drva. Objavio je nekoliko udžbenika i priručnika te nekoliko desetaka stručnih i znanstvenih radova iz svoga područja.

Sudionik je NOV i POJ. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

LITERATURA ***ŠN, s. 301. ***ŠE 3, 1987., s. 566, (s radovima).

VASILJEVIĆ, Tamara, (Novi Sad, Vojvodina, 2.IV.1968.) tdipl. ing. šum.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. od sjeku škol.g. 1990.-91., a diplomirala 23.XII.1992.

VASUNG, Mirko, (Staro Petrovo Selo, Nova Gradiška, 1929.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljopr.- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1952.-53., a diplomirao na biološkom smjeru 26.IV.1954.

Prema nepotpunim podacima, nakon diplomiranja radio je u šumar

stvu. Od 1960. do 1974. nalazio se u ŠG Slav. Brod, gdje je 1972. bio rukovoditelj Anal.-planskog sektora u RJ Zajedničke stručne službe.

U Šum. listu, sa dipl. ing. V. Špo-ljarićem, objavio je članak "0 šumama Slavonske regije", (1970., s. 327-332.)

God. 1974., kao vrstan i zaslužan šum. stručnjak odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem.

Ostali podaci nisu nam poznati.

LITERATURA ***ŠN, s. 366, 367; SŠN 2, s. 689. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 682, 717. ***Odlikovani šumari. SL 1974., s. 564,

566; 1977., s. 87. ***PŠH 1846 1976., s. 174, 420.

VASUNG, Vjekoslav, (Slavonski Brod, 1.IV.1931.), dipl. ing. šumarstva, inspektor za šumarstvo i lovstvo.

Sin Josipa, strojobravara i Anke r. Miiller, domaćice. Hrvat. Osnovnu školu završio je u Starom Petrovom selu 1942., a realnu gimnaziju u Požegi 1950. godine.

Studirao je na Poljoprivredno -šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, SG smjer, 1954.-55. god. Diplomirao 28.11.1957.

Iste godine se zaposlio kao pripravnik u Zavodu za uređivanje šuma Sarajevo. Nakon godinu dana odlazi


http://26.IX.1913

http://19.XII.1951

http://23.XII.1992

148

u vojsku, a 1959. zapošljava se u Lovno - šumskom gazdinstvu "Jelen" u Bilju. Tu je 13 godina proveo u službi uređivanja šuma, od kojih je deset godina bio upravitelj. Slijedećih sedam godina bio je direktor sektora za šumarstvo istog gazdinstva. Od 1979. narednih trinaest godina bio je inspektor za šumarstvo i lovstvo za područja općina Osijek, Valpovo i Donji Miholjac. Početkom 1992. god. odlazi u mirovinu. Živi u Osijeku.

Član je HŠD.


VAVRA, Vojtjeh (Vojtech), rod. 1832. u Hrusicama, Češka, kr. prof. na GSU u Križevcima.

Kao kr. profesor (pravi učitelj) gospodarske struke služio je na GSU u Križevcima od 1.XII.1860. do umirovljenja 28.11.1885. godine. Predavao je kemiju, kao zajednički predmet za Šumarski i Gospodarski odjel, te gospodarske predmete na Gospodarskom odjelu i Ratarnici. Obnašao je dužnost predstojnika Kemijsko-teh-nološkog i Gospodarskoga kabineta.

Bio je član Hrv. slav. gospodarskoga društva u Zagrebu.

LITERATURA *** Izvještaj GSU Križevci. Zagreb

1876., s. 9, 66 68. ***Spomenica... Križevac 1910., s. 154. ***ŠN, s. 24 26. Husinec Delić: GSU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 31, 38, 98. ***SŠN, ŠF Zagreb 1998., sv.l, s. 55,

64, 65, 74, 75, 86, 87.

VEBER, Damir, (Pakrac , 2 .VII . 1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antuna i Ivke rod. Biljan. Roditelji su zanimanjem nastavnici.

Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Pakracu 1982., a COUO Pakrac, 1986.g., pedagoški smjer.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1991.-91., a diplomirao 29.IX.1993.

Pripravnički staž odradio je od 17.1.1994. do 16.1.1995. g. u Šumariji Lipik.

VEČEK, Eugen, (Našice, 7.1.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1991.-92. na Šum. odsjeku, a diplomirao 18. IV.1995.

VEČERIĆ, Gordana, (Varaždin, 3.IX.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Petra, ing. saobraćaja, i Biserke rod. Canjuga, komercijalis-tice. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Osnovnu školu završila je u mjestu Kneginec Gornji 1981. , a na SSC "Gabriel Santo" u Varaždinu maturirala je 1985. godine.

Šumarstvo je apsolvirala škol. g. 1989.-90., a diplomirala na Šum. fakultetu u Zagrebu 15.IX. 1993. iz uređivanja i parkiranja. Izradila je i obranila diplomski rad naslova "Parkovi i zelenilo grada Varaždina".


http://29.IX.1993

149

God. 1994. radila je kao priprav-nica u Odjelu za uređivanje šuma US Koprivnica, a od 1996. radi kao re-virnica u Šumariji Križevci.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s 63. ***SŠN ŠF Zagreb 1998., s. 700.

VEIĆ, Boris, (Osijek, 1936.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, ŠG smjer, škol.g.l958.-59. Diplomirao je na osamostaljenome Šum. fakultetu 17.VII.1962.

Nakon diplomiranja radio je u šumarstvu. God. 1974. bio je referent transporta u JUR Transport i mehanizacija Lepavina, ŠG Koprivnica.


LITERATURA ***ŠN, s. 372; SŠN 2, 1998., s. 690. ***Zbornik Bjelovar 1974., s. 476, (Boro).

VELČIĆ, Ivo, (Split, 11.X.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Krešimira i Jozice r. Beović. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio stolar, a majka domaćica. Školovao se u Splitu. Osnovnu školu završio je 1952., a Srednju šumarsku 1956. god.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku škol.g. 1960.-61., a diplomirao na osamostaljenom Šum. fakultetu 26.VI.1964.

Od 1.VIII.1967. do 3.V.1984. radio je na vrtno-pejsažnom uređenju zemljišnih kompleksa oko javnih objekata "gradske šetnice", hotela, hotelskih kompleksa, škola, sportskih objekata, kampova i si.: u Cavtatu, Dubrovniku, Metkoviću i Splitu. Bio je na funkcijama rukovoditelja izgradnje, rukovoditelja Radne jedinice Split, poduzeće "Vrtlar" u Dubrovniku.

Uredio je objekte u Cavtatu (Hotel" Albatros"), u Dubrovniku (Hotel "Stadion", hotelski kompleks "Babin Kuk"), Hotelski kompleks "Soline" u Brelima, u Metkoviću (Šetnica "K. Ra-kića", OSUP Metković, Osnovna škola), u Splitu (kompleks regrutnog centra, "Lora" - ratna luka, Trgov. centar "Brodomerkur"), Hotel "Palas" - Kaštel Stari, novi dio kampa "Stobreč".

Hortikulturni poslovi su obuhvaćali i rekonstrukcije, kreacije, projektiranje, aranžiranje interijera te vrtno-gradevinsko uređenje.

Od 1.VIII.1984. zaposlio se u ŠG "Dalmacija" Split, gdje je referent za uređivanje šuma u Šumariji Split, uz kraći prekid do 31.V. 1986. god. Uz redovne poslove tada je surađivao sa Odjelom za tipologiju šuma Šum. instituta Jastrebarsko i pod neposrednim vodstvom dr. se. D. Cestara izradio je novi program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima za općine: Split, Trogir, Omiš i otok Vis.

Od 1.VI.1986. do 16.XI.1992. radio je u DK "Split" na proizvodnji i ugradbi stolarije i opreme stambeno-poslovnih objekata širom zemlje. Uto je vrijeme bio na funkcijama konstruktora u drv. industriji, referenta za kooperacije, direktora OOUR-a za proizvodnju i rukovoditelja kornere.-


http://16.XI.1992

150

tehničkog sektora. Zbog stečaja DK" Split", prekinut mu je radni odnos.

Sudjelovao je na seminarima komunalne problematike u Moskvi, Lenjingradu i Kijevu (1978.).


VELIKOPOLJSKI, Ivan, iz Rusije, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1929.-30., a diplomirao 22.VI.1931.

Nakon diplomiranja ostaje u Hrvatskoj. Prema nepotpunim podacima, 1942. bio je viši šum. pristav kod Ravnateljstva šuma u Novoj Gradiški, a 1952., radio je u Šumariji Pleter-nica, ŠG Nova Gradiška.

Za doprinos na unapređenju šumarstva 1976. primio je Povelju Saveza ITŠDI Hrvatske.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 7, 152. ***ŠL: 1942., s. 269; 1952., s. 73; 1977.,

s.99. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, s. 683.

VELIMIROVIĆ, Miljenko, iz Slunja, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Vodi se da je apsolvirao na Šum. odjelu škol.g. 1949.-50. i 1953.-54., što upućuje na mogućnost da je ponovno upisao četvrtu godinu studija, jer je diplomirao 15.IX. 1955. na ŠG smjeru.

LITERATURA *** ŠN, s. 364, 368; SŠN 2, ŠF Zagreb

1998., s. 688, 689.

VENERUS, Ernest, dipl. ing. šum. Studirao je na Poljopr.- šum. fa

kultetu u Zagrebu. Pronašli smo samo podatak da [e diplomirao 9.IV. 1940. godine na Šumarskom odjelu.

VERLIĆ, Je lena, (Zagreb 27.111. 1897.- Zagreb, 1962.), ing. kemije, suradnica Zavoda za pedologiju PSF u Zagrebu, asistent i predavač pedologije.

Studirala je na Kemijsko-inži-njerskom odjelu Tehničke visoke škole u Zagrebu. Od 1924. do 1954. bila je asistentica, zatim znanstvena suradnica u Zavodu za pedologiju. Od 1952. do 1954. predavala je pedologiju.

Radila je najviše na usavršavanju metoda pedoloških laboratorijskih analiza. Objavila je desetak radova. Umrla je u Zagrebu 1962. godine.

LITERATURA Borošić, J. ŠIS, s. 136, 152. *** ŠN, s. XII, 185, 198, 382, 473,

529 530. *** SŠN 2, 1998., s. 217, 219, 279 280.

VERNAK, Aleksandar, (Sisak, 15.X. 1921.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Karla i Romane r. Šintić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio priv. službenik, a majka domaćica. I pučku i srednju školu završio je u Sisku. Maturirao je na realnoj gimnaziji 1940. godine.

Studij šumarstva upisao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu pri samom početku II. svj. rata. Zbog ratnih nedaća apsolvirao je tek 1948.-49., a diplomirao na ŠG odjelu 7.VIII. 1951. godine.

Već kao student bio je vježbenik u Ministarstvu šumarstva NR Hrvatske u Zagrebu. Prvo radno mjesto nakon diplomiranja dobio je u ŠG "Viševica" Rijeka i to u Šumariji Crni


151

Lug, u kojoj je na mjestu upravitelja šumarije proveo četvrt stoljeća (1951.-1975.). Uz redoviti rad u šumarstvu prvih godina nakon osnivanja NP Risnjak (1953.) neko je vrijeme vršilac dužnosti upravitelja parka, zalažući se za njegovo proširenje.

God. 1975. napušta šumarsku operativu dobivši mjesto u Poslov. udruženju drvne industrije i šumarstva "Drvo" Rijeka na poslovima prodaje. S tog radnog mjesta je i umirovljen 1987. godine.

Za vrijeme aktivne službe u Gorskom kotaru bavio se i lovstvom.

Umirovljeničke dane provodi u Opatiji i Rijeci.

LITERATURA ***ŠL 1952., s. 74, (Aleksander). ***ŠN, s. 362, 363; ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 687.

VERNER, Ksenija, vid. PEĆANIĆ, 4. knj. str. 25-26.

VERNER, Vladimir, (Zagreb, 1905.), dr. se., ing. gradev., hon. nastavnik na PSF, docent.

Osnovnu i srednju školu polazio je u Zagrebu. Na Tehničkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1930. Do 1932. radio je u privatnom građevnom poduzeću, a zatim do jeseni 1940. u Gradskom poglavarstvu u Zagrebu. Nakon toga do jeseni 1946. u Srednjoj tehničkoj školi u Zagrebu predavao je melioracije, vodogradnje i statiku. Godinu dana bio je na službi u Ministarstvu građevina NRH, a od 26.VI. 1947. na PSF u Zagrebu u svojstvu asis tenta i honorarnog nastavnika (1956.), a zatim u zvanju docenta za kolegije učvršćivanje tla i uređivanje bujica na šum. smjeru, a predmet industrijske vodogradnje na Dl smjeru.

LITERATURA ***ŠN, s., X., XII., 178, 179, 220, 304,

384, 530. Grabovac, J.: Geodezija u šum. nastavi,

(diplomski rad). Sveuč. u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb 1996.

***HŠD 1846 1996., s. 245. ***SŠN 2, 1998., s. 223, 368, 419.

VERNIĆ, Radovan, (Bihać, BiH, 23. XIL1914. - Zagreb, 20.X.1958.), dr. s e , izvanredni sveuč. prof.

Gimnaziju i studij matematike i nebeske mehanike završio je u Zagrebu. Nakon diplomiranja (1939.) radio je u Mostaru (BiH) kao profesor u srednjoj školi i upravitelj Meteorološkog opservatorija. God. 1943. premješten je na Geofizički zavod u Zagreb, gdje je v.d. upravitelja od 1948. do pripojenja PMF-u 1951. godine, a od 1953. do iznenadne smrti 1958. predstojnik je Kabineta za dinamičku astronomiju. God. 1953. doktorirao je na PMF-u u Zagrebu iz matematike. Iste godine postavljen je za docenta, a 1956. za izvanrednog profesora na tom fakultetu.

Na Šum. odjelu Poljoprivr.-šum. fakulteta u Zagrebu honorarno je predavao višu matematiku 1952./53. god.

Od 1954. bio je dopisni član JAZU. Bavio se astronomijom i poglavito nebeskom mehanikom, ali i meteorologijom, te je iz tih područja objavio 16 znanstvenih radova.

LITERATURA ***ŠN, s. 189, 382, 530 351 (Život.). *** Spomenica PMF, Zgb 1974., 1996. *** SŠN 3, ŠF Zagreb 1998., s. 156.

VESELINOVIĆ, Bogoljub, iz Gru-bišnog Polja, dipl ing. šumarstva, šum. pristav.

Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.


152

g. 1933.-34. na Šum. odjelu, a diplomirao 24.VI.1935.

Prema nepotpunim podacima, od 1939. do 1942. radio je kod Šumske uprave I. Banske imovne općine u Vrginmostu (sada Gvozd). Državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1939. God. 1942., kao šum. pristav, otpušten je iz državne službe.

Nakon rata radio je u ŠG Nova Gradiška (1952.), a zatim na području Bjelovara. God. 1974, tada već bivši djelatnik Združenog šum. poduzeća Bjelovar, primio je Zlatnu plaketu za doprinos unapređenju šumarstva.


LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8 (III. god.). ***ŠL: 1939., s. 261, 511; 1940., s. 271,

321, 609; 1942., s. 128; 1952., s. 73. ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 405,

(Bogomil).

VESELINOVIĆ, Radoslav, (Sveto-blažje, Đakovo, 11.VII.1935.), dipl. ing. šumarstva, šum. i lovni inspektor.

Sin Petra i Ružice rod. Vorka-pić. Srbin, hrvatskoga državljanstva. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Dra-gotinu 1946., a sedmogodišnju školu u Đakovu 1950. Na srednjoj Šum. školi u Karlovcu maturirao je 1955.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 27.XII.1965.

Već kao šum. tehničar zapošljava se u Šumariji Trnava, zatim u Šumariji Đakovo (1955.-1967.), radeći na svim stručnim poslovima od uzgoja do iskorišćivanja šuma. Okončavši studij, nastavlja rad u istoj šumariji koja je od 1970. do 1976. u sastavu ŠPP "Slavonska šuma" Vinkovci ŠG Osijek, ali tada u svojstvu upravitelja šumarije Đakovo. Rad u šumarskoj operativi završava 14.III.1976., kad prelazi u SO Đakovo, Sekretarijat za upravno - pravne poslove i upravni nadzor, na poslove šumarskog i lovnog inspektora za općine Đakovo i Našice. Istu dužnost obavlja (od 1994.) i u Županijskoj upravi Osječko-ba-ranjske Županije, a od 28.IX.1999. u Državnom inspektoratu Zagreb kao gospodarski inspektor za Ispostavu Đakovo.

Član je HŠD. Sudjelovao je na više stručnih skupova u zemlji i inozemstvu.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 55. *** Šum. škola Karlovac 1997., s. 81,

139.

VESELY, Josip, ing. gradev., prof. Bio je profesor Kr. srednje teh

ničke škole za tehničku i građevnu mehaniku.

Na Šum. odjelu Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu, kao docent, predavao je tehničku i građevnu mehaniku (1920.-1929.) i šum. komunikacije (1926.).

U Šum. listu (1924.) objavio je raspravu "Savremene drvene konstrukcije, napose nosači velikog raspona" (s. 281-292) u kojoj uzima u razmatranje drvo kao konkurentan materijal željezu i betonu, te smatra da treba


http://27.XII.1965

153

provesti i znanstvena istraživanja za primjenu drva u suvremenim konstrukcijama. God. 1925. objavljuje "Grafičke tabele za kubiranje trupaca i greda" (s. 354-361). Prof. dr. A. Levaković u pripomeni članku navodi da su prednosti tih grafičkih tabela u odnosu na brojčane tabele nešto veće od njihovih mana, te ih je tada zbog toga preporučio.

Prof. J. Veselv bio je član JSU.

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 32 (ŠL). Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 119,138. ***ŠN, s. 119, 178,383,384. ***PŠH 1846 1976., s. 133, 275. Grabovac, J.: Geodezija u šum. nastavi

(dipl. rad). Geodetski fakultet, Zagreb 1996. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 133.

VEŽIĆ, Nikola, (Drniš, 2.XII.1857.-Zagreb, 9.IX.1918.), nadšumar, šum. i gospod. nadzornik, pionir pošumljavanja krša.

Potječe iz siromašne seljačke obitelji. Osnovnu školu završio je u Kričkama kod Drniša, a četiri razreda gimnazije u Zagrebu. Iako je na GSU u Križevcima 1874. apsolvirao na gospodarskom smjeru, pretežito je radio u šumarstvu.

Od 1874. do 1877. radio je kao vježbenik na veleposjedu u Pribiću. God. 1877. izabran je za općinskog šumara u Drnišu i tu je služio do smrti. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Za vrijeme 40-godišnjeg službovanja na području drniške krajine i područjima tadašnjih kotara Knin i Šibenik posvetio se pošumljavanju krša. Podigao je više od 1500 ha borovih kultura i radio na obnavljanju šumske vegetacije uspostavljanjem zabrana pašarenja na velikom dijelu tamošnjih šikara. Dao je i značajan

doprinos podizanju i unapređivanju voćarstva.

Bio je pučki pisac, neumorni propagator obnove šuma na kršu, narodni učitelj i sudac, istaknuta ličnost drniške krajine s javnim priznanjem u prigodno objavljenim pjesmama u povodu proslava jubilarnih godina službovanja. Za zasluge na pošumljavanju krša i unapređivanju šumarstva, uz priznanje 1879. i nagradu 1886.g., odlikovan je 1905., a 1909., uz odlikovanje, imenovan je nadšu-marom. Bio je član HSSD od 1882.

LITERATURA *** Izvješće o GSU Križevci (1869.

1876.). Zagreb 1876., s. 36. *** ŠL: 1882., s. 228; 1890., s. 376;

1976., s. 372, 405. *** Drniški šumar Nikola Vežić. Pučki

list br. 15, 1904., s. 171 172. *** Iskaz elan. HSŠD: ŠL 1908., 1915. Rajčić, M.: Jedan svijetao lik iz prošlosti

šumarstva Dalmacije. ŠL 1962., s. 348 350. ***ŠE 3, 1987., s. 572 (s radovima).

VICHODIL, August, (Gustav, Vla-stan), (28.X.1847.-15.XI.1935.), dr. honoris causa, ravnatelj i prof. GSU Križevci.

Češke je narodnosti. Kao drugi ravnatelj GSU u Kri

ževcima služio je od 1878.-1890. god. Uz to na Višem gospod. odjelu predavao je gospodarsku upravu, taksaciju, knjigovodstvo i narodno gospodarstvo. Objavio je prve udžbenike i knjige s područja ekonomike poljopr. gospodarstva, ažurno prateći agronomska dostignuća u Europi i svijetu. Zabilježena je i njegova aktivnost na organiziranju gospodarske uprave u Bugarskoj. Protivio se nastojanjima šum. stručnjaka da se izdvoji Viši šum. odjel križevačkog učilišta i osnuje Šum. akademija u Zagrebu.


154

Njegova je društvena aktivnost bila velika. U Križevcima je bio potpredsjednik Gospodarske podružnice, povjerenik Hrv. planinarskog društva te član utemeljitelj i predsjednik Društva za potporu siromašnih slušatelja na GŠU. Bio je i kr. zemaljski kulturni vijećnik, tajnik Hrv.- slavonskoga gospod. društva, član Upravnog odbora HSSD (1876.-1882.), te počasni i dopisni član gospodarskih i znanstvenih društava u zemlji i svijetu.

Za znanstveni i stručni rad i stvaralaštvo na polju agronomskih znanosti Sveučilište u Zagrebu, na prijedlog Gospodarsko-šum. fakulteta, dodijelilo mu je 1935. stupanj "honoris causa agriculturae docto-ris", po prijedlogu povjerenstva u sastavu profesora Hondl, S., Gračanin, M. i Ogrizek, A.

RADOVI

Nekojiprinesci k poviesti Kr. gosp. šum. učilišta u Križevcih. Izvj. o GSU za 1878/79., Zagreb 1879., s. 1 13.

Historički nacrt o postanku i razvitku Kr. gosp. šum. učilišta u Križevcih u razdoblju 1860 1885. Izvj. o GŠU u Križevcih 1884/85. Zagreb 1885., s. 3 27.

Djelovanje Kr. gosp. i šum. zavoda u Kri ževcih na razvoj gospodarske i šumarske struke u Hrvatskoj. Ibid., s. 75 98.

Gospodarska uprava ili kratak nauk o gospodarenju. I III dio, 1883 1885.

Gospodarska taksacija. I IV sv., 1886 1887.

LITERATURA ***ŠL: 1880., s. 145; 1882., s. 221, 228,

237; 1886., s. 228; 1890., s. 376; 1994., s. 373. *** Spomenica...Križevac 1910., s.44,155. Krištof, M.: Naši gospodarski mecene.

Vichodl Vlastimir, Horvat Stjepan. Gospodar ski list br. 6, 1922., s. 2 3.

***August Vichodil. Nekrolog. Ibid., br. 12, 1935., s. 177 178.

Mohaček, M.: August Vichodil. Nekrolog. Poljoprivredni glasnik br. 4, 1936., s. 12 13.

Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 183. ***ŠN, s. 43, 46, 55. ***PŠH1846 1976., s. 351. Stanci, B.: 100 god. udžbenika A.G.

Vichodila: Gospodarska uprava ili nauka o umnom gospodarenju. Bilten Poljodobra br. 2, Zagb 1984., s. 11 14.

Husinec Delič: GSU u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 25 27, 31, 35, 38, 49 52, 63, 72, 103, 105, 114.

***HŠD 1846 1996., s. 32, 42.. *** SŠN, sv. 1, ŠF Zagreb 1998., s. 73,

75, 76, 109 111, 170, 191.

VIČIĆ, Mladen , (Zagreb, 29.11. 1948.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1971.-72. na SG odjelu, a diplomirao 17.VII. 1978.

VIDAKOVIĆ, Boris, (Zagreb, 16.IX. 1937.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Branka i Marice. Hrvatske narodnosti i državljanstva. Osnovnu je školu završio u Zagrebu, a gimnaziju u Rijeci, maturiravši 1956. god.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. gosp. odsjeku, škol.g. 1959.;60., a diplomirao na osamostaljenom Šum. fakultetu 13.11.1964.


155

Nakon diplomiranja, zapošljava se u tvornici galovih lanaca "Utenzilija" Jankomir, Zagreb, gdje se kao referent prodaje zadržao dvije i pol godine. Slijedeće tri godine provodi kao šef radilišta u hortikulturnim poduzećima "Vrtlarstvo" Žitnjak, Zagreb i Poljoprivredna zadruga "Zač-retje" iz Začretja. Potom 15 godina radi u Poslovnom udruženju šumarstva Hrvatske na poslovima uvoza opreme i rezervnih dijelova, te u Poslov. zajednici šumarstva i drvne industrije Hrvatske kao savjetnik za cijene šumskih proizvoda. Posljednjih 13 godina, prije odlaska u prijevremenu mirovinu (1.XI.1997.), obnašao je u vanjskoj trgovini "Exportdrva" Zagreb funkcije direktora Šumskog sektora te pomoćnika direktora Primarnog sektora.

LITERATURA *** ŠN, s. 373; SŠN 2, 1998., s. 691. *** ŠL 1 2, 1995., s. 71.

VIDAKOVIĆ, Mirko, (Svetozar Mi-letić, Sombor, Vojvodina, 29.X.1924.) dr. s e , dipl. ing. šumarstva, redovni sveučilišni profesor dendrologije i genetike s oplemenjivanjem šum. drveća, znanstveni savjetnik - akademik, dr. honoris causa.

Sin Ivana i Viktorije r. Horvat. Hrvatske narodnosti i državljanstva, rimokatoličke vjere. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Osnovnu je školu završio u Sonti 1934., a realnu gimnaziju u Somboru 1942. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. god. 1948.-49., a diplomirao 20. IX. 1949.

Po završetku studija postavljen je za asistenta pripravnika u Zavodu za botaniku PŠ fakulteta u Zagrebu. God. 1950. unaprijeđen je za asistenta za botaniku. Doktorat šumarskih znanosti iz područja botanike i dendrologije postigao je 14.XII.1953. na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu obranom disertacije pod naslovom "Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomske grade iglica". Habilitirao je 1956. godine, a 1957. izabran je za docenta iz dendrologije i šum. genetike na istom fakultetu. Od 1958. p reda je p redme t šum. genetika. Od 1961.-1970. izv. je profesor iz dendrologije i šum. genetike, a od


156

1971. do 1990. red. prof. na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Od 1960. do 1990. predstojnik je Katedre za šum. genetiku i dendro-logiju. Od 1966. do 1969. radio je kao ekspert UNDP/FAO u Šum. institutu i Koledžu u Peshawaru (Pakistan); V.-VI.1971. bio je sudirektor UNDP/FAO Trening centra za oplemenjivanje šum. drveća, Sopron (Mađarska): XI.-XII. 1979, X.-XL1980., I.-II.1983. UNDP/ FAO ekspert u Šum. institutu Hanoj i Ho She Min City (Vijetnam).

Od 1960. do 1974. vodi Odsjek za genetiku u Jug. inst. za četinjače u Jastrebarskom. Od 1970. vodi Arbo-retum Trsteno, JAZU. Bio je izvanredni član JAZU od 1969. do 1980., a redoviti od 1981. godine. Biran je u dva navrata za predsjednika Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU. Od 1970. urednik je časopisa Anali za šumarstvo, HAZU.

Prodekan Šum. fakulteta bio je 1972./73. i 1973./74. Predsjednik Hrv. genetičkog društva bio je 1980. god. Od 1997. redovitije član Hrv. šum. akademije.

U škol.g. 1955./56. bio je deset mjeseci na specijalizaciji iz genetike i oplemenjivanja šum. drveća u Danskoj i Švedskoj. Na studijskim putovanjima bio je u SAD, Kanadi, Francuskoj, Engleskoj, Turskoj i Grčkoj.

Akademik Vidaković sudjelovao je sa svojim referatima na mnogim međunarodnim i domaćim skupovima, simpozijima i kongresima: I. Svjetski kongres iz genetike i oplemenjivanja šum. drveća , (Stockholm 1963.); Savjetovanje o sjemenskim plantažama, (Dresden 1963.) ; IUFRO, Sekcija 22, (Zagreb 1965., organizator); XIV. IUFRO kongres, (Munchen 1967.); II. Svjetski kongres iz oplemenjivanja šum. drveća, (Washington, 1969.); IUFRO, Sekcija 23, (Ljubljana 1970.); IUFRO sekcija 22, (Varpa-

ranta 1970); IV. Medunar. komisija za topole, (Bukurešt 1971.); Simpozij o zaštiti u našem kršu, (Zagreb 1971.); Medunar. simpozij o genetici običnog bora, (Warszava-Kornik, 1973.); Simpozij 100 godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije (1974.); Prvi kongres genetičara Jugoslavije, (1976.); Simpozij: Ekološko valoriziranje primorskog krša, (Split 1976.); Simpozij: Hvar u prirodnim znanostima, (Hvar 1977.); VIII. Svjetski šumarski kongres, (Džakarta 1978.); Medun. simpozij o vegetaciji i fauni mediteranske regije, (Palermo 1980.); I. kongres biologa Hrvatske, (Poreč 1981.); II. Znanstveni skup o prirodi biokovskog područja, (Makarska 1983.); II. kongres biologa Hrvatske, (Zadar 1984.); XVIII. IUFRO kongres, (Ljubljana 1986.); XIX. IUFRO kongres, (Mon-treal 1990.).

Vodio je četiri međunarodna znanstvena projekta u suradnji sa SAD. Držao je predavanja na fakultetima i institutima u inozemstvu: Grčka, Mađarska, Turska, SAD, Pakistan, Kanada.

Svoju istraživačku djelatnost započeo je s poredbenim istraživanjima anatomske grade borovih iglica. Iz tog je područja njegov najopsežniji rad o oblicima crnog bora u biv. Jugoslaviji. Na temelju toga rada autor je uspio dokazati postojanje više svojti crnoga bora u biv. Jugoslaviji. Akademik Vidaković se bavio primjenom radioaktivnog zračenja. Izučavajući utjecaj zračenja na klijavost sjemena i rast biljaka nekih četinjača, ustanovio je da se pomoću malih doza gama zračenja može povećati energija klijavosti i stimulirati rast biljaka u prvim godinama razvoja. Proučavao je utjecaj gama zračenja na kromosome kod somatskih stanica Picea abies. U svojim je radovima utvrdio da


157

postoje s p o n t a n i h ibr id i između borova Pinus nigra i Pinus heldreichii var. leucodermis, te između Pinus brutia i Pinus halepensis. Iz područja sjemenarstva akademik Vidaković je obradio dva problema: vegetativno razmnožavanje cijepljenjem i reznicama te podizanje sjemenskih plantaža. Danas u Hrvatskoj ima oko 25 ha sjemenskih plantaža i sve su podignute pod vodstvom i uz sudjelovanje akademika Vidakovića.

Za uspješan znanstveni i pedagoški rad dobio je brojna priznanja. God. 1977. za dostignuća iz područja prirodnih znanosti dodijeljena mu je nagrada "Ruder Bošković". Počasni doktorat Šum. fakulteta u Sopronu (Mađarska) dobio je 1979., a nagradu za životno djelo 1981. Za rad u IUFRO-u 1990. godine primio je posebno priznanje.

Akademik Vidaković zaslužan je za uvođenje genetike i oplemenjivanja šum. drveća na Šum. fakultetu u Zagrebu (od 1958.), kasnije kao jedan predmet - genetika s oplemenjivanjem šum. drveća. Posebno je zaslužan što je osposobio dovoljan broj nastavnog i istraživačkog kadra iz svoga područja.

Objavio je 158 stručnih i znanstvenih radova. Napisao je knjigu "Četinjače - morfologija i varijabilnost". Tiskana su dva izdanja na hrvatskom i jedno izdanje na engleskom jeziku.

Akademik Vidaković član je Društva inž^ i tehničara šumarstva Hrvatske (HŠD); Hrv. genetičkog društva (1980. predsjednik); Hrv. ekološkog društva; dugogodišnji predsjednik Sekcije za genetiku pri zajednici istraživačkih organizacija u oblasti šumarstva i drvne industrije Jugosl.; IUFRO-a; član Znanstvene savjetodavne komisije Medunar. dendro-loškog istraživačkog instituta (IDRI), Boston, SAD.

Kao umirovljenik živi u Zagrebu.

RADOVI

Prilog poznavanju oblika vrste Pinus halepensis Mili. ŠL 1, 1953., s. 11 18.

Prilog poznavanju anatomije iglica kod nekih srodnih borova. Glasnik za šum. pokuse 11, 1953., s. 163 179.

Značenje anatomske grade iglica kod svojta crnog bora u Jugoslaviji (Pinus nigra Arn.J. ŠL 7 8, 1955., s. 244 253.

Genetika u šumarstvu. ŠL 3 4, 1956., s. 103 110.

Oblici crnog bora u Jugoslaviji na teme Iju anatomije iglica. Glasnik za šum. pokuse 13, 1957., s. 111 248.

Oplemenjivanje šumskog drveća u Dan skoj i Švedskoj. ŠL 11 12, 1957., s. 432 442.

Investigations on the Intermediate Type between the Austrian and the Scots Pine. Sil vae genetica 1, 1958., s. 12 18.

Oplemenjivanje ariša. ŠL 10 11, 1959., s. 347 354.

Influence of gamma rays on the germi nation ofcertain coniferous seeds. Conference of Polish and Yugoslav Scientists on the Appli cation of Atomic Energy in Agriculture, Food Technology, Forestry and Veterinary Science, March 25 28, 1959, Beograd, pp. 32 33.

Utjecaj gama zraka na klijavost sje mena nekih konifera. ŠL 7 8, 1960., s. 235 244.

Značenje češera, sjemenki i njihovih krilaca za sistematiku i određivanje proveni jencije crnog bora. Glasnik za šum. pokuse 14, 1960., s. 383 437.

Sjemenske plantaže šumskog drveća. Jug. savet. centar za poljopr. i šumarstvo, Bgd, 1960., s. 1 82.

Podizanje sjemenskih plantaža šum. dr veća. Topola 19, 1961., s. 7 9.

Šumarstvo u SAD i Kanadi. U: " Neke novije tendencije poljoprivrede i šumarstva SAD i Kanade". Zadružna štampa 1961., s. 207 215.

Podizanje sjemenskih plantaža izvan prirodnog područja. Topola 25 26, 1962., s. 15 19.

Utjecaj gama zračenja na rast biljaka nekih konifera. Šumarstvo 7 9, 1962., s. 325 338.


158

Novi prilog oplemenjivanju ariša. ŠL 1 2, 1962., s. 47 62.

Anlage von Samenplantagen ausserhalb des natilrlichen Areala zum Zwecke der Stei gerung der Samenproduktion. Soz. Forstwir schaft. Sonderheft: Forestl. Samenplantagen III, 1963, pp. 10 13.

Effect of Gamma Rays on the Cromo aomea ofthe Somatic Cells ofPicea Abies Karat, (sa B. Bevilacqua). Silvae Genet. 2, 1963., pp. 4 1 4 6 .

Prilog izučavanju vegetativnog razmno žavanja evropskog ariša, (sa M. Jurkovićem). Topola I VI, 1963., s. 27 34.

Sjemenska plantaža poljskog jasena Fraxinus angustifolia Vahl. u Lipovljanima. Topola 31 33, 1963., s. 34 39.

Interspecific Hvbridization of Several Pine Species from the Sub Genus Diploxylen Koehne. Proc. Worl Consultation on Forest Genet ics and Tree Improvement . Vol. I , Stockholm 1963: 5 p.

Meduvrsno križanje Pančićeve omorike (Picea omorica /Pančic/ Purkvne) sa sitkan skom smrčom (Picea sitchens /Bong/ Carr.J. Šumarstvo 10 12, 1963., s. 337 342.

Prilog rješa vanju problema uzgoja bijele vrbe (Salix alba h.), (s A. Krstinićem). Topola 44, 1964., s. 11 16.

Selection ofPlus Trees. Special Meeting in Yugoslavia, IUFRO, Selection 22, Zagreb 1965. ŠL 1 2, s. 7 20.

The Occurence and Meening of Hete rosis in Hybrids Within and Betwwen Species. Special Meeting in Yugoslavia, IUFRO, Section 22, Zagreb 1965. ŠL 1 2, pp. 105 122.

Preservation ofthe Gene Pool in Natural Stands for Genetical Research, (sa L. Szufa). Special Meeting in Yugoslavia, IUFRO Section 22, Zagreb 1965. ŠL 1 2, s. 55 71.

Nalaz prelazne ili hibridne svojte borova na planini Prenju u Hercegovini, (sa P. Fuka rekom). Nauč. društvo BiH, Radovi XXVIII, 8, Sarajevo 1965., s. 61 87.

Some Characteristics ofthe Needle Stru cture and Growth in the Hybrids Between Austrian Pine and Japanese Red Pine. Silvae Genet. 15, 1966., s. 155 160.

Genetika i uzgoj šuma. ŠL 7 8, 1966., s. 333 342.

Genetika i oplemenjivanje šumskog drve ća, (skripta). Sveuč. u Zagrebu, 1966., s. 1 277.

Effect of Irradiation on the Properties of Pollen in Austrian and Scots Pine, (sa B. Durbašic i D. Kolbach). Experientia 23, 1967., pp. 1 6.

Oplemenjivanje ariša III (Breeding of Larch). ŠL 1 2, 1967., s. 25 36.

Genetics in Silviculture. Pak. J. For. 3, 1967., pp. 325 335.

Growth of Austrian and Scots pine plants after Gamma irradiation of pollen. Radiation Botany Vol 7, 1967., pp. 529 542.

Članci za Drvno industrijski priručnik. Tehn. knjiga, Zagreb 1967.

Heritability of height and diameter growth in shisam (Dalbergia sissoo Roxb.J using one parent progeny test, (sa K. M. Si diqui). Pak. J. For 1, 1968., pp. 75 94.

Propagation of shisam (Dalbergia sisso Roxb.J by cutings. Project Report No. 3,1968., 15 p.

Tree Seed Colection, (sa. M. J. Willi amson). Project Report No. 6, 1968., 17 p.

The inheritance of crooced bole in shi sham (Dalbergia sisso Roxb.J, (sa J. Ahsan), Silvae Genet. 19, 1970., pp. s. 94 98.

The improvement of stem form in shi sham (Dalbergia sissoo Roxb.J, (sa J. Ahsan). Second World Consultation on Forest Tree Breeding, Washington D.C. 1969: 5 p.

Genetics and Forest Tree Breeding. Lee tures FAO/Pak. Forest Research Inst i tute, 1969., 203 p.

Plus tree Selection, (sa J. Ashan). Project Report No. 15, 1969: 20 p.

O uzgoju vrbe za proizvodnju celuloznog drveta, (s A. Krstinićem). Zagreb 1970., s. 1 40.

Neke sugestije za oplemenjivanje šum skog drveča kod nas. Šumarstvo 5 6, 1970., s. 13 19.

Observations on the ovule development following cross pollination between Austrian and Scots pines irradiated and non irradiated pollen, (sa B. Bevilacqua Jurkovic). IUFRO, Section 22, Meeting of the working group on reproduetion of forest trees, Varparanta, 1970, 8 p .

The role of genetics tree improvement in silviculture. IUFRO, Section 23. Ljubljana 1970, 14 p.


159

Značenje sjemenskih objekata u šum skojproizvodnji. Aktuelni problemi šumarstva, drvne industrije i hortikulture. SF Beograd 1972., s. 149 155.

Čuvanje našeg šumskog genofonda na kršu. Simpozij o zaštiti na našem kršu. JAZU. Odjel za pr i rodne nauke , Zagreb 1971. , s. 163 174.

The progress and Future Development of Tree Improvement in Yugoslavia. Report on the Training Centre on Forest Tree Improve ment, Sopron, Hungarv, FAO, No. TA 3033, Rome 1971., pp. 26 36.

Breeding to Improve Stem Form in Shi sham (Dalbergia sissoo Roxb.J Report on the Training Centre on Forest Tree Improvement, Sopron, Hungarv, FAO, No. TA 3033, Rome 1971., pp. 37 41 .

Utjecaj guste sadnje na uspijevanje bi jele vrbe (Salix alba L.J, (s A. Krstinićem). Topola 83 85, 1971., s. 37 40.

Effect ofDense Planting on the Growth ofWhite Willow, (s A. Krstinićem). Int. Poplar Commision XIV, Bucarest, 1971., 8 p.

Genetika u oplemenjivanju šumskog dr veća. Genetika, Vol. 3, No. 1, 1971., s. 79 93.

Effect of gamma irradiatedpollen on the growth of White Willow (Salix alba L.J, (s A. Krstinićem). Genetika, Vol. 3, No. 1, 1971., s. 95 117.

Development of ovules after interspe cific hvbridization of Austrian andScotspines with gamma irradiated pollen, (sa B. Jurković Bevilacqua). Genetika, Vol. 3, No. 1, 1971., s. 119 130.

Dr Norman E. Borlaug prvi šumar No belovac. Šum. list 7 8, 1972., s. 289 292.

Proizvodnja i rast meduvrsnih hibrida između crnog bora (Pinus nigra) i japanskog crvenog bora (Pinus densiflora). Ljetopis JA, knj. 75, 1971., s. 441 443.

Novi pogledi na pošumljavanje degra diranog krša. Šum. list 11 12,1972., s. 426 431.

Neka svojstva hibrida između Pinus ni gra i Pinus densiflora, (s A. Krstinićem i M. Harapinom). Šum. list 3 4, 1973., s. 112 131.

Contribution to the investigations of in copatibilitv by crossing Scots pine and Eu ropean black pine. International Svmposium on Genetics of Scots Pine, IUFRO Division 2,

Working Party S2.03.5, Warszawa Kornik, 1973. 19 p. (With Ž. Borzan).

Contents ofvarious sugars in the pollen ofsome two needlpines. Acta Pharm. Jugoslav. 23. 1973: 157 160. (With B. Djurbašić and D. Kolbah).

Oplemenjivanje ekonomski važnijih vr sta šumskog drveća Jugoist. Slavonije, (s A. Krstinićem). Zbornik Vinkovci Slav. Brod. 1974., s. 115 134.

Genetics of European black pine (Pinus nigra Arn.J. Anali za šumarstvo 6/7, 1974., s. 55 86.

Prijedlog standardiziranju metoda istra živanja provenijencija kod nas, (sa J. Gra čanom i A. Krstinićem). Šum. list 1 2, 1974., s. 1 20.

Prilog proučavanju morfološke vari jabilnosti spontanih križanaca između alep skog ibrucijskogbora, (s A. Krstinićem). Zbor nik radova Simpoz. povodom 100. godišnjice prve Jugosl. dendrologije Josifa Pančića, Nau čni skupovi SANU, knj. I. 1974., s. 35 39.

Influence of Irradiation of Pollen on Physiology of Growth, (u suradnji). Završni izvještaj po temi FG YU 143, Project E30 FS 12; 58 tipkanih stranica + 60 tabela + 6 gra fikona + 9 slika, Zagreb 1974.

Rezultati oplemenjivanja stablastih vrba na području jugoist. Slavonije, (sa Krstinić, A.). Zbornik JAZU Vinkovci 1975., s. 129 141.

Oplemenjivanje crnog i običnog bora primjenom zračenog polena, (sa Z. Borzanom i B. Jurković Bevilacqua). Acta Biolog.VII/3 8, 1975., s. 309 317.

Prilog diskusiji o vrednovanju šuma na kršu. Simpozij: Ekološko valoriziranje primor skog krša, Split 18 20.10. 1976., s. 130 132.

Model projekta oplemenjivanja crnog bora, (s A. Tucovićem i N. Popnikola). Šumar ski pregled 1 2, 1976., s. 14 27.

Some morphological characteristics of Pinus x nigrosylvis (P. nigra x P. sylvestris). Ann. Forest. 8/2, 1977., p. 15 27.

Savlađivanje inkompatibilnosti pri križa nju nekih borova. Genetika 9 (1), 1977., s. 51 63.

Ouantitative analysis ofsoluble proteins extracted from the pollen ofsome incompatible pine species. Genetica 9 (2). 1977., pp. 149 157.


160

Immunological identity of pollenwall proteins in some incompatibilitypine species, (u suradnji). Genetica 9 (3), 1977., pp. 271 280.

The effect ofgenotype ofthe incompati bility barrier in crossing Pinus nigra with Pinus sylvestris. Proc. of the 8th Congress of EU CARPIA, Madrid 1977., pp. 369 375.

Nažnost Sume za otok Hvar, (sa D. Klepcem). Zbornik simpozija "Hvar u prirod nim znanostima", JAZU, 1977., s. 39 48.

Effect of micro environment on species incompatibilityin hardpines, (u suradnji). Za vršni izvještaj po temi: YO FS 88 JB 6, 1978., 85 tipkanih s.

Neke morfološke karakteristike hibrida japanskog crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. et Zucc.J i običnog bora (Pinus Sylvestris h.), (u suradnji). Šum. list 1 3, 1978., s. 19 24.

Improvement of erodet karst lands. 8th World Fores t rv Congress , J aka r t a 16 28 . October 1978 FFF/5 3: 8 p.

Genetics of Pinus peuce Gris, (sa N. Pop nikolom i M. Jovančevičem). Ann. Forest., 7/ 8, 1978., pp. 187 206.

Djelovanje medija širokog spektra na kalus crnog bora, (sa S. Jelaskom i B. Kolevska Pletikapić). IV. Simpozij Društva za Fiziologiju biljaka Jugosl., Mostar 21 24.05.1979. Radovi Poljoprv. fakulteta Univerz. u Sarajevu, No 31, s. 42 43.

Oplemenjivanje crne johe i bijele vrbe na području ŠG "Josip Kozarac", Nova Gra diska, (s A. Krstinicem). 1979., s. 1 71 .

Oplemenjivanje bijele vrbe i crne johe na području OOUR Đurđevac, (s A. Krstini čem). 1979., s. 1 65.

Perspektivni plan razvoja Arboretuma Lisičine, (sa J. Karavlom i Z, Borzanom). Zagreb 1981., s. 1 42.

Stanje i perspektiva oplemenjivanja šumskog drveča u Jugoslaviji. Savjetovanje Zagreb Jastrebarsko, Sekcija za genetiku i oplemenjivanje šum. drveća pri Zajednici istraživačkih orga nizacija u oblasti šumarstva i Dl Jug. 1979., Radovi 44, ŠIJ 1981., s. 9 31.

Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na aluviju Dunava kod Opatovca, (s A. Krs tinićem). Radovi Centra JAZU, Vinkovci 1980., s. 29 47.

Četinjače Morfologija i varijabilnost. JAZU Liber, Zgb 1982., s. 1 710.

Afforestation of karst lands. Incontri In ternazional i Suolo, Vegetazione, Fauna Salvaguardia e ricostitutione degli equilibri amblentali nell, assetto del territorio della regione mediterranea, Palermo 6 11 ottobre 1980: 8 p.

Članci iz genetike i dendrologije u: Šum. enciklopedija I, II, III, Zagreb 1980, 1983., 1987.

A genetika szepere a fatermesztesben. Erdeszeti es Faipari Tudomanvos Kozleme nyek, 2, 1980: 29 40.

Biološka sanacija erozije fliša Istre, (u suradnji). Prvi kongres biologa Hrvatske, Po r e č 2 1 26.09.1981., s. 1 103.

Komemoracija Aloisu Tavčaru 23.04. 1981. Sv. 9, 1981., s. 15 20.

Značenje i primjena nekih principa ge netike u oplemenjivanju šum. drveča. Seminar: "Rev iz i j a pos to j eć ih i i zdva jan je novih sjemenskih sastojina na području SR BiH, Bugojno, listopada 1981., s. 1 19.

Diferencijacija adventivnih pupova i kompletnih biljaka crnog bora u uvjetima in vitro, (sa B. Kolevska Pletikapić i S. Jelaska). V Simposium na Jugoslavensko društvo za fi ziologija na rastenija, Ohrid 25 28.05.1981, Skopje 1981., 55 p.

Budregeneration in Pinus nigra embryo and seedling tissue cultures, (With s. Jelaska and B. Kolevska Pletikapić). Proc. Colloque International sur la Culture "in vitro" des Es sences Forestieres. IUFRO Working Group S2. 01.05 Reproduction process, Fontainebleau, France. August 31 September 4, 1981. pp. 158 165.

Dostignuća na oplemenjivanju štab lastih vrba u Jugoslaviji, (s A. Krstinicem). Topola 133 134, 1982., s. 3 12.

Report of the Mission on the Deve lopment of the Forest Research Institute of Viet Nam. FAO, Rome, Field Document No. 1, 1980: 76 p. , (sa Prior L.D. i Lauridsen E.D.).

Report of the Mission on the Deve lopment of the Forest Research Institute of Viet Nam. FAO, Rome, Field Document No. 2, 1981: 112 p. , (sa Prior, L.D, i Lauridsen, E.D.).


161

Konverzija genofonda dalmatinskog crnog bora, (sa M. Kovačević). Drugi znanstve ni skup o prirodi biokovskog područja. Makar ska 1983, Acta Botanica, Vol. 2, s. 217 220.

Kultura vegetativnih pupova crnogbora in vitro, (sa C. Cesarom i S. Jelakom). VI. Simpozijum Jug. Društva za fiziologiju biljaka, Novi Sad 30.05. 04.06.1983.

Studiea ofin vitro budandahoot forma tion in Pinus nigra and P. nigrosylvis cultures, (u suradnji). Second Meeting of the International Conifer Tissue Culture, Work. Group Tacoma, Washington, USA, 6 9 September 1983 (Ab stract Book).

Bud and shoot formation in juvenile tissue culture of Pinus nigra, (u suradnji). Silvae Genet. 32 (3 4), 1983., s. 115 119.

Strehgthening of the Forest Research Institute of Viet Nam. Report on the Develop ment of the Forest Research Institute of Viet Nam: Tree Improvement. FAO, Field Docu ment No. 8, Fo. VIE/76/015, April 1983.

Preservation of the gene pool of forest tree species, (With S. Jelaska). Genetika, Vol. 15, No. 3, 1983., s. 369 375.

Viabilitv of seeds, obtained from back cross, as an indicator of the degree of incom patibilitvbetween Pinus nigra andP. sylvestris. Ann. Forest. 10/4, 1983., pp. 81 87.

Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka, (u suradnji). Glas. za šum. pokuse 21, 1983., s. 213 222.

Varijabilnost nekih morfoloških i ana tomskih svojstava alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog (Pinus brutia) bora i njihovih hibrida, (s A. Krstinićem). Zbornik radova po vodom jubileja akademika Pavla Fukareka, ANU BiH, Radovi, knj. LXXII/21, 1983., s. 285 296.

Effect ofgamma irradiatedpollen on the productivitv of the generative and vegetative descendes of the White Willow (Salix alba L.J, (s. A. Krstinićem.). VII.Yugoslav Polish Svmposium, 2 3 October, Zemun, 1984., s. 4 7.

Genetika u poljoprivredi i šumarstvu. Zbornik saže taka pr iopćenja 2. kongresa biologa Hrvatske, Zadar 1 6.10. 1984., s. 4 5.

Sjemenske plantaže listača u SR Hrvat skoj, (s A. Krstinićem). Šum. pregled 1 2, 3 4, 1984., s. 41 63.

Klonsko razmnožavanje pupova i rege neracija crnog bora (Pinus nigra Arn.J, (s J. Bezljak, B. Kolevska Pletikapić i S. Jelaska). I. Jugosl. savjetovanje: genetičko i biokemijsko inženjerstvo u biotehnologiji, Beograd 8 10. 04.1985, s. 1 (poster).

Pošumljavanje degradiranih terena u svjetlu šumarske znanosti. Stručni seminar: Aktualnosti u šumar. 1985., (sažetak predava nja). SIT Šum. društvo Bjelovar, Lipik 13.11. 1985., s. 2 7.

Forest genetics and tree improvement in Yugoslavia. Meeting of the Group of 77 on Cultivation and exploatation of forests, wood processing, t imber and wood industrv and cellulose industrv, Zagreb, 4 6 December 1985: 7. p .

Genetika i oplemenjivanje šum. drveća, (s A Krstinićem). Sveuč. u Zagrebu, Liber 1985., s. 1 505.

Research andreforestation of degraded lands. 18th IUFRO Congress, Div. 2, Vol. II, 1986, 479 490 pp.

Arboretum Lisičine, (u suradnji). ROŠ "Slavonska šuma" Vinkovci i OOUR uzgoj i zaštita šuma "Papuk", Slatina 1986., s. 1 87.

Jugoslavenski krš. Šume i prerada drveta Jugoslavije. XVIII IUFRO World Congress, Lju bljana, Savez ITŠDIJ, Beograd 1986., s. 64 69.

Relation of self fertilization and in terspecific incompatibilitv by crossing Pinus nigra xP. sylvestris. Ann. Forest. 12/1, 1986., s. 1 14.

Micropropagation of juvenile Pinus nigra andP. xnigrosylvis (Poster207), (sa. J. Bezljak i S. Jelaskom). Proc. 18th IUFRO World Con gress, Div. 2 Vol. II, 1986., pp. 826.

Uloga suvremene znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne proizvodnje. Glasnik za šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986., s. 25 34.

Mogućnosti unapređivanja uzgoja alep skog i brucijskog bora oplemenjivanjem, (s A. Krstinić). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986., s. 87 90.

Značajni faktori za urod šum. sjemena u sjemenskim plantažama. Semenarstvo 4 6, 1987. V. seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka biologija sjemena, 1987., s. 260 270.


162

Prof. dr. Dušan Klepac izvanredni član JAZU (u povodu 70 godišnjice života i rada). Radovi Centra za znanstveni rad, JAZU, Vin kovci 1987., s. 5 27.

Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoigličavih borova na kršu, (sa Ž. Borzan, N. Komlenović i A. Krsti nie). Ann. Forest. 12/3, 1986., s. 57 69.

Uspijevanje nekih vrsta ihibrida dvoigli čavih borova na Đurđevačkim pijescima, (s A. Krstinić, M. Halambek i Ž. Borzan). Ann. Forest. 12/4, 1986., s. 71 87.

Istraživanje i pošumljivanje degradira nih zemljišta. Šum. list 7 8, 1988., s. 335 350.

Problem of verification of additive and non additive effects of genes for vigorous growth in forest trees, (s A. Krstinićem). Ann. Forest. 14/1, 1988., pp. 1 12.

Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), (s I. Trinajsti ćem). Zbornik "Josip Kozarac, književnik i šumar, Centar za znanstveni rad JAZU, poseb. izd. LV, Vinkovci 1988., s. 93 110.

Mogućnost fiksacije i čuvanja genofonda ugroženih vrsta šum. drveča. Znanstveni savjet za promet JAZU, Bilten 2, 1989., s. 92 93.

Stanje i težnje u poljoprivredi i šumar stvu, (sa D. Klepcem). Zbornik radova 45. obljet. kongresa kulturnih radnika Hrvatske, JAZU 1989., 56 p.

Značenje genotipa u arbokulturi i urba nom šumarstvu. Zbornik radova znanstve nog savjetovanja "Zelenilo grada Zagreba", Znan stveni savjet za promet JAZU, Zagreb, 10 11. 01.1990., s. 61 62.

Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvo igličnih borova na području Arboretuma Trste no, (s A. Krstinić, P. Đurasović i D. Kajba). Glas. za šum. pokuse 26, 1990., s. 331 339.

Josip Pančič botaničar. Spomenica posvećena J. Pančiću, dopisnom članu JAZU, u povodu 175. obljetnice rođenja (1814 1989.), Zagreb 1990., s. 13 17.

Susreti povodom 45. obljetnice upisa na Poljoprv. šum. fakultet u Zagrebu 1945. god., (s A. Mudrovčićem i M. Stojkovićem). ŠL 1 2, 1991., 2. 86 87.

Selection of white willow clones (Salix alba h.) suitable for growing in mixedplanta tions with black alder (Alnus glutinosa L.

Gaertn.J, (s A. Krstinićem i N. Komlenovićem). Ann. Forest. 15/2, 1989., pp. 17 35.

Conifers morfologvand variation. Graf. zavod Hrvatske 1991., 755 p.

Establishment ofclonal seed orchard of English oak (Quercus robur L.J. Svmposium: Genetics of oak species, Arboretum National des Barres, September 2 6, 1991: 5.2.

The growth ofsome interspecific Hvbrid pine seedlings and their cutings, (sa Z. Bor zanom). Ann. Forest. 17/1, 1991., s. 1 21.

Ču vanje genskih resursa šumskog i horti kulturnog drveča i grmlja u Hrvatskoj. Zbornik 0 A. Levakoviću, HAZU, Centar za znan. rad, Vinkovci, poseb. izd. VI, 1992., s. 139 152.

Spaljen Arboretum. Vjesnik HAZU, I, 1 2, 1992., s. 30 32.

Radovi na podizanju klonske sje menske plantaže hrasta lužnjaka na području Š.G. "Krndija" i Š.G. "Papuk", (sa J. Bećare vić, I. Hajek, S. Keceli i V. Podnar). Zbornik o A. Levakoviću, HAZU, Centar za znanstv. rad Vinkovci, poseb. izd. VI, 1992., s. 153 170.

Četinjače morfologija i varijabilnost, (2. prošireno izdanje). GZH Zagreb i "Hrvatske šume" Zagreb, 1993., s. 1 743.

Akademik Ivo Pevalek profesor bota nike. Znanstveni simpozij "Flora i vegetacija Hrvatske", u povodu 100 godišnjice rođenja akademika I. Pevaleka (1893 1967). Koprivnica Novigrad Podravski, svibanj 1993., s. 20 22.

Arboretum Brijuni znanstveno nastavni i turistički objekt, (sa Z. Borzanom i S. Meš trovićem). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 4, 1993., s. 73 86.

Forestrv ressearch and its role in ero atian forestrv, 1994:6 7. In: Review of forestrv and forest industries sector in Republic of Cro atia: 120 p. Ministrv of Agriculture and Forestrv; Public Corporation "Hrvatske šume", Zagreb 1994.

Čuvanje i povečanje biološke raznoli kosti naših šuma, (sa J. Gračanom). Zbornik radova savjetovanja : Privatne šume u Hr vatskoj u ozračju rezolucija Helsinške kon ferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma. Znanstveni savjet za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, 15. lipanj 1994., s. 17 28.

Hrvatski umjetnici za Trsteno. Savez hrv. društava likovnih umjetnika Croatia banka, Zagreb, s 1 5.


163

Oplemenjivanje drvenastog bilja za potrebe hortikulture. Spomenica: Zrinjevac, priroda, vrtovi, perivoji i uresno raslinstvo u Zagrebu, 100 godina gradske vrtlarije, 900 godina Zagreba, 1994., s. 172 181.

LITERATURA

***ŠL: 1955., s. 517 526; 1971., s. 170; 1977., s. 100; 1986., s. 468; 1995., s. 436; 1997., s. 322.

***ŠN, s. VIII, IX, XII, 161, 165, 183, 188, 195, 200, 294, 302, 304, 306, 350, 382, 386, 531 532, 539, 592.

Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 127, 328.

Jovančević, M.: Rad međunarodnog savjetovanja o šum. genetici u Zagrebu. SL 1965., s. 595 606.

***PŠH 1846 1976., s. 23, 43, 45, 98, 118, 127, 420.

***Zbornik Vinkovci 1974., s. 4, 8, 40, 116, 117, 119, 121, 122, 128, 132, 133.

***ŠE3, 1987., s. 572. ***ŠIM, s. 10, 67, 172 173, 178. *** Zbornik o Levakoviću. HAZU, Cen

tar za znanstveni rad Vinkovci 1992., s. 177, 178, 191, 195, 199.

***ŠIB, s. 11,28,55,56,70. ***Hrast lužnjak u Hrvatskoj. HAZU,

Centar za znanstv. rad Vinkovci "HS" Zagreb, 1996.

*** Spomenica PMF. Zgb 1996., s. 37. ***HŠD 1846 1996., s. 296, 308, 362,

392, 413. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 183, 189. ***SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 205,

479 481, 520 523, 570, 641, 653, 679; sv. 3, s. 92, 293 294, 332, 360.

VIDAKOVIĆ, Stjepan, (Osijek, 13. XI.1949.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Đure i Adele r. Plic. Hrvat, Sokac, rimokatoličke vjere. Potječe iz obrtničke obitelji. Otac mu je bio mesar, a majka domaćica. I osnovnu školu i gimnaziju završio je u Osi-jeku.

Maturirao je na Gimnaziji "Bra- ča Ribar" 1968. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je 4.III.1975. iz lovstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Lovni rezervat »Zabran«, stanje, problemi i prijedlozi budućeg gospodarenja".

Još kao apsolvent šumarstva (1972.) zapošljava se pri Katedri za lovstvo Šum. fakulteta u Beogradu i Šum. institutu u svojstvu vanjskog suradnika. Od 23.X.1975. do 21.X. 1976. upravitelj je Pokrajinskog lovnoga gazdinstva Priština (bivši SAP Kosovo i Metohija), a nakon odsluže-noga vojnog roka stručni je suradnik za lovstvo Lovišta "Karakuša" Šumarije Klenak ŠG Sremska Mitrovica.

SAP Vojvodinu trajno napušta 24.XII.1977. kad prelazi u LŠPG "Jelen", Šumarija Belišće, najprije na radno mjesto revirnika, a zatim za stručnog suradnika za iskorišćavanje šuma i kasnije upravitelja šumarije. Od 1.XI.1982. član je kolektiva SG Osijek, kasnije ROŠ "Slavonska šuma" Vinkovci OOUR za uzgoj i zaštitu šuma Osijek, gdje na kraju obavlja dužnost referenta rasadničke proizvodnje. Kadrovskom reorganizacijom 11.XI.1987. prelazi u OOUR iskorišći-vanja šuma "Drvo" Osijek na radno mjesto referenta za eksploataciju šuma i mehanizaciju. Osnivanjem JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb nastavlja rad u UŠ Osijek, da bi 1.1.1991. bio imenovan upraviteljem Šumarije Valpovo, na kojoj se dužnosti nalazio i potkraj 1999. godine.

Član je HŠD i Državne komisije za topolu. Za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke prilikom obljetnice utemeljenja HŠD 1997. primio je priznanje. Dana 13.XI.1997. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.


http://24.XII.1977

http://11.XI.1987

164

RADOVI

Lovno privredna osnova za lovište "Lipo vica" PLG Priština 1975.

Projekt ograđenog lovišta za divlju svinju i jelena te Fazaneriju lovišta "Karakuša". Srem. Mitrovica 1976.

Lovnogospodarska osnova za lovišta LD "Šljuka" Valpovo, LD "Jastreb" Petrijevci i LD "Vepar" Belišće (1970 1980.).

Eksperimentalna proizvodnja ivera za polucelulozu od grana pri sječi topolove plan taže. Bilten Jug. nacionalne komisije za topolu 1981., s. 131 132.

LITERATURA ***ŠL: 1 2, 1995., s. 59; 1997., s. 322. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 59;

1996., s. 52. Frković, A.: Šum. list 7 8, 1998., s.

347 352. ***Časop. "HŠ" 31, 1999., s. 14, 31.

VIĐALE, Jaromir, iz Zagreba, ing. šumarstva, šumarnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1890. godine na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.

Prema dostupnim podacima službovao je kod Brodske imov. općine. Od 1894. do 1900. bio je upravitelj Šumarije Otok, a od 1901. do 1904. upravitelj Šumarije Vinkovci. Zatim je kao nadšumar, pa šumarnik, radio u Vinkovcima, gdje je od 1915. do 1921. obnašao dužnost predstojnika Gospodarstvenog ureda Brodske imov. općine.

Bio je član HSŠD od 1892. god.

LITERATURA *** ŠL: 1894., s. 557; 1897., s. 590;

1904., s. 342. *** Iskaz el. HSŠD: 1908., 1915. (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 22, 152. ***Zbornik Vink. 1974., s. 540, 542. ***HŠD 1846 1996., s. 120, 160.

VIDAS, Ljudevit, iz Hreljina, Rijeka, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu ŠG smjer, a diplomirao 27.111.1951.

Prve godine iza studija radi u Šumariji Vrbovsko i Delnice ŠG Viševi-ca i Rijeka. Ubrzo prelazi u DIP Delnice, pa u Export-drvo Zagreb radeći do umirovljenja kao predstavnik u New Yorku (SAD).

LITERATURA *** ŠL 1952., s. 74. *** ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s. 688.

VIDEC, Dragutin, (Nedelišće, Čakovec, 27.IX.1921. - Varaždin, 19.VI. 1998.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Matije i Ane r. Marčec. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Čakovcu, a gimnaziju u Varaždinu, maturiravši 1940.g.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 7.X.1949.

Prema nepotpunim podacima, koje smo dobili od pokojnikova sina dipl. ing. Dražena Videca, pripravnički staž odradio je u Šumariji Hrv. Kostajnica. Od 1949. zaposlenje u ŠG "Lika" Gospić, najprije u RZ Zajedničke službe, a zatim u šumarijama Udbina i Brinje u svojstvu upra-


http://27.IX.1921

165

vitelja šumarije. Od 1951. do 1954. upravitelj je Šumarije Čazma, a od 1954. do 1963. upravitelj Šumarije Čakovec. Najduže je radio u ŠG Varaždin: od 1963. najprije kao tehnički direktor gospodarstva, a ubrzo zatim i glavni direktor. S tog radnog mjesta 1982. odlazi u mirovinu.

Dipl. ing. Dragutin Videc posebno se bavio topolarstvom. Bio je dugogodišnji član Jugosl. komisije za topolu, prisustvujući brojnim seminarima u zemlji i svijetu koji su se bavili tom problematikom.

Bio je aktivan član Šum. kluba, odnosno Šum. društva "Zagorje" u Varaždinu. God. 1967., kao zaslužni član, primio je diplomu, a 1958. održao je predavanje "Šumsko-gospodar-ske prilike u državnim i privatnim šumama Međimurja".

Kao član Saveza ITŠDI Hrvatske 1969. biran je za odbornika, a 1982. predložen je za počasnog člana Saveza ITŠDI bivše Jugoslavije.

LITERATURA ***ŠL1958.,s. 114,219. ***ŠN, s. 362; SŠN 2, 1998., s. 687. Žukina, I.: Uz 10 god. Šum. društva "Za

gorje" Varaždin. ŠL 1968., s. 73 79. ***HŠD 1846 1996., s. 281, 302.

VIDEC, Dražen, (Vučetinec, Sv. Juraj na Bregu, Čakovec, 17.IX. 1946.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dragutina i Nade. Hrvat, r imokatol ik. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je bio dipl. ing. šumarstva, a majka ekonomistica. Osnovnu i srednju školu završio je u Čakovcu, maturiravši na gimnaziji 1965.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 5.VI.1973.

Prvo zaposlenje u struci dobiva odmah nakon diplomiranja u ŠG Varaždin. Pripravnički staž odradio je u

Šumariji Ludbreg, gdje je od 1974. do 1977. revirnik za šume Kalnika. Od 1977. do 1988. referent je za uzgoj i zaštitu šuma te uređivanje šuma u ŠG Varaždin, a od 1988. do 1990. god. i njegov direktor. Osnivanjem JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb i utihnućem ŠG Varaždin imenovan je šefom Proizvodnog odjela UŠ Koprivnica, a od 1993. na radnome je mjestu šefa Odjela za plan i analizu.

Član je HŠD i HLS. Od 1980. do 1988. bio je član stalne Komisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja HLS.

HŠD dodijelilo mu je 1997. Pismeno priznanje i Srebrnjak kralj Tomislav za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke.

LITERATURA Frković, A.: Bibliografija LRV, Zagreb

1993., s. 214, 448. ***ŠL1 2, 1995., s. 63. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 61;

1996., s. 54. ***HŠD 1846 1996., s. 299, 432. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 694.

VIDMAR, Igor, (Maksimir, Zagreb, 20.XII.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mladena i Nade r. Bauer. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio ekonomist, a majka knjigovotkinja. I osnovnu i srednju školu završio je u


http://20.XII.1962

166

Delnicama, maturiravši na Šum. odsjeku Srednjoškolskog centra 1981.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1987.-88., a diplomirao je na Šum. odsjeku 26.1.1990. iz područja šumske komunikacije. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Gustoća šumskih prometnica s obzirom na planiranu izgradnju u gosp. jedinici Oštrac".

Zaposlio se kao pripravnik u UŠ Delnice, Šumarija Delnice, 4.II. 1990. Nakon jednogodišnjeg staža, na istoj je šumariji postavljen za revirnika, na kojoj je dužnosti sve do l.X. 1997., kad pre laz i u novoustanovl je-nu Mehanizaciju, graditeljstvo, pre-voz d. o. o. De ln ice (MGP Deln ice) za rukovoditelja faze vuče. Od l .VII. 1999. stručni je suradnik za mehanizaciju Proizvodnog odjela UŠ Delnice.

Član je HŠD.


kotara... Zagreb 1997., s. 211, 232. ***SŠN 2, SF Zagreb 1998., s. 699.

VIDMAR, Vilko, (Vilim), iz Požege, rod. 3.V.1883., ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1906. na trogodišnjoj šum. akademiji u Zagrebu. Zaposlio se u šumarskoj struci 1.XI.1906. God. 1909. položio je državni ispit u Zagrebu. Prema raspoloživim podacima, radio je kod Gradiške imovne općine Nova Gradiška. God. 1908. bio je šum. vježbenik, 1915. kotarski šumar, 1926./27. radio je u Šumariji Nova Kapela, 1933. kao viši šum. savjetnik bio je upravitelj ispostave "Šumetlica - Begovača", a od 1935. do umirovljenja 1942. radio je kao savjetnik kod Direkcije šuma u N. Gradiški.

Bio je član HSŠD, JŠU i HŠD.

LITERATURA ***Iskaz elan. HSŠD 1908, 1915., (ŠL). ***Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). Borošić, /.: ŠIS, s. 3, 72, 85, 152. *** ŠL: 1935., s. 281; 1937., s. 492;

1938., s. 293; 1939., s. 593; 1940., s. 271; 1942., s. 220; 1943., s. 25.

***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123. ***PŠH 1846 1976., s. 414.

VIDOVIĆ, Nikola, (Paljevine, Čazma, 6.XII.1941.), dipl. ing. šumarstva.

Potječe iz zemljoradničke obitelji Mihajla i Vjekoslave. Hrvat, katolik. Pučku osnovnu školu završio je u Narti 1952., a gimnaziju u Bjelovaru 1960. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1964.-65. na ŠG odjelu, a diplomirao 6.1.1968. godine.

Dana 13.1.1970. zaposlio se u DK "Brestovac" Garešnica u svojstvu pripravnika gdje je iste godine postao upravitelj OOUR-a Pilana. Nakon više od sedam godina rada u drvnoj industriji, 20.XI.1977. god. prelazi u Šumariju Garešnica na poslove tehno-loga pripreme rada, iskorišćivanja šuma i uzgajanja šuma. Krajem 1994. radio je kao revirnik u istoj šumariji, UŠ Bjelovar, gdje je bio i 1999.

Član je HŠD.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 62. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692. *** Časopis "HŠ" 25, 1999., s. 13.

VIDUMAN, Zvonimir, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1974.-75., a diplomirao 11.IV. 1977. godine.


167

VILČEK, Emanuel, (Slav. Brod, 5. III.1913.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Emanuela i Angeline r. Mir-ković. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obitelji obrtnika. Školovao se u Slav. Brodu: osnovnu je školu završio 1924., a realnu gimnaziju 1930.-31.g.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zemunu. Šumarstvo je diplomirao 1935.

Najprije (16.VI.-1.X.1936.) radi kao umni nadničar u Direkciji državnih šuma Vinkovci, a od 26.IV. do 30.V.1938. pripravnik je u Direkciji šuma Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru. Od 1.VI.1938. do 2.V.1945. radi u taksaciji i kao upravitelj šumarija Trnjani, Cerna, Rajevo Selo, Pleternica, Daruvar, Okučani - Brodske imovne općine Vinkovci. Državni ispit položio je u Zagrebu 1940. god.

Poslije II. svj. rata bio je najprije upravitelj Šumarije Stari Mika-novci (3.V.1945.-29.II.1946.), zatim upravitelj Šumarije Oriovac ( l . III . 1946.-30.VI.1946.). Od 1.VII.1946. do 11.III.1947. bio je referent kultur-no-tehničkih radova KNO Slav. Brod, a od 12.111.1947. do 30.LX.1947. radi na mjestu r e fe ren ta p l ana ŠG Nova Gradiška. Ubrzo je premješten, nakratko, na mjesto upravitelja Šumarije i manipulacije Novska (1.X.1947.-20.1.1948.), a potom je bio godinu dana upravitelj manipulacije Novoselec

(21.1.1948.-30.XII.1948.). Naredne nepune dvije godine bio je referent plana Dl Novoselec (1.1.1949. -30.IX. 1950.). Od 1.X.1950. do 7.VI.1962. bio je upravitelj fakultetske Šumarije Lipovljani. Odatle ga se sjeća dvanaest generacija hrvatskih šumara koji su k njemu sa svojim profesorima i asistentima dolazili na praksu. Naime, kad je Šum. fakultet Zagreb dobio na upravljanje Šumariju Lipovljani 1950. god., organizirao je njezino preuzimanje, pokrenuo rad u vlastitoj režiji i bio njezin upravitelj. Mnogo je radio na unapređenju sela i okoline, što mu je stvorilo velik ugled kod žitelja (gradnja ceste u Kraljevu Veliku, obnova mjesne električne mreže, dovršenje zadružnog doma za osnovnu školu i dr.).

Na intervenciju Općine Novska došlo je 1962. do oduzimanja većeg dijela šuma (Fakultetu je ostavljeno samo 1000 ha) i predan ŠG Kutina. Tada je postavljen za šefa komercijalne službe ŠG Kutina (8.VI.1962.-8.V.1970.). Od 9.V.1970. do 30.IX. 1977. bio je komercijalni direktor ŠG Nova Gradiška.

Nakon umirovljenja (1977.) živi u Zagrebu, gdje se nalazio i 1999.g.

U Poslovnom udruženju šum.-privrednih organizacija vodio je Komisiju za cijene šum. proizvoda i Komisiju za standardizaciju šumskih proizvoda. Bio je član prvog Redakcijskog odbora časopisa "Mehanizacija šumarstva" (1976.-1980.).

U Šum. listu objavio je dva nekrologa (1977., 1980.), a 1986. i 1988. osam prikaza posjeta Društva ITŠDI Zagreb šumarstvu i drvnoj industriji Hrvatske (Bjelovar, Repaš, Prašnik, Macelj, Zlatna dolina...).

Dugogodišnji je član DIT-a, odnosno HŠD. Naročito je zaslužan za ostvarenje "Šumarskoga četvrtka" zajedno s dipl. ing. N. Sirotićem.


http://30.LX.1947

http://1948.-30.XII

168

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 14 (II. god.). ***ŠL: 1940., s. 271, 322; 1941., s. 538;

1942., s. 219; 1943., s. 25, 96; 1944., s. 199; 1976., s. 436.

*** Zbornik Vinkovci 1974., s. 540. ***HŠD 1846 1996., s. 440, 441. ***SŠN2, s. 666. Maričević, I: Kazalo autora Šum. lista

1976. 1995. ŠL 1997., s. 182, 189.

VILIČIĆ, Vinko, (Beograd, 22.VI. 1940.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antuna i Nike-Lukrecije r. Pijerov. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Drnišu 1955., a srednju u Šibeniku, maturiravši na realnoj gimnaziji 1959. god.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 26.XII. 1983. na ŠG odjelu.

U radni odnos stupio je prije završetka studija zaposlivši se u Institutu za šum. istraživanja u Zagrebu 1971. na radnome mjestu tehničkog suradnika. I kao dipl. ing. šumarstva nastavlja rad u Šum. institutu Ja-s t rebarsko u svojstvu istraživača-suradnika Odjela za tipologiju šuma, a od 1998., izborom u istraživačko zvanje stručnog suradnika, djeluje u Odjelu za zaštitu šuma i lovstvo, gdje smo ga zatekli i krajem 1999. godine.

Dipl. ing. Vinko Viličić sve vrijeme rada u Institutu vrijedan je suradnik pri izradi s t ručnih radova elaborata i studija. Kao aktivan istraživač, objavio je mahom u "Radovima" Šum. instituta Jastrebarsko, samostalno i u suradnji desetak radova, u kojima se iznose rezultati istraživanja, ponajviše o štetama divljači u šumama.

Na Šum. fakul tetu Sveuč. u Zagrebu studirao je i poslijediplomski studij. Početkom veljače 1998. godine odobrena mu je tema magistarskoga rada pod naslovom "Istraživanje udjela drvenastih vrsta u ishrani krupne divljači u šumama hrasta lužnjaka".

RADOVI

Primjena rezultata istraživanja tipova Suma u lovnom gospodarstvu, (s Bezak, K. i Vrbek, B.). Rad. Šumar. inst. 23 (75), 1988., s. 215 224.

Utvrđivanje potencijalnih lovno eko nomskih gustoća fondova krupne fitofage divljaci na bazi prehrambenih mogućnosti šumskih ekosistema. Rad. Šumar. inst. 80 , 1989., s. 117 137.

Utjecaj hidromeliorativnih radova na dinamiku populacija divljači u Črnec polju, (sa Bezak, K. i Sruk, V.). Rad. Šum. instit. 25 (2), 1990., s. 363 384.

Metoda istraživanja utjecaja divljači na prirodnu obnovu Suma. Rad. Šumar. inst. 27, (2), 1992., s. 167 174.

Obnova sastojina hrasta lužnjaka oste čenih od srneće divljači, (sa Krejči, V.). Rad. Šum inst. Jastreb. 28 (1/2), 1993., s. 207 214.

Oštećenja drvenastog šumskog raslinja koja izaziva divljač u ekološko gospodarskom tipu II G 10 (šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba), (sa Krejči, V.). Rad. Šum. inst. Jatreb. 29 (1), 1994., s. 71 81 .

Razvoj lužnjakovih sastojina nakon oplodne sječe, dostupnih krupnoj divljači, (sa Krejči, V., Dubravec, T.). Unapređenje proiz vodnje biomase šum. ekosustava, knj. 1, ŠF Za greb i Šum. insti tut Jas t rebarsko , Zagreb 1996., s. 195 209.


169

Vrednovanje šteta i gubitaka hrasta lu žnjaka u ekološko gospodarskom tipu II G 10, (u suradnji s istraživačkim timom). Zaštita šuma i pridobivanje drva, knj. 2, SF Zagreb i Šum. institut Jastrebarsko, Zagreb 1996., s. 381 395.

Stanje lužnjakovih sastojina dostupnih krupnoj divljači dvije godine nakon oplodne sječe, (sa Krejči, V., Dubravac, T.). Rad. šum. inst. 32 (I), Jastrebarsko 1997., s. 107 114.

Razvoj pomlatka hrasta crnike (Quercus ilex L.) izvrgnutog utjecaju krupne divljači, (sa Krejči, V., Grubešić, M., Dubravac, T.). Rad. šu mar. inst. 33 (2), 1998., Jastrebarsko, s. 103 116.

LITERATURA ***ŠIM, s. 33, 119. ***ŠIB, s. 3, 4, 27, 56, 70. ***ŠL1 2, 1995., s. 56. ***SŠN2, 692.

VIN, Drago, (Sisak, 30.X.192L- Đakovo 20.VIII.1995.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Rođen je u obitelji željezničara. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sisku. Maturirao je 1941. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Na studij se upisao 1941., ali ga 19.VI.1943. prekida i na poziv odlazi u hrv. domobransku vojsku, gdje ostaje do kraja rata , kada nastavlja studij. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1946.-47., a diplomirao 15.XII.1949.

Prvo radno mjesto bilo mu je u "Sumsko-gradevnom poduzeću" u Novoj Gradiški (16.1.1950.). Radi na projektiranju i izvođenju radova na šumskim prometnicama. U proljeće 1952. premješten je u "Sumsko-gradevno poduzeće" Delnice, gdje radi do srpnja 1958. kad je premješten u Šumariju Novska na mjesto referenta za isko-rišćavanje šuma. God. 1960. raspoređen je za rukovoditelja grad. operative u novom ŠG Nova Gradiška, a zatim za upravitelja OOUR građevinarstvo u istom gospodarstvu, sve do 1.VII.1985., kad je imenovan za savjetnika u gospodarstvu. Na tom mjestu ostaje do kolovoza 1987. kad odlazi u mirovinu.

Nakon umirovljenja živio je u Novoj Gradiški do 1993. god., a zatim s obitelju živi u Đakovu.

Čitav radni vijek proveo je na poslovima u šum. građevinarstvu. Izgradio je mnogo kilometara šumskih prometnica, vlaka, mostova, propusta i drugih objekata u šumama no-vogradiškoga, novskog, lipovljanskog, kutinskog, popovačkog, novoselačkog i ivanić-gradskoga kraja, ali i u šumama Gorskoga kotara.

LITERATURA ***ŠN, s. 362; SŠN 2, 1998., s. 687. Smojver, D.: In memoriam, Drago Vin.

ŠL 11 12, 1995., s. 440.

VINAJ, Berislav, (Dalj, Osijek, l .II. 1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Krešimira, po struci stolara, i Ane r. Pavošević, zanimanjem prodavačice. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Osijeku 1977., kao i CUO ^'Braća Ribar" 1981. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1986.-87., a diplomirao na Šum. odjelu 7.1.1988. s naslovom diplomskog rada: "Revitalizacija Par-


http://15.XII.1949

170

ka kulture i Parka m. Tita u Osijeku". Apsolvirao je na poslijediplomskom studiju, na Šum. fakultetu u Zagrebu, specijalnost urbano šumarstvo.

God. 1.III.1988. zaposlio se kao pripravnik u Šumariji Osijek. Od l.III. 1989. radi kao programer u informatičkoj službi "Slavonske šume", uči nove programske jezike i pridru-žuje se timu koji razvija aplikaciju: Robno praćenje šumarstva (ROSUM/ danas HSPRO) . P reuz ima ap l ikac i ju u potpunosti i uvodi nova rješenja pa se ona danas primjenjuje u JP "Hrvatske šume". Od 1.II.1991. god. radio je kao revirnik u Šumariji Osijek, a od l.VII. 1993. šef je Inform. odjela UŠ Osijek.

Specijalizirao se za izradu "Šumar, aplikacija" (ROSUM, TROSUM, IIS). U novije vrijeme posvetio se in-ternetskim komunikacijama i njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Drugi je šumar u Hrvatskoj s vlastitim WEB stranicama.

Član je HŠD te član njegovog Upravnog odbora. Od rujna 1996. predsjednik je HŠD - ogranak Osijek. Član je Uređivačkoga savjeta Šum. lista.


1996., s. 52. *** HŠD 1846 1996., s. 417.

*** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699. *** Časopis "HŠ" 23, 1998., s. 28. *** ŠL 1999., s. 167.

VINCELJ, rod. Babić, Jolanda, (Slavonski Brod, 28.VI.1961.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Ivana, i Ružice rod. Baku-la. Hrvatica, katolkinja. Osnovnu školu završila je u Krapini 1976., a srednju u SŠC "Krapina" 1980. godine.

Šumarstvo je diplomirala na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu u travnju 1985. Izradila je i obranila diplomski rad naslova "Ekološka stabilnost jelovih sastojina u Macelju". Tijekom studija, 1983. i 1984. godine, tri mjeseca je bila na studentskoj praksi u Njemačkoj, u Šumariji Reut-lingen i u Institutu za šumarsku genetiku u Goetingenu.

U travnju 1985. g. zapošljava se kao pripravnica u Šumariji Rogaš-ka Slatina, ŠG Celje, Republika Slovenija, a u lipnju 1986. polaže stručni ispit i od tada u istoj šumariji radi na poslovima pripreme rada. Od siječnja 1993. god. radi u Hrvatskoj u UŠ Zagreb kao stručni suradnik za privatne šume. Od siječnju 1998. na mjestu je revirnika u Šumariji Krapina.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., S. 64. ***HŠŽL, 1. knj., s. 33, (Babić). ***SŠN 2, ŠF 1998., s. 697, (Babić).

VINCELJEK, Stjepan, (Lepajci, Krapina, 17.X.1943.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje, zanimanjem željezničara, i Barice rod. Brozd, domaćice. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Krapini, kao i gimnaziju (1962.).

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1965.-66., a diplomirao 16. VI.1969.


171

Tijekom 1971. godine radio je u Poljoprivrednoj zadruzi Začretje, na uređivanju parkova, a 1.1.1972. počinje raditi kao pripravnik u ŠG "Hrast" Vinkovci, gdje je od 1.1.1973. referent za iskorišćivanje šuma u Šumariji Spačva te od 1.IX. 1978. god. njezin je upravitelj. Od 1.1.1985. bio je v. d. direktor u ROŠ "Slavonska šuma" u OOUR-u Iskorištavanje šuma Vrba-nja u Vrbanji. Od 30.IX.1985. g. radi kao stručni suradnik za analizu i raspodjelu u Stručnim službama, najprije u ROS "Slavonska šuma " u Vinkovcima, a zatim, nakon ustroja JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, 1991. g., isti posao obavlja u Razvojno-plan-skom odjelu US Vinkovci kao stručni suradnik. Jedan je od djelatnika US Vinkovci zaslužan za uspjeh KUD "Šumari" Vinkovci.

LITERATURA *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 645, ŠL 1 2, 1995., s. 58, (Vinceljak!). ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693. Sučić, M.: KUD "Šumari", Vinkovci

1998., s. 169.

VINCETIC, Josip, (Gradište, Županja, 6.1.1927.), dipl. ing. šumarstva -tehn. smjer.

Sin Blaža, zanimanjem geodeta, i Anke r. Varnica, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 1938. u Osijeku, kao i Mušku realnu gimnaziju 1947. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu - tehnički smjer škol.g. 1950.-51., a diplomirao 30.1.1953.

Zaposlio se 10.III.1953. god. u poduzeću "Ivo Marinković" Osijek. Od 1.III.1957. radio je u ŠIP Dvor na Uni, a od 15.V.1958. radi u "Boroviku" 0-sijek. Od 1.1.1959. god. ponovo je u poduzeću "Ivo Marinković" Osijek.

Dana 12.VII.1967. zaposlio se u "Spa-čvi" Vinkovci, a od 1.IX. 1969. radi u Slavonija - Commerce Osijek. Zatim, od 1.V.1973. god. radio je u Veleprodaji Export-import Osijek, a od l.V. 1980. u Vanjskoj trgovini Export- import Mursa, Osijek. Umirovljen je 11. XI.1991. godine.

Bio je na praksi u Finskoj (1960.) u trajanju od 4 mjeseca i 1 mjesec u Njemačkoj (1962.).

Bio je ak t ivan č lan Saveza ITŠDI, Šum. društva Osijek.

U vrijeme bilježenja podataka, krajem 1994. godine živio je kao u-mirovljenik u Osijeku.

VINCETIC, IVANČIĆ, Veronika, (Gradište, Županja, 23.IV.1928.) , dipl. ing. šumarstva - tehn. smjer, viši stručni suradnik.

Kći Blaža i Anke r. Varnica. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je d ip l . ing. geodezi je , a majka domaćica. Osnovnu školu završila je 1939.g., a Žensku realnu gimnaziju 1947., obje u Osijeku.

Studirala je na Poljoprivr.- šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odjelu tehnički smjer 30.1. 1953. godine.

Po završetku studija zaposlila se u "Boroviku", tvornici namještaja, građevne stolarije i drvotokarskih proizvoda u Osijeku. Tu je radila u pri-


http://30.IX.1985

172

marnoj preradi (pilana, sušare), na građevinskim radovima (izgradnji proizvodnih hala, cesta, ind. kolosijeka).

Koncem 1954. god. zaposlila se u Tvornici pokućstva, alata i stolica "Ivo Marinković" Osijek. Radila je na raznim radnim mjestima od primarne do finalne prerade, a posljednje mjesto bilo je rukovoditelja plana i analize. Godine 1963. prelazi na radno mjesto stručnog suradnika u Privrednoj komori Osijek, Grupacije šumarstva i prerade drva. Radila je na analizama problematike i razvoja šumarstva i prerade drva, na izradbi srednjoročnih i dugoročnih planova razvoja, na pristupnim materijalima kod obrade problematike raznovrsnih sadržaja u komisijama na razini regije i republike.

U razdoblju od 1960. do 1970. bila je predsjednica Ispitne komisije Kotara Osijek za VKV i KV radnike šumarstva i prerade drva.

U tijeku radnog staža objavila je nekoliko zapaženih struč. članaka.

U mirovinu je otišla 1990. god. kao viši stručni suradnik. Član je HŠD - Šum. društva Osijek. Za izvanredne zasluge na ostvarenju ciljeva i zadataka Saveza ITŠDI Jugoslavije dodijeljena joj je povelja zaslužnoga člana. Za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke od Hrv. šum. društva dodijeljeno joj je Pismeno priznanje i Srebrnjak kralj Tomislav 1997. god.

RADOVI

Šumarstvo i prerada drva. U ediciji "Pet naest godina privrednog razvoja Slavonije i Baranje 1962 1977." Privredna komora Osijek, 1979., s. 137 160.

Razvoj šumarstva i drvne industrije. U ed. "Slavonija", Izd. centar Osijek, 1985., s. 259 277.

Problematika kadrova u šumarstvu i preradi drva Slavonije i Baranje. Savjetovanje u Đakovu 1984.

LITERATURA ***HŠD 1846. 1996., s. 299, 302, 320

327, 331 333, (Ivancic Vera). ***ŠN, s. 366; SŠN 3, 1998., s. 336. ***ŠL 1997., s. 322, (Ivančić, Vera).

VINKOVIĆ, Dalibor, (Požega, 13. XI.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1992.-93., a diplomirao 18. IX. 1995.

VINKOVIĆ, ĐURO, (Slobodnica, Slav. Brod, 24.IX.1940. - XII.1989.), dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1963./ 64. god., a diplomirao 26.X.1967. na ŠG odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.

Nakon diplomiranja zaposlio se u ŠGSlav. Brod, gdje je 1972. bio upravitelj Šumarije Slav. Brod, a 1983. radio je u SOUR "Slavonska šuma" Vinkovci. U Šum. listu objavio je članak pod naslovom "Izrada kratko rezanog ogrjevnog drva i isporuka kupcima u kontejnerima", (s Terzin, V.), (ŠL 1983., s. 525-535).

Istodobno sa zaposlenjem uključio se u rad lovačke organizacije "Slobodnica", članice LD Slav. Brod. Kao nesebičan i vrijedan djelatnik bio je biran na mnoge dužnosti u lovnoj jedinici i društvu: bio je član ispitnog povjerenstva na ispitima za buduće lovce, predavač na seminarima i predsjednik povjerenstva za lovni turizam u Slav. Brodu. Kao član Koordinacijskog odbora za Slavoniju i Baranju izabran je u Predsjedništvo Lovačkog saveza Hrvatske. Lovstvom se aktivno bavio do tragične smrti u prosincu 1989. godine. Za marljiv rad primio je mnoga priznanja.

Bio je član HŠD, Ogranak Slav. Brod, biran za predsjednika 1973.g.


http://24.IX.1940

173

LITERATURA *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 684. Gavrilović, M., Guksić, P.: Đuro Vinko

vić, in memoriam. LV 3, 1990., s. 62. ***HŠD 1846 1996., s. 430. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista.

ŠL 1997., s. 189. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692.

VINKOVIĆ, Mirko, dipl. ing. šum. Studirao je na Šum. fakultetu

u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1970.-71., a diplomirao 25.VI. 1975.

God. 1999. radio je na poslovima proizvodnje u novoosnovanom Trgovačkom društvu "Fazanerija" d.o.o. Peski, bivše jedinice Lovište Peski, Šumarija Đurđevac.

LITERATURA ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 694. ***Časop. "HŠ" 32, 1999., s. 24 25.

VINKOVIĆ, Vladimir, (Strizivojna, Đakovo, 21.111.1936.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate i Dorice rod. Rogić. Hrvat, katolik. Otac mu je bio lugar a majka domaćica . Osnovnu školu završio je u mjestu Biškupci 1948.g. a realnu gimnaziju 1956. u Požegi.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1961.-62., a diplomirao 27.1.1971.

Od 1970. do 1972. g. radio je u Šumariji Đurdenovac, od 1973. do 1991. bio je referent uzgoja šuma u Šumariji Slatinski Drenovac, a od 1. XI.1991.g. revirnik je Šumarije Ora-hovica, UŠ Našice.


VINKOVIĆ, Željko, dipl. ing. šum. Studirao je na Šum. fakultetu

u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku 1994.-95. Podatak o godini diplomiranja nismo pronašli.

Nakon diplomiranja, kao šum. inženjer iz Bjelovara, nalazio se na privremenom radu u UŠ Gospić.

LITERATURA ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 703. ***Časop. "HŠ" 33, 1999., s. 16.

VINSKI, Mladen, (Vrbovsko, 12.IV. 1947.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Mire r. Epih. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je šumarski službenik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Vrbovskom 1962., a Srednju šumarsku školu u Delnica-ma 1966. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 70.-71. škol. g., a diplomirao 21.IV. 1976.

Od 1976. radi u ŠG Vrbovsko na poslovima šumskoga građevinarstva (projektiranje i izgradnja šumskih cesta te vođenje investicija u šumarstvu). Od 1979. rukovodilac je is-korišćivanja šuma u istom gospodarstvu. God. 1985. postavljen je za direktora OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Gomirje, a od 1992. upravitelj je Šumarije Vrbovsko, UŠ Delnice.

U tijeku radnog vijeka prisustvovao je većem broju stručnih skupova u zemlji i inozemstvu.



1996., s. 57. ***HŠD 1846 1996., s. 405. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara... Zgb 1997., s. 76, 211, 232. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 694.


174

VIRNIK, Franjo, iz Jezerskog (Slovenija), rod. 18.IX.1901., ing. šumarstva, šumarski viši pristav.

Šumarstvo je apsolvirao na Bo-denkulturi u Beču 1926. god. Zaposlio se u struci 23.V.1929. god. Državni ispit položio je 1931. u Beogradu.

Prema nepotpunim podacima 1933. zaposlen je kao šum. pristav u Kot. načelstvu Jas t rebarsko. God. 1934. premješten je Kotarskom načelstvu u Čakovec. Od 1936. do 1941. radio je kao viši šum. pristav kod Kotarskog načelstva Banske uprave Ljubljana u Krškom. Nakon toga premješten je za upravitelja Šumarije Petro-varadinske imovne općine u Kamenici, gdje se nalazio i 1943. Ostali podaci o kretanju u službi nisu nam poznati.

Bio je član JŠU, podružnica Ljubljana, biran za odbornika 1937.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 24, 57, 105, 152. *** ŠL: 1934., s. 365; 1936., s. 575;

1937., s. 544; 1938., s. 345,658; 1939., s. 712; 1941., s. 324, 503, 539; 1943., s. 268.

VISIANI, Robert, (Šibenik, 9.IV. 1800.- Padova, Italija, 4.IV.1878.), sveučilišni prof., liječnik, botaničar, hortikulturni stručnjak.

Sin Ivana i Mandalene r. Dra-žić. Otac mu je bio ugledni šibenski liječnik. Osnovnu je školu završio u Šibeniku, a gimnaziju i filozofiju u Splitu. Zatim je studirao medicinu na Sveuč. u Padovi, gdje je 1822. doktorirao i postao asistent medicinske botanike kod prof. G.A. Bonata. Tada započinju njegova istraživanja dalmatinske flore i već 1826. objavljuje svoje prvo djelo o toj svojoj životnoj temi "Stirpium Dalmaticarum Specimen".

Od 1827. do 1835. radio je kao liječnik u Kotoru, Drnišu i Budvi. To je vrijeme koristio za daljnja istra

živanja flore Dalmacije. God. 1835. u Beču, na ispitnim provjerama, stječe dozvolu predavanja botanike na sveučilištu. Već 1836. imenovan je sup-lentom na Katedri botanike, a 1837. postaje redoviti profesor i direktor Botaničkog vrta na Sveuč. u Padovi, gdje je radio do smrti.

Kao rezultat dugogodišnjeg proučavanja dalmatinske flore objelodanio je životno djelo "Flora Dalmatica", u tri sveska (1842.-1852.). Objavljena su i tri "Supplementuma": 1872, 1877. i posthumno, 1882. g. Djelo je bogato dokumentirano i ilustrirano pa je dosad najopsežnija monografija o našoj flori. Proučavao je i floru Hercegovine, Crne Gore, Srbije te Italije. Sudeći po njegovih 78 otkrivenih biljnih vrsta, koje su u svjetskoj literaturi uglavnom i danas poznate, on je bio naš najuspješniji botaničar i florist.

Iz područja dendrologije popisao je 216 vrsta dendroflore, otkrivši i nove vrste, kao npr. Pinus dalmatica, Acer macropterum, Lonicera glu-tinosa i više vrsta roda Cvtisus.

Kao široko obrazovan intelektualac enciklopedist, djelovao je aktivno i u hortikulturi, fitopatologiji, paleobotanici, entomologiji, ihtiologiji i dr. Uspješno se bavio lingvistikom, pjesništvom i filozofijom.

Bio je član više od 50 znanstvenih akademija i društava. God. 1876.


175

izabran je za počasnoga člana JAZU u Zagrebu za zasluge na polju botanike i drugih znanosti.

Umro je u Padovi 1878. i po vlastitoj želji sahranjen je u Šibeniku na groblju Sv. Ane. Na čelnoj ploči kamenog sarkofaga uklesan je natpis FLORA DALMATICA.

Obilježavajući sto godina smrti R. Visiani-a (1978.), njegovo prvo djelo "Stirpium Dalmaticarum Specimen" prevedeno je s latinskoga na hrvatski uz kritički osvrt i prikaz njegove cjelokupne bibliografije. Iste godine organiziran je u Šibeniku znanstveni skup o njegovom životu i znanstvenom djelu.

Svojim epohalnim djelom utirao je put hrvatskoj šumarskoj znanosti. Jedan je od prvih naših biologa koji je p redavao na sveuči l i š t ima izvan Hrvatske.

RADOVI

Stirpium Dalmaticarum Specimen. Pa dova 1826. Ogled dalmatinskog bilja. Split 1978., (reprint).

Plantae rariorea in Dalmatia rečena de lectae. Flora 12, Regensburg 1829.

Flora Dalmatica. I III., Leipzig 1842. 1852.

Pianti foaaili della Dalmazia. Venezia 1858.

Plantae Serbicae rariorea aut novae, (s Pančić, J.). I III, Venetiis 1862 1870.

Supplementum Florae Dalmaticae. I Ila/b, Venetiis 1872 1882.

LITERATURA Šulek, B.: Roberto de Visiani. In memo

riam. Rad JAZU 50, 1879. KoSanin, N.: Roberto de Visiani. Narod

na enciklop. IV., Beograd 1928. ***ŠL: 1943., s. 274; 1977., s. 79; 1988.,

s. 275; 1989., s. 545, 546. Kaudera, A.: Šum. bibliogr. I, s. 39. *** Enciklop. LZ 6, Zg. 1969., s. 627. Šilić, C: Atlas drveća i grmlja. Sarajevo

1973., s. 135, 166, 199.

*** Spomenica PMF Sveuč. u Zagrebu, 1974., s. 133.

Matković, P.: Robert Visiani Sibenčanin (1800. 1878.). Arto, Zagreb, 1977., s. 1 32.

*** ŠE, sv. 1, 1980., s. 184, 556, 557; sv. 2, 1983., s. 577; sv. 3, 1987., s. 572 573 (Životopis).

Pavletić, Z. (i surad.): Zbornik R. Visia nija Sibenčanina. Šibenik 1983.

Šilić, Č.: Endemične biljke. Sarajevo Beograd 1984., s. 57, 59, 124, 162, 166, 195, 210 (životopis), 214, 216 220.

***HŠD 1846 1996., s. 295.

VIŠIĆ, Ivan, (Zaljuče, Tomislavgrad, BiH, 21.1.1961.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate i Ane r. Bakula. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završio je u Novoj Gradiški. Maturirao je u SC "Ivo Lola Ribar" 1979. god.

Šumarstvo je studirao na Sum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 4. VII.1985. god. iz uzgajanja šuma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Kontejnerska proizvodnja hrasta lužnjaka".

Nakon diplomiranja i odsluže-noga vojnog roka, zapošljava se (1. VII. 1986.) u ŠG "Josip Kozarac" Nova Gradiška. Po završetku pripravničkog staža nekoje vrijeme bez zaposlenja. Nepunu godinu dana radi u Zagrebu kao preuzimač rezane grade u "Drvo-tehni" i "Strojoplanu", a od početka 1990. u Novskoj u Dl "Trokut" na prodaji namještaja. U šumarsku operativu vraća se nakon sudjelovanja u Domovinskom ratu, zaposlivši se u UŠ Požega, Šumarija Nova Gradiška, na mjestu revirnika. Nakon vojno-re-darstvene akcije "Bljesak" imenovan je upraviteljem Šumarije Okučani, a l.X.1996. premješten je u upravu za rukovoditelja Komercijalnog odjela UŠ Nova Gradiška.

Član je HŠD, Hrv. soc.-liberalne stranke i predsjednik Županijskog


176

vijeća (od 1990.). Njegovom zaslugom obnovljen je rad HŠD, ogranak Nova Gradiška. U povodu 150. obljetnice HŠD odlikovan je Srebrnjakom kralja Tomislava.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s 61: 1997., s. 322. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 66 i

1996., s. 59. ***HŠD 1846 1996., s. 415.

VIŠNJIĆ, Jadranka, (Ljubljana, 1.1. 1954.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu . Apsolvirala je na ŠG odjelu škol.g. 1977.-78., a diplomirala 18.11.1981.

VIŠNJIĆ, MILAN, ing. šumarstva. Podaci o školovanju nisu nam

poznati. Pronašli smo samo podatak da je kao šum. inženjer i upravitelj Državne šumarije Rujevac, Šum. ravnateljstva Zagreb, umro 18.X.1918 i u Rujevcu (Dvor) u 39. godini života, (ŠL 1918., s. 349.).

VIŠTICA, Mladen, (Metković, 3.VII. 1929.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Anke r. Gojak. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio poštanski službenik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Metkoviću 1944., a realnu gimnaziju u Sinju 1949. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-priv.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1953.-54., a diplomirao na ŠG odjelu 31.III.1955. Stručni šumarski ispit položio je u Sarajevu 1959., a završio je i I stupanj na Višoj ekonomskoj školi u Splitu 1967. god.

Po završetku studija šumarstva prvo radno mjestu dobio je 3.V.1955. u PDI "Grmeč" Drvar (BiH). Tu je naj

prije ing. pogona finale, a zatim šef šumske eksploatacije. Nakon sedam godina rada u operativi, 3. V. 1962. seli se u Bihać, primivši radno mjesto sekretara za šumarstvo i drvnu industriju u Poljoprivr.-šum. komori kotara Bihać.

Početkom 1963. definitivno napušta BiH i seli se u Split, zaposlivši se u tamošnjem drvnom kombinatu. Napredovao je od upravitelja pogona stolarije i šefa prodaje i nabave do d i rektora Komerci ja lnotehničkog sektora Dl , koji napuš ta 31.VIII. 1971. Slijedeća mu je tvrtka "Dalma" export- import Split u kojoj će provesti posljednjih 20 godina aktivne službe (l.IX.1971.-31.VIII.199L). Zbog srpske agresije na Republiku Hrvatsku i raspada mastodonta sa pet t isuća zaposlenih prisilno je umirovljen 1. IX.1991., pet godina prije punog radnog staža.

Dugogodišnji je član Udruženja drvne industrije i šumarstva BiH i HŠD. Umirovljeničke dane provodi u Splitu.

VITAS, Dušan, dipl. ing. šumarstva. Studirao je na Šum. fakultetu

u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1965.-66., a diplomirao 24.VI. 1970.


177

VITAS, Petar, dipl. ing. šumarstva. Završivši srednju Sum. školu u

Karlovcu 1966. godine, studirao je na Sum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Sum. odjelu škol.g. 1975.-76., a diplomirao 9.VI.1976.

Prema nepotpunim podacima, 1994. bio je zaposlen kao stručni su radnik u Proizv. odjelu US Karlovac.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 65. ***Šum škola Karlovac 1997., s. 85,140. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695.

VITKOVIĆ, Željka, vid. FRANIĆ, 1. knj. HŠŽL, str. 323.

VIZENTANER, ALTMAN, Jasenka, (Osijek, 30.VI.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Kćer Zvonimira, profesora matematike, i Nade r. Macinger, službenice. Hrvatske narodnosti i državljanstva, katoličke vjere. Školovala se u Osijeku: osnovnu školu završila je 1981., a srednju medicinsku školu, zvanje farmaceutski tehničar, u SC "Ruder Bošković" Osijek 1985. god.

Šumarstvo je upisala 5.VII. 1985. Apsolvirala je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 1988.-89., a diplomirala 11.VII.1990. god. znan

stveno područje genetika. Iste godine upisala je poslijediplomski studij iz specijalnosti oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata.

God. 1991. započela je pripravnički staž u Šumariji Osijek i polaže stručni ispit u ožujku 1992. Od svibnja iste godine radila je kao stručni suradnik u Odjelu za uređivanje šuma Uprave šuma Osijek, a od srpnja 1992. kao stručni suradnik u Odjelu informatičke službe. Od rujna 1992. radi na radnom mjestu inženjera za rasad-ničarstvo i sjemenarstvo u rasadniku Šumarije Osijek, a od siječnja 1999. kao stručni suradnik za rasadničarstvo u UŠ Osijek.

Godine 1988. dobila je Prvomajsku nagradu Sveučilišta u Zagrebu za rad "Rengenografska morfologija sjemena nekih vrsta drveća i grmlja".

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 59. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699

(Altman).

VIZJAK, Metod, (Ljubljana, 10.11. 1929,-Kranj, 22.IV.1977.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Cirila i Ljudmile r. Kovač. Slovenske narodnosti, katoličke vjere. Potječe iz učiteljske obitelji. Školovao se u Ptuju (Slovenija): osnovnu školu završio je 1938., a maturirao je na gimnaziji 1948., tek nakon povratka iz progonstva iz Užičke Požege u Srbiji i planinskog sela Kosjeriča. Potkraj rata sudjelovao je u NOB-u.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1951.-52. na Šum.-uzgojnom odsjeku, a diplomirao 16.IX.1953. Zaposlio se kao pripravnik pri GG Ljubljana. Potkraj 1953. godine zaposlio se u tek osnovanom GG Kranj, gdje je proživio velik dio života. Kao vrstan stručnjak radio je u operativi cijeloga


178

kranjskoga područja. Počeo je kao pomoćnik^ a 1954. kao upravitelj Šumarije Skofja Loka. Od početka 1958. upravitelj je Šumskog područja Je-zersko, sve do 1960., kad preuzima poslove voditelja Plansko-tehničkog sektora GGKranj. God. 1968. izabran je za direktora poduzeća.

Iznenadna smrt odnijela ga je u 48. godini života, kad je svojim znanjem i iskustvom mogao još mnogo dati slovenskom šumarstvu i šumarstvu uopće. Bio je i društveno aktivan, pa je za svoje zasluge dobio visoko dr-žavno priznanje Orden rada sa zlatnim vijencem.

(Podatke nam je prikupio sin Metod, pa mu iskreno zahvaljujemo.)

LITERATURA ***ŠN, s. 366. ***V spomin inž. Metodu Vizjaku, direk

torju GG Kranj. GozdV 6, 1977., s. 284 285. *** Umro Vizjak M, direktor GG Kranj

(1929 1977).ŠL 1978., s. 539. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 689.

VJATKIN, Igor, iz Rusije, dipl. ing. šumarstva, viši šum. pristav.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1928.-29., a diplomirao 17.11.1931.

Prema raspoloživim podacima, 1936. radio je u Novom Mestu, (Slovenija). Od 1937. nalazio se u Banja Luci kod Direkcije šuma, kasnije Ravnateljstva državnih šuma, gdje se 1942. zahvalio na službi.

Bio je član JŠU.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 152. ***ŠL: 1936., s. 500; 1937., s. 102, 615;

1942., s. 156. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683.

VLAH, Ranko, (Rijeka, 2.X.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Marije r. Bernobić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio profesionalni vozač, a majka radnica. Osnovnu školu završio je u Matuljima 1981., a Srednju šumarsku školu u Del-nicama 1985. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku 1992.-93. godine, a diplomirao 26.VII.1993. iz područja parkiranje i oblikovanje prostora. Izradio je i obranio diplomski rad naslova "Razvoj parka »Mlaka« Rijeka od 1967. do 1992. godine".

Prvo zaposlenje u struci dobio je odmah nakon diplomiranja u UŠ Buzet. Pripravnički staž odradio je u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Buzet


179

i Šumariji Opatija. Nakon toga imenovan je revirnikom u istoj šumariji, a od l.X. 1995. v.d. upraviteljem, gdje se nalazio i potkraj 1999. godine kao upravitelj.

Član je HŠD, podružnica Buzet.


1996., s. 58. ***Časop. "HŠ" 12, 1997., s. 12 13. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702.

VLAHINJA, Jadranko, (Koprivnica, 26.1.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mirka i Ruže r. Gorički. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Otac mu je bio električar. Osnovnu školu i dva razreda srednje škole polazio je u Koprivnici te srednju Šumarsku dovršio u Karlovcu 1981. godine.

šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 23.XII.1988. iz područja parkiranje i ozelenjavanje. Obranio je diplomski rad naslova "Sadašnje stanje dendroflore gradskog parka u Koprivnici i prijedlog njegove revita l izaci je" . Na istom je fakul tetu upisao poslijediplomski studij iz područja ekonomika šumsko-gospodar-skih resursa. Pred obranom je magistarskog rada "Istraživanje kriterija raspodjele troškova i dobiti suvlasničkih šum. prometnica".

Po završetku studija šumarstva zapošljava se kao pripravnik u OOUR Iskorišćavanje šuma Đurđevac, Šumarija Koprivnica. Nakon pripravničkog staža i pauziranja od godine i pol dana, zaposlen je u UŠ Koprivnica, Šumarija Koprivnica, na radno mjesto revirnika. Od 1.X.1995. pa do pisanja ovog životopisa (kraj 1999.) struč. je suradnik za gradev. i investicije u Odjelu za proizvodnju UŠ Koprivnica.

Sudjelovao je na brojnim stručnim skupovima u zemlji. Pokretač je i jedan je od organizatora znanstv. simpozija "Flora i vegetacija Hrvatske", održanog u Koprivnici i Zagrebu 1993. povodom 100. obljetnice rođenja akademika I. Pevaleka. Suradnik je na više istraživačkih projekata Šum. fakulteta.

Član je HŠD, Hortikulturnog društva i HDZ-a. Član je Poglavarstva Grada Koprivnice, više povjerenstava i odbora Grada Koprivnice i Županije koprivničko-križevačke. Predsjednik je Stolnoteniskoga kluba "Podravka".

RADOVI Šumarstvo sjeverozapadne Hrvatske.

Zbornik "Flora i vegetacija Hrvatske". Ko privnica 1994., s. 161 168.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 63. ***Sum. škola Karlovac, 1997., s. 97,

140. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699.

VLAHOVIĆ, Ilija, (Soljani, Županja, 9.III .1863.-Vinkovci, 8.IV.1935.), nadšumarnik.

Obitelj mu potječe iz Komleti-naca (Vinkovci). Otac mu je bio kr. nadlugar. Osnovnu školu polazio je u Soljanima i Komletincima, a gimna-


180

ziju u Vinkovcima. Šumarske je znanosti završio u GŠU u Križevcima 1884.g.

Čitav radni vijek proveo je u službi kod Brodske imovne općine. Kao šum. vježbenik radio je kod kotarskih šumarija u Trnjanima i Cer-ni. God. 1888. imenovan je šum. pristavom, a 1891. kotarskim šumarom i premješten za upravitelja Kot. šumarije u Pleternici, gdje sređuje šum. upravu i surađuje kod sastava ŠG - osnova. Zatim je kao kot. šumar i upravitelj radio u Trnjanima (1894.-1904.) i Vinkovcima (1905.-1922.), napredujući do zvanja nadšumarnika.

God. 1922. postavljenje za blagajnika pri Šum.-gospodarstvenom uredu imov. općine u Vinkovcima, gdje je 1924. umirovljen nakon 40 godina službovanja.

Bio je član HSŠD od 1887., a nakon umirovljenja i član JŠU. Za vrijeme školovanja u Križevcima bio je blagajnik Društva slušatelja "Plug", a održao je i predavanje" Upliv šuma na duševno i materijalno stanje čovjeka".

LITERATURA *** ŠL: 1890., s. 376; 1894., s. 557;

1897., s. 590. *** Iskaz članova HSŠD; 1908., 1915. ***Izvj. JŠU: 1927., s. 32; 1935., s. 5. Borošić, l: ŠIS, s. 18, 152. Agić, O.: Ilija Vlahović, nadšumarnik.

In memoriam. ŠL 1935., s. 275 277. ***ŠN, s. 50; SŠN 1, s. 146, 151. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 540 542. Husinec Delić: GŠUu Križevcima, MH,

Križev. 1995., s. 70, 92, 94, 105.

VLAHOVIĆ, Josip, (Mrkopalj, 16.X. 1936.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Emila i Marije r. Grgurić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Mrkoplju 1947., a gimnaziju u Del-nicama, maturiravši 1956.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1959.-60., a diplomirao je na ŠG odjelu na već osamostaljenom Šumarskom fakultetu 16.IX.1963. godine.

Prvo zaposlenje dobiva u Školskom centru šumarstva i drvne industrije u Delnicama 25.IX.1964., gdje je predavao više stručnih predmeta. Od 8.VIII.1966. radi u ŠG Delnice, najprije na radnome mjesto zamjenika upravitelja, a od 13.V.1970. kao upravitelj Šumarije Fužine. Nakon 13 godina rada u operativi, 14.V.1979. napušta ŠG Delnice i zapošljava se u "Drvu" - radnoj organizaciji za promet Rijeka, kao referent prodaje, a od 31. XII.1996. kao komercijalist. Na istoj je radnoj dužnosti od 1.1.1997., kad utihnjuje "Drvo" Rijeka, a tvrtku preuzima "Finvest Corporation" d.d. Čabar, PC Rijeka.

U zborniku "Deset godina razvitka ŠG Delnice" 1970. godine objavljen mu je rad "Šumarija Fužine", (s. 121-126.).

LITERATURA *** Fužine, (monograf.) 1985., s. 333. *** ŠL 1 2, 1995., s. 71. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara... Zagreb 1997., s. 211, 232. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 691.


http://16.IX.1963

181

VLAINIC, Oliver, (Nova Gradiška, 20.V.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Alojza i Katarine rod. To-mić, prosvjetnih djelatnika. Hrvat, ateist. Osnovnu školu završio je u Novoj Gradiški 1979., a SŠC "Ivo Lola Ribar" 1983. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1988-89. na Šum. odjelu, a diplomirao 25.IV.1990., obranivši diplomski rad iz uređivanja šuma pod naslovom "Strukturni odnosi u GJ »Okučanska brda" tijekom posljednjih 35 godina".

Pripravnički staž je odradio od 9.VII.1990. do 8.1.1991.g. i od 20.V. do 20.XI.1991.g. u ŠG "Josip Kozarac" Nova Gradiška u Službi za uređivanje šuma, dio Nova Gradiška. Od 1. 1.1992.g. revirnik je u JP "Hrv. šume", UŠ Požega, Šumarija Nova Gradiška, a 1.VI.1994. god. prelazi u UŠ Karlovac za revirnika Šumarije Pisarovina.

Sa 1.IV.1998. preuzeo je mjesto stručnog suradnika za pripremu rada u Proizvodnom odjelu UŠ Karlovac.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 66. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 703.

VLATKOVIĆ, Petar, iz Graduse Posavske, Sunja, ing. šumarstva, šum. inspektor.

Studirao je šumarstvo na trogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1904. godine.

Prema raspoloživim podacima 1915. radio je kao kotarski šumar u Blinji kod Petrinje. Od 1925. do 1926. bio je direktor Direkcije šuma Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru. God. 1925. premješ ten je za di rektora Direkcije šuma II. Banske imovne općine u Petrinji, a 1931. za šum. inspektora i upravitelja Šumarskog odsjeka

Banske uprave u Sarajevu. Ostali podaci o kretanju u službi nisu nam poznati.

Bio je član HSŠD i JŠU.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD 1915, (ŠL). *** Izvještaj JŠU 1927., s. 32, (ŠL). ***ŠL: 1927., s. 52; 1931., s. 203. Borošić, l: ŠIS, s. 3, 152. ***ŠN, s. 102; ŠN 2, 1998., s. 123. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 70.

VLATKOVIĆ, Slavko, mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Prema nepotpunim podacima, na Šum. fakultetu u Zagrebu studirao je poslijediplomski studij iz područja organizacija proizvodnje u šumarstvu. Magistarski rad pod naslovom "Racionalizacija iskorišćivanja šuma u zimskim uvjetima na području Ličke Plje-šivice" obranio je 16.11.1976. godine.

VODOLŠAK, Rudolf, (Doliće, Krapina, 22.X.1952.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Ane rod. Frankol. Hrvat, katolik. Otac mu je radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Krapini 1967. a gimnaziju 1971. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je


182

škol.g. 1974.-75., a diplomirao na ŠG odjelu 6.V. 1976.

Počeo je raditi 1.VI.1976.g. u DIP "Šavrić", pilana Đurmanec u Đur-mancu.

Od jeseni 1978. god. radio je u Sloveniji pri Gozdnom gospodarstvu Celje kao referent za uređivanje šuma. Od 15.XI.1981. zaposlio se u Šumariji Krapina i radio kao referent za privatne šume. Uz to izrađivao je programe za gospodarenje privatnim šumama. Iste poslove obavlja kraće vrijeme kao samostalni taksator u RJ Uređivanje šuma SG Zagreb. Uvođenjem revirnog sustava u SG Zagreb raspoređen je na mjesto revirnika u Šumariji Krapina, gdje se nalazio i potkraj 1999. godine.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., S. 64. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695.

VOJČUNAS, Nikola, (Nikolaj), iz Kijeva, Ukrajina, dipl. ing. šumarstva.

Apsolvirao je na Poljoprivr.-šum. fakul tetu u Zagrebu škol.g. 1931.-32., a diplomirao 9.X.1939.

Prema nepotpunim podacima, 1952. god. bio je zaposlen u Šumariji Zagreb, ŠG Zagreb. Umro je 1957.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8, 152. ***ŠL: 1952., s. 75; 1958., s. 108. ***ŠN, s. 357;SŠN2, s. 683.

VOJT, Pavao, (Nikinci, Ruma, Vojvodina, 7.II.1922. -Zagreb, 14.IX.1997.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Đure i Katice r. Wolf. Hrvat, katoličke vjere. Otac mu je bio vele-trgovac i veleposjednik, a majka domaćica i brinula se o odgoju sedmoro djece. Agrarnom reformom (1946.-

1947.) oduzet im je sav imetak (dvije trgovine i 220 jutara zemlje).

Osnovnu je školu završio u Ni-kincima, a realnu gimnaziju u Rumi 1941. godine. Odmah nakon mature uvršten je u dočasničku domobransku školu u Stockerau i časničku školu u Neusiedl am See (Austrija).

Nakon odsluženoga vojnog roka sudjelovao je u II. svj. ratu kao domobran III. domovinskog zdruga sve dok se cijela njegova satnija (10.X. 1944.) nije predala partizanima. Sudjelovao je na Sremskom frontu. Pred kraj rata partizani su sve đake -domobrane, a naročito sinove bogatih roditelja, proglasili neprijateljima i poslali ih u kazneno-disciplinski bata-ljon u Petrovaradin, koji je radio kao logor. Iz logora otpušten je 26.X.1946. narušena zdravlja.

Iste jeseni upisao se na Poljo-privredno-šum. fakultet u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1949.-50., a diplomirao 14.VI.1951. Iste je godine stupio u brak s Ivanom Verić, koja je završila studij slavistike na Fil. fakultetu u Zagrebu i postigla magisterij iz lingvistike s osobitim obzirom na hrvatski jezik. Bavila se i dijalektologijom, a bila je i lektor- profesor u Bugarskoj.

Odmah po završenom studiju (1.VIII.1951.-31.III.1952.) radio je kao


http://14.IX.1997

183

zamjenik uprav i te l j a u Šumari j i Garešnica, a potom (31.III.-l.X.1952.) bio je referent za uzgoj šuma u SG Bjelovar. Za upravitelja Šumarije Vrbovec bio je postavljen 1.X.1952. godine. Osim te dužnosti, obavljao je i dužnost kotarskoga šumarskog referenta za privatne šume. Uz redovne uzgojne radove i radove na eksploataciji njegovim zalaganjem podignuta je zgrada šumarije s poslovnim prostorom i dvosobnim stanom.

Dana 20.X.1956.g. premješten je za upravitelja Šumarije Sisak, i na toj je dužnosti ostao do 1.X.1960. U tom je razdoblju osnovao rasadnik na meandriranom području rijeke Save, u mjestu Cigoču. Odabrao je dobro zemljište, obogaćeno nanosima Save. Tu je uzgajao poljski jasen (Fraxinus excelsior) za pošumljavanje Lonjskog polja. Rezultati su bili izuzetno dobri: jednogodišnje su sadnice dosegle visinu od 60 do 80 cm.

Od 1.X.1960. do 31.VIII.1962. bio je referent za eksploataciju u ŠG "Garjevica" Kutina. Nakon toga prelazi u ŠG Zagreb gdje radi do 1982. god., najprije kao referent za uzgoj u Šumariji Zagreb, a potom kao šef Planske službe za cijelo ŠG Zagreb, koje se sastojalo od devet šumarija. Istodobno bio je i referent za rasadničku proizvodnju. Kako bi poboljšao rasadničku proizvodnju, nabavio je u Austriji strojeve za sadnju i vađenje biljaka. Uz spomenute obveze obavljao je i nadzor na podizanju brzorastućih topola, kanadske topole, na cijelom području ŠG Zagreb.

U mirovinu je otišao 30.VI.1982., a umro od posljedica tragičnog udesa 14.IX.1997.g. Sahranjen je na Miro-goju. Grob mu se nalazi ispod stabla hameciparisa, što je svojevrstan simbol njegove ljubavi za šumu i prirodu.

U privatnom životu proučavao je makrobiotiku i bioenergiju. Vježbe joge izvodio je svako jutro. Od dje

tinjstva je igrao šah i često na natjecanjima osvajao prva mjesta i diplome. Dugogodišnji je član DIT, odnosno HŠD, i redoviti posjetilac tribine "Šumarski četvrtak". Nakon umirovljenja bio je do svoje smrti blagajnik društva - ogranak Zagreb, a obavljao je i tajničke poslove društva koje je brojilo 350 članova te bio i član Upravnog odbora društva.

Marljiv i poduzetan, angažirao se i na poslovima oko prikupljanja podataka, financijskih sredstava i distribuciji "Hrvatskoga šumarskog živo-topisnog leksikona", pa mu uredništvo odaje priznanje i zahvalnost. Znao je reći: "Ovi moji volonterski radovi

mali su doprinos razvoju Hrvatskog šum. društva i razvoju hrvatskoga šumarstva u cjelini".

HŠD, u povodu 150. obljetnice utemeljenja i 120. obljetnice tiskanja Šum. lista dodijelilo mu je u svibnju 1997. Pismeno priznanje i Srebrnjak kralj Tomislav za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke.

(U kompletiranju ovog životopisa mnogo nam je pomogla supruga dipl. ing. PavlaVojta mr. se. Ivana Verić - Vojt, prof., na čemu joj iskreno zahvaljujemo.)

LITERATURA ***ŠL1952., s. 73. ***ŠN, s. 364. ***HŠD 1846 1996., s. 371, 376, 441. Stojković, M.: In memoriam Pavao Vojt,

dipl. inž. (1922 1997.), ŠL9 10, 1997., s. 575 576.

Maričević, I.: Kazalo suradnika Šum. lista 1976. 1995. ŠL 1997., s. 189.

***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 688.

VOLARAC, Đuro, (Kladare, Pitomaca, 10.V.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Otac mu je bio prevoznik, a majka domaćica u Sisku. Nakon završene osnovne i srednje škole, upi-


184

sao se na Šum. fakultet u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1989.-90., a diplomirao 26.VII.1992. iz područja ekonomika šumarstva. Napisao je i obranio diplomski rad o ekonomičnosti uzgoja božičnih jelki, čijim se uzgojem bavio.

Nakon diplomiranja odlazi u Njemačku i ondje se zapošljava.

VOLF, Dražen, (Čazma, 3.XI.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Silvije r. Svjetličić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završio je u Čazmi, maturiravši na gimnaziji 1978.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1982.-83., a diplomirao na Šum. odjelu 8.IX.1983. iz područja zaštita šuma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Zaštita prirode na području općine Kutina".

Rad u struci započeo je odmah nakon diplomiranja u Šumariji Čazma ŠG Bjelovar. Završivši pripravnički staž, 1983. u istoj šumariji prima dužnost referenta, pa tehnologa i na kraju revirnika. God. 1998. pozvan je u UŠ Bjelovar gdje preuzima dužnost voditelja Kornere, odjela uprave. Na toj se dužnosti nalazio i potkraj 1999.

Član je HŠD, ogranak Bjelovar i član Gradskog vijeća Čazme.

LITERATURA *** ŠL 1 2, 1995., s. 62. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697. *** Časop. "HŠ" 31, 1999., s. 12.

VOLF, Ivan, (Grubišno Polje, 18.IV. 1949.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Marije r. Vrček. Hrvat , r imokatol ik . Otac mu je bio obrtnik, a majka domaćica. I osnovnu

i srednju školu završio je u Grubiš-nom Polju, maturiravši na općoj gimnaziji 1969. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1972.-73., a diplomirao na ŠG odjelu 2.IV.1974. Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij iz područja uzgajanja šuma. Magistrirao je 11.11.1988., obranivši magistarski rad pod naslovom "Utjecaj strukture sastojine hrasta lužnjaka i običnoga graba na pomlađivanje".

Prvo zaposlenje dobio je odmah nakon diplomiranja u ŠG Bjelovar, Šumarija Grubišno Polje. Nakon dvogodišnjeg pripravničkog staža (1974.-1976.), prve dvije godine radi kao po-slovod cl} a od 1978. kao referent za uzgoj šuma. Stekavši potrebna stručna znanja, 1982. imenovan je upraviteljem Šumarije Grubišno Polje, na kojoj dužnosti ostaje tri godine. Od 1985. voditelj je šumarijskog rasadnika "Zdenački gaj", a 1987. - nezadovoljan odnosima unutar organizacije - napušta šumarsku operativu i posvećuje se obitelji i privatnim poslovima. Reorganizacijom šumarstva i osnivanjem JP "Hrvatske šume", mr. se. Ivan Volf vraća se šumarstvu i, makar nakratko, preuzima dužnost upravitelja Šumarije Grubišno Polje.

Odlukom Vlade RH od 28.VIII. 1991. imenovanje povjerenikom Vlade za grubišnopoljsku općinu, a u studenom 1991. odlukom Upravnog odbora "Hrvatskih šuma" postavljen je za upravitelja UŠ Bjelovar. Od 1995. upravitelj je Šumarije Grubišno Polje, gdje se nalazio i ljeti 1999. godine.

LITERATURA *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 437. *** Ljetopis "HŠ" 1993., s. 37. ***ŠL1 2, 1995., s. 61. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 61,

1996., s. 54.


185

*** HŠD 1846 1996., s. 371, 373, 381, 383, (Wolf).

*** Časopis "HŠ" 12, 1997., s. 25; 23, 1998., s. 18.

***SŠN 2, ŠF Zgb 1998., s. 634, 694.

VOLF, Snježana, (Kutina, 10.XI. 1964.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. odjelu škol.g. 1988.-89., a diplomirala 4. IV.1990. godine.

VOLK, Drago, iz Braće, Rogatec, Slovenija, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 10.X.1938. godine.

Radni vijek proveo je pretežito u slovenskoj drvnoj industriji. Prema nepotpunim podacima bio je direktor LIP 1950.-52., direktor GGPodvelke, zatim direktor Marlesa i na kraju pet godina predstavnik Jugosl. agencije INEX iz Beograda u Njemačkoj.

Surađivao je i bio je blizak istaknutim hrvatskim šumarima. Pripadao je generaciji dipl. ing. 0. Pi-škorića, R. Chvlaka, A. Kvaternika, D. Majera i dr. Nalazimo ga na susretu apsolvenata iz 1931.-32^ u prigodi proslave 130. godišnjice Šumarskog društva i 100. godišnjice Šum. lista.

Bio je član JŠU.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8, 152. ***ŠL: 1934., s. 362; 1938., s. 35. ***ŠN, s. 357, 358; SŠN 2, s. 683; 684. ***ŠL1976., s.346,328 *** PŠH 1846 1976., s. 386, 387.

VONDRA, Venc l , (Ivanovo Selo, 1947.), dr. s e , dipl. ing. šum., izvanredni profesor organizacije proizvodnje u šumarstvu i zaštite na radu u šumskoj proizvodnji.

Osnovnu je školu završio u Gru-bišnom Polju, a gimnaziju u Daruvaru. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1971.g.

Od 1972. do 1974. godine radio je u Šumsko-turističkom poduze-ću "Kras" u Šibeniku.

Poslijediplomski studij iz područja znanstvena organizacija i ekonomika šumarstva završio je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao 1991. godine na istom fakultetu. Obranjene teze magistarskog rada i disertacije nose naslove: "Uspješnost prijevoza drva kamionskim kompozicijama" (magisterij), "Istraživanje i primjena matematičkih modela za planiranje i kontrolu radova u šumarstvu" (disertacija). Na Šumarskom fakultetu radi u nastavi i znanosti iz organizacije proizvodnje u šumarstvu i zaštite na radu u šumskoj proizvodnji. Promjene osposobljenosti za nastavno-znanstveni rad i napredovanje u nastavničkom zvanju odvijale su se sljedećim intervalima: s tručni suradnik 1977.-1981., asistent 1981.-1992., docent 1992.-1996. godine te izvanredni profesor od 1997.


186

U znanstvenoistraživačkom radu V. Vondra sudjeluje od 1977. god. Do 1998. radio je kao stručni suradnik, kao aktivni istraživač i/ili voditelj istraživanja na šesnaest projekata, potprojekata ili samostalnih zadataka. Autor i suautor je 65 znanstvenih radova i više od 20 stručnih radova. Osmislio je i sa suradnicima ostvario nekoliko softverskih aplikacija za planiranje, pripremu i analizu izvršenja radova u šumarstvu. Mnogi rezultati istraživanja pouzdane su podloge za planiranje, kontrolu i analize radnih i proizvodnih procesa u šumarstvu. Rezultat i istraživanja radnih procesa u šumarstvu postignuti su u oblikovanju zakonitosti iz složenog sustava čovjek-sredstva za rad-predmeti rada -šuma - uvjeti rada. Dio rezultata istraživanja uspješno se primjenjuje u šumarskoj praksi. Neki za praksu primjenjivi rezultati zasad se nalaze na "čekanju" pogodnih okolnosti primjene i/ili početka dodatnih istraživanja.

Na međunarodnim znanstvenim skupovima V. Vondra sudjelovao je osam puta sa znanstvenim referatima i/ili kao suorganizator skupa. Od 1983. do 1999. godine jedanaest puta sudjelovao je na domaćim znanstvenim skupovima kao suorganizator, izlagač ili recenzent. Bio je na studijskim putovanjima u inozemstvu kao sudionik, voditelj grupe ili prevoditelj: u Sibiru 1977., u SSSR-u i Finskoj 1982., u ČSSR 1982., u Njemačkoj 1990., u ČR 1997. godine. Član je više znans tven ih ili s t ručn ih udruga : Svjetske unije šumarskih istraživačkih organizacija IUFRO, HŠD, Izvršnog odbora Hrvatskog ergonomskoga društva i Znanstvenoga vijeća Hrvatskoga društva za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini. Također je član nekoliko nevladinih i nestranačkih udruga građana.

U dodiplomskoj nastavi sudjeluje od 1977. do 1999. godine kao stručni suradnik, asistent, docent i izv. prof. Izvodi vježbe iz predmeta organizacija proizvodnje u šumarstvu i zaštita na radu u šumskoj proizvodnji. Sudjeluje u pripremi i izvođenju slojevite terenske nastave iz šireg područja nastavnih sadržaja. Predaje, održava kolokvije, konsultacije i ispite. Više od deset puta bio je mentor pri izradi diplomskih radova i oko 30 puta član povjerenstva pri obrani diplomskih radova. U nastavni program organizacije proizvodnje u šumarstvu neprekidno uvodi nove modele, metode, opremu i rezultate koje je postigao vlastitim istraživanjima. Dopunjava ih svjetskim dostignućima iz organizacije, ergonomije, ekonomike i informatike u šumarstvu. Napisao je Priručnik za studij rada na terenskoj nastavi studenata šumarstva. Za potrebe vježbi, terenske nastave i pripremanje ispita napisao je više od 50 jedinica (uputa, vodiča za vježbe, metoda proučavanja rada) s mnoštvom životnih primjera za ilustraciju povezanosti teorijskih zakonitosti i prakse u šumskom gospodarstvu. Radi unapređenja dodiplomskoga studija u četiri je navrata obavio istraživanja nastavnoga procesa sa studentima četvrte godine šumarstva. Informacije o tim istraživanjima objavljene su u radovima Osposobljenost inženjera šumarstva - nužnost cjelovitog razvitka šumarstva Hrvatske i Strukovna promišljanja studenata četvrte godine šumarstva. Poslije izbora u zvanje docenta (1992.) u znanstvenom području "Organizacija i ekonomika šumarstva" povjerena mu je poslijediplomska nastava iz predmeta organizacija rada u šumarstvu i poduzetništvo u šumarstvu. U nastavne sadržaje kolegija na poslijediplomsko-me studiju uveo je najznačajnija do-


187

stignuća u vlastitim istraživanjima te suvremena dostignuća iz istih područja u šumarstvu drugih zemalja. Biran je za mentora pri izradi magistarskih i doktorskih radova te za člana povjerenstava za ocjenu i obranu magistarskih i doktorskih radova.

0 svjetskim dostignućima na polju kojim se bavi objavio je oko 20 stručnih prikaza, prijevoda i recenzija u domaćim stručnim časopisima. Recenzirao je više stručnih i znanstvenih radova iz područja organizac i je , ergonomije i informatike u šumarstvu za više strukovnih časopisa.

Prof. dr. se. V. Vondra intenzivno i dosljedno surađuje sa stručnjacima iz šumarske prakse. Ta se suradnja odvija pri istraživanjima, primjeni rezultata istraživanja u praksi, analizi poslovanja i rješavanju stručnih problema iz područja organizacije proizvodnje i ekonomike u šumarstvu. Organizirao je oko 15 višednevnih seminara za stručnjake iz prakse radi njihova dodatnog osposobljavanja za suradnju pri znanstvenim istraživanjima i primjeni rezul ta ta istraživanja u praksi.

Povremeno sudjeluje na natjecanjima šumarskih radnika. Temeljita raščlamba svih održanih natjecanja u bivšoj Jugoslaviji i RH s prijedlozima unapređenja objavljeni su u radu "U Kinkovu je obnovljeno natje-canje šumarskih radnika u Hrvatskoj".

Rezultatima vlastitih istraživanja, sposobnostima za samostalan znanstveni rad i timski rad, uspješnom suradnjom sa stručnjacima iz prakse na rješavanju najsloženijih problema, te aktivnim sudjelovanjem na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu stekao je ugled pouzdanoga znanstvenoga radnika i sveučilišnoga nastavnika u šumarskoj struci. Marljiv je i vrlo koristan suradnik na HŠŽ leksikonu, i na kolegiju šumarska sociologija.

ODABRANI RADOVI

Sistem za određivanje radnog vremena sječe i izrade drva (suautori S. Tomanie i V. Hitrec). ZIŠ Šumarski fakultet, Zagreb, 1978, 1 4 4 3 .

Primjena stabla kao jedinice radnog učinka pri sječi i izradi drva (suautori S. Tomanie i V. Hitrec). Glas. šum. pokuse, po sebno izdanje, 1(1981): 25 60.

Delay Time Dependence on Work Me thods at CuttingandPrimarv Wood Conversion (Ovisnost prekida rada o metodi rada pri sječi i izradi drva). In: P.F. Ephtimvou, (ed.), Deve lopments on work studies in forestrv, Solun, 1988, 239 247, Šum. list 113(1989)3 5:133 141.

Utjecaj metode rada i ekološko gospo darskog tipa Sume na strukturu radnog vreme na i proizvodnost rada pri sječi i izradi jelovine. Šum. list 113(1989)11 12: 603 615.

Oštečivanje sastojina pri šumskim rado vima (suautori S. Tomanić i I. Martinić). Meh. šumar. 14(1989)3 4: 65 72.

Organizacijski, tehnički i tehnološki uvjeti efikasnijeg korištenja traktora LKT na privlačenju drva (suautor I. Martinić). Meh. šumar. 14(1989)1 2: 3 10.

Naprezanje radnika pri šumskim radovi ma (suautori S. Tomanić, I. Martinić i M. Ma jačić). Radovi Šum. inst. Jastrebar. 25(1990)1: 9 30.

Fizičko opterećenje radnika pri gradnji traktorskih vlaka, privlačenju oblovine i ruč nom utovaru prostornog drva (suautori S. To manić, I. Martinić i M. Majačić). Radovi šumar, inst. Jastrebar. 25(1990)1: 43 58.

Models for analvzing the efficiencv indi cators oftimber transport forest trucks (Neki modeli za analizu pokazatel ja uspješnosti transporta drva kamionskim kompozicijama), In: A. Teutenberg Raupach & CH. Gnadt (ed.), Pavment and Labour produetivitv, Interna tional Svmposium, Work Study Measurement and Terminology. Institute of Forest enginne ring Georg August Universitv of Gottingen, 1992, 220 230. Meh. šumar. 17(1992)3 4:31 38.

Work study database as a basis for har vest planning software (with S. Tomanić & I. Martinić). In: J. Sessions (ed.), Computer Supported Planning of Roads and Harvesting, IUFRO, Feldafing, 1992, 220 228.


188

Linking GIS and harvest regression mo dels for planning (with V. Kušan, I. Martinić, M. Anie & R. Belušić). In: J. Sessions (ed.), Computer Supported Planning of Roads and Harvesting, IUFRO, Feldafing, 1992, 165 173.

Djelotvornost rada radnika u proredama srednjedobnih nizinskih sastojina (suautori S. Tomanić, I. Martinić, Z. Novak i T. Zovak). Meh. šumar. 17(1992)1 2: 3 14.

Učinkovitost traktorskih ekipaža priizvo ženju oblovine (suautori I. Martinić, S. Toma nić, T. Zovak i Z. Brekalo). Meh. šumar. 17 (1992)1 2: 15 21.

Analiza sustava za računanje planskih elemenata sječe i izrade drva te privlačenja drva u šumarstvu Hrvatske dijagnostička stu dija (suautor M. Zdjelar). ZIŠ, Šumarski fa kultet, Zagreb, 1993, 1 35 + VI.

Podloge za objektivnije kalkulacije čije nerada motorne pile. Meh. šumar. 17(1993)2: 47 59.

Prinos znanju o uporabi srednjeg skidera Ecotrac Vorganizacijskim i ekonomskim poka zateljima rada (suautor S. Bogojević). Meh. šumar. 19(1994)4: 247 258.

Radne norme i opterećenje šumskog radnika. Meh. šumar. 20(1995)4: 189 196.

Sociological analvsis of public opinion of the inhabitants for the coastal forest re construction and protection project Diag nostic study (with J. Biskup). ZIS, Šumarski fa kultet, Zagreb, 1995, 1 39.

Preustrojstvo u mađarskom šumarstvu poslije društvenih promjena 1990. godine (suau to rŽ . Blaszev). Šum. list 120(1996)1 2: 55 67.

Usporedne analize postojećih modela za procjenu očekivanih obujmova sortimenata sječivog etata u jednodobnim šumama u Hr vatskoj dijagnostička studija. ZIŠ, Šumarski fakultet, Zagreb, 1995, 1 47.

Procjena održivosti samofinanciranja šumarstva u Hrvatskoj. U: S. Sever, (ur.), Za štita šuma i pridobivanje drva, 1996, 333 352.

Procjena uzroka nerazvijenosti privat nog poduzetništva u šumskom gospodarstvu Hrvatske (suautori I. Martinić i M. Zdjelar ). ZIŠ, Šumarski fakultet, Zagreb, 1997, 1 14.

Pokreti dijelova tijela pri učinkovitom radu sjekača (suautori S. Preradović i S. To manić) Meh. šumar. 22(1997)1: 3 18.

Položaji tijela pri učinkovitom radu sje kaca. Meh. šumar. 22(1997)4: 189 198.

Strategija razvoja šumarstva Češke Re publike i tijek njenoga ostvarenja. Šum. list 121(1997)1 2: 31 52.

Promišljanje šumskih radnika o vlastitoj profesiji. Meh. šumar. 23 (1998)3 4: 101 116.

LITERATURA *** ŠIM, s. 105. * * * Š L 1 2, 1995., s. 56. *** SŠN 2, s. 525 527, 564 567, 635,

648, 678, 679. Maričevič, I.: Kazalo autora... Šum lista

1997., s. 183, 189. * * * H Š 3 4 , 1999., s. 5.

VOREL, Nenad, (Mustafina Klada, Ludina, Novoselec, 3.XI.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Katice r. Palaić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Velikoj Ludini 1979., a SSC Karlovac, šumarski smjer, 1983. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1989.-90., a diplomirao 9.IV.1991. godine.

Radi kao revirnik GJ V. Jantak, Šumarija Novoselac, UŠ Zagreb

Živi u rodnom mjestu.

LITERATURA * * * Š L 1 2, 1995., s. 64. *** Šum. škola Karlovac 1997., s. 99,

101, 140. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700.

VORGIĆ, Josip, (Ivankovo, Vinkovci, 13.IX.1946.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Živka i Janje r. Cerančević. Hrvat, katolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je 1962. g. u Ivankovu, a 1966. maturirao je na gimnaziji u Vinkovcima.


189

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Sarajevu, gdje je diplomirao 1975. godine.

Počeo je raditi 1.VIII.1975. u poduzeću "Šipad- Jahorina" Sarajevo u Trnovu. Od 1. VI.1976. god. radio je u Šumariji Spačva, a od 1.VI.1977. u Šumariji Treskavica, Trnovo, BiH. Od 1.VIII.1992. godine, radi u Upravi šuma Vinkovci, Šumarija Oriovac, Strizivojna i Stari Mikanovci, gdje se nalazio i 1994. na radnome mjestu revirnika.

VORKAPIĆ, Lazar, iz Katinovca, Topusko, šumar.

Apsolvirao je 1895. na GŠU u Križevcima.

Prema raspoloživim podacima radio je u Srbiji. Godine 1908. bio je državni šumar u Cičevcu, a šumar željezničkog društva u Beogradu bio je 1915., gdje se nalazio i 1927. Ostali podaci nisu nam poznati.

U HSŠD učlanio se za vrijeme školovanja u Križevcima (1893.) i ostao članom društva za vrijeme službovanja u Srbiji. Kasnije bio je član JŠU.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD: 1897., 1908.,

1915., (ŠL). ***Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 20, 152. ***ŠN, s. 53; SŠN 1, s. 146, 154.

VORKAPIĆ, Nenad, (Đakovo, 1958.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. g. 1980.-81., a diplomirao 18. VI. 1982.

Prema dostupnimjjodacima zaposlenje kao revirnik u Šumariji Oriovac, UŠ Vinkovci.


VOUK, Vale, (Gospić, 21.11.1886.- Zagreb, 27.XI.1962.), dr. s e , botaničar, redoviti sveuč. profesor, akademik.

Studirao je na Sveuč. u Beču, gdje je doktorirao iz botanike 1908. i zatim do 1912. bio asistent fiziološke botanike. God. 1913. dolazi u Zagreb, habilitira i postaje docent na Matem.-prirodoslovnom odjelu Filozofskoga fakulteta. Od 1915. je izvanredni, a od 1918. do 1939. redoviti prof. opće botanike i biljne fiziologije. Za vrijeme II. svj. rata bio je umirovljen. Od 1945. do ponovnog umirovljenja 1956. nastavlja raditi kao profesor tada već osamostaljenoga PMF u Za-grebu. Bio je predstojnik Botaničkog zavoda i vrta. Posebno se istakao kao voditelj mnogih naših istraživača - bo-taničara, agronoma i farmaceuta. God. 1928. u Botaničkom vrtu izgradio je i opremio istraživačke laboratorije.

Bavio se anatomijom i fiziologijom bilja, ali i florom naše zemlje, osobito morskim algama, višim gljivama i biljkama u termalnim vodama, a djelovao je i na području farmacije, fitopatologije i hortikulture.

Od 1920. bio je dopisni, od 1924. redoviti član JAZU, a niz godina i njezin tajnik.

Objavio je više od 200 znanstvenih radova. Važnija su mu djela: "Nauka o životu biljaka", "Grundriss einer Balneobiologie der Thermen" i "Elementi botanike". Bio je osnivač i redaktor znanstvenih časopisa "Acta Botanica" u Zagrebu, "Acta Adriati-ca" u Splitu i dr. Jedan je od osnivača Oceanografskog instituta u Splitu i Biološkog instituta u Dubrovniku.

Na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu predavao je opću botaniku (1919.-1922.).


190

U Šum. enciklopediji objavljeno je nekoliko njegovih priloga: Alge, Arboretum, Areal, Bakterije, Biljke, Biologija, Biologija cvijeta, Flora, Geografija bilja i Morfologija bilja. U Šum. listu 1913. objavio je članak "U koje drveće udara grom i zašto?", a 1953.g. u članku "Auksini u šumarstvu" daje kritički osvrt na pojedine sadržaje knjige "Ekspresne šume" D. Afanasijeva, (Sarajevo, 1952.).

LITERATURA Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 39,

51, 195. Kauders, A.: Šum. bibliografija II, s. 27,

73, 222. ***ŠN, s. 118, 188,382. ***Enciklop. LZ 6, Zg. 1969., s. 658. ***ŠL: 1973., s. 412; 1988., s. 276. *** Spomenica PMF, Zagreb 1974. ***PŠH 1846 1976., s. 25, 420. ***ŠE, sv. 1,1980., s. 96,101,184,185,

552, 556; sv. 3., 1987., s. 596, (životop.). *** Sveuč. u Zagrebu, Spomenica PMF,

Zagreb 1996., s. 35,38, 210 214, 237, 291, 398. ***HŠD 1846 1996., s. 250. *** Filoz. fak. Sveuč. u Zagrebu, Za

greb 1998., s. 46. ***SŠN, 2, ŠF 1998., s. 133, 479, 509.

VRABAC, Terezija, dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu . Apsolvirala je na ŠG odjelu škol.g. 1972.-73., a diplomirala 5.XII.1975.

VRAČEVIĆ, Dragutin, (Trnava, Đakovo, 18.IV. 1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Marije r. Štam-berger. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Trnavi 1975., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1979. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1982.-83. i diplomirao 15.XII.1983.

Zapošljava se kao pripravnik u Šumariji Đakovo 1984. g. Od 1985. do 1991. referent je za eksploataciju šuma u istoj šumariji, 1992. i 1993.g. pomoćnik je upravitelja, a od 1994. upravitelj je Šumarije Đakovo. Od 1. VI.1999. rukovoditelj je Odjela za uređivanje šuma u UŠ Osijek.

Od 1994. vjećnik je u Skupštini Osječko-baranjske županije. Jedan je od zaslužnih za uspjeh KUĐ "Šumari" Vinkovci.


1996., s. 52. *** Šum. škola Karlovac 1997., s. 91,

93, 140. Sučić, M.: KUD "Šumari", Vinkovci,

1998., s. 169. ***SŠN2, ŠF1998., s. 697. *** Časopis "HŠ" 21/22, 1998., s. 25.

VRAGOLOVIĆ, Jozo, (Strizivojna, 4. III.1949.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Ane r. Erdelić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Vrpolju 1964., a Strojarsko-tehničku školu "Josip Godlar" u Slavonskom Brodu 1968. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol. g. 1973.-74., a diplomirao 5.X.1977. Dvije godine je s tudirao na poslijediplomskom studiju i specijalizirao je iskorišći-vanje šuma.

Zaposlio se 1977. god. kao referent u proizvodno-tehničkom sektoru ŠG Slavonski Brod. Od 1982. referent je za iskorišćivanje šuma i auto-


http://15.XII.1983

191

matsku obradu poda taka u istom sektoru, a od 1985. god. upravitelj je Šumarije u Trnjanima. Od 1988. upravitelj je Šumske mehanizacije Slav. Brod, a od 1991.g. ponovo je upravitelj Šumarije Trnjani, UŠ Vinkovci, od 1995. UŠ Nova Gradiška.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 58. ***Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 66. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 183.

VRANČIĆ, Ivan, (Vel. Trgovište, Hrv. Zagorje, 24.VI.1911.), profesor.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1938. godine. Službovao je na gimnazijama u Novoj Gradiški, Varaždinu i Koprivnici do 1943. Nakon povratka iz NOB-e načelnik je Ministarstva prosvjete NRH u Zagrebu i FNRJ u Beogradu do 1946. godine.

Od 1946. nastavnik je političke ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu predavao je šumarima 1950.-51. političku ekonomiju.

Objavio je desetak stručnih članaka i nekoliko skripata i samostalnih edicija iz svoga područja.

LITERATURA ***ŠN, s. 233, 234, 382, 532.

VRANČIĆ, Nikola, iz Puhakovca, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1938.-39., a diplomirao 16.XI.1940.

Prema raspoloživim podacima 50-ih godina bio je direktor DIP-a u Karlovcu. God. 1954. izabran je za prvog predsjednika Šum. kluba u

Karlovcu (od 1961. Šum. društvo), ponovno biran i 1963. Savez šum. društava Hrvatske izabrao ga je 1964. za zaslužnog člana, a 1966. izabran je u radno predsjedništvo na skupštini Saveza ITŠDI Hrvatske u Gospiću.

Umro je u razdoblju od 1972. do 1976. Ostali podaci nisu nam poznati.

LITERATURA ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685. ***ŠL11 12, 1965., s. 593. ***Šumari i drvari umrli od 1972. 1976.

ŠL 1977., s. 91. ***HŠD 1846 1996., s. 279, 408, 409.

VRANEŠ, Vojislav, (Smiljan, Gospić, 8.V.1923.- Zagreb, 11.11.1990.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva i dipl. ekonomist.

Gimnaziju je završio u Gospiću, a šumarstvo, tehnički smjer, apsolvirao je škol.g. 1951.-52. Diplomirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu 18.VI.1952. Ambiciozan i vrijedan proširuje svoje znanje studijem ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje i diplomira 1962. god. Obranom disertacije iz područja šumarske ekonomike 1966. postiže i doktorat znanosti iz tog područja.

Rad u struci započeo je 1952. na području ŠG "Kapela" u Gospiću. Od 1.III.1953. radi u ŠG "Šamarica" u Zagrebu, Šumarija Samobor, koju vodi sve do 1.IV. 1985. god. kada prelazi u ŠG Zagreb na položaj direktora Sektora za šumarstvo u Šum. gospodarstvu. Dr. Vraneš proveo je 32 godine na radu u području samoborskog i žumberačkog gorja pa je mogao proučavati život šume duži period. Mnoge heterogene, neuređene sastojine, izgospodario je u normalne uzgojne oblike i usmjerio u kvalitetan


http://16.XI.1940

192

razvoj. Radio je na konverziji loših sastojina sa četinjačama. Posebnu je pozornost posvetio izgradnji šumskih komunikacija, a to je imalo i šire društveno značenje: otvarana su nepristupačna i zabačena sela Žumberka.

Inicirao je i brinuo se o izgradnji poslovnih objekata, lugarnica, i objekata radničkog standarda, a posebno je radio na povećanju fonda proizvodnih šumskih površina, otkupom i sređivanjem imovinsko-pravnih odnosa.

RADOVI

Utjecaj nekih uvjeta na smanjenje ka paciteta piljenja ručnim motornim pilama. Šum. list 1966., s. 294 301.

Naturalna uvjetna jedinica učinka (pro izvoda) pri pračenju produktivnosti rada na sječi i izradi drva u iskoriščavanju Suma. Ibid., s. 529 532.

LITERATURA ***ŠN, s. 367; SŠN 3, 1998., s. 336. ***PŠH 1846 1976., s. 258, 420. Petrovič, Fi dr.: In memoriam, Vojislav

Vraneš, dr. inž. šumarstva i diplomirani eko nomist, ŠL 10 12, 1991., s. 570 571.

Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samobo ra. ŠL 1992., s. 17, 18.

VRANICAR, Julio, ing. šumarstva, kr. županijski šum. nadzornik.

Uz potporu Zemaljske vlade završio je šum. znanosti na Visokoj ško li za kulturu tla u Beču s odličnim uspjehom. Prema dostupnim podacima, krajem XIX. stoljeća bio je kotarski šumar u Tršću (Čabar) i vlastelinski šumar u Karlovcu, zatim je radio u Vel. Gorici, pa kao šumar Šumarije Đurđevačke imovne općine u Novigradu Podravskom i kao kr. županijski šum. nadzornik u Gospiću i Bjelovaru. Umro je 13.V.1908. u Vukovaru, u 48. godini života kao kr. žup. šumarski nadzornik.

Bio je cijenjen kao vrstan struč njak. U Šum. listu (1890.-1897.) objavio je desetak priloga iz raznih područja šumarstva. U članku "Šum.-ogojni rad kod imov. općinah" pisao je o proredama, osnivanju borovih kultura, uzgoju mješov. visokih šuma, a razmatrao je i pitanje srednjih šuma.

Bio je vrijedan član HSŠD od 1884., a neko vrijeme i odbornik. Na njegov poticaj osnovan je 1894. poseban Šum. odsjek pri Zemaljskoj vladi u Zagrebu.

RADOVI

Nešto o procjeni stoječih stabala. ŠL 1890., s. 261 264.

Šumsko ogojni rad kod imov. opčinah. ŠL 1891., s. 373 377.

Gayer, K.: Mješovita šuma, gojidba i uz gojsa sumarenjem mjestimičnim i u hrpah. ŠL 1891., s. 505 508, (rečen).

Drvoredi uz ceste i sadnja šum. drveča na privatnom zemljištu. ŠL 1892., s. 235. 238.

Inžinir šumar. ŠL 1895., s. 188 189. Zaštitna šuma izabrana (sa Svrutschek).

ŠL 1897., s. 55 59. Procjena šum. šteta u privatnih šumah.

ŠL 1897., s. 357 361. Paragraf 4, pril. D, Šum. zakona. ŠL

1897., s. 452 455. Lovna statistika belovarsko križev. žu

panije. LRV 11, 1901, s. 129 130.

LITERATURA *** ŠL: 1886., s. 228. 1888., s. 162;

1890., s. 376; 1894., s. 557; 1897., s. 590.

*** Umrli. Julije Vraničar. ŠL 1908., s. 249.

Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 60, 119, 147, 160, 172, 183, 245.

Šafar, J.: Preborna šuma i preborno gos podarenje. Zagreb 1948., s. 4.

***PŠH 1846 1976., s. 81 , 93 ,131, 410. Frkovič, A.: Bibliografija LRV..., Zag

reb 1993., s. 286, 448. ***HŠD 1846 1996., s. 72, 82, 87.


193

VRANIČAR, Martin, (Slanina Vas, Metlika, Slovenija, 18.IX.1908.- Ljubljana, 17.IX.194L), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jure i Marije. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Potječe iz seoske obitelji. Prema nepotpunim podacima koje je prikupio dipl. ing. šumarstva Marijan Zemljič, Osnovnu školu polazio je u Metliki.

Studirao je na Šum. odjelu Gos-podarsko-šum. fakulteta u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1932.-33., a diplomirao 5.X.1937. Državni stručni ispit položio je 1939.

Nakon diplomiranja zapošljava se kod Banske uprave Dravske banovine - Gozdno-tehničkega odseka za urejenje hudournikov u Ljubljani, gdje ga zatiče okupacija i iznenadna smrt od infarkta.

Bio je član JSU.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8 (IV. god.). ***ŠL: 1936., s. 209;1938., s. 35; 1939.,

s. 667; 1940., s. 40. ***ŠN, s. 358. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 684.

VRANKOVIĆ, Andrija, (Rtina, Zadar, 24.XI.1930.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva, viši predavač pedologije.

Osnovnu školu završio je na otoku Pagu, gimnaziju u Zadru i Makarskoj, a Srednju šumarsku školu za krš u Splitu. Nakon završetka srednje škole, tri godine službuje u svojstvu tehničara u Zadru, Šibeniku i Benkovcu.

God. 1954. upisuje šumarstvo na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvira na Šum. odjelu Poljoprivr.-šum fakulteta škol.g. 1957.-58., a diplomira 6.VI.1960.

Nakon završetka studija, (1960.) izabran je za asistenta u zajedničkom Zavodu za pedologiju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta. A. Vranković pripada prvoj generaciji pedologa šumarske struke. U želji da afirmira šumarsku pedologiju kao samostalnu šumarsku disciplinu i da je poveže s ostalim graničnim znanostima, studira na PMF-u u Zagrebu, na Geološko-paleontološkom odjelu, predmete geologiju, petrografiju, mineralogiju i paleontologiju.

God. 1963.-64. predavao je studentima šumarstva petrografiju i geologiju. U tu svrhu formirao je petro-grafsku zbirku na Šum. fakultetu i izradio pedološku zbirku monolita šumskih tala. Kao član Komisije UNESCO za Balkan surađuje na determinaciji


http://18.IX.1908

http://17.IX.194L

http://24.XI.1930

194

i korelaciji tala pod naslovom: Third soil corelation for Europe-Bulgaria, Greece, Romania. Turkev, Yugosla-via - UNESCO, august-september , 1965., a 1973. bio je na specijalizaciji na Biološko-pedološkom fakultetu u Moskvi, zatim radi u Libiji najsrojektu Bir Ayyad u organizaciji ZlS-a Šum. fakulteta u Zagrebu. U međuvremenu magistrirao je s temom "Tla na kal-citnim i nekim silikatnim metamor-fitima metamorfnog faciesa zelenog škriljca u Zagrebačkoj gori i Papuku".

Za višeg predavača pedologije na Šum. fakultetu u Zagrebu izabran je 1976. Od uspostave Katedre za pedologiju na Šum. fakultetu (1973.), sve do umirovljenja krajem 1995., predaje pedologiju za šumare na re-dovnom, postdiplomskom i specija- lističkom studiju. U tijeku svih tih go-dina obavljao je i dužnost predstoj-nika Katedre za pedologiju, a od 1972. do 1992., bio je i upravitelj NPŠO Ve-lika kod Požege.

God. 1985. uključenje u timski rad oko ekološkog uređenja brane Zeralda u Alžiru.

Objavio je samostalno i u suradnji sedamdesetak radova i pedoloških karata.

Sudjelovao je u zemlji i inozemstvu na više stručnih skupova (kongresa, simpozija, savjetovanja), te na studijskom boravku u Cehoslovačkoj, Ukrajini, Nizozemskoj, Gruziji, Armeniji i dr.

Član je profesionalnih organizacija: Međunarodnog pedološkog društva, hrvatskog pedološkog društva (1986.-1988. predsjednik), ekološkog društva, te radnih grupa vezanih za strategiju i zaštitu tla, računanje i kartiranje kritičkog opterećenja šumskih ekosustava pri Državnoj upravi za zaštitu okoliša, te trajnog monitoringa tla Alpe-Adria i podunavskih zemalja.

Znanstveno-istraživački rad A mr. se. A. Vrankovića obasiže više tematskih područja iz predmeta pedologije: kartiranje, geneza i klasifikacija tala, erozija, zaštita i štetni kemi-zam (zagađenost) tla i vodnih tokova, ekološka valorizacija i plodnost tla radi podizanja šumskih ku l tu ra i rasadnika, pedološke prilike u svezi s promjenama vodno-zračnog režima u hidromorfnim tlima, odnos između svojstava tla i šumske mehanizacije, kartiranje i računanje kritičkog taloženja "kiselih" sastojaka iz atmosfere za šumske ekosustave, više pedoloških studija u suradnji s drugim autorima, a u svezi sa zakorjenjiva-njem, prirodnim pomlađivanjem, zdravstvenim stanjem sastojina, kao i detaljnim pedološkim kartama sadržanim u šum.-gospod. osnovama i dr.

Sudionik je NOR-a od 1944. i Hrvatskog proljeća 1971. Odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima, a u povodu 40. godišnjice oslobođenja grada Poveljom Sveučilišta, te za uspješan rad na izradi Osnovne pedološke karte Diplomom RZ za znanstveni rad SR Hrvatske.

RADOVI

Vranković, A., Martinović, J. 1964: Pe doloska karta i studija tala "Jastrebarske prigorske Sume". Fond dokumentacije ŠIJ, Zagreb.

Škorić, A., Vranković, A., Sertić, J.: Pe dol. karta i studija tala ŠGpodručja "Risovac" i "Sadrvan" u Lici. Ibid.

Škorić, A., Racz, Z., Vranković, A., Ser tić, V. 1968: Studija o Hidro i Agromelioraci jama PIK "Mladen Stojanovič" Bos. Gradiška, I. dio "Cerovljani" (s pedološkom kartom), Zagreb.

Vranković, A.: 1968: Tla samoborskih parkova (s pedološkom kartom). Fond dokum. Šum. fakulteta u Zagrebu.

Vranković, A.: Pedološki prikaz tala nekih šumsko gospod. jedinica u području


195

planinskog masiva Mala Kapela. Šum. list 11 12, 1970., s. 369 389.

Vranković, A. 1971: Osnovna pedol. karta sekcije Vinkovci 3 (u suradnji), Zagreb.

Vranković, A., Racz, Z. as autors 1973: Bir Ayyadprojekt Part Two, Wolume 18.1, Soil map and soil analisis Lybyan Arab Republic, Ministrv of state, Concil of Agricultural De velopment. Fond. dok. Šum. fak u Zagrebu.

Škorie, A., Vranković, A.: 1975: Pedološ ka istraživanja u vezi sušenja šuma hrasta lužnjaka. Simpozij: Sto godina znanstvenog i organiziranog pr is tupa šumarstvu jugoist . Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, s. 403 411.

Vranković, A. 1976: Osnovna pedolo ška karta sekcije Senj IM 1:50000. VGI, Beo grad.

Martinović, J., Vranković, A.: 1976: Pe dološki radovi u Šum. listu za jubilarni Šum. list (A. Vranković za razdoblje od 1876 1944). Povijest šum. Hrvatske, Zagreb 1976.

Vranković, A.: Zaliha tla na vapnencima gornje krede otoka Paga i mogućnost njihovog privođenja šumskoj kulturi. Referat sa sa vjetovanja "Uloga šuma i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na Jadran sko područje", Zadar 4. 6.III. 1976. Šum. list 5 6, str. 244 245.

Matić, S., Rauš, Đ., Vranković, A. 1976: Rezultatipoćetnih istraživanja trajno zaštiće nogi upravljanog prirodnog rezervata "Dundo" na otoku Rabu. Ekologija 11(2), Bgd., s. 147 166.

Vranković, A. 1977. Tloznanstveni as pekt erozije tala u Istri. Projektni savjet za izradu Pedološke karte Hrvatske, Zagreb.

Vranković, A. 1979: Pedološka karta SFRJ, sekcija Senj3, 1:50.000, VGI, Beograd.

Vranković, A., Bašić, F: 1979: Jednogo dišnja dinamika vlage tla i redoks potencijala glejnog, amfiglejnog tla u šumskom stacionaru "Opeke" kod Lipovljana. U ed. "Drugi kongres ekologa Jugosl. II: 1153 1166, Zagreb.

Matić, S., Prpić, B., Rauš, Đ., Vranko vić, A. 1979: Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar. Studija ekološko uzgoj nih osobina Š.G. "Josip Kozarac" Nova Gra diska. ŠF Zagreb, s. 1 331.

Matić, S., Prpić, B., Rauš, Đ., Vranko vić, A., Seletković. Z. 1979: Ekološko uzgojne osobine specijalnih rezervata šumske vegeta čije Prašnik i Muški bunar u Slavoniji. Drugi kongres ekologa Jugosl., knj. I: 767 823, Za greb.

Rauš, Đ., Matić, S., Prpić, B., Vranko vić, A. 1979: Prilog poznavanju biološko eko loških svojstava kasnog hrasta lužnjaka (Ouer cus robur var. tardissima Sim.J u bazenu Spač ve i Česme. Ibid., knj. II., s. 997 1010, Zagreb.

Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ., Ma tić, S. 1979: Ekološke značajke nizinskih šum skih ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Sa ve. Ibid., knj. I., s. 877 897. , Zagreb.

Vranković, A. 1981: Pedol. karta SFRJ, sekc. Senj 2, 1:50000, VGI Bgd.

Vranković, A. 1981.: Tla sekcije Senj2, Tumač pedološke karte, 1:50000. Sveuč. na klada Liber, Zagreb.

Vidaček, Z., Vranković, A., Stepančić, D. 1981: Pedološka karta SFRJ, sekcija Pazin 1, Vrbnika 3, 1:50000. VGI Bgd.

Škorić, A., Mayer, B., Vranković, A., Ba šić, F. 1983: Pedološka karta Istre, M 1: 150.000. Poseban t isak: Monografija "Tla Istre" Projektni savjet za izradu ped. karte Hrvatske, Zagreb.

Vranković, A., Bašić, F., Mayer, B., Vi daček, Z. 1983: Hidropedološka studija Sred njeg Posavlja s pedološkom kartom u M 1:50000. Fond dokumentacije ŠF Sveuč. u Za grebu.

Vranković, A., Đuričić, I., Bašić, F. 1984: Oštećenje šumskih tala ledoizvalama na nekim metamorfitima Kalnika. Simpozij: "Oštećenja zemljišta i problemi njegove za štite". Varaždin 12. 14. listopada 1983. Zem ljište i biljka, Vol. 33, No.2, Beograd.

Vranković, A. 1984: Osnovna pedološ ka karta Hrvatske, list Senj 4. Projektni savjet za izradu Pedološke karte Hrvatske, Zagreb.

Vranković, A. 1985: Pedološka karta NPŠORab, M 1:5000, tisak: Litokarton Osijek, Zagreb.

Martinović, J., Vranković, A. 1985: Pri mjena fotointerpretacije u izradi karte eko topa. Bilten za daljinska istraživanja i fotoin terpretaciju JAZU, vol. 6, 30 45, Zagreb.


196

Martinović, J., Miko, S., Pernar , N., Kastmuler, Z., Vranković, A., Prohie, E. 1985: Neke pedološke i geokemijske značajke N.P. "Mljet". Simpozij "Prirodne značajke i druš tvena valorizacija otoka Mljeta. Pomena, otok Mljet 4. 10. rujna, Ekološke monografije (6): 87 105, Zagreb.

Vranković, A., Bašić, F. 1985: Pedološ ko meliorativna istraživanja radi osnivanja šumskog rasadnika "Zbjegovača", (Studija). Fond. dokumentacije Šumarije Kutina.

Vranković, A. 1985: Osnovna pedo loška karta Hrvatske, list Zadar 1 i Zadar 2, (Primorski dio). Projektni savjet za izradu Pedološke karte Hrvatske, Zagreb.

Martinović, J., Vranković, A. 1986: Za gadenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota. Zbornik radova s t ručno naučnog skupa: "Savremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita rijeka Une, Sane i Korane", s. 100 113, Cazin, BiH.

Meštrović, Š., Vranković, A., Kalle, M. 1986: Ekološka studija okoliša brane "Zeral da" u Alžiru. Fond. dokumentacije Gradev. instituta Hrvatske, Zagreb.

Vranković, A., Pernar, N., Novak Ag baba, S. 1986: Hidropedološki izvještaj za šumu Repaš. Fond dokument. "Elektroprojekt" Zagreb, s. 1 7.

Martinović, J., Vranković, A., Vrbek, B., Krga, M. 1987: Subakvalna tla Plitvičkih jezera. Zemljište i biljka 36/3: 167 175, Beo grad.

Vranković, A. 1987: Tlo zaštitna uloga šume. Šum. e n c , sv. 3, LZ Zgb.

Prpić, B., Rauš, Đ., Matić, S., Vranko vić, A. i dr. 1987: Studija hidroloske sanacije šume Repaš. ZIŠ, ŠF Zagreb, s. 1 54.

Martinović, J., Vranković, A., Pernar, N, 1987: Pedološka studija područja opčina Delnice, Čabar, Vrbovsko i Ogulin, (s Pedološ kom kartom M 1:50000). Fond dok. Zavoda za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove oko line Rijeka, s. 1 30.

Vranković, A., Sever, S., Horvat, D., Per nar, N. 1988: Prilog poznavanju rada bubnjaš tog sjekača na pripremi tla za pošumljavanje. Savjetovanje. "Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima", s. 207 208, Drvenik.

Prpić, B., Martinović, A., Vukelić, J., Bašić, F. 1988: Waldshaden und belastung der waldboden in der Croatien, (Propadanje šume i opterećenje šumskih tala u Hrvatskoj). Boden shutz Kongres Arge Alp und Alpe Adria: 73 80, Munchen.

Vranković, A., Martinović, J., Pernar, N. 1988: Klasifikacija pogodnosti tla za višestruku funkciju šume. Jubi larni VIII . kongres JDPZ, Zbornik radova: 117 120, Cetinje.

Vranković, A., Bašić, F. 1989: Neki rezultati pedoloških istraživanja u poreme čenim ekosustavima hrasta lužnjaka u Hr vatskoj. Glasnik za šum. pokuse 25:25 52, Za greb.

Sever, S., Vranković, A., Knežević, I. 1989: Yugoslav experience in studving the vehicle soil sistem, (Jugoslavenska iskustva u proučavanju sustava vozilo tlo). Proceedings of the Seminar on the Impact of Mechani zation of forest organizations to the soil, Publi shed by the Ministrv of Agriculture, Bruxeles, Belgium, with Economic Commission for Europe, Food and Agriculture Organization, In t e rna t iona l Labour Organizat ion, Joint Committee on Forest Technologv, Manage ment and Training, Internat ional union of Forest Research Organization, 225 234, Lou vain la Neuve (Belgium).

Sever, S., Vranković, A. 1989: FAO/ ECE/ILO Seminar o utjecaju mehaniziranja šumskih radova na tlo. Mehanizacija šumar stva 14/11 12:218 222, Zagreb.

Bašić, F., Vranković, A., Butorac, A. 1990: Dvnamic of redox potential in Hydro morphic soils of disturbed pedunculate oak ecosistems in Croatia. The 14th International Congres of Soil Science, Kvoto, Japan, s. 30 45.

Martinović, J., Vranković, A., Pernar, N. 1990: Neke pedološke karakteristike fitoklimatskih područja Velebita. Glasnik za šum. pokuse (26): 319 329.

Vranković, A., Martinović, J., Pernar, N. 1991: Neki pokazatelji ekoloških promjena tla u NPPlitvička jezera. ANUBiH, knj 15:133 143, Sarajevo.

Martinović, J., Vranković, A., Pernar, N. 1991: Uloga tla u zaštiti Plitvičkih jezera. Radovi ŠIJ 26(2), 1991., s. 141 153, Zagreb.


197

Vrankovie, A., Martinović, J., Pernar, N. 1991: Pedološka karta Šumsko gospodar ske jedinice Slatinske prigorske Sume, M 1: 25000. Fond dokum. "Hrvatskih šuma" Osnova gospodarenja US Našice.

Vrankovie, A., Pernar, N. 1993: Ošteće nja šumskog tla izvlačenjem drva iz Sume i nje gova regeneracija. Glasnik za šum. pokuse. Poseb. izd. 4, s. 281 288.

Martinovie, J., Vrankovie, A., Ricov, S., Pernar, N. 1993: Analiza kvalitet komposta Jankomir (J.P. Zrinjevac Zagreb). Gospodar stvo i okoliš (2): 75 77, Zagreb.

Martinovie, J., Vrankovie, A., Glavaš, M., Pernar, N. 1993: Ekološki utjecaj na stanje grad skogzelenila u Zagrebu. Ibid., (3), s. 151 155.

VidaCek, Z., Racz, Bašie, F. (Coordi natorst) and Cooperation and Contribution: Bo gunovie, M., Bieanie, V., Grbavac, V., Vran kovie, A. and al. 1993: The State CurrentActi vities an Future Plans for Soil Monitoring Svstems in Croatia. Workshop presentation of Harmonization od Soil Conservation Monito ring Svstems. September 14 17. Budapest, p. 1 10.

Vrankovie, A., Pernar, N., Martinovie, J., Ricov, S. 1994: Prilog poznavanju ekoloških odnosa u zagrebačkom gradskom raslinstvu. Agronomski glasnik 1 2, Zagreb 1994., s. 193 217.

Prpie , B., Vrankovie, A., Rauš , Đ., Matie, S., Pranjie, A., Meštrovie, Š. 1994: Utje caj ekoloških i gospodarskih činilaca na su šenje hrasta lužnjaka u GJKalje, SG Sisak. Gla snik za šum. pokuse 30, Zagreb, s. 361 419.

Ledie, A., Martinovie, I., Ricov, S., Vrankovie, A. 1994: Kompostiranje gradskog otpada u funkciji gospodarenja tlima zagre bačkog područja. Gospodarstvo i okoliš, III. Simpozij "Gospodarenje otpadom", Zagreb, s. 100 112.

Vrankovie, A., 1994: Tla NP "Risnjak", (s Martinovie, J. i Pernar, N.). Zbornik radova "40 god. NP »Risnjak« 1953. 1993." Uprava NP »Risnjak«, Crni Lug 1994., s. 131 136.

Vrankovie, A., Pernar, N. 1995: Pedološ ki uvjeti "Zelenoghrasta"u Ravnim kotarima. Fond. dokum. poduzeća "Parkovi i nasadi", Zadar.

Martinovie, J., Vrankovie, A. 1996: Hr vatsko tloznanstvo i prijedlog za njegovo pro maknuče. Hortikultura 1 4, Zagreb, s. 33 40.

Mayer, B., Vrankovie, A., Martinovie, J. 1996. Pedološka karta države Hrvatske (s dopunskom legendom i komentarom za šum sko ekološke i šumsko proizvodne prosudbe i planiranje u šumarstvu (M 1:300.000). SIJ, Zagreb.

Martinovie, J., Vrankovie, A. 1996: Sta nje tala u okolici Savskog Marofa. Fond do kumen. EKONERNG, Zagreb.

Jelavie, V., Dolenec, S., Martinovie, J., Vrankovie, A. i dr. 1997: Calculation and Mapping of Critical Thresholds in Europe: Status Report 1997/63 65, Coordination center for effects Bilthoven, Netherlands.

Martinovie, J., Vrankovie, A. 1997: Baza podataka o hrvatskim tlima. Sv. I. Republika Hrvatska Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.

Martinovie, J., Vrankovie, A. 1997: Pedo loške značajke i kvaliteta tla u okolišu T.E. Jer tovac. Fond dokum. EKONERG d.o.o., Zagreb.

Martinovie, J., Vrankovie, A., Pernar, N. 1997: Studija tala šireg područja u okolišu potencijalnih T.E. Lukovo Sugarje i Obrovac. Fond dokumentacije EKONERG d.o.o., Za greb.

Martinovie, J., Vrankovie, A., 1997: Stoj binska (Land) baza podataka šireg područja Županije Zagrebačke, (I. i II. dio). Fond do kum. ZGO u Zagrebu.

Jelavie, V., Martinovie, J., Satalie, S., Vrankovie, A. i dr. 1998: Razvoj metoda za kartiranje kritičnog opterečenja s primjenom na ekosustavu Gorskoga kotara. EKONERG HOLDING, d.o.o., Zagreb.

Jelavie, V., Martinovie, J., Vrankovie, A., Satalie, S. 1998: Vrijednosti kritičnih opte rečenja šumskog ekosustava sumporom i dušikom na području zapadne Hrvatske Prvi rezultati. HAZU: Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama. Zbor nik, Zagreb, s. 279 287.

Jelavie, V., Fijan Parlov, S., Mart i novie, J., Vrankovie, A. i dr. 1999: Kartiranje kritičnog taloženja "kiselih"sastojaka atmos fereza šumski ekosustav dijela sjeverozapadne Hrvatske. EKONERG HOLDING d.o.o., Zagreb.


198

Martinović, J., Vranković, A., Pernar, N., Vrbek, B.: Baza podataka o hrvatskim tlima. Sv. II. (1998.), Sv. III. (1999.). Republika Hrvatska Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.

Martinović, J., Vranković, A. 1999: Stra tegija i zaštita tla. Projekt "Strategija zaštite okoliša". Fond dokum. Državne uprave za za štitu prirode i okoliša Hrvatske, Zagreb.

LITERATURA ***ŠN, s. XII, 186 ,533 ,566 . ***PŠH 1846 1976., s. 1,47,53, 57,420. ***HŠD 1846 1996., s. 282, 285, 295. ***ŠIM, s. 54, 153, 170, 178. RauS, Đ., Vukelić, J.: Bibliogr. radova

istraživača ZIS a Šum. fak. u Zagrebu za raz dobije 1986 1990. Glasnik za šum pokuse 28, Zagreb 1992., s. 279 316.

***Zbornik o A. Levakoviću. HAZU, Cen tar za znanstv. rad Vinkovci 1992., s. 177, 193.

***ŠIB, s. 30, 33, 34, 55, 56, 70. *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. HAZU,

Centar za znanst. rad Vinkovci, Vinkovci Za greb 1996., s. 497,523,531,532,534, 540, 545.

*** SŠN, sv. 2, s. 208, 219, 221, 280 281, 629, 690; sv. 4, s. 4, 83, 98 , 110, 111.

VRANKOVIĆ, Nikola, (Zagreb, 25. VI.1947.), dr. strojarstva i brodogradnje, dipl. ing., sveuč. profesor.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Diplomirao je 1971. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, magistrirao je 1976., a doktorirao 1984. godine.

Nakon diplomiranja zaposlio se na Fakultetu strojarstva i brodogradnje kao asistent na Katedri za mehaniku i nauku o čvrstoći. U zvanje docenta izabran je 1985., a u zvanje izv. profesora 1991. godine.

Od 1978.-79. na Šumarskom odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu neprekidno predaje mehaniku li II. Na dodiplomskom i poslijediplom. studiju

Fakulteta strojarstva i brodogradnje uveo je nove predmete dinamika mehaničkih sustava i varijacijske metode. Znanstvena mu je djelatnost usmjerena ponajprije na numeričku mehaniku, iz koje je objavio više od dvadeset znanstvenih radova u zemlji i svijetu.

LITERATURA ***SŠN, sv. 2, s. 368, 419; sv. 3., s. 156,

189 190.

VRANJEŠ, Dario, (Makarska, 2.II. 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Radoslava i Zlate r. Vule-tić. Hrvat. Potječe iz obrtničke obitelji. Otac mu je stolar, a majka viša medicinska sestra. I osnovnu i srednju školu završio je u Makarskoj. Maturirao je na srednjoj Ekonomskoj školi 1986. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1992.-93., a diplomirao na Šum. odsjeku 10.X.1995. iz područja ekonomika šumarstva. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom "Analiza kalkulacije cijena radnika-dana u šumarstvu".

Pripravnički staž odradio je u UŠ Split, Šumarija Makarska , od 1.III.1996. do 1.III.1997. Nakon kraće pauze, 13.VII.1997. primljen je u stalni radni odnos kao revirnik Šumarije Metković, iste uprave.

Pred ispitnim povjerenstvom Šum. škole Karlovac 23.IV.1998. u Makarskoj je položio ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

Član je HŠD.

LITERATURA ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702. Frković, A.: ŠL 7 8 1998., s. 347 352. ***Casop. "HŠ" 19 20, 1998., s. 40.


199

VRATARIĆ, Pavle, (Osijek, 15.V. 1940.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Antuna i Smilje. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio geometar, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završio je u Osijeku. Maturirao je na Gimnaziji "I.L. Ribar" 1958. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 21.1.1963. Na istom fakultetu upisao je i poslijediplomski studij iz ekonomike i organizacije proizvodnje u šumarstvu. God. 1973. obranio je magistarski rad pod naslovom "Ekonomski elementi mehaniziranog i animalnog transporta oblovi-ne u uvjetima čistih sječa mekih lista -ča podravsko-podunav. bazena".

Svoju uspješnu šumarsku karijeru otpočeo je u Šumariji Osijek. Od 1964. do 1968. na dužnosti je revir -nika, od 1968. do 1971. referenta za uzgoj šuma, a od 1971. do 1977. upravitelja Šumarije Osijek. God. 1977. postavljen je na radno mjesto direktora osječkog gospodarstva, a 1991., osnivanjem JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, postavljen je za upravitelja UŠ Osijek.

Uz uobičajene organizacijsko-tehničke poslove posebno se bavio problematikom gospodarenja brzo-rastućim vrstama drveća (topolarstvo), naročito u odnosu na proširenu re

produkciju. S tog je područja objavio samostalno i u suradnji nekoliko zapaženih radova. Preuzevši gospodarenje čuvenim beljskim lovištima bivšeg LŠG "Jelen" od, tijekom Domovinskog rata degradiranog lovišta, u tijeku pet minulih godina uspio je obnoviti fondove jelenske divljači i lovno - tehničku opremljenost lovišta.

Član je HŠD i predsjednik Hrvatske nacionalne komisije za topolu. Sudjelovao je na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, posebno onima vezanim uz topolarstvo.

Nosilac je više nagrada i odlikovanja za doprinos šumarskoj struci i društvu te Spomenice Domovinskog rata.

RADOVI

Zapošljavanje i životne prilike radnika zaposlenih u Sumama jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoist. Slavonije. JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci Slavonski Brod 1974., s. 305 326.

Ekonomske efektivnosti mehaniziranog i ručnog bušenja jama za duboku sadnju to pola, (sa J. Sikorom). "Topola" br. 109., 1976.

Radnik u šumarstvu Slavonije u pro šlosti i danas. Referat na struč. savjetovanju posvećeno radniku u šumarstvu, Našice 17. lipnja 1977.

Predlažemo doradu kriterija za osni vanješum. gospodarskih područja. Savjetova nje o primjeni nekih odredbi Zakona o šuma ma, Zagreb 20. travnja 1978. Šum. list 6 7, 1978., s. 245 247.

Bilanciranje uspješnosti gospodarenja plantažnog oblika uzgoja euroameričkih to pola u uvjetima ŠG Osijek. Savjetovanje o sta nju i mogućnostima razvoja topolarstva. Novi Sad, 8. i 9. X. 1979. "Topola" 1979., s. 123 124.

Uzgoj brzorastučih vrsta drveča kao je dno od razvojnih komponenti Slavonije i Ba ranje. Treći znanstv. sabor Slavonije i Baranje, JAZU, Vukovar 29. i 30.X. 1980.


200

Stručno putovanje od Imira do Izmita. "Topola", 1981., s. 129 130.

An example oflogging and exploitation of poplar plantation in Drava and Danuhe hottomland. Working Party on Logging an Utilization of the International poplar Commis sion of FAO, Casale Monferrato Italy, 6. 10. septemore 1982, "Topola" 1983., pp. 137 138.

Proširena biološka reprodukcija, poseb no intenzivno gospodarenje hrzorastućim vrs tama drva, kao jedna od razvojnih mogućno stiSŠGO "Slav. šuma". Savjetovanje "Projekci ja razvoja SŠGO "Slav. šuma" do 2.000 te go dine, Đakovo 1984.

16 to zasjedanje Zajedničkog FA O/ECE/ ILO komiteta za tehn. rada i obuku u šumar stvu. Oesterbeek, Nizozemska 2 5.VI.1986. "Slav. šuma" 1986.

Razvoj topolarstva u Hrvatskoj. "Topo la" 1989., s. 149 150.

Razvoj topolarstva u Jugoslaviji od 1985. do 1988.g., (sa Herpkom, I.). 18. zasjedanje Me dunarodne komisije za topolu, Peking od 5. do 14.IX.1988. "Topola" 1989.

Osamnaesto zasjedanje Međunarodne komisije za topolu, (s Herpka, I.). Ibid.

Topolarstvo NR Kine, (s Herpka, I.). Ibid.

18 ta sjednica Zajedničkog FAO/ECE/ ILO komiteta za tehnologiju, gospodarenje i obuku u šumarstvu. Miinchen od 2. do 4. srpnja 1990. "Slavonska šuma" 1990.

Temeljnica snagama UNPROFOR a za upoznavanje s povijesnim, demografskim i teritorijalnim činjenicama Baranje, (sa surad nicima). Općina Beli Manastir, svibnja 1992.

Narušenost lovno gospodarskog sustava i njegova revitalizacija, (sa Tucak, Z.). Znan stveno stručni skup "Obnova i razvoj istočne Hrvatske", Bizovačke toplice, lipnja 1992.

19. zasjedanje Zajedničkog FAO/ECE/ ILO komiteta za tehnologiju, gospodarenje i obuku u šumarstvu. Croce di Magara, od 29.IX 2.X.1992. "Hrvatske šume" 1992.

Ovisnost fizioloških osobina osjetila njuha pasmina domaćih goniča o biološkim supstratima u određenom staništu te o drugim unutarnjim i vanjskim faktorima, (sa surad nicima). Simpozij "Znanstveni pristup lovnoj kinologiji", Osijek 2 5.XII.1992.

Šumarstvo istočne Hrvatske u Homo vinskom ratu. Stručni skup "Istina Hrvatske Slavonije i Baranje protiv laži". Dom HV u Osi jeku, 2.X.1993.

Zaštita i očuvanje europskih šuma, (sa suradn.). "Time", Đakovo 1993.

Šumarstvo i prerada drva u R. Hrvatskoj. FAO projekt TCP/CRO/ 2351, Zagreb 1994.

Hrvatsko šumarstvo u Domovinskom ratu. Savjetovanje "Hrv. šumarstvo u ratu i ob novi domovine", Kinkovo 29.IX.1994.

Ekološka i društvena pitanja u uzgoju i korištenju topola i vrba, (sa suradnicima). 20. zasjedanje Međunarodne komisije za topolu, Budimpešta 1996.

Baranjski jelen opet za ponos i diku. LV 8 9, 1998., s. 22 23.

Jeleni u Baranji ponovo riču bez straha. LV 11, 1998., s. 32 33.

Povezivanje Podunavlja s Jadranom putem djelatnosti šumarstva ilovstva. Okrugli stol "Gospodarsko povezivanje Podunavlja s Jadranom", Osijek 3.VI. 1999.

Uspijevanje klonova bijele vrbe (Salix alba h.) u mješovitoj kulturi s crnom johom (Alnus glutinosa Ih.l Gaertn.J na tresetno glejnom tipu tla u Podravini, (sa suradnicima). Šum. list 1999., s. 523 531.

LITERATURA ***ŠL: 1978., s. 229, 245; 1995., s. 59;

1999., s. 266, 508. *** Zbornik o A. Levakoviću. Vinkovci

1992., s. 178, 194. *** Ljetopis "HŠ", 1993., s. 37. ***ŠIB, s. 17, 70. ***HŠD 1846 1996., s. 304. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 5, 59;

1996., s. 52. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 628. ***Časop. "HŠ" 21 22, 1998., s. 36; br.

23, 1998., s. 28; br. 34, 1999., s. 5, 8 10.

VRBANAC, Krešimir, (Novi Sad, Vojvodina, 27.IV.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana, dipl. veterinara, i Bojane rod. Gradinski, dipl. ing. kemije. Hrvat, hrvatskoga državljanstva, ri-


http://14.IX.1988

http://29.IX.1994

201

mokatolik. Osnovnu školu završio je u Zagrebu 1982., a CUO "Nikola Tesla" 1986. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1990.-91. na Šum. odjelu, a diplomirao 18.XII.1992. temom diplomskog rada: "Zelene površine sjevernog dijela nasel ja Ravnice u Zagrebu", znanstvenoga područja: parkiranje i oblikovanje prostora.

Od l.VIII.1993.g. zaposlen je, kao samostalni taksator u poduzeću za uređivanje šuma i projektiranje parkova i vrtova "Mirta Sesvete" d.o.o. na poslovima izrade programa gospodarenja za područja UŠ Split i UŠ Gospić.


VRBANIĆ, Juraj, (Zagreb, 23.IV. 1859.- Zagreb, 2.XII.1929.), dr. s e , dipl. pravnik, sveuč. prof., pravni savjetnik.

Pripada obitelji koja je u privrednom, kulturnom i političkom životu Hrvatske ostavila trajno obilježje.

Kao profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu dobrovoljno je prihvatio predavanja na Šum. akademiji u Zagrebu, gdje je kao naslovni izvanredni stručni profesor predavao narodno gospodarstvo i financijske znanosti (1898.-1907.) te trgovačko i mjenbeno pravo (1899.-1919.). Svojim je radom pridonio razvitku Šum. akademije, a njegova su predavanja ostala u trajnom sjećanju slušača.

Bio je pravni savjetnik i ravnatelj Prve hrvatske štedionice.

Umro je u Zagrebu u 71. godini života.

LITERATURA *** Dr Juraj Vrbanić. Nekrolog. Obzor

br. 325, 1929., s. 3.

Nenadić, Đ.: Dr. Juraj Vrbanić. In me moriam. ŠL 1930., s. 46 47.

Kosier, Lj.: Milan Krešić i Juraj Vrbanić. Nekrolog. Bankarstvo br. 1. 1930., s 33 34.

***ŠN, s. 98, 100. *** SŠN 2, ŠF Zagb 1998., s. 63, 64.

VRBANIĆ, Mijo, (Otočac, 3.XII. 1839. - Zagreb, 30.VIII.1896.), kr. zemaljski šum. nadzornik.

Otac mu je bio učitelj. U Otočcu je završio pučku školu, a gimnaziju je polazio u Senju i Zagrebu. Kao krajiški stipendist školovao se od 1857. do 1859. na Šum. zavodu u Ma-riabrunnu kod Beča.

Dana 11. VIII. 1859. imenovanje šum. vježbenikom pri Šum. ravnateljstvu u Zagrebu i ubrzo premješten u Korenicu. Krajem 1859. imenovan je okružnim šumarom u Krasnom, gdje je radio do 1860. Nakon položenog državnog ispita, imenovan je 1861. šumarom kod Otočke krajiške pukovnije, gdje je obavljao mjerničko-taksatorske poslove. Od 1870. bio je šum. mjernik i taksator kod Kr. šum. prihodarskog ureda u Fužinama, gdje je imenovan nadšumarom.

Nakon razvojačenja Vojne krajine i osnivanja krajiških imov. općina, imenovan je 1873. kr. zemaljskim šum. nadzornikom. Od 1894. do smrti djelovao je u istom svojstvu pri tada osnovanom Šum. odsjeku Zemaljske vlade u Zagrebu.

Mijo Vrbanić pripada generaciji istaknutih hrvatskih šum. stručnjaka školovanih u Mariabrunnu, koji su djelovali u drugoj polovini XIX. stoljeća. To je djelovanje za vrijeme Vojne krajine bilo pretežito na području Like (tada Gornje Krajine), a nakon razvojačenja Krajine, kao zem. šum. nadzornik utjecao je na valjano gospodarenje i čuvanje šuma imovnih općina, ali i na sveukupnu šumarsku


202

djelatnost tadašnje kontinentalne Hrvatske.

Bio je dugogodišnji član povjerenstva za šum. državne ispite. Sudjelovao je u raspravama i radu Odbora za preustrojstvo Križevačkog učili- šta (1877., 1884.). God. 1877. sastavio je prvu osnovu gospodarenja za gradske šume Medvednice.

Svoj je doprinos dao i na polju šum. literature. Objavljivao je stručne rasjsrave i članke u raznim novinama. U Sum. listu objavio je desetak priloga (1887.-1892.). "Hrvatski šum. koledar" izdavao je 17 godina, namijenjen šumarima, lugarima, drvotršci-ma i prijateljima šumarstva.

U HSSD djelovao je od obnove društva 1876. do smrti 1896. Bio je tajnik, predsjednik (1877.-1883.) i od 1887. I. društveni podpredsjednik. U Zlatnu knjigu utemeljitelja upisan je 1884. Bio je i urednik Šum. lista od 1877. do 1880. te od 1887. do 1891. God. 1884. dovršio je redakciju nacrta Zakona o šumama, 1889. uključen je u aktivnosti oko izgradnje društvenog doma, a 1894. na izradi društvenih pravila. HSSD predstavljao je na Međunarodnom šum. kongresu u Beču (1890.), zatim na Jubilarnoj gosp.-šum. izložbi u Zagrebu (1891.) te kao član izaslanstava za podnošenje prijedloga Zemalj. vladi, odnosno hrvatskom banu. God. 1896. izabran je za počasnog člana, što je zaslužio društvenim radom i "promicanjem šumarskih prilika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji uobće".

Bio je i vrijedan član Obćeg hrv. društva za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu.

VAŽNIJI RADOVI

Što razumijevamo pod glavnicom u obće, a napose pako u šumarstvu?. Šum. list 1888., s. 37 38.

Kojih se načela valja držati pri provedbi radnja oko uređenja Suma. ŠL 1889., s. 287 293.

Ustrojstvo imovnih ohćina u bivšoj Hrvat, slav. vojnoj krajini. ŠL 1892., s. 104 123.

LITERATURA *** ŠL: 1879., s. 158, 176, 178; 1880.,

s. 145; 1882., s. 221, 229, 234; 1890., s. 371; 1896., s. 449; 1897., s. 581, 582; 1901., s. 50; 1992., s. 77.

***Hrvatski šum. koledar: 1882., 1884., 1885. ŠL 1882., s. 108 109; 1884., s. 100; 1885., s. 86.

PartaS, I.: K 25. god. službovanja Mije Vrbaniea. ŠL 1884., s. 174 176.

Uredništvo: Mijo Vrbanić. In memo riam. ŠL 1896., s. 377 378.

Osobne viesti: Mijo Vrbanić. In memo riam. ŠL 1896., s. 425 426; LRV 10, 1896., s. 116.

Nenadić, Đ.: Dr. J. Vrbanić. In memo riam. ŠL 1930., s. 46 47.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 128, 172, 227, 255.

***ŠN, s. 29; SŠN 2, ŠF 1998., s. 36. ***PŠH 1846 1976., s. 9, 10, 138, 191,

321, 336, 351, 353, 355 357, 360, 371, 410. * * * Š E 2 , 1983., s. 84. *** HŠD 1846 1996., s. 7, 11, 13, 32,

37 39, 41 , 43, 52, 53, 55, 57, 60, 66, 69, 72, 73, 75, 77, 80, 82, 85, 89, 177.

Mrkobrad, M.: Što će šumari ostaviti u miraz novim zaštitarima. Časopis "HŠ" br. 29, Zagreb 1999., s. 11 13.

VRBEK, Boris, (Zagreb, 25.IX. 1949.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Tome, zanimanjem strojobravara, i Vjekoslave r. Kruhek, domaćice. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1964., a na gimnaziji "Braća Ribar" diplomirao je 1968. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 29.XII.1975. Zaposlio se 1.X.1977. u Šum. institutu Jastrebarsko, Odjel


http://29.XII.1975

203

za tipologiju šuma Zagreb. Upisao je poslijediplomski studij iz pedologije koji završava 12.11.1990. obranom magistarskog rada naslova "Izrada pedološke karte 1:25000 s posebnom ulogom nagiba u gospodarskoj jedinici Macelj". God. 1995. na Šum. je fakultetu u Zagrebu prijavio doktorsku tezu pod naslovom "Utjecaj oborina na kemijski sastav tekuće faze šumskih t a l a u s j eve rozapadno j Hrvatskoj". U Šum. institutu Jastre-barsko radi u zvanju asistenta za pedologiju.

Bio je na šum. praksi u Škotskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Belgiji, ukupno više od pola godine.

Surađivao je i samostalno ra-dio na pedološkim istraživanjima šumskih ekosus tava u Hrvatskoj u okviru tipoloških istraživanja šuma i šumskih ekosustava, raznim drugim terenskim p e d o l o š k i m i s t r až ivan j ima i kar t i ranj ima te izradi e laborata i pedoloških karata krupnog i sitnog mjerila.

Bio je sudionik većeg broja stručnih skupova u zemlji i inozemstvu: 21 . IAH kongres u Kini, IUFRO u Berlinu, Alpe-Adria skupovi u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji, pedološki i biološki kongresi u Hrvatskoj, skupovi na IUFRO sekcijama u Austriji i Francuskoj i dr.

Objavio je kao autor i koautor 33 znanstvena i stručna rada u zemlji i inozemstvu te sudjelovao u izradi 42 stručna elaborata i izvješća. U njegov opus valja pribrojiti i 35 neobjavljenih radova na kojima je bio suradnik.

VAŽNIJI RADOVI

a) samostalni Pedološke karakteristike dijela doline

rijeke Marsyandi i himalajskog gorja u okolici vrha Kang Guru. "Skijama niz Kang Guru Hi mal", Zagreb 1984., s. 97 102.

Karakteristike šumskog pokrova slivnog područja rijeke Marsvandi. Ibid. s. 103 105.

Stoje to pedologija. Priroda 7 8, Zagreb 1985., s. 211 212.

Tipovi tala na pedološkom prerezu Med vednice. Ibid. s. 213 216.

Some characteristics of silt subterra nean svstem of Djula Medvedica in Ogulin. Proceedings at 21 st World congress of Karst protection in Guilin, China.

Einige Charakteristika des Schlammes im unterirdischen svstem von Djula Medvedica in Ogulin. Zur Expertentagung der gemein samen Arbeitsgruppe Bodenschutz beider Ar beitsgemeinschaften Alp und Alpen Adria, am 16. und 17. November 1989 in Rotholz (Tirol, Austria). Sažetak referata, pp. 135 143.

Rezultati pedoloških istraživanja u spilj skom sustavu Djula Medvedica. Speleolog XXXIV XXXV, Zagreb 1989. s. 33 38.

Karakteristike tala u šumskoj zajednici kitnjaka i običnoga graha (Ouerco petraeae Carpinetum illvricum HtJ na području Bilogo re. Radovi 80 ŠIJ 1989., s. 65 72.

Izrada pedološke karte 1:25000, s po sebnim ulogom nagiba u ŠG jedinici Macelj. (Magistarski rad). Šum. fakul. i Fakult. poljo privrednih znanosti, Zagreb 1989.

Izradba pedološke karte 1:25000, s po sebnim ulogom nagiba u ŠG jedinici Macelj. Radovi br. 2, vol 25, ŠIJ 1990., s. 385 417.

Beitrag zur Forschung der Azidifikation des A horizontes der Waldbbden in Tannen waldgesellschaften (Abies Alba Mili.) in Nationalpark "Risnjak" des gebietes Gorski Kotar. Zur Expertentagung der gemeinsamen


204

Arbeitsgruppe Bodenschulz beider Arbeits gemeinschaften Alp und Alpen Adria, am 18 aund 19 Oktober in Ljubljana, 1990.

Primjena karte nagiba terena kodizdva janja formi distričnog kambisola na macelj skim pješčenjacima. ANU BIH, Posebna iz danja, Odjeljenje prirodnih i matematičkih na uka, knj. 15, "Zemljište kao prirodni resurs i faktor razvoja. Sarajevo 1991., s. 301 311.

Beitrag zur Forschung der Azidifica tion des A Horizontes der Wald boden in Tannen waldgesellschaften (Abies Alba Mili.) im Nationalpark Risnjak des Gebietes Gorski Kotar. Boden Dauerbeobachtung und date ne r fassung im Bodenschutz , Baverisches Staatministerium ftir Landesentwicklung und Umweltfragen, Milnchen 1991., pp. 86 92.

Metoda pedoloških istraživanja u pro jektu ekonomsko ekološke valencije tipova šuma (EEVTŠ). Radovi ŠIJ, br. 2, vol 22,1992., s. 243 156.

Pračenje depozicije taloženih tvari u za jednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na području Uprave šuma Bjelovar. Radovi ŠIJ 1 2, vol 28, 1993., s. 129 145.

Metode i instrumenti za pračenje talo ženih tvari u šumskim ekosustavima. Savje tovanje "Znanstveno istraživački rad i razvoj šumarstva Hrvatske", (poster). Stubičke To pliće, 3 4. XI. 1993.

Soil characteristics in common oak and common hornbeam (Carpino betuli Quercetum roboris subass. tvpicum Anić 56+/Rauš 69) Communitv in Northwestern Croatia. IUFRO tehnical meeting Site Classification and Eva luation, Clermond Ferrand, 18 22 october, 1993., (poster).

Karakteristike tala u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na području Uprave šuma Bjelovar. Savjetovanje "Znanstveno istraživački rad i razvoj šumarstva Hrvatske". Stubičke Toplice 3 5.XI.1993., (poster).

Kemijske i fizikalne karakteristike se dimenata nekih speleoloških objekata u Hr vatskoj. Speleolog (40/41): 46 48, Zagreb 1994.

Lvsimetric Researches on Pseudoglevin a Forest of Northwestern Croatia. IUFRO XX World Congress, 6 12. August 1995, Poster Ab stracts: 41 42, Tampere, Finland.

b) Radovi u suradnji Prirodni šumski rezervat Medvedak. Ra

dovi ŠIJ br. 50, 1982., s. 1 40. Prirodni šumski rezervat Čorkova uvala

Čudinka. Radovi ŠIJ br. 53, 1983., s. 1 44. Prirodni šumski rezervat Kik Visibaba.

Radovi ŠIJ br. 58, 1984., s. 1 40. Pedološka karta otoka Mljeta. U radu Martinović, J.: "Pedološke karakteristike

Mljeta, 1986. Subakvalna tla Plitvičkih jezera. Zemlji

šte i biljka, vol. 36, No 3, Bgd 1987., s. 167 175. Istraživanje imisijske acidifikacije tala u

Hrvatskoj. Radovi ŠIJ br. 75, 1988., s. 177 181. Primjena rezultata istraživanja tipova

šuma u lovnom gospodarenju. Radovi ŠIJ br. 75, 1988., s. 215 224.

Neke karakteristike mulja podzemnog sustava Đula Medvedica u Ogulinu. Knjiga sažetaka i plenarnih referata JDPZ, Cetinje 1988., s. 204 205.

Propadanje jele pračeno promjenama vitalnosti i prirasta šuma bukve i jele od 1969 1989. godine. Radovi ŠIJ br. 1, vol. 26, 1991., s. 115 128.

Šumske zajednice i tla park šume Trakoš čan. Radovi ŠIJ, vol 26, br 2, 1991., s. 155 173.

Zakiseljavanje tla i nakupljanje Pb, Cu iZn u jelovim zajednicama NP "Risnjak. ŠL 3 5, 1991, s. 163 172.

Forest typology in Croatian forestrv. Proceedings Centennial, str. 328, 100 years IUFRO, Berlin Eberswalde, 31 August 4 Septembar, Berlin 1992.

Novi nalazi imisije teških metala u NP "Risnjak". Radovi ŠIJ br. 1, vol 27, 1992., s. 65 75.

Rezultati istraživanja unosa teških me tala (Pb, Cu, Zn) u NP "Risnjak". (Sažeci iz laganja), Crni Lug 16 17. rujna 1993., s. 11.

Tipologija šuma jučer, danas, sutra. Savjetovanje "Znanstveno istraživački rad i razvoj šumarstva Hrvatske", poster), Stubičke Toplice 3 5. studenoga 1993.,

Normativni model klasifikacije ekološko okolišnih funkcija tipova šuma (OEFT). Ibidem.

Ekološko gospodarske i neke druge osobine jele na Biokovu. Kongres "Prirodo slovna istraživanja biokovskog područja" , Makarska 11 16.X.1993.


205

Prilog poznavanju ekoloških prilika sta ništa crnog bora na južnim obroncima Blokova. Ibidem.

Stanišne prilike šuma u NP "Risnjak". Savjetovanje, Crni Lug 16 17.IX. 1993.

Uspostava geografskog informacijskog sustava za NP "Risnjak"kao dijela programa zaštićenih područja Hrvatske. Ibidem.

Ekološko gospodarski tipovi šuma sred nje Podravine. Znanstveni simpozij "Flora i ve getacija Hrvatske", Koprivnica Novigrad Po dravski 20 22.V.1993.

Rezultati istraživanja unosa teških me tala (Pb, Cu, Zn) u NP "Risnjak". Zbornik ra dova 40 god. NP "Risnjak" (1953 1993), Crni Lug, 1994., s. 140 142.

Proizvodnost tala NP "Mljet". Simpozij, Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta. Pomena, otok Mljet 4. 10.IX. 1995. Ekološke monografije 6, Zagreb 1995., s. 321 328.

LITERATURA *** ŠIM, s. 33, 50, 54, 119, 123, 137

138, 178. Frković, A. (urednik): Zbornik radova 40

god. NP "Risnjak" (1953 1993.), Crni Lug 1994. ***ŠIB, s. 1 4, 13, 27 , 30, 33, 38, 57

59, 70. ***ŠL1 2, 1995., s. 56. ***Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkovci

Zagreb 1996. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1976. 1995. ŠL 1997., s. 189. Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga ko

tara.. . Zagreb 1997., s. 213, 233. ***SŠN2, s. 635, 694.

VRČEK, Silvija, vid. ZEC, 5. knj. HŠŽL.

VRČEK, Stjepan, (Svibovec, Varaždin, 1.XII.1935.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Mare rod. Soldat. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Svibovcu, a I. mušku realnu gimnaziju u Varaždinu 1955. godine.

Šumarstvo je započeo studirati na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagreb, a apsolvirao je škol.g. 1961.-62. na već osamostaljenom Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu, na kojem je i diplomirao 7.IX.1964.

Zaposlio se 2.XI.1964. godine, kao pripravnik Šumarije Čakovec, radeći do 25.111.1965. Od 1.XI.1966. g. bio je referent uzgoja Šumarije Donji Lapac, a 5.XI. 1968. postaje upravitelj Šumarije Korenica. Od 1.1.1985. tehnički je direktor OOUR-a za uzgoj. Od 1.1.1991. god. ponovo je upravitelj iste šumarije, a 14.V.1991. prelazi na rad u UŠ Gospić. Od 1.VII.1991. nalazi se u Proizvodnom odjelu UŠ Koprivnica, na mjestu struč. suradnika, gdje je radio i krajem 1994. god.

Bio je član Upravnog odbora JP "Hrvatske šume" od 1993. do 1995.

Živi u Đurđevcu.

LITERATURA *** Ljetopis "HŠ", 1993., s. 2. * * * Š L 1 2, 1995., s. 63. ***Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 5. ***SŠN 2, Zgb 1998., s. 691 (Vicek!). *** Časopis "HŠ" 30, 1999., s. 22.

VRDOLJAK, Žarko, (Velika Gorica, 22.V.1924.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Stjepana i Josipe r. Pavletić. Hrvat. Potječe iz činovničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Splitu 1934.g., a Drž. klasičnu gimnaziju 1942. Sudionik je NOB-a od 1941.g.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1948.-49. na Šum. odjelu, a diplomirao je 2.III.1950.

Iste godine zaposlio se u Institutu za pošumljavanje i melioraciju krša Split, u zvanju asis tenta . Od 1951. radio je u Institutu za eksperimentalno šumarstvo JAZU, Šumsko


206

pokusna stanica Split, najprije u zvanju asistenta, a od 1956. u zvanju stručnog suradnika. Od 1957. radio je u Institutu za šumarska i lovna istraživanja Hrvatske - Zagreb, Pokusna stanica Split, u zvanju stručnog suradnika, a 1961.g., izabran je u zvanje znanstvenog suradnika. Iste godine prelazi na mjesto direktora u Sum. školu za krš u Splitu. Od 1963. g. radio je u Ministarstvu poljopriv. Re-pub. Alžir, Direkcija šuma, kao tehnički savjetnik. God. 1966. šumarski je inspektor NO Kotara Split. Od 1967. bio je direktor SG Split, a od 1975. do umirovljenja 1980.g. radio je u Privr. komori za Dalmaciju u Splitu.

Zalagao se za unapređenje šumarstva na kršu.

Sudjelovao je na kongresu Komisije FAO za šumarstvo Medite- rana i bio na praksi u Italiji.

Objavio je 30-ak znanstvenih i stručnih radova i izradio 20-ak elaborata , programa i projekata. Bio je suradnik Sum. lista (1954.-1991.) i član Redakcijskog odbora (Split) od 1975. godine.

Bio je član Savjeta za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore SRH i Privredne komore SFRJ od 1969. do 1973. ; predsjednik Grupacije za šumarstvo Privredne komore za Dalmaciju od 1969. do 1975. god., predsjednik Sum. društva Dalmacije

(1980.-83.) i počasni je član Saveza ITŠIDI Hrvatske, 1976. Član je HŠD.

Primio je zlatnu plaketu i povelju Saveza ITSDI Hrvatske 1976. god. i priznanje HŠD za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke 1997. Odlikovan je državnim Ordenom zasluga za narod, Ordenom bratstva i jedinstva i Medaljom za hrabrost.

LITERATURA ***ŠN, s. 338, 363, 564. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 328. *** ŠL: 1976., s. 367; 1997., s. 332;

1999., s. 596. ***PŠH 1846 1976., s. 21, 67, 77,169,

174, 184, 420. ***ŠIM, s. 119, 173, 178. *** HŠD 1846 1996., s. 299,302,402,403. Marićević, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1976. 1995. ŠL 1997., s. 183, 189. ***SŠN 2, ŠF. Zagreb 1998., s. 687.

VRGOČ, Antun, (Zagreb, 1940.), dipl. ing. šumarstva, književnik.

Na ŠG odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu studirao je šumarstvo. Apsolvirao je škol.g. 1965.-66., a diplomirao 14.IV.1971.

Prema nepotpunim podacima, objavio je iz područja lovstva desetak stručnih članaka u Lovačkom vjesniku. Napisao je i velik broj pjesama. God. 1986. načinio je izbor od 38 pjesama i objavio ih u zbirci "Opekline samoće". Pjesme odišu tugom, a pjesmu "Hrast" posvetio je "učitelju prof. dr. ing. Dragi Andrašiću", sveuč. nastavniku predmeta lovstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu. Pjesme i priče objavljuje u listovima za djecu i mlade - u SMIB-u i "Modroj lasti".

RADOVI

Osvrt na skripta D. Andrašića o lovac kom oružju. LV LXXVIII, 4, Zagreb 1969., s. 103 104.


207

Dijana božica lova. LV LXXIX, 10, 1970., s. 262.

Paviljon 41 na Međunarodnoj lovačkoj izložbi u Budimpešti. Ibid., LXXX, 11/12, 1971., s. 262.

Nužna posljedica lošeg gospodarenja. LD "Bor" Selnice. Ibid., LXXXI, 3,1972., s. 48.

"Testirani" Križevčani. SLDO Križevci. Ibid., 11, 1972., s. 269.

Vrijedna trofeja. Ibid., LXXXI, 5,1972., s. 104.

Uspjeh križevačkih stažista. Ibid. LXXXII, 6, 1973., s. 160 161.

Uzroci neuspjeha. Ibid., 9, 1973., s. 251 253.

LITERATURA ***ŠL9 10, 1986., s. 496. Frković, A.: Bibliografija LRV..., Zag

reb 1993., s. 40,105,106,134a, 241, 265, 273, 379, 449.

***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

VRGOČ, Krunoslav, (Beničanci, Donji Miholjac, 5.1.1934.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra, pučkog učitelja, i Jelene r. Fekete, domaćice. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je 1946. u Beničancima, a Realnu gimnaziju "Ćiro Gamulin" u Splitu 1954. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privreno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na SG odsjeku, škol.g. 1957.-58., a diplomirao 20.11. 1960. godine.

Počeo je raditi 8.III.1960.g. u SG "Krndija" Našice kao samostalni referent za biljnu proizvodnju. Dana 29.III.1960. odlazi u vojsku odakle se vraća 21.III.1961.g. i nastavlja raditi isti posao do 1.X.1963. kada odlazi u BiH u SIP "Sebešić" Travnik u svojstvu upravitelja Šumarije Novi Travnik. Od l.X.1977.g. bio je samostalni projektant za hortikulturu urbanog prostora, a od 1.II.1980. bio je ruko

voditelj sektora za plan i analizu ŠIP "Sebešić" Travnik, gdje je 15.VI. 1983. postavljen za direktora, a od 15.VI.1987. rukovodilac je sektora za razvoj. Nakon transformacije te firme u DIP "Sebešić" prerada drveta Nova Bila (1.1.1990.) radi kao samostalni planer i analitičar, i za vrijeme rata.

Od 6.VI.1994.g. radi u JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, UŠ Senj, u Odjelu za proizvodnju, kao stručni suradnik za mehanizaciju u šumarstvu. Umirovljen je krajem 1999.


LITERATURA *** ŠN, s. 371; SŠN 2, 1998., s. 690. *** ŠL 1 2, 1995., s. 67.

VRGOČ, Petar, (Zenica, BiH, 15.VI. 1962.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Krunoslava, dipl. ing. šumarstva i Rajke, prof. francuskog, talijanskog i latinskog jezika. Hrvat, hrvatski državljan i rimski katolik po tradiciji. Osnovnu školu završio je 1977. u Novom Travniku (BiH), kao i gimnaziju 1981. godina.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1985.-86., a diplomirao 20.V. 1987. god. Magistrirao je 1992. na Šum. fakultetu u Zagrebu, i u jesen 1994. prijavio temu za doktorat. U magistarskom radu "Neke autohtone vrste drveća u maniri japanskog minijaturnog drveća" obradio je jedno rijetko područje šum. djelatnosti koje se temelji na rekulti-vaciji nekih autohtonih vrsta iz prirode u "bonsai kulturi".

Zaposlio se u siječnju 1988.g. kao referent za lovstvo u UŠ Sisak, gdje je radio do lipnja 1989. Od listopada 1989.g. bio je zaposlen kao voditelj poslova u RZ Hortikultura, H.P. Haludovo - Malinska. Od prosin-


208

ca 1992. revirnik je u rasadniku Pod-badanj u Šumariji Crikvenica, US Senj.

God. 1986. volonterski je radio u NP "Mljet" na protupožarnoj zaštiti. God. 1987. po završetku studija odlazi u SAD gdje je poučavao djecu o ekologiji i šumarstvu (ljetni kamp, 4 mjeseca.), a 1989. poučavao ih je streljaštvo, streličarstvo i lovstvo (ljetni kamp, 4 mjeseca) posredstvom međunarodnog programa razmjene u organizaciji Američkog instituta za strane studente (American Institute for Fo-reign Studies, AIFS).

Član je DIT, odnosno HŠD Senj.

RADOVI

Bonsai i mogućnost korištenja biljaka iz prirode. Šum. list 1 2, 1991., s. 63 72.

Mogućnost toćnogprebrojavanja divljaci u zagrađenim površinama (tkz. gaterima). SL 3 5, 1992., s. 175 180.

Fraxinus rotundifolia Mili, Pinus Nigra SSP. Austriaca (HOESS) Vid. i Carpinus Orien tališ Mili. u Bonsai kulturi. Glasnik za šum. pokuse 31, 1994., s. 135 197.

LITERATURA Ivančević, V.: U povodu završetka post

diplomskog studija Petra Vrgoča, SL 9 10, 1993., s. 448 449.

***ŠL1 2, 1995., s. 68. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1976 1995. ŠL 1997., s. 189. ***SŠN 2, 1998., s. 636, 698.

VRHNJAK, Vinko, iz Pameča, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1924-25., a diplomirao 21.XII.1925.


VRKIC, Robert, (Moslavačka Dubrava, 13.1.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1989.-90., a diplomirao 8.XI.1991.

Kako nije mogao dobiti zaposlenje u struci, zaposlio se izvan šumarske struke.

VRKLJAN, Vladimir, (Sv. Petar Ore-hovec, Križevci, 26.VIII.1894.- Zagreb, 1.III.1974.), dr. filozofije, redoviti sveuč. profesor.

Gimnaziju je polazio u Zagrebu, zatim u Karlovcu, gdje maturira 1913. Studij matematike i fizike završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1917., gdje je 1924. obranio i doktorsku tezu iz područja teorijske fizike.

Do 1929. godine službovao je na nekoliko srednjih škola u Zagrebu. Tada postaje docent, 1933. izvanredni, a 1940. redoviti prof. na Filoz. fakultetu u Zagrebu. Djelovao je u Seminaru za teorijsku fiziku od osnutka 1920. brinući se o područjima racionalne i nebeske mehanike. Od 1943. do umirovljenja 1946. bio je predstojnik Seminara za teorijsku fiziku i primijenjenu matemat iku . Njegov znanstveni opus obuhvatio je gotovo sva područja fizike. Objavio je osamdesetak znanstvenih radova. God. 1950. izabran je za dopisnog člana JAZU.

Na Šum. odjelu Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu honorarno je predavao višu matematiku (1934.-1938.).

LITERATURA ***ŠN, s. 189, 382, 533 534 (život.). *** Spomenica PMF, Zgb 1974., 1996. Perić, N.: Svi rakovački maturanti. Kar

lovac 1995., s. 16, 229.


http://21.XII.1925

209

VR.ŠČAJ, Iztok, (Celje, Slovenija, 4. III.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Inga, zanimanjem biologa, i majke Marije r. Veber, zanimanjem više medicinske sestre. Slovenske narodnosti i državljanstva. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Celju. Za šumarski poziv odlučio se već u sedmom razredu osnovne škole i ne znajući da se radi o obiteljskoj tradiciji. Njegov pradjed Martin Fišer-Ceh rođen 1866. u Domažlicama radio je kao nadlugar u Mašunu blizu Snjež-nika. Poznat je po tome što je naselio jelene iz Nizozemske. Nakon I. svj. rata sa ženom Amalijom i s obitelji preselio se u Slovenske Gorice. Zatim, očev stric Ingo Vrščaj studirao je u Zagrebu šumarstvo, ali zbog rata nije uspio završiti studij u kojem je god. 1942. stradao kao žrtva talijanskih okupatora.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 8.II.1988. godine. Poslijediplomski iz područja urbano šumarstvo započeo je 1990. god., ali još nije magistrirao.

Pripravnički staž odradio je u Poduzeću za uređivanje bujica u Ljubljani. Poučavajući pet godina biološke i tehničke predmete položio je pedagoške i andragoške ispite, a 1999. radio je u Zavodu za gozdove Slovenije kao uzgajivač i projektant na

području Krajevne enote Rogaška Slatina. Posebno se zanima upoznavanjem ljudi s vrednotama prirodnog prostora i u širem smislu šuma i tim se problemom namjerava pozabaviti.

Sudjelovao je na Međunarodnom ekološkom kongresu u Istri. Član je društva inženjera i tehn. Slovenije.

LITERATURA ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699. *** ŠN, s. 320, 322, 323, 326, 335, 336,

338; ŠL 1947., s. 173; 1989., s. 215 223, (v. Ingo Vrščaj).

VRTAČNIK, Oleg, (Ljubljana, 25. IV.1926.), dipl. ing. šumarstva i mer-konom.

Sin Alojzija i Marije r. Holkin. Slovenske narodnosti i državljanstva, ateist . Otac mu je bio advokat, a majka učiteljica. Školovao se u Ljubljani: osnovnu je školu završio 1936., a na I. državnoj realnoj gimnaziji maturirao je 1944. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1948.-49., a diplomirao 1950.

U godinama 1973. do 1976. studirao je na specijalnim školama u Danskoj i stekao zvanje merkonoma.

Nakon diplomiranja, od 1950. do 1958. bio je zaposlen u GG Bled i


210

LIP Bled kao šef plana i šef građevne grupe. Od 1958. do 1962. bio je tehnički direktor u tvornici športske opreme "Elan", nakon toga do 1970. bio je glavni direktor poduzeća "Meblo" - Nova Gorica, a od 1971. bio je glavni direktor LIP Bled.

Od 1972. do 1977. bio je predstavnik Privredne komore SFRJ u Danskoj, a od 1978. do 1987. glavni je direktor Gorenje Skandinavien A.p.S.

Na kraju, prije odlaska u mirovinu, od 1988. do 1990. bio je samostalni gospodarski savjetnik u Danskoj.

Dipl. ing. Oleg Vrtačnik napisao je i nekoliko članaka i knjiga. 0 šumskim prometnicama pisao je (1953.-54.) u "Gozdarskom vestniku", a napisao je i dvije knjige: "Kako pristupiti danskom tržištu" (1976.), "Izvozni marketing" (1987.) i skripta "Podjet-niška ekonomija" (1989.).

Kao umirovljenik živi u Novoj Gorici od 1997. godine.

LITERATURA ***ŠN, s. 363, 338. ***PŠH 1846 1976, s. 280, 420. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 687.

VUCELIĆ, Nikola, (Donje Dubrave, Ogulin, 6.XI.1940.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Radovana i Pave r. Rebić. Srbin, hrvatskoga državljanstva, pravoslavne vjere. Otac mu je bio željezničar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Ogulinu 1954., a srednju Šum. školu u Karlovcu 1959.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1965.-66., a diplomirao na ŠG odjelu 3.IV.1968.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u Šumariji Županja 1.IX.1969. Nakon odsluženoga vojnog roka , preselio se u Ogulin, gdje je od LIV.

1961. pa sve do zaključenja ove knjige Leksikona (kraj 1999.) stalno zaposlen u ŠG Ogulin, odnosno UŠ Ogulin. Uz kraće referentsko mjesto u tehničkom odjelu gospodarstva (22.IV.1968.-31.XII. 1969.) cijelo vrijeme radi u ogulinskoj Sekciji za uređivanje šuma, prošavši sve faze od referenta za uređivanje šuma do šefa odjela. Od 1.1.1986. do 30.XII.1990. radio je u Goransko-prim. ŠG Delnice, kao direktor Sektora za uređivanje šuma. Reorganizacijom šumarstva i osnivanjem "Hrvatskih šuma" - UŠ Ogulin, najprije radi kao šef Odjela za uređivanje šuma (LI.1991.-31.VII. 1996.), a od 1.VIII.1996. samostalni je taksator.

Tijekom svoje bogate taksator-ske djelatnosti izradio je velik broj ŠG osnova i programa zaštite, obuhvativši tako gotovo sve šume i zaštićena područja Gorskoga kotara, ogulinskoga kraja i dijela Like. Na stručnim savjetovanjima, u okviru šum. gospodarstava ovoga područja, podnio je više stručnih referata od kojih bilježimo: Gospodarenje bukovim šumama (Brinje 1977.), Primjena fotogra-metrije u šumarstvu (Plaški 1978.), Gospodarenje šumama uz suvremena tehnološka sredstva (Jasenak 1979.), Uređivanje šuma u izmijenjenim uvjetima gospodarenja (Zalesina 1990.) i dr.

RADOVI

Potencijalne mogućnosti Suma ŠG Ogu lin, (sa D. Cestarom), tab. 1 7, greškom nije otisnuto ime N. Vucelica!). ŠL 11 12, 1979., s. 588 598.

Tipološka istraživanja i ekološko gospo darski tipovi šuma. ŠL 7 9, 1987., s. 414 422.

Zaštićeni objekti prirode (ogulinskoga kraja). Ibid., s. 425 428.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 66 ***Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 63.


http://30.XII.1990

211

***HŠD 1846 1996., s. 299. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1976 1995. ŠL 1977., s. 169. *** Šum. škola Karlovac 1997., s. 82,140. ***SŠN 2, 1998., s. 693, (Vukelie!).

VUČETIĆ, Alojz, iz Brinja, Lika, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na šumarstvu škol.g. 1940.-41., a diplomirao na Šum. fakultetu 26.VI.1942.


VUČETIĆ, Ivica, (Brinje, Lika, 24. XII.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stipe i Anke r. Ugarković. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je grad. radnik-armirač, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Brinju 1978., a srednju Fizioterapeutsku školu u Zagrebu, maturiravši 1982.j*od.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1988.-1989., a diplomirao 2.III.1990. iz znanstvenoga područja lovstvo. Izradio je i obranio diplomski rad naslova "Stanje i uloga predatora u lovištu »Brinje«".

Prvo zaposlenje dobio je u UŠ Gospić 1.II.1992. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža zapošljava se u Odjelu za uređivanje šuma kao samostalni taksator. Od 1.IV.1996. unaprijeđen je za rukovoditelja Informatičkog odjela UŠ Gospić, odak-le 30.X.1998. prelazi u Šumariju Bri-nje na dužnost upravitelja, gdje se nalazio i potkraj 1999. godine.


1996., s. 58. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700.

VUCETIC, Nikša, (Nikola), (Hvar, 11.XII. 1926.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Luke, zanimanjem činovnika i Marije rod. Krizomali, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 1937. godine u Splitu, kao i Državnu klasičnu gimnaziju 1947. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1950.-51., a diplomirao 9. VI. 1952. na Šumarskom odjelu - biološki smjer.

Zaposlio se 1.VII.1952. g. u ŠG "Dalmacija" Split, gdje je radio više od dvije godine. Od 1.X.1954. gotovo 11 godina radio je u Šumarskoj školi za krš u Splitu. Predavao je uređivanje šuma, meteorologiju s klimatologijom, fiziku, zaštitu šuma i kemiju. Od 1.IX. 1965. pet godina predavao je u Školi za zdravstvene tehničare u Splitu, potom od 1.1.1971. do 31.VIII. 1980. god. radio je u Zdravstveno-obrazovnom centru Split, a 1.IX.1980. vraća se u šumarstvo na poslove u ŠG Split.

U mirovinu je otišao 30.VI. 1986. Živi u Splitu.

LITERATURA ***ŠN, s. 562; SŠN 2, 1998., s. 688. *** 50. obljetnica utemeljenja srednje

Šum. škole u Splitu. ŠL 1999., s. 593 598.

VUČETIĆ, Slobodan, (Drniš, 13.IV. 1941.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1963.-64., a diplomirao 17.XII. 1965. godine.

Prema raspoloživim podacima, od 1967. radio je u ŠG Bjelovar, gdje je 1974. bio referent za iskorišćivanje šuma u Šumariji Čazma. God. 1994. radio je u Proizvodnom odjelu UŠ Bje-


212

lovar kao stručni suradnik za iskoriš-ćivanje šuma, gdje se nalazio i 1999.g.

LITERATURA *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 453. ***ŠL1 2, 1995., s. 61. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692. ***Časop. "HŠ" br. 28, 1999., s. 6 i br.

31. s. 18.

VUČETIĆ, Špiro, rod. 12.11.1894. u Baošiću, Crna Gora, dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik i nadzornik.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1925.-26., a diplomirao 7.XI.1926.

Prema raspoloživim podacima, od 1927. do 1944. radio je u Dubrovniku. U razdoblju do II. svj. rata radio je kod Kotarskog načelstva kao kotarski šum. referent, napredujući do zvanja šum. savjetnika. God. 1940., pril ikom apsolventske ekskurzi je studenata šumarstva iz Zagreba, bio je vodič kod razgledavanja povijesnih znamenitosti Dubrovnika i raslinstva Lokruma. Za vrijeme II. svj. rata radio je kao kotarski šumar kod šumarije i izvjestitelj kotarske oblasti u Dubrovniku, te kao šum. nadzornik. God. 1937. odlikovan je Ordenom Jugosl. krune 5. reda.

Bio je član JŠU i HŠD. Ostali podaci nisu nam poznati.

LITERATURA *** ŠL 1927., s. 489; 1929., s. 514;

1937., s. 695, 696; 1940., s. 271; 1943., s. 25, 128, 267; 1944., s. 199.

Borošić, l: ŠIS, s. 5, 63, 100, 152. ***Izvj. JŠU 1937., s. 15, (ŠL). ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682. Cividini Mirth: Apsolventska ekskurzija

studenata šumarstva... (1940.), ŠL 1941., s. 248 264.

VUČETIĆ, Vladimir, iz Karlovca, dipl. ing. šumarstva.

Gimnaziju je završio 1932. god. u Karlovcu. Šumarstvo je apsolvirao 1935/36. na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 20. VI.1938.

Radio je kao stručni vježbenik -volonter pri Kotarskom načelstvu u Karlovcu, gdje je 1940. postavljen za šum. vježbenika. Za vrijeme NDH radio je kod Kotarske oblasti u Karlovcu. God. 1952. radio je u ŠG Zagreb, a od 1955. do 1962. u ŠG Bjelovar, kada prelazi u ŠG Karlovac za rukovoditelja Odjela za plan i analizu, na kojoj ga dužnosti, nakon teške bolesti, zatiče smrt - oko 1972. god.

Krajem 1964., po programu znanstveno-tehn. suradnje, s Dragutinom Hanzlom, dipl. ing. šumarstva, boravio je šest tjedana u NR Bugarskoj radi upoznavanja sa dostignućima na unošenju četinjača u šume listača. Svoja su zapažanja, s prijedlozima o mogućoj primjeni tog načina pošumljavanja kod nas, izložili u Šum. listu 1966. godine.

Bio je č lan JŠU, zatim HŠD (1940.-45.), a nakon rata aktivan član Šum. društva NR Hrvatske, biran 1954. za odbornika. Istaknuo se u organiziranju šumarskih klubova i razvijanju društv. života u njima. U Šum. klubu Bjelovar 1955. biran je za tajnika, 1959. podnio je referat na plenumu, a od 1960. do 1962. bio je predsjednik kluba.

RADOVI

Organizacija privrednog poslovanja, (skripta). Šum. škola Karlovac.

Unošenje četinjača u Sume listača u NR Bugarskoj, (sa D. Hanzlom). Šum. list 1966., s. 310 322.

LITERATURA Borošič, / .: ŠIS, s. 9, (I. god.). ***ŠL: 1937., s. 154; 1940., s. 185, 271,

330; 1943., s. 25, 266; 1944., s. 198; 1952., s.


213

75; 1956., s. 198, 199; 1965., s. 590; 1966., s. 310; 1967., s. 133; 1978., s. 525.

***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 685. ***PŠH 1846 1976., s. 420. Perić, N.: Svi rakovački maturanti. Kar

lovac 1995., s. 29, 229. ***HŠD 1846 1996., s. 264, 394, 395. ***Sum. škola Karlovac, Karlovac 1997.,

s. 53, 140.

VUČEVAC, Zvonimir, (Vinkovci, 4. VI.1926. - Volosko, Opatija, 21.VIII. 1992.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik za organizaciju AOP-a.

Sin Grgura i Jelice. Hrvat, rimokatolik. Pučku školu završio je 1937., a Mušku realnu gimnaziju 1945. god., obje u Osijeku, gdje je živio od 1927. do 1945., a potom u Zagrebu.

Studij šumarstva na Poljoprivr.-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu upisuje u j esen 1945. Apsolvirao je škol.g. 1948.-49. na Šum. odjelu, a diplomirao 10.11.1955.

Dana 1.IV. 1955. zapošljava se u "Tvornici olovaka Zagreb" (TOZ), gdje je radio na radnim mjestima: upravitelj pilane, šef pripreme, šef proizvodnje olovaka - drva i mina, te zamjenik teh. direktora TOZ-a do 31.XII.1967.g. Od 1.1.1968. radio je u Elektroničkom računskom cent ru Centra za ekonomski razvoj grada Zagreba (ERC, CER), a od 1.VIII.1977.

u Centru za automatsku obradu podataka grada Zagreba (CAOP) koji je nastao izdvajanjem ERC-a iz CER-a, obavljajući radne zadatke: organizatora (od 1.1.1968.), višeg organizatora (od 1.V.197L), organizatora sistema informacija (od 1.VI.1972.), savjetnika za organizaciju (od 1.1.1978.) i savjetnika informatičara od 1.1. 1989. do umirovljenja 16.VI.1990. g. Umro je 21.VIII.1992. i sahranjen je na Mirogoju u Zagrebu.

U dva mandata bio je predsjednik savjeta Radne zajednice CAOP-a.

U mladosti se bavio lakom atletikom, kasnije desetljećima bio je atletski sudac na domaćim i međunarodnim natjecanjima.

LITERATURA ***ŠN,s. 363, (Zvonko). *** SŠN 2, ŠF Zagreb, s. 687.

VUČIČEVIĆ, Ante , (Turkovići, Ravno, BiH, 3.X.1939.), dipl. ing. šum.

Sin Bože, nadzornika pruge, i Mare r. Ljevak. Hrvat, hrv. držav- ljan, katolik. Osnovnu školu završio je u Metkoviću 1953 . g., a Srednju šumarsku školu za krš u Splitu 1958. Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Sarajevu 1963.g.

Iste godine zapošljava se kao tehnolog u DIK "Lika" Gospić. Od 1967., u PIK "Neretva" Opuzen, direktor je proizvodnje šumskog sadnog materijala i ukrasnog grmlja u staklenicima. Od 1985. god. bio je predstavnik firme "Šipad- inž in jer ing" Sarajevo za područje južni Jadran, a od 1992. god., upravitelj je Šumarije Metković, UŠ Split.



1996., s. 59.


214

VUČINIĆ, Franjo, (Našice, 25.X. 1932.- Našice, 27.VIII.1995.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Ane r. Mesić. Hrvat, rimokatoličke vjere. Otac mu je bio listonoša, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Našicama 1947., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1951. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1956.-57. , a diplomirao na ŠG odsjeku 22.V.1959.

Prema dostupnim podacima cio radni vijek proveo je u Šumariji Našice. Tu se zapošljava odmah nakon diplomiranja, da bi nakon kraćeg stažiranja, zbog pomanjkanja šumarskih stručnjaka, dobio mjesto upravitelja. Zbog narušenog zdravlja umirovljen je sa tog radnog mjesta 25. 11.1991. godine.

Za primjeran rad i doprinos u razvoju šumskoga gospodarstva RO "Krndija" Našice u više mu je navrata dodjeljivala priznanja, a Predsjedništvo LSH odlikovalo ga je 1985. lovačkim odličjem III. reda. Iste godine odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem.

LITERATURA ***ŠN, s. 370; SŠN 2, 1998., s. 690. *** Šum. škola Karlovac 1997., s. 80,

140.

VUČINIĆ, Hrvoje, (Našice, 14.11. 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Slavice r. Šabarić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je dipl. ing. šumarstva, a majka prof. biologije. I osnovnu i srednju školu polazio je i završio u Našicama, maturiravši u CUO "August Cesarec", matematič-ko - informatičko usmjerenje 1986.g.

Šumarstvo je studirao na šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1990.-91. , a diplomirao na Šum. odjelu 5.VI.1992.

Prvo zaposlenje u struci dobiva 1.VIII.1992. u UŠ Našice. Pripravnički staž odradio je u šumarijama Đurdenovac, Koska, Orahovica te u pogonu Transporta i šum. mehanizacije. Revirnikom je imenovan l.IX. 1993. u Šumariji Koska, a 1.VII.1995. premješten je u Šumariju Đurdenovac u istom zvanju. Od 9.XII.1996. upravitelj je Šumarije Đurdenovac, na kojoj je dužnosti bio i prilikom prikupljanja podataka u jesen 1999. god.

Uz šumarstvo posebno voli lov i prirodu, dajući značajan doprinos za unapređenje lovstva našičkoga kraja. Dana 23.X.1997. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 60. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 701. Frković, A.: ŠL 7 8, 1998., s. 347 352.


215

VUČINIĆ, Jandre , dipl. ing. šum. Studirao je na Šum. fakultetu

u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1966.-67., a diplomirao 19.111. 1969. godine.

VUČINIĆ, Marinko, iz Vrbovskog, rod. 1927., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.god. 1949.-50., a diplomirao na Šum. odjelu, šumsko-uzgojni smjer, 16.VI.1951.

Prema nepotpunim jjodacima, 1952. bio je zaposlen u SG Gospić, Šumarija Korenica.

LITERATURA ***ŠL1952., s. 73. ***ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s. 688. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara.... Zagreb 1997., s. 211, 233,

VUČKOVIĆ, Mato, iz Slav. Broda, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1940.-41., a diplomirao 26. VI.1942.

Stradao je kao žrtva II. svj. rata.

LITERATURA ***ŠN, s. 336, 361; SŠN 2, s. 686.

VUČKOVIĆ, Milan, (Mogorić, Gospić, 13.IV.1890. - Vinkovci, 25.1 V. 1937.), ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Djetinjstvo provodi u Vinkovcima, gdje je završio pučku školu i gimnaziju. Šumarske znanosti apsolvirao je 1916. na četvorogodišnjoj Sum. akademiji u Zagrebu.

Nakon tri godine službe kod privatnih industrijskih poduzeća, 14.V. 1919. prelazi u državnu službu kod Direkcije šuma u Vinkovcima, gdje je

do 1925. bio upravitelj šumarija Lipovljani i Županja. Državni stručni ispit položio je 1920. u Zagrebu. Od 1925. bio je šum. referent pri Kotarskom načelstvu u Zlataru u svojstvu šum. savjetnika. God. 1927. premješten je za upravitelja Šumarije Županja, gdje je radio do 1936. Zatim je kao režijski referent službovao kod Direkcije šuma u Vinkovcima, gdje je unaprijeđen za višeg šum. savjetnika. Umro je 1937.g.

Bio je član JŠU.

LITERATURA ***ŠL: 1927., s. 319; 1937., s. 269. ***Izvj. JŠU: 1927., s. 32; 1937., s. 16. Borošić, l: ŠIS, s. 4, 44, 90, 152. Kopf, S.: Ing. Milan Vučković. In me

moriam. ŠL 1937., s. 268. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, ŠF 1998.,s. 124. ***Zborn. Vinkovci 1974., s. 549 551.

VUČKOVIĆ, Svetozar , iz Udbine, Lika, šum. pristav.

Šumarstvo je apsolvirao 1891. na GŠU u Križevcima. Prema dostupnim podacima, čitavo vrijeme službovao je kod Ogulinske imov. općine. Najprije je u Brinju bio vježbenik (1897.). Umro je 20.XII.1905. u Plaš-kom u 38. godini života, obnašajući dužnost šum. pristava.

Škol.g. 1892/93. zabilježen je njegov prilog Društvu za potporu siromašnih slušatelja križevačkog učilišta.


LITERATURA ***Izvj. o GŠU Križevci za 1892/93., s.

50 53. ***ŠL1897. s. 590. *** Umrli. Vučković Svetozar. ŠL 1906.,

s. 38 39. Borošić, l: ŠIS, s. 19, 159. ***ŠN, s. 52; SŠN 1., s. 146, 153. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 103.


http://20.XII.1905

216

VUCKOVIC, Vaso, (Kačfala, danas Jagodnjak, Beli Manastir, 30.1 V. 1876.-Zagreb, 4.XI.1943.), ing. šumarstva, doktor pravnih znanosti i publicist, šum. savjetnik.

Potječe iz radničke obitelji. Otac mu rano umire, pa se školovao uz pomoć udove majke Ljube. Veliku gimnaziju je polazio u Osijeku.

Student je prve generacije Šum. akademije u Zagrebu. Diplomirao je na trogodišnjoj Šum. akademiji 1901. Akademski naslov "šumarski inženjer" priznat mu je kao i ostalim apsolventima Šumarske akademije 4.II. 1922. godine.

Službovao je najprije od 1901. do 1903. u Beogradu, u Ministarstvu narodne privrede kao "tehnički diur-nista", i šumskim upravama Alek-sinac, Raška i Kraljevo (Srbija), a od 1904. u Hrvatskoj. Kako je upisan na Pravni fakultet u Zagrebu, seli se s obitelji u Zagreb i radi najprije kao vježbenik kod Zemaljske vlade u Zagrebu, zatim 1907.-1909. kotarski šumar u Vrbovskom, pa do 1912. u Samoboru. Od 1913. god. radi kod Županijske uprave u Zagrebu, a 1919.-1920. kod Povjereništva za šume i rude te u Županijskoj oblasti u Zagrebu u zvanju nadzornika, ali iz zdravstvenih razloga odlazi u mirovinu. Kao penzioner organizira 1920. šumsko-teh-nički i komercijalni "Biro za šumske poslove dr. Vaso Vučković i drug".

Od 1921. direktor je i glavni urednik tjednika "Jugoslavenska šuma", a od 1924. list mijenja naziv u "Narodna šuma". Vučković je njegov vlasnik i direktor do 1934., kad je list prestao izlaziti.

Bio je član HSŠD. Jedan je od osnivača i organi

zatora Jug. šumarskog udruženja i njegov je član. Suradnik je Šumarskog lista.

VAŽNIJI RADOVI

Izvadak iz francuskog šumarskog zako na koji se najviše tiče šumsko polica jnih odre daba. Šum. list 3, 1904.

Kako se bojadišu šumski sastojinski na crti. Ibid. 1904., br. 8 9.

0 malom šumskom posjedu u Dalmaciji. Ibid., s. 515 522.

0 šumarstvu Bugarske. Ibid. 1904., br. 12 i 1905. br. 2.

Kako Nijemci pošumljavaju Čingtau (Tsingtau). Ibid., 1905., br. 2.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD; 1908., 1915.,

(ŠL). ***ŠL: 1909., s. 185; 1913., s. 31; 1922.,

s. 262; 1939., br. 8 9 (prilog); 1940., s. 271. Borošić, J.: ŠIS, s. 3, 152. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 128,

148, 202, 214. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123. ***PŠH 1846 1976., s. 195,197,337,410. ***Vladisavljević, S.: Portreti Dr Vaso

Vučković, dipl. ing. šum. (1876 1943.). Šum. list 11 12, 1984., s. 539 547.

* * * Š E 3 , 1987., s. 607. ***HŠD 1846 1996., s. 135, 136, 156.

VUJAČIĆ, Dušan, r. 16.11.1899. u Ni-kšiću, Crna Gora, dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je šumarstvo na Gos-podarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1924.-25., a diplomirao 17.VI.1925.

Zaposlio se u struci 4.VIII . 1925., a stručni ispit položio je u Beogradu 1928. godine. Prema nepotpunim podacima 1929. radio je u Šum. upravi Štip, (Makedonija), a 1933. u zvanju šum. pristava u Sreskom na-čelstvu Vršac u Banatu, gdje je 1934. radio kao šum. referent, a 1937. kao šum. savjetnik.

Bio je član JŠU.


217

LITERATURA *** ŠL: 1928., s. 385; 1929., s.241;

1933., s. 417; 1934., s. 364; 1937., s. 613. Borošić, J.: ŠIS, s. 6, 60, 101, 152. *** ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682.

VUJAKLIJA, Mirko, dipl. ing. šum. Studirao je na Šum. fakultetu

u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1976.-1977., a diplomirao 3. IV.1978. godine.

VUJANIĆ, Vaso, (Otočac, 4.V.196L, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1984.-85., a diplomirao 19.111.1986., (Vujanović).

VUJANOVIĆ, Vladimir, (Cetinje, Crna Gora, 19.VII.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1979.-80., a diplomirao 15.IV.1981.

VUJASINOVIĆ, Slobodan, (Foča, BiH, 17.VIII.1922. - Zagreb, 14.VI. 1985.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu školu završio je u Foči, gimnaziju u Banja Luci, a šumarstvo na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu 1954. godine.

Kao student zaposlio se 1952. godine u ŠG "Šamarica" Zagreb na uređivanju šuma, a nakon diplomiranja upravitelj je Šumarije Gareš-nica. Od 1955. do 1959. samostalnije referent u "Exportdrvu" Zagreb, a zatim upravitelj šum. eksploatacije u DIP-u u Turopolju. Od 1959. do 1962. tehnički je direktor DIP-a Novi Vinodolski, a zatim šef Odjela za eksploataciju i mehanizaciju šuma u ŠGSenj.

God. 1969. prelazi u Poslovno udruženje za drvnu industriju i šumarstvo "Drvo" Rijeka, kao predstavnik poslovnice u Zadru. Od 1970. do 1984. radi u ŠG Gospić na poslovima eksploatacije i mehanizacije šuma, zatim kao upravitelj pogona za gradevinar-stvo te svoj radni vijek završava kao šef Odjela za razvoj. God. 1984. odlazi u prijevremenu mirovinu, a 1985. umire i sahranjen je u Gospiću.

Svoj radni vijek uglavnom je posvetio šumarskoj praksi i stručnom usavršavanju. Prateći svjetska dostignuća u šumarskoj proizvodnji, posebice u proizvodnji celuloznog drveta i primjeni šumske mehanizacije, zalaže se za njihovu bržu i uč inkovi tu primjenu u našim uvjetima. Također se zalagao za poboljšanje radnih i životnih uvjeta šumskih radnika te u organizaciji natjecanja šumskih radnika sjekača.

Godine 1957. bio je na specijalizaciji prerade celuloznog drveta u Zapadnoj Njemačkoj, a 1964. boravi na studijskom putovanju u Rumunjskoj i SSSR-u.

Dugogodišnji je član HŠD i Republičkog SlZ-a za kulturu.

LITERATURA ***ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998., s. 687. Ivančević, V.: In memoriam. Dipl. ing.

Slobodan Vujasinović. ŠL 11 12, 1988., s. 583 584.

VUJASINOVIĆ, ŠARIĆ, Božena, (Gospić, 20.IV.1929.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu školu završila je u Šestinama kod Zagreba, gimnaziju u Zagrebu, a Poljoprivr.-šum. fakultet -biološki smjer 1952. godine također u Zagrebu.

Nakon diplomiranja zapošljava se u ŠG "Šamarica" Zagreb, kao referent za uređivanje šuma, a zatim


218

kao zamjenik upravitelja šumarije u Hrv. Dubici i Lekeniku. Od 1956. do 1959. radi u "Exportdrvu" Zagreb. Od 1959. do 1962. upravitelj je parketa-rije, a zatim i šef Planskog odjela u DIP-u Novi Vinodolski. Od 1962. do 1970. godine radi u ŠG Senj kao zamjenik upravitelja u Šumariji Novi Vinodolski, a zatim u Zajedničkim službama u Senju (uzgoj šuma i planski odjel). Od 1970. do 1980. radi u SG Gospić, kao upravitelj Centra za lovnu privredu, u čijem je sastavu i fazanerija, zatim kao referent za izobrazbu kadrova te kao šef Odjela za plan i analize. Početkom 1980. godine napušta šumsku operativu i prelazi na rad u Skupštinu općine Gospić. Početkom 1988. odlazi u mirovinu.

Član je HŠD, Komisije za nisku divljač HLS-a, Proširenog savjeta NP Plitvička jezera, Republičke komisije za zaštitu prirode, Republičke komisije za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Komisije za osnivanje Velebitskog botaničkog vrta te predsjedništva strukovnih sindikata

Dobitnica je lovačkog odličja I i III reda LSH-e te Priznanja Turističkog saveza Hrvatske.

God 1955. boravi na studijskom putovanju u CSR u vezi problematike uzgoja šuma, eksploatacije i šumskih komunikacija, a 1975. provodi individualni staž u Francuskoj u vezi rasad-


ničke proizvodnje četinjača kao i gospodarenja sa brzo rastućim četinjačama. Sudjeluje i na znanstvenom simpoziju u Gospiću 1978. s temom "Rekreacija i šumarstvo", kao i u lokalnim glasilima o ekološkoj problematici.

LITERATURA ***ŠN,s. 365, (Šarie). ***ŠL: 1965., s. 591; 1988., s. 278. ***HŠD 1846 1996., s. 275. Ivančević, V.: Velebitski botanički vrt.

Zagreb Senj 1997., s. 29. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 688. *** HŠŽ Leksikon, knj. 4, (P Š), 1999.

s. 337, (Šarie).

VUJIČIĆ, Lazar, rod. u Sremskim Boljevcima 1907. god., dipl. ing. šumarstva, dr. s e , sveuč. prof.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je 1935. god.

Radio je na Državnom dobru Belje od 1935. do 1945., s prekidom od 1941. do 1944., u Šum. upravi u Kruševcu, u šumskim manipulacijama u Vrnjačkoj Banji i Foči. God. 1950.-51 bio je tehnički direktor ind. prerade drva u Zabrežju, a zatim je radio u Gen. direkciji i Ministarstvu SR Srbije. Od 1951. radi na Šum. fakultetu u Beogradu, gdje doktorira 1957. Od 1965. do odlaska u mirovinu 1979. redovan je profesor iz organizacije proizvodnje, automatizacije proizvodnje, organizacije rada i studije rada i vremena.

Objavio je više od 130 stručnih i znanstvenih radova te nekoliko udžbenika.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 13 (III. god.). ***ŠN, s. 594. ***ŠE3, 1987., s. 607.

219

VUJIĆ, Lazar, (Trnakovac, Nova Gradiška, 1.II.1932.), dipl. ing. šumarstva.

Rođen je u seljačkoj obitelji, koja je tijekom II. svj. rata doživljavala mnoge tragične trenutke. Školovanje mu je bilo teško i s prekidima. Osnovnu školu pohađao je u Benkovcu, da bi u jesen 1943. upisao partizansku školu. Kao prognanik nekoje vrijeme boravio u Mađarskoj i Vojvodini, gdje je i završio osnovnu školu. Nižu gimnaziju pohađao je u Grubiš-nom polju i Daruvaru, a srednju Šumarsku školu u Plaškom.

Kao šum. tehničar radio je u ŠG "Psunj" u Novoj Gradiški, a pred upis na fakultet u Šumariji Kamenska (Požega). _

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1958.-59.g., a diplomirao 17.X.1960. na osamostaljenom Šumarskom fakultetu.

Zaposlio se 1.XI.1960. u ŠG Slavonska Požega, gdje je dugi niz godina najviše vremena proveo na projektiranju i izgradnji šumskih cesta, a radio je i na investicijama.

Bio je član DIT-a. Ostali podaci nisu nam poznati.

LITERATURA *** Šum. škola u Plaškom. Exportdrvo

Zagreb, 1991., s. 97. ***ŠN, s. 372, SŠN 2, 1998., s. 690.

VUJIĆ, Pavle, (Paul), iz Novog Sada, Vojvodina, dr. šum. znanosti, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Gospo-darsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1930.-31., a diplomirao 6.II.1934. Državni stručni ispit položio je 1939.

Prema raspoloživim podacima, od 1936. do kraja II. svj. rata radio je u BiH (Oštrelj, Kotarsko načelstvo Višegrad, Ravnateljstvo šuma Sara

jevo). Tada je bio član JŠU i HŠD. Spomenimo da je u Višegradu radio s dipl. ing. 0 Piškorićem koji ga spominje u svom članku o problemu servitu-ta u državnim šumama Bosne (ŠL 1940., s. 230-236).

Na Šum. fakultetu u Zagrebu doktorirao je 30.III.1965. iz znanstvenog područja zaštite šuma. Obranio je doktorsku tezu pod naslovom "Prilog poznavanju Melampsora rda na crnim topolama u Podunavlju, te njihova osjetljivot prema ovoj bolesti".

LITERATURA ***ŠL: 1936., s. 60; 1937., s. 682; 1939.,

s. 177; 1940., s. 40, 182, 231; 1944., s. 198. Borošić, J.: ŠIS, s. 8, 152. *** ŠN. s. 357; SŠN 2, s. 643, 683.

VUJIĆ, Velibor, (Požega, 8.XII.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1989.-90., a diplomirao 24.IV.1991.

Prema nepotpunim podacima zaključujemo daje 1994. bio zaposlen u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Požega, u svojstvu pomoćnoga taksa-tora, odnosno da je zaposlen u istom odjelu i krajem 1999. godine.

LITERATURA *** ŠL 1 2, 1995., s. 60 *** Časopis "HŠ" br. 21/22,1998., s. 33:

br. 28, 1999., s. 30. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700.

VUJNOVIĆ, Jovan, Jovica, (Mrko-paljski Tuk, Mrkopalj, Gorski kotar, 6.XI.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra i Nedjeljke r. Radulo-vić. Srpske nacionalnosti. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Vojnom Tuku 1948., a gimnaziju u Delnicama 1956. godine.


220

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1959.-60., a diplomirao na SG odjelu osamostaljenoga Šum. fakulteta 21.X.1962.

Prvo zaposlenje u struci dobiva odmah nakon diplomiranja u ŠG Delnice, Šumarija Ravna Gora. Odradivši pripravnički staž, postavljenje za zamjenika upravitelja šumarije, baveći se svim poslovima, od uzgajanja i zaštite šuma do njihovog iskorišćivanja. U tom razdoblju biran je u dva mandata (1965. i 1966.) za predsjednika Radničkog savjeta ŠG Delnice. Posebno se ističe u organiziranju i održavanju proizvodnih radnih natjecanja šum. radnika sjekača, u čijem posebnom odboru na razini gospodarstva djeluje od 1967. god. Nakon rada u Šumariji Ravna Gora (1962.-1970.) slijedi premještaj u RZ Zajed. službe Delnice na mjesto referenta (1970.-1977.). Istodobno obnaša funkciju predsjednika Sindikalnog odbora ŠG Delnice. Narednih deset godina upravitelj je Šumarije Rijeka, a osnivanjem Gor.-prim. ŠG Delnice član je Poslov. odbora gospodarstva (1987.-1990.). U JP "Hrvatske šume" UŠ Delnice stručni je suradnik u Proizvod, odjelu i instruktor za obuku radnika. Na tom radnom mjestu bio je i u jesen 1999. godine.

Bio je suradnik u "Drvosječi" i "Goranskom listu" te član Uređivačkog odbora edicije "Šum. gospodarstvo Delnice".

LITERATURA ***ŠN, s. 373; SŠN 2, 1998., s. 691. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara... Zagreb 1997., s. 211, 233.

VUJNOVIĆ, Simeon, (Tuk, Vrbovsko, 23.1.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Bogdana i Milke r. Ivošević. Srbin, ateista. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Vrbovskom 1951., a realnu gimnaziju u Karlovcu 1955. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1959.-60., a diplomirao na ŠG odjelu već osamostaljenoga Šum. fakulteta 20.XII.1961.

Prvo zaposlenje u struci dobio je odmah nakon diplomiranja 27.XII. 1961. u ŠG Ogulin. Nakon kraćeg pripravničkog staža, radio je u RZ Zajedničke službe na raznim referent-skim poslovima. Nakon nepune tri godine rada u Ogulinu, prelazi u ŠG Delnice, gdje 15 godina (12.111.1973.-31.III.1988.) radi na poslovima referenta za uzgajanje šuma, eksploataciju šuma i pripreme proizvodnje. Posebno se istakao na poslovima ka-


http://20.XII.1961

221

tegorizacije te rena . Zbog otežanih uvjeta rada (svakodnevna putovanja od Karlovca do Delnica i obratno) prekida radni odnos u ŠG Delnice, da bi nakon kraće pauze 6.XII.1989. bio imenovan šumarskim i lovnim inspektorom Zajednice općina Karlovac, na kojoj dužnosti ostaje do 1991. Zbog narušenog zdravlja umirovljen je 1.1. 1994. godine.

Živi u Karlovcu.

LITERATURA ***ŠN, s. 373; SŠN 2, 1998., s. 691. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara... Zagreb 1997., s. 211, 233.

VUJNOVIĆ, Tijana, vid. GRGURIĆ, 2. knjiga, s. 73-74.

VUJOVIC, Dragoljub, iz Ivangrada, Crna Gora, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu^ Apsolvirao je škol.g. 1952.-53., na Šum.-uzgojnom odsjeku, a diplomirao 30.VII.1954.


VUK, Renata, (Ivanić Grad, 11.V. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Josipa i Slavice r. Blažević. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz zemljoradničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završila je u Bjelovaru. Maturirala je na CUO 1984. god.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je 1987.-88. na Šum. odjelu i diplomirala 23.X.1989. iz područja šumarske fitopatologije. Izradila je i obranila diplomski rad naslova "Stanje objekata za proizvodnju višegodišnjih biljaka u Hrvatskoj u 1988. godini s

posebnim osvrtom na njihovo zdravstveno stanje".

Pripravnički staž započela je odmah nakon diplomiranja u ŠG "Mo-jica Birta'^ Bjelovar 1.XI.1989. Revir-nikom u Šumariji Vel. Pisanica, UŠ Bjelovar, imenovana je LIV.1992. Na tom radnom mjestu bila je i potkraj 1999. godine.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 62; SŠN 2, s. 699. ***Časop. "HŠ" 21/22, 1998., s. 30.

VUK, Stjepan, stariji, (Zagreb, 14. VIII.1927. - Zagreb, 1.XII.1996.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antuna i Marije. Završio je osnovnu i građansku školu 1942.g., zatim IV. mušku gimnaziju u Zagrebu 1947. godine.

Potom studira na Poljoprivredno - šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum.-uzgojnom odsjeku škol.g. 1950.-51., a diplomirao 6.V.1952. godine.

Prvo zaposlenje bilo je u Šumariji Našice, zatim radi u Šumariji Đurdenovac, koju je osnovao i bio njezin upravitelj i gdje je upoznao svoju suprugu. Potom, zbog preseljenja, mijenja posao i postaje tehnički direktor DIP-a Novoselec. Nakon


222

nekog vremena postao je upravitelj Šumarije Novoselec. U tom razdoblju napisao je nekoliko šumarskih stručnih radova. God. 1969. preselio se s obitelji u Zagreb i zagoslio se kao direktor poduzeća "A. Zaja". Posljednji posao do mirovine bio je u "Ex-portdrvu" Zagreb - Šumarski odjel. Umro je u Zagrebu 1.XII.1996. i sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

(Podatke su nam dostavili supruga Henrieta, sin Damir i kći Mirna, na čemu im zahvaljujemo.)

LITERATURA ***ŠN, s. 365.; SŠN 2, 1998., s. 688. *** Osmrtnica, Večer, list 4X11.1996.

VUK, Stjepan, mladi, (Požega, 3. VII.1935.), dipl. ing. šumarstva, šumarski i lovni inspektor.

Sin Antuna i Ane. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Požegi 1946. godine i maturirao na gimnaziji 1954.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odsjeku 1959.-60., a diplomirao 16.V.1962. godine.

Zaposlio se 1.V.1961. u ŠG Sisak gdje radi do 1.IV.1976.g. kada postaje inspektor u Zajednici općina Sisak. Od 1985. do 1992.g. obnaša dužnosti na Općini Sisak, a od l.VII. 1992.g. radi kao načelnik Odjela šum. i lovne inspekcije u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske.

LITERATURA ***ŠN, s. 373; SŠN 2, 1998., s. 691. ***ŠL1 2, 1995., s. 55. *** Časopis "HŠ" 21/22, 1998., s. 33,

34; 27, 1999., s. 15.; 33, 1999., s. 31.

VUKADIN, Andrija, (Osijek, 25.XI. 1969.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1992.-93., a diplomirao 28.XI.1994.

VUKADINOVIĆ, Nenad, (Brlog, Otočac, 30.X.1961.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dane i Radojke r. Mandić. Srbin, pravoslavne vjere. Potječe iz seoske obitelji. Osnovnu školu završio je u Kompolju 1977., a Odgojno-obrazovni centar za šumarstvo u Karlovcu 1980. godine.

Šumarstvo je upisao na Šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je 1986. iz područja iskorišćivanje šuma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Program otvaranja šuma Gospodarske jedinice »Škamnica« Šumarije Brinje s ekonomskim obrazloženjem".

Nakon diplomiranja pripravnički staž provodi u Goransko-primor-skom ŠG Delnice, najprije u OOUR Iskorišćivanje šuma Ogulin, a zatim u Šumariji Josipdol. Nakon jednogodišnjeg staža, 1.1.1987. raspoređen je na radno mjesto zamjenika upravitelja RJ za iskorišćivanje šuma Josipdol, a od l.X.1987. na raduje u OOUR-u za iskorišćivanje šuma Ogulin, i to prva tri mjeseca kao zamjenik upravitelja,


http://28.XI.1994

223

a od 1.1.1988. kao upravitelj RJ za iskorišćivanje šuma Šumarije Jasenak. Osnivanjem "Hrvatskih šuma" UŠ Ogulin, od 1.1.1991. do l.VIII. 1995. revirnik je u Šumariji Jasenak zadužen za GJ "Jasenačka kosa", da bi l.VIII. 1995. preuzeo radno mjesto upravi te l ja Šumarije Jasenak UŠ Ogulin. Na tom radnom mjestu zatekli smo ga i prilikom Dana hrvatskoga šumarstva Bjelolasica 99 u svojstvu marljivog organizatora.

Član je HŠD. Od 1990. do 1992. bio je odbornik u SO Ogulin, vjećnik u Gradskom vijeću Grada Ogulina (1997.) i predsjednik Kluba nezavisnih vjećnika u Gradskom vijeću.

Pred povjerenstvom Šum. škole Karlovac 18.XII.1996. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 66. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 92,

94, 140 Frković, A.: Rezultati ostvarivanja pro

grama Šum. škole Karlovac... SL 7 8, 1998., s. 347 352.

*** Časopis "HŠ" br. 31, 1999., s. 13.

VUKASOVIC, Živko, učitelj na GŠU u Križevcima iz naravoslovlja. Služio je od studenoga 1860. do studenoga 1862. godine. Predavao je prirodopis, fiziku i hrvatsku slovnicu.

Napisao je udžbenik "Rudstvo za više gimnazije".

LITERATURA ***Izvješt. GŠU Križevci 1876., s. 11. ***Spomenica... Križevac 1910., s. 155. ***ŠN, s. 17, 43; SŠN 1, s. 55, 170.

VUKAŠINOVIĆ, Marija, vid. JAKO-VAC, 2. knj., s. 200-201.

VUKELIĆ, Božidar, (Ličko Lešće, Otočac, 1.1.1934.), dipl. ing. šum.

Sin Marka i Nade r. Anić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je bio šumarski tehničar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Otočcu 1944., a srednju Tehničku školu u Osijeku 1955.g.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum., nakon osamostaljenja na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Dl odsjeku 1.III.1961. god.

U državnu službu stupa odmah nakon diplomiranja. Prvo radno mjesto dobiva u DIP-u Otočac 15.III. 1961., gdje je, nakon skraćenog pripravničkog staža, radeći u komerci-jali, postavljen za kornere, direktora. Od 15. IX.1963. radi u ŠG Gospić na radnom mjestu šefa eksploatacije šuma, da bi se 1.II.1967 vratio u DIP Perušić na mjesto direktora poduzeća. Nakon dvije godine, 1.IX.1969. prelazi u Exportdrvo Zagreb na mjesto direktora Filijale Rijeka. S tog radnog mjesta odlazi u mirovinu LIV. 1998. godine.

Član je HŠD, ogranak Senj. Kao pasionirani lovac^ član je LU "Jelen" Grobnik-Čavle. Živi u Kostreni kod Rijeke.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 71. ***ŠN, s. 372; SŠN 3, s. 337.


224

VUKELIC, T. Branko, (Zebić, Pla-ški, 6.IX.1930.), dipl. ing. šumarstva.

Prema nepotpunim podacima, završivši srednju Šumarsku školu u Plaškom, a nakon odsluženog vojničkog roka, zapošljava se u ŠG "Javor-nica" Ogulin, najprije u Šumariji Jasenak, a zatim u Šumariji Plaški.

Školske 1957.-58. godine upisao je šumarstvo na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu osamostaljenoga Šum. fakulteta 2.VII.1962.

Kao dipl. ing. šumarstva prvo zaposlenje dobiva u Preduzeću za gazdovanje šumama "Boranja" u Loz-nici. Četiri je godine radio na poslovima planiranja, slijedećih deset bio je tehnički direktor, a osam direktor radne organizacije. Od 1984. radi u SOUB šumarstva i prerade drveta "Srbija" u Beogradu. Do travnja 1988. bio je zamjenik gen. direktora, a zatim do umirovljenja na čelu poduzeća.

LITERATURA ***SŠN 2, s. 691 , (1960./61). *** Šum. škola u Plaškom. Exportdrvo

Zagreb, 1991., s. 98 .

VUKELIC, Branko, (Krmpote, Senj, 25.IX.1936.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marijana i Kate r. Tomlja-nović. Hrvat. Otac mu je bio lugar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Novom Vinodolskom 1951., a gimnaziju u Senju 1956. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na već osamostaljenom Šum. fakultetu na ŠG odjelu 29.1. 1962.

Pripravnički staž odradio je u ŠG Senj - Šumarija Novi Vinodolski. Nakon jednogodišnjeg stažiranja, imenovan je zamjenikom upravitelja šumarije, a od 1966. do 1974. pomoć

nik je upravitelja i referent za iskoriš-ćivanje šuma. Beorganizacijom šumarstva, od 1975. do 1984. rukovoditelj je OOUB-a za iskorišavanje šuma Novi Vinodolski, a od 1985. do 1991. direktor OOUB-a iskorišća-vanja Goransko.-prim. ŠG Delnice. Novom reorganizacijom i osnivanjem JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb - UŠ Senj t jednu je godinu (1991.) upravitelj Šumarije Novi Vinodolski, a od 1992. do 1995. rukovodilac Proizvodnog odjela UŠ Senj. Od 1.VII.1995. pomoćnik je upravitelja UŠ Senj za proizvodnju, komercijalu i plan te rukovoditelj Odjela za proizvodnju.

Tijekom dosadašnjeg aktivnog rada u šumarstvu pretežito se bavio organizacijom proizvodnje, otvaranjem šumskih sastojina i uvođenjem šumske mehanizacije u sve faze eksploatacije šuma, po čemu je njegova matična Šumarija Novi Vinodolski dugi niz godina prednjačila. Za zasluge i doprinos šumskoj proizvodnji nosilac je Ordena zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom.

Uz rad u struci bio je aktivan i na društvenom planu. U više saziva bio je član Skupštine općine Crikvenica i njezinog Izvršnog vijeća, pred sjednik skupštine MZ Novi Vinodolski (1982. i 1983.), član Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva (1994.-1997.)


225

te predsjednik DIT šumarstva u Senju (1972.-1978.).

RADOVI

Prikaz šuma i šumskog zemljišta, povi jest i upravljanje na području grada Novog Vi nodolskog, Crikvenice i vinodolske općine. No vljanski zbornik, knj. III, Novi Vinodolski 1995.

LITERATURA ***ŠN, s. 373; SŠN 2, 1998., s. 691. ***PŠH 1846 1976., s. 420. ***ŠL1 2, 1995., s. 67. ***Posl. izvj. "HŠ" 1995., s. 64; 1996.,

s. 57. Blažević, B.: Gospodarstvo Novog Vino

dolskog u dvadesetom stoljeću. Knjiga "Ada mie", Novi Vinodolski 1998.

VUKELIĆ, Damir, mladi, (Senj, 12. XI. 1959.), dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1981.-82., a diplomirao 10.VI.1983. na Šum. odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.

Dne 9.VII.1984. zaposlio se u ŠG Senj, Šumarija Novi Vinodolski, a l.X.1984. prelazi u RZ istoga gospodarstva. Od 1985. do 1997. radio je kao samostalni taksator u Odjelu za uređivanje šuma Senj u sastavu Go-ransko-prim. ŠG Delnice, a od 1991. u sastavu UŠ Senj. Od 8.1.1997. šef je Kornere, odjela UŠ Senj, gdje se nala-zio i 1999.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 67. ***Posl. izvješće "HŠ" 1996., s. 57. ***HŠD 1846 1996., s. 423. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697.

VUKELIĆ, Damir, stariji, (Vinež, Labin, 24.X.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Marije r. Miškulin. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. I osnovnu i srednju školu

završio je u Labinu, maturiravši na gimnaziji 1978. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1987.-88., a diplomirao na Šum. odjelu 25.IV.1989. iz područja melioracija krša. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom "Komparacija između alepskog i crnog bora na području Vozilića".

Pripravnički staž odradio je u Sekciji za uređivanje šuma ŠG Buzet, gdje, osnivanjem "Hrvatskih šuma" 1991. nastavlja rad kao taksator. Od 1995. godine zaposlen je u UŠ Buzet, Šumarija Labin, na radnome mjestu revirnika.

Član je HŠD. Živi u Labinu.

LITERATURA *** 1 2, 1995., s. 68. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699.

VUKELIĆ, Darko, (Medveščak, Zagreb, 7.VIII. 1965.), dipl. ing. šum.

Sin Radovana i Gabrijele r. Sti-petić. Državljanin R. Hrvatske. Potječe iz liječničke obitelji. Oba roditelja su mu liječnici. I osnovnu i srednju školu završio je u Ogulinu, maturiravši u COUO "VI. Bakarić" 1984.god.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1991.-92., a diplomirao 20.XII.1993. iz područja šum. građevinarstvo. Napisao je i obranio diplomski rad naslova "Opravdanost cesta kao šumskih komunikacija".

Nakon diplomiranja zaposlio se u UŠ Ogulin. Pripravnički staž odradio je u Šumariji Jasenak. Nakon jednogodišnjeg staža revirnik je u Šumariji Drežnica, pa voditelj privlačenja u MGP-u Ogulin i njegov rukovoditelj, gdje je radio i potkraj 1999. godine.


226

VUKELIĆ, Dušan, (Plaški, 31.VII. 1931. - Ogulin, 1.X.1983.), dipl. ing. šumarstva.

Potječe iz seoske obitelji. U Plaškom završio je osnovnu i srednju Šum. školu. Kao šum. tehničar zaposlio se u Šumariji Đurđevac, odakle 1954. god. odlazi u Beograd na studij. Diplomirao je na Šum. fakultetu na ŠG odjelu 30.111.1962.

Po završetku studija vraća se u rodni kraj i zapošljava u ŠG Ogulin. Nakon kraćeg pripravničkog staža, u-pravitelj je Šumarije Plaški, zatim u-pravitelj Rasadnika Oštarije i šef o-gulinske taksacije. Smrt gaje zatekla na radnome mjestu upravitelja Šumarije Ogulin.

VUKELIĆ, Georgije, (Križevci, 27. V.1938.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra, zanimanjem službenika, i Sofije r. Majstorović, domaćice. Osnovnu školu završio je u Sesveta-ma kraj Zagreba 1952., a maturirao je na IV. muškoj gimnaziji u Zagrebu 1957. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1963.-64., na ŠG odjelu, a diplomirao 27.111.1967.

Pripravnički staž započeo je 15.V.1967. god. u Šumariji Repaš, ŠG Koprivnica. Po završetku pripravničkog staža radio je kao referent za uzgajanje šuma, zatim kao referent za iskorištavanje šuma u istoj šumariji. Dana 15.V.1972. prelazi u Šumariju Đurđevac na mjesto referenta za uzgajanje šuma koju je dužnost obnašao do 1985. god. kada je po novoj organizaciji imenovan tehnologom u OUR-u uzgajanja šuma. Po osnutku JP "Hrvatske šume" (1.1.1991.) i uspostavi revirničkog sustava obnaša dužnost revirnika u Šumariji Đurđe

vac, UŠ Koprivnica, gdje se nalazio i prilikom bilježenja ovih podataka, krajem 1999. godine.

Član je društva genetičara u Zagrebu.

LITERATURA *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 478 ***ŠL1 2, 1995., s. 63. *** SŠN 2, ŠF 1998., s. 692, (Đorde).

VUKELIĆ, Ivan, (Gospić, 28.IV. 1940.), dipl. ing. šumarstva.

Otac Grgo i majka Marija rod. Grivičić zanimanjem su bili službenici. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Gospiću 1950., kao i gimnaziju - 1958. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odsjeku osamostaljenoga Šumarskoga fakulteta škol. g. 1961. -62 . , a diplomirao 20.VII. 1963. godine.

Iste se godine zaposlio u ŠG "Lika" Gospić, na uređivanju šuma. Od 1966. upravitelj je Šumarije Gospić, a od 1970.g. referent je za isko-rišćivanje šuma u RZZP istog^ŠG. God. 1972. postaje upravitelj Šumarije Karlobag, ŠG "Lika" Gospić, a od 1980. direktor je RO "Krš" Gospić. Od 1983. god. radi kao direktor DIP-a Perušić, a od 1986. tehnički je direktor OOUR-a za iskorišćivanje šuma, ŠG "Lika" Gospić. Od 1991.g. bio je stručni suradnik za iskorišćivanje šuma UŠ Gospić, a od 1992. upravitelj je UŠ Gospić. God. 1998. na radnom je mjestu upravitelja Šumarije Perušić, gdje se nalazio i potkraj 1999.

LITERATURA *** Ljetopis "HŠ" 1993., s. 37. ***ŠL1 2, 1995., s. 68. ***Posl. izvješ. "HŠ" 1995., s. 5, 65. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 691.


227

VUKELIĆ, Joso, (Senj, 3.IV.1955.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, redoviti profesor šumarske fitocenologije, dekan na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Osnovnu školu završio je u Krasnu, a Kemijsku tehničku u Zagrebu. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1977.-78., a diplomirao je na Šum. odjelu 16.111.1979.

Poslije diplomiranja radio je dvije godine u Službi za uređivanje šuma SG Sisak, a potom jednu školsku godinu u Odgojno - obrazovnom centru za šumarstvo u Karlovcu, kao predavač stručnih predmeta.

Od 1.IX.1981. zaposlen je na Šum. fakultetu u Zagrebu u svojstvu asistenta, od 1990. docenta, od 1993. izvanrednoga, a od 1997. god. redovitoga profesora za predmet šumarska fitocenologija.

Magistrirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu iz područa Uređivanja šuma 1984. godine, a disertaciju pod naslovom "Šumske zajednice i staništa hrasta kitnjaka (Quer-cuspetraea Liebl.) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj" obranio je 6. veljače 1990. godine. Tijekom 1985., 1986. i 1990. godine boravio je godinu dana na specijalizaciji: u Botaničkom institutu u Grazu, na Sveučilištu za kulturu tla u Beču, na šumarskim fakultetima u Munchenu i Freiburgu, te WWF in

stitutu u Rasttatu. Osim toga u više navrata posjećivao je razne znanstvene, nastavne i stručne ustanove u inozemstvu, od čega izdvajamo jednotjedne posjete Šumarskoj akademiji u Firenzi 1984. i 1994., Visokoj šumarskoj školi u Zvolenu 1988. i 1995., Visokoj šumarskoj školi u Zurichu 1989., šumarskim fakultetima u Brnu 1995., Sopronu 1996., Tartuu 1998. i Helsinkiju 1990. godine. Na Šumarskom fakultetu nositelj je predmeta šumarska fitocenologija na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, te još dvaju predmeta na poslijediplomskom studiju. Voditelj je poslijediplomskoga specijalističkoga studija fitocenologija i pedologija, a fitoce-nologiju predaje i na dodiplomskom studiju Agronomskog fakulteta i poslijediplomskom studiju na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Glavni je urednik Glasnika za šumske pokuse i urednik područja Šumski ekosustavi u Šumarskom listu. Redoviti je član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu i više društvenih i strukovnih udruga, medu kojima se ističe Savjet Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, Međunarodno istočnoalpsko društvo za proučavanje vegetacije, Sekcija za proučavanje i zaštitu t la u okviru zajednice Alpe-Jadran, Nacionalnu komisija za topolu, Hrvatsko ekološko društvo, Hrvatsko biološko društvo i Hrvatsko šumarsko društvo. Sudjelovao je na više od četrdeset znanstvenih i s tručnih skupova i ekskurzija u zemlji i inozemstvu. Dosada je objavio jedan sveučilišni udžbenik, više od 80 znanstvenih i stručnih radova, 3 bibliografije, te više različitih stručnih prikaza, mišljenja i e laborata . Od 1993. do 1996. godine bio je pomoćnik ministra za poljoprivredu i šumarstvo, od 1996. godine prodekan je Šumarskog odsjeka, a od 1998. godine de-


228

kan na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Član je Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu, a za znanstvenoistraživački rad 1997. godine odlikovan je od strane predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana Redom Danice Hrvatske s likom Rudera Boškovica.

ZNAČAJNIJI RADOVI Šumska vegetacija Nacionalnog parka

"Risnjak" (suautor Đ. Rauš). In: Bilten III. kongresa ekologa Jugoslavije, knjiga 2: 239 252, 1984.

Doprinos fotointerpretacijske analize vegetacijskom istraživanju šumskih zajednica Nacionalnog parka "Risnjak". Glas. šum. po kuse 23: 95 140, 1985.

Flora i vegetacija značajnog krajolika Zavratnica (suautor Đ. Rauš). Šum. list 109(1 2): 17 26, 1985.

Vegetacijske i strukturne osobine obične breze (Betula pendula Roth.J na Psunju (suau tor Đ. Rauš). Šum. list 110(5 6): 177 187,1986.

Ekološko vegetacijske osobine i stabil nost specijalnog rezervata šumske vegetacije "Stupnički lug" pored Zagreba (suautori Đ. Rauš, Z. Seletković i M. Glavaš). Glas. šum. pokuse, pos. izd. 3: 255 268, 1987.

Prilog istraživanjima rasprostranjenosti i vegetacijske strukture nekih fitocenoza obi čne smreke (Picea excelsa Link.) u sjevernom Velebitu (suautor J. Tomljanovic). Glas. šum. pokuse 26: 227 242, 1988.

Svnekologisch vegetative Eigenschaften der Rotbuche (Fagus svlvatica h.) im panno nischen Gebiet Kroatiens (suautor Đ. Rauš). In: 3. IUFRO Buchensvmposium, pp. 127 141, Zvolen, 1988.

Mogućnosti ekološke karakterizacije i usporedbe šumskih staništa na temelju indik atorske vrijednosti llornog sastava. Šum. list 112(3 4): 125 135, 1988.

Intensitat des Tannensterbens (Abies alba Mili .) in verschiedenen Waldphyto zoenosen des Nationalparks "Risnjak"(suau tor Đ. Rauš). In: 5. IUFRO Tannensvmposium, pp. 309 319, Zvolen, 1989.

Rezultati komparativnih istraživanja šumske vegetacije na području sušenja hrasta

lužnjaka (suautor Đ. Rauš). Glas. šum. pokuse 25: 53 66, 1989.

Characterization and comparation of foresthabitats with somephvtocenoses ofGor ski Kotar (Croatia) based on the index value of their lloristic composition. Period, biol. 9 1 / 1: 174 175, 1989.

A supplement to the research on the sessile flowered oak andblackpea phvtocenosis (Lathvro Quercetum petreae Horvat /1938/ 1958) in northwest Croatia. Ann. Forest. 16/2: 23 38, 1990.

Fitocenološki karakter čistih sastojina obične breze (Betula pendula Roth.J u podru čju panonskih šuma bukve i jele (Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv.J na Pa puku (suautor Z. Španjol). Šum. list 114(3 4): 357 368, 1990.

Šumske zajednice i staništa hrasta kit njaka (Quercus petraea Liebl.J u gorju sjevero zapadne Hrvatske. Glas. šum. pokuse 27: 1 82, 1991.

Šumske zajednice i tla park šume Tra koščan (suautori B. Vrbek i M. Rukavina). Radovi šumarskog instituta Jastrebarsko 26/ 2: 155 173, 1991.

Svnoekologische Charakterisierung und syntaxonomische Einordnung von Carpinion Gesellschaften Nordkroatiens. Phvtocoeno logia 19/4: 519 546, Berlin Stuttgart, 1991.

Spiraea salicifolia L. in Croatian forests (suautor Đ. Rauš). Acta Bot. Croat. 50: 107 113, 1991.

A supplement to the Research on Fir Forests in North Velebit. In: 6. IUFRO Tannen svmposium, pp. 143 152, Zagreb, 1992.

Šumska vegetacija poplavnog područja i kontaktnih zona gornje Rajne u Njemačkoj i problematika njene zaštite. Šum. list 116(1 2): 27 40, 1992.

Biljni svijet hrvatskih šuma (suautori Đ. Rauš, I. Trinajstić i J. Medvedovic). In: Rauš, Đ. (ed.), Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, pp. 33 77, Zagreb, 1992.

Zaštićeni prirodni objekti u hrvatskim šumama (suautori Đ. Rauš, Š. Meštrović, I. Tri najstić i Z. Španjol). In: Rauš, Đ. (ed.), Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u


229

Zagrebu i "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, pp. 197 222, Zagreb, 1992.

Pregled povijesti hrvatskih Suma i Su marstva (suautor 0. Piškoric). In: Rauš, Đ. (ed.), Sume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, pp. 273 290, Zagreb, 1992.

Zaštita i očuvanje europskih Suma (suau tori M. Harapin, P. Vratarić i V. Bičanić). Stu dija, 55 pp., Ministarstvo poljoprivrede i šu marstva Republike Hrvatske, Zagreb, 1993.

Fitocenoloski aspekt sušenja Suma u Tu ropoljskom lugu (suautor Đ. Rauš). Glas. šum. pokuse 29: 275 294, 1993.

Ekološko vegetacijska analiza pridolas ka i rasprostranjenosti Šumskih sastojina u is točnom Kalniku (suautori N. Pernar i Z. Selet kovic). Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4 :45 58,1993.

Šumska vegetacija u području utjecaja HE "Novo Virje"(suautor Đ. Rauš). Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4: 391 404, 1993.

Vegetacijske i Sumskouzgojne značajke specijalnog rezervata Šumske vegetacije "Ba blji Zub Ponikve" na Medvednici (suautor M. Oršanić). In: Simpozij Pevalek, Flora i vege tacija Hrvatske, pp. 141 151, Koprivnica Za greb, 1994.

0 nekim odnosima između kemijskih svojstava tla i sastava prizemnog raSca u bu kovim sumama istočnoga Kalnika (suautor N. Pernar). In: Simpozij Pevalek, Flora i vege tacija Hrvatske, pp. 71 78, Koprivnica Zagreb, 1994.

Rezultati istraživanja unosa teških me tala (Pb, Cu, Zn) u Nacionalnom parku "Ris n/ai"(suautori B. Vrbek, M. Vrbek i M. Gašpa rac). In: Zbornik radova 40 godina Nacional nog parka "Risnjak", pp. 140 142, Crni Lug, 1994.

Istraživanje sukcesije crnikovih Suma na trajnoj pokusnoj plohi (br. 36) na Rabu (suau tori Đ. Rauš, Z. Spanjol i T. Đuričic). Glas. šum. pokuse 31: 93 134, 1994.

Der Urwald Čorkova Uvala ein Modeli fiir den multifunktionalen Buchen/Tannen Plenterwald(suautori B. Prpie i Z. Seletković). In: 7. IUFRO Tannensvmposium, pp. 250 256, Altensteig, 1994.

Šume brežuljaka, brda i gorja. In: Rauš, Đ. (ed.), Silvae nostrae Croaticae. Ministarstvo

poljoprivrede i šumarstva, pp. 89 108, Zagreb, 1994.

ZaStičeni objekti hrasta lužnjaka u Hr vatskoj. In: Klepac, D. (ed.), Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, Hrvatska aka demija znanosti i umjetnosti i "Hrvatske šu me", p.o. Zagreb, pp. 307 329, Zagreb, 1996.

Fitocenoloska usporedba dinarskih i panonskih bukovo jelovih Suma (Abieti Fage tum s.l.J u Hrvatskoj (suautor D. Baričević). In: Mayer, B. (ed.), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakul tet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut, Jastrebarsko, pp. 87 96, Zagreb, 1996.

Fitocenoloski odnosi acidofilnih Suma hrasta kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u nekim europ skim područjima (suautor D. Baričević). In: Mayer, B. (ed.), Unapređenje proizvodnje bio mase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut, Ja strebarsko, pp. 79 86, Zagreb, 1996.

Dieback of Pedunculate Oak from the Ekological Vegetative Aspect (suautori I. Tikvić, Z. Seletković i D. Baričević). In: IUFRO Conference "Proceedings Advances in Re search in Intermediate Oak Stends", pp. 213 222, Freiburg, 1997.

Lowland Forest of Croatia (suautor Đ. Rauš). In: Europian Forest Institut, Springer Verlag, Berlin, 1997.

Gospodarenje Sumama i Šumskim prosto rom na području grada Zagreba i Zagrebačke županije (suautori S. Matić i Š. Meštrović). In: Studija, 213 pp. , Šumarski fakultet Zagreb, 1997.

Šumarska fitocenologija i Šumske zajed niče u Hrvatskoj (suautor Đ. Rauš). Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Zagreb, 310 pp, 1998.

Sukcesija Šumskih zajednica na podru čju sušenja hrasta lužnjaka u Hrvatskoj (suau tor D. Baričević). In: Zbornik Međunarodne konferencije Održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša, pp. 23 37, Zagreb, 1998.

Succession in riparian forests ofthe Cro atian Danube region (suautori D. Kajba i D. Baričević). In: Report of 5th EUFORGEN Populus nigra Network meeting, Kiev, IPGRI,


230

Roma, 1999. Vegetacijske i druge značajke za štićenog dijela "Slatinskih podravskih šuma" (suautori D. Baričević i Z. Perković). Šum. list 123 (7 8): 287 299, 1999.

Common spruce monocultures in the mountainous region of Pannonian Croatia (suautori M. Oršanić i N. Pernar). International workshop on Spruce monocultures in central Europe problems and prospects, EFI, Brno (u tisku).

Succession and svlvicultural treatments in riparian forests ofthe Croatian Podunavlje region (suautori S. Matić i I. Anic). In: Ekologia (Bratislava) 18/1: 39 46, 1999.

Pedological vegetative relationship un der a disturbed water regime in the forests of penduculate oak in Central Croatia (suautori N. Pernar i M. Oršanić). In: Ekologia (Bratisla va) 18/1: 133 142, 1999.

LITERATURA Ivančević, V.: Povodom disertacija Mi

lana Glavaša i Jose Vukelića na Šum. fakultetu u Zagrebu. ŠL 1990., s. 412 415.

*** Ljetopis "HŠ", 1993., s. 2. ***ŠIB, s. 1 7 , 5 3 , 5 5 , 5 9 , 7 0 *** HŠD 1846 1996., s. 362, 371, 373

376, 381, 383, 384, 387. Prpić, B.: Prof. dr. se. Joso Vukelić, dipl.

inž. šum. Odlikovanje. ŠL 1997., s. 314. Ivančević, V.: Velebitski bot. vrt. Za

greb Senj 1997. Maričević, I.: Kazalo autora . . . Šum.

lista... ŠL 1997., s. 189. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara... Zagreb 1997., s. 154, 233. Prpić, B.: Šumarska fitocenologija i šum

ske zajednice u Hrvatskoj. Prof. dr. se. Joso Vukelić i prof. dr. se. Đuro Rauš. ŠL 1998., s. 472 474, (prikaz knjige).

*** SŠN, sv. 2, s. 201, 208, 213, 223, 282 285, 633, 647, 653, 668, 677, 679, 696; sv. 3, s. 92, 330, 332; sv. 4., s. 87, 103, 105, 110, 111.

*** Casop. "HŠ" 24, 1998, s. 7 8; 28, 1999., s. 3, 5, 6.

VUKELIĆ, Lela, vid. PLIŠO, 4. knjiga, s. 97.

VUKELIĆ, Marin, (Volarice, Senj, 16.VIII.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Zore r. Miškulin. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Sv. Jurju 1979.g., a srednju Šum. školu u Karlovcu 1982.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1986.- 87., a diplomirao 9.V.1988.

Pripravnički staž počeo je l.VI. 1988. u Gor.-prim. ŠG Delnice, OOUR za iskorišćivanje šuma Senj. Od 1989. do 1990.g. u istom je OOUR-u referent za iskorišćivanje šuma, a osnivanjem UŠ Senj stručni je suradnik za iskorišćivanje šuma Šumarije Krasno. Od 1992. do 1994. godine zamjenik je upravitelja iste šumarije, a od 1.VII.1995. upravitelj RJ Transport Sv. Juraj. Pretvorbom te radne jedinice u Graditeljstvo, mehanizacija i prijevoz d.o.o. Senj, od 1.X.1997. direktor je toga društva. Na tom se mjestu nalazio i u jesen 1999.

Član je HŠD, ogranak Senj.



231

VUKELIĆ, Marko, (Maka), (Krasno, Senj, 2.1.1936.), dipl. ing. šumarstva, šum. i lovni inspektor, savjetnik.

Sin Marka i Nade r. Anić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šum. tehničar, a majka kućanica. Osnovnu školu završio je u Otočcu 1951., a srednju Šum. školu u Karlovcu 1956. Kao tehničar godinu je dana radio u Šumariji Otočac.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1961.-62., a diplomirao na već osamostaljenom Šum. fakultetu, na ŠG odjelu 20.VII. 1963. godine.

Pripravnički staž odradio je u ŠG "Lika" Gospić u Odjelu za uređivanje šuma (1963.-1964.). Nakon jednogodišnjeg staža, 1.VII. 1964. premješten je za tehn. rukovodioca Pogona za intenzivne kulture i rasadnike, a 1.VI.1966. postavljenje za njegovog upravitelja, na kojim poslovima ostaje do 1.VIII.1968., kad je imenovan šefom uzgoja šuma unutar RZ Zajedničkih službi ŠG Gospić. Od 1976.-78. istodobno bio je i upravitelj ZS poduzeća. Prema potrebi službe, l.V. 1977. napušta šumarsku operativu i prelazi u Zajednicu općina Gospić za šumarskog i lovnog inspektora, a od l.V. 1986. za meduopćinskog inspektora općina Otočac i Korenica. Nakon 15 godina rada u inspekciji, 2.VIII.

1992. vraća se u novoustanovljenu UŠ Gospić na mjesto upravitelja Šumarije Otočac, a 6.1.1999., imenovanje savjetnikom upravitelja uprave šuma, na kojoj se dužnosti nalazio i krajem 1999.

Sudjelovao je na više stručnih šumarskih skupova u zemlji i svijetu (Francuska, Cehoslovačka i Švicarska). Član je HŠD.

Bio je sudionik Domovinskog rata 1991.-1992., zapovjednik Narodne zaštite za općinu Otočac i nosilac je Spomenice Domovinskog rata.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 68. *** Posl. izvješće " H Š " 1995., s. 65;

1996., s. 58. *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 81,140. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 691.

VUKELIĆ, Marko, m lad i , (Alan, Senj, 12.III.1938.), dipl. ing. šumarstva, mr. ekonomskih znanosti.

Sin Petra i Julke r. Vukelić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Alanu 1949., a srednju Šumarsku u Karlovcu 1958.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1965.-66., a diplomirao na ŠG odjelu 11.XI.1967. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu studirao je poslijediplomski studij. God. 1985. obranio je magistarski rad "Teorna politika prodaje".

Već kao šumarski tehničar neko je vrijeme radio u Šumariji Senj. Za-vršivši studij, nastavlja s radom u ŠG Senj, potom u DIP "Neha j" Senj, postupno prešavši posve na rad u drvnu industriju. Do mirovine, u koju odlazi početkom 1999. godine, radio je na poslovima uvoza i prodaje u "Solidarnosti" Rijeka, "Domusu" Rijeka i "Tvin" Virovitica.


232

Živi u Rijeci, gdje je član Gradskog odbora HSS stranke Rijeka.

LITERATURA *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 81,140. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

VUKELIĆ, Milan, r. 1.II.1952., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. g. 1977.-78., a dipl. 21. XIL1981.

VUKELIĆ, ŽAGAR, Valerija, (Delnice, 21.IV.1954.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Vjences lava i Je l ice r. Damjanov. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz službeničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završila je u Delnicama. Maturirala je na općoj Gimnaziji "Ilonka Golik" 1973. god.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odjelu 1979.

Prvo zaposlenje u struci dobila je u ŠG Delnice 1.X.1979. Pripravnički staž odradila je u OOUR-u za uređivanje šuma i projektiranje u šumarstvu, radeći kasnije kao taksator. Osnivanjem Goransko-prim. ŠG Delnice, 1985. prelazi u OOUR za uzgoj

i zaštitu šuma, a novom reorganizacijom šumarstva 1991. najprije u Odjel komercijale, a od 1995. u Odjel za plan i analizu u svojstvu stručnog suradnika u UŠ Delnice.

Članica je HŠD i glavni sindikalni povjerenik UŠ Delnice u HSS. Dobitnica je priznanja za rad HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1 2, 1995., s. 67; 1997., s. 322. ***HŠD 1846 1996., s. 329, 335, 337,

347, 348, 352, 356, 358, 368, 370, 371, 387, 405.

Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga kotara... Zagreb 1997., s. 211.

***SŠN2, s. 696, (Žagar). ***Časop. "HŠ" br. 29, 1999., s. 29; 31,

1999., s. 28.

VUKELIĆ, Zdravko, (Rijeka, 17.1. 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Branka i Barbare r. Gotić. Hrvat. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je dipl. ing. šumarstva, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Novom Vinodolskom, a srednju Šumarsku školu u Karlovcu, maturiravši 1986. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 1.II.1995. iz uzgajanja šuma. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom "Šumske kulture crvenog hrasta (Quercus borealis ma-xima)".

Odmah nakon diplomiranja zapošljava se kao pripravnik u UŠ Senj. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža imenovan je revirnikom u Šumariji Novi Vinodolski (1996.-1998.), a potom je zamjenik upravitelja šumarije, na kojoj se dužnosti nalazio i potkraj 1999. god.

U Lukovu položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja 11.XII. 1996. godine.

Član je HŠD, ogranak Senj.


233

LITERATURA ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 108,140. Frković, A.: ŠL 7 8, 1998., s. 347 352. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702.

VUKIĆ, Danica, dipl. ing. šum. Studirala je na Šum. fakultetu

u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. odjelu škol.g. 1975.-76., a diplomirala 12.V.1978. godine.

VUKIĆ, Eugen, iz Novog Sada, šumar.

Šumarstvo je apsolvirao na GŠU u Križevcima 1887. godine. Pronašli smo samo podatak da je za vrijeme školovanja u Križevcima u Društvu slušatelja "Plug" 1885./86. održao predavanje "Otmica, (novela)".

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 18, 152. ***ŠN, s. 51; SŠN 1, s. 146, 152. Husinec Delić: GŠU Križevci, MH Kri

ževci, 1995., s. 92.

VUKIĆ, Ferdo, iz Vojnića, Banovina, šumar.

Šumarstvo je apsolvirao na GŠU u Križevcima 1885. godine.

Prema raspoloživim podacima za vrijeme školovanja u Križevcima bio je odbornik Društva za potporu siromašnih slušatelja (1883./84.), a nakon završenog školovanja bio je podupirajući član toga društva (1892./ 93., 1896./97.).

LITERATURA ***Izvješt. GŠU Križevci 1897., s. 79. Borošić, l: ŠIS, s. 18, 152 ***ŠN, s. 50; SŠN 1, s. 146, 152. Husinec Delić: GŠU Križevci, MH Kri

ževci, 1995., s. 103, 106.

VUKIĆ, Ivan, (Koritinja, Karlovac, 21.1.1941.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Tome i Kate r. Karaš. Hrvat, katolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Školovao se u Karlovcu: osnovnu školu završio je 1955., a srednju Šum. školu 1959. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 28.VII. 1967. Već 1959. god. zaposlio se kao šum. teh., poslovođa u ŠG Karlovac, potom je na odsluženju vojnog roka, 1962. upisuje fakultet, a po diplomiranju 1967. zapošljava se kao poslovođa VSS u građevinarstvu. God. 1975. postaje direktor OOUR-a za građevinarstvo, zatim upravitelj Šumarije Karlovac i direktor OOUR-a za iskor. šuma. Od 1990. stručnije suradnik za građevinarstvo i investicije u UŠ Karlovac.

Tijekom 1991. i 1992.g. bio je učesnik Domovinskog rata u 129. brigadi HV.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 65. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 82, 140. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

VUKIĆ, Ivica, (Koritinja, Karlovac, 2.X.1945. - Koritinja, 3.VII.1997.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Mare r. Karaš. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio ko-


234

vač, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Sišljaviću, a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1964.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 22.XII.1971. Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij iz područja znanstvena organizacija i ekonomika šumarstva, ali ga je prerana smrt spriječila da magistrira.

Prvo zaposlenje u struci, nakon diplomiranja, dobio je u ŠG Karlovac, kojem će ostati vjeran svo vrijeme aktivne službe. Od 3.IV.1972. do 29.11.1976. radio je u Odjelu za uređivanje šuma. Nakon stanke od nešto više od godine dana (l.III.1976.-18. VI.1977.), kad je radio u Šumariji Kra-šić na poslovima inženjera operative, vraća se u Odjel za uređivanje šuma (10.VI.1977.). Narednih 18 godina, u kojem je razdoblju imenovan samostalnim taksatorom, izradio je desetak šum.-gospodarskih osnova s nadopunom: Kupčina-Žumberak (1979.), Plešivica (1981.), Topličke kose (1984.) i Bršljanovica (1981.)., upoznavši tako proizvodne mogućnosti brojnih šumskih sastojina US Karlovac.

Posljednje dvije godine aktivne službe radio je na radnome mjestu stručnog suradnika za pripremu rada u Odjelu za proizvodnju, gdje ga u 52. godini života zatiče smrt.

Za vrijeme Domovinskog rata, u okviru radne obveze, sudjelovao je pri čuvanju upravne zgrade karlovačke uprave, a pri mjesnoj zajednici Šišljavić u narodnoj obrani sudjelovao je od kolovoza do prosinca 1991. god.

Pokopan je na mjesnom groblju u Sišljaviću.

LITERATURA: ***ŠL1 2, 1995., s. 65. D. Pavelić: I. Vukie, dipl. ing. šum. (1945

1997), ŠL 7 8, 1997., s. 459. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 84,140. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

VUKMANIĆ, Vladimir, (Zagreb, 19. V.1927.- Rijeka, 31.1.1990.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marka i Ane r. Šuk. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Otac mu je bio stolar, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu, maturiravši na realnoj gimnaziji 1946. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Ostavši rano bez oca, bio je prisiljen da se od ranog djetinjstva sam bori za život. Uz studij radi u "Prvomaj- skoj", pa je apsolvirao škol.g. 1949.- 50., a d i p l o m i r a o na ŠG ods jeku tek 28.1.1958. godine.


235

Prvo zaposlenje u struci dobio je u Republ. zavodu za uređivanje šuma i projektiranje "Sumaprojekt" Sarajevo, gdje radi 15 godina. U Hrvatsku se vraća 1.XII.1971., zaposlivši se u SG Delnice na radnomu mjestu šefa Odjela za uređivanje šuma, na kojoj je dužnosti sve do prijevremenog umirovljenja 30.VI.1978.

"U delničkom uređivanju proveo je punu ophodnjicu, što znači da se pod njegovim rukovodstvom uredilo cijelo područje SG Delnice. Bio je pošten, živio je od svog rada, skromno i jednostavno", (B. Pleše, 1990.).

Glavninu podataka za životopis dobili smo od njegove supruge Vik-torije, na čemu joj zahvaljujemo.

LITERATURA ***ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s. 688. Pleše, B.: In memoriam. Vladimir Vuk

manie. ŠL 9 10, 1990., s. 436.

VUKMANOVIĆ, Ana, (Pčelić, Virovitica, 11.XI.1937.), dipl. ing. šum.

Studirala je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Alsolvirala je na osamostaljenom Šum. fakultetu, na ŠG odjelu škol.g. 1960.-61., a diplomirala 21.IX.1966.

VUKMANOVIĆ, Boško, iz Vrbovskoga, rod. 2.VIII.1934. dipl. ing. drvne tehnologije.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1957.-58. na Dl odsjeku, a diplomirao 28.VI.1967.

Prema nepotpunim podacima, cijeli svoj radni vijek proveo je u SG Ogulin, Šumarija Vrbovsko. Neko je vrijeme bio šef pogona drvne galanterije u sastavu šumarije. God. 1994. radio je kao revirnik u Šumari j i Vrbovsko, UŠ Delnice. Umirovljen je 1999. godine.


kotara... Zagreb 1997., s. 211, 233. ***ŠN, s. 371; SŠN 3, 1998., s. 337.

VUKMIROVIĆ, Bogdan, iz Gornjeg Hrastovca, rod. 23.XI.1902., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1926.-27., a diplomirao na Šum. odsjeku 10.X.1929. U šumarskoj struci zaposlio se 13.XII.1929. kao šum. pripravnik kod Kotarskog načel-stva Sisak gdje se nalazio i 1937. U Šumariji Sisak, ŠG Zagreb radio je, prema dostupnim podacima, i 1952.g.

Bio je član JŠU. God. 1965. u Šum. društvu Si

sak jedan je od autora rada "Stanje i razvoj šumskog fonda i šumarstva na području Banije, dijelom srednje Posavine i Moslavine".

LITERATURA ***ŠL: 1937., s. 264; 1939., br.8 9, (prilog);

1952., s. 75. Borošić, l: ŠIS, s. 7, 57, 111, 152. ***HŠD 1846 1996., s. 427. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682.

VUKOBRATOVIĆ, Jovan, (Lisine, 28.11.1939.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1964.-65., a diplomirao 10.IX. 1965. godine.

VUKOSAVLJEVIĆ, Dragoslav, (Gradac Našički, Našice, 28.IV.1938.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mihajla, željezničara, i Ljubice rod. Vukosavljević, službenice. Srbin, hrvatskoga državljanstva, bez konfesije. Osnovnu školu završio je u


http://21.IX.1966

236

Našicama 1952., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1967. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Sarajevu 1978. Sa petnaest godina 1.III. 1953.g. zapošljava se kao radnik u Šumariji Našice gdje iste godine, zbog nedostatka kadrova, postaje revirnik i do 1959. g. vodi uzgoj, zaštitu i iskorišćivanje šuma. God. 1960. na odsluženju je vojnog roka. Potom se zapošljava u novoustrojenom ŠG"Krndija" Našice, gdje radi do 1979.g. i gdje uz rad završava srednju šumarsku školu i šumarski fakultet. God. 1979. prelazi na rad u Proizvodno-razvojni odjel istog ŠG, na radno mjesto stručni suradnik za investicije i šumsko građevinarstvo. Na tome mjestu ostaje i nakon osnivanja JP "Hrvatske šume".

U tijeku radnog vijeka posebno je radio na izgradnji prometnica i traktorskih vlaka u ŠG Našice. Uz suradnju sa mr. se. Josipom Dundovićem uspio je postići otvorenost šuma koja se može mjeriti s europskim standardima. Ustrojio je katastar šumskih cesta i prometnica za našičko područje.

Umirovljen je u 56. god. života, 1.1.1994., sa 40 godina radnog staža.

Član je HŠD i Hrv. lovačkog saveza.

Sudjelovao je na stručnim skupovima: više puta u Klagenfurtu, Miinchenu, Grazu, Brnu, Pečuhu, Fojnici i Bledu, Dravogradu i drugdje.

VUKOTINOVIĆ, (FARKAŠ), Ljudevit, (Zagreb, 14.1.1813. - Zagreb, 17. III. 1893.), akademik, prirodoslovac, književnik i preporoditelj.

Potječe iz obitelji Farkaš, mađarskoga porijekla, koja je živjela u Lovrečini kod Križevaca. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Zagrebu, a višu gimnaziju u Velikoj Kaniži. Filozofiju je diplomirao u

Szombathely-u (Mađarska). God. 1830. upisuje studij prava u Zagrebu koji završava u Požunu (Bratislava).

Počinje službovati 1834. pri Banskom stolu, 1836. podbilježnik je Kri-ževačke županije, a 1840. veliki sudac u moslavačkom kotaru. Kao vrhovni zapovjednik četa za obranu domovine, u Križevačkoj županiji sudjeluje u ratu protiv Mađara 1848. God. 1850. imenovanje predsjednikom Zemaljskog suda u Križevcima. Umirovljen je 1855. zbog protivljenja uvođenju njemačkog jezika kao službenog. Zatim radi kao upravitelj Narodnog muzeja u Zagrebu. God. 1861. izabran je za velikog župana Križevačke županije, ali je 1867. otpušten iz službe jer se protivio proglašenju neustavne naredbe o općoj vojnoj dužnosti. Za saborskoga zastupnika izabran je 1871.g.

Iako je po struci bio pravnik, Vukotinović je stekao neprolazne zasluge za hrvatsko prirodoslovlje. Na poticaj botaničara J. Schlossera, s kojim se upoznao 1839. u Križevcima, započela je njihova plodna suradnja na istraživanju biljnog pokrova Hrvatske. Zajedno su objavili osnovna botanička, floristička djela poznata i priznata kod nas i u svijetu: "Sylla-bus Florae Croaticae", "Flora Croa-tica" i "Bilinar". Samostalno je objavio veći broj znanstvenih radova s florističkom, taksonomskom i biljno-geografskom problematikom. Između ostalog veliku je pozornost posvećivao hrvatskim hrastovima, posebno hrastu lužnjaku, opisujući na temelju često vrlo promjenljivih morfoloških značajki više od 120 različitih "vrsta", "varijeteta" i "formi" koje se sve mogu svesti u okvire samo četiriju europskih vrsta hrastova. Unatoč nedostacima, niz je Vukotinovićevih imena hrv. hrastova sačuvano u znanstvenoj botaničkoj literaturi u obliku sinonima ili statusu nižem nego što ga je on odredio.


237

Dao je i vrijedne prinose geologiji naših krajeva. Bio je član JAZU u Zagrebu od njezinog osnutka 1866. i član nekoliko europskih znanstvenih ustanova. Od 1855. do 1857. bio je urednik "Gospodarskog lista", u kojem je i surađivao. Zalagao se i za osnivanje GSU u Križevcima.

Pripadao je krugu uglednih i po znatih domoljuba - iliraca, i u hrvatskom narodnom preporodu imao je is taknuto mjesto. Mogućnost rodoljubnog djelovanja vidio je u književnosti i okušao se kao pjesnik, pripovjedač i dramatik. Sa S. Vrazom i D. Rakov-cem pokrenuo je 1842. književni časopis "Kolo", a uređivao je i almanah "Leptir".

Jedan je od prirodoslovaca druge polovine XIX. stoljeća koji su pozitivno utjecali na razvoj šumarske struke u Hrvatskoj. U znak zahvalnosti znanstveniku Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću Grad Zagreb je ulicu u kojoj se nalazi Hrvatski šumarski dom nazvao njegovim imenom.

RADOVI IZ PRIRODOSLOVLJA

Geologija. Gospod, list, sv. 1, Zagreb 1851., s. 1 108.

Geognostisch botanischer Reiseberich uber das Kroatische Kilstenland, das Likaner Otobaner Grenz Regiment, (sa Schlosser, J.). Ibid. 1852., (prilog).

Gospodarska učiona u Križevcih. Ibid. br. 27, 1857., s. 129.

Syllabus Florae Croaticae, (sa Schlo sser, J.). Zagreb 1857.

0 moslavačkom granitu i hrastovih u Hrvatskoj. JAZU, Rad br. 2, Zagreb 1868., s. 39 48.

Flora Croatica, (sa Schlosser, J.). Zagreb 1869., s. 1 1362.

0 hrastovih županije belovarske. JAZU, Rad 22, Zagreb 1873., s. 1 24.

Rude bei Samobor in Croatien, Verh. der k.k. geol. R.A. Nr. 2, Wien 1873.

Bilinar, (sa Schlosser, J.). Zgb 1876.

Beitrag zur Flora Kroatiens. Oest. Bot. Zeitschri. br. 28, Wien 1878., s. 387 391.

Novi oblici hrvatskih hrastovih te ini do datci na floru Hrvatsku. JAZU, Rad 51, Zagreb 1880., s. 1 54.

Najnoviji prilozi za floru Hrvatsku. Ibid. 57, Zagreb 1881., s. 81 101.

Životopis dra J.C. Schlossera viteza Kle kovskog. Ibid. 65, 1883., s. 200 210.

Formae Quercuum croaticarum in ditio ne Zagrabiensi provenientes. (Podobe hrvat skih hrastovah okolice zagrebačke). JAZU, 1883., s. 24 + 10 tab.

Rosae Croaticae. JAZU, Rad. 69, 1884. Neue Eichenformen. Oesterr. Bot. Zeit

schr. 38, Wien 1888., s. 82 83. Beitrag zur kenntnis der Kroatischen

Eichen. Verh. Zool. Bot. Ges. Wien 1889., s. 193 200.

LITERATURA Hire, D.: Kakova bijaše šuma u našoj do

movini za pradobe . ŠL 1897., s. 273 285, 333 344.

Anič, M.: O 50. god. smrti hrv. učenjaka Lj. Vukotinovića. Hrv. ŠL 1943., s. 273 275.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 21, 23, 38, 46, 263.

***ŠN, s. 55; SŠN 1, s. 23, 32, 192. ***Enciklop. LZ 6, Zgb 1969., s. 669. Trinajstič, I.: Quercuum croaticarum

nomina et svnonima Vukotinovićiana. Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 9 13,Zg. 1974.

*** Spomenica PMF. Zgb 1974., 1996. ***Zbornik Vinkovci, 1974., s. 80 . ***ŠE, 1,1980., s. 184, 556, 557; sv. 2,

1983., s. 577; sv. 3, 1987., s. 607, (život.). Šilič, Č.: Endemične biljke. Sarajevo

Beograd 1984., s. 195, 211. ***ŠL: 1987., s. 382; 1992., s. 78. Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samo

bora. ŠL. 1992., s. 8, 12, 23, 25. *** Crvena knjiga biljnih vrsta Repu

blike Hrvatske. Zagreb 1994. Trinajstič, I.: Ilirac Lj. Vukotinović

hrvatski botaničar (1813 1893), o stoprvoj god. smrti. Priroda br. 807, Zgb 1994., s. 10 11.

*** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vin kovci Zgb 1996., s. 100, 101, 543, 546.

*** HŠD 1846 1996., s. 66.


238

Tonković, D.: Slavonski hrastici. Zagreb 1996., s. 163.

Frndić, N: Ljudevit Vukotinović. INA Vjesnik br. 1650., Zg, 5.VIII.1997., s.15.

VUKOVAC, Davor, (Vinkovci, 13.111. 1975.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate i Marije r. Sporčić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je dipl. ing. šumarstva, a majka nastavnica razredne nastave. Osnovnu školu završio je u Vinkovcima 1989., a na vinkovačkoj gimnaziji je maturirao 1993. godine,

Studij šumarstva upisao je 1993. na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1996.-97. škol.g., a diplomirao je na Šum. odsjeku 18.III.1998. Napisao je i obranio diplomski rad iz parkiranja i uređivanja prostora pod naslovom "Parkovi i zelenilo Cerne".

Prvo zaposlenje u struci dobio je u UŠ Vinkovci LIV. 1999. Radeći u stručnim službama uprave, pripravnički staž odrađuje u Šumariji Županja.

VUKOVAC, Luka, (Vinkovci, 3.X. 1956.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Viktorije rod. Fi-lipović. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Strošincima 1971., a gimnaziju "M. A. Reljković" u Vinkovcima 1975. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 6. XI.1980. godine.

Radio je u Đakovu kao predavač na srednjoj školi za drvnoindus-trijske radnike, zatim u Starim Mika-novcima kao pomoćnik upravitelja Šumarije i na istom radnom mjestu u Šumariji Vrbanja, UŠ Vinkovci.

Član je HŠD i član Općinskog poglavarstva Vrbanja.


VUKOVAC, Mato, (Lipovac, Vinkovci, 30.IV.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Mande r. Vuić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Lipovcu, a srednju Tehničku školu drvne struke u Virovitici 1957.g.

Kao šum. tehničar zapošljava se u ŠG Vinkovci, najprije u Šumariji Spačva, a zatim u Lipovcu. Slijedi odsluženje vojnog roka, pa nastavak rada u Šumariji Vinkovci, na radnome mjestu rukovoditelja ekonomske jedinice iskorišćavanja šuma.

Studij šumars tva upisao je 1963. na Šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je 27.XI.1967. na Odjelu mehaničke prerade drveta.


239

Po završetku studija zapošljava se u Dl kombinatu "Spačva" Vinkovci na radnome mjestu voditelja smjene u tvornici kuća. Godine 1968. prelazi u "Hrast" Vinkovci za pomoćnika upravitelja Šumarije Gunja, a od 1968. do 1973., upravitelj je iste šumarije. Od 1973. do 1977. upravitelj je OOUR-a "Maloprodaja-Trgovina", a od 1977. do 1988. rukovoditelj je komercijale u SG "Hrast" Vinkovci. U netom osnovanom ROS "Slavonska šuma" komercijalni je direktor (1988.-1990.), a u JP "Hrvatske šume" - US Vinkovci, referent prodaje i nabave. S tog radnog mjesta 1992. godine odlazi u prijevremenu mirovinu.

Dugogodišnji je član HŠD i učesnik svih natjecanja šumskih radnika sjekača, ili kao organizator ili kao sudac. Sudionik je vojnih postrojbi u akciji "Oluja" 1995. godine.

Umirovljeničke dane provodi u Vinkovcima.

Jedan je od zaslužnih za razvitak KUD-a "Šumari" Vinkovci, biran i za člana Upravnog odbora.

LITERATURA *** Zbornik Vinkovci, 1974., 575, 630. Sucic, M.: KUD "Šumari" Vinkovci,

1998., s. 57, 165, 169.

VUKOVAC, Zlatko, (Brčko, 4.XI. 1971.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate i Marije r. Šporčić. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je dipl. ing. šumarstva, a majka nastavnica razredne nastave. Osnovnu školu i gimn. završio je u Vinkovcima.

Studij šumarstva upisao je 1990. na Šum. fakultetu u Zagrebu i nakon toga odlazi na odsluženje vojnog roka. Diplomirao je na Šum. odsjeku 1.III.1999., napisavši i obranivši diplomski rad iz parkiranja i uređivanja prostora pod naslovom "Parkovi i zelenilo grada Vinkovaca".

Prvo zaposlenje dobio je u UŠ Vinkovci 1.IV.1999. Pripravnički staž odrađuje u Šumariji Mikanovci.

Sudionik je Domovinskog rata za vrijeme vojne akcije "Oluja" 1995.g.

VUKOVIĆ, Josip, iz Križa, Novo-selec, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1932.-33., a diplomirao 20.VI. 1938.

Godine 1940. postavljen je za šum. vježbenika kod Kotar, načelstva Kutina, a 1941. premješten je u istom svojstvu Kotarskoj oblasti u Ogulin. Od 1942.-1943. radio je kao kotarski šumar Kotarske oblasti u Kutini. Ostali podaci nisu nam poznati.

Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 8, (IV. god.). ***ŠL: 1940., s. 184, 271; 1941., s. 31,

458; 1943., s. 25, 266. *** ŠN, s. 358; SŠN 2, s. 684.

VUKOVIĆ, Katica, (Dvor, 19.111. 1963.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. odjelu škol.g. 1989.-90., a diplomirala 27.XII.1990.


http://27.XII.1990

240

VUKOVIC, Milan, (Ključ, BiH, 26. IV.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1987.-88. na Šum. odjelu, a diplomirao 13. XII.1988. godine.

VUKOVIC, Zvonimir, (Skenderovci, Požega, 8.VIII.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Đure, zanimanjem službenika, i Veronike rod. Klarić, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u mjestu Brestovac 1971.g., a gimnaziju u Požegi 1975.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1981.-82. škol.g. na Šum. odjelu, a diplomirao 24.VI. 1983.

Dana 8.VII.1983. g. počeo je raditi u taksaciji, a kasnije je zbog potreba posla, prešao na mjesto revir -nika u Šumariju Kamenska, UŠ Požega, gdje je radio i krajem 1994. god.


VUKSANOVIĆ, David, rod. 8.III. 1887. u Šašincima, Srijem, ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je na četvorogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1913. godine. U šum. struci služi od 13.V.1914. do 31.X.1915. i od 12 .XII .1930 . P rema nepo tpun im podacima, u navedenim razdobljima do 1940. radio je kod Petrovaradinske imovne općine, najprije kao šum. vježbenik u Srem. Mitrovici. Od 1930. do 1940. radio je kao šum. pristav u Srem. Mitrovici i Šumariji Klenak, a zatim kao šum. viši pristav, a potom šum. savjetnik. Bio je upravitelj Šumarije Kamenica. God. 1941. radio je kod Ravnateljstva državnih šuma u

Vinkovcima. Ostali podaci nisu nam poznati.

Bio je član HSŠD (1915.).

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD 1915., (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 4, 67, 106, 152. ***ŠL: 1935., s. 32; 1936., s. 365; 1939.,

s. 264; 1941., s. 405. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 124.

VUKU IĆ, Marija, vid. DEVČIĆ, HŠŽ Leksikon, knj. 1, str. 244.

VULETIĆ, Darko, (Zagreb, 29.XII. 1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Aleksandra i Smiljane r. Kovačević. Hrvat, katolik. Roditelji su mu bili službenici. Osnovnu školu završio je u Zagrebu 1975., a maturirao je na Drvno-tehničkoj školi "Ju-rica Ribar" u Zagrebu 1980. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1985.-86. na Šum. odjelu i diplomirao 2.III.1987.g., s temom diplomskog rada: "Gljive - uzročnici truleži u park-šumi Maksimir", znanstvenoga područja zaštita šuma.

Nakon diplomiranja zaposlio se 1987.g. u Šumarskoj školi u Karlovcu gdje je tri godine predavao stručne predmete iz oblasti zaštite šuma i ekologije. God. 1990. polaže stručni ispit iz užeg područja zaštite šuma, zatim je godinu dana bio bez zaposlenja i pripadnik HV. Na mjesto revirnika u Šumariji Velika Gorica dolazi u lipnju 1992.g., a od 1.IX.1996. upravitelj je Šumarije Donja Stubica, UŠ Zagreb.

Član je HŠD - Zagreb.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 64. *** Šum. škola Karlovac 1997., s. 66,

70, 140. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 698.


241

VULETIC, GAJDEK, Dijana, (Sisak, 12.VIII.1964.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Kći Vladimira i Katar ine r. Naglić. Hrvat ica, katoličke vjere. Otac joj je dipl. elektrotehnički projektant, a majka domaćica. Osnovnu školu završila je u Zagrebu 1978., a maturirala je isto u Zagrebu, u Centru za upravu i pravosuđe, 1981. god.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odjelu 1987. Izradila je i obranila dipl. rad iz područja parkiranje i oblikovanje prostora pod naslovom "Sadašnje i buduće stanje parka oko Studentskog doma na Lašćini". Na istom fakultetu završila je i poslijedipl. studij iz područja znanstv. organizacija i ekonomika šumarstva. Magistrirala je 2.X.1996. obranivši magistarski rad "Ekonomski gubici na vrijednosti drva hrasta lužnjaka (Quer-cus robur L.) kao posljedica ozljeđivanja stabala". Godine 1998. prijavila je disertaciju.

Završivši dodiplomski studij, 1.IX.1987. zaposlila se u Šum. institutu Jastrebarsko, u Odjelu za tipologiju šuma, na poslovima istraživača suradnika iz šumarske ekonomike, a nakon završenog poslijediplomskog studija izabrana je u zvanje mlađeg asistenta. Stručni šum. ispit položila je 1988. godine.

Sudjelovala je na IUFRO kongresu (Montreal 1990.); znanstvenom savjetovanju: "Životni i radni uvjeti proizvodnih radnika u šumarstvu i njihov utjecaj na zdravstveno stanje i socioekonomski položaj" (Jastrebarsko 1990.); znanstvenom savjetovanju: "Znanstveno-istraživački rad i razvoj šumarstva Hrvatske" (Stubičke Toplice 1993); na seminaru: "Large-Scale Forestrv Models; Experiance and Requirements" (Joensuu 1995.); znanstvenom savjetovanju: "Skrb za

hrvatske šume, zaštita šuma i pridobivanje drva" (Zagreb 1996.).

Objavila je desetak radova. Članica je HŠD.

RADOVI

Vrijednost šteta nastalih pri sječi i izvla čenju konjskom spregom. Rad. 24 (80), SIJ 1989., s. 95 116.

Utvrđivanje i analiza nekih oboljenja ko ja utječi na radnu sposobnost šum. radnika, (u suradnji). Ibid., 23 (75.), 1988., s. 225 247.

Problematika vrednovanja šteta i neki rezultati, (u suradnji). Ibid., 24 (80), 1989., s. 139 161.

Definiranje ekonomskog kriterija utvr divanja objektivnih uvjeta privređivanja šum sko gospodarskih područja, (u suradnji). Ibid., 24 (80), 1989., s. 163 190.

Cost Studies in Croatian Forestrv, (u su radnji). Proceedings of IUFRO 1990, S:3:04, XIX World Congress, 84 99 , Montreal, Ca nada.

Problems of Transition of Forestrv, Fo rest Industries trom Planned to Market Orien ted Model Structural Changes Requirement & Optimisation, (u suradnji). Proceedings of IUFRO 1990, S:3:04, Subject Area, XIX World Congress, 190 197, Montreal, Canada.

Utjecaj ozljeda stabala na neke njihove fenotipske osobitosti, (u suradnji). Rad. SIJ 28(1/2), 1993., s. 193 206.

Prikaz metode za utvrđivanje ipračenje promjena u šumskim staništima nastalih upo rabom u turističke i rekreacijske svrhe, (u su radnji). Ibid., 28 (1/2), 1993., s. 247 253.

Model tor Determination ofForest Eco svstem Changes andLosses, (with Krznar, A.). Proceedings of the Seminar and Summer School "Largescale Forestry Scenario Models": Ex per iences and Requ i remen t s 6 , Joensuu, Finland, 1996.

Vrednovanje šteta i gubitaka hrasta luž njaka u ekološko gospod. tipu II G 10, (u su radnji). Skrb za hrv. šume od 1846 1996. Zašti ta šuma i pridobivanje drva, knj. 2., Zagreb 1996., s. 381 396.


Ekonomski gubici na vrijednosti drva hra sta lužnjaka (Quercus robur L.) kao posljedica ozljeđivanja stabala. Magistarski rad. SF Za greb 1996.

Prilog poznavanju sortimentne strukture hrasta lužnjaka (Quecus robur L.)u EGT u II G 10. Rad. ŠIJ 34 (2), 1999., s. 5 22.

LITERATURA ***ŠL 1 2,1995., s. 56, (Gajdek Vuletie). ***ŠIB, s. 7, 8, 29, 30, 53, 70. ***HSZ Leksikona, knj. 2 (G K), Zagreb

1997., s. 2, (Gajdek). ***SŠN2, s. 637, 698.

VURDELJA, Milan, iz Varaždina, protustavnik.

Šumarstvo je apsolvirao na GŠU u Križevcima 1875. godine.

Prema raspoloživim podacima, kao kot. šumar na skupštini HSSD 1876. u Zagrebu sudjelovao je u raspravi o činiocima koji "prieče razvitak domaćeg šumarstva...", a 1886. bio je protustavnik Otočke imovne općine u Otočcu.

Član HSŠD bio je od 1886.

LITERATURA ***ŠL: 1886., s. 228; 1976., s. 295. Borošić, l: ŠIS, s. 16, 152. ***ŠN, s. 48; SŠN 1, s. 146, 149. *** HŠD 1846 1996., s. 32.

VUSIĆ, Željko, (Srijedska, Čazma, 23.VIII.1953.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Julijane r. Bartol-čić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Ivanskoj 1968., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1972. god.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1977.-78, a diplomirao na Šum. odjelu 7.IV.1982. godine.

Pripravnički staž odradio je u ŠG Bjelovar, radeći zatim kao referent uzgajanja šuma u šumarijama Ivanska i Suhopolje. Od 1.XI.1984. u stručnim je službama ŠG "Mojica Bir-ta" Bjelovar u Odjelu za uređivanje šuma, najprije kao taksator, a zatim kao samostalni taksator. Šest godina kasnije, 1.1.1991., osnivanjem JP "Hrvatske šume" prelazi u Komercijalni odjel UŠ Bjelovar, radeći godinu dana kao stručni suradnik, a zatim kao šef odjela. Od 10. lipnja 1998. rukovoditelj je Odjela za proizvodnju iste uprave, na kojem se radnom mjestu nalazio i ljeti 1999. godine.

Član je HŠD, ogranak Bjelovar.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 61. *** Posl. izvješće " H Š " 1995., s. 61 ;

1996., s. 54. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 88, 140. *** Časopis "HŠ" 21 22, 1998., s. 30;

28, 1999., s. 10. ***ŠL1999. , s. 275.


243

WALER, Domagoj, (Našice, 30.XI. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1991.-92., a diplomirao je 28.XI.1995., obranivši diplomski rad naslova "Gospodarenje šumama kotara Našice početkom XX. stoljeća".

WEICHINGER, Lavoslav (Leopold), šumar.

Podaci o školovanju nisu nam poznati. Pronašli smo samo da je od 1880. do 1882. radio kao šumar u Bo-boti (Vukovar). Umro je 24.XI.1882. u 56. godini života kao šumar grofa Elza u Tovarniku.

Bio je član HSŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1880., s. 145; 1882., s. 228. *** Razl ič i te viesti . Umro Lavoslav

Veihinger. ŠL. 1883., s. 38. *** Iskaz preminulih članova HSŠD. ŠL

1901., s. 50.

WEILER, Adolf, (Bosanski Novi, 1895. - Zagreb, 3.1.1969.), dipl. ing. šumarstva i akademski slikar.

Rođen je u siromašnoj židovskoj obitelji, kao najmlađe dijete, koja se, nakon prerane očeve smrti, seli u Zagreb. Vlastitim se snagama pro

bijao, školovao i uzdizao. U Zagrebu završava realnu gimnaziju.

Šumarstvo je diplomirao 30. VII. 1921.g. na Gospodarsko šum. fakultetu u Zagrebu. Usporedo studira i umjetnost, pa nakon diplomiranja šumarstva, usavršava slikarstvo u Beču i Miinchenu.

Vraća se u domovinu i zapošljava se, kao šumarski asistent, 1925.g. kod Direkcije šuma Sarajevo, zatim kod Direkcije šuma Zagreb, pa Kotarskog poglavarstva Sušak. Zatim radi kod Šumarije Fužine i kod Šumarije Krasno. God. 1927. položio je stručni ispit. Od 1929.g. radio je kod D.I. poduzeća "Našice". Od 1931. bio je šumarski referent Kotarskog poglavarstva Kutina. Dolaskom NDH, kao Židov, 1941. god. gubi službu, a 1943. priključuje se NOB-i u Moslavini. Aktivno sudjeluje u osnivanju stručne izobrazbe šumarskih tehničara i lu-garskog osoblja na oslobođenom teritoriju Garešnice, Suhopolja i Samobora. Po završetku rata 1945. god. šumarski je referent Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu, a od 1946. Kotarskog NO Samobor, gdje vodi brigu o šumama i uređenju gradskih parkova (jedan od njih zovu Wei-lerov perivoj). God. 1953., narušena zdravlja, odlazi u mirovinu i nastavlja se baviti slikarstvom.


http://24.XI.1882

244

Mnogi njegovi crteži nastali su za vrijeme aktivne šumarske službe i II. svj. rata. Radovi su mu podijeljeni u tri ciklusa: Raniji radovi, Stradanja (1942.-1949. g.) s opusom od 18 slika i Samoborski ciklus sa 14 slika. Izlagao je 1922. u Zagrebu, 1923. u Beogradu (zajedno sa kiparom Brilom i Neumovim) i 1959. god. samostalno u Samoboru (vidi: ŠL 6 - 7 / 1 9 5 9 . ) te 1963. samostalno u Zagrebu. Kada je bio u mirovini, na Šum. fakultetu u Zagrebu organizirane su likovne diskusije studenata, a dipl. ing. Adolf Weiler bio je njihova duša.

Likovno je pomagao kod izdavanja spomenice "Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860.-1960.", a bio je i u ocjenjivačkim odborima na izložbama studenata šumarstva gdje je otkrio nekoliko izrazitih slikarskih talenata.

Bio je član Židovske bogoštovne općine Zagreb, učesnik NOB-a, član Šum. društva i član Saveza šumarskih društava Hrvatske.

RADOVI (likovni)

Autoportret, (Ulje, Miinchen 1923., 41x36 cm), Ciklus stradanja (katalog izložbe Samobor 1959. g.), Transport u logor (ulje, 100x70 cm), Posljednja stanica (ulje 63x45 cm), Logoraš (ulje, 93x64 cm), I treći sin je ubijen (ulje, 53x41 cm), Drug iz zatvora I (crtež, smeđa kreda, 44x29 cm), Drug iz zatvora II (crtež, smeđa kreda, 45x31 cm), Ranjenik (crtež, smeđa kreda, 38x31 cm), Kandidati Jasenovca (crtež, crna kreda, 45x31), Spašavanje iz obru ča (crtež, smeđa kreda, 42x31 cm), Talac (crtež, smeđa kreda, 42x23 cm), Dolaze... (crtež, smeđa kreda, 40x29 cm), Bijeg (crtež, smeđa kreda, 37x27 cm), Poslije strijeljanja (crtež, smeđa kreda, 34x31 cm), Povlačenje u Bilogoru (crtež, smeđa kreda, 48x31 cm), Taoci (crtež, smeđa kreda 44x33 cm), Na Savskoj cesti (crtež, smeđa kreda, 36x30 cm), Rezignacija (crtež, smeđa kreda, 60x44 cm), Tifusar (akvarel s tušem, 32x24 cm), U klijeti (ulje, 200x108 cm), Prijatelji iz Žumberka

(ulje, 118x85 cm), Na pasi (ulje 63x51), Berba (93x58 cm), Pralje (ulje, 69x49 cm), Samobor, gornji kraj (ulje, 47x70 cm), Samobor Staro gradska ulica (ulje, 100x72), Pogled na Straž nik (80x57 cm), Žetva (ulje, 68x52 cm), Kolinje (ulje, 43x33), Doručak (33x46), Veselica (ulje, 43x33), Žetva II(ulje, 39x33), Snubljenje (ulje, 44x34 cm), Svečanost u ružinom grmu ilustr. knjige svoje supruge, spisateljice Eve Tićak Weiler.

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 32 (ŠL). Borosič, /.: ŠIS, s. 5, 58, 103, 152

(Vajler). ***ŠL: 1940., s. 271; 1945., s. 79; 1952.,

s. 75. Pere, Z.: Weiler ing. Adolf samostalna

izložba slika. ŠL 1959., s. 232 233. ***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681. Neidhardt, N.: Ing. Adolf Vajler. In me

moriam. ŠL 1 2, 1969., s. 79 83. *** ŠUMA Šum. stručnjaci u umjetno

sti. ŠE 3, 1987., s. 354. Klepac, D.: Šum. bogatstvo Samobora.

ŠL 1992., s. 17. ***HŠD 1846 1996., s. 236, 241.

WEINER, Dušan, (Sisak, 21.1.1875.-Zagreb, 27.VI.1934.), kr. šum. nad-savjetnik, šum. nadzornik.

Šumarstvo je apsolvirao 1893. na GSU u Križevcima. Nakon školovanja obavljao je praksu kod Vlastelinstva Kutjevo, gdje je radio na ome-


245

divanju šuma toga posjeda. Slijedi služba kod Zagrebačke nadbiskupije do početka 1896., kada je imenovan kr. šum. vježbenikom kod Šum. odsjeka Zemaljske vlade u Zagrebu. Iste je godine premješten županijskoj oblasti u Gospić i položio je državni stručni ispit.

God. 1897. imenovan je kotarskim šumarom kod Kotarske oblasti u Novom Vinodolskom. Nakon toga služio je u istom svojstvu u Perušiću te kao šum. referent u Iloku, a 1914. premješten je Županijskoj oblasti u Bjelovar, gdje je 1917. imenovan kr. župan, nadzornikom i obavljao službu županijskoga šum. izvjestitelja. Od 1921. do 1928. radio je kod Kotarske oblasti u Krapini. God. 1928. premješten je Kotarskom poglavarstvu u Pakrac te imenovan kr. šum. nadsa-vjetnikom. Tu je radio do umirovljenja 1932., kad se seli u Zagreb i 1934. naglo umire. Sahranjen je na Mirogoju.

Vrijedi zabilježiti da je za vrijeme rada kod Šum. odsjeka u Zagrebu izradio reljefnu kartu Hrvatske i Slavonije (1:75000) s označenim šumama te još jednu reljefnu kartu (1:25000).


LITERATURA ***ŠL: 1897., s. 590; 1914., s. 190. *** Iskaz članova HSŠD 1908. (ŠL). Borošić, l: ŠIS., s. 19, 152. Hradil, D.: Dušan Weiner. In memoriam.

ŠL 1934., s. 528 529. ***Izvj. JŠU 1934., s l i (ŠL). ***ŠN, s. 52; SŠN, sv. 1, s. 146, 153.

WEINER, Milan, iz Siska, šum. savjetnik.


U početku službovanja desetak godina radio je kao šumar kod Vlastelinstva Pakrac-Bučje-Kamenska. Krajem XIX. stoljeća radio je kao kr.

šum. vježbenik u Grubišnom Polju. Početkom XX. stoljeća dvadesetak godina radio je u Kutini kao kr. kotarski šumar, šum. povjerenik i kao šum. savjetnik. Za vrijeme II. svj. rata živio je kao umirovljenik u Kutini.

U razdoblju od 1899. do 1927. u LRV objavio je sedam članaka s temama o divljači i lovnim prilikama na području Grubišnog Polja, Kutine i Popovače.

Bio je član HSŠD od 1886., član utemeljitelj JŠU u Zagrebu, te član utemeljitelj HŠD (1940.-1945.).

Za vrijeme školovanja u Križevcima bio je potpredsjednik Društva za potporu siromašnih slušatelja učilišta (1882./83.).

RADOVI

Uhvaćene zvjerokradice (u Grubišnom Polju). LRV 1, 1899., s. 10

Lovne prilike Grubišnog Polja. LRV 4, 1899., s. 42.

Lov na medvjeda u Popovači, kotar Ku tina. LRV 9, 1902., s. 105 106.

Pitomi kunići i divlji zećići. LRV 11, 1902., s. 132.

Jeleni u okolici Kutine. LRV 6, 1903., s.69.

Srnjak "Kosmač". LRV 1, 1907., s. 11. O nesavjesnom lovozakupniku (iz Ku

tine). LRV 7 8, 1927., s. 251 253.

LITERATURA *** ŠL: 1886., s. 228; 1888., s. 163;

1890., s. 376; 1894., s. 557; 1897., s. 590; 1940., s. 271, 272; 1943., s. 22.

***Iskaz elan. HSŠD 1908., 1915. (ŠL). ***Izvjještaj JŠU 1927., s. 24, (ŠL). Borošić, J.: ŠIS, s. 17, 152. ***ŠN, s. 50; SŠN 1, s. 146, 151. Frković, A.: Biblogr. LRV... Zgb 1993.,

s. 130, 138, 146, 147, 286, 352, 450. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 105.


246

WEINGERL, Franc, (Maribor, 23.1. 1928.), dipl. ing. drvne tehnologije.

Sin Ivana i Alojzije r. Erhardt. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Potječe iz službeničke o-bitelji. Školovao se u Mariboru: osnovnu je školu završio 1940., a na I. gimnaziji maturirao je 1948. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu, tehnički smjer 1957. godine.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Gozdnom gospodarstvu Maribor. Radio je kao referent za građevinarstvo, zatim bio je voditelj građevnog pogona u GG Maribor. Od 1970. do umirovljenja 1995. direktor je poduzeća "Smreka" Maribor.

WEISENZELL, Eduard, iz Zagreba, rod. 4.III.1897., dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik i nadzornik.

Studij šumarstva započeo je na Šum. akademiji u Zagrebu. Kako je akademija prerasla u fakultet, apsolvirao je u prvoj generaciji dipl. ing. šumarstva 1919.-20. na Gospodarsko-šum. fakultetu, a diplomirao je 1921.g.

Prema pronađenim podacima, u šumarstvu se zaposlio 15.XI.1921. U staž mu je priznato i 2 god. i 8 mjeseci provedenih u vojnoj službi. Stručni ispit položio je 1922. u Zagrebu.

Od 1926. do 1929. bio je upravitelj Šumarije Đurđevačke imovne općine u Novoj Raci, a od 1930. do 1936. upravitelj Šumarije Ogulinske imovne općine Drežnik, napredujući do zvanja šum. savjetnika. Od 1937. do 1941. najprije, kao šum. savjetnik, a zatim šum. nadzornik, radio je kod Direkcije, odnosno Ravnateljstva šuma Križevačke imovne općine u Bjelovaru.

Za vrijeme II. svj. rata, nakon "Zakonske odredbe o prestanku kra

jiških imov. općina" (1941.) radio je kod Ravnateljstva šuma u Bjelovaru. Ostali podaci o kretanju u službi nisu nam poznati. Bio je član JŠU (istupio 1936.), a zatim HŠD (1940.-1944.).

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). *** ŠL: 1929., s. 303; 1930., s. 198;

1932., s. 639; 1936., s. 59, 206; 1938., s. 595; 1940., s. 271, 560; 1941., s. 539; 1943., s. 25;1944., s. 199.

Borošić, l: ŠIS, s. 5, 73, 95, 152, (Vaj sencel).

***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681.

WEISS, Josip, Krešimir, (Virovitica, 18.III.1938.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odsjeku već osamostaljenoga Šum. fakulteta škol.g. 1960.-61., a dip -lomiraoje 19.XI.1962.

Prema nepotpunim podacima o kretanju u službi, bio je neko vrijeme djelatnik Šum. instituta Jastre-barsko. Ubrzo je otišao u Kanadu, gdje živi i radi.

LITERATURA ***ŠIM, s. 55 (Krešimir), 119 (Josip). ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 691.

WESSELY, Josip (Josef), (Beč, 6.III. 1814. - Beč, 10.X.1898.), veteran austrijskog šumarstva, glavni nadzornik državnih imanja.

Polazio je Politehniku i Sveuč. u Beču. Šumarske je znanosti završio na c. kr. Šum. učilištu u Mariabrunnu kod Beča.

Nakon rada u državnoj službi, kod koje je 1851. bio c. kr. ministarski perovoda u Beču, povjereno mu je 1852. osnivanje i uređenje morav-sko-šleskog Šum. učilišta u Ausse-u, gdje je radio kao prvi učitelj šumar-stva.


http://19.XI.1962

247

God. 1 8 5 5 . s tup io je u s lužbu Upraviteljstva državnih željeznica i postao upravitelj njezinih domena u Banatu. Kasnije je djelovao kao vrhovni nadzornik dobara austrijske carevine. Od 1867. do 1870. bio je ravnatelj c. kr. Šum. akademije u Maria-brunnu. Zatim ga je bečko Ministarstvo vojske uputilo na proučavanje Deliblatskih pijesaka u Banatu (1870.-71.), pa je svoja opažanja i prijedloge o smirivanju pijesaka i privođenju kulturi objavio u djelu "Der europai-sche Flugsand..." (1873.).

Bio je jedan od najodličnijih austrijskih šumara. Ugled šumarskog zvanja podigao je na doličnu visinu. Bio je jednako uspješan kao učitelj šumarstva, organizator i kao šum. stručni pisac. Svojedobno mu je dodijeljen Viteški red Franje Josipa I.

Njegov stručni rad znakovit je i za hrvatsko šumarstvo, posebno za pošumljavanje krša Vojne krajine. Temeljem naloga austrijske vlade da se hrvatski krš treba "zagajiti i privesti kulturi" i zadaće koju mu je povjerio Karlovački generalat, tijekom 1875. proučio je primorski vojni krš i u opširnom djelu, tiskanom 1876. na njemačkom i hrvatskom jeziku (u prijevodu I. Viteza Trnskog) pod naslovom "Kras hrvatske Krajine..." detaljno je opisao prilike na kršu i predložio mjere za poboljšanje stanja. Smatrao je da će radovi na pošumljavanju krša utjecati i na poboljšanje ekonomskih i socijalnih prilika područnog stanovništva. Osim toga J. Wessely utjecao je i na osnivanje Kr. nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiškoga područja u Senju (1878.).

God. 1879., kao izaslanik austrijskog držav. šum. društva, predsjedava i sudjeluje u raspravama i praktičnom dijelu programa Treće kraške skupštine održane na području Diva-če, Rijeke i Senja, sa zadatkom proučavanja radova na pošumljavanju

krša. HSŠD biralo ga je za počasnoga člana (1851., 1877.). Na skupštini HSŠD u Sisku 1877. u stručnoj raspravi govorio je o korišćenju hrastove kore kao taninske sirovine. Tom je prilikom naglasio da je uvijek nastojao unaprijediti hrvatsko šumarstvo.

RADOVI

Oesterreichs Alpenlander und ihre Forste. Wien 1853.

Der europaische Flugsand und seine Kultur, (Europski živi pijesak i njegova kultu ra). Wien 1873., p. 1 378.

Die Bodenkultur Oesterreichs, (sa J. L. Lorenzom). 1873.

Das Karstgebiet Militar Kroatiens und seine Rettung, dann die karstfrage ilberhaupt. Agram 1876., p. 1 366.

Kras hrvatske krajine i kako da se spasi, za tiem kraško pitanje uploške. Zagreb 1876.; Šum. list 1877., s. 57 110, 133 183, 229 252; 1878., s. 1 24,57 85,109 140,172 208; 1879., s. 1 9 .

Naše današnje znanje o brstu i brstiku, (Prilog Šum. listu, društvenom organu HSŠD). Zagreb 1879., s. 1 86.

LITERATURA *** Službeno izvješće o XII. velikoj sku

pštini austrijskog šum. društva... ŠL 1879., s. 153 225.

*** ŠL: 1880., s. 140; 1882., s. 222; 1890., s. 370; 1971., s. 334; 1976., s. 298, 381; 1979., s. 33, 34; 1986., s. 344; 1987., s. 390; 1998., s. 553; 1999., s. 56.

*** Wessely Josip. In memoriam. ŠL 1898., s. 453.

*** Kratak životopis Josipa Wesselya i Roberta Micklitza. ŠL 1899., s. 46 47.

*** Iskaz preminulih članova HSŠD. ŠL 1901., s. 50.

Španović, T.: Deliblatski pijesak. ŠL 1936., s. 29, 30, 40 , 277, 518, 630.

*** Aktuelna pitanja u pogledu budu čeg pošumljavanja Deliblatskog pijeska. ŠL 1937., s. 520.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 68, 92, 172, 214, 263.


248

***PŠH 1846 1976., s. 20, 26, 31, 49, 50, 79, 80, 121, 181,187, 190, 206, 230, 233, 353, 410.

*** ŠE 2, 1983., s. 103, 270, 311, 313, 317, 319; ŠE 3, 1987., s. 610, (Zivotop.).

***Šume u Hrvat. Zgb 1992., s. 285. *** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s.

13, 24, 39, 41, 42, 44, 103.

WIDRA, Roman, iz Budy, Rusija, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1938.-39., a diplomirao 10.11.1942.

Godine 1943. bio je član pod-mladka HŠD.

LITERATURA ***ŠL1943., s. 25. ***ŠN, s. 360;SŠN2, s. 685.

WIETHE, (VITE), Dragutin, iz Pan-čeva, Vojvodina, nadšumar,

Šumarstvo je apsolvirao 1883.g. na GŠU Križevci.

Prema pronađenim podacima, službovao je kod Đurđevačke imovne općine. God. 1894. bio je šum. pristav u Šumariji Pitomaca, a od 1897. do 1908. obnašao je dužnost šumara, a zatim nadšumara u Šumariji Novigrad Podravski.

Za vrijeme školovanja u Križevcima bio je potpredsjednik i odbornik Hrv. pjevačkog slušateljskog društva "Slavulj", a kasnije kao službenik po-dupirajući član Društva za potporu siromašnih slušatelja GŠU.

Od 1891. bio je član HSŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1894., s. 557; 1897., s. 590; 1907.,

s. 198. ***Izvj. GŠU Križevci za 1896./97., Kri

ževci 1897., s. 79. *** Iskaz članova HSŠD 1908. (ŠL).

Borošić, J.: ŠIS, s. 17, 152. ***ŠN, s. 50, SŠN 1, s. 146, 151. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 100.

WINKLER, Iztok, (Nova Vas, Bloke, Slovenija, 22.11.1939.), dr. s e , dipl. ing. šumar., redov. sveuč. profesor.

Sin Venceslava i Julijane r. Pun-čuh. Slovenske nacionalnosti i državljanstva. Roditelji su mu bili učitelji. Školovao se u Ljubljani: osnovnu školu završio je 1949., a na VII. gimnaziji maturirao je 1957. godine.

Diplomirao je na Odjelu za šumarstvo Biotehničkoga fakulteta u Ljubljani 1963. Tema dipl. rada bila je "Utvrđivanje normi za sječu i izradu četinara". Taj rad nagrađen je Prešer-novom nagradom za studente Ljublj. univerziteta.

Poslijediplomski studij završio je na Šum. fakultetu u Zagrebu 1969. god. iz znanstven, područja ekonomika i organizacija šumske privrede. I doktorirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu iz istoga znan. područja 1974.

Radio je kraće vrijeme u šum-sko-privr. operativi, u ŠG Ljubljana a zatim od 1964. do 1974. kao asistent na Biotehničkom fakultetu, Odjel za šumarstvo. Od 1975. do 1981. izvanredni je profesor, a od 1981. redoviti profesor za područje ekonomike i organi-


249

zacije šumarstva. Od 1978. do 1982. član je IV Skupštine Slovenije i predsjednik Republičkog komiteta za znanost i kulturu.

Znanstveno se osposobljavao na području upotrebe matematičkih metoda u šumarstvu (Brno, CSR, 1970.-71.) i na kraćim studijskim putovanjima u Austriji, CSR, Njemačkoj i Poljskoj.

S referatom sudjelovao je na više od 60 stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.

Stručno i znanstveno radio je na području šumarske ekonomike, prije svega na proučavanju gospodarenja privatnim šumama, procjeni vrijednosti šuma i šumarske politike. Aktivno je povezan sa šumskogosp. operativom pri rješavanju aktualnih problema.

Intenzivno surađuje sa Šum. fakultetom Sveuč. u Zagrebu. Bio je član komisija za obranu magistarskog rada i disertacija na tom fakultetu.

Vrlo je plodan stručni i znanstveni pisac. Objavio je svoje radove u dvadesetak samostalnih publikacija. Napisao je desetak udžbenika i više od 80 znanstvenih i stručnih članaka, od kojih su mnogi objavljeni u inozemnim časopisima, a objavio je i pedesetak stručno-popularnih članaka u novinama.

Suradnik je Šumarske enciklopedije, (JLZ Zagreb, 1980., 1983., 1987.) Male splošne enciklopedije u Ljubljani, (1973.), Enciklopedije Slovenije (3-l l . sv.), Enciklopedije Jugoslavije, (Zagreb, JLZ 1986.) i Oester-reichisches Forstbiographisches Le-xikon. Wien, H. Kilian Verlag 1994.

Za Šum. enciklopediju obradio je životopise 27 istaknutih slovenskih šumara i pod pojmom Slovenija, obradio je Organizaciju šumarstva, Nastavu, Nauku i Muzej.

Osim što je istaknuti šumarski stručnjak i znanstvenik, bio je u ti

jeku svog radnog vijeka i aktivan društveni djelatnik: član je Šum. društva Slovenije i član Radne grupe IUFRO.

LITERATURA *** Slov. biogr. leksikon, 14. sv., Lju

bljana, SAZU 1987., s. 703 704. *** Biografije in bibliografije univer

zitetnih učiteljev, znanstvenih delavcev in so delavcev Univerze v Ljubljani: II. knj., Ljublj. 1969., s. 638; III. knj., 2. dio, Ljublj. 1981., s. 1047 1048; IV. knj., 2. dio, Ljublj. 1995., s. 1498 1499; V. knj., 2. dio, Ljubljana 1999., s. 1253 1255.

***ŠE, 3, JLZ Zagreb 1987., s. 610. *** Kdo je kdo za Slovence. Ljublj.,

FAGO 1991., s. 296. MenaSe, L.: Svetovni biogr. leksikon.

Ljublj., Založba Mihelac 1994., s. 1039. *** SŠN 2, ŠF Zgb 1998., s. 627, 644. Bajt, D.: Slovenski kdo je kdo. Ljublja

na, Nova revija 1999., s. 594.

WITTMANN, Pavao, (Češka, 1844.-22.VIII.1920.), šumarnik, lovni stručnjak i pisac.

Potječe iz češke šumarske obitelji. Otac mu je bio vlastelinski šumar. Školovao se u Jungbunclau i Pragu. Od 1860. do 1864. radio je kao šum. vježbenik na imanju kneza Turn - Ta-xisa u Laučinu. Nakon apsolviranja češke Šum. škole Weisswasser (Bijela Voda) radio je kao šum. pristav u Plani kod Marienbada (sada Marian-ske Lažne). God. 1866. sudjelovao je u ratu u Italiji, gdje je odlikovan ratnom kolajnom. Po povratku položio je državni stručni ispit u Pragu. Od 1867. do 1871. radio je ponovno u Pla- ni i tri godine na imanju Smocna, kao šum. pristav.

God. 1871. dolazi u Hrvatsku, kao šumar, na Vlastelinstvo Opeka-Zelendvor grofa M. Bombellesa, gdje se bavio lovstvom do smrti 1920. Tu je našao široku mogućnost za djelovanje na temelju svog širokog struč-


250

nog znanja, pa je zbog osobitih sposobnosti ubrzo promaknut za nadšu-mara. U povodu 25. godišnjice uspješnog rada postaje šumarnikom, a 1912. grof M. Bombelles mladi uručio mu je jubilarnu kolajnu za 40. godišnjicu službovanja.

Zaslužan je za uređivanje uzornih lovišta i unapređenje lovstva na vlastelinstvu, čime je dao poticaj za razvoj lovstva kao važne gospodarske grane u Hrvatskoj. Uzornim uzgajanjem fazana, koji je udomljen u Hrvat skoj oko 1870., upravo na lovištima grofa M. Bombellesa, i odatle proširen po Hrvatskoj, svratio je pozornost domaćih i stranih lovaca. Prema Kes-terčaneku (1896.) iz lovišta se Komar kraj Varaždina "godimice proda 3-4 tisuće stranom živih, stranom postrie-ljanih gnjetlova, tako da se to lovište, obzirom na uzgoj divljači može uvrstiti medu prva u našoj monarkiji".

Zbog velikog zanimanja objavio je u "Hugos Jagdzeitung-u" niz članaka o uzgoju fazana te objavio priznatu i poznatu monografiju o fazanu "Der Edelfasan..." Na vlastelinstvu uspješno se bavio i uzgojem ostale divljači, posebno trčki, zečeva i srna, pa je zbog vrijednih trofeja organizirao lovove na srnjake.

Od 1893. do 1912. u LRV objavljivao je zapažene članke, većinom o lovačkoj organizaciji, te o divljači, lovnim prilikama i statistici lova na varaždinskom području, osobito na lovištima vlastelinstva Opeka-Zelendvor.

Zalagao se za osnivanje Obćeg hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu i bio je član društva od osnivanja 1891. god. Svojim stručnim i literarnim radom šumarnik Pa-vao Wittmann utjecao je na razvoj lovstva u Hrvatskoj i na promicanje lovstva u Hrvatskoj i tadašnjoj monarhiji.

Godine 1898. car Franjo Josip odlikovao ga je Zlatnim križem za zasluge.

RADOVI

Der Edelfasan, seine Naturgeschichte, AufzuchtundHege, Jagd und Beniltzung. Wien, 1891.

Der Fasan. U: dr. Wurm, Die hohe Jagd. Uzgoj gnjetela u divljem Hiti slobodnom

stanju. LRV 1893, II, 1, s. 7 10, 2, s. 22 26, 8., s. 118 121, 9., s. 129 136.

Divljač i zima 1893. u Komaru. LRV 1893., II, 4, s. 55 56.

Iskaz divljačipostrieljane na lovistih do bia "Zelendvor" god. 1893/94. ŠL1894., s. 274.

Udomljenje srna u lovistih grofa Bombe llesa. LRV 1896., V, 3, s. 29 31.

0 stanju lova u Varaždinskoj županiji. LRV 1896., V, 11, s. 129 130; 1897., VI, 4, s. 45 46; 1899., VIII, 10, s. 116 117; 1902., XI., 1, s. 8.

Divljač i rezultati lova u lovištu Opeka Zelendvor. LRV 1900., IX, 1, s. 8 9; 12, s. 148; 1901., X, 3, s. 31 33; 1902, XI, 6, s. 61 64; 1907., XVI, 3, s. 34 35; 1912, XXI, 4, s. 38 41 .

Gnjezdenje fazana u djetelistima. LRV 1901., X, 6, s. 65 67.

Lovačko politička razmatranja. LRV 1907., XVI, 6, s. 62 66; 1910. XIX, 3, s. 26 28; 1911., XX, 4, s. 37 38; 6, s. 61 62.

Lovne prilike i iskaz lovine lovišta Ko mar kod Varaždina. LRV 1909., XVIII, 3, s. 35; 5, s. 53; 1911., XX, 3, s. 32 33.

Marko grof Bombelles. In memoriam. LRV 1912, XXI, 10, s. 109 110.

Iz prošlosti lovstva u Hrvatskoj, (o član ku iz Hugovih "Lovačkih novina", Beč, siječanj 1882.). LRV 1981, XC, 12, s. 298 299.

LITERATURA Kesterčanek, F.Z.: Lovstvo. Zagreb 1896.,

s. 50, 62, 63, 67. *** Tamanjenje kunića sa sumpornim

ugljikom. ŠL 1897., s. 134. Uredništvo: Šumarnik Pavao Wittmann,

četrdesetgod. službovanja. LRV 3,1912., s. 26 27.

Rbssler, E.: Pavao Wittmann. In memo riam. LRV 10 12, 1920., s. 38 39.

Čeovič, L: Lovstvo. Zagreb 1940., s. 93 , 436; 1963., s. 117, 715.

***PŠH 1846 1976., s. 290, 297, 410.


251

Frković, A.: Bibliogr. LRV..., Zagreb 1993., s. 40,106,130,138,156,201, 286, 352, 358, 366, 368, 450.

***HŠD 1846 1996., s. 74, 122. *** Bombelles Marko. HŠŽ Leksikon,

knj. 1 (A F), Zagreb 1996., s. 130. Kralj, l: Fazan. LV 11, 1998., s. 30 31.

WOLF, KRAMARIĆ, Sandra, (Vinkovci, 19.V.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Viktora i Zdenke r. Hadži-saković. Otac joj je bio dipl. ing. drvne tehnologi je , a majka s lužbenica . Školovala se u Vinkovcima: osnovnu školu završila je 1982., a na Gimnaziji "M. A. Reljković" maturirala je 1986.g.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je 1991./92., a diplomirala 16.V.1994. Napisala je i obranila diplomski rad iz područja uređivanje parkova pod naslovom "Park Komrčar - sadašnje stanje i obnova".

Zaposlila se kao pripravnica 2. XL1994. u UŠ Zagreb, RJ "Hortikultura" Zagreb. U studenome 1996. zaposlena je na neodređeno vrijeme u istoj RJ, gdje je i krajem 1999. radila na mjestu hortikulturnog referenta.

Sa Z. Španjolom, doc. na Šum. fakultetu, napisala je rad "Biološko-ekol. i prostorna valorizacija Park-šu-me "Komrčar" na Rabu" (ŠL 1994., s. 153-166).

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 65, (Wolf). Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista

... ŠL 1997., s. 189, (Wolf). ***SŠN2, s. 701, (Wolf).

WRABER, Maks, (Kapla na Kozjaku, 16.IX.1905. - Ljubljana, 14.V.1972.), istaknuti slovenski botaničar, dr. s e , sveuč. prof., biolog - geobotanik.

Diplomirao je (1930.) i doktorirao (1933.) na Filozofskom fakultetu

u Ljubljani. Specijalizirao je biljnu organografiju u Miinchenu (Njemačka) i fitosociologiju u Montpellieru (Francuska).

Kao srednjoškolski profesor službovao je na Državnoj realnoj gimnaziju u Bjelovaru, Ljubljani i Kranju.

Od 1955. radio je na Biološkom institutu SAZU. Kako osobitu pozornost obraća istraživanju šumske vegetacije i opisu šumskih zajednica, surađivao je sa hrvatskim šumarskim stručnjacima, ponajviše oko vegeta-cijskih kartiranja, (Prof. dr. S. Bertović).

Bio je dopisni član Academia Italiana di Scienze Forestali u Firenci i od 1969. dopisni član SAZU.

LITERATURA Bertović, S.: Prof. dr. Maks Wraber. In

memoriam. ŠL 1973., s. 254 259, (s radovima). ***ŠE3, 1987., s. 610. *** PŠH 1846 1976., s. 35, 36, 38,

420.

WURTH, Milivoj, (Zagreb, 29 .1 . 1909.- Zagreb, 31.1.1994.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor i savjetnik.

Sin Mirka i Elze r. Košćal . Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio činovnik I. Hrv. štedionice u Zagrebu, a majka domaćica. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Maturirao je na Drž. realnoj gimnaziji 1926./27.


http://16.IX.1905

252

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr. - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1931./32., a diplomirao 1934. Tijekom 1933. i 1934. bio je u vojsci u Sarajevu.

Od 1935. radio je u Gradskoj upravi u Zagrebu, a za vrijeme II. svj. rata u Šumariji Zagreb. Poslije rata radio je u Rujevcu, Majuru kod Siska, Dvoru i Bijelopolju kod Korenice. Od 1948. do 1954. radio je na radilištu "Bojna", Ravno Rašće (kod Topus-kog), zatim u DIP-u Sisak, Bos. Novom i Korenici. God. 1954. dolazi u Šum. inspektorat Zagreb, zatim radi u Ministarstvu šumarstva i duže vrijeme u Stručnom (kasnije Poslovnom) udruženju šum.-privrednih organizacija Hrvatske do umirovljenja 1974. U službi je napredovao do zvanja šum. savjetnika. Kao umirovljenik živio je u Zagrebu.

Zaslužan je za uvođenje mehanizacije u šumarstvu Hrvatske. Zapažen je i njegov rad kao člana organizacijskih odbora i središnjih žirija pri takmičenju šum. radnika sjekača Hrvatske, SFRJ te na I. međunarodnom takmičenju sjekača u Delnicama 1966. godine.

Sudjelovao je na više savjetovanja, od kojih spominjemo ono o kadrovima u šumarstvu (Banja Luka 1957.) i o gospodarenju privatnim šumama (Varaždin 1957.).

U Šum. listu pisao je o aktivnostima Stručnog udruženja šum.-privr. organizacija Hrvatske i Sekcije za šumarstvo Poljoprivr.-šum. komore Hrvatske (1957.-1959.), te izvještavao o takmičenjima šum. radnika (1965.-1967., 1969., 1973.).

Za vrijeme II. svj. rata bio je član HŠD, a nakon rata član Šum. društva Hrvatske, biran za odbornika 1956. Kao predstavnik stručnog udruženja bio je gost na društvenoj skupštini 1958. Prisustvovao je proslavi

130. godišnjice rada HŠD i 100. godišnjice izlaženja Šum. lista u Zagrebu 1976.

(Podatke smo prikupili uz pomoć sina dra Janka Wiirtha iz Zagreba, na čemu mu zahvaljujemo.)

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 8, 152, (Virt). *** ŠL: 1943., s. 25; 1946., prosinac

(pril.); 1951., s. 178; 1956., s. 199; 1957., s. 47.1958., s. 108, 109, 219; 1976., s. 328.

***ŠNs. 357;SŠN2, s. 683. *** Zbornik Vink. 1974., s. 708, 709. ***PŠH 1846 1976., s. 386, 387, 420. ***HŠD 1846 1996., s. 264.

WURTH, Slavoljub, (Eduard), (Rijeka, 9.II.1844. - Zagreb, 28.111.1909.), kr. nadšumar.

Veliku realku završio je na Rijeci. Zbog sklonosti šumi i lovu polazio je 1863. i 1864. Šum. učilište u Maria-brunnu kod Beča.

Nakon završenog školovanja stupio je u službu kod Vlastelinstva Topolovac kao šum. vježbenik. God. 1867. Kr. financijsko ravnateljstvo u Zagrebu imenuje ga vježbenikom kod državnog posjeda u Kutjevu, odakle je 1868. premješten u istom svojstvu Kr. šum. uredu u Fužinama. Nakon položenog državnog ispita, 1870. imenovan je šum. oficijalom, a 1872. kr. šumarom i upraviteljem Šumarije Novi Vinodolski, gdje je 1886. imeno-van kr. nadšumarom.

God. 1893. Ugarsko ministarstvo za poljodjelstvo imenovalo ga je protustavnim nadšumarom pri Šum. ravnateljstvu u Zagrebu, gdje je 15. XI.1896. umirovljen. Kao umirovljenik živio je u Zagrebu.

Bio je dobar poznavalac primorske (mediteranske) flore. Od rane mladosti bavio se i lovom. Umro je u Zagrebu od srčane kapi nakon povratka


253

iz svog posljednjeg lova 28.III.1909.g. Sahranjen je na Mirogoju.

Bio je redoviti član HSSD od obnove rada društva 1876. i jedan od najstarijih vrijednih članova Obćeg hrv. društva za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu.

Kao Hrvat-domoljub bio je štovan u šumarskim i lovačkim krugovima.

LITERATURA *** ŠL: 1880., s. 145; 1882., s. 229;

1886., s. 228; 1888., s. 163; 1890., s. 376; 1894., s. 116: 1897., s. 590.

*** Iskaz članova HSŠD 1908., (ŠL). A.R.: Umrli. Slavoljub Wiirth. ŠL 1909.,

s. 185 186. *** Umrli Slavoljub Wiirth i Prokop Agić.

LRV 4, 1909., s. 47. Frković, A.: Bibliografija LRV, Zagreb

1993., s. 358.


254

ZABUKOVEC, Ivan, (Nova Vas, Blo-ke, Postojna, Slovenija, 24.1.1926.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jožeta i Terezije r. Janež. Slovenske narodnosti i državljanstva. Potječe iz obrtničko-seljačke obitelji. Osnovnu je školu završio u Novoj Vaši 1938., a na realnoj gimnaziji u Ljubljani maturirao je 1946.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, šumsko - uzgojnom odsjeku, škol.g. 1949.-50., a diplomirao je 1951.

Rad u struci započeo je kao tak-sator u GG Celje. U istom gospodarstvu bio je rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma i šef uzgoja. Na kraju bio je upravitelj Šumskoga područja Vita-nje, s kojeg mjesta odlazi u mirovinu.

Živi u Celju (1999.).


ZAGORAC, Božidar, (Koprivnica, 26. VI.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1986.-87., a diplomirao 20.IV.1988.

ZAHIROVIĆ, Adam, (Sisak, 19.IV. 1925.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Hasana, zanimanjem radnika i Milke, rod. Zagorac, domaćice. Hrvat, rimokatolik.

Osnovnu školu završio je 1935. godine u Sisku, a Državnu realnu gimnaziju u istom gradu 1943.

Škol.g. 1948.-49. apsolvirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 5.XII.1949.

Od 16.XII.1949. do 1.1.1951. god. radi kao projektant u Šumsko-gradevnom poduzeću Petrinja. Od 1. 1.1951. do 10.VI.1953. tehnički je upravitelj Šumske manipulacije Kostaj-nički Majur, DIP-a Sisak. Od 10.VI. 1953. do 28.X.1955. upravitelj je Šumarije Pisarovina, a od 1.XI.1955. do 30.VI.1958. god. Šumarije Velika, ŠG


http://16.XII.1949

255

Slav. Požega. Od 1.VII.1958. do 31. X.1961. direktor je DIP-a "Lipa", Slav. Požega, a od 1.XI.1961. do 15.11.1963. Tvornice polukemijske celu-loze i Ijepenke u izgradnji, Slav. Pože-ga. Od 15.11.1963. do 30.VI.1989. radi u Privrednoj komori Sisak kao sekre-tar Vijeća šumarstva i drvne indus-trije. Od 15.1.1991. do 31.X.1994. upravitelj je Uprave šuma Sisak JP "Hr-vatske š u m e " , s kojeg mjes ta odlaz i u mirovinu.

Dugogodišnji je član DIT, kasnije HŠD. God. 1997. HŠD dodijelilo mu je Pismeno priznanje i Srebrnjak kralj Tomislav za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke. Član je HDZ-e, a 1994. god. bio je na funkciji dopredsjednika skupštine Sisačko-moslavačke županije.

LITERATURA ***ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998., s. 687. *** Ljetopis "HŠ" 1993., s. 37. ***ŠL; 1995., s. 65, 436; 1997., s. 322;

1999., s. 396, 599. ***HŠD 1846 1996., s. 360, 361, 369,

375, 427, 428. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista.

ŠL 1997., s. 189.

ZAJC, Karmelo, (Carmello), (Trsat, Rijeka, 16.VII.1860. -Zagreb, 23.VIII. 1931.), šum. nadinženjer, šum. nad-savjetnik.

Sin je glazbenika i istaknuto-ga hrvatskoga skladatelja Ivana pl. Zajca i Nataline Jessenko. Prve dvije godine živi u Rijeci, a 1862. obitelj mu se seli u Beč, gdje u jesen 1867. zapo-činje pučku školu. Međutim, otac mu biva postavljen za voditelja Zagre-bačke opere i ravnatelja Glazbenog zavoda, pa koncem siječnja 1870. do-laze u Zagreb. Naredne godine zavr-šava pučku školu i započinje školo-vanje u gornjogradskoj gimnaziji. Malu

maturu polaže u ljeto 1877., na jesen se upisuje u novi prošireni tro-godišnji program Šumarskog odjela na GŠU u Križevcima.

Po završetku škole, 1880. postavljen je za šum. vježbenika u Ogulinu, a početkom 1884. premješten je kao šum. pristav u Kalje-Kostanje-vac na Zumberku. Nakon položenog ispita za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva, imenovan je 1885. šumarom i premješten u Bag (Karlobag) kao kotarski šumar. Tu 1888. ženi Danicu Domines, kćerku domaćeg trgovca.

Početkom 1890. postavljenje za upravitelja krajiške šumarije Škare kod Otočca te imenovan šumarom I. razreda. U Šumarski ured u Ogulin premješten je 1897. u svojstvu nadšu-mara. God. 190L, u zvanju nadšumar, premješten je u Šumsko ravnateljstvo u Zagreb, gdje je živio s roditeljima.

God. 1907. imenovanje šumar-nikom, 1909. postaje šum. nadinženjer, a 1915. šum. savjetnik. U veljači 1921. postavljenje za šum. nadsavjet-nika i iste godine umirovljen 30. studenoga, nakon 41 godine rada u šumarskoj struci.

Umro je u Zagrebu 1931. nakon kratke i teške bolesti. Sahranjen je na Mirogoju.

Karmelo Zajc bio je poznati lovac s velikim brojem srnećih odstrje-


256

la iz Žumberka i Plješivice. Uspješno je sudjelovao na lovačkim izložbama (Zagreb 1899., 1902.).

Od 1.1.1881. bio je član Društva šumara u Zagrebu, djelatan u Odboru u Zagrebu do kraja života, a zdušno je djelovao i u Hrv. društvu za gojenje lova i ribarstva.

Cijelog života osjećao je ljubav za Kršem.

(Podatke smo prikupili dobrotom dipl. ing. šumarstva Mr. Mladena Zajca, njegovog unuka iz Kanade.

RADOVI

Četrdesetgodišnjica magjarskoga šum. društva. Šum. list 1907., s. 52 62.

Drugi međunarodni lovački kongres u Beču. LRV XIX, 7, 1910., s. 78 80; 8, s. 92 93; 10, s. 108 111.

Lov na medvjeda u području Kralj, šu marije ogulinske 1898. LRV XIX, 11, 1910., s. 128 129; 12, s. 132 135.

Ivan Kolar. In memoriam. Šum. list 1910., s . 8 1 8 4 .

LITERATURA *** ŠL: 1882., s. 229; 1886., s. 228;

1888., s. 163; 1890., s. 377; 1897., s. 590; 1921., s. 210; 1930., s. 353; 1987., s. 535; 1989., s. 655; 1999., s. 493.

***Iskaz elan. HSŠD 1908., 1915. (ŠL). ***XXII redov. glav. skupština društva.

LRV 3, 1912., s. 27. Hradil, D.: Karmelo Zajc, kr. šum. nad

savjetnik u penziji. In memoriam. ŠL 1931., s. 622 623.

***Izvj. JŠU193L, s. 17 (ŠL). Borošič, l: ŠIS, s. 17, 152. *** Ivan pl. Zajc. Encikl. LZ 6, Zagreb

1969., s. 711. Kauders, A.: Šum. bibliogr. L, s. 202. ***ŠN, s, 49; SŠN 1, s. 146, 150. ***PŠH 1846 1976., s. 370, 410. Frkovič, A.: Bibliografija LRV... Zagreb

1993., s. 310, 352, 450. Husinec Delič: GŠU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 94. ***HŠD 1846 1996., s. 80, 119, 146.

ZAJC, Mladen, (Rijeka, 20 .VI I . 1925.), mr., dipl. ing. šumarstva, prof., predavač na sveučilištu.

Sin Branka, činovnika Prve hrvatske štedionice, i Danice r. Hlača; unuk Karmela Zajca, šum. nadsavjet-nika i Mihovila Hlače, nadlugara kod Thurn-Taxisa. Prve tri godine živi u Rijeci, koja je tada bila pod Italijom, a zatim na Sušaku.

Osnovnu školu započinje na Gri-ču u Zagrebu, a završava na Oreho-vici (Sušak). Realnu gimnaziju polazi od 1936. do 1945. na Sušaku. Za vrijeme rata učestvuje u NOB od kolovoza 1943. Cijelu 1944. god. provodi kao učitelj u Rogima, općina Brod na Kupi, a proljeće 1945. u Johima - Zubrin-cima, općina Bosiljevo.

Šumarstvo je upisao na Poljoprivredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu u jesen 1945. god. Diplomirao je 22.III. 1951.g. Državni stručni ispit polaže 24.V.1954. U veljači 1956. polazi tečajeve fotogrametrije i računanja prirasta šuma. Tijekom 1959./ 60. slobodan je slušalac na Ecole Nationale d Horticulture u Versailles-u (Francuska), na odsjeku Pavsage (arhitektura parkova).

U SAD završava dva magisterija: prvi na School of Natural Resources, Universitv of Michigan, Ann Arbor (1964.-66.). Predmet: parkovi i šume za dokolicu (outdoor recreation); a drugi (1968.-70.) na School of Fine Artes, Department of Landscape Ar-ch i t e c tu r e , Universi tv of P e n n -svlvania, Philadelphia. Predmet: prostorno (pokrajinsko) planiranje na ekološkoj osnovi.

Bio je (1947.) na studentskoj praksi iz zaštite šuma (potkornjak četinjača) u Teslicu (BiH), a 1948. na izmjeri šuma na Goliji (Crna Gora). Kod Šumarije Rijeka 1950.g. radi na doznaci. Nakon diplomiranja 22. III.1951., radi na Sušaku, najprije u Ukodu, a zatim kao dnevničar u ŠG "Viševica".


257

Od 1.XI.1951. do 12.VIII.1952. radi na uređivanju šuma i trasiranju puteva u ŠG "Garjevica" u Bjelovaru. Nakon toga premješten je u Han - Pijesak, BiH, za upravitelja šumske uprave i iskorištavanje šuma Vojnog planinskog dobra.

Od LIV. 1953. radi u Odsjeku za uređivanje šuma SG "Višev ica" , Sušak. Od 1.III. 1955. na mjestu je upravitelja Šumarije Labin, gdje mu je glavni posao pošumljavanje krša i nadzor nad privatnim šumama panja-čama.

Od 6.XII.1956. do 1.VI.1957. upravitelj je iskorištavanja šuma u DIP "Radin" u Ravnoj Gori t a u lipnju 1957. postaje službenik SGUroševac na Kosmetu. Nakon toga dodijeljen je na jednogodišnje usavršavanje na uređivanju šuma u Projektni biro u Beogradu. Od lipnja do kolovoza 1958. vraća se u SGUroševac, koje na-pušta i odlazi u Francusku.

Od kolovoza 1958. do listopada 1960. živi u Parizu i radi kao crtač.

U Kanadu se odselio 1.XI.1960. Od ožujka do listopada 1961. radi na nadzoru sječina celuloznog drva za The James Maclaren P.a P. Co., zatim do kraja godine zaposlen je kao radnik u parkovima grada Montreala. Početak 1962. provodi na sjeveru, kao mjernik na izlučivanju velikog umjetnog jezera Manicouagan.

Od svibnja 1962. do ožujka 1964. radi u Odsjeku za arhitekturu parkova urbanističkog ureda La Haie u Montrealu. Poslije toga tri mjeseca radi u Ontariu kao nadzornik izvođenja parkova, a potom je na studiju u Ann Ar-boru - do 1966. Ljeti 1965. radi četiri mjeseca na ARDA-BAEQ federalno-provincijski ured, na izviđanju obale poluotoka Gaspe, za izradu turističkog nacrta razvitka. Od srpnja 1966. do veljače 1967. radi kao uredivač parkova u Uredu arhitekture parkova Graham i drugovi u Ottawi. Potom

prelazi u Ministarstvo za lovstvo, ribarstvo i parkove u Provinciji Quebec, kao uredivač parkova, gdje ostaje do veljače 1968. godine.

Tijekom ljeta 1968. sluša tromjesečni tečaj o razvoju nanosa ledenjaka i riječno-jezerskih taložina, na Šum. fakultetu u Torontu (Ontario). Iste godine u jesen nastavlja studij, a ljeti 1969. radi kao vanjski suradnik za Nacionalne parkove Kanade na izviđanju sjevernoga dijela otoka Cap Breton, radi proširenja parka.

God. 1970./71. sluša zemljopis na Universitv of New York u Svracusi, N.Y. Tokom studija vanjski je suradnik te je izradio turistički plan sjev. obale (300 km) poluotoka Gaspe.

Od jeseni 1971. godine predaje uređivanje parkova i turizam na Col-lege St. Laurant u Montrealu (srednja tehnička škola). Istodobno je predavač na Fakultetu za arhitekturu, Odsjek za parkove, Sveuč. Montreal. U jesen 1973. prelazi u Ottawu na Al-gonquin College (srednja tehnička škola) kao nastavnik za parkove i vrtlarstvo. Od prosinca 1975. do kolovoza 1976. predaje šumarstvo na srednjoj Poljoprivrednoj školi u La Poca-tiere, Quebec.

Od rujna 1976. do umirovljenja (l.X. 1989.) radi u Hydro-Quebec (E-lektroprivreda), prve četiri godine na uređenju visokonaponskih vodova, idućih pet godina u Ravnateljstvu za okoliš na pošumljavanju građevinskih radilišta, te na uputama i nadzoru kresanja stabala i grmlja pri čišćenju prolaza niskonaponskih vodova. Posljednje četiri godine proveo je u imovinskom odjelu na procjeni odšteta privatnim šumovlasnicima.

LITERATURA ***ŠL: 1952., s. 73; 1999., s. 396, 599. ***ŠN, s. 363. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 687.


258

ZAJEC, Anton, (Dobračeva pri Ži-reh, Žiri, Slovenija, 29.XII.1925.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Marije r. Oblak. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Potječe iz trgovačke obitelji. Osnovnu je školu završio u Žiri 1936., a na III. državnoj gimaziji u Ljubljani maturirao je 1948. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, šumsko - uzgojni smjer, škol.g. 1952.-53., a diplomirao 1956. godine.

Bio je zaposlen u slovenskom šumarstvu: najprije je radio na uređivanju šuma u Idriji, zatim je bio u-pravitelj Soškoga gozdnoga gospodarstva, Šumarije Bovec, pa referent za uzgoj u Zadruzi Podvelka, i do umirovljenja (1987.) radio je u istom svojstvu na Šumariji Ruše, GG Maribor.

Član je Šumarskoga društva.

LITERATURA ***ŠN, s. 366, (izKranja!). ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 689.

ZAJEC, Zoran, (Zagreb, 11.VI.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1987.-88., a diplomirao 27.IX.1989.

ZAKLAN, Đurđica, (Pakrac, 26.11. 1969.), dipl. ing. šumarstva, profesorica.

Kći Đorda i Milke r. Vučković. Otac joj je nastavnik matematike i fizike, a majka nastavnica razredne nastave. Školovala se u Pakracu. Osnovnu školu završila je 1984., a na COUO maturirala je 1988.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je 1991./92., a diplomirala 27.VII.1995. iz znanstvenoga područja organizacija proizvodnje u šumarstvu. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom "Pretraživanje šumarske bibliografske zbirke TREECD CAB International".

Od 1996./97. radi kao profesorica stručnih predmeta šumarske stru ke u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi u Karlovcu, gdje je radila i 1999. god.

LITERATURA *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 29,

68, 70, 140. *** Ljetopis Šum. škole Karlovac za

1996./97., Karlovac 1997. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 701.

ZAKLANAC, Stevo, (Dubica, 4.1. 1949.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1973.-74., a diplomirao 6.VII. 1977.


http://29.XII.1925

http://27.IX.1989

259

ZALOKAR, Nikolaj, (Sevnica, Slovenija, 1922.-Brezice, 1990.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor.

Osnovnu je školu polazio u Sev-nici, a gimnaziju u Zagrebu.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1947.-48. , a diplomirao 13.VI.1949.

Prema nepotpunim podacima, od 1954. do 1970. bio je šef Sekcije za uređivanje šuma pri Područnoj upravi za šumarstvo Brezice, zatim GG Brezice i GPZ Sevnica. Od 1971. do smrti 1990. bio je šum. inspektor za GG Brezice.

(Podatke za dipl. ing. Nikolaja Zalokara, i mnoge druge brežičke di-plomante, ljubazno nam je prikupila gospoda Jožica Penič, voditeljica Kadrovske službe GG Brezice, na čemu joj zahvaljujemo.)


ZALJESOV, Aleksandar, iz Rusije, rod. 15.III.1892., dipl. ing. šumarstva, viši šum. pristav.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Sum. odjelu škol.g. 1924.-25., a diplomirao 21.VI. 1927.

U šumarskoj struci zaposlio se 8.VIII.1932. kao činovnički pripravnik u Sreskom načelstvu Gevgelija, Makedonija. Iste godine položio je u Beogradu državni stručni ispit. Prema nepotpunim podacima, god. 1939. radio je kod Sres. načelstva Kumanovo. God. 1944. premješten je iz Makedonije za šum. višeg pristava kod Ravnateljstva šuma Brodske imovne općine Vinkovci, a 1942. Rav. šuma u tadašnju Hrv. Mitrovicu, gdje se nalazio i 1943.

God. 1934. objavio je u Šum. listu članak "Terenska pikirišta u srezu Djevdjelijskom i njihovi rezultati" (s. 224-228 . ) u kome opisuje rasad-ničku prizvodnju.

Bio je član JŠU.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 6, 62, 115, 152. ***ŠL 1934., s. 224; 1936., s. 500; 1939.,

s. 593; 1942., s. 537; 1942., s. 296; 1943., s. 268. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 60. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 540. ***PŠH 1846 1976., s. 64, 414.

ZALJESOV, Nikolaj, (Nikola), (16. V.1895. - 29.XII.1976.), dipl. ing. šumarstva, viši šum. pristav.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1925.-26., a diplomirao lO.X.1929. Zaposlio se 4. XII.1930. kao činovnički pripravnik u Sreskom načelstvu Skopje, gdje se nalazio i 1934. kao šum. referent. Od 1935. do 1938. radio je kao upravitelj Šum. uprave Ohrid i Berane, te kao šum. viši pristav kod Direkcije šuma Skopje.

Prema nepotpunim podacima, nastavio je raditi u Makedoniji, gdje i umire 1976. godine.

Bio je član JŠU od 1932.

LITERATURA ***ŠL: 1932., s. 283; 1934., s. 364; 1935.,

s. 497, 480; 1938., s. 533; 1939., br. 8 9 (prilog); 1978., s. 541.

Borošić, J.: ŠIS, s. 6, 62, 113, 152. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682. ***Inž. Nikolaj Zaljesov, Nekrolog. Šu

marski pregled, Skopje 1977.

ZAMETICA, Muris, iz Banja Luke, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na


http://29.XII.1976

260

Šum.-uzgojnom odsjeku škol.g. 1949.-50., a diplomirao 17.V.1952.

ZANNER, Mihajlo, (Vinkovci, 1820.-Petrinja, 22.X.1887.), c. kr. šumarnik.

Šumarstvo je završio na Šumarskom učilištu u Mariabrunnu kod Beča.

Dne 1.IV.1846. stupio je u državnu Krajišku šumarsku službu kao šu mar kod Petrovaradinske pukovnije. U istom svojstvu premješten je 1849. k Brodskoj pukovniji, gdje je 1851. promaknut na čin "waldbereitera" (obi-lazitelja šuma). God. 1856. premješten je k Petrovaradinskoj pukovniji kod koje je 1859. imenovan nadšuma-rom II. razreda. Slijedi premještaj k Rumunjsko-banatskoj pukovniji u Karansebeš, a zatim 1862. II. Banskoj pukovniji u Petrinju, gdje je 1865. promaknut za nadšumara I. razreda. Nakon ukinuća Vojne krajine i preustrojstva šumarstva, premješten je 1874. c.kr. Šum. uredu u Gospić. Tu je 1876. imenovan šumarnikom i u tom svojstvu umirovljen 1877.

Umro je u Petrinji 1887. Kao izvrstan lovac osvojio je

veći broj nagrada. Bio je član HSŠD.

LITERATURA *** Osobne viesti. Umro Mihajlo Zanner.

ŠL 1887., s. 491. *** Iskaz preminulih članova HSŠD. ŠL

1901., s. 50 (Zauner).

ZARIĆ, Petronije, iz Dobruna, Više-grad, BiH, rod. 29.XI.1897., dipl. ing. šumarstva, šum. savjet, i nadzornik.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1922.-23., a diplomirao 14.XII.1923. Zaposlio se 20.1.1924. Stručni ispit položio je 1926. u Beogradu. Službovao je u BiH.

God. 1927. premješten je iz Sarajeva za upravitelja Šumarije Fojnica. Iste godine premješten je Direkciji šuma Banja Luka, gdje je radio do 1940. kao upravitelj šumarija Šipovo, Teslić i Vrbanja (Kotor Varoš) te kao šum. savjetnik direkcije. Godine 1941., kao šum. nadzornik Ravnateljstva državnih šuma Banja Luka, otpušten je iz službe.

Bio je član JŠU.

LITERATURA ***ŠL: 1927., s. 490, 545:1931., s. 509;

1934., s. 529; 1935., s. 416; 1937., s. 333; 1938., s. 201, 461; 1940., s. 329; 1941., s. 459.

***Izvj. JŠU 1927., s. 32; 1940., s. 4, (ŠL).

Borošić, J.: ŠIS, s. 6, 52, 97, 152. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681.

ZASTAVNIKOVIĆ, Bogdan, iz Ličkog Osika, Gospić, rod. 8.XII.1895., dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik i nadzornik.

Započeo je studij na Šum. akademiji, a završio gaje u drugoj generaciji na Gospodarsko.- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. g. 1920.-21. Diplomirao 24.VI.1924.

Zaposlio se 26.XI.1924. Stručni ispit položio je u Beogradu 1927. Najprije je radio kod Šumarije Otočke imov. općine u Perušiću, napredujući do zvanja višeg šum. pristava. Od 1934. do 1940. radio je kao šum savjetnik i upravitelj Šumarije Krasno, a zatim kao šum. savjetnik i nadzornik u Šumariji Sv. Rok, Direkcije šuma na Sušaku. God 1941. imenovanje upraviteljem državnih šuma u Bos. Petrovcu i premješten za šum. nadzornika Gradiške imovne općine. Od 1942. do 1944. bio je šum. nadzornik i izvjestitelj za pošumljavanje kod Ravnateljstva šuma u Senju, a zatim je radio u Novoj Gradiški i Bjelovaru. Pedesetih


http://29.XI.1897

http://26.XI.1924

261

godina radio je u ŠG Gospić, Šumarija Gračac, a zatim u Odjelu za uređivanje šuma. Jedan je od zaslužnih što je u tom razdoblju ostvaren Plan prostornog uređenja šuma Hrvatske i s revizijom Dugoročne osnove sječa.

Bio je član HŠD od 1940. god.

LITERATURA *** ŠL: 1929., s. 303; 1932., s. 406;

1934., s. 534; 1935., s. 533; 1937., s. 495; 1938., s. 656; 1940., s. 271; 1941., s. 328, 407; 1942., s. 218; 1943., s. 25; 1944., s. 199; 1952., s. 73; 1957., s. 263.

Borošić, l: ŠIS, s. 5, 73, 98, 152. ***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681.

ZASTAVNIKOVIĆ, Slavko, iz Ličkog Osika, rod. 13.XI.1888., ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Studirao je na četvorogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1913. god. Zaposlio se 8.II.1914., a 1916. godine položio je u Zagrebu stručni ispit.

Kao šumar, nadsavjetnik Velikog Župana u Karlovcu premješten je 1929. u istom svojstvu Banskoj upravi u Niš (Srbija), a 1930. Kotarskom načelstvu u Jastrebarsko. Od 1931. do 1935. radio je kao viši šum. savjetnik kod Direkcije šuma Cačak (Srbija), a od 1935. kod Banske uprave Novi Sad. God. 1949. premješten je u Mostar i iste godine za šum. nadzornika Odsjeku za šumarstvo u Splitu. Ostali podaci nisu nam poznati.

Bio je član JŠU.

LITERATURA *** ŠL 1929., s. 302; 1930., s. 96, 358;

1931., s. 346; 1932., s. 639; 1935., s. 416; 1937., s. 333; 1938., s. 385., 1940., s. 189, 251.

Borošić, l: ŠIS, s. 4, 37, 87, 152. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 124.

ZAVODNIK, Eugen, (Velike Lašče, Ribnica, Slovenija, 5.III.1907- Kočev-je, Slovenija, 25.IV.1951.), dipl. ing. šumarstva.

Maturirao je u Kočevju 1928. Šumarstvo je studirao na Poljoprivr. -šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1932./33., a diplomirao 24.VI. 1935.godine

Iste godine zaposlio se kod ŠIP-a Dobrljin -Drvar a.d. (ŠIPAD, BiH), gdje radi do 1945. U početku radio je na taksacijskim radovima na području Direkcije šum. radova Oštrelj, a 1937., po vlastitoj želji, prelazi k pilani u Dobrljinu, gdje se posvećuje pilanar-stvu kao užoj specijalnosti. Od 1939. do 1942. radio je na pilani u Dvoru, tada jednoj od najvećih pilana, a do 1945. na ŠIPAD-ovoj pilani u Zavi-dovićima.

Krajem 1945. vraća se u Sloveniju u Ministarstvo šumarstva. God. 1947. odlazi u Savezno ministarstvo šumarstva u Beogradu, gdje radi u Planskom odsjeku na planskoj preradi u pilanarstvu, sastavu katastra pilana bivše Jugoslavije te na normama.

God. 1950. vraća se u Ljubljanu, gdje u Birou za unapređenje proizvodnje, Generalne direkcije drvne industrije, radi na organizaciji rada u drvnoj industriji i na investicionom programu novogradnje u Kočevju. Od rujna 1950. bio je šef Drvno-industrijskog odsjeka srednje Tehničke škole


262

u Ljubljani. Na toj dužnosti smrtno je stradao pri znanstvenoj ekskurziji u Kočevju.

Od 1936. bio je član pomagač JSU, a 1938. primljen je za redovitog člana Podružnice JSU u Sarajevu.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8 (IV. god). *** ŠL: 1936., s. 576; 1937., s. 333;

1938., s. 340; 1939., s. 399. F.S.: Ing. Eugen Zavodnik. In me

moriam. ŠL 1951., s. 426. ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684.

ZDELAR, Hrvoje, (Voćin, 9.IV. 1954.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Zvonimira, dipl. ing. šum. i Ružice r. Kovač, nastavnice. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Pleternici 1969., a gimnaziju u Požegi 1973. godine.

Šumarstvo je apsolvirao 1977-78. god., a diplomirao na Šum. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1979.

God. 1980. zapošljava se u ŠG Požega na uređivanju šuma, a 1985. postaje rukovodilac za iskorišćivanje šuma Šumarije Požega u ROŠ Vinkovci. God. 1990. radi kao revirnik u Šumariji Požega. Od 1995. na mjestu je upravitelja Šumarije Velika, a od 1997. upravitelj Šumarije Kamenska, UŠ Požega.

Sudjelovao je na Holtz Messe -Klagenfurt (Austrija).

Član je HŠD. Živi u Požegi.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 61. ***Časopis "HŠ" br. 18, 1998., s 30: br.

35, 1999., s. 13. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 60;

1996., s. 53. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696.

ZDELAR, Zvonimir, (Gornje Pre-drijevo, Slatina, 25.VIII.1925. - Požega, 3.IV.1995.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Gjure i Marije r. Boljevac. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji.

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu 1938., a Državnu realnu gimnaziju, nakon prekida za vrijeme rata, u Virovitici 1947. god.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1950.-51. na Šum. odjelu, a diplomirao 27.VI.1952.

Od 1952. do 1957. radio je kao upravitelj šumarije Voćin, ŠG "Papuk" Osijek, zatim od 1957. do 1961. kao šef ispostave Pleternica, Šumarije Požega, gdje je od 1961. do 1973. g. upravitelj. Od 1973. do 1977. radi kao referent uzgoja u Stručnim službama u Požegi gdje je od 1977. do 1981.


263

direktor OUR-a za Gospodarenje šumama. Od 1981. samostalni je referent za proširenu biološku reprodukciju istog OUR-a. Umirovljenje 1986. god., zbog zdravstvenih razloga, s radnog mjesta u Stručnim službama Šumarije Požega.

Bio je član DIT šumarstva - ogranak Požega, odnosno HŠD.

Sudjelovao je na stručnim skupovima u Poljskoj 1966. god. 21 dan i 11 dana u SSSR-u 1974.

LITERATURA ***ŠL1958 . , s . 115. ***ŠN, s. 365; SŠN 2, 1998., s. 688. ***In memoriam. Zvonimir Zdelar, dipl.

ing. šumarstva (1927. 1995.), Glasilo "HŠ" 47/ 48 , 1995., s. 26.

Maurin, Z.: Zvonimir Zdelar, dipl. inž. šum., ŠL 4, 1995., s. 160.

***HŠD 1846 1996., s. 437,438 (Zdjelar!).

ZDJELAR, Milan, (Čonoplja, Som-bor, Vojvodina, 29.X.1946.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Mihajla i Kate r. Martinović. Srpske narodnosti, hrvatskoga državljanstva, ateist. Otac mu je zanimanjem bio trgovac, a majka domaćica. Školovao se u Karlovcu: osnovnu školu završio je 1961., a Šumarsku školu 1965.g.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu

škol.g. 1968.-69., a diplomirao 30.IX. 1969. Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij iz područja znanstvena organizacija i ekonomika šumarstva. Magistarski rad naslova "Utjecaj metoda gradnje traktorskih vlaka na proizvodnost i ekonomičnost rada, oštećivanje stabala i naprezanje radnika" obranio je 8.II.1990. godine.

Nakon diplomiranja prvo zaposlenje dobiva 1971. god. u Šumariji Ravna Gora, ŠG Delnice. Radio je najprije kao pripravnik, a zatim do 1977. kao referent za iskorištavanje šuma i tehnički rukovodilac šumarije.

Od 1977. do 1983. radi u Šumariji Skrad, istog ŠG, na mjestu upravitelja šumarije. God. 1983. prelazi u RZ Zajedničke službe ŠG Delnice u Delnicama na mjesto rukovodioca Odjela za razvoj, a 1985., zbog reorganizacije šumarstva u R. Hrvatskoj prelazi u RZ Zajedničke službe Goran-sko-prim. ŠG Delnice na mjesto direktora Sektora za razvoj. Od 1988. u istoj je organizaciji direktor RZ Zajedničke službe i član Poslovodnog odbora Goransko-prim. ŠG Delnice.

God. 1991.-1992. radi kao šef Odjela za plan i razvoj UŠ Delnice, JP "Hrvatske šume", a od 1992. radi na mjestu struč. suradnika za razvoj u Službi za plan i razvoj, kasnije u Razvojnoj službi Direkcije JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, lociran u Rijeci.

U šumarskoj struci najviše se bavio unapređenjem poslovanja i proizvodnje te racionalizacijom rada. Zalagao se za intenzivno plansko otvaranje šuma šum. prometnicama i uvođenje stručne i organizirane pripreme rada u šumskoj proizvodnji.

Sudjelovao je u istraživanju privlačenja drva zglobnim traktorima i racionalizacija.

Uvodio je pojedinačni rad radnika sjekača (1+0) s dvije motorne pile (mala motorna pila za kresanje grana). Sudjelovao je u pokretanju sni-


264

manja, realizaciji i uvođenju normi za sječu i izradu drva u prebornim šumama Hrvatske.

Značajan je njegov doprinos šumarstvu uvođenje nove metode rada pri gradnji šumskih prometnica koja isključuje upotrebu eksploziva u šumi (gradnja bagerom s hidrauličnim čekićem).

Sudjelovao je pri uvođenju metodologije praćenja umiranja šuma, terenskom provođenju i interpretaciji rezultata na području Goransko-prim. ŠG Delnice. Povrh toga zalagao se za uvođenje računala u poslovanje i proizvodnju.

Posebno područje aktivnosti mr. se. M. Zdjelara bila je organizacija i vođenje natjecanja šumskih radnika od 1972. do 1989. od šumarijske do državne razine. Za uloženi trud i postignute rezultate na tom polju primio je više priznanja Narodne tehnike Hrvatske. God. 1989. dijelio je prvu nagradu za inventivni rad u šumarstvu Hrvatske.

Za cjelokupni rad i zalaganje odlikovan je državnom Medaljom rada 1986. godine.

Sudjelovao je na većem broju znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, a onima na području Gorskoga kotara bio je organizator ili suorganizator.

RADOVI

Goransko primorsko SG Delnice. "Šumar stvo i prerada drva Gorskog kotara i Hrv. pri morja", Delnice 1986., s. 15 29.

Izgradnja traktorskih vlaka. Mehani zacija šumarstva 14, 1988., s. 27 32.

Utjecaj metoda gradnje traktorskih vla ka na proizvodnost i ekonomičnost rada, ošte ćenje stabala i naprezanje radnika, (magistar ski rad). Zagreb 1989., s. 1 127.

0 Upravi Suma Delnice. "Izgled oštece nih stabala jele, smreke i bukve". Zagreb 1995., s. 77 91 .

Primjena metoda gradnje traktorskih vlaka u Upravi Suma Delnice u razdoblju 1989. 1998. god. Pripremljeno za tisak, Rijeka 1999.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 57. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 84 ,140. ***SŠN 2, ŠF 1998., s. 634, 676, 693. ***Casop. "HŠ" br. 34, 1999., s. 5.

ZDRAVKOVIĆ, Dušan, (Karlovac, 7. XII.1946.), dipl. ing. šumarstva.

Završivši srednju Šum. školu u Karlovcu 1965., studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1968.-69., a diplomirao 12.VI. 1974.

LITERATURA *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 84 ,140. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

ZDUNIĆ, Matija, rod. 18.VII.1946., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1969. -70., a diplomirao 13.IV. 1977. godine.

ZEBEC, Vladimir, (Budrovac, Đurđevac, 14.VII.1944.), geolog, savjetnik u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, honorarni predavač na Šum. fakultetu.

Osnovnu školu polazio je u Bud-rovcu i Đurđevcu, a realnu gimnaziju završio je u Bjelovaru 1963. god. Na PMF-u u Zagrebu studirao je mineralogiju i petrografiju na Geološkom odjelu. Diplomirao je 1969. god.

U Mineraloško-petrografskom muzeju u Zagrebu 1970. zaposlio se kao kustos pripravnik. Stručni ispit za kustosa položio je 1972. Poslijediplomski studij iz geologije završio je 1980. Do 1986. radio je kao kustos, a


265

zatim do 1987. bio je v. d. direktora. Nakon reorganizacije muzeja, voditelj je Mineraloško-petrografskog odjela.

Od 1986/87. predavač je iz kolegija petrografija sa geologijom na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Objavio je šezdesetak znanstvenih i stručnih radova.

LITERATURA ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 221, 285

286.

ZEC, Davor, (Požega, 4.IX.1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Anke r. Smolić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Požegi 1983., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1987.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1992.-93., a diplomirao na Šum. odsjeku 5.1.1994. iz znanstvenoga područja dendrometrija i uređivanje šuma.

Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Točnost izmjere volumena bukovih sastojina upotrebom jednoulaznih tablica".

Prvo zaposlenje u struci dobiva u UŠ Požega odmah nakon diplomiranja. Pripravnički staž obavio je u Odjelu za uređivanje šuma, a nakon

godine dana postavljen je na mjesto revirnika u Šumariji Kamenska.

Nakon što je vojno-redarstve-nom akcijom "Oluja" oslobođeno jugozapadno područje Like, 1.X.1995. dipl. ing. Davor Zec odazvao se pozivu Direkcije "Hrvatskih šuma" i sa skupinom mladih šumarskih stručnjaka prešao u UŠ Gospić, preuzevši dužnost upravitelja Šumarije Gračac 1. X.1995. Kao pasionirani lovac l.VI. 1997., uz dužnost upravitelja šumarije, preuzima i poslove stručnog suradnika za lovstvo, radeći na revitalizaciji lovstva Like. Od proljeća 1999. dodijeljena mu je i Šumarija Srb, pa se, zbog opterećenosti poslovima, morao zahvaliti na dužnosti struč. suradnika za lovstvo.

Autor je lovnogospodarske osnove za državno lovište "Srednji Velebit" i ovlašteni ocjenjivač lovačkih trofeja. Aktivno je sudjelovao na seminaru o metodologiji utvrđivanja šteta od velikih grabežljivaca održanom u Baškim Oštarijama 1999. godine i stručni je vještak za poslove vještačenja u postupku utvrđivanja šteta koje nanose zaštićene životinje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 61. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 108,

109, 140. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702. Frković, A.: Rezultati ostvarivanja pro

grama... ŠL 7 8, 1998., s. 347 352. ***ŠL1999. , s. 156.

ZEC, Dušan, iz Kuljana, Dvor, rod. 22.IV.1877., viši šum. savjetnik.

Apsolvirao je na GŠU u Križevcima 1897. god. Zaposlio se u šumarskoj struci 18.VI.1898. Stručni državni ispit položio je u Zagrebu 1903. god. Prema nepotpunim poda-


266

cima, 1904. bio je šum. vježbenik II banske imovne općine te je imenovan šum. pristavom, 1908. radio je u Dvoru, a 1915., kao kot. šumar, u Petrinji, gdje se nalazio i 1927. God. 1932. bio je viši savjetnik u Direkciji šuma II ban. imovne općine Petrinja.

Stradao je kao žrtva II. svj. rata. Bio je član HSŠD od 1896.

LITERATURA ***Iskaz članova HSŠD; 1897., 1908.,

1915., 1927., (ŠL). ***Izvj. GŠU Križevci 1897., s. 47, 51. *** ŠL: 1904., s. 342; 1932., s. 645;

1947., s. 173. Borošić, l: ŠIS, s. 20, 75, 87, 152. ***ŠN, s. 53, 336; SŠN 1, s. 146, 154.

ZEC, VRČEK, Silvija, (Virovitica, 15. III.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Antuna i Julke r. Nikšić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je inženjer prometa, a majka in-ženjer g r a đ e v i n a r s t v a . Osnovnu školu završila je u Višnjevcu kod Osijeka 1983., a srednju u Osijeku 1987.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šumarskom odsjeku 6.V.1992. iz područja ekologija šuma. Izradila je i obranila diplomski rad pod naslovom "Ekološke promjene u sastojinama mekih listača intenziviranjem gospo

darenja". God. 1996. na istom je fakultetu upisala poslijediplomski studij iz znanstvenoga područja silvi-kultura.

Prvo radno mjesto dobila je u UŠ Požega 15.VIII. 1992. Pripravnički staž odradila je u RJ "Mehanizacija i građevinarstvo" te u Šumariji Velika, gdje kasnije postaje revirnikom. Od 1.VI.1999. premještena je u UŠ Gospić, na radno mjesto pomoćnice upravitelja Šumarije Gračac.

LITERATURA ***ŠL: 1 2, 1995., s. 61, (Vrcek): 1999.,

s. 320. ***SŠN 2, ŠF 1998., s. 701, (Vrcek).

ZEČEVIĆ, Sandra, (Zagreb, 8.VII. 1967.), dipl. ing. šumarstva, Županijski šum. inspektor.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. odjelu škol.g. 1989.-90., a diplomirala 28.111.1991.

Nakon diplomiranja zaposlila se u UŠ Bjelovar, najprije kao priprav-nica, a zatim u svojstvu revirnika u Šumariji Lipik, ali 1994. sporazumno prekida radni odnos u "Hrvatskim šumama" i prelazi u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Hrvatske za inspektora u Zagrebačkoj županiji.

LITERATURA *** ŠL 1 2, 1995., s. 55, 62. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700.


267

ZECIC, Željko, (Požega, 20.V.1958.) mr. s e , dipl. ing. šumarstva, mladi asistent za predmet iskorištavanje šuma na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Sin je Vinka, zemljoradnika, i Reze rod. Rukavina, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u mjestu Velika 1973., a gimnaziju 1977. godine u Požegi.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1981.-82. na Šum. odjelu, a diplomirao 22.VII.1983., obranivši diplomski rad pod naslovom "Privlačenje bukove tehničke oblovine traktorom Ursus 355 u brdskim uvjetima". God. 1998. obranio je magistarski rad na Šum. fakultetu u Zagrebu iz specijalnosti iskorištavanje šuma pod naslovom "Skupni rad u prorednim sas-tojinama požeškog gorja s posebnim osvrtom na privlačenje drva traktorima".

Nakon diplomiranja, do listopada 1983. god. radio je u Odjelu za uređivanje šuma ŠG Požega, zatim je godinu dana na odsluženju vojnog roka, te se vraća na poslove pedologije, gdje ostaje do 1.1.1985. godine. Nakon toga radi na radnome mjestu referenta za iskorištavanje šuma u Šumariji Pleternica, koje poslove obavlja do 1. 1.1992., kad prelazi na radno mjesto stručnog suradnika za iskorištavanje šuma, na kojemu mjestu ostaje do kraja veljače 1995. godine. Od 3.III.1995. zaposlen je kao mladi asistent u Zavodu za iskorištavanje šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Izvodi vježbe i terensku nastavu iz predmeta iskorišćivanje šuma na Šum. odsjeku i eksploatacija šuma na Drvnotehnološkom odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu.

Kao autor i suautor objavio je nekoliko znanstvenih i stručnih ra

dova te sudjelovao na više domaćih i međunarodnih skupova.

Član je nekoliko strukovnih udruga: HŠD; Hrv. ekološkoga društva; Hrvatske komisije za topolu, radna skupina za iskorištavanje i korištenje drva. Član je HND-a, i predsjednik Županijskog vijeća.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 60. ***SŠN 2, 368, 419 420, 675, 697. ***Časop. "HŠ" 35, 1999., s. 22 23.

ZELENIKA, Vladimir, (Roško Polje, Tomislavgrad, BiH, 12.VIII.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana zaposlenog u inozemstvu i Matije r. Tustonjić, domaćice. Hrvat, rimokatolik.

Osnovnu školu završio je u Bjelovaru 1977. kao i Srednju drvno- tehnološku 1981. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je 1987.-88. na Šum. odjelu, a diplomirao 7.IV.1989. godine.

Godine 1994. bio je zaposlen kao revirnik Šumarije Križevci, UŠ Koprivnica.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 63. ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 699.

ZELIĆ, Juraj, (Trenkovo, Požega, 21. IV.1943.), mr. s e , dipl ing. šumarstva.

Sin Augustina i Kate r. Poto-čanac. Potječe iz poljodjelske obitelji. Hrvat, rimokatolik.

Osnovnu školu završio je u Tren-kovu 1952., a realnu gimnaziju u Požegi 1961. godine.

Šumarstvo je apsolvirao na Šum. fakultetu u Zagrebu škol.g. 1964.-65.


268

na ŠGodjelu, a diplomirao 12.X.1967., gdje je i magistrirao 15.X.1981. god. iz specijalnosti ekonomika šumarstva i organizacija rada u šumarstvu. Napisao je i obranio magistarski rad pod naslovom " Istraživanje elemenata organizacijske i ekonomske faze pripreme kamionskog šumskog t ransporta".

Počeo je raditi kao pripravnik, a zatim i kao referent za iskorištavanje šuma u Šumariji Kamenska te kao stručni referent za genetiku u Šum. inst i tutu Jas t rebarsko , zatim kao stručni suradnik i taksator uređivanja šuma u ŠG Požega, gdje je bio i stručni suradnik za eksploataciju šuma u stručnim službama ŠG Požega. Bio je i direktor OUR-a mehanizacija i transport, pa teh. rukovoditelj OUR-a gospodarenje šumama, direktor OUR-a uzgoj i zaštita šuma, upravitelj UŠ Požega i interni revizor "Hrvatskih šuma".

Član je HŠD i Društva inovatora. Redovito je sudjelovao na mnogim domaćim i inozemnim stručnim skupovima, izložbama i ekskurzijama.

RADOVI

Problematika gospodarenja bukovim sa stojinama na području Š.G. SI. Požega, u knjizi "Kolokvij o bukvi", Šum. fakult. Zgb, 1986., s. 157 165.

Istraživanje najpovoljnijeg intenziteta prorjedivanja sastojina i ekoloških prilika sta ništa. Radovi, ŠIJ, Zagreb 1990., str. 419 441.

Parkovi i šetališta požeške gradske jez gre, (sa Samardžič, I.). "Zlatna dolina", go dišnj. Požeštine, Vol 2,1996., s. 89 118, "Nakl. slap", Jastrebarsko.

Park i šetalište na Orljavi. Ibid., Vol. 3, 1997., s. 113 129.

Parkovi i zelenilo nekih požeških insti tucija i ustanova. Ibid., Vol. 4,1998. , s. 87 116.

Svilogojstvo i svilarenje s osvrtom na po žeškikraj. Ibid., s. 157 182.

Kamengrad u Kamenskom kraju. Ibid., s. 183 198.

Preborni oblik gospodarenja šumskim sastojinama bukve i jele na Papuku (ekološki pristup). Šum. list 7 8, 1998., s. 339 346.

Pitanje autoktonosti i dalji uzgojpitomog kestena (Castanea sativa Mili.) u Požeškom gorju. Šum. list 11 12, 1998., s. 525 536.

Pokus lokalnih populacija hrasta luž njaka (Ouercus robur) u Požeškoj kotlini, (s Benčić, P.). Šum. list 5 6, 1999., s. 227 239.

Stručni članci i informacije objavljivane u Vjesniku ŠG Požega od srpnja 1973. do siječ nja 1991. god.

LITERATURA ***ŠL: 1988., s. 574; 1 2, 1995., s. 60. *** Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 5, 60;

1996., s. 53. *** ŠIM, s 119. ***ŠIB, s. 60, 70. *** Ljetopis "HŠ" 1993., s. 37. ***HŠD 1846 1996., s. 384, 385. *** Časopis "HŠ" 21 22, 1998., s. 33; br.

31,1999., s. 24 25: br. 33, 1999., s. 25 26.

ZELINKA, Antun, kr. šumarnik. Podaci o školovanju nisu nam

poznati. Prema pronađem podacima, od 1880. radio je kao kr. šumarnik u Otočcu, gdje je 9.II.1884. preminuo u 60. godini života. Njegov stručni rad na polju šumarstva bio je cijenjen. Zbog zasluga bio je odlikovan zlatnom kolajnom za znanost i umjet-


269

nost, a za vrijeme održavanja Svjetske izložbe u Beču dobio je kolajnu suradnika.

Bio je član HSSD.

LITERATURA ***ŠL 1880., s. 145; 1882., s. 229. *** Umro šumarnik Antun Zelinka. ŠL

1884., s. 98 . *** Iskaz preminulih članova HSSD. ŠL

1901., s. 50.

ZEMBIĆ, Ivan, (Medveščak, Zagreb, 21.VIII.1955.), dipl. ing. šumarstva, republički šum., lovni, odnosno gospodarski inspektor.

Sin Zlatka i Ivane r. Madarić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je ekonomist, a majka profesorica. I osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu, maturiravši na Gimnaziji "Vladimir Nazor" 1974. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1979.-80., a diplomirao je na Šum. odjelu 13.VII.1981.

Prvo zaposlenje nakon diplomiranja dobiva u ŠG Zagreb, Šumarija Zagreb. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža, pomoćnik je referenta za iskorišćivanje šuma. God. 1985. prelazi u Šumariju Remetinec na dužnost referenta pripreme rada, a osnivanjem JP "Hrvatske šume" UŠ Zagreb na radnome je mjestu revirnika pri istoj šumariji. Napustivši operativu, 1994. prelazi u Ured za poljoprivr. i šumarstvo Grada Zagreba na poslove šum. i lovnog inspektora, a uspostavom Državnog inspektorata 1999. postavljen je za gospodarskog inspektora.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 64. ***SŠN 2, ŠF Zagreb, s. 696.

ZEMČAK, Zvonimir, (Petrinja, 1.1. 1927.), dipl. ing. šumarstva, lovni inspektor.

Sin Franje i Genoveve r. Ma-tuch. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Dobrljinu (BiH), a srednju u Sisku, maturiravši na realnoj gimnaziji 1945. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1948.-49., a diplomirao na ŠG odsjeku 19.11.1951.

Prvo zaposlenje u struci dobio je odmah nakon diplomiranja u ŠG Bjelovar. Nakon pripravničkog staža neko je vrijeme referent u Radnoj zajednici Šum. gospodarstva Bjelovar, od 1953. upravitelj je Šumarije Draga-nac, a od 1956. upravitelj Šumarije Bjelovar. Šefom Odjela za proizvodnju u ŠG "Mojica Birta" Bjelovar imenovan je 1962. Dvije godine kasnije na dužnosti je sekretara za šumarstvo i drvnu industriju Privr. komore Bjelovar (1964.), a zatim lovni inspektor u Zajednici općina Bjelovar. Direktorom ŠG Bjelovar postaje 1983., koju dužnost obnaša i nakon ustroja "Hrvatskih šuma" - UŠ Bjelovar. U mirovinu odlazi 1991. godine.

Uz rad u struci bio je aktivan i na društvenom planu. Kao član HŠD bio je dugogodišnji predsjednik Šum. društva Bjelovar, član stručnog savjeta i komisije za lovačke ispite HLS. Neko je vrijeme obnašao dužnost predsjednika Poslovnog udruženja šumarstva i drvne industrije Hrvatske, bio je predsjednik Odbora za šum. mehanizaciju bivše Jugoslavije, član komisije Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za pregled šumsko i lovno-gospodarskih osnova.

Tijekom svoje bogate šumarske aktivnosti sudjelovao je na više stručnih skupova u zemlji (Zagreb, Beograd, Novi Sad, Ljubljana, Skopje) i


270

inozemstvu (Brno, Zvolen, Pariz). Za doprinos šumarskoj struci i društvu dobitnik je priznanja Jugosl. centra za unapređenje šum. mehanizacije, povelje Privr. komore Jugoslavije za plantažnu proizvodnju te više odličja HLS i LSJ.

Autor je vrijedne studije "Šumarstvo Bilogorsko-podravskog područja" (Bjelovar 1974.).

LITERATURA ***ŠN, 363, (Zvonko). ***Zbornik Bjelovar, 1974., s. 400,410,

422, 431. ***ŠL: 1976., s. 437; 1995., s. 436. Frković, A.: Bibliografija LRV, Zagreb

1993., s. 130, 451. Maričević, I.: Kazalo autora... SL 1997.,

s. 189. ***HŠD 1846 1996., s. 395. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 687. ***Časopis "HŠ" 21/22,1998., s. 31; br.

32, 1999., s. 31.

ZEMLJIČ, Marijan, (Rečica ob Sa-vinji, Mozirje, Slovenija, 24.IV.1925.) dipl. ing. šumarstva, drvno-ind. smjer.

Sin Branka i Marice r. Žmavc. Slovenske narodnosti i državljanstva. Otac mu je bio učitelj, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Celju 1935., a Tečajnu gimnaziju za borce, izseljence i internirance u Ljubljani na Bežigradu 1946. godine.

U tijeku II. svj. rata bio je interniran u Hrvatsku (Požega, Lipovljani, Hercegovac, Boljevci) i kasnije se zapošljava u Zemunu, a i943. otac mu preuzima mlin s pilanom u Koški (Našice), gdje radi i Marijan s braćom. Potkraj 1944. odlazi u Virovitičku udarnu brigadu. Nakon demobilizacije, ujesen 1946. nastavlja gimnaziju u Celju i maturira u Ljubljani.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Dl odsjeku 28.VIII.1953.

Zaposlio se u šumarskoj struci 1.IX.1953. i u GG Celje do 28.11.1955. obavlja i vodi geodetska mjerenja u okviru taksacije. Nakon toga do 31.X. 1981. radi kao asistent pri Katedri za uređivanje bujičnih područja Šumarskog odjela Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. U početku honorarno predaje predmet uređivanje bujičnih područja na Šum. školi u Ljubljani i Postojni. Tada trasira i dvije žičare na području Kamniške Bistrice. Potkraj 1957. kao stipendist Univerziteta u Nansiju (Francuska), odlazi na usavršavanje i tu aktivno surađuje na trasiranju cesta. God 1963. kao stipendist UNESCO- a bio je na 6 - mjesečnom usavršavanju o erozijskoj problematici u Grenoblu. Do 31.VI.1986. na mjestu je stručnog suradnika u Studijskom odjelu Vodnogospodarskog instituta u Ljubljani, a nakon toga do umirovljenja 30.VI.1988. voditelj je katastra bujičnih objekata kod Poduzeća za uređivanje bujica u Ljubljani.

Surađivao je sa radnom grupom za uređivanje bujica pri FAO, radio je na saveznim i republičkim zakonima koji su se odnosili na planinsko gospodarenje i borbe protiv erozije. Bio je recenzent brojnih stručnih radova i disertacija, a s referatom sudjelovao je u Pragu (1970.), u Beljaku (1971.), na X. zasjedanju radne grupe FAO/EEC/TORR u Oslu (1972.) i An-


271

kari (1974.), zatim u Udinama (1974.) i zasjedanju C.I.P.R.A-u u Brianconu (1979.).

Napisao je, uredio i objavio, sam ili u suradnji, više od 20 radova, a ostalo je neobjavljeno 10 njegovih studija, izvještaja i elaborata.

Član je DIT GLI Slovenije. Kao umirovljenik živi u Ljubljani.

VAŽNIJI RADOVI

Vegetativno utrjevanje narušenih tere nov. Ljubljana, Zbornik IGLG, 3, s. 147 164.

Hudourniške pregrade racionalnih di menzij. Ljubljana, Zbornik IGLG, 5, s. 213 234.

Erozija i nanos sliva rijeke Save (Sloven ski dio), (s Pintar, J.). Zagreb, s. 5 11 i 27 34.

Metodologija za klasifikaciju erozijskih procesa Rezulta ti komparabilnih istraživanja na području SR Slovenije. Ljubljana, BF GO, s. 53 (tipkopis) + 32 tab., 5. graf., 15 karti.

L erosion dans les bassins de Slovenie. Praha, Intern. Water Erosion Symp, Discu ssions II, s. 17 30.

Erozija inplavine vpovodjih Save, Drave in Pomurja ter Soče in drugih jadranskih pri tokov, (u suradnji). Trojni elaborat za potrebe VG osnov SRS, z obdelavo 364 hudourniških slivov. Ljubljana, 1961. IGLGBF, 1969. 71, s. 16 + 25 tristraničnih tab. (tipkopis).

Erozijska karta Slovenije, 1:200.000, (u suradnji). Ljubljana, IGLG BF, 1971.

Calcul du debit solide. Evaluation de la vegetation comme un des facteurs antierosifs.

Villach, Intern. Symp. INTERPRAEVENT 1971., Bd. 2, s. 359 371.

Erozijski pojavi v Sloveniji. Ljubljana, GozdV, 8, 1972., s. 233 238.

Gozdovi, okolje in erozija tal. Ljubljana, God. kmet., 8/2, 1975., s. 104 106.

Pogubna razigranost: 110 let organizira nega hudournistva na Slovenskem: 1884 1994., (u suradnji). PUH, Ljubljana 1995., s. 1 276 (format A4).

Hudourniska območja. "Pohubna raži granost", PUH 1995., Ljubljana, s. 123 125. + karta 1: 750.000.

Protiverozijska vloga gorskega gozdsi. XIX. gozdarski studijski dnevi, Zbornik re

feratov "Gozdarski gozd", Ljubljana 1998., s. 411 424.

Sodobni načini varstva pred porušitveno erozijo. GozdV 57/4, 1999., s. 207 213.


ZEMLJIČ, rod. FABETA, Milena, (Pračana, Buzet, Hrvatska, 30.XII. 1925.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Mihovila i Ivane r. Vivoda. Hrvatske nacionalnosti, slovenskoga državljanstva, rimokatoličke vjere. 0-tac joj je bio učitelj, a majka kućanica. Osnovnu školu završila je u Sen-kovcu kod Čakovca 1936., a Državnu realnu gimnaziju u Varaždinu 1944.

Studirala je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je škol.g. 1951.-52. na Šum.-uzgojnom odsjeku, a diplomirala 4.VIII.1956.

Od 1.IX.1945. do 1.IX.1947. bila je učiteljica u Kanfanaru u Istri, a nakon studija (1.III.1959.-31.1.1969.) radila je kao referent za šumarsku statistiku i lov Zavoda SR Slovenije za statistiku u Ljubljani. Od 1.II.1969. do 14.XII.1983. bila je načelnik Odjela Zavoda za statistiku SR Slovenije. Nakon toga do 26.VII.1984. radi na mjestu savjetnika direktora spomenutog zavoda, a zatim je pomoćnica


http://14.XII.1983

272

direktora zavoda do 30.IX.1992., kad odlazi u mirovinu.

God. 1963. položila je stručni ispit pred ispitnom komisijom za šum. struku pri Rep. sekretarijatu za poljoprivredu i šumarstvo SR Slovenije, a 1966. stručni ispit za šumarskog statističara i dobila je zvanje "statističar ekonomista".

Član je DIT GLI Slovenije. Kao umirovljenica živi sa suprugom, istaknutim šumarom Marijanom Zemlji-čem, dipl. ing. u Ljubljani.


ZEMLJIĆ, Slavica, (Sisak, 29.V. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Antuna, po stuci električara i Ane r. Klempera, domaćice. Hrvatica, katoličke vjere.

Osnovnu školu završila je u Sisku 1980., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1984. godine..

Šumarstvo je diplomirala 1992. godine na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Nakon odrađenog pripravničkog staža, zaposlena je kao pom. revirni-ka (1994.), a ljeti 1999. radila je kao revirnik Šumarije Sisak.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 65, (Zemljic).

***HŠŽL, knj. 1. (A F), Zagreb 1996., s. 74, (Berdajs).

***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 102, 122, (Berdajs).

***SŠN 2, ŠF 1998., s. 701, (Berdajs).

ZEZULKA, Ivan, (Kbel, Plzen, Češka, 1858.-Vinkovci, 24.IV.1922.), kr. šum. nadsavjetnik.

Češke narodnosti. Vrlo mlad dolazi u Hrvatsku i počinje služiti u Zagrebu 1.III.1874. Podaci o školovanju i službovanju do 1885. god., nisu nam poznati. God. 1885. radio je kao kr. državni šumar u Begovom Razdo-lju (Mrkopalj), gdje se nalazio i 1893. Zatim je obnašao dužnost kr. nadšu-mara kod državne Šumarije Ogulin.

Od 1901. do 1921. službovao je na području kr. Nadšumarskog ureda, odnosno od 1918. Direkcije šuma u Vinkovcima. Najprije je radio kao taksator u šumarijama Rajić (Novska) i Jamena (1901.-1911.), napredujući do zvanja šumarnika, a 1915. radio je u Vinkovcima kao šum. nadinženjer.

Svoju je novu domovinu Hrvatsku volio i cijenio pa ga je, zbog svojih osvjedočenja, progonila mađarska uprava državnih šuma, koja ga je 1917. umirovila. Nakon sloma Austrougarske preuzima upravu Šumarije Nova Gradiška i nadzor nad upravama u Jasenovcu, Lipovljanima i Novskoj. God. 1919. dolazi u Direkciju šuma Vinkovci gdje je kao državni šum. savjetnik 1921. umirovljen. Slijedeće godine umire u 64. godini života.

Bio je poznati šumarski stručnjak što je potvrdio i suradnjom u Šum. listu, u kojem je od 1885. do 1915. objavio desetak članaka, ali i nekoliko napisa potpisanih samo inicijalima (J.Z.). Tako je, prema Z. Mi-letiću (1951.) i autor članka "Preborna šuma u šum. gospodarstvu" (1897., 1898.) kojim je sudjelovao u raspra-


273

vama o prebornim šumama u Šum. listu od 1897. do 1899., (M. Tvrdonv, A. Kern, J.Z.). U članku "Naši bukvici..." (1886.) između ostalog piše o načinu gospodarenja, unošenju četinjača (jela, smreka) kao vrednijih vrsta, o bukovim sortimentima i načinu njihove izrade u šumi te o proizvodnji bukovog ugljena. Surađivao je i u stranim časopisima, (Budimpešta, Beč).

Bio je član HSSD. Zalagao se za interese šum. službe i struke te je 1893. njegova pritužba o nekorektnom postupku prema šumarskom osoblju, u raspravama o šum. štetama, proslijeđena banu, a prijedlog o zabrani držanja koza u plašćanskom kraju, kao predstavka, upućen vladi.

RADOVI

Naše lugarsko osoblje i pitanje ustroj stva lugarnice. ŠL 1885., s. 206 209.

0 šumskih prodaja u obće, a napose o prodaja sa naknadnom premjerbom. Ibid., s. 304 315.

Jedna o trovanju zvjeradi stryhninom. Ibid., s. 370 372.

K nacrtu osnove novog šum. zakona. Šum. list 1886., s. 61 63.

Naši bukvici, njihova uporaba i unov čenje. Ibid., s. 341 355.

A horvatorszagi karstvidek erdbgazda saganak fejlodese. Erdeszeti Lapok 32, 1893., pp. 849 871.

Preborna šuma u šum. gospodarstvu ŠL 1897., s. 468 477; 1898., s. 397 402.

Prvi jelen ustreljen u lovištu Kr. šuma rije u Rajiću. LRV br. 10, 1907., s. 115 116.

Posjet austrijskog šum. društva Hrvat skoj. ŠL 1911., s. 489 493.

Proreda posavskih hrastika. Ibid. 1915., s. 24 37.

Ovogodišnja opažanja gubara i zlato kraja. Ibid., s. 259 262.

Durchforstung der slavonischen Auf orste. Oesterr. Forst u. Jagd Zeitung. Wien 1915., pp. 279 281.

LITERATURA *** ŠL: 1886., s. 228; 1888., s. 163;

1890., s. 90 , 377; 1897., s. 590: 1921., s. 210. *** Iskaz el. HSŠD 1908., 1915., (ŠL). ***Umro Ivan Zezulka. ŠL 1922., s. 352. M.: Ivan Zezulka. In memoriam. Ibid.,

s. 425 426. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 60,

79, 89 ,107 ,128 ,129 ,160 ,172 ,183 , 227, 239. Sa far, / . : Preborna šuma i preborno

gospodarenje. Zagreb 1948., s. 4, 5, 45, 51, 87, 100.

Miletić, Ž.: Osnovi uređivanja prebirne šume II. Beograd 1951., s. 424.

*** Zbornik Vinkovci 1974., s. 40, 549, 550, 552, 702, 707, 710.

***PŠH 1846 1976., s. 80, 81 , 95 ,109 , 226 228, 232, 233, 235, 293, 307, 410.

Nežić, P.: Uređivanje šuma Ogulinskog kraja. Šum. list 1987., s. 472, 473, 562, 564.

Frković, A.: Bibliogr. LRV... Zagreb 1993., s 353, 451.

***HŠD 1846 1996., s. 75, 76, 78. ***Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkovci

Zagreb, 1996., s. 185, 186, 546, 554.

ZGODIĆ, Dean, dipl. ing. šumarstva. Studirao je na Šum. fakultetu

u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1994.-95. U fakultetskoj dokumentaciji nismo pronašli datum diplomiranja.

Potkraj 1999. bio je zaposlen u Šumariji Glina, UŠ Sisak.

LITERATURA *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 703. *** Časopis "HŠ" br. 30, 1999., s. 24.

ZGORELEC, Pavao, iz Zagreba, dipl. ing. šumarstva, šum. pristav.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1933.-34, a diplomirao 22.VI.1937.


274

Prema raspoloživim podacima 1940. postavljen je za šum. vježbenika kod Direkcije šuma Zagreb. God. 1941. premješten je od Ravnateljstva šuma Zagreb za upravitelja državne Šum. manipulacije u Majuru (Kostajnica), gdje se kao šum. pristav nalazio i 1944. Ostali posaci o kretanju u službi nisu nam poznati.

Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8, (lll. god.). ***ŠL: 1940., s. 183, 271; 1941., s. 328;

1943., s. 25, 269, 329; 1944., s. 198. ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684.

ZGURIĆ, Mihajlo, iz Srem. Karlovaca, ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na četvo-rogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je u posljednjoj generaciji 1919. godine.


ZIANI, Petar, (Metković, 4.VIII . 1906. - 1990.), dipl. ing. šumarstva.

Rodio se u činovničkoj obitelji kao nećak po majci hrvatskoga političara Frana Šupila.

Osnovnu školu kao i rea lnu gimnaziju završio je u Splitu, maturiravši 1923. godine.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1928.-29. na Šum. odjelu, a diplomirao 10.X.1929.

Prvo zaposlenje dobio je u Građevinskom odjelu kod Direkcije šuma na Sušaku, trasirajući turističke staze na Velebitu. Kratko vrijeme radi na kotaru Vrbovsko, pa opet na Sušaku. Zatim biva premješten za šefa Gra

đevinskog odjela kod Direkcije šuma Skopje (Makedonija), gdje radi do početka II. svj. rata. Postaje član ilegalnog NO odbora za Sušak, a 1943. prelazi u Kordun, gdje je radio u Gospodarskom odjelu ZAVNOH-a i Okružnom N 0 0 . Po završetku rata upućen je na službu u NKOJ u Beograd u Ministarstvo šumarstva FNRJ, gdje preuzima dužnost u Upravi za naučnoistraživački rad, i gdje se bavio problemima organizacije rada, koordinacijom rada republičkih instituta i osnivanjem Saveznog instituta za krš. God. 1951. premješten je u Insti-tut za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagreb gdje radi kao rukovo-dilac sektora za melioraciju degradi-ranih površina za područja: tehnika sadnje šumskih vrsta na kršu i vriš-tinama, rekonstrukcija niskih šuma i šikara te ekonomika degradiranih po-dručja. Bavio se istraživanjima paš-njaka i problemima uzgoja koza u odnosu na šumarstvo. Rukovodio je izradom raznih stručnih elaborata.

Kao ekspert radio je u Albaniji na izradi studije o vodnom režimu Skadarskog jezera. U SSSR-u je sudjelovao na studijskom putovanju proučavajući problem zaštitnog pošumljavanja. Bio je član delegacije FNRJ na zasjedanjima podkomisije FAO za Mediteran u Lisabonu, Ateni i Dubrovniku, a 1964. god. bio je predavač i konzultant na seminaru FAO o politici uzgoja koza na Mediteranu i Bliskom istoku te koordinator Projekta FAO br. 2 za ishranu stoke sa šumskim vrstama za sve zemlje Mediterana. God. 1966. izabran je za eksperta FAO za uređenje pašnjaka i upućen je na rad u Institut za pošumljavanje u Tunis gdje je bio šef sekcije za pašnjake. God. 1970. premješten je u Alžir gdje je radio na uređenju šumskog područja Aures. Odatle je premješten u Maroko za nastavnika


275

na Visokoj šumarskoj školi u Rabat. Po prestanku mandata u FAO-u, do 1973. g. radio je u Libiji na uređenju pustinjskog pašnjaka Bir Ayad. Obišao je mnoge zemlje Europe, Afrike, Azije i Amerike, održao je znatan broj stručnih i putopisnih predavanja. Napisao je i znatan broj stručnih radova. U Šum. listu (1947.- 1986.) objavio je desetak stručnih članaka.

Bio je član mnogih tuzemnih i inozemnih šumarsk ih s t rukovnih organizacija. Za doprinos razvoju Šum. društva, znanstveno - istraživačkog rada i šumarstva Hrvatske 1976. primio je Povelju i zlatnu medalju Saveza ITŠDIH, a 1986. Plaketu Šum. instituta Jastrebarsko.

RADOVI

Privatni šumski posed i zadrugarstvo. Šum. list 1947., s. 99 112.

0 osnovama organizacije naučno istra živačkog šumarskog rada. Šum. list 1947., s. 222 235.

Razvoj naučnog istraživanja u šumar stvu Jugoslavije. Ibid. 1948., s. 305 311.

Za enotnost znanosti in prakse. Gozd. vestnik 1, Ljubljana 1948., s. 1 4.

Šumski zaštitni pojas u sklopu agroteh ničkih mjera. Bgd, 1949.

Prilog pitanju nastave na šumarskim fa kultetima. Šumarstvo 2, Beograd 1949., s. 9 16.

Uloga kultura trava i leguminoza na de gradiranim područjima. Savezna uprava za unapređenje proizvodnje. Rezultati istraživa nja, Beograd 1951., br. 3, s. 59 66, si. 2.

Sprečavanje erozije i proizvodnja stočne hrane na degradiranim površinama. Šumarstvo 1, Beograd 1951., s. 49 54.

Značaj metodike kod planiranja šumsko meliorativnih radova. Šum. list 1951., s. 109 121.

Tehnika pošumljavanja sadnjom u gne zda. Obavijesti br. 1. Institut za šum. i lovna istraživanja NRH, Zagreb 1954., s. 8 13.

0 pogozdovalni tehniki na Krasu. Gozd vestnik 9 10, 1954., s. 308 313.

Izhira vrst za gozdno melioracijo degra diranih kraških površin. Ibid. 9 10, s. 314 322.

Ekonomski principi melioracije degra diranih kraških površin. Ibid., 9 10, s. 322 327.

Tehnika pošumljavanja otvorenih šikara i gariga kraškog područja. Obavijesti br. 3. Šum. i lovna istraživanja NRH, Zagreb 1954., s. 11 15.

Nauka o biljnim zajednicama osnova savremenogšumarstva. Šum. list 1955., s. 422 428.

Šumska melioracija jako podzoliranih degr. površina hrastovog kontinentalnog pod ručja. ŠL Zgb 1957., s. 169 205.

Šumska melioracija paljevina. Titograd 1959.

Die Vegetations Karte als Grundlage der Verhesserung. Stolzenau 1959.

Melioracija degr. pašnjaka sa kulturama šum. krmnog drveča i grmlja. ŠL Zagreb 1962., s. 156 184.

Krš, gospodarsko podizanje. ŠE, sv. 2., Zagreb 1963., s. 32 35.

Vrištine. Šum. encikl., Zagreb 1963. Problem uzgoja koza u Jugoslaviji. Za

greb 1964., s. 277 306. Problemi šumske ispaše u SRH, (edicija).

Zagreb 1965. Les a perspectives et les principes de la

technique de I elevage des chevres dans les pays mediterraneens, (edicija). FAO Rome 1964.

Atriplex halimus, (edicija). FAO Tunis 1970.

L' amenagement des parcours, (edicija), (Uređivanje pašnjaka.) FAO, Rabat 1972., p. 1 9 0 .

Novi aspekti problema uzgoja divljih koza. Šum. list 1986., s. 45 58 (s radovima),

LITERATURA Borošič, J: ŠIS, s. 7, 42, 112, 152. ***ŠL 1954., s. 529, 530; 1955., s. 45;

1977., s. 99. 1986., s. 468. Kauders, A.: Šum. bibliografija I I ,

Zagreb 1958., s. 40, 74, 77, 172, 197, 222, 275, 436.

***ŠIM, s. 83, 115, 119, 173 174, 178. * * * Š E 3 , 1987., s 639. ***ŠN, s. 294, 314, 316, 356, 592; SŠN

2, 1998., s. 683.


276

***PŠH 1846 1976., s. 36, 55, 91, 119, 127, 183, 185, 386, 420.

Klepac, D.: Ziani P.: L'amenagement des parcours, FAO, Rabat 1972, 90 str. (lito grafirano), (Uređivanje pašnjaka). SL 1988., s. 562 563.

***In memoriam, Petar Ziani, dipl. inž. šum. (1906 1990). Šum. list 1 2,1991., s. 98 99.

***HŠD 1846 1996., s. 279, 407, 441. Maričević, L: Kazalo autora... SL 1997.,

s. 189.

ZIDARIĆ, Vjenceslav, (Vršac, Vojvodina, 31.VIII.1938.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, šumsko-uzgojni smjer, škol.g. 1959.-60. Diplomirao je 26.IV. 1963. na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu.

ZIKMUNDOVSKT, Ferdo, (Osijek, 13.X.1843. -Zagreb, 9.XII.1912.), kr. odsječni savjetnik, zemaljski šum. izvjestitelj, reformator hrv. šumarstva, predsjednik HSŠD.

Otac mu je bio vojni službenik, a majka Osječanka, r. Hinleder, domaćica. Pučku i građansku školu polazio je u raznim mjestima Austrougarske monarhije, a višu realku završio je u Celovcu (Klagenfurt, Aus-tria). Šum. znanosti studirao je na Šum. učilištu u Mariabrunnu kod Beča od 1861. do 1863.

Vježbenički staž proveo je u Do njoj Austriji (Wienerwald) i u Ugarskoj (Sv. Gotthard). God. 1865. položio je viši državni ispit za samostalno vođenje šum. gospodarstva s odličnim uspjehom. Krajem 1865. dobio je mjesto šumara u Miklošu na posjedu kne-ževskih dobara Schaumburg Lippe. God. 1874. izabran je u rangu nadšu-mara za upravitelja Gospodarstvenog

ureda Gradiške imovne općine u Novoj Gradiški. Nezadovoljan neuređenim odnosima u krajiškim imovnim općinama odlazi Šum. ravnateljstvu Benediktinskog samostana Admond u Gor. Štajerskoj, gdje radi na uređivanju gorskih šuma.

Kao zapaženog šum. stručnjaka Ministarstvo za poljodjelstvo u Beču imenovalo gaje 1879. c. kr. zemaljskim šum. nadzornikom za Dalmaciju u Zadru. Osim inpekcijske službe radio je na unapređenju šum. proizvodnje obnovom degradiranih sastojina resurekcionom sječom i po-šumljavanjem, zatim na uređenju bujica, ali i na unapređenju voćarstva. Za uspješno djelovanje ministar poljodjelstva iskazao mu je priznanje 1883. godine.

God. 1884. boravio je s grupom šumara na studijskom putovanju u Francuskoj radi upoznavanja s radovima na uređivanju bujica, sprečavanju vododerina i pošumljavanju bujičnih područja, te je na racionalniji način nastavio s uređenjem bujica u Dalmaciji. Za rad na tom području dodijeljen mu je 1885. Viteški red Franje Josipa L, a 1890. i naslov c. i kr. šum. savjetnika.

God. 1891. tadašnji ban Khuen Hedervarv pozvao je Zikmundovskog u hrv.-slavonsku zemaljsku službu da


277

preuzme upravu autonomnog šumarstva i provede preustroj šumarstva pa je i službeno 1892. preuzeo, kao šum. savjetnik, dužnost zemaljskog šum. nadzornika. Da je i prije dolaska u Zagreb dobro poznavao stanje u hrv. šumarstvu, svjedoče njegovi članci u Šum. listu i Agramer Zeitungu.

Posebno je zaslužan što je u Odjelu za unutarnje poslove uspio izdvojiti poslove šumarstva u samostalan odsjek koji je počeo djelovati 1894., kada je imenovan odsječnim savjetnikom, zemaljskim šum. izvjestiteljem i predstojnikom odsjeka. Na dužnosti predstojnika bio je do umirovljenja 1904. godine, radeći u interesu šumarstva i statusa šum. osoblja. Osim toga sudjelovao je u obradi skupine zakona koje je Sabor donio 1894. i 1895. Pripada mu autorstvo "Zakona kojim se ureduje šumsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji", "Zakona kojim se ureduje stručna uprava i šum. gospodarenje u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom" i "Zakona o uređivanju bujica (vododerina)".

Od 1893. do 1898. bio je predsjednik stalnog povjerenstva za državne šum. ispite. U Šum. listu surađivao je od početka izlaženja 1877. pa do 1898. u kojem je, između osta-log, prikazao stanje šuma i šumarstva Gradiške imovne općine i Dalmacije.

Bio je član HSŠD od 1876., upisan u Zlatnu knjigu utemeljitelja. Izabran je za predsjednika 1893., a od 1896. do 1905. na mjestu je prvog potpredsjednika. Bio je član izaslanstva za podnošenje društvenih predstavki banu i vladi. Zaslužan je za povećanje broja članova i financijskog jačanja društva te za izgradnju Šumarskoga doma, a posebno za osnivanje i uređenje Šum. muzeja u Zagrebu. Bio je član Zemaljskog izložbenog odbora na

Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. i član Državnog šum. društva u Beču.

Ferdo Zikmundovskv zaslužan je za unapređenje hrv. šumarstva u cijelosti i u povijesti šumarstva pripada mu značajno mjesto "i stoga je nerazumljivo kako nije našao mjesto u Šum. enciklopediji, ali svakako ulazi u HBL LZ »Miroslav Kr leža« u Zagrebu", (0. Piškorić, 1992.).

VAŽNIJI RADOVI

Gradiška imovna općina sa šum. stano višta. Šum. list 1877., s. 189 201.

Šumska gojitba u Dalmaciji. Ibid. 1880., s. 46 47.

Eucalvptuse in Dalmatien. Oes ter r . M.f.M. Wien 1880., p. 440 443; 1882., p. 74 79.

Spomenica o upravi i stanju imovnih općina. Šum. list 1882., s. 67 76.

Eucalvptus. Ibid., s. 152 155. Šumarstvo u Dalmaciji. Ibid. 1885., s.

141 144, 300 304. Mletačka šumarska učiona na otoku

Korčuli. Ibid., 1886., s. 331 332. Uberdie Wildbach Verbaung. Vom k.k.

Landesforstinspektor in Žara. Agramer Zeitung LXI, 1886, Nr 19.

Zur Organisierung des Forstlichen Dien sten, (0 organizaciji šum. službe u Hrvatskoj). Ibid., Nr 234.

Šumarski muzej u Zagrebu. Šum. list 1898., s. 297 300.

LITERATURA ***ŠL: 1879., s. 158,170; 1880., s. 145;

1882., s. 229; 1890., s. 377; 1897., s. 582; 1899., s. 46, 208; 1902., s. 77, 95; 1938., s. 104; 1976., s. 293, 296; 1989., s. 655; 1992., s. 374.

*** Iskaz el. HSŠD 1908., 1915., (ŠL). *** Umirovljen Ferdo Zikmundovski. ŠL

1904., s. 206. *** Ferdo Zikmundovskv. In memoriam.

ŠL 1913., s. 30 31. Kauders, A.: Šum. bibiografija I, s. 28,

46, 148, 172, 183, 214, 221, 240. ***PŠH 1846 1976., s. 27, 60, 72 ,122 ,


278

183, 186, 191, 195, 197, 220, 272, 305, 333, 371, 372, 410.

Piškorić, 0.: Portreti. Ferdo Zikmundov sky. ŠL 1992., s. 189 196.

Piškorić, 0.: Stota godišnjica Zakona o uređenju šum. gospodarstva u Hrvatskoj. SL 1995., s. 189 199.

*** HŠD 1846 1996., s. 36, 50, 75 77, 79 89, 96, 98, 99, 102, 104, 106, 108, 109, 111 115, 121, 134.

ZIMONJA, Snježana, (Pakrac, 5.1. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. odjelu škol.g. 1987.-88., a diplomirala 18.XII.1989.

ZLATAR, Vedran, (Varaždin, 14.IX. 1970.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Z a g r e b u . Apso lv i rao na Šum. odsjeku škol.g. 1993.-94., a diplomirao 19.XII. 1995.

ZLATARIĆ, Boris, (Karlovac, 20.11. 1917.- Zagreb 15.VII.1954.), dipl. ing. šumarstva, sveuč. predavač^

Sin Janka i Marije r. Zupanac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio pekar, a majka domaćica. Školovao se u Karlovcu. Osnovnu školu završio je 1928. , a matur i rao je na rea lnoj gimnaziji 1936. Iste godine upisao se na Šum. odjel Poljoprivr.-šum. fakulteta u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1939.-40., a zbog zabrane polaganja ispita diplomirao je 20.III.1944. Od 1941. do 1944. surađivao je s NOP-om, a nakon diplomiranja sudjeluje u NOB-i.

Od 1946. radio je kao šum. referent u šumarijama Karlovac i Vrgin-most (sada Gvozd) te, kao referent, u

Planskoj komisiji Općine Karlovac i NR Hrvatske.

Od 1947. radi kao asistent na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, u Zavodu za uzgajanje šuma, gdje u kratkom vremenu postaje stručnjak na polju uzgajanja šuma, dendrolo-gije i šum. fitocenologije. Škol.g. 1949.-50. imenovan je honorarnim nastavnikom za predmet dendrolo-gija, koji je predavao na ŠG i Dl odsjeku do smrti 1954. godine.

Kao znanstvenika posebno su ga zanimali problemi iz šum. genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća, kasnije zasebne šum. discipline, pa je na preporuku poznatoga danskoga genetičara dr. S. Larsena 1953. boravio u Danskoj i Švedskoj na specijalizaciji iz toga područja.

Znanstveni i s t ručni radovi, koje je objavio za vrijeme djelovanja na fakultetu, značajni su prilozi u oblasti uzgajanja šuma, od kojih se nekoliko njih odnosi na rasprostranjenost i biološka svojstva šum. drveća. Svoje je radove objavljivao pretežito u Sum. listu (1948.-1953.), u kojem je zabilježeno i nekoliko njegovih kraćih recenzija. Radio je i na doktorskoj disertaciji "Forme nizinskog brijesta, njihovo rasprostranje-nje i šumsko - uzgojno značenje kod nas" koju, zbog bolesti, nije dovršio.


http://18.XII.1989

279

Cijeneći njegov znanstveni i nastavni rad Fakultetsko vijeće izabralo ga je sveuč.predavačem.

Djelovao je kao član fakultetskih odbora i povjerenstava. Za vrijeme II. svj. rata bio je član podmlatka HŠD. Od 1948. do 1952. bio je član Upravnog odbora Šum. društva Hrvatske, na dužnosti knjižničara, a 1952. bio je član Redakcijskog odbora Šum. lista. U Šum. klubu Karlovac 1953. održao je predavanje o šumarstvu nordijskih zemalja.

Prerana smrt prekinula je stvaralački uspon dipl. ing. Borisa Zlata-rića i time osiromašila hrvatsku šumarsku znanost i hrvatsko šumarstvo. Sahranjen je u rodnom gradu Karlovcu.

(Za kompletiranje podataka zahvaljujemo supruzi Jovanki i kćerki Dunji Zlatarić iz Zagreba.)

RADOVI

Jedan specijalni način prirodnog po mladivanja smreke. Šum. list 1948., s. 322 325.

Uloga šumarstva u borbi za povećani i stabilan prinos poljoprivrednih kultura u SSSR u. Ibid., 1949., s. 25 41 .

Problem klasifikacije stabala u sastojini. Ibid., s. 325 334.

Uzgajanje Suma. Mali šum. tehn. priruč nik II. Zagreb 1949., s. 440 494.

Pošumljavanje krša. Ibid., s. 494 508. Neka osnovna pitanja sjemenarske poli

tike u šumarstvu. Šum. list 1950., s. 427 441. Internacionalni botanički kongres u

Stockholmu. Ibid., s. 464. Još jedan podatak o rasprostranjenju

breze cretuše kod nas. Biološki glasnik, Sara jevo 1950.

Efekti promjene fotoperiodizma kod bi jelog duda, bagrema i provenijencija crnog bo ra. ŠL 1952., s. 229 239.

Šumarstvo Danske. Ibid., s. 425 427. Neke savremene metode razmnožavanja

domaćih topola. Ibid., 1953., s. 255 262. Neki taksacijski elementi jele i bukve u

odnosu na ekologiju i razdiobu šuma na Ris

njaku. Glasnik za šum. pokuse br. 11, Zagreb 1953., s. 111 162.

LITERATURA *** ŠL: 1941., s. 188, 196, 253, 254;

1943., s. 25; 1944., s. 198; 1954., s. 135; 1955., s. 520, 532.

Anić, M.: Ing. Boris Zlatarić. In memo riam. ŠL 1954., s. 402 403.

Kauders, A.: Šum. bibliogr. II, Zagreb 1957., s. 27, 40 , 74, 241, 264, 436.

***ŠN, s. 161, 200, 360, 382, 535. *** PŠH 1846 1976., s. 23, 43, 66, 75,

84, 420. Perić, N: Svi rakovački maturanti. Kar

lovac 1995., s. 32, 231, (Borislav). ***HŠD 1846 1996., s. 248, 249, 251. ***SŠN 2, 1998 s. 205, 286, 480, 685.

ZMIJANAC, Đuro, (Veliki Zdenci, 31.V.1908. - Zagreb, 11.VI.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je započeo studirati 1930. na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1936.-37., a diplomirao 1951. godine.

Kao student radio je i školovao se istodobno, obavljajući dužnost prefekta u internatu Gimnasium sve do pred II. svj. rat. U tom je razdoblju bio simpatizer naprednog studentskog pokreta.

Od početka rata do odlaska u partizansku vojsku 17.VIII.1943. god. surađivao je s NOP-om. Za vrijeme rata obavljao je dužnosti oficira, referenta za šumarstvo NO Kotara Čazma, komandanta podoficirske škole i načelnika za artiljerijsko naoružanje X. zagrebačkog korpusa.

Nakon rata radio je kao pročelnik za šumarstvo Okružnog NO Varaždin i načelnik Odjela za stručno školstvo Ministarstva šumarstva. Bio je nastavnik Šum. škole u Plaškom, referent kod ŠG "Šamarica" Zagreb, direktor uprave za park-šume Grada


280

Zagreba te upravitelj Šumarije Sljeme. Smrt ga je zatekla 1966. na dužnosti referenta za brzorastuće vrste drveća ŠG Zagreb.

Bio je zapažen njegov smisao za rekrea t ivnu vrijednost šuma i za hortikulturu. Brojni parkovni nasadi zagrebačkog područja duguju svoje postojanje njegovim rasadn ic ima egzota. Kultura sekvoja kod Mandi-ćevca u Đakovštini također je njegovo djelo.

Objavio je niz članaka u stručnim šumarskim glasilima. U Šum. listu (1956.-1964.) pisao je o proizvodnji sadnica platane i mamutovca, plan-tažnom uzgoju i privatnim šumama.

Kao član i funkcioner društvenih i stručnih organizacija bio je odlučan, human i dosljedan.

Sudjelovao je u radu Šum. sekcije DIT-a, odnosno Šum. društva Hrvatske. Istakao se u organizaciji šumarskih klubova i razvijanju društvenog rada u njima. God. 1953. izabran je za odbornika-ekonoma, 1958. sudjeluje u raspravi o odnosu prema mladim kadrovima na fakultetu i šum. praksi, a 1964. izabran je za "zaslužnog člana" društva.

Za javni rad i prilog oslobodilačkoj borbi odlikovan je Ordenom za zasluge dva puta, Ordenom za hrabrost i Medaljom za hrabrost.

RADOVI

Proizvodnja plataninih sadnica. Šum. list 1956., s. 17 23.

Proizvodnja sadnica goleme sekvoje. Ibid., 1958., s. 177 185.

Neke smjernice za plantažni uzgoj šum. drveća. Ibid., 1960., s. 371 378.

Privatne Sume na području grada Za greba. Ibid., 1962., s. 203 206.

Mogućnost proizvodnje crnogorićnog dr veta u Sumama ŠGZagreb. Ibid. 1964., s. 140 151.

LITERATURA ***ŠL 1952., s. 75; 1954., s. 137, 138;

1958., s. 109; 1965., s. 590, 593. Kauders, A.: Šum. bibliografija II, Za

greb 1957., s. 244, 436, (Zmijanec). *** ŠN, s. 322, 323, 359; SŠN 2, ŠF

Zagreb 1998., s. 685. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 127, 341. AndraSić, D.: Ing. Đuro Zmijanac. In

memoriam. ŠL 1966., s. 479. *** PŠH 1846 1976., s. 66 , 76 , 86 ,

199, 420. Tonković, D.: Nakon 50 godina ponovo

na okupu. ŠL 1989., s. 215 223. ***HŠD 1846 1996., s. 241, 257, 279.

ZOBUNDJIJA, Mijo, iz Đurđevca, šu-marnik.

Šumarstvo je učio na GŠU u Križevcima od 1870. do 1872.

Prema pronađenim podacima radio je kod Ogulinske imovne općine od 1880. do 1894. kao nadšumar, a 1897. kao šumarnik.

God. 1898. nalazio se kao umirovljeni šumarnik u Ogulinu, a 1899.-1900. u Zagrebu.

Zemaljska vlada imenovala ga je 1887. predsjednikom ispitnog povjerenstva u Modruško-riječkoj županiji.

U "Šum. listu" 1881. objavljena je njegova rasprava na skupšt ini HSŠD u Krapini pod naslovom "Kako da se naše šume spase, kako da se š njimi što uspješnije gospodari". U toj raspravi govori o šum. upravi i zakonima te zaključuje da treba učiniti ispravke i dopune "Šumskog zakona" i predložiti osnove zakona o jedinstvenom sustavu glede uprave općinskim šumama, (str. 276-283.).

Bio je član HSŠD od obnove rada društva 1876. i aktivno je sudjelovao u društvenom radu. Na njegov poticaj zaključeno je da u "Šum. li-


281

stu" "bude članaka i za lugare" (1884.), da se Zemaljskoj vladi uputi predstavka o potrebi sazivanja povjerenstva u svrhu uspostavljanja glavnih načela za provedbu "organizacije šumarstva uobće" (1888.) i da se šum. nadzornik M. Vrbanić izabere za počasnoga člana (1896.). God. 1891., kao predstavnik HSSD, bio je član Središnjeg odbora Jubilarne gospod. - šumarske izložbe u Zagrebu.

Kao službenik Ogulinske imovne općine bio je podupirajući član Društva za potporu siromašnih slušatelja na GSU u Križevcima.

LITERATURA *** Iskaz el. HSŠD 1880. 1900. (ŠL). *** Izvještaj o GŠU... Za 1896./97., Kri

ževci 1897., s. 79. Borošić, l: ŠIS, s. 16, 152. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 84. ***ŠN, s. 48; SŠN 1, s. 146, 149. ***PŠH 1846 1976., s. 360, 410. ***ŠL: 1987., s. 428; 1992., s. 78. ***HŠD 1846 1996., s. 56, 62, 66, 85.

ZORIČIĆ, Milovan, (Zagreb, 31.V. 1884. - Zagreb, 27.1.1971.), dr. iur., predavač na Šum. fakultetu u Zagrebu, lovni stručnjak, književnik, član Međunarodnog suda u Haagu.

Sin Milovana, osnivača hrvatske statistike i člana JAZU.

U Zagrebu je završio gimnaziju i pravne znanosti. Putuje Europom radi upoznavanja životnih prilika europskih naroda. Po povratku radio je kod Sudbenog stola u Zagrebu, zatim kod državnog odvjetništva i predsjednika banske vlade u Zagrebu, gdje postaje banski savjetnik te veliki Župan Zagrebačke županije. Od 1929. do 1932. bio je predsjednik Upravnog suda u Zagrebu.

Kao izvrsnog pravnika Liga naroda u Ženevi imenuje ga 1932. čla

nom vlade Saarskoga područja, gdje mu je povjeren resor pravosuđa, prosvjete i vjera, a 1935. imenovan je članom arbitražnog suda u Haagu.

Po povratku ponovno je predsjednik Upravnog suda u Zagrebu do 1941. kada ga je nova vlast smjenila s položaja.

God. 1945. sudac je Vrhovnoga suda Hrvatske, a 1946. -1958. član Međunarodnog suda u Haagu. Odbio je daljnju kandidaturu i otišao u mirovinu. Bio je dopisni član JAZU u Zagrebu.

Uz poslove iz pravne domene ime dr. M. Zoričića usko je povezano sa hrvatskim i europskim lovstvom. Od mladih dana bavio se lovom kao član i lovnik Prvog zagrebačkog lovac kog društva. Nakon I. svj. rata, bio je član LD Dugo Selo, a imao je i svoje zakupno lovište na Papuku i Zvečevu sa pretežno jelenskom i srnećom divljači. Tokom vremena svoj je rad posvetio uzgoju i zaštiti divljači, izobrazbi lovaca i lovočuvara, a posebno organizaciji lovstva. Bio je član Hrvatskoga društva za gajenje lova i ribarstva od 1913., a nakon izbora za predsjednika 1924. počinje njegova puna afirmacija i aktivnost na polju lovstva.

God. 1925. sa grupom suradnika organizira "Savez lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju" te je izabran za njegovoga prvog predsjednika.


282

Dužnost predsjednika obaju društava obnašao je do 1939., a bio je izabran i njihovim doživotnim počasnim predsjednikom.

Aktivno je sudjelovao i u osnivanju Središnjeg saveza lovačkih udruženja 1925. u Beogradu, kada je izabran za prvog potpredsjednika.

Sudjelovao je u organizaciji lovačkih izložbi u Zagrebu 1925., kada je održan i lovački kongres, i u Ljubljani, a bio je član počasnog odbora na Međunarodnoj lovačkoj izložbi u Leipzigu 1930. Sudjelovao je u pripremama lovačke izložbe u Berlinu 1937., gdje je bio član prve komisije Medunar. žirija za ocjenjivanje jelenskih rogova.

Kao stalni član Medunar. lovačkog savjeta (C.I.C.) od osnutka 1930. god. sudjelovao je u radu povjerenstava i prisustvovao sjednicama Savjeta u Parizu, Varšavi, Pragu i Berlinu. Posljednji put prisustvovao je Generalnoj skupštini u Beču 1959.

Na Šum. odjelu Poljoprivr.-šum. fakulteta u Zagrebu škol.g. 1931/32.-1932/33. honorarno je predavao lovstvo, a od 1945/46. do odlaska u Haag šumske i lovne zakone.

Istakao se kao pisac iz područja prava, a posebno lovstva. JAZU je 1953. objavila njegovo djelo "Teritorijalno more s osvrtom na otvoreno i unutarnje more, vanjski pojas i pitanja kontinentalne ravnine", prvo te vrste u našoj pravnoj literaturi.

Iz područja lovstva velika zasluga pripada dru Zoričiću kao autoru "Zakona o lovu" iz 1931. i odličnom komentaru toga zakona koji je objavio u Zagrebu 1935. pod naslovom "Tumač zakona o lovu od 5.XII.1931." Tim je zakonom uveden dominalni (zakupni) sustav lova. Surađivao je i na Zakonu o lovu i nakon II. svj. rata.

Bio je suradnik LRV, odnosno LV, od 1919. do 1971., gdje je objavio oko 160 priloga od kojih treba istaknu

ti one iz lovnoga zakonodavstva, uzgoja divljači, lovne balistike, o lovačkom oružju, lovačkim izložbama u zemlji i inozemstvu, ocjenjivanju lovačkih trofeja, Međunarodnom lovačkom savjetu te o lovnoj etici i terminologiji. Zanimljivi su i opisi njegovih lovačkih doživljaja i lovova. Uvijek je isticao lovstvo kao znakovitu granu narodnoga gospodarstva. Posljednji članak "Tri doživljaja" objavljen mu je 1971. godine.

Za valjan i čestit rad na organizaciji i unapređenju lovstva, lovačke etike i književnosti primio je brojna domaća i strana priznanja i odličja najvišeg stupnja (francuska, njemačka, rumunjska, čehoslovačka i bugarska).

Kao uvaženi lovni stručnjak imenovan je počasnim članom lovačke organizacije "Deutsche Jager-schaft" u Berlinu (1937.) i engleskog "Shicar Cluba" u Londonu (1938.).

God. 1940., kao osnivač i predsjednik, primio je diplomu Saveza lovačkih društava Banovine Hrvatske. Nakon II. svj. rata prvi od lovaca biv. Jugoslavije odlikovan je ordenom I. reda za zasluge (1953.), a svi tadašnji republički savezi odlikovali su ga lovačkim odličjem I. reda.

Međunarodni lovački savjet izabrao ga je 1967. za počasnog člana za dugotrajan rad i zasluge za lovstvo na međunarodnom planu.

Uz pravo i lovstvo bavio se i športom. Bio je svestran špor taš , športski djelatnik i mecena. Jedan je od osnivača Hrv. akadem. športskoga kluba (HAŠK) 1904. i Hrvatskoga športskog saveza (1909.). S engleskog preveo je prva međunarodna nogometna pravila u nas. (1908.).

RADOVI (Vidjeti)

Raić, L.: Dr. Zoričić i "Lovački vjesnik". Bibliografija priloga u našem časopisu od 1919.-1968. LV br. 3, 1971., s. 36-38.


283

Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892-1991. Zagreb 1993.

LITERATURA Marinović, M.: Zoričić, M: Tumač za

kona o lovu od 5.XII.1931. ŠL 1935., s. 282 284, (recenzija).

Marinović, M.: Šta očekuje naše lovstvo i šum. gospodarstvo od rada Komisije Medu nar. lovačkog saveta u Pragu? ŠL 1937., s. 602 604.

*** Zaslužena priznanja (M. Zoričić, I. Čeović). LRV 1, 1941., s. 4 6.

Čeović, L: 60 godišnjica (dr. M. Zoričić). LRV 6, 1944., s. 129 131.

Kauders, A.: Šum. bibliograf I, s. 161, 256.

Jagić, R.: Hrv. društvo za gajenje lova i ribarstva. LV 7/8 1953., s. 150 157.

***Dr. Milovan Zoričić (70 god. života). LV 8/9 1954., s. 202 203.

*** Intervju s drom Zoričićem. LV 4/5 1959/60., s. 104.

***ŠN, s. 123, 206, 384, 536 538; SŠN 2, 1998., s. 138, 423, 424.

***Dr. Milovan Zoričić (80 god. života). LV 1964/65., br 1/2, s. 3; br. 4/5, s. 45 47.

Uredništvo: Zasluženo priznanje. LV 12, 1966/67., s. 339.

*** Encikl. LZ, sv. 6, Zagreb 1969., s. 740

Kaić, L.: Dr. M. Zoričić. In memoriam. LV 1/2, 1971., s. 6 8; 3, s. 36 38.

***Zbornik Vinkovci 1974., s. 408. ***PŠH 1846 1976., s. 298. *** Milovan Zoričić. LV 12, 1977., s.

315 317. *** Sportski leksikon (A Ž). Jug. LZ "M.

Krleža", Zagreb 1984., s. 529. Frković, A.: Lovačke trofeje. Zagreb

1989., s. 9, 66, 67, 69, 86, 88 . Frković, A.: Bibliografija LRV... Zagreb

1993., s. 13, 18, 47, 107,113, 132, 147, 148, 153, 156, 183, 195, 201, 205, 212 214, 223, 231, 243, 265, 273, 287, 294, 295, 298 300, 310, 353, 355 357, 359, 361, 366, 369, 373, 379, 380, 382, 384, 451.

Marman, Z.: Najjaču jelensku trofeju stekao Adolf Kosmack. LV 10, 1999., s. 6.

ZORIĆ, Franjo, (Vrbanja, Vinkovci, 18.IV.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1983-84., a diplomirao 22.X. 1984.

ZORIĆ, Jadranka, vid. ROSA (ZORIĆ), Jadranka, knjiga 4., s. 211-212.

ZOV AK, Ivan, (Vrbanja kod Županje, 8.VII.1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Tome, šum. poslovođe, i Luče rod. Tolić, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Vrbanji 1975., a srednju Šumarsku tehničku školu u Karlovcu 1979.j*od.

Studirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1982.-83., a diplomirao 23.XI.1983.

Dana 2.II.1984. zaposlio se kao pripravnik u Šumariji Županja. God. 1985. i 1986. radio je kao stručni suradnik - ing. operative u OOUR-u is-korišćivanje šuma P J . Županja. Honorarno predaje predmet uzgajanje šuma škol.g. 1984/85. i 1985/86. u Šumarskoj školi u Vinkovcima. Od lipnja 1986. do lipnja 1987. g. bio je na odsluženju vojnog roka, a potom do svibnja 1990. radio je kao stručni suradnik u OOUR-u uzgoja i zaštite


http://23.XI.1983

284

šuma "Hrast" Vinkovci, P J . Županja. Od 22.V.1990. do 31.1.1992. obavlja funkciju predsjednika Skupštine općine Županja, organizira obranu i do ustroja 131. Županjske brigade zapovjednik je obrane općine Županja. Od 1.II.1992. do 15.II.1993.g. radio je u Stručnim službama US Vinkovci, kao stručni suradnik za mehanizaciju, te od 16.11.1993. radi u Komercijalnom odjelu US Vinkovci kao komercijalist prodaje i nabave. U ožujku 1996. izabran je za predsjednika Zaposleničkog vijeća US Vinkovci, a od studenoga 1996. do ožujka 1998. profesionalno obavlja dužnost predsjednika Glavnog zaposleničkog vijeća "Hrv. šuma" p. o. Zagreb.

Obnašao je funkcije predsjednika Općinskog odbora HDZ Županja od osnutka 17.11.1990. do kraja 1991. Predsjednik je Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Županje od osnivanja, a gradski vijećnik od travnja 1997. godine.

Jedan je od zaslužnih za uspjeh KUD "Šumari", Vinkovci.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 58. *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 93, 141. Sučić, M.: 45 godina KUD a "Šumari",

Vinkovci, 1998., s. 169. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697.

ZOVAK, Tihomir, (Vrbanja, 25.1. 1956.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1978.-79., a diplomirao 26.111.1981.

ZOVAK, Željko, (Vrbanja, Županja, 2.III.1958.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Tome i Luče r. Tolić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Osnovnu ško

lu završio je u Vrbanji 1973., a Gimnaziju "M.A. Reljković" u Vinkovcima 1977. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1981.-82. g., a diplomirao 15.VI. 1983. iz zaštite šuma. Izradio je i obranio diplomski rad naslova "Značenje defolijatora u procesu sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur)".

Do pisanja ovog životopisa (kraj 1999.) nije radio u šumarskoj operativi. Sticanjem okolnosti 1984. dobiva radno mjesto u DP "Luka" Zadar na poslovima uvoza i izvoza drva u svojstvu direktora operative. Deset godina kasnije (1995.) osniva poduzeće "Quer-cus commerce" d.o.o. Zadar, kojemu je vlasnik i direktor. Tvrtka se bavi uslugama u šumarstvu za potrebe JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb i proizvodnjom proizvoda od drva.

Živi u Zadru.

ZRILIĆ, Milan, (Humljani, Slatinski Drenovac, 10.IV. 1940.)^ dipl. ing. šum.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1964.-65. , a diplomirao 6.V. 1966. godine.

ZRINSKI, Željka, (Zagreb, 15.VI. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. odjelu škol.g. 1988.-89., a diplomirala 13. IV.1995.

ZSUFFA, Lajoš, (Sombor, Vojvodina, 25.VIII.1927.) dipl. ing. šum., dr. s e , prof. emeritus, red. sveuč. prof. u Torontu.

Sin Josipa i Tereze r. Magvar. Mađarske narodnosti, jugosl. i kanadskoga državljanstva, rimokatolik. Pot-


285

ječe iz obrtničke obitelji. Školovao se u Somboru: osnovnu školu završio je 1937., a realnu gimnaziju 1945. god.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je 1951. god., a 1964. doktorirao je na Šum. fak. u Zagrebu iz šum. genetike, obranivši tezu pod naslovom "Varijabilnost na nasljednost pravnosti stabala crne topole srednjeg Podunavlja".

U istraživačkom ogranku onta-rijskog Ministarstva prirodnih bogatstava (Kanada) obavio je poslijedok-torsku praksu 1966.-1967., a nakon toga do 1981. bio je znanstvenik - istraživač. Od 1981. do 1984. glavni je znanstvenik u Ontarijskom istraživačkom institutu. Na Šum. fakultetu Univerziteta u Torontu izvanredni je prof. od 1984. do 1988., a redoviti od 1988. do 1995. godine. Bio je mentor mnogim doktorantima iz svih krajeva svijeta.

Za uspješan znanstveni i stručni rad primio je brojna priznanja i nagrade u Kanadi , SAD, Europi i Japanu.

Registrirani je FAO ekspert, predsjednik je Tehničke komisije za genetiku u Kanadi. Radio je u međunarodnoj komisiji za topole pri FAO kao zamjenik voditelja. Bio je predsjednik (1986-1990.) i dopredsjednik (1982-1986.) IUFRO grupe Pl .09.00. Vodio je brojne projekte. Član je uređivačkog odbora lista Journal of Sus-tainable Forestrv.

Recenzent je brojnih radova, član velikog broja međunarodnih udruga. Sudjelovao je na pedesetak znanstvenih i stručnih skupova te u projektima u zemljama u razvoju.

Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih članaka, poglavlja u knjigama i članaka u svjetskim časopisima. Njime se Šum. fakultet u Zagrebu može ponositi kao svojim stu

dentom i doktorandom, koji je mnogo postigao u svjetskim razmjerima.

LITERATURA *** ŠL: 1954., s. 232; 1966., s. 137;

1988., s. 282. (Žufa, Zsuffa). ***ŠN, s. 364 (Žufa Ljudevit). Jovančević, M.: Rad međunarodnog sa

vjetovanja o šum. genetici u Zagrebu. ŠL 1965., s. 595 606.

*** PŠH 1846 1976., s. 45, 116, 420, (Žufa, Zsuffa).

*** Zbornik o A. Levakoviću. HAZU, Centar za znanstveni rad, Vinkovci 1992., s. 142, 144, (Žufa).

***SŠN2, ŠFZagreb 1998., s. 643, 688, (Žufa Lajoš, Ljudevit).

ZUBER, Milan, (Borovac, Novska, 16.IX.1946.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1970.-71., a diplomirao 2.II. 1975.

ZUBOVIĆ, Čedomir, (Virovitica, 23. V.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1987.-88., a diplomirao 17.X.1989.

Prema nepotpunim podacima, zaposlen je na mjestu upravitelja u Upravi šuma Osijek, Šumarija Darda.

LITERATURA ***Posl. izvješće "HŠ" 1996., s. 52. ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 699.

ZUBRICKI, Hariton, iz Rusije, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1928.-29., a diplomirao 10.X. 1930.


http://16.IX.1946

286


ZUPANC, Jernej, (Lancovo, Radov-ljica, Slovenija, 21.VIII.1897. - Ra-dovljica, 23.XI.1980.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franca i Ane (Marjane) r. Rozman. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Potječe iz obrtničko-seljačke obitelji. Osnovnu je školu polazio u Radovljici, a na K. u. K. Franz Joseph gimnaziji u Kranju maturirao je 15.VI. 1918. godine.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu i na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu u koji je prerasla Akademija. Naime, upisao se na studij 27.XII.1915., apsolvirao je škol.g. 1920.-21., a diplomirao 24.VI.1922. i odmah položio državni šumarski ispit u Zagrebu. Kućanstvo s trgovi-nom drva i pilanu, koji su postojali već početkom XIX. stoljeća (Krajevni leksikon Dravske banovine 1937., s. 635.) preuzeo je 5.XII.1928. godine od svoga oca.

Do 1946. godine samostalni je trgovac drvom, a od 1946. bio je instruktor za poljoprivredu i šumarstvo u Ljubljani. Od 1950. taksator je za triglavsko područje. Po završenom poslu otpušten je iz službe.

Bio je član JŠU. (Podatke smo dobili dobrotom

sina Janka Zupanca, na čemu mu zahvaljujemo.)

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). Borošić, J.: SIS, s. 5, 153. ***ŠL: 1936., s. 59; 1938., s. 342; 1939.,

s. 593. ***ŠN, s. 352. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 681.

ZUPČIĆ, Siniša, (Đurdenovac, Našice, 20.IV.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Kuzmana i Elizabete r. A-man. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je trgovac, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završio je u Našicama. Maturirao je SSC - Gimnazija 1992.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 5.IV. 1990. iz područja dendrologija. Napisao je i obranio diplomski rad naslova "Sadašnje stanje dendroflore donjomiholjačkog parka s programom za revitalizaciju".

Prvo zaposlenje u struci dobiva, odmah nakon diplomiranja, u UŠ Našice. Pripravnički staž odradio je u šumarijama Koska i Našice, a 15.X.1990. postavljen je za revirnika u Šumariji Našice^gdje se nalazio i krajem 1999.g.

Član je HŠD.


http://23.XI.1980

287


ZUPČIĆ, Zlatko, (Đurdenovac, 2.1. 1950. - Našice 22.V.1999.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana, zanimanjem minera i Marije rod. Koić. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Đurđenov-cu 1965., a gimnaziju u Našicama 1969.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu škol.g. 1974-75., a diplomirao 16.111.1979.

Iste godine po diplomiranju (21. IX. 1979.) zaposlio se kao pripravnik u Šumariji Donji Miholjac, a potom kao referent za mehanizaciju i investicije. U rujnu 1982. god. prešao je u RZ ZS ŠG Našice na radno mjesto stručnog suradnika za iskoriščivanje šuma. U kratkom razdoblju od veljače do svibnja 1987. bio je vršitelj dužnosti rukovoditelja Proizvodnog odjela. Nakon osnivanja JP "Hrvatske šume", u UŠ Našice obavljao je poslove stručnog suradnika za iskoriščivanje šuma u odjelima stručnih službi. Od listopada 1996. do 22. srpnja 1998. bio je upravitelj UŠ Našice, a nakon toga ponovo radi na mjestu stručnog suradnika. Opaka bolest prekinula je njegov rad, umro je 22.V.1999. god.

S jednakom ljubavlju djelovao je u svim segmentima struke, a slobodno je vrijeme često kratio družeći se s lovcima i prirodom. Zapažen je njegov veliki angažman pri natjecanjima šumskih radnika.

U mladim danima djelovao je i u Puhačkom orkestru DVD Đurdenovac. Od 1990. aktivan je član HDZ, Gradskog odbora Našice i vijećnik Županijske skupštine Osječko-baranjske županije.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 60. ***Posl. izvj. "HŠ" 1996., s. 53. Marman, Ž.: In memoriam, Zlatko Zup

cic, dipl. inž. šum. (1950 1999), ŠL 5 6,1999., s. 284.

***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695.

ZURAK, Davor, (Zagreb, 16.XII. 1962.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1985.-86., a diplomirao 10.IX.1987.

Prema nepotpunim podacima o kretanju u službi, zaposlen je u Upravi šuma Zagreb, Šumarija Donja Stu-bica, na radnome mjestu revirnika.


ZVONAR, Bruno, (Koprivnica, 13.VI. 1970.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Kristine r. Lapuh. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je dipl. ing. šumarstva, a majka viši pedagog. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu 1985., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1989. godine.


http://10.IX.1987

288

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odsjeku 1998. iz lovstva. Izradio je i obranio diplomski rad "Isplativost uzgoja fazana i divlje patke u fazane-riji »Đurđevački peski«.

Prvo zaposlenje u struci dobio je odmah nakon diplomiranja u UŠ Koprivnica, Šumarija Đurđevac. Prvih šest mjeseci radio je kao pripravnik na uređivanju šuma, a ostalih šest mjeseci na raznim poslovima u Šumariji. Nakon odrađenog pripravničkog staža dobio je stalno zaposlenje u Fazaneriji "Peski" d.o.o. Đurđevac, koja je u sastavu "Hrvatskih šuma", gdje radi u svojstvu revirnika za lovstvo. Na tom se mjestu nalazio i u vrijeme zaključenja 5. knjige Leksikona (31.XII.1999.).

Član je HŠD.

LITERATURA ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 111,141. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 703.

ZVONAR, Franjo, (Donji Vidovec, Čakovec, 29.IX.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Marije r. Lisjak, a otac dipl. ing. šumarstva - Brune Zvonara. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio krojač, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Donjem

Vidovcu 1949., a realnu gimnaziju u Varaždinu 1957. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1961.-62., a diplomirao na već osamostaljenom Šum. fakultetu, ŠG odsjek, 27.V.1964.

Poslije završenog fakulteta odmah se zaposlio u ŠG Koprivnica, Šumarija Đurđevac. Nakon kraćeg pripravničkog staža, u istoj je šumariji imenovan referentom za eksploataciju šuma, a 1970. za upravitelja Lovne uprave Đurđevac. Od godine 1981. vraća se eksploataciji šuma, radeći na referentskim poslovima najprije u Šumariji Repaš, a zatim u Šumariji Đurđevac. Kad je osnovano JP "Hrvatske šume"- UŠ Koprivnica, najprije je revirnik u Šumariji Đurđevac (1991.-1992.), pa revirnik za lov (1993.-1996.), a od 1997. do 1998. stručni suradnik za lovstvo pri UŠ Koprivnica. Od 1998. god. na dužnosti je direktora Fazane-rije "Peski" d.o.o. u Đurđevcu.

Član je HŠD i HSLD. Živi u Đurđevcu.

LITERATURA *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 485. ***ŠL1 2 1995., s. 63. ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 691. *** Časopis "HŠ" br. 32, 1999., s. 24

25.


http://31.XII.1999

289

ZVONAR, Vladimir, (Varaždin, 27. VI.1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Barbare Zvonar, po zanimanju radnice. Hrvat, rimokatolik.

Osnovnu školu završio je u Vinkovcima 1975., kao i Srednju strojarsku školu 1979. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Sarajevu 1984. godine.

Bio je zaposlen kao upravitelj Šumarije Stari Mikanovci, UŠ Vinkovci te na mjestu upravitelja Šumarije Strizivojna, iste uprave. Godine 1999. zaposlen je u Sumatransu Vinkovci d.o.o, kao zamjenik direktora.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 58. ***Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 59. *** Časopis "HŠ" 27, 1999., s. 18.

ZWICKELSDORFER, Ivan, ing. šum., kr. šum. nadsavjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1890. na Šum. akademiji u Banskoj Štiavni-ci, (Ugarska, sada Slovačka).

Prema pronađenim podacima, početkom XX. vijeka radio je u Novom Vinodolskom kao kr. državni nad-šumar (1908.) i kao kr. šum. savjetnik (1915.). God. 1927. umirovljenje kao šum. nadsavjetnik i upravitelj Šumarije Direkcije šuma Zagreb u Kalju.

Umro je u Samoboru, gdje je i sahranjen 11.IV.1936.


LITERATURA *** Iskaz el. HSŠD 1908., 1915. (ŠL). ***ŠL1927. , s. 206. ***Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 25,141, (Cvikelsdorfer!). *** Lične vijesti. Umro ing. Zwickels

dorfer Ivan. ŠL 1936., s. 365.


290

IV.1936. bio je savjetnik pri Šum. upravi Bohinjska Bistrica, a od 28. XI.1939. savjetnik pri Šum. odsjeku banske uprave Dravske banovine u Ljubljani. Od 12.IX.1940. bio je savjetnik pri Direkciji šuma u Ljubljani. U tijeku rata uhićenje i od 3.III.1944. nalazio se u njemačkom zatvoru u Ljubljani, a 25.VIII.1944. deportiran je u logor Dachau u Njemačkoj kao politički zatočenik, gdje je bio i objekt vivo eksperimenata.

Vrativši se iz logora u Sloveniju, od 16.VI.1945. počeo je raditi u šumarskim ustanovama. Bio je načelnik Odjela za plan pri Ministarstvu za šumarstvo Slovenije, a od 1947. bio je pomoćnik ministra za poljoprivredu i šumarstvo Slovenije. Od 1948. direktor je Uprave za pošumljavanje, a od 1950. pomoćnik direktora Glavne direkcije za šumarstvo Slovenije. Naredne godine načelnik je Uprave za šumarstvo pri Savjetu za Poljopr. i šumarstvo Slovenije. Od 1952. god. načelnik je Inspektorata za šumarstvo pri Savjetu za šumarstvo Slovenije. Na kraju radnog vijeka bio je direktor Ins t i tu ta za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije u Ljubljani (1.1. 1954.-31.I.1966.). Bio je i honorarni izv. profesor iz organizacije šumarske i drvne privrede na Šum. odjelu Biotehničkog fakulteta u Ljubljani (1959.-1968.).

ŽAGAR Bogdan, (Klanec, Sežana, Slovenija, 31.III.1901. - Ljubljana 15. XII.1972.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik i šum. inspektor, izvanred. sveuč. prof.

Sin Mihaela i Franje r. Wruss. Slovenske narodnosti. Otac mu je bio nadučitelj, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Klancu 1913., a Državnu realnu gimnaziju u Idriji 1920.g. U međuvremenu je 1917.-18. bio u kadetskoj školi u Pragu.

Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1923.-24. i diplomirao 15.XII.1924.

Državni stručni ispit položio je 1927. u Beogradu. Od 28.V.1925. radio je kao kotarski šumar, a zatim kao šum. savjetnik u Kotarskom načelstvu Crikvenica i u Gorskom kotaru. Od 9.


http://12.IX.1940

http://15.XII.1924

291

Napisao je i objavio dvadesetak stručnih i znanstvenih radova u časopisima i knjigama te mnogo članaka u novinama. God. 1938. napisao je raspravu na hrv. jeziku pod naslovom "Nešto o kršu" (55 str.) koja je bila predana Šum. društvu u Zagrebu, ali zbog nailaska rata nije objavljena.

Dipl. ing. Bogdan Zagar bio je 1947. poslan kao zastupnik Slovenije u Njemačku na stručno usavršavanje iz šumarske struke. Sudjelovao je aktivno ili pasivno na svim stručnim šumarskim skupovima u Sloveniji i biv. Jugoslaviji.

Izvan radnog odnosa bio je vrlo aktivan. God. 1954. zamjenik je predsjednika Povjerenstva za odobrenje SG osnova; 1956. bio je član stručnog savjeta Izvr. vijeća Vlade Slovenije za šumarstvo, član upravnog odbora Gozdnega sklada Slovenije i član stručnog savjeta za urbanizam i komunalne poslove Slovenije te član glavnog odbora LS Slovenije. Bio je i član upravnog odbora Gozdarsko-lesnega in lovskega muzeja Slovenije (1957.), član Upravnog odbora DITSDl Slovenije i predsjednik Republičke zaklade za pospješavanje poljopr. i šumarstva Slovenije. Bio je i predsjednik Komisije za stručne ispite šumarske struke, član Komisije za parkove u Sloveniji (1959.). Tada je bio i član organizacijskog odbora za III. međunarodni sajam Dl i član Komisije za prirodne znanosti pri Savjetu za znanost Slovenije (1961.).

Pored toga sudjelovao je i u mnogim društv.-pol. organizacijama.

Od početka II. svj. rata organizirano je sudjelovao u OF u Okružnom odboru Ljubljana. Bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. godine.

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 6, 58, 99, 153. ***ŠL1939., s. 507, 510.

***ŠN, s. 354; SŠN 2, Zgb, s. 682. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 272. ***PŠH1846 1976., s. 150. ***ŠE 3, Zagreb 1987., s. 651. Funkl, L.: Enciklopedija Slovenije III

1989., Mladinska knjiga, Ljubljana. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara... Zagreb 1997., s. 117, 233.

ŽAGAR, Bogoslav, (Klanec, Sežana, Slovenija, 16.IV. 1897. - Ljubljana, 18.V.1981.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Mihaela i Franje r. Wruss. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Otac mu je bio učitelj, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Klancu 1908., a na Državnoj realnoj gimnaziji u Idriji maturirao je 1915. Kad je završio gimnaziju, bio je 1916. god. mobiliziran na bojišnicu na Soči gdje je ostao do kraja I. svj. rata.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1921.-22. i diplomirao 8.VI.1923.

Kao šumarski stručnjak radio je od 1923. pri Šumskom veleposjedu Planina kod Rakeka i Katarina kod Tržića. Od 1926. bio je godinu dana državni šum. referent na Sušaku u Hrvatskoj, a od 1927. pri Okružnom poglavarstvu Maribor. Nakon dvije


292

godine premješten je u Okružno poglavarstvo Ljubljana. Godine 1931. prelazi u Okružno načelstvo Kočevje kao šum. viši pristav, napredujući do zvanja šum. savjetnika.

U tijeku II. svj. rata bio je od okupatora 8.IX. 1943. prijevremeno umirovljen, a 28.IV.1944. bio je sa ženom zatvoren u ljubljanskom zatvoru i nakon mjesec dana odveden na prisilni rad u Njemačku. Kući, u Kočevje, vratio se nakon rata 31.V.1945. godine.

Od 1945. bio je rukovoditelj Odsjeka za taksaciju pri Ministarstvu za šumarstvo Slovenije, a od 1950. pomoćnik direktora GG Ljubljana, sve do pravog umirovljenja 1955. godine.

Napisao je uvijek aktualnu ediciju "0 gozdnih požarih" koja je izašla 1949. na 50 stranica.

Bio je član DIT Slovenije. Živio je u Ljubljani kao umi

rovljenik i umro 1981. godine.

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). ***ŠL: 1929., s. 301, 514; 1933., s. 213;

1937., s. 695; 1938., s. 105; 1939., s. 399, 513. Borošić, J.: ŠIS, s. 5, 59, 100, 153. ***ŠN, s. 354. ***SŠN 2, ŠF Zgb 1998., s. 681.

ŽAGAR, Dean, (Postojna, 17.XI. 1970.), dipl ing. šumarstva.

Sin Ludvika i Ankice r. Turk. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je šum. tehničar, a majka medicinska sestra. Osnovnu školu završio je u Prezidu, a srednju Ekonomsku školu u Čabru 1989. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1994.-95., a diplomirao na Šum. odsjeku 1996. iz područja uzgajanje šuma. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom "Ovisnost prirodnog pomlađivanja o strukturi prebornih šuma".

Prvo zaposlenje, u svojstvu pripravnika, dobio je u US Senj, Šumarija Krasno, 1.VIII.1996. Nakon obavljenog pripravničkog staža, od 30.11. 1997. taksator je u Odjelu za uređivanje šuma iste uprave. Od 1.V.1999. prelazi u US Split na radno mjesto re-virnika Šumarije Zadar.

Član je HŠD.


kotara Zagreb 1997., s. 311, 233. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 703.

ŽAGAR, Krešimir, (Osijek, 6.X.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1991.-92., a diplomirao 26.X.1995. godine.

Pronašli smo podatak daje 1999. izabran za predsjednika novo osnovanog ogranka Planinarskog društva "Šumar" u Našicama.

LITERATURA ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 701. ***Časop. "HŠ" 35, 1999., s. 32.


2 9 3

ŽAGAR, Marica, (Stari Mikanovci, Vinkovci, 21.XII.1965.), dipl. ing. šum.

Kći Ivana Klobučara, zanimanjem vozača i Mande r. Žgela, domaćice. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Osnovnu školu završila je u Starim Mikanovcima 1978., a srednju u CUO "M.A.Reljković" u Vinkovcima 1984.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. odjelu škol.g. 1987.-88., a diplomirala 1991. godine.

God. 1994. bila je zaposlena na radnom mjestu revirnik I u Šumariji Cerna, UŠ Vinkovci.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 58. ***HŠŽ Leksikon 2, Zagreb 1997., s.

320 (Klobučar). ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 699.

ŽAGAR, Mira, vid. ĐORĐEVIĆ, 1. knj. (A-F), str. 284.

ŽAGAR, Valerija, vid. VUKELIĆ, 5. knj. (Š-Z), s. 232.

ŽAJA, r. ČAVLOVIĆ, Dragica, (Gornja Ravska, Prijedor, BiH, 14.1.1966.) dipl. ing. šumarstva.

Kćerka oca Dragutina. Hrvatica, katoličke vjere. Potječe iz zem

ljoradničke obitelji. Srednju ekonomsku školu završila je u Novskoj. Studij šumarstva upisala je 1.X.1983. na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odjelu 16.XII.1987. god. iz ekologije šuma. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom "Štete u lipovljanskim nizinskim šumama uvjetovane sječom, izradom i izvlačenjem pomoću mehanizacije".

Prvo radno mjesto bilo joj je u SG "J. Kozarac", Služba za uređivanje šuma - Kutina. Od 1.X.1995. god. upraviteljica je Šumarije Benkovac, US Split, gdje se nalazila i u vrijeme zaključenja 5. knjige Leksikona.

Položila je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja. Uz potporu "Hrvatskih šuma" akademske godine 1999.-2000. upisala je poslijediplomski studij na Sum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu iz područja uzgajanje prirodnih sastojina.

LITERATURA *** Poslovno izvješće "HŠ" 1995., s. 66;

1996, s. 59. ***HŠŽ Leksikon, knj. 1 (A F), Zagreb

1996., s. 206, (Čavlović). *** Časopis "HŠ" 19/20, 1998., s. 14,

39, 40. ***SŠN 2, 1998., s. 698 (Čavlović). Frković, A.: ŠL 7 8, 1998., s. 347 352.


http://21.XII.1965

294

ŽAJA, Ivan, (Bartolovec, Varaždin, 26.X.1943.), dipl. ing. šumarstva.

Otac Mato i majka r. Kokić, bili su po zanimanju radnici.

Osnovnu školu završio je u mjestu Biškupec 1958., a Srednju šumarsku školu za krš završio je 1962.g. u Splitu.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Sarajevu 1967.g.

Od 1967. do 1976. g. radio je u poduzeću "Mundus Florijan Bobić" -Varaždin, a 1977. prelazi u ŠG Varaždin, gdje je i 1995. god. radio na radnome mjestu upravitelja RJ Transport i mehanizacija -UŠ Varaždin.

ŽAMIĆ, Nevena, vid. LALIĆ, 3. knj. (L-P), str. 6.

ŽANDOVSKT, Josip, kr. kotarski šumar.

Podaci o školovanju nisu nam poznati. Krajem XIX. vijeka radio je kao kr. kotarski šumar u Novom Vinodolskom, gdje je preminuo 20.IV. 1898. u 34. godini života.

U Šum. listu 1897. objavio je članak "Klimatički upliv šuma" (s. 289-290), a 1898. u članku "Pabirci iz spisa staroga Beckmana" (s. 28-33) podsjetio je na nekoliko šumarskih "spisa" koje je 1758., 1759. i 1763. objavio Ivan Beckman, lovac grofa Schonburga u Lichtensteinu.

Bio je član HSŠD od 1896. god.

LITERATURA ***ŠL1897., s. 590. *** Umrli. Josip Zandovskv. SL 1898.,

s. 290. *** Iskaz preminulih članova HSŠD. SL

1901., s. 50. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 28,

215. ***PŠH 1846 1976., s. 410. ***HŠD 1846 1996., s. 103.

ŽANIC, Arijana, vid. TELAR, 5. knj. (Š-Ž), str. 27.

ŽANIĆ, Mario, (Lipovljani, Novska, 18.XII.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1989.-90., a diplomirao 7.IV. 1993. god.

ŽARIĆ, Dušan, (Rijeka Koprivnička, 4.IX.1955.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1978.-79., a diplomirao 18.11.1981.

ŽARKOVIĆ, Irena, vid. PETROVIĆ, ŽARKOVIĆ, I rena , 4. knj. (P-Š), s. 65.

ŽARKOVIĆ, Pantelija, iz Boljevaca, Beograd, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je šumarstvo škol.g. 1929.-30. , a diplomirao 12.X.1931.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 153. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683.

ZDRAV AC, Anđelko, (Donja Skaka-va, Brčko, BiH, 26.IV.1968.), dipl. ing. drvne industrije.

Sin Ilije i Mare rod. Filipović. Hrvat, hrvatskog državljanstva, rimokatolik.

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu 1982., a maturirao je u Vinkovcima 1986.g. pedagoški smjer - suradnik u razrednoj nastavi.


2 9 5

Diplomirao je 1993. godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, drvno-teh-nološki smjer.

Radi od 1992.g., a od 1993. zaposlio se u R.O. "Zrinjevac" Zagreb kao pomoćnik voditelja Sekcije njege i zaštite bilja na poslovima kirurgije drveća.

Član je HŠD.

ŽEGARAC, Pavao, iz Sušinaca u Slavoniji, šumarski savjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1895. godine na GŠU u Križevcima.

Prema raspoloživim podacima od 1896. do 1908. radio je kod Pe-t rovaradinske imovne općine kao šum.-tehnički dnevničar, zatim kao šum. vježbenik, te kao kotarski šumar kod Šum. uprave u Bosutu. God. 1915. radio je kao nadšumar u Surčinu (Beograd), 1927. kod Šum. uprave Petro-varadinske imovne općine u Klenku, a 30-ih godina kao šum. savjetnik. Ostali podaci nisu nam poznati.


LITERATURA *** ŠL: 1896., s. 426; 1897., s. 590;

1939., br. 8 9, (Prilog JŠU). *** Iskaz elan. HSŠD 1908., 1915., (ŠL). ***Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). ***SŠN1, s. 147, 154.

ŽEGARAC, Vladimir, iz Golubinaca, (Srijem), dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zemunu (Beograd). Apsolvirao je 1932. Godina diplomiranja nije nam poznata.

Prema raspoloživim podacima, 1939., kao šum. inženjer, postavljen je za šum. pristava kod Šumarije Vra-novina (Topusko), Direkcije šuma Zagreb., a 1940. premješten je k Šum. upravi u Valjevo (Srbija).

God. 1946. prisustvovao je skupštini Šum. sekcije DIT-a Hrvatske u Zagrebu. Bio je prvi upravitelj Šumarije Vrbovec od osnutka u studenom 1951. do travnja 1952.

Ostali podaci o kretanju u službi nisu nam poznati.

Bio je član JŠU.

LITERATURA: Borošić, /.: ŠIS, s. 13, 153. *** Iskaz članova JŠU ŠL br. 8 9, 1939.,

(Prilog, r. br. 180: Žegarac ing. Vladimir, šum. inženjer!).

ŠL: 1939., s. 396; 1940., s. 251; 1946, prosinac (prilog); 1952., s. 73, (inž. Žegarac Vladimir).

ŽERAVICA, Davorin, Zere, (Vrlika, Knin, 1920. - Split, 4.X.1977.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor, prof.

Maturirao je gimnaziju u Splitu i pred II. svj. rat upisao Šumarski fakultet u Zagrebu, ali dopada u zarobljeništvo u Njemačkoj. Nastavlja studirati 1945., apsolvira 1945.-46. i diplomira 14.X.1947. godine.

Prvo zaposlenje dobio je iste godine u Upravi za pošumljavanje i bu-jičarstvo u Splitu, koja je imala sekcije u Zadru, Kninu, Splitu, Muću, Sinju, Imotskom i Korčuli. God. 1948. osniva Lugarsku školu u Sinju, a 1949. u Splitu kamo je bila premještena. Od 1951. direktor je Srednje šum. škole za krš u Splitu. Ubrzo biva


296

premješten za upravitelja Šumarije Donji Lapac. Slijedeće godine polaže stručni ispit i premješten je na Korčulu za upravitelja šumarije u sastavu ŠG "Dalmacija", a 1956. god. prelazi u Dubrovnik, najprije kao upravitelj šumarije, potom kao kotarski šumarski inspektor. Godine 1963. nastavnik je u Srednjoj šumarskoj školi za krš u Splitu, gdje iste godine u rujnu postaje njezin direktor. Sa toga radnog mjesta 1966. odlazi u prijevremenu mirovinu i još se neko vrijeme brine za održavanje šumarskog arboretuma u Spinutu i vanjski je suradnik Privredne komore u Splitu za pošumljavanja.

Bio je dugogodišnji član šumarskih udruga, Sportskog društva "Spi-nut" i društva "Marjan" u Splitu te udruge ratnih interniraca-logoraša.

LITERATURA ***ŠL: 1952., s. 73; 1954., s. 530; 1999.,

s. 596, 597. ***ŠN, s. 331, 330, 362, 563; SŠN 2, s.

686. Prelesnik, H: In memoriam, Davorin Zera

vica, dipl. ing. šum., ŠL 8 10, 1978. s. 423 424. ***HŠD 1846 1996., s. 241.

ŽERJAVIĆ, Branko, (Zlatar, 25.11. 1927.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dragutina, obrtnika i Fani-ke r. Reinholz domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 1937. u Zlataru, a 1945. g. maturirao je na realnoj gimnaziji u Varaždinu.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1949.-50., a diplomirao na Šumarskom odsjeku 25.IV. 1953.^od.

Zaposlio se srpnja 1954. u Šum. inspektoratu Zagreb gdje je radio do ožujka 1955. god. u Sekciji za uređivanje šuma. Zatim je do rujna 1956. radio kao referent u Šumariji Dugo

Selo, ŠG Zagreb. Od listopada 1956. do rujna 1957. god. bio je referent Šu

marije Draganić, ŠG Karlovac. Od listopada 1957^ do srpnja 1963. bio je referent u ŠG Čakovec, a nakon toga do lipnja 1987. godine upravitel j Šumarije Čakovec, ŠG Varaždin, kada odlazi u mirovinu.

Živi u Čakovcu.

LITERATURA ***ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s. 688. ***ŠL: 1995., s. 436; 1999., s. 396, 599.

ŽEŽELIĆ, Josip Nandov, (Cernik, Rijeka 1908. - Cerina, Draganac, Čazma, 1944.), dipl. ing. šumarstva.

Potomak je starosjedilačke obitelji u Čavlima kod Rijeke, koja se spominje već sredinom XVI. stoljeća. Školovao se na sušačkoj gimnaziji, gdje polaže veliku maturu školske 1926.-27. godine.

Šumarstvo je studirao na Gospodarsko- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1930.-31., a diplomirao 22.VI.1933. godine.

Prema dostupnim podacima, 1938. radio je kod Direkcije šuma na Sušaku u svojstvu šum. pristava. God. 1939. premješten je k Upravi banovinskih šuma Draganac, a 1941. u Bileću (BiH) za upravitelja tamošnje državne


297

šumarije. Godinu dana kasnije postavljen je za izvjestitelja za pošumljavanje kod Ravnateljstva šuma u Dubrovniku, gdje ostaje do 1943. kad je u svojstvu višeg pristava premješten za upravitelja Šumarije Draganac, gdje je započeo, ali i završio svoj šumarski poziv u 36. godini života. Pri-ključivši se NOB-u, god. 1944. zarobili su ga Nijemci i vješaju ga u šumi Ce-rina - Draganac.

Kao jedan od "najnaprednijih i najsposobnijih predstavnika domaće inteligencije između dvaju ratova i neumoran kulturni animator, bio je voditelj tamburaške sekcije i pomoćnik zborovode pjevačkog društva »Tomislav« u Čavlima, aktivan član i starosta društva Cernik-Cavle, jedan od organizatora skupštine proizvođača mlijeka u Čavlima, dopisnik sušačke »Naše sloge«", (I. Lukežić).

Kao dopisnik sušačke "Naše sloge" autor je brojnih članaka u kojima iznosi teško gospodarsko stanje Grobinštine.

Bio je član HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1938., s. 534; 1939., s. 54; 1940.,

s. 271: 1941., s. 404; 1942., s. 218; 1943., s. 25, 267, 268, 328; 1947., s. 174.

Borošić, l: ŠIS, s. 8, 153. ***ŠN, s. 336, (Žrtva rata), 357. Lukežić, I.: Zeželic Josip Nandov (1908

1944). Grobnički biografski leksikon. Rijeka 1994., s. 261.

***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 683.

ŽGELA, Ivan, iz Gornje Vrbe, Slav. Brod, rod. 1929., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu Biološki smjer 1952.-53., a diplomirao 8.II.1954. god.

Prema raspoloživim podacima, god. 1974. upravitelj je Šumarije Križevci, ŠG Bjelovar.

Bio je član redakcijskog odbora zbornika "Sto godina šumarstva Bilogorsko - podravske regije (Bjelovar, 1974.). Ostali podaci nisu nam poznati.

LITERATURA ***ŠN, s. 367; SŠN 2, 1998., s. 689. *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 457.

ŽGELA, Milan, (Dragovci, Nova Kapela, 17.IX.1951.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Marije r. Poljac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio stolarski majstor, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Pleternici 1966., a realnu gimn. u Požegi 1970.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odsjeku 1973.-74., a diplomirao 19. III.1975.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u ŠG Bjelovar odmah poslije diplomiranja 1975. god. Nakon pripravničkog staža, postavljen je na radno mjesto referenta uzgajanja šuma-ra-sadničara u rasadniku Šljukin gon. Izdvajanjem dendrološke proizvodnje i parkiranja u posebnu radnu jedinicu, od 1979. do 1983. njezin je direktor, a od 1983. do 1986. rukovoditelj par-kovske proizvodnje u "Bjelovarskom vrtu" - Bjelovar. Od 1986. godine radi u ŠG Požega (kasnije ROŠ "Slavonska šuma" - Vinkovci) kao stručni suradnik-rasadničar u rasadniku Hajde-rovac - Kutjevo. Premještajem u Direkciju "Hrvatskih šuma" u Zagreb, od 1992. pa do prikupljanja ovih podataka (31.XII.1999.) s tručnije suradnik za rasadničarsku proizvodnju i s jemenarstvo pri Službi za proizvodnju.

Uz prisustvovanje većem broju stručnih skupova iz oblasti rasad-ničarske proizvodnje, održanih u našoj zemlji, aktivan je sudionik Internacionalnog simpozija za bolje šu-


2 9 8

marstvo od 8. do 11.VI.1993. u Mun-steru (Njemačka) te IUFRO - Divizija III. u Opatiji listopada 1999.

Član je HŠD. Živi u Kutjevu.

RADOVI

Šumski rasadnici, (u suradnji). Sume u Hrvatskoj. Zagreb 1992., s. 101 104.

Stanje i mogućnostirasadničarske proiz vodnje "Hrvatskih Suma"p.o. Zagreb. Zagreb 1994.

Proizvodnja šum. sjemena u sjemenskim plantažama. Zagreb 1999.

Šumsko rasadničarstvo Hrvatske. Opa tija 1999.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 57. ***ŠIB, s. 6, 70. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695. *** Časop. " H Š " 32, 1999., s. 17; 34

1999., s. 4 6.

ŽIBRAT, Milan, iz Karlovca, šum. savjetnik i nadzornik.


Prema raspoloživim podacima, od 1886. do 1900. radio je kao kotarski šumar u Obrovcu, Delnicama, Ivancu i Zlataru. God. 1900. premješten je iz Zlatara kr. Kotarskoj oblasti u Jastrebarsko, sa sjedištem u Kostanjevcu (Žumberak), zatim 1904. u Krapinu, a 1908. bio je kotarski šumar u Čabru. God. 1915. nalazio se kao umirovljeni kr. šum. povjerenik u Zagrebu. Nakon rata ponovno je u službi kao šum. nadzornik (1924.). Umirovljen je 1927. kao šum. savjetnik Kotarskog poglavarstva Križevci sa sjedištem u Vrbovcu.

U Šum. listu objavio je 1886. kraće članke "Borov prelac" i "Uređenje bujice »Bunarska draga«, Obrovac", (s. 333-334).


U prigodi proslave 50. godišnjice postojanja Društva slušatelja Križevačkog učilišta "Plug" (1924.), kao šum. nadzornik sudjelovao je u sakupljanju priloga.

LITERATURA ***ŠL: 1886., s. 228; 1888., s. 163; 1890.,

s. 377; 1894., s. 557; 1897., s. 590; 1900., s. 51; 1904., s. 342; 1927., s. 206.

*** Iskaz članova HSŠD: 1908., 1915, (ŠL). Borošić, / .: ŠIS, s. 17, 153. ***ŠN, s. 59; SŠN 1, s. 147, 151. ***PŠH 1846 1976., s. 410. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 78, (Zibert!).

ŽIGIĆ, Borislav, (Dugi Dol, 1.1. 1952.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1974.-75., a diplomirao 22.XII.1975.

ŽILIČ, Franjo, dr. s e , pravnik. Na Šum. odjelu Poljoprivr.-šum.

fakulteta u Zagrebu predavao je osnove prava (1943.-1946.) i šumske i lovne zakone (1941.).

Za vrijeme II. svj. rata na svim odjelima Tehničkog fakulteta u Zagrebu predavao je kolegij uvod u pravne nauke.

LITERATURA: Horvat, S.: Spomenica Tehničkog fakul

teta za škol.g. 1942743., Zagreb 1943., s. 54, 58. ***ŠN, s. 193 ,383 ,385 .

ŽINIĆ, Valentin, (Glina, 14.11.1929.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Marije r. Zihar. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik (mesar), a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Glini 1941., a IV. realnu gimnaziju u Zagrebu 1948.


http://22.XII.1975

299

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1952.-53., a diplomirao na SG odsjeku 30.VII. 1954.

Prvo zaposlenje u struci dobiva u kasnu jesen 1954. u Šumariji Topus-ko, odakle odlazi na odsluženje vojnoga roka i po povratku nastavlja rad u istoj šumariji. Kako mu nije riješeno stambeno pitanje, napušta Hrvatsku i odlazi u Vitez (BiH), primivši dužnost šefa Šumske uprave i Uzornog lovišta "Kruščica". Nakon tri godine (15.VII.1960.) vraća se u Hrvatsku, dobivši mjesto upravitelja Šumarije Pokupsko ŠG Sisak. Tu ostaje punih 18 godina, gdje, kao istaknuti šumarski stručnjak, mnogo čini na unapređenju proizvodnje i učinkovitosti rada. God. 1988. premješten je u RZ Zajedničke službe ŠG Sisak na poslove organizacije rada u privatnim šumama, koje poslove obavlja sve do uspostave Hrvatske države. Ustrojstvom "Hrvatskih šuma", UŠ Sisak, postavljenje za šefa Proizvodnog odjela uprave i s tog radnog mjesta odlazi u mirovinu 31.XII.1994.g.

Član je HŠD i HDZ. Umirovljeničke dane provodi u

Pokupskom.

LITERATURA ***ŠN, s. 367; SŠN 2, 1998., s. 689. ***ŠL1 2, 1995., s. 65.

ŽIROMSKI, Nikola, iz Rusije, rod. 31.X. 1902., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku 1928.-29., a diplomirao 10.X.1930. godine.

Živio je i radio u Hrvatskoj. Prema nepotpunim podacima, zaposlio se 16.XII.1932., kao činovnički pripravnik u Šumskoj upravi Otočke imovne općine u Korenici. Zatim je kod iste imov. općine, upravitelj Šum. Otočac i šum. viši pristav Direkcije u Otočcu. Godine 1942. premješten je iz Ravnateljstva šuma Otočac k Ravnateljstvu šuma Bjelovar, gdje je radio i 1944. God. 1952. radio je u ŠG Rijeka, Šumarija Rijeka.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 74, 116, 153. *** ŠL: 1933., s. 157; 1934., s. 358;

1935., s. 531; 1937., s. 40, 270; 1938., s. 464; 1940., s. 271, 561; 1942., s. 156; 1943., s. 25, 268; 1944., s. 199; 1952., s. 74.

***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683.

ŽIVANOVIĆ, Aleksandar, iz Zma-jevca, Baranja, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1958.-59., a diplomirao 2.III.1962.g.

ŽIVKOVIĆ, Dario, (Zaton, 16.VI. 1942.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1964.-65., a diplomirao 23.XII.1966.g.

ŽIVKOVIĆ, Goran, (Vukovar, 26.11. 1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vladimira, strojarskog tehničara i Mare r. Stranat ić . Hrvat, katolik - skept ik. Osnovnu školu završio je u Vukovaru 1975., a srednju u CUO "Vukovar" u Borovu 1979. god.


http://16.XII.1932

300

Studirao je na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1982. -83 . , a diplomirao 13.VII. 1984. godine na Šum. odjelu.

Od lipnja 1986. do rujna 1991. g. radio je u "PIK Neretva" u Opuzenu na mjestu tehnologa za rasadničku proizvodnju i kontrolu zdravstvenog stanja sadnog materijala. U ožujku 1993. god. zaposlio se u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Split na radnome mjestu pomoćnika taksatora. Od 1. VII. 1995. radi u istom odjelu kao samostalni taksator.

Položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja (1998.).

Učesnik je Domovinskog rata od rujna 1991. do prosinca 1992. god. u postrojbi PZO HV Metković.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 69. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697. *** Časopis "HŠ" 19/20, 1998., s. 40. Frković, A.: ŠL 7 8,1998., s. 347 352.

ŽIVKOVIĆ, Ivan, iz Županje, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je šumarstvo 1942.-43., a diplomirao 10.IX.1943.

0 kretanju u službi pronašli smo samo podatak daje 1952. bio zaposlen u ŠG Osijek, Šumarija Koska.

LITERATURA *** ŠL 1952., s. 74. *** ŠN, s. 361; SŠN 2, 1998., s. 686.

ŽIVKOVIĆ, Janko, iz Dragoševaca, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr. šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, Šumsko-uzgojni smjer, 1956.-57., a diplomirao 2.II.1959.g.

ŽIVKOVIĆ, Stanislav, (Đakovo, 5. XI.1956.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu . Apsolvirao je škol .g. 1982.-83. na Šum. odjelu, a diplomirao je 29.VII.1985.

Prema nepotpunim podacima, 1994. bio je zaposlen u UŠ Osijek, Šumarija Đakovo, na mjestu pomoćnika upravitelja, a zatim od 1995. kao upravitelj Šumarije Levanjska Varoš.

LITERATURA *** ŠL 1 2, 1995., s. 59. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697. *** Poslov. izvješće "HŠ" 1995., s. 59;

1996., s. 52.

ŽIVKOVIĆ, Stevo, iz Bačuge, Glina, šumar t

Šumarstvo je apsolvirao 1899., na GŠU u Križevcima, u posljednjoj generaciji šumara prije otvaranja šum. akademije u Zagrebu.

Prema raspoloživim podacima 1908. nalazio se kao šum. upravitelj u Dolovima kod Tuzle (BiH), a za vrijeme školovanja u Križevcima dobivao je zemaljsku potporu.

Bio je član HSSD.

LITERATURA *** Izvješće GŠU Križevci 1897., s. 47. *** Iskaz članova HSŠD: ŠL 1908. Borošić, ].: ŠIS, s. 20, 153. ***ŠN, s. 54; SŠN 1, 1998. s. 147, 155.


http://10.IX.1943

301

ŽIVKOVIĆ, Vilim, (Maribor, Slovenija, 10.XI.1916.), dipl. ing. šumarstva, prof., republički šum. inspektor.

Sin Nikole i Ruže, r. Corko. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio krojač, a majka domaćica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1928., a na I. muškoj realnoj gimnaziji maturirao je 1935. godine.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1938.-39., a diplomirao 5.II.1940.

Zaposlio se kao kontraktualni šumar Đakovačke biskupije, gdje je radio na reambulaciji šumskih meda, zatim kao umni nadničar na unutrašnjoj podjeli šuma na području gospodarenja šumama Novogradiške imovne općine. Nakon odsluženoga vojnog roka u vojsci Kraljevine Jugoslavije, služio je kao nadničar, a zatim kao postavljeni šum. vježbenik kod Brodske imovne općine, kasnije Ravnateljstva šuma u Vinkovcima. Radio je na taksa-cijskim poslovima i gradnji radničkih nastambi u Spačvi, gdje su ga 1942. zarobili četnici, ali se uspijeva spasiti.

Od 1943. bio je pripadnik domobranskih, a zatim partizanskih vojnih postrojbi do 12.11.1946. kada je demobiliziran. God. 1944., lociran u Novom Sadu, bio je profesor topografije i geodezije u partizanskom vojnom učilištu u Sremskoj Kamenici.

Dana 1.IV. 1946. postavljen je za referenta Kulturno-tehničkog odjela Ministarstva poljoprivr. i šumarstva NRH, gdje je radio na obnovi lugarnica u Gorskom kotaru i trasiranju šumskih željezničkih pruga na Psunju (npr. Trnakovac - Starca).

Godine 1947. bio je upravitelj Niže šum. škole u Vinkovcima, i tada počinje dulje razdoblje njegovog djelovanja u šumarskom stručnom školstvu. Slijedeće godine šef je Odsjeka za stručno školstvo u Ministarstvu šumarstva u Zagrebu. U tom poratnom razdoblju manjak kadrova, materijalnih sredstava i funkcionalnog prostora otežao je osnivanje nižih i srednjih šumarskih škola. U takvim okolnostima, nesebično uz osobna odricanja, god. 1948. organizira rad nove Šum. škole u Plaškom, gdje je uz poslove direktora predavao i veći broj predmeta šumarske struke. God. 1951. škola je ukinuta i fuzionirana sa srednjom Šum. školom u Karlovcu, gdje je bio direktor i profesor do 1954. Ne uspijevajući ostvariti gradnju nove Šum. škole u Karlovcu, na vlastitu želju, prelazi u šumarsku operativu za upravitelja Šumarije Đurdenovac. Istodobno bio je član Republičke i Savezne Poljoprivr.-šum. komore u Zagrebu i Beogradu. To razdoblje smatra najuspješnijim u stručnoj šumarskoj karijeri.

Od 1.1.1961. bio je direktor, a od 1963. pomoćnik direktora Instituta za šum. i lovna istraživanja u Zagrebu, zaslužan, uz ostale, za početak sistematskog tipološkog istraživanja i kartiranja šuma u Hrvatskoj. Početkom 1964. postavljen je za glavnog republičkog šum. ispektora, a zatim republičkog šum. inspektora pri osnovanom Ministarstvu privrede. Zbog nesuglasica 1966. prelazi na dužnost direktora Šum.-građevnog poduzeća "Radnik" u Zagrebu. Od 1970. do umi-


302

rovljenja 1978. bio je referent za uzgajanje šuma u Šumariji Zagreb. Kao umirovljenik živi u Zagrebu (1999.).

U slobodnom vremenu već 30 godina podučava studente višu matematiku, operativno istraživanje i statistiku. Jedan je od odgovornih urednika monografije "Šum. škola u Haškom" (Zagreb 1991.), u kojoj je pisao o uvjetima rada i nastavno - obrazovnom radu (s. 24 -31) . Godine 1962. objavio je članak "Neka pitanja organizacije naučnoistraživačkog rada u šumarstvu NR Hrvatske" (Obavijesti 1, s. 1-6), a u Šum. listu 1963 "Neka pitanja politike i općih problema nau-čnoistraživačkih službi šumarstva i drvne industrije" (s. 58-63), te nekoliko nekrologa (1984., 1986., 1993., 1999.).

U toku službe bio je aktivan u društveno-političkim i stručnim organizacijama za što je dobio priznanja.

U Stručnom udruženju šum. privrednih organizacija Hrvatske bio je predsjednik Upravnog odbora i član Povjerenstva za izradu nastavnih planova za lugarski tečaj i školu te skraćene šumarske škole. Član je HŠD, u kome je bio dugogodišnji član Upravnog odbora (1961.-1981.) i povjerenstava., a od 1964. do 1966. tajnik društva.

Za društveni rad i doprinos unapređenju šumars tva primio je 1976. Povelju i zlatnu medalju Saveza ITŠDIH, a prigodom 40. obljetnice rada Šum. ins t i tu ta J a s t r eba r sko (1986.) uručena mu je Plaketa za doprinos u razvoju Instituta, znanstveno-istraživačkog rada i šumarstva Hrvatske.

LITERATURA ***ŠL: 1958., s. 219, 220; 1965., s. 591,

592; 1976., s. 367; 1977., s. 102, 108; 1986., s. 467, 468.

***ŠN, s. 360, 550; SŠN 2, s. 685. ***PŠH1846 1976., s. 40,385,388,420. ***ŠIM, s. 36, 119, 174, 178.

*** Šumarska škola u Plaškom. Export drvo, Zagreb 1991., s. 7 9, 42, 44, 71 , 103, 104, 109, 117, 119, 123.

***HŠD 1846 1996., s. 276, 278, 287, 288, 293, 313.

*** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 11, 59, 70, 141.

Maričević, I.: Kazalo autora suradnika Šum. lista... ŠL 1997., s. 189.

*** Svjetlo, (časopis), br. 3 4, MH Kar lovac 1998., s. 106.

ŽIVKOVIĆ, Zvonimir, (Nijemci, Vinkovci, 8.XI.1933. - Zagreb, 27.IX. 1991.), dipl. ing. šumarstva, republički šum. inspektor i savjetnik.

Sin Filipa, zanimanjem lugara, i Ljubice, domaćice. Hrvat, katolik. God. 1953. u Karlovcu završava srednju Šumarsku školu.

Šumarstvo studira na Šum. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1958.-59., a diplomira 7.XII.1961. na ŠG smjeru.

Godine 1962. zapošljava se u Kombinatu "Spačva" Vinkovci kao referent uzgoja i iskorišćivanja šuma, zatim radi kao zamjenik upravitelja Šumarije Cerna, te kao samostalni referent za uređivanje šuma. Od 1965. do 1968. zaposlio se u DIP Sisak na radnome mjestu šefa komercijalne nabave. Od 1970.g. nalazio se u republičkim organima uprave, Sekreta-


303

rijatu, Komitetu i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Od 1972. godine bio je savjetnik za ekonomiku šumarstva i lovstva, od 1975. republički je inspektor za šumarstvo i lovstvo i od 1990. pa do smrti bio je savjetnik za uređivanje šuma, sudjelujući u radu velikog broja komisija na odobravanju šumsko-gospodarskih programa i osnova gospodarenja na području cijele Republike Hrvatske.

Bio je aktivni član HŠD, Hrv. društva za gajenje lova i ribarstva, "So-kadije" - kulturno umjetničkog društva Sokaca u Zagrebu, "Šumara", kul-turno-umjetničkog društva šumarstva i prerade drva Vinkovci.

LITERATURA: ***ŠN, s. 372, SŠN 2, 1998., s. 690. Mr. S. Opalički: In memoriam, Z. Živ

ković, dipl. ing. šum. (1933 1991), ŠL3 5,1992., s. 241 242.

***HŠD 1846 1996., s. 302. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 80,141.

ŽMUKIĆ, Mirko, iz Krivošije, Her-cegnovi, Crna Gora, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, Biološki smjer, 1951.-52., a diplomirao 31.VI.1952. godine.

ŽNIDARIĆ, Gordana, (Mostar, 4.VI. 1950.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Viktora i Terezije r. Kišak. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Nakon završene osnovne škole (1965.) i gimnazije (prirodosl.-matematički smjer) u Varaždinu, 1969. upisala se na Šum. fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirala je na ŠG odjelu 1973.-1974., a diplomirala 6.V.1976. godine.

Iste godine zapošljava se na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu -

NPŠO Velika (Požega) kao inženjer-pripravnik. God. 1977. prelazi na Katedru za pedologiju Šum. fakuleta u Zagrebu u svojstvu stručnog suradnika, a 1980. na Katedru za uzgajanje šuma (kasnije Zavod) istoga fakulteta također u zvanju stručnog suradnika, gdje radi i prigodom bilježenja ovih podataka (krajem 1999.).

Dipl. ing. Gordana Žnidarić sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu na temama iz ekologije te u izradi raznih stručnih projekata i elaborata.

RADOVI

Prpie, B., Vranković, A., Rauš, Đ., Ma tić, S., Seletković, Z., Prebježić, P. i Žnidarić, G.: Utvrđivanje ekološkog stupnja ugroženosti šumskih ekosistema i ostalih prostora vršnog centralnog područja i lokaliteta Brestovac. Šum. fakultet Zagreb 1979.

Prpie, B., Seletković, Z., Žnidarić, G.: Komparativna istraživanja glavnih šumskih ekosistema Pokuplja i Posavlja s obzirom na sadašnje i predvidivo stanje u uvjetima budućih retencija eksperimentalna ekološka i bio loška istraživanja. Ibid., Zagreb 1985.

Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ., Pra njić, A., Matić, S., Meštrović, Š., Lukić, N., Seletković, Z., Žnidarić, G., Skenderović, J.: Bio loška sanacija šume Repaš. Ibid., Zagreb 1987.

Prpić, B., Seletković, Z., Žnidarić, G., Ivkov, M.: Ekološka istraživanja šumskih eko sistema. ŠF Zagreb, izvještaj 1985. 1990. god.

Lukić, N., Pranjić, A., Babić, S.:, Kružić, T., Žnidarić, G.: Istraživanje drvenastih di jelova biomase u šumskim sastojinama glavnih vrsta drveta (hrast lužnjak, bukva, jela). Iz vještaj 1985. 1990., ŠF Zagreb.

Prpić B., Seletković, Z., Žnidarić, G.: Ekološki i biološki uzroci propadanja stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u nizinskoj šumi Turopoljski lug. SF Zagreb, 1994.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 55. ***HŠD 1846 1996., s. 329. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695. ***Časop. "HŠ" 32, 1999., s. 17.


304

ŽNIDARŠIČ, Ivan, (Priština, Kosovo, 22.X.1924.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Margarete r. Spa-renblek. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio majstor, zaposlen u državnoj službi, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Velikoj Kikindi (Vojvodina) 1934. Pohađao je Realnu gimnaziju (1934.-1941.) u Mariboru, a maturirao poslije rata na Večernjoj gimnaziji u Mariboru škol.g. 1947.- 48.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1952.-53. na Šumarskom odjelu, Biološki odsjek i diplomirao 27.111.1954.

Za vrijeme II. svj. rata radio je dvije godine na pilani i poljoprivrednom dobru kao radnik, a zatim radi u građevnom poduzeću "Konstruktor" Maribor, kao pomoćnik intendanta za prehranu radnika (27.VI.1947.-5.X. 1948.). Na studenskoj praksi bio je mjesec dana u Šumskoj upravi Bohinj (1950.), a nakon diplomiranja radi kao taksator u GG Maribor, Odjelu za uređivanje šuma (1.IV.1954.-31.VII. 1955.). Na mjestu taksatora radio je i u ONO, Uprava za šumarstvo (l.IX. 1955.-28.II.1957.). Nakon toga gotovo četiri godine radio je u Šumarskom poslovnom savezu Maribor, područje uzgajanje privatnih šuma (1.III.1957. -30.IV.1961.). Od 1.V.1961. do 31.11.

1965. radio je u Kmetijskom zavodu Maribor, gdje je, uz ostalo, kao projektant sudjelovao s agronomima kod prostornog planiranja. Nakon toga radi u Kmetijskom pospeševalnom in kontrolnom zavodu Maribor (l.IV.-31.XII.-1965.). Dugi niz godina (LI. 1966. - 31.XII.1980.) bio je zaposlen u Agrokombinatu Maribor, Odjel za šumarstvo, gdje je bio predstojnik za uzgajanje šuma.

Od početka 1981. do 1983. radio je u GG Maribor, TOZD gozdarstva Ruše, gdje je bio referent za uzgajanje šuma na lijevoj obali Drave. Od 1983. do 20.VII.1990., kad odlazi u mirovinu bio je u istom poduzeću voditelj novoustanovljenog Odsjeka "Zeleni pojas" grada Maribora. U njegovom osnivanju sudjelovao je od samoga početka.

Dipl. ing. Ivan Znidaršič uveo je prirodne šumsko-uzgojne sisteme. Surađivao je sa Šum. institutom u Ljubljani, izlučivao sjemenske sastojine, osnovao je plantažu oraha na zapuštenim poljopr. površinama, a na obalama vodotoka nasade topola. Kraće vrijeme bio je zadužen za zdravstveni pregled rasadnika.

Uvijek je obavljao pionirski posao. Izradio je osnovne uredajne elaborate za dio Pohorja, Kozjaka, Slovenskih Gorica i Dravskog Polja. Uveo je njegu šuma na osnovi ekosustava šumskih zajednica. U tome je primjenjivao šumsko postupno gospodarenje, grupni preborni uzgoj i slobodnu tehniku na osnovi njege, gdje se strogo uzimalo u obzir stanište. Uveo je zeleni pojas grada Maribora. U povjerenstvima u kojima je radio zagovarao je ekološki smjer šumskog prostora i okoliša, npr. u pogledu prirodnog uređenja vodotoka. Dugo je godina bio vodič na šumsko-stručnim ekskurzijama.

Pisao je stručno-popularne članke i objavljivao ih ponajviše u mariborskom dnevniku "Večer".


http://31.XII.1980

305

Dugogodišnji je član DIT šumarstva Maribor.

Kao umirovljenik živi u Mariboru i dalje pomalo radeći u svojoj struci. Pet godina bio je predsjednik komisije za očuvanje prirode i uređenje okoliša pri Turističkom savezu Maribor, a kasnije njezin član. Pri ZDIT Maribor član je komisije za uređenje okoliša i očuvanje prirode.

Sudjelovao je na simpoziju Uni-verze u Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Odjel za šumarstvo (1996.). Izradio je i nekoliko ekspertiza i studija te objavio nekoliko članaka.

RADOVI

Kmečkiborovgozd, (brošura). DITGozd. in les. ind. LRS, 1961., s. 1 16.

Znak kakovostiza gozd. GozdV. 9,1990. , s. 437 442.

Za kakovosten gozd v Slovenskih Go ricah. Zbornik Tematska št. 2. i kvaliteta v goz darstvu, Biol. fakulteta 1996., s. 161 174.

Predsoja vplivovna gozdin gozdni pros tor autoceste Slivnica Pesnica, (stručna publi kacija) za potrebe DARS a (Družba za AC Slo). URBIS d.o.o., Maribor 1996.

Prostorska dokumentacija za odsek au toceste Fram Hajdina za fazu: proučitev in pri meljava izdelanih variant ter predlog najus trejnejše variante. U djelu: "Studija ranjivosti območja Dravskoga polja" (suradnik), URBIS d.o.o. Maribor 1998.


ŽNJIDARIĆ, Snježana, (Koprivnica, 23.XII.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. odsjeku 1991.-92., a diplomirala 31. III.1995.

ŽUGAJ, Karlo, iz Gornjih Bogičeva-ca, Okučani, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je šumarstvo 1941.-42., a diplomirao 25. VII.1949. godine.

ŽUKINA, Ivan, (Zagreb, 23.X.1909.-Novi Marof, 7.X.1998.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor.

Sin Josipa i Marije r. Suprinović. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a majka domaćica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1920., a na III. realnoj gimnaziji maturirao je 1928. Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1931.-32., a diplomirao 10.X.1932.

Službovao je na širem području Hrvatske i dijelu BiH, najprije (1933.) u ŠIPAD-u Oštrelj i Sarajevu, a slijedeće godine u Direkciji šuma u Bjelovaru. Od 1935. do 1941., kao šum. pristav, bio je upravitelj Šumarije Modruš. Za vrijeme II. svj. rata bio je upravitelj Šumarije Otok u sastavu Brodske imovne općine, kasnije Ravnateljstva šuma u Vinkovcima. Godine 1946. upravitelj je Šumske manipulacije u Glini, 1947. referent Okružnog NO u Osijeku, a 1948. upravitelj Šumarije Orahovica. Od 1949. do 1950. godine radio je opet u BiH, kao


306

upravitelj Šumarje Goražde, a zatim u ŠG "Zelengora", Foča. God. 1951. vraća se u Hrvatsku, gdje je do 1955. bio šef Odsjeka za uređivanje šuma, SG "Kapela" Gospić. Jedan je od zaslužnih što je u tom razdoblju ostvaren Plan prostornog uređenja šuma Hrvatske zajedno sa revizijom Dugoročne osnove sječa. Tada je sačinio i herbar dijela velebitskog područja i darovao ga Gradu Gospiću. Konačno, 1956. dolazi u Varaždin gdje je do umirovljenja 1975. bio kotarski šum. inspektor na području današnje Međimurske i Varaždinske županije.

Bio je suradnik Šum. lista od 1935. do 1981. god. i u njemu je objavio 14 članaka, od kojih su oni o radu Šum. kluba Varaždin i šumama varaždinske regije prilog šumarstvu toga područja.

Bio je član HŠD neprekidno od 1933. (tada JŠU), a ostao je vjeran član društva i nakon umirovljenja. God. 1961. biran je za odbornika. Je-dan je od osnivača Šum. kluba Varaž-din 1956., (od 1961. Šum. društvo "Zagorje"). Aktivno djeluje u radu kluba najprije kao tajnik (1956.-1963.), a zat im i kao p reds jedn ik d ruš tva (1967.-1971.). Surađivao je u organiziranju ekskurzija u Hrvatskoj , a 1959. u Italiji, kada je posjetio Institut za topole "Casale Monferrato" i Nacionalni institut za drvo u Firenci. Kao zaslužan član i osnivač kluba primio je 1967. diplomu, a 1976. Povelju i zlatnu medalju Saveza ITŠDI Hrvatske za dugogodišnju stručnu suradnju i za doprinos unapređenju šumarstva Hrvatske.

Došavši u Varaždin 1956., osim rada u Šum. klubu, uključio se i u druge aktivnosti. Volio je prirodu pa je djelovao u Planinarskom društvu "Ravna Gora", radio je na obnovi Ar-boretuma Opeka u Vinici, a kao zaljubljenik u lijepu pjesmu bio je i

dugogodišnji član pjevačkoga društva "Zanatlija".

Ukupnim svojim djelovanjem dipl. ing. Ivan Žukina dao je doprinos razvoju hrvatskoga šumarstva, a poglavito šumarstva i društvenoga života varaždinske regije.

RADOVI

Britansko drvno tržište. Šum. list 1935., s. 272 274.

Šum. konferencija Britanske zajednice naroda. Ibid., 1952., s. 248.

Fitocenološko instruktivna ekskurzija na području Like. Ibid., 1955., s. 44 45.

Instruktivna ekskurzija ličkih šumara u prašume Ličke Plješivice. Ibid., 1956., s. 52 56.

Otvaranje planinarskog doma u Štirov cu. Ibid., 1956., s. 56 57.

Osnutak i rad Šum. kluba u Varaždinu. Ibid., 1956., s. 414 415.

Rad Šum. kluba Varaždin 1958., 1959. ŠL 1959., s. 61 62; 1960., s. 264 268.

Uloga šumarstva i lovstva u turizmu. Ibid., 1964., s. 71 73.

Ing. Josip Mihič. In memoriam. Ibid., 1967., s. 80 81 .

Uz 10 godišnjicu Šum. društva "Zagor je" u Varaždinu. Ibid., 1968., s. 73 79.

Stanje i problemi šuma Varaždinske re gije. Ibid., 1972., s. 282 288.

Smijemo li dopustiti propast parka i dvorca Opeka?Ibid., 1979., s. 483.

Planinar i šumar kao suradnici. Ibid., 1981., s. 95 97.

LITERATURA ***ŠL: 1933., s. 417; 1937., s. 333; 1938.,

s. 533; 1940., s. 271; 1941., s. 43; 1943., s. 25, 268, 330; 1944., s. 199; 1952., s. 73; 1954., s. 255; 1957., s. 263; 1958., s. 109,114; 1965., s. 590; 1968., s. 78; 1976., s. 346, 367, 422.

Kauders, A.: Šum. bibliogr. I., s. 202. Kauders, A.: Šum. bibliogr. II., s. 40,

241, 436. ***ŠN, s. 375; SŠN 2, 1998., s. 683. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 341.


307

***Zbornik Vinkovci, 1974., s. 540, 542. ***PŠH 1846 1976., s. 37, 86, 174,

387, 414. Tkalčić, B.: Radni sastanak šum. ilovnih

inspektora Hrvatske. ŠL 1976., s. 99 100. *** HŠD 1846 1996., s. 276, 277,

431, 432. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum.

lista... ŠL 1997., s. 183, 189. Husnjak, V.: Ivan Zukina, dipl. ing. šum.

(1909 1998.). In memoriam. ŠL 1999., s. 518.

ŽULJIĆ, Mijo, iz Bihaća, BiH, rod. 5.XII.1903. , dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1925-26., a diplomirao 14.11.1929. U struci se zaposlio 13.XII.1929., a 1932. položio je u Beogradu stručni ispit. Prema nepotpunim podacima, 1933. bio je šef- šum. pristav i referent u Sreskom načelstvu Tomislavgrad, Direkcije šuma Sarajevo.

God. 1935. premješten je k Šum. upravi Olovo, iste direkcije šuma, gdje je radio do 1940., napredujući do zvanja šum. savjetnika. God. 1940. radio je kod Državne šumske manipulacije Careva Ćuprija (Olovo), zatim u Šum. upravi Mrkonjić Grad (Banja Luka), te kod Ravnateljstva šuma u Mostaru.

Bio je član JŠU. Ostali podaci nisu nam poznati.

LITERATURA ***ŠL: 1933., s. 214; 1935., s. 72; 1937.,

s. 222; 1938., s. 605; 1940., s. 328, 421, 610. Borošić, l: ŠIS, s. 6, 50, 107, 153. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682.

ŽUMER, Alojz, (Železniki, Slovenija, 26.VI.1899.-Ljubljana,29.XI.1978.), dipl. ing. šumarstva, šumarski i drvno-industrijski stručnjak, znanstveni savjetnik, član SAZU.

Sin Matije i Marije r. Čemažar. Otac mu je bio samostalni obrtnik -kovač, a majka domaćica. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Osnovnu je školu polazio u rodnom mjestu, a završio ju je u Škofjoj Loki 1909. godine. Na gimnaziji u Kranju maturirao je 6.III.1917. i odmah je poslan na Soški front. Po raspadu Austrougarske ratovao je u Koruškoj (1918.-1919.)., a u jesen 1919. nastavio je studij na Gospodarsko - šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1920.- 21. na Šum. odsjeku i diplomirao 16. IV.1922.

Službovao je pri šumskoj upravi u Bohinjskoj Bistrici (1923.-1924.), zatim pri komisiji za agrarne operacije Pokrajinske uprave za Sloveniju. God. 1926. imenovan je za direktora Gozdno-lesnoga (škofijskoga) posjeda Gornji Grad sa sjedištem u Nazarju. Pod njegovim vodstvom to se poduzeće razvilo u jedno od najvećih Dl poduzeća u Sloveniji. Tridesetih godina uspostavio je poslovne veze sa zemljama Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. U vrijeme svjetske krize (1926. -1936.) organizirao je privatne šumovlasnike u proizvodne zadruge koje su pod njegovim vodstvom ustanovile središnju izvoznu centralu "Marad". Za vrijeme II. svj. rata bio je protjeran u Ljubljanu. Svo vrijeme od proljeća 1942. bio je u zatvorima, u logorima i na oslobođenom području Gorenjske.


http://13.XII.1929

308

Poslije rata imenovan je načelnikom Drvnog odsjeka u Ministarstvu za šumarstvo Slovenije, od 1947. ustrojio je i vodio Odjel za drvno gos -podarstvo u Institutu za gozdarstvo in lesarstvo Slovenije, a od 1961. radi u Industrijskom birou u Ljubljani. U mirovinu odlazi 1965. godine.

Vrlo je plodan stručni i znanstveni djelatnik s više od 250 radova. Kao najznačajniju ističemo studiju o šumsko-privrednim područjima u specifičnim uvjetima u Sloveniji (1947.), koja je postala osnova slovenskoga sustava i politike gospodarenja šumom i drvom. Pripomenut ćemo da je objavio tri knjige iz drvne industrije i "Delež gozdov v slovenskom prostoru" (1976.) iz šumarstva. Napisao je i velik broj terminoloških rasprava.

Sudjelovao je na znanstvenom skupu FAO u Ženevi (1957.) i Bratislavi (1957.). Za uspjehe u znanstvenom radu primio je nagradu "Boris Kidrič" (1968.) i više drugih priznanja.

Dipl. ing. Alojz Zumer jedan je od najvećih šumara i drvaraca u Sloveniji.

Bio je član SAZU i ZITGLI. (Podatke nam je ljubazno po

mogla prikupiti njegova kći Jeromen Alojzija, na čemu joj zahvaljujemo.)

VAŽNIJI RADOVI

Naši gozdovi in žage. Delavska zbornica v Ljubljani, 1938.

Historiat Marada, GozdV. 1, 1941. Oris razvoja leane industrije v Sloveniji.

Ministarstvo za gozdarstvo in lesno ind. Lju bljanja 1946.

The insolation and Hardboard Industrv in Yugoslavia. FAO/ECE, Geneve 1957.

Bukovina kao industrijska sirovina, (re ferat). Bratislava 1957.

Ekonomska utemeljitev finalne prede lave lesa v LRS. Institut za gozdno in lesno gospodar, v Ljubljani, 1959.

Rekonstrukcija primarne lesne industrije. Ibid. 1960.

Verwertung der schwachen Laubholz sortimente. Schweizerische Zeitschrift fiir Forstwesen, 1960.

Dve tezi o gozdnogospodarskih obmo čjih. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo v Ljubljani, 1962.

Sto let gozdnega gospodarstva na slo venskem. GozdV. 10, 1975.

Delež gozdov v slovenskem prostoru. Inst i tut . . . v Ljubljani 1976.

Tehnološko ekonomska problematika in smernice nadaljnjega razvoja industrijske pre delave drobnega lesa v SR Sloveniji. Ibid., 1980. i dr.

LITERATURA Borošić, J.: SIS, s. 5, 153. ***ŠN, ŠF Zagreb, s. 353. Cigler, M: Inž. Lojze Zumer 75 letnik,

Logaški razgledi, 1974., s. 283 285. Adamič, F.: Lojze Zumer, u Naši zna

meniti tehniki, Nova proizvodnja, br. 6 7, Lju bljana 1975.

*** Družinski arhiv kćerke Lonte Zumer Jeromen, Ljubljana, Slovenčeva 109A:

*** Nova proizvodnja, 5 6, 1976. /. D.: Alojzij Zumer, 1980 Mohorjev ko

ledar, s. 93 94. Leb, A.: In memoriam Alojzija Zumra,

Les 1 2, Ljubljana 1979. Dolenc, J.: Portret L.Ž. MK 1980, s .93

94 ***ŠE 3, Zagreb 1987., s. 661. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 681.

ŽUNA, Darinka, vid. OREŠČANIN-ŽUNA, knj. 3 (L-P), str. 315.

ŽUNKO, Oto, (Zagreb, 15.XII.1919.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Antuna i Pauline r. Panza. Hrvat, bez konfesije. Potekao je iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Beogradu 1930. Maturirao je na II. muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu 1939. godine.


http://15.XII.1919

309

Na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu šumarstvo upisuje u rujnu 1939. i studira do 1. svibnja 1941. god. kada ga zbog II. svj. rata prekida i nastavlja od 1.IX. 1945. do diplomiranja 10.1.1948. god.

Po diplomiranju se zapošljava u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kao dispečer izvoza. God. 1949. i 1950. radi kao upravitelj Niže šumarske škole u Vinkovcima, a 1950. upravitelj je Šumarije Čazma. Od 1950. do 1953. na radnom je mjestu direktora ŠG Nova Gradiška, a od 1953. do 1956. god. upravitelj je Šumarije Pula, da bi od 1956. do 1958. bio šumarski inspektor NOO kotara Pula. Od 1958. do 1965. god. savjetnik je za uzgoj u Sekretarijatu za šumarstvo, a od 1965. do 1972. direktor je Instituta za šumarska istraživanja Zagreb, od 1974. Šum. institut Jastrebarsko, gdje od 1972. do 1981. god. radi kao savjetnik. Iste godine odlazi u mirovinu.

Sudjelovao je na mnogim stručnim skupovima, seminarima i kongresima od kojih spominjemo: - VIII. zasjedanje organizacije "Silva mediterranea", Zagreb 1960.; - FAO seminar o pošumljavanju pijeska i vriština, Danska 1962.; - Izobrazba šumskih radnika, Norveška 1963.; - Organizacija naučno-istraživačkog rada, ČSSR 1966.;

- X. zasjedanje "Silva mediterranea", Ankara 1966.; - Simpozij povodom 75 g. osnivanja Šum. instituta, Budimpešta 1973.; - Unapređenje šumarstva socijalističkih zemalja, DDR 1974.; - Suzbijanje šumskih požara, SAD i Mexico 1975.; - Savjetovanje o suzbijanju šumskih požara, Split 1974., Beograd 1976., Francuska 1978., Dubrovnik 1977., Španjolska 1981. - Savjetovanje o ulozi meteorologije u poljoprivredi i šumarstvu, Sarajevo 1978. - Savjetovanje o zaštiti šuma aviome-todama, Banja Luka 1980. - Protupožarna zaštita šuma "Alpe-Adria", Wels - Austria.

Na proslavi 75. god. Instituta u Budimpešti 1973.g. primio je plaketu "VADAS JENO" kao priznanje za međusobnu suradnju. Primio je također državna odlikovanja: Orden rada, Orden za hrabrost, Orden bratstva i jedinstva i Orden zasluga za narod.

Član je HŠD-a.

RADOVI

Problem zaštite Suma od požara. "Pro tupožarna zaštita šuma", Zagreb 1974., Sa vjetov. o zaštiti šuma Split.

Tehnološki transfer proces za pobolj Sanje protupožarne zaštite Suma u SAD. W. Tikkala Prij., ŠL 1 3, 1978.

Report about forest fires in Yugoslavia 1975. Final report forest fires study tour United States and Mexico, Washington.

Šumski požari. Izvještaj o putovanju u SAD i Meksiko, Zagreb 1975., Jugosl. nacio nalna komisija FAO.

Protupožarna zaštita Suma. Zagreb 1976., Radovi ŠIJ br. 27, 1 145.

Tehničke mjere za zaštitu Suma od poza ra dosadašnja iskustva u Hrvatskoj. Jugosla vensko savjetovanje o zaštiti šuma od požara, Dubrovnik 1977., str 119 134.

Izobrazba kadrova za protupožarnu slu žbu. Zaštita od požara, (sa Dereta B.). Jugosl.


310

savjetovanje o zaštiti šuma od požara, Dubrov nik 1977., s. 67 87.

Zakonski propisi o zaštiti Suma od po žara, (sa Zakula, S.). Jugoslav. savez za una predenje i zaštitu čovjekove okoline, Dubrov nik, 1977., s. 39 58.

Šumski požari i klimatske prilike. Poljo privr. preg. Sarajevo, 3 4, 1978.

Španjolska i šumski požari. Šum. list 4 5, 1978., s. 182 187.

Razdjeljenje SRH na oblasti prema uče stalosti šumskih požara. ŠL 1 3, 1978., s. 42 52, sa zemljovidom SRH.

Turizam i šumski požari. Simpozij o za štiti šuma, Novi Sad 1978.

Klasifikacija teritorija Grčke na prio ritetna područja radi zaštite šuma od požara. Prikaz rada K.S. Megalofonosa, SL 11 12, 1980., s. 522 524.

Automatska obrada podataka o šumskim požarima. Zagreb, Radovi ŠIJ br. 43 , 1981., s. 1 4 2 .

Šumski požari u Italiji. Šum. list 1 2, 1981., s. 88 91 .

Šumski požari u SR Hrvatskoj 1971 1980. Radovi ŠIJ, Zagreb, 1982., s. 1 139.

Šumski požari u SR Hrvatskoj 1981. Zagreb 1982, Radovi ŠIJ 51, s. 1 26.

Organizacija i oprema protupožarne zaštite šuma, šumski požari u SR Hrvat. 1983. i 1984. Zg., s. 1 109, 1985.

Požar. ŠE 3, Zagreb, 1987., s. 32 34. In memoriam Mirko Špiranec, dipl. ing.

šum. ŠL 3, 1995., s. 115 116.

LITERATURA ***ŠL 1952., s. 73; 1965., s. 589; 1986.,

s. 468. ***ŠN, s. 329, 330, 338, 362. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 328. *** PŠH 1846 1976., s. 40, 384, 388,

420. ***ŠIM, s. 35, 36, 119, 174 175, 178. Maričevič, L: Kazalo autora... Šum. lista.

ŠL 1997., s. 183, 189. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s., 687.

ŽUPAN, Josip - Joso, (Lički Ribnik, Gospić, 1.1.1902. - 29.1.1983.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

U rodnom mjestu je završio osnovnu školu, a na gimnaziji je maturirao u Gospiću.

Šumarstvo je studirao na Gospodarsko- šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1923.-24., a diplomirao je na Šumarskom odjelu 13.X.1924. godine.

Prvo zaposlenje dobio je 16.VII. 1926. u Direkciji šuma Zagreb, a zatim u Ogulinu, pa kao upravitelj šumarija u Škarama, Rudopolju i Rajiću (Novska). Od 1936. do 1941. god. inspektor je Direkcije šuma Šušak. U vrijeme II. svj. rata od 1941. do 1945. radio je u Mostaru pa u Sremskoj Mitrovici. Nakon rata radi na području Slavonije u Našicama, Valpovu, Osijeku i Belišću - na poslovima u šumarstvu i DL God. 1951. radi u DIP "Ogulin", a od 1952. u Šumariji Novi Vinodolski, radeći na svim teh. poslovima i na uzgoju šuma. Krajem 1955. god. postaje upraviteljem Šumarije Krasno, gdje intenzivira uzgoj i izgradnju šumskih cesta, "Zavižanske ceste". Od 1965. do 1968. radi na mjestu rukovodioca komercijalnog odjela ŠGSenj, odakle nakon 36 godina radnog staža odlazi u mirovinu.

Intenzivno je pratio stranu stručnu literaturu, posebno na njemačkom jeziku.

Bio je član JŠU i odbornik Udruženja jugosl. šumara akademičara.

LITERATURA: Borošič, J.: ŠIS, s. 6, 43, 100, 153. ***ŠL: 1939., s. 597, br. 8 9 (prilog JŠU);

1941., s. 153; 1942., s. 270; 1943., s. 267. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 682. Ivančevič, V.: Josipu Županu (u spomen).

ŠL 9 10, 1983., s. 469 470.


311

ŽUPAN, Josip, mladi, (Virovitica, 30.1.1929.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Tome, zanimanjem službenika, i Terezije r. Curćibašić, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 1939. u Virovitici, gdje je i maturirao na gimnaziji 1947. god.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1950.-51., a diplomirao 19.IX.1952. godine.

Zaposlio se 1.X.1953. i do 30. IV. 1956. god. bio je zamjenik upravitelja Šumarije Županja. Od l .V. 1956. do l.X.1957. na istom je radnom mjestu u šumariji Đurđevac. Od l.X. 1958. do 31.VIII.1963.g. upravitelj je šumarije Đurđevac. Od 1.IX.1963. do 28.11.1971. upravitelj je šumarije Osijek. Od 1.III.1971. do 1.XII.1971. stručni je suradnik za iskoriščivanje šuma u RZ Šumskog gospodarstva Osijek da bi od 1.XII.1971. do 31.V.1991. g. radio na radnome mjestu rukovodioca Komercijalne službe istog šumskog gospodarstva. Sa datumom 31.V.1991. god. odlazi u mirovinu.

Godine 1994. živio je kao umirovljenik u Osijeku.


ŽUPANCIC, Ivica, (Zagreb, 12.1. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je šumarstvo na Šum. odjelu 1989-90., a diplomirao 20. III.1992. godine.

ŽUPANJAC, Tomislav, (Brčko, BiH, 4.XI.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marka, zanimanjem agronoma i Marije r. Đermanović, nastavnice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 1984. god. u Županji gdje je i maturirao 1988. na SŠC "Vladimir Nazor", matematičko-informatički smjer.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1992.-93., a diplomirao 14.VII. 1994. god. na Šum. odjelu.

Od 1.XI.1994. zaposlen je kao pripravnik-revirnik Šumarije Županja.

Član je HŠD.

LITERATURA ***ŠL1995.,s. 59. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702.

ŽUŽEK, Josip, (Slatina, 7.II.1898.-Zagreb, 1.1971.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik i nadzornik.

Započeo je studirati 1918.-19. na Šum. akademiji u Zagrebu, a 1919. nastavio je studij na upravo osno-


312

vanom Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu , u koji je p re ra s l a akademija. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1921.-22., a diplomirao 12.X.1925.

U šumarskoj operativi zaposlio se 6.XI.1925., kao pripravnik kod Direkcije šuma Vinkovci, a zatim kao upravitelj Šumarije Jasenovac, iste Direkcije. Zatim je kraće vrijeme (1929.-1930.) radio u BiH, kao kot. šum. referent kod Kotarskog načel-stva u Gradačcu i kao upravitelj Šum. uprave Kotar, načelstva Bos. Novi.

Od 1931. do 1936. radio je kod Petrovaradinske imovne općine, kao viši šum. pristav i upravitelj Šumarije Kupinovo i Morović. God. 1937. pre-mještenje kao šum. savjetnik za upravitelja Šumarije Županja, Direkcije šuma Vinkovci. Od 1939. do 1945. radio je kao šum. savjetnik i nadzornik kod Ravnateljstva banov, šuma, od 1941. Ravnateljstva šuma Vinkovci.

Kao upravitelj šumarija, a zatim i kao savjetnik Ravnatel js tva

šuma, uz poslove na uzgajanju šuma uspješno je radio i na organiziranju režijskog iskorišćivanja šuma, posebno u razdoblju nakon II. svjetskog rata, kad nije bilo dovoljno šumskih komunikacija na vinkovačkom području.

Iskustvo na iskorišćivanju šuma koristi u radu kod Instituta za drvo u Zagrebu. Zalagao se za bolje uvjete života i rada šum. radnika, uvođenje mehanizacije u iskorišćivanje šuma te za izgradnju šumskih komunikacija.

Sahranjen je u Zagrebu 1971. Bio je član HŠD od 1940.

LITERATURA ***ŠL: 1930., s. 48, 153; 1932., s. 487;

1935., s. 480; 1937., s. 42; 1939., s. 53; 1940., s. 189, 271; 1943., s. 25, 330; 1944., s. 199.

Borošić, ].: ŠIS, s. 5, 68, 98, 153. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681. ***Zbor. Vink. 1974., s. 549, 551, 552. Strineka, M.: Ing. Josip Zužek. Nekrolog.

ŠL 1971., s. 50 51.


313

'V ABONYI, Istvan, (RUFF, Stevan), (Bezdan, Vojvodina, 13.VIII.1913.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Istvana i Terezije r. Keller. Po narodnosti je Mađar. Od 1913. do 1920. imao je mađarsko državljanstvo, od 1920. do 1939. jugoslavensko, a od 1943. mađarsko. Rimokatoličke je vjere. Otac mu je bio diplomirani učitelj, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Bezdanu 1925., a Državnu dječačku gimnaziju 1931. u Subotici.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 1936. godine.

U šumarskoj struci zaposlio se najprije kao volonter (1937.) u Šumskoj upravi Kozara, općina Bezdan. God. 1938. dobiva mjesto u Voćinu kod firme Gutmann d.d. gdje radi na uređivanju šuma i vodi stručni nadzor u iskorišćivanju šuma. Naredne godine (1939.) vršilac je dužnosti šefa Šumske uprave u Ljubinju, Direkcije šuma u Mostaru. Zatim prelazi u Mađarsku gdje radi kao ugovorni inženjer na pošumljavanju nizinskih parcela u Županiji Hajdu, Direkcija De-brecen (1939. -1940.). Potom je u službi u šum. građevinarstvu kod Direkcije Bustvahaza u podkarpatskoj Rusiji (1940.-1941.). God. 1941. postavljen je za šefa Šumske uprave u Bez

danu (Kozara), a zatim 1942.-1944. nalazio se na mjestu šefa Šum. upr. u Doroslovu (Bačka).

Nakon II. svj. rata odlazi u Mađarsku gdje radi na održavanju šuma (1945.) u Šumskom nadzorništvu Pecs, zatim je šef Šumske uprave u gradu Dombovar (1946.-1949.) te nad -inženjer u privrednom odjeljenju Direkcije šuma Županije Baranva i Tol-na (1950.), a 1951.-1952. predvoditelj je šumskih grupa u Zemaljskoj Direkciji šuma u Budimpešti. Dvadesetak godina (1953.- 1973.) bio je voditelj šumskih grupa, odnosno Odjeljenja u Ministarstvu poljoprivrede (sa šumarstvom). Nakon toga radi kao ugovorni inženjer istraživač u Znanstvenom institutu za preradu drveta (1975.-1976.).

Dipl. ing. Istvan Abonvi u tijeku radnog vijeka sudjelovao je na većem broju stručnih kongresa i savjetovanja. God. 1957. bio je u Moskvi na FAO-kongresu o organizaciji šumskih radova i zaštiti šum. radnika od nezgoda, te na FAO-kongresu u Pragu (1959.). Sudjelovao je i na kongresu Saveza šum. društava Jugoslavije na Bledu (1957.). Bio je u Danskoj na obučavanju šumara za nastavnike šum. radnicima (1967.), na simpoziju europskih instituta za istraživanja u šumama (1970.) u Budimpešti i Sopronu. Bio je u Poljskoj na razmjeni iskustva o temi zaštite zdravlja šum. radnika (1976.) i na Svjetskoj izložbi lovstva u Budimpešti. Sudjelovao je i na Međunarodnom simpoziju specij. šumskih strojeva i briketiranja u Bosanskom Grahovu i poljoprivredno- šum. izložbi strojeva u Novom Sadu (1987.). Bio je i u Australiji na znanstvenom šum. putovanju (1981.).

Kao vrstan šumarski djelatnik primio je nekoliko vrijednih mađarskih priznanja i nagrada u Budimpešti: Medalju izvrsnog službenika šumarstva (1954.); Srebrnu medalju za rad u


314

šumarstvu (1955.); Medalju izvrsnog radnika u šum. praksi (1958.); Medalju izvrsnog namještenika drvne industrije (1963.) te Srebrnu medalju Ministarskog savjeta za rad na sociološkom terenu (1966.) i Medalju izvrsnog službenika Ministarstva poljoprivrede (uz šumarstvo) (1973.).

Od 1957. do 1989. uspješno je surađivao sa hrvatskim šumarskim stručnjacima: sa prof. dr. se. Brankom Kraljićem u šumsko-privrednim temama, osim toga, medu ostalim, u temama iz povijesti šumarstva sa šum. savjetnikom dipl. ing. šumarstva Os-karom Piškorićem (Zagreb) i sa dr. se. Vicom Ivančevićem (Senj).

Napisao je i znatan broj zapaženih stručnih radova na hrvatskom i mađarskom jeziku. Sa kongresa i savjetovanja objavio je nekoliko ogleda i članaka u mađarskim časopisima. Surađivao je i u Šumarskom listu.

Od stručnih udruga član je Zemaljskog šum. udruženja Mađarske, a od političkih član je Narodne demokratske partije kršćana Mađarske.

Kao umirovljenik živi u Budimpešti (1999.).

RADOVI

Šumsko gospodstvene radne i vremenske norme, sa plaćom za akord., (u suradnji). Na klada Poljopr. ministarstva, Budapest 1953., pp. 1 150 (mađarski).

Premiranje radnika i službenika u Sum. gospodarenju. Naklada Ministarstva državnog gospodarstva, Budapest 1953., pp. 1 30.

Vremenske norme za traktorske radove u Sumi. Naklada Ministarstva poljopr., Buda pest 1954., pp. 1 30.

Udžbenik za stručne radnike u Šumar stvu, (u suradnji). Naklada Poljoprivrednih po duzeća, Budapest 1962., pp. 1 150, (mađarski).

Udžbenik za Sum. tehničare o osnovama nacionalne ekonomije, (u suradnji). Naklada Poljoprivr. poduzeća, Budapest 1965., pp. 1 120, (mađarski).

Radne norme u drvnom gospodarstvu, njihove izrade i praktične primjene. Ministar stvo FM u Budimpešti, 1975., pp. 1 348, (ma darski).

Povijest jedne kraljevske Sum. uprave od početka do kraja. Šum. povijest. Natječajni rad nag rad . 1. nagradom. Naklada Erdesze t i Lapok 1995., (mad).

Recenzija radova grupe mad. Sum. nau čenjaka o osnovima gospodarenja sa drvom. Šum. list 1 2, 1986., 75 81 .

Recenzija o knjizi "Računanja vrijed nosti Suma" Dr. Mag. Markus Laslo a. Šum. list 3 4, 1988., s. 170 172.

LITERATURA ***ŠL: 1934., s. 124; 1938., s. 34; 1939.,

s. 321, (Ruff). Borosić, J.: ŠIS, s. 9, (II. god. Ruff). ***ŠN, s. 359, SŠN 2, s. 684, (Ruff). *** Smatranje vrijednim (s osobnim

podacima i fotograf.). Časopis Erdog. es Faip., Budapest 1968., br. 2.

Piskorič, 0.: Stanje šumarstva u Hrvat skoj i Slavoniji prema Divald Eltzu. ŠL 1991., s. 76.

Ivančevič, V.: Šume i šumarstvo dijela hrv. prim. krša tijekom XIX i XX vijeka, (diser tacija), Zagreb 1995.

Piskorič, 0.: 0 proslavi HŠD u časopisu Erdeszeti Lapok. ŠL 1997., s. 553 554.

Maričevič, I.: Kazalo autora... Šum. lista. ŠL 1997., s. 183.

*** HŠŽ Leksikon 4, Zagreb 1999., s. 218 (Ruff, Stevan).

ABRAMOVIĆ, Dražen, (Rijeka, 10. VIII.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Zvonimira i Rozalije r. Volf. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je dipl. ing. drvne industrije, a majka službenica. Osnovnu školu završio je u Prezidu 1982., a srednju u Rijeci, maturiravši na CUO elektrotehn. kadrova 1986.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 1995. iz lovstva. Obranio


315

je dipl. rad naslova "Uloga silazne hrane u ishrani jelenske divljači u uzgojnom lovištu »Snježnik«".

Prvo zaposlenje u struci dobio je u US Delnice, Šumarija Klana, 1.1. 1996. Nakon jednogod. pr ipravn. staža, i pauziranja od godine dana, 1.XII.1997. radi u Šumariji Lokve, a od 15.VIII. 1998. u Šumariji Fužine iste uprave šuma. Na radnom je mjestu revirnika.

Kao pasionirani puholovac istražuje biologiju i štete na kulturama toga glodavca prezimara.

LITERATURA Klepac, D.: Iz šum. povijesti gorskoga

kotara... Zagreb 1997., s. 203, 225. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 701.

ABRAMOVIĆ, Nikola, iz Zdenaca, Slavonija, kotarski šumar.


Prema nepotpunim podacima, bio je zaposlen kod Brodske imovne općine od 1888. do 1925. kod Gospodarstvenog ureda u Vinkovcima i kao kotarski šumar - upravitelj Šumarije Cerna. Bio je član HSŠD od 1891.

LITERATURA Borošic, J. : ŠIS, s. 18, 139. *** ŠN, s. 51; SŠN 1, 1998., 135, 152. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 536, 541.

ADAMEK, r. TOŠ, Branimira, (Zagreb, 20.IX.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Franje i Zlate r. Bobinac. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je dipl. ing. šumarstva, a majka dr. iur., oboje u mirovini. Školovala se u Samoboru: osnovnu školu završi-la je 1978., a SC "Skender Fabković" 1982. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirala je 1987./88., a diplomirala 21. VI.1989. god. iz područja parkiranje. Napisala je i obranila dipl. rad pod naslovom "Povijesno-ekološke te den-drološke karakteristike starih parkova u Samoboru".

Kako nije dobila zaposlenje u struci, zaposlila se 20.11.1991. kao pripravnica za bibliotekarku u Gradskoj knjižnici i čitaonici tada pri Narodnom sveučilištu u Samoboru. Stručni ispit za bibliotekara polagala je 2. svibnja i 23.-25. lipnja 1992. pri Komisiji za polaganje stručnih ispita u bibliotekarskoj struci Savjeta za biblioteke Hrvatske u Zagrebu, pa je od 26.VI.1992. knjižničarka u Grad-skoj knjižnici i čitaonici u Samoboru, gdje je radila i 1999. godine.

Udana je za Žarka Adameka, dr. iur., i majka je tri sina: Jurice (1994.), Janka (1997.) i Jakova (1999.).

LITERATURA ***SŠN 2, ŠF Zg. 1998., s. 699 (Toš). ***Toš, Franjo. HŠŽ Leksikon, knj. 5.

(Š Ž), s. 87.

AGJIC, Prokop, iz Karlovca, kotarski šumar.


Prema raspoloživim podacima, 1882. radio je kao kotarski šumar Otočke imovne općine, a od 1885. do 1899. kao kotarski šumar I. Banske imovne općine u Glini. God. 1908. živio je kao umirovljeni kotarski šumar u Topuskom, gdje umire u ožujku 1909. Neko vrijeme bio je upravitelj privatnog lugarskog tečaja.

U Šum. listu objavio je od 1894. do 1900. pet članaka iz raznih područja, a u LRV od 1893. do 1896. šest članaka pretežito o stanju u lovištima Gline i Banovine.


316

Bio je član HSŠD od 1880. i član Obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva.

LITERATURA ***ŠL: 1882., s. 222; 1885., s. 29; 1887.,

s. 90; 1890., s. 372; 1897., s. 583. *** Iskaz članova HSŠD 1898., 1899.,

1908., (ŠL). *** Umrli Slavoljub Wiirth i Prokop Agić.

LRV 4, 1909., s. 47. Borošić, l: ŠIS, s. 16, 139. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 53,

89, 207. ***ŠN, s. 48; SŠN 1, s. 135, 150. ***PŠH 1846 1976., s. 406. Frković, A.: Bibliografija LRV 1892.

1991., Zagreb 1993., s. 116, 185, 216, 280, 358, 392.

ANDERLE, Vaclav, Lev, (25.VIII. 1859.-27.VI.1944.), šum. inženjer i akademski slikar.

Sin šumarskog činovnika iz Češke. Nakon prerane očeve smrti i završene realne gimnazije nije mogao studirati slikarstvo.

Šumarstvo je apsolvirao na Visokoj školi za kulturu tla u Beču, gdje je završio i Akademiju likovnih umjetnosti.

Cijelog života službovao je kao šumar, najprije u Češkoj, a potkraj devetnaestoga stoljeća u Hrvatskoj, od čega tri godine u Gorskom kotaru. Niz godina ilustrirao je češke lovačke časopise. U Hrvatskoj je surađivao s nakladnikom L. Hartmanom (kasnije Kugli i Deutsch), izdavačem časopisa "Vienac", "Dom i svijet" i dr. Njegove slike prirode, krajolika i ljudi Gorskoga kotara, Like i Hrv. primorja u putopisnim djelima Dragutina Hirca vjerodostojna su i impresivna svjedočanstva o vremenu u kojem su nastale. Neki od njegovih crteža korišteni su i u ovom leksikonu.

LITERATURA RakuSan, C. a kolektiv. Myslivecky slov

nik naučni, Praha 1992., s. 7. Hire, D.: Gorski kotar slike, opisi i pu

topisi (pretisak). Rijeka 1993., s. IV.

ASAJ, Franjo, (Vukovar, 4.IV.1893.-Zagreb, 17.X.1977.), ing. šumarstva, šum. savjetnik.

U Vukovaru je polazio osnovnu školu i tada otvorenu Veliku realnu gimnaziju, na kojoj je maturirao 1911. u prvoj generaciji s odličnim uspjehom. Kao stipendist tadašnjih vlasti studirao je šumarstvo na Visokoj šumarskoj i rudarskoj školi u Banskoj Stiavnici (Slovačka, tada Ugarska). Zbog sudjelovanja u I. svj. ratu prekida studij. Nakon rata apsolvira šumarstvo 1918. u Banskoj Stiavnici, a diplomira 1919. na netom otvorenom Gospodarsko-š um. fakultetu u Zagrebu, gdje je položio i državni stručni ispit 1920. godine.

Zaposlio se 14.X.1919. Radio je kao upravitelj šum. uprava u Banatu i Bačkoj Apatinske direkcije šuma, a kraće vrijeme i u Srbiji. Na području Vojvodine kao šumar-uzgajivač postigao je značajne rezultate u pošumljavanju, osnivanjem šum. kultura kanadske topole, crnog oraha i bora. Bio je pobornik unošenja kanadske topole u nizinske šume.

Tridesetih godina dolazi u Direkciju šuma Vinkovci, gdje je proveo glavninu svoje djelatnosti, obavljajući razne dužnosti u Direkciji kao i u novo osnovanim organizacijama šumarstva nakonII. svj. rata. Umirovljenje 1952. Živio je u Vinkovcima, a od 1961. u Zagrebu, gdje nakon dugotrajne bolesti umire 1977. Sahranjen je na Mirogoju.

Znakovit je njegov doprinos unapređenju gospodarenja slavonskim šumama. Bio je član JSU u Za-


317

grebu i HŠD. Njegov sin dr. Antun Asaj bio je profesor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 24 (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 5, 44, 92, 139. ***ŠL1943., s. 22. ***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681. *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 544. Strineka, M.: Franjo Asaj, dipl. inž. šum.

In memoriam. ŠL 1978., s. 426 427.

BAĆIĆ, Boris, (Šiška, Ljubljana, 23.IX.1942.), dipl. ing. šumarstva, šumarski i lovni inspektor.

Sin Borisa i Nadine r. Holz. Hrvat, hrvatskoga državljanstva. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Puli, maturiravši 1961. godine.

Šumarstvo je studirao na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Diplomirao je na Šum. odjelu 1965.

Prvo zaposlenje dobio je u Šumskom gospodarstvu Brezice u Sloveniji 15.XI.1967. Godinu i pol revirni je šumar u reviru Loka u Šumariji Sev-nica, zatim četiri godine samostalni taksator-projektant i potom upravitelj Šumarije Brezice. Slijedi povratak u Hrvatsku, u Šumsko hortikulturno gospodarstvo "Istra" Buzet, u kojem je 1.III.1975. imenovan upraviteljem Šumarije Buzet, a zatim referentom za uzgajanje i uređivanje šuma pri OOUR-u Šumariji Buzet istoga gospodarstva.

Posljednjih 18 godina (od 16.11. 1982.) radi kao šumarski i lovni (gospodarski) ispektor na području Istarske županije. Godine 1983. položio je ispit za šumarskolovnog inspektora, a 1988. ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja^

Član je HŠD, Ogranak Pula.

BAĆIĆ, Ranko, (Ljubljana, Slovenija, 30.VII.1946.), dipl. ing. šumarstva, šumarski i lovni inspektor, slikar.

Sin Borisa i Nadine r. Holz. Hrvatske narodnosti, rimokatolik. Potječe iz ugledne obitelji klasičnih filologa: otac mu je bio arheolog, a majka profesorica. Osnovnu školu završio je u Puli i maturirao je na Gimnaziji "Branko Semelić" 1966. god.

Šumarstvo je studirao na Šum. odjelu Biotehniške fakultete u Ljubljani, diplomiravši 1976. godine. Izradio je i obranio diplomski rad naslova "Vegetacijsko uređivanje i obnova vegetacije na usjecima i nasipima šumskih cesta" iz znanstvenoga područja uzgajanje šuma - geomehanika.

Odmah po završetku studija zapošljava se u Poduzeću za uređivanje bujica u Ljubljani. Tijekom dvije godine rada (1976.-1978.) pretežito se bavio projektiranjem i operativnim vođenjem hidroregulacija, sanacijom klizišta i dr. Od 1978. do 1979. radi u GG Kočevje - Šumarija Veliko Lašče, na radnom mjestu šefa uzgoja i uređivanja šuma, od 1979. do 1982. radi u GG Ljubljana kao samostalni projektant u Sektoru za uređivanje šuma, a potom u Slovenijalesu - trgovina Ljubljana, na mjestu komercijaliste u Odjelu za izvoz polufinalnih proizvoda (1985.-1993.)


318

Noseći u sebi smisao za likovno stvaralaštvo, osam god. (1985.-1993.) posvećuje se slikarstvu, uspješno nastupajući na izložbama u Ljubljani, Novoj Gorici, Puli, Amsterdamu...

Trajnim preselenjem u Istru, od 1993. do 1995. radi u Poduzeću za ceste Pula, a 1995. vraća se struci, dobivši mjesto šumarskog i lovnog inspektora pri uredu za gospodarstvo Istarske županije.

Uz stručni šumarski ispit, koji je položio 23.V. 1978. u Ljubljani, položio je i stručni ispit za rad u vanjskotrgovinskim poslovima (28.VI. 1982.). Aktivno se služi talijanskim, francuskim, engleskim i slovenskim jezikom. Redovni je član Društva za povijest i kulturni razvoj Istre u Puli.

BAĐUN, Stanislav, (Veprovac, Vojvodina, 28 .11 .1928 . -Zagreb , 27.IV. 1993.), dr. s e , dipl. ing., sveuč. profesor, dekan Šum. fakulteta u Zagrebu.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Osijeku.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Drvno-industrijskom smjeru 1954. godine. Od 1955. asistent je na istom fakultetu u Zavodu za tehnologiju drva. Već 1965. obranio je disertaciju s naslovom "Utjecaj modrenja na fizička i mehanička svojstva crne borovine (Pinus nigra Arn)", a 1970. i habilitacijski rad te održao nastupno predavanje s kolokvijem; postao je naslovni docent za područje tehnologija drva. Uslijedili su izbori za docenta (1971.), izvanrednog profesora (1974.) i redovitoga sveuč. profesora (1979.).

Sudjelovao je ili je samostalno održavao nastavu osnova tehnologije drva, specijalnih proizvoda od drva, seminara drvne industrije, poznavanja materijala i tehnoloških karakte

ristika drva - sve na Šum. fakultetu u Zagrebu, a tehnologije drva još i na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Znanstveno mu je područje bilo znanost o drvu; istraživao je fizička i mehanička svojstva domaćih i tropskih vrsta drva, čimbenike koji utječu na njih te njihovo ponašanje i prikladnost u preradi.

Bio je član i predsjednik Savjeta fakulteta, predstojnik ZIDI, dekan Šum. fakulteta 1976/78., prodekan DT odjela, predsjednik i član mnogih fakultetskih povjerenstava. Već od sredine šezdesetih godina radi u uredništvu časopisa "Drvna industrija" i "Bibliografskog biltena za šumarstvo i preradu drva", surađuje u "Bulletin scientifique" JAZU, osniva i ureduje "Bilten" ZIDI; urednik je područja drvne industrije u "Glasniku za šum. pokuse" Šum. fakulteta u Zagrebu. Istodobno je urednik mnogih zbornika i projekata, a od 1974. do 1989. glavni je i odgovorni urednik "Drvne industrije".

Prof. dr. se. Stanislav Badun objavio je više od trideset izvornih znanstvenih radova, desetak istraživačkih radova, šezdesetak stručnih radova i mnoge studije, programe, eseje te izvješća.

RADOVI

Vid. u SŠN, knj. 3, str. 119-124 (životopis s radovima).

LITERATURA ***ŠN, s. 367, 397 ***PŠH1846 1976., s. 415. ***ŠE1, 1980., s. 63. ***Inmemoriam Dr. Stanislav Ba dun,

sveučilišni profesor (1928 1993.). Drvna ind. 44 (1) 1993., s. 3 4.

Piškorić, 0.: Mehanizacija šumarstva 1993., br. 1 4; ŠL 1994., s. 184 185.

***HŠD 1846 1996., s. 288. Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista

1997., s. 180. ***SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 200;

sv. 3, s. 119 124, 325, 336.


319

BALICEVIC, Antun, (Ante), iz Starih Mikanovaca, Vinkovci, šum. nad-savjetnik.


Prema raspoloživim podacima, kao kr. županijski šum. vježbenik radio je 1897. u Čabru (Gorski kotar), a početkom XX. stoljeća kao kr. kotarski šumar u Sv. Ivanu Zelini. God. 1927. nalazio se u Karlovcu, gdje je umro 19.11.1938. u 64. godini života, kao umirovljeni šum. nadsavjetnik.

Bio je član HSŠD od 1895. i JŠU u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠL1897., s. 583. ***Iskaz članova HSŠD 1908., 1915., (ŠL). ***Izvj. JŠU 1927., s. 25; 1938., s. 22, (ŠL). Borošić, J: ŠIS, s. 19, 139. JŠU Ante Baličević. Nekrolog. ŠL 1938.,

s. 200. ***ŠN, s. 52; SŠN 1, s. 135, 153.

BALIĆ, Ivan, iz Moslavine, rod. 27. 1.1887., ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1911. na četvorogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Počeo je raditi 31.X.1912. Državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1915.

Prema raspoloživim podacima od 1920. do 1929. radio je kod Brodske imovne općine, gdje je od 1922. do 1926. bio kotarski šumar i upravitelj Šumarije Vinkovci, a od 1928. do 1929. direktor Direkcije šuma u Vinkovcima. Zatim je od 1930. do 1933. bio direktor Direkcije šuma Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru, gdje je imenovan višim šum. savjetnikom.

Bio je član JŠU u Zagrebu. Umro je u društvenoj godini 1936./37. u Otočcu.


LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., s. 25; 1937., s. 16, (ŠL). Borošić, J: ŠIS, s. 4, 68, 83, 139. ***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 124. ***Zbornik Vinkovci, 1974., s. 536, 540,

542. *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 70.

BAUER, Vjekoslav, iz Jastrebarsko-ga, nadšumar.

Brat je poznatog zagrebačkog nadbiskupa Bauera. Šumarske nauke završio je u Križevcima 1888.

Službovao je kod Ogulinske imo vne općine. Umro je 25.11.1923. god.

LITERATURA ***ŠL1923., s. 191. Borošić, J: ŠIS, s. 18, 139. ***ŠN, s. 51; SŠN 1, s. 136, 152.

BELIA, Pravdoje, (BELJA, Justus), (Male Zabije, Sv. Križ, Gorica, Slovenija, 2.IX.1853.- Rab, 16.VII. 1923.), općinski šumar.

Rođenje u obitelji s trinaestoro djece. Realku je pohađao u Gorici. Šumarstvo je apsolvirao 1881. i diplomirao 1882. na GŠU u Križevcima. Državni stručni ispit položio je 19.IX. 1886. u Zagrebu.

Nakon kraćeg službovanja u Drnišu, dolazi na Rab gdje ostaje cijeloga života na dužnosti općinskog šumara. Zaslužan je za pošumljavanje kamenjara i goleti otoka Raba, a djelomično i Paga. Mnogi šumski predjeli i perivoji danas su, kao spomenici njegova djelovanja, izuzetne prirodne ljepote. To su u prvom redu Park-šuma Komrčar, šuma Frkanj i Suha Punta, drvored borova na poluotoku Kristoforu, sastojina primorskog bora u šumi Kalifront, loparske šumice crnog bora te Kočajnik na Pagu.

Kao šum. stručnjak i neumorni kulturni i društveni djelatnik i do-


320

moljub bio je omiljen u narodu. Umro je u 70. godini života i sahranjen je na Rabu.

Bio je član HSŠD od 1881. god. Pionirski šumsko-uzgojni radovi

šumara Belije početak su organiziranog i znanstvenoga gospodarenja šumama Raba. U zahvalu za njegovu veliku ulogu u ozelenjavanju otoka Ra-bljani su mu 1974. na središnjem dijelu Komrčara postavili poprsje.

LITERATURA ***ŠL: 1882., s. 222; 1885., s. 29; 1887.,

s. 90; 1890., s. 372;1897., s. 584; 1988., s 459. ***Iskaz elan. HSŠD 1908., 1909, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 17, 140. Niksić, B.: Jedna stogodišnjica (Prav

doje Belija). ŠL 1953., s. 527. ***ŠN, s. 49; SŠN 1, s. 136, 150. RauS, Đ.: Stodvadesetgodišnjica rođenja

zaslužnog šumara Pravdoje Belije. ŠL 1973., s. 479 481.

RauS, Đ.: Šimieić, J.: Otkrivanje sporne nika Pravdoju Beliji na Rabu 16.IX.1974. ŠL 1974., s. 551 555.

***ŠE1, 1980., s. 77. ***HBL1, 1983. Španjol, Ž. Wolf, S.: Biološko ekološka

i prostorna valorizacija Park šume "Komrčar" na Rabu. ŠL 1994., s. 153 166.

Španjol, Ž.: Prirodna obilježja Raba. Rab Zagreb, 1995., s. 6, 136, 137, 142 144, 409

421, 431. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 92, 94.

BERTIĆ, Stjepan, iz Soljana, rod. 1.VIII.1905., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1929.-30., a diplomirao je 1931. Kao činovnički pripravnik, nalazio se 1933. godine kod Direkcije šuma Apatin, Vojvodina. God. 1940., kao šum. pristav, premješten je od Državne šumarije u Novom Sadu za upravitelja Šum. uprave

u Moroviću, Ravnateljstvo banovinskih šuma Vinkovci t gdje se nalazio i 1942. Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 55, 116, 140. ***ŠL1943., s. 22. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 685. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 544, 552.

BEZERIĆ, Vinko, (Selca, Brač, 24. III.1921.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Marije r. Radičić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio ravnatelj škole, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Supetru na Braču 1932., a Realnu mušku gimnaziju u Splitu 1940. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1949.

Nakon diplomiranja, 1949. poslan je u Crnu Goru, gdje radi u SG Kotor na mjestu referenta za uzgoj. Godine 1950. postavljen je za rukovoditelja bujičarskih radova za područje Dalmacije u poduzeću "Melioracija" Split, gdje ostaje do 1955.

Kad je rasformiran Komitet za vodoprivredu, 1955. prelazi u Sekciju za kreditiranje šuma - Split, gdje ostaje do njenog ukidanja (1960.). U to je vrijeme pohađao seminar iz uređivanja šuma i aerofotogrametrije pri


http://16.IX.1974

321

Šum. fakultetu u Zagrebu, a posljednju godinu bio je šef sekcije. Godine 1960. prešao je u SG Split za upravitelja Šumarije Split, a zatim u direkciju ŠG Split. Tu ostaje do ukinuća ŠG za Dalmaciju (1965.).

Skupština općine Split izabrala ga je 1966. za direktora poduzeća "Parkovi i nasadi" Split. Na tom se mjestu zadržao do 1968. kada prihvaća radno mjesto šefa za "Turizam i ribarstvo" u upravi NP "Plitvička jezera". Tada je bio na kongresu Europskih nac. parkova u Diiseldorfu.

Spajanjem uprave NP i hotelskog poduzeća prelazi 1970. u Zagreb na mjesto direktora hortikulturnog poduzeća "Jankomir", a kad su se 1976. integrirala sva srodna poduzeća u Zagrebu u jedinstvenu radnu organizaciju "Zrinjevac" (1976.), izabran je za zamjenika direktora OUR "Izgradnja parkova". Na tome mjestu ostaje do umirovljenja 1981. godine. Sudjelovao je na stručnoj ekskurziji u Mađarskoj sa ciljem upoznavanja ra-sadničke proizvodnje i uzgoja hortikulturnog bilja. Član je HŠD.


BIKI, Vladimir, (Mikluševci, Vukovar, 1935. - Vukovar, 12.111.1985.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Vukovaru. Studirao je na Poljoprivr. šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1960.-61. na ŠG odjelu osamostaljenoga Šum. fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je 1961.g.

Nakon diplomiranja započeo je radom u šumarstvu "Spačvanskog bazena". God. 1961. zaposlio se u Kombinatu Spačva, a 1963. nastavio je raditi u Šumariji Vrbanja kao rukovo

ditelj obračunske jedinice Eksploatacija. Od 1970. radi kao upravitelj Šumarije Strošinci, a 1979. uključuje se na poslove referenta veleprodaje u OOUR-u "Promet".

Željan znanja, upisao je i poslijediplomski studij na Šum. fakultetu u Zagrebu, ali teška bolest i smrt nisu mu dopustile da studij završi.

U 22,5 godina rada ostavio je iza sebe vidan trag organizatora, suradnika, rukovoditelja i pravog stručnjaka u svim sredinama u kojima je djelovao. Sahranjen je u Vukovaru 14. III.1985. godine.

LITERATURA *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 636. *** Novine "Slavonska šuma", Vinkovci,

ožujak travanj. 1985. ***HSŠ Leksikon, knj. 1., s. 101. ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 691.

BIRSA, Jože, (Lendava, Slovenija, 30.1.1929. - Maribor, 15.XII.1988.), dipl. ing. šumarstva, tehničkog smjera.

Sin Josipa i Vilme r. Hartman. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Otac mu je bio učitelj, a majka domaćica. Školovao se u Mariboru. Osnovnu je školu završio 1940., a maturu je položio na I. gimnaziji 1948. godine.


http://15.XII.1988

322

Šumarstvo je studirao je na Po-ljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1955.

Nakon diplomiranja zaposlio se kao šef proizvodnje u poduzeću "Oprema" Maribor, a potom radi kao šef Organizacijsko-studijskog odjela. Nakon toga niz godina radi u GG Maribor kao šef odsjeka za mehanizaciju. Potom prelazi u "Marles" Maribor, gdje radi kao tehnički direktor, pa u TEKOL Maribor - poduzeće za tehničku zaštitu rada i inžinjering gdje je također tehnički direktor.

Radio je i u Skupštini općine Maribor - u Odjelu za Građevne i komunalne poslove, na mjestu pomoćnika načelnika, zatim kao savjetnik za komunalne poslove u Zavodu za izgradnju Maribora.

Umro je 1988. godine. Od stručnih udruga bio je član

Saveza komun. djelatnosti Slovenije. (Podatke nam je dostavila nje

gova supruga Marica, na čemu joj zahvaljujemo.)

BISKUP, Ferdo, (Škriljevec, Vido-vec, Varaždin, 1838.-Varaždin, 12.V. 1917.), kraljevski kotarski šumar, namjesni nadšumar Županije varaždinske, kotarski šumarski izvjestitelj.

Hrvat, rimokatolik. Potječe iz imućnije seoske obitelji. Pradjed je

profesora Šum. fakulteta u Zagrebu dr. se. Josipa Biskupa. Kako u Hrvatskoj do jeseni 1860. god. nije bilo škole za obrazovanje šumarskih kadrova, nakon završene gimnazije u Varaždinu položio je stručni ispit za šu-marsko-tehničko osoblje u Moravskoj, (Češka) i čitav radni vijek proveo u šumarskoj struci u Hrvatskom zagorju.

Marljivim prikupljanjem podataka šum. savjetnika 0. Piškorića, i dipl. ing. M. Skoke te uz pomoć dokumentacije obitelji Biskup rekonstruirali smo njegov rad i zasluge kao jednog od pionira hrvatskoga šumarstva. Prema pronađenim podacima, god. 1885., kao kotarski šumar i namjesni nadšumar Županije varaždinske, imenovan je kulturnim vijećnikom za područje Podžupanije varaždinske. Šumarski izvjestitelj Ferdo Biskup bio je 1886., god. kralj, kotarski šumar u Varaždinu; od 1887. do 1889. nalazio se u Budinščini kod Zlatara; 1890. do 1897. radio je u Krapini; 1897.-1903. bio je u Dugom Selu, kad odlazi u mirovinu.

Ali nakon umirovljenja, kako je imao dva sina iz prvog braka, dva iz drugoga i kćer iz trećega braka, iz materijalnih razloga nastavio je s radom kao šumar tamošnjeg vlastelinstva u Breznici (1908.) i Bisagu (1909. -1914.) Varaždinske Županije. Stariji sinovi


323

su izučili zanate i otišli na rad u Bjelovar gdje su se i poženili.

Ferdo Biskup bio je dugogodišnji član HSŠD - od 1886. do 1915. god. Sudjelovao je na tisućljetnoj zemaljskoj izložbi Kraljevine Ugarske (Budimpešta, 1896.), gdje je prezentirao "Tablice o istraživanju prirasta raznih vrstih drveća u šumah gornjeg Zagorja", s deset izrezaka od jele i bukve. Pronašli smo i njegovo izvješće o Šum. upravi na području Varaždinske županije.

Bio je suradnik Šum. lista. God. 1889. objavio je dva priloga.

Umro je u 79. godini života, 12. svibnja 1917. Sahranjen je u Varaždinu.

RADOVI

IzvieSće o šumskoj upravi na području Kr. Županije varaždinske godine 1887. Šum. list 1889., s. 141 148.

Tablice o istraživanju prirasta raznih vrstah drveća u šumah gornjeg Zagorja. U knjizi "Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućgodišnjoj zemaljskoj izložbi Kraljevine Ugarske". Budimpešta 1896., s. 205.

LITERATURA ***ŠL: 1885., s. 400. *** Iskaz članova HSŠD. ŠL. 1886.

1915. ***Osobne viesti. ŠL 1917., s. 189. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 165. ***PŠH 1846 1976., s. 196, 407. ***HŠZ Leksikona, knj. 1, Zagreb 1996.,

s. 106 111.

BLAŽEVIĆ, Jordan, (Padež, Sežana, Slovenija, 25.VII.1931.), dipl. ing. šumarstva, drvno-industrijskog smjera.

Sin Jožefa i Marije r. Kljun. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu je školu zavr-


šio u mjestu Kozjane 1943., a Srednju tehničku školu u Ljubljani 1951. god.

Upisao se na Poljoprivredno-šum. fakultet Sveuč. u Zagrebu 1954., a diplomirao je 12.XI.1959., tehnički smjer.

Odmah nakon diplomiranja zaposlio se kao pripravnik u Kombinatu lesne industri je (KLI) Logatec, a nakon šest mjeseci nastavlja pripravnički staž i cijeli radni vijek u poduzeću LIP Bled. Najprije je bio šest godina šef Proizvodnog odjela, a zatim je šest godina sudjelovao pri postavljanju kugličnih ležajeva u tvornicama drvne industrije i šum. organizacijama po cijeloj SFRJ. Potom je radio na izobrazbi kadrova i kadrovskim poslovima u LIP-u Bled do umirovljenja 1991. godine.

U dva mandata bio je delegat u Republičkoj skupštini Slovenije.

Za svoj rad, koji je bio povezan sa šumarstvom i društvenom aktivnošću, dobio je više općinskih i republičkih priznanja.

Kao umirovljenik živi u Bledu, (1999.).

LITERATURA *** SN, s. 371, (Jaroslav iz Kopra!). *** SŠN 3, ŠF Zagreb 1998., s. 337, (Ja

roslav!).

324

BODROŽIĆ, Željko, (Vrbanja, Vinkovci, 4.VII.1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ante i Kate r. Brnić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je zidarski majstor, a majka kuharica. Osnov. školu završio je u Vrbanji 1975., a maturirao je na gimnaziji u Brčkom 1979. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1985. godine.

Pripravnički staž odradio je u ŠG "Hrast" Vinkovci, pri OOUR-u za uzgoj i zaštitu šuma Vinkovci, gdje se zaposlio 1.VIII.1985. god. Nakon jednogod. priprav. staža i stručnog ispita premješten je u Šumariju Stro-šinci (1.VIII.1986.) na radno mjesto referenta uzgoja i zaštite šuma. God. 1993. raspoređen je na mjesto upravitelja te šumarije, gdje je radio i krajem 1999.

Kao svestrani šum. stručnjak angažiran je na poslovima lovstva, posebno na obnovi fondova jelenske divljači u nekad čuvenom lovištu "Spačva". Ima položen ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja. Vrsni je strijelac na glinene golubove.

LITERATURA ***Posl. izvješće "HŠ" 1995., s. 59. Frković, A.: ŠL 7 8, 1998., s. 347 352.

BOGDANIĆ, Ivan, (Sinac, Otočac, Hrvatska, 7.X. 1939.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate i Ane r. Pintar. Hrvat, katolik. Roditelji su mu poljodjelci. Osnovnu školu završio je u Šincu, a Srednju tehničku drvne struke u Zagrebu 1960. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Sarajevu i diplomirao 1964. Upisao je i poslijediplomski studij hortikulture u Zagrebu, te položio državni ispit pred komisijom Republičkog sekretarijata za građevinarstvo, prostorno uređenje i zaštite čovjekove okoline, a iz stručnog područja niskogradnja.

Poslije diplomiranja u DTP "Lika" u Gospiću radio je od 1965. do 1967. na mjestu rukovoditelja, a zatim do 1968. radio je kao tehnički direktor Finalnih drvnih proizvoda "Polet" Duga Resa. Od 1968. do 1970. zaposlen je u "Hidrotehni" u Zagrebu, a od 1970. do bilježenja podataka zaposlen je u Hortikult.-kom. poduzeću "Unikum" i "Zrinjevac" u Zagrebu kao tehn. direktor i na drugim rukovodnim funcijama poduzeća. Jedan je od čelnih nosilaca udruženja i osnivač "Zri-njevca" u Zagrebu.

Radi na tehničko - tehnološkoj razradi pejsažno - uredajnih poslova te na prikupljanju i obradi potrebnih normi za primjenu u hortikulturnoj djelatnosti. Obnaša dužnost rukovoditelja Projektno-tehničke službe u pod. "Zrinjevac" d.o.o. u Zagrebu.

Županijski sud i Županijski trgovački sud u Zagrebu imenovao ga je stalnim sudskim vještakom za šumarstvo i hortikulturu.

Pokretač je raznih društvenih i kulturnih aktivnosti u gradu Zagrebu, te u svome rodnome mjestu, kao i šire u Hrvatskoj. Daje svoj radni doprinos u poticaju razvoja i obnovi zapuštene Like, a u Zagrebu je, osobito na području komunalne djelatnosti,


325

bio nositelj mnogih aktivnosti u okružju stanovanja.

LITERATURA ***ŠL1 2, 1995., s. 70. ***HSZ Leksikon, knj. 1, Zagreb 1996.,

s. 115 116.

BOGIČEVIĆ, Aleksandar, iz Borio-ša, rođen 17.X.1892., ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1914. na Šum. akademiji u Zagrebu. Zaposlio se 12.XII.1918., a državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1920. god.

Prema raspoloživim podacima, 1927. radio je u Pančevu, a 1933.-1934. kao savjetnik u Odsjeku za pošumljavanje goleti i krševa Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu, gdje je 1939. unaprijeđen za višeg šum. savjetnika.

Bio je član JŠU u Zagrebu.

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 25, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 4, 30, 91, 140. ***Jedna dvadesetgodišnjica. ŠL 1934.,

s. 363. ***ŠL1939., s. 327. ***ŠN, s. 104; SŠN2, s. 124, (Aleksander).

BOŽIČKOVIĆ, Milan, (Otočac, 20. V.1950.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Milice r. Diklić. Potječe iz radničke obitelji. Srpske narodnosti, hrvatskoga državljanstva. I osnovnu i srednju školu završio je u Otočcu. Maturirao je na realnoj gimnaziji 1969.god.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1975.

Pripravnički staž odradio je u ŠG Gospić, Šumarija Otočac. Nakon priprav. staža najprije je šumski poslovođa za područje Kapela, potom

referent tehničke pripreme rada i praćenja mehanizacije, upravitelj TJ Šumarije Otočac. Osnivanjem JP "Hrvatske šume" p. o. Zagreb, UŠ Gospić, na radnom je mjestu revirnika Šumarije Otočac.

LITERATURA ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 694. ***HŠŽ Leksikon, knj. 1, s. 145.

BONEL, Julije, (Lazac, Gerovo, Gorski kotar, 1868. - Đakovo, 3.1.1935.), šumarski i lovni stručnjak.

Otac mu je bio vlastelinski šumar pri Gospoštiji Čabar. Pučku školu polazio je u Prezidu i Tršću, a gimnaziju u Rijeci. Diplomirao je na GŠU u Križevcima 1890. godine.

Po završetku školovanja kratko je vrijeme službovao kod Cabarskog vlastelinstva. Iako teška srca, god. 1891. trajno napušta Gorski kotar i odlazi u Slavoniju, postavši šumar kod Biskupskog vlastelinstva u Đakovu sa sjedištem u Drenju. Uz šumarske poslove godinama je bio vlastelinski lovnik. Nakon šest godina (1896.) prelazi u službu grofa Gustava Norma-nna u Bizovac, radeći kao vlastelinski šumar u Poganovcima. Godine 1910. vraća se đakovačkom vlastelinstvu gdje je 1932. dočekao mirovinu.

Rado je svraćao u svoj rodni kraj, posebno u već davno iseljeni Lazac. Umro je nakon kratke i teške bolesti u 67. godini života u Đakovu.

Bio je plodan lovački pisac i istraživač. Š rođakom Viktorom Bone-lom pokrenuo je široku istraživačku akciju "ima li u Hrvatskoj još riseva ili nema". Uz suradnju u Lovačko-rib. viestniku (1901.-1927.) autor je zapažene brošure "Trovanje lisica otrovnim pilulama", (Đakovo 1919.).

LITERATURA ***ŠL: 1897., s. 584; 1932., s. 283.


326

*** Iskaz elan. HSŠD 1908, 1915., (ŠL). *** Izvještaj JŠU 1927., s. 25, (Benel). Borošić, l: ŠIS, s. 18, 140, (Benel). Živković, A.: U spomen pokojnom Juliju

Bonelu (1868 1935). LRV 3, 1935., s. 127 128. ***ŠN, s. 51, (Benel); SŠN 1, s. 135,152. Frković, A.: Bibliografija LRV 1892

1991. Zagreb 1993., s. 143, 146, 159, 209, 216, 281, 317, 369, 396.

Delić Husinec: GŠU u Križevcima. MH Križevci, 1995., s. 92, 100.

Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 204, 225.

Frković, A.: Julije Bonel, šumarnik i lo vac iz Lasca u Gorskom kotaru (uz 130. god. rođenja). ŠL 11 12, 1998., s. 556 558, (s bi bliogr. članaka iz LRV).

BREKALO, Ante, (Aržano, Imotski, 5.VIII.1940.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Simuna i Slave r. Babić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obitelji zemljoradnika. Osnovnu školu završio je u Aržanu 1951., a Srednju šum. školu za krš u Splitu 1959. god.


U lipnju 1966. zapošljava se u Sekciji za uređivanje šuma Rijeka, koja je djelovala u sastavu Poslovnog udruženja šum. - privr. organizacija Zagreb. Sredinom 1967. polaže stručni državni ispit, postavši najprije pomoćnik taksatora, a zatim taksator

(samostalni uredivač) na izradi ŠG osnova za ŠG Delnice, Senj i Buzet. Sredinom 1971. Sekcija se pripaja Posl. udruženju "Drvo" Rijeka, proširuje djelatnost i mijenja naslov u Šumarski projektni biro, kojem početkom 1972. postaje rukovoditeljem. U sastavu "Drvo" Rijeka početkom 1973. prelazi na rad u vanjsku trgovinu na poslove zastupanja inozemnih tvrtki - proizvođača strojeva i alata za šumarstvo. Tu je najprije tehnički rukovoditelj, a zatim šef poslovnice. Od kraja 1976. radi na poslovima izvoza drveta i proizvoda od drveta u svojstvu šefa poslovnice. Potkraj 1990. osniva privatnu tvrtku za izvoz i uvoz te organizaciju lovnog turizma, gdje radi kao direktor i jedini vlasnik.

God. 1963. bio je na praksi u Njemačkoj, a 1976. diplomirao I. stupanj Odjela za industriju Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Povremeno se javljao kraćim prilozima u Lovačkom vjesniku.

LITERATURA Frković, A.: Bibliografija LRV... Zagreb

1993., s. 397. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692.

BREŽNJAK, Marijan, (Zagreb, 27. IV.1926.), dr. s e , dipl. ing., red. sveuč. profesor, dekan Šum. fakulteta.

Školovao se u Zagrebu. Maturirao je 1946. na realnoj gimnaziji. Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, šumsko-industr i jski smjer škol.g. 1949.-50., a diplomirao 1952. Od 1952. do 1955. radi u pilanarstvu, a nakon toga primljen je za asistenta iz predmeta pilanska prerada drva u Zavodu za tehnologiju drva Poljoprivr.-šum. fakulteta u Zagrebu.

Na temelju obranjene disertacije naslova "Neke eksploatacione ka-


327

rakteristike tračnih pila i jarmača" stekao je 1964. naslov doktora šum. znanosti iz područja pilanskeprerade drva. God. 1971. izabran je za docenta, obranivši habilitacijski rad "Piljenje kružnim pilama sa stlačenim zup-cima uz velike pomake po zupcu". Za izvanrednog profesora izabran je 1972., a za redovitog 1977. godine.

Vodio je laboratorijske i terenske vježbe te predavanja iz predmeta pilanska prerada drva, (kasnije tehnologija masivnog drva) na dodiplomskoj nastavi, a na poslijediplomskoj nastavi predavao je predmete tehnologija masivnog drva i izabrana poglavlja iz tehnologije masivnog drva. Povremeno je predavao i na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani.

Bio je na studijskim boravcima u inozemstvu (Norveška 1961.-62., 1969., 1970.-76.). U Burmi na poziv FAO radio je kao savjetnik za unapređenje pilanske prerade (1965.-66.). Surađivao je i s većim brojem svjetski poznat ih inst i tuci ja koje se bave mehaničkom preradom drva, posebno, pilanarstvom. Više puta je posjetio Kalifornijsko sveučilište Berkelev, bio je u Laboratoriju za šumske proizvode u Richmondu i Medisonu (SAD); u Laboratoriju za šum. proizvo-de u Pr inces Risboroughu (Engleska) ; Institutu za istraživanja u tehn. drva u Muenchenu (Njemačka); Visokoj drvarskoj školi u Zvolenu i Bratislavi (Slovačka); u Stockholmu (Švedska); u Parizu (Francuska) i Sveuč. u Kvotu (Japan). Predavao je kao gost profesor na nekoliko inozemnih fakulteta.

Škol.g. 1972/73.-1973/74. bio je prodekan Dl odjela Šum. fakulteta u Zagrebu, a škol.g. 1980/81.-1981/82. dekan Šum. fakulteta u Zagrebu. Dugogodišnji je predstojnik Katedre za tehn. drva ŠF u Zagrebu. Obavljao je i razne funkcije u medunar. stručnim organizacijama (SEV, IUFRO, ECE).

Dugogodišnji je član UO i Redakcijskog savjeta časopisa Drvna industrija (Zagreb), a 1990. izabran je za glavnog urednika tog časopisa.

God. 1989., kao zaslužni sveuč. profesor, u povodu 320. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu dobio je priznanje za svoj rad.

Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova iz svoga područja, a napisao je i udžbenik "Pilanska tehnologija drva" (1997.).

LITERATURA ***ŠN, s. 364. * * * Š E 1 , 1980., s. 192. ***HBL, Zagreb, 1989., knj. 2. *** SŠN sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 200;

sv. 3, s. 92, 116, 124 129 (radovi), 361.

BR.OSIG, Antun, vlastelinski šumar-nik.

Rodom je Poljak. Podaci o školovanju nisu poznati.

Iz privatne šum. službe u Galiciji (Poljska) dolazi 1857. u Hrvatsku, gdje je imenovan šumarom I. razreda kod Otočke krajiške pukovnije. God. 1861., napustivši krajišku službu, imenovan je upraviteljem šumarstva Cabarskoga vlastelinstva, a 1870. prelazi u Kr. zemaljsku službu kao županijski nadšumar Riječke županije.

God. 1873. vraća se Cabarskom vlastelinstvu, gdje je imenovan šu-marnikom i u tom svojstvu umire u Čabru 8.XI.1887. u 73. godini života.

U Šum. listu objavio je nekoliko članaka (1879,1883., 1885.). Bio je povjerenik za više državne šumarske ispite.

Od 1876. bio je član HSŠD, od-borski zamjenik i društveni povjerenik.

Vrijedno je pribilježiti da su od djece, koju je imao u braku sa Sofijom r. Halbsch, sinovi Ljudevit i Eduard (Slavoljub) završili šumarstvo u Kri-


328

ževcima (1869., odnosno 1876.), a šumar je bio i sin Rudolf (Križevci 1871.?). Sva trojica radila su u Hrvatskoj. Rudolf je 1887. otišao u Češku.

LITERATURA *** ŠL: 1880., s. 142; 1882., s. 223. Vrbanić, M.: Antun Brosig. In memo

riam. ŠL 1887., s. 539. *** PŠH 1846 1976., s. 407. Uredništvo: Naši jubilarci (Brosig Lju

devit). ŠL 1935., s. 173.

BROSIG, Ljudevit, vlastelinski nad-šumar.

Rođen je 1851. u Zakopanima (Galicija, Poljska). Sin je Antuna, šumarnika i Sofije r. Halbsch. Kao dječak s obitelji dolazi u Hrvatsku 1857. Osnovnu školu polazio je u Čabru i Ljubljani, a srednju u Gracu (Austrija^ Šumarstvo je apsolvirao 1869. na GŠU u Križevcima, gdje je 1876., apsolvirao i brat Eduard (Slavoljub). Državni stručni ispit položio je 1873. Iste godine stupio je u službu kneza Thurn-Taxisa. Radio je kao šumar, kotarski šumarski upravitelj i nad-šumar u Gorskom kotaru i na Vlastelinstvu Pešćenica (Lekenik) neprekidno 54. godine.

Umirovljen je na vlastiti zahtjev. God. 1940. kao umirovljenik živio je u Zagrebu.

Bio je član HSŠD od 1876., zatim JŠU u Zagrebu i HŠD (1940.). Šumarskom muzeju u Zagrebu prigodom otvorenja 1898 darovao je nekoliko predmeta.

Pripada starijoj generaciji šumara zaslužnih za razvoj šumarstva i Šumarskog društva u Hrvatskoj te za izgradnju Šum. doma i Šum. muzeja u Zagrebu.

LITERATURA *** ŠL: 1880., s. 142; 1882., s. 223;

1890., s. 372; 1897., s. 584; 1940., s. 265. Vrbanić, M.: Antun Brosig. In memo

riam. ŠL 1887., s. 539. ***Iskaz elan. HSŠD 1908, 1915., (ŠL). ***Izvj. JŠU 1927., s. 25; 1935., s. 12. Borošić, /.: ŠIS, s. 16, 140. Uredništvo: Naši jubilarci. ŠL 1935., s.

173 175. ***ŠN, s. 47; SŠN 1, s. 136, 147. *** HŠD 1846 1996., s 102.

BRZAC, Tomislav, (Krk, 29.XI.191L-Zagreb, 14.XII.1964.), veterinar i botaničar, sveuč. nastavnik.

Pučku je školu završio u Krku, a gimnaziju pohađao u Krku i Sušaku. Maturirao je u Zagrebu (1933.), gdje je potom - na Veterinarskom fakultetu - studirao, diplomirao (1941.) i stekao doktorat veterinarske medicine (1943.). God. 1945. upisao se na X. grupu PMF-a u Zagrebu i diplomirao 1951. na botanici i zoologiji.

Od 21.X.1941. dr. Tomislav Brzac sudjeluje u redovitoj nastavi na Veterinarskom fakultetu, u zvanju različito graduiranog asistenta u Zavodu za botaniku, a tek prigodom fakultetske reorganizacije (1963.) izabran je za višega znanstvenog suradnika u Katedru za hranidbu, krmno i otrovno bilje. Uz ostalo, tijesno je surađivao sa Šumarskim institutom i nastavnicima Šumarskoga fakulteta u Zagrebu.


http://29.XI.191L

329

Izbor botaničara prof. dr. Ive Horvata za predstojnika Zavoda za botaniku (11.VI.1947.) bio je zamjetljiva prekretnica u zavodskom radu, uz ostalo, započetim vegetacijskim istraživanjima i kartiranjem u Gorskom kotaru i Hrv. primorju. Ti višegodišnji ekipni radovi pružali su nove poticaje ili pravce mnogim mladim istraživačima različitih struka. Medu njima istakli su se od šumara Stjepan Bertović (bio je stalan zavodski suradnik od ljeta 1948. do proljeća 1952., ali i kasnije), agronom Zlatko Grača-nin, veterinari Tomislav Brzac, Franjo Sanković i Mirko Findrik i još mnogi strukovnjaci različitih specijalnosti.

Osim kartografskim radom, osobito mjesto i zasluge dr. Brzac stekao je svojim fitocenološki iniciranim ekonomskim proučavanjima o kakvoći i količini proizvodnosti hranjivih tvari u različitim livadama, kamenjarskim i sličnim biljnim zajednicama. Utvrđene spoznaje o krmnoj bazi i hranidbenoj vrijednosti površinski prostranih travnjačkih fitocenoza odlučne su za raznovrsne granske studije u poljodjelstvu, veterinarstvu i šumarstvu, ali i posredno za prosudbe u ekološko-biološkim, geografskim, ekonomskim i sličnim sastavnicama u urbanističkim planovima uređenja i uporabe prostora. Dr. Tomislav Brzac objavio je 30-ak znanstvenih i stručnih radova.

RADOVI (Odabir)

Plazmali u hipofizi domaćih sisavaca. Doktorska disertacija. Veter. arhiv XIII/1943., 8, s. 339 346.

Istraživanja ekonomskoga značenja primorske zajednice Carexhumilis Centaurea rupestris. Ibid. XXIII/1953, s. 63 74.

Gospodarsko značenje nekih značajnih biljaka u livadama i kamenjarama Hrv. pri morja. Ibid. XXIV/1954, 4, s. 97 103.

Neke značajne biljke primorskih Suma kao stočna hrana. Ibid. 7/8, s. 174 177.

Ekonomsko značenje primorske zajed niče Carexhumilis Centaurea rupestris. Ibid. XXVI/1956., 1/2, s. 63 78.

Arrhenatheretum elatioris u Hrv. pri morju. Ibid., 7/8, s. 202 208 (& Bogdan Jugo).

Korovi u ishrani svinja. Ibid. XXVII/ 1957, 7/8, s. 210 218.

Prilog poznavanju šumske paše. Ibid., s. 229 233, (& Josip Kolakovic).

Krmna baza i prehrana konja u zapad nom dijelu Srednje Posavine. Veter. glasnik XI/1957, 9, s. 857 864, (& Mirko Findrik).

Najraširenije livade u Hrv. primorju s gospodarskoga gledišta. Veter. arhiv XXIX/ 1959, 1/2, s. 27 33.

Krmna baza i prehrana goveda, 1959; Kvaliteta sijena s livada Korduna, 1959; Prinos i sastav sijena s livada Gornje Posavine. I Za jednica krestaca (Cvnosuretum cristati), 1960, (& M. Findrik).

Prilog poznavanju gospodarske vrijed nosti livada i kamenjara Hrv. primorja. Veter. arhiv XXX/1960, 1/2, s. 28 32.

Livade na šljunčanoj vapnenačkoj pod lozi. I. Zajednica uspravnog ovsika i srednjeg trpuca (As. Bromus erectus Plantago media). Ibid., 9/10, s. 237 246.

ZweeineueStandorte Chrvsopogon gryllus in Nordwest Kroatien. Fragmenta balcanika III/1960, 14, s. 113 115, (& Josip Kovacevic).

Prilog poznavanju gospodarske vrijed nosti sijena prirodnih livada durmitorsko si njajevinske oblasti, 1960, (& Josip Kovačević).

Gospodarsko značenje ekonomskih sku pina bilja u nekim facijesima zajednice kres taca (Cvnosuretum cristi) na području Posav


330

skih Brega. Veterinarski arhiv XXX/1961, 5/ 6, s. 152 163, (& Zdenka Čaleta).

Prinos i sastav sijena s livada Gornje Posavine. II. Zajednice bijele rosulje, busike i bijeloga šaša. Ibid. XXXII /1962, 1/2, s. 34 36, (& Mirko Findrik i Marijan Kalivoda).

Livade na sljunkovitoj vapnenačkoj podlozi. II. Zajednica rane pahovke (Arrhena theretum elatioris) i livada vrste obične zobike (Trisetum flavescens). Ibid., 7/8, s. 178 190.

Botanički i kemijski sastav mlinarskih čistoča (urodica) na području NR Hrvatske. Neiskorišteni resursi krmne baze, 1962, (& Josip Kovačević).

Karte biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcije Sušak 2a, 2c, lb i ld, u M = 1:25000, kao glavni suradnik I Horvata, (Apud I. Horvat: Vegetacija planina zapadne Hr vatske. . . Acta biologica II . , Prirodoslovna istraživanja JAZU 30, Zagreb 1962.).

Kemijski sastav sijena Like i Gorskog kotara, 1963, (& M. Findrik).

Botanički i kemijski sastav ekonomskih skupina bilja u livadama busike (Deschampsie tum caespitosae) ilivadnih šaševa (Caricetum tricostato vulpinae) s područja Srednje Po savine. Veterinarski arhiv XXXIII/ 1963., 9/ 10, s. 230 237.

Makro i mikrosastav nekih korova i nji hovo značenje u ishrani svinja. Ibid. XXXIV/ 1964, 5/6, s. 129 132, (& Kiril Petkov).

Prilog poznavanju gospodarske vrijed nosti sijena livada vrste bijele rosulje (Agrostis alba) s područja Posavskog bazena. Ibid., 9/ 10, s. 254 263.

Bertović, S.: Materijali za bio bibliograf. Dr. T. Brzca. Pismohrana LZ "M. Krleža", Uredništvo HBL a, Zagreb, 1998.

LITERATURA Horvat, L: Osam godina istraživanja i

kartiranja vegetacije u Gorskom kotaru i Hr vatskom primorju. ŠL 11 12 1955., s. 412 422.

Findrik, M.: Zavod za botaniku i Zavod za hranidbu domaćih životinja. 50 godina Veterin. fakulteta Sveuč. u Zagrebu 1919 1969., s. 413 427.

Bertović, S.: Narodni park Risnjak. Po vodom 40. godišnjice osnutka (1953 1993.). Hortikultura 1 4, Zagreb 1994., s. 43.

BUDISAVLJEVIC, Teodor, iz Nove Gradiške, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1936./ 37 i diplomirao 1937. na Šum. odjelu PŠF u Zagrebu. Za vrijeme studija primao je stipendiju JŠU u Zagrebu.

Prema raspoloživim podacima, dvije godine radio je kod Šumarije Slunjske imovne općine Karlovac u Cetingradu. Skrhan bolešću i ranjavanjem pištoljem umire vrlo mlad, nakon mukotrpnog prijevoza, u karlovačkoj bolnici 1939. godine.

Bio je član JŠU u Zagrebu. (Korekcija teksta iz HŠZ Leksikona, 1. knj. A-F, str. 167.)

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1934., s. 11; 1935., s. 11;

1937., s. 12; 1940., s. 19, (ŠL). ***ŠN, s. 359 ;SŠN2, s. 685. Tonkovič, D.: Nakon 50 godina ponovno

na okupu. ŠL 1989., s. 215 223.

CRLJENICA, Milan, (Crljenice, Ja-voranj, Dvor, 4.V.1914. - Zagreb, 9. III.2000.), dipl. ing. šumarstva.

Potječe iz obitelji hrvatskih Srba. U dobi od 4 godine doživio je tešku obiteljsku tragediju kada su mu umrli otac i majka od epidemije gripe (1918.). 0 njemu se brinula rodbina. Potom ga starija sestra prima u svoju obitelj nakon udaje za Đuru Crljenicu, služ-


331

benika Šumarije Dvor. Osnovnu školu završio je u Dvoru, a gimnaziju polazio u Bihaću, Prijedoru i Banja Luci (BiH)._

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1938.-39. , a diplomirao krajem 1939. godine.

U vrijeme studija bio je pristaša hrvatsko-srpske koalicije Pribičevića i Radića. Početak II. svj. rata zatekao ga je u vojsci u Beogradu. U Soko Banji (Srbija) zarobili su ga Nijemci početkom rata i odveli u zarobljeništvo u Njemačku, odakle se vraća nakon 4 godine prisilnog rada - 1945. Po povratku u rodnu Banovinu oženio se Hrvaticom, prosvjetnom djelatnicom, te je u skladnom mješovitom braku doživio 86 godina.

Započeo je raditi kod šumarija i manipulacija u Petrinji, Glini i Kostajnici na poslovima uzgajanja i iskorišćivanja šuma. Kao već iskusan šumar postavljen je za upravitelja Šumarije Dvor. Slijedi službovanje u pogonima šumarske i drvne struke na prostranom i šumama bogatom području Šamarice - Zrinske gore, koje je otvarano šumskim prugama i cestama u razdoblju nakon II. svj. rata. Kasnije (1958.) doživio je nesreću na šumskom radilištu, ozlijedivši glavu, što je imalo trajne posljedice.

Iz Dvora premješten je u ŠG Glina, gdje je bio šef Odjela za uređivanje šuma, a zatim šef Odjela za is-korišćivanje šuma u ŠG Kostajnica.

Godine 1955. prešao je u DIP Kostajnički Majur, gdje je radio duže vrijeme. Obavio je rekonstrukciju poduzeća i proširio poslovanje izgradnjom novih proizvodnih hala s pilanom, radeći istodobno i u režijskim sječinama obližnjih šumarija.

Zbog školovanja djece, s obitelji preselio se u Sisak, gdje je u ŠG radio na poslovima iskorišćivanja šuma, ali i šum. građevinarstva (šum. vlake,

mostovi). Sudjelovao je i u sadnji bugarskog pitomog oraha na području sisačkoga gospodarstva u sklopu stručne suradnje Bugarske i SFRJ (1960.-1970.). Posjetio je ŠG Ruse na Dunavu, na sjeveru Bugarske, radi izmjene iskustava sa bugarskim stručnjacima, koji su na području ŠG Sisak u rasadniku Volinja obavili cijepljenje oraha, kome nisu pogodovali ovdašnji klimatski ekstremi.

Dipl. ing. Milan Crljenica umirovljen je 1972., a zatim se preselio u Zagreb radi boljih životnih uvjeta.

Shrvan teškom bolešću umire naglo u ožujku 2000. god. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Bio je član HŠD, Ogranak Sisak, u kojem je 1965. bio jedan od autora rada "Stanje i razvoj šum. fonda i šumarstva na području Banije, dijelom srednje Posavine i Moslavine".

LITERATURA ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685. Oštrić, I.: Susret generacije apsolven.

šumara 1939. ŠL 1990., s. 199 201. ***HŠD 1846 1996., Zagreb, s. 427. Matota, I.: Milan Crljenica, dipl. inž.

šum. (1914 2000). In memoriam. ŠL 2000. (u tisku).

CUGELJ, Silvana, (Ogulin, 27.11. 1970.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Franje i Ane r. Matijašić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. I osnovnu i srednju školu završila je u Ogulinu. Maturirala je na COUO "V. Ba-karić" t matem. - inform. smjer, 1988.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 4.IV.1996. iz fitopatolo-gije, obranivši diplomski rad naslova "Mikoze na Abies vrstama".

Prvo zaposlenje u struci dobiva odmah nakon diplomiranja 22.IV. 1996. u UŠ Ogulin. Pripravnički staž odradila je u Odjelu za ured. šuma,


332

gdje se nalazila i potkraj 1999. na radnome mjestu taksatora.

CVETKO, Rudolf, Aleksandar, (Ljubljana, 31.VIII.1918.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Rudolfa i Marije r. Trošt. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio činovnik, a majka učiteljica. Školovao se u Ljubljani: osnovnu školu završio je 1928., a maturirao je na II. državnoj realnoj gimnaziji 1936. Studirao je na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1940.-41, a diplomirao je šumarstvo 20.XII.1941. god.

Čitav radni vijek radio je u Sloveniji. Bio je šef šumske uprave, pomoćnik direktora šumskoga gospodarstva, tehnički voditelj Direkcije Gozdnega gospodarstva Kočevje i direktor TOZD Transport Gradnje.

Bio je član Društva ing. in teh-nikov Slovenije.

Umirovljeničke dane provodi u Kočevju.

LITERATURA *** HŠŽ Leksikon, knj. 1, 1996. s. 198. *** ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685.

CZEISBERGER, Ernest, ing. šumarstva, kralj, ministarski savjetnik.

Podaci o školovanju nisu poznati.

Prema pronađenim podacima, radio je u državnoj šum. službi. God. 1890. bio je kr. šumar u Lokvama (Gorski kotar), a 1897. kr. nadšumar u Ivanskoj kod Bjelovara. Od 1905. do 1921. radio je u Vinkovcima, najprije kod Nadšumarskog ureda, napredujući do zvanja savjetnika, a od 1918. do 1921. bio je direktor tada osnovane Direkcije šuma.

Kao umirovljeni kr. ministarski savjetnik umro je 29.111.1928. u Ret-fali (Osijek). Bio je član HSŠD od 1889., a zatim JŠU u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠL: 1890., s. 373; 1897., s. 584. *** Iskaz elan. HSŠD 1908, 1915., (ŠL). ***Izvj. JŠU 1927., s. 25, (ŠL). *** Umro ing. Ernest Czeisberger. ŠL

1928., s. 260. *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 545, 549.

ČADEŽ, Zdravko, (Ravna Gora, 26. IX.1916. - Rijeka, 19.X.1987.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Marije r. Prokšelj. Hrvat, rimokatolik. Potječe od poznate obitelji goranskih pilanara. Nakon osnovne škole u Ravnoj Gori i završene gimnazije, studira šumarstvo i diplomira 1940. godine.

Prema pronađenim podacima koje smo dobili od dipl. ing. Josipa Trohara i šumarnikova sina Gorana Pavletića, početkom sedamdesetih godina dipl. ing. Zdravko Cadež neko je vrijeme radio kao direktor Regionalnog zavoda za unapređenje proizvodnje u Rijeci, nakon čega odlazi na rad u inozemstvo, u Italiju i Švicarsku. Deset godina kasnije, razočaran poslom, vratio se u Rijeku, zaposlivši se u "Drvu" Rijeka export - import.


333

Aktivno je znao više stranih jezika (njemački, talijanski, francuski i sve slavenske jezike). Radio je u vanjskoj trgovini na izvozu jelove grade na strana tržišta.

Uz bogatu suradnju u zagrebačkom LRV autor je elaborata "0 umjetnom uzgoju vidrice".

RADOVI

0 lovu fotografskom kamerom, aoko lima, lasicama i psima. LV 2, 1940., s. 68 77.

Zaštita prirode ilov u Poljskoj. LV 1940., 8, s. 360 367; 9, s. 430 440; 10, s. 465 471.

Jedan historijski način lovljenja med vjeda u Ravnoj Gori. LV 5, 1940., s. 221 225.

O Sveta tri kralja, o blažen vaš dan. LRV 3, 1941., s. 127 131.

Sbarba zecom na Zečjaku. LV 11,1963., s. 261 263.

Kooperacija u lovu i turizmu. LV 12, 1958., s. 364 366.

Ravna Gora upozoruje (0 akciji spašava nja srna u snijegu). LV 7 8, 1955., s. 201 205.

Umjetni uzgoj plemenitih krznaša. LV 7, 1963., s. 159 161.

Lovna moru. LV 2 3, 1965., s. 41 44. Literarni nihilizam u našem lovstvu. LV

12, 1969., s. 357 358.

LITERATURA Frković, A.: Bibliografija LRV.... Zagreb

1993., s. 400. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara... Zagreb 1997., s. 204, 226.

ČMELIK, Vilim, (Zemun, Beograd, 19.11.1878.- Zemun, ?), ing. šum., šumarski nadzornik.

Osnovnu školu, a zatim i Veliku realku završio je u Zemunu 1895., a šumarstvo na Visokoj školi za kulturu tla u Beču 1898. kao stipendista Hrv. zemaljske vlade. Rektorat Visoke škole u Beču uručio mu je 1958., povodom 60. godišnjice diplomiranja, "zlatnu diplomu inženjera", što je proslavljeno i u Šum. društvu Zagreb.

Od 1898. do 1918. radio je u Šum. odjelu Zemaljske vlade u Zagrebu, kod Kotarske oblasti u Slatini i kao šum. nadzornik u Županijskoj upravnoj službi (Gospić, Vukovar). Godine 1918. bio je na čelu Nadšu-marskog ureda u Vinkovcima, odakle je premješten k Ministarstvu šuma i rudnika u Beograd, gdje je surađivao na ustroju šumarstva u Kraljevini SHS. God. 1920. imenovan je načelnikom netom osnovanog Povjereništva Ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu. Zatim je radio u Ministarstvu u Beogradu i kao direktor Direkcije šuma u Apatinu (Vojvodina).

God. 1924. definitivno dolazi u Ministarstvo u Beograd, gdje je najprije načelnik Odjela za šumarstvo, a od 1929. do umirovljenja 1931. generalni direktor šuma. Tada je surađivao na izradbi prvog jedinstvenog Zakona o šumama za Kraljevinu Jugoslaviju i napisao predgovor zakonu (1929.).

Bio je suradnik Šum. lista (1912.-13., 1923.-24., 1930., 1937.) gdje je, između ostalog, objavio opsežniji članak o orahu (1913., s. 1-15), a surađivao je i u listu Napredni gospodar (1931., 1938.).

Bio je član utemeljitelj i odbornik HSŠD, potpredsjednik i od 1928. do 1931. predsjednik JŠU u Zagrebu, zatim član utemeljitelj HŠD za vrijeme NDH i član Šum. društva NR Hrvatske.

Svojim ukupnim djelovanjem ing. V. Cmelik dao je znakovit doprinos unapređenju šumarstva i očuvanju šuma u Hrvatskoj.

LITERATURA ***Iskaz elan. HSŠD 1908., 1915., (ŠL). ***Izvj. JŠU 1927., s. 3; 1929., s. 6; 1930.,

s. 3; 1937., s. 14, (ŠL): *** Promjena na mjestu generalnog di

rektora šuma. ŠL 1929., s. 178 179. Borošić, J.: ŠIS, s. 23, 130, 141.


334

***ŠL: 1940., s. 266; 1943., s. 22; 1946., prosinac, (prilog).

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 157, 199, 208.

Pere, Z.: Rijetki jubilej. ŠL 1958., s. 301 302.

***Zbornik Vinkovci 1974., s. 545, (Cr nelik!)

***PŠH 1846 1976., s. 180, 411. ***HBL3, 1993., s. 82. ***HŠD 1846 1996., s. 134,135,153,175. ***Kolibaš Rudolf. HŠŽL, knj. 2 (G K),

Zagreb 1997., s. 341.

COP, Vjekoslav, iz Tešnja, BiH, dipl. ing. šumarstva, viši šum. pristav.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je šumarstvo 1922.-23., a diplomirao 1924. godine. U šumarskoj struci zaposlio se 24.III.1925. godine. Stručni ispit položio je 1928. u Beogradu. Prema nepotpunim podacima, 1933. radio je kao viši šum. pristav kod Sreskog načelstva u Jajcu, BiH. Nakon toga do 1940. bio je u Ravnateljstvu banovinskih šuma u Mostaru, Šum. uprava Busovača, kad je premješten kod Šum. uprave Livno, u zvanju višeg šum. pristava i šefa iste šumske uprave.

LITERATURA Borošie, l: ŠIS, s. 6, 54, 100, 141. ***ŠL1940. s. 186, 189. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681.

ČUFAR, (ZUFFAR), Alojzij, (Otli-ca, Ajdovščina, Slovenija, 7.III.1852.-Mittewald, Villach (Beljak), Austrija, 14.IX.1907.), šumar.

Od 1875. do 1894. bio je u šumarskoj službi u Divači (Slovenija), zatim u Vodnjanu, Galižani (Galeža-nu) i Labinu u Istri. Od 1894. upravitelj je dobra uglednog austrijskog poslovnog čovjeka i zaljubljenika u prirodu Paula Kupelwiesera na Briju-

nima, na kojima su tada provođeni asa-nacioni radovi i uređivanje ekskluzivnog ljetovališta.

Čufar je predano radio i na pošumljavanju krša u Istri. U suradnji sa šumarskim stručnjacima i na osnovi vlastitih iskustava radio je na usavršavanju metoda pošumljavanja krša. Kultiviranje i asanacija Brijuna životno su mu djelo pa mu je za te zasluge na otoku postavljena spomen-ploča.

LITERATURA ***ELZ 1, Zagreb 1966., s. 495. ***ŠE1, 1980., s. 293. ***Sume u Hrvatskoj. Zagreb 1992., s. 204. *** Čufar, Alojzij. HŠŽL 1. knj. (A F),

Zagreb 1996., s. 221. *** Stoljeće brijunskog turizma. Vista

magaz., 1, Zagreb 1996., s. 28 29.

ĆELAP, Ljubomir, (Staro selo, Gvozd, ranije Vrginmost, 25.11.1930.), dipl. ing. šumarstva, šumsko-lovni inspektor i inspektor zaštite na radu.

Sin Stojana i Milke r. Miščević. Hrvatskoga državljanstva, pravoslavne vjere. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Starom selu, a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1954. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je 30.X.1960.


http://14.IX.1907

335

Odmah nakon završetka studija zaposlio se u taksaciji šuma u Rijeci. Osnivanjem ŠG Delnice, 15.1.1961. postavljen je za upravitelja Šumarije Tršće, a 1.V.1962. za upravitelja Šumarije Mali Lošinj. Radeći na toj dužnosti punih deset godina, uz njegovo ime vezano je osnivanje Centra za umjetni uzgoj pernate divljači u Ćun-skom, naseljavanje lovišta "Ćunski-Punta Križa" muflonom i jelenom lopatarom, a s tim u svezi i uspješan početak razvoja lovnog turizma na tom otoku. Šumarsku operativu napušta 1.VII.1971. kad prima dužnost šumarsko-lovnog inspektora, a kasnije i inspektora zaštite na radu Općine Cres - Mali Lošinj.

Umirovljen je 1.IX.1985. i živi u Malom Lošinju.

DEMETROVIĆ, Gjuro, (Juraj), iz Karlovca, šum. nadzornik, šum. savjetnik.


Prema raspoloživim podacima, radio je kao kr. kotarski šumar u Ja-strebarskom (1880.-1882.), Sv. Ivanu Zelini (1897.) i Gospiću (1908.). God. 1915. bio je kr. šum. povjerenik, a potom županijski šum. nadzornik u svojstvu šum. savjetnika u Zagrebu, gdje se nalazio i 1927.

Kao umirovljenik umro je nakon duge i teške bolesti u Zagrebu 4.XI.1929. godine.

Bio je član HSŠD od 1894. i član JŠU u Zagrebu.

LITERATURA *** ŠL: 1880., s. 142; 1882., s. 223;

1897., s. 584. ***Iskaz elan. HSŠD 1908., 1915., (ŠL). ***Izvj. JŠU 1927., s. 25, (ŠL). F.: Juraj Demetrović. In memoriam. ŠL

1929., s. 512 513. Borošić, l: ŠIS, s. 16, 141. ***ŠN, s. 48; SŠN 1, s. 137, 149. *** HŠD 1846 1996., s. 43.

DEVČIĆ, Josip, (Krasno, Senj, 27.V. 1929.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antuna i Barbare r. Devčić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Krasnu 1939., a real. gimnaziju u Novoj Gradiški, maturiravši 1947. god.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1952.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u Šumariji Mali Lošinj 1953. Nakon tri godine (1955.), premješten je u Šumariju Klana, a od 1956. do 1957. upravitelj je Šumarije Perušić u Lici. Tijekom naredne četiri godine (1957.-1961.) radi u DIP-u Senj, a osnivanjem


336

ŠG Senj 1961. vraća se u šumarstvo. Preselivši se u Zagreb, 1964. preuzima dužnost šefa Predstavništva Zagreb, KLI "Lesonit" Ilirska Bistrica (Slovenija), gdje je bio zaposlen sve do ljeta 1987.

DMITROVIC, Radivoj, iz Sjeničaka, Karlovac, ing. šumarstva, kotarski šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1904. na trogod. Šum. akademiji u Zagrebu.

Prema raspoloživim podacima, radio je u Glini kao šum. pristav (1908.), a zatim kao kotarski šumar (1915.).

Bio je član HSŠD.

LITERATURA *** Iskaz elan. HSŠD 1908., 1915., (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 3. 141. ***ŠN, s. 102;SŠN2, s. 123.

DOMAC, Radovan, (Zagreb, 3.XII. 1918.), dr. s e , redoviti sveuč. profesor, botaničar.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1941., (struka: biologija, geologija, kemija), a doktorirao 1944. Od 194l. radi kao asistent, od 1957. je docent, od 1962. izvanredni, a od 1968. do umirovljenja redoviti profesor na Filozof, fakultetu u Zagrebu. Predavao je kolegije morfologija bilja i osnovi sistematike.

Bavi se floristikom i fitoceno-logijom, pa je s tog područja objavio oko 30 znanstvenih i veći broj stručnih radova i priopćenja vezana uz sistematiku i geobotaniku flore i vegetacije u više domaćih i stranih časopisa. Svojim je prilozima sudjelovao i u svjetski poznatim stručnim i enciklopedijskim izdanjima.

Znanstvene doprinose dao je istraživanju flore i vegetacije primorskih i planinskih dijelova Hrvatske, osobito flore i vegetacije točila na Bio

kovu te šuma dalmatinskog crnog bora na Biokovu, Braču i Hvaru. Autor je i prvog cjelovitog priručnika za određivanje bilja za Hrvatsku i susjedna područja (1950.), udžbenika za srednje škole (1948.-1994.), a preveo je i sistematski i geobotanički dio udžbenika iz botanike za više škole (Stras-burger, Lehrbuch der Botanik, Zagreb 1978., 1984., 1988.).

Dobitnik je nagrade "Davorin Trstenjak" (1981.).

Njegov rad od velike je koristi šumarskoj teoriji i praksi.

LITERATURA ***Spomenica PMF, Zagreb 1974., 1996. ***Sume u Hrvat. Zagb 1992., s. 77. Vukelić RauS: Šum. fitocenologija i šum.

zajednice u Hrvatskoj. Zagreb 1998., s. 187, 300.

DOMINIS, Dušan, (Novi Sad, Vojvodina, 13.VII.1928.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik.

Sin Franje i Ružice r. Matulić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio pravnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Novom Sadu, a gimnaziju u Beogradu 1947.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je 1955. godine.

Prvo zaposlenje dobio je u Dl Delnice 1956. Najprije je bio tehnički


337

rukovoditelj, a zatim upravitelj Pogona Lučice. Od 1968. do 1973. inženjer je prodaje za područje strojeva za šumarstvo i drvnu industri ju tvrtke Kockums iz Soderhamma, Švedska.

Osnivanjem Posl. udruženja "Drvo" Rijeka 1973. god. imenovanje šefom poslovnice zastupstva i konsignacije, a zatim direktorom sektora vanjske trgovine. Pod kraj radnog vijeka u istoj tvrtki dobiva mjesto savjetnika, s kojeg odlazi u mirovinu 1991.g.

Živi u Rijeci, (1999.).

DOŠEN, Ivan, (Dabar, Otočac, 14. VIII.1929.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Valentina i Lucije r. Smol-čić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio nadlugar, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Dabru. Ni-že razrede gimnazije polazio je u Kar-lovcu, Senju i Otočcu, a srednju Šum. školu u Drnišu i Karlovcu, maturirav-ši 1950. godine.

Do okončanja izvanrednog studija šumarstva na Šum. fakultetu u Zagrebu, na kojem je na ŠG odjelu diplomirao 5.X.1966., punih 15 godina radio je kao šum. tehničar. Prvo zaposlenje dobiva u Dl Delnice, a nakon odsluženoga vojnog roka, 1.XII.1951. zapošljava se u Šumariji Mrkopalj ŠG "Viševica" Rijeka. Osnivanjem ŠG Delnice, 1964. god. premješten je u Šu

mariju Skrad za referenta eksploatacije šuma, a 7.V.1968. u Šumariju Fužine za upravitelja šumarije. Početkom 1970. prelazi u RZ Zajedničke službe ŠG, najprije na radno mjesto direktora tehničkog odjela, pa pomoćnika glavnog direktora i konačno direktora gospodarstva. Reorganizacijom šumarstva i osnivanjem Goransko-prim. ŠG Delnice 1985. postavljen je za predsjednika Poslovodnog odbora. Nakon pet godina došlo je do osnivanja "Hrvatskih šuma" - UŠ Delnice, kojoj je prvi v.d. upravitelja. S tog radnog mjesta krajem 1991. odlazi u mirovinu.

Dipl. ing. Ivan Došen aktivan je i u društveno-političkom radu. U vrijeme donošenja Zakona o šumama 1983. zastupnik je u Saboru SRH gdje se argumentirano zalaže za ustroj SIŽ-a šumarstva SRH, postavši prvim njegovim predsjednikom. Od 1978. do 1982. predsjednik je Općine Delnice. Član je Izvršnog vijeća Zajednice općina Rijeka i odbornik skupštine zajednice općina Rijeka, delegat je šumarstva u Privrednoj komori Rijeke i Privrednoj komori Hrvatske.

Tijekom aktivne službe sudjelovao je na više stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, od kojih bilježimo: Kongres IUGB-a u Moskvi (1969.), studijska putovanja po Kanadi (1971.), Mađarskoj, CSR-u i Rumunjskoj. U više je navrata sudionik Sajma u Kla-genfurtu (Austrija) i Švedskoj, (u vezi uvođenja šumske mehanizacije u šumarstvu, te projektiranju i izgradnji "Drvenjače" Fužine).

Za samoprijegoran rad u šumarstvu, uz brojna priznanja i nagrade, odlikovan je Ordenom rada Poveljom Savezne privredne komore Jugoslavije - Savjet za šumarstvo i preradu drveta za uvođenje mehanizacije u šumarstvo u sve faze radova.

Dugogodišnji je član DIT-a i sudionik osnivačke skupštine Ogranka Delnice 19.VI.1978.


338

Umirovljeničke dane provodi u Delnicama i Dramlju.

RADOVI

Investiciona ulaganja ŠG Delnice. Zbor nik "Šumsko gospodarstvo Delnice 1960 1980., s osvrtom na prošlost Gorskog kotara". Delnice 1981., s. 293 305.

LITERATURA ***ŠN, s. 551. ***HŠŽ Leksikon, knj. 1 (A F), Zagreb

1996., s. 266. *** Šumarska škola Karlovac, 1997., s.

79, 124.

DRAKULIĆ, Jovan, iz Cente, Vojvodina, rod. 24.1.1913., dipl. ing. šumarstva, asistent u Zagrebu i sveuč. nastavnik u Zemunu, umjetnik dubo-rezbar.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je šumarstvo 1938. god. Bio je najprije u službi kod Sipada u Dobrljinu (BiH), a zatim je pred II. svj. rat asistent na Poljoprivr.- šum. fakultetu u Zagrebu iz kolegija iskorištavanje šuma 1939.-41. Nakon zarobljeništva (1941.-1945.) radi u Pančevu, a zatim na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zemunu te od 1953. do odlaska u mirovinu 1973. na Deli-blatskoj peščari. Bavio se metodama ispitivanja tehničkih svojstava drveta, iskorišćivanjem šuma i problemima šumskih kultura na pijescima. Objavio je udžbenik za iskorišćivanje šuma za studente šumarstva (Beograd, 1948.) i više od 20 stručnih i znanstvenih radova.

Otišavši u mirovinu, u Beloj Crkvi (Banat) izrađuje u duborezu motive iz biljnog i životinjskog svijeta te šumske pejsaže, koristeći tako stručno znanje o tehničkim svojstvima drveta, smisao za umjetnički lijepo i svoj

talent. Izradio je više od 150 reljefa. Imao je desetak samostalnih izložbi u zemlji i jednu u Miinchenu (1976.).

LITERATURA ***ŠE3, 1987., s. 355.

DRAŠKOVIĆ, Rade, iz Lipova, Ko-lašin, Crna Gora, rod. 20.11.1903., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1928.-29., a diplomirao je 1931. U šumarskoj struci zaposlio se 26.IV.1932. kao pripravnik u Direkciji šuma Zagreb. Prema nepotpunim podacima, kao šum. viši pristav kod Kotarskog načelstva u Gospiću premješten je u istom svojstvu kod Šum. odsjeka Kr. banske uprave na Cetinju (Crna Gora).

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 40, 115, 141. ***ŠL1940., s. 53. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683. ***HŠŽ Leksikon, 1, 1996., s. 270.

DRNIĆ, Milan, (Farkašić, Vrbovec, 1873. - Zagreb, 31.1.1950.), viši šum. savjetnik, ribarski stručnjak.

Šumarstvo je apsolvirao 1893. na GŠU u Križevcima, a ribarstvo 1894. kao stipendist zagrebačke Zemaljske vlade u Ribogojstvenom zavodu u Hii-ningenu (Njemačka).

Zaposlio se kao šum. vježbenik u Sisku, a 1897.-98. kao zemaljski ri-barnik u Božjakovini kod Zagreba. God. 1899. odlazi u BiH, gdje je službovao u Bos. Dubici do 1901., Foči (1901.-1907.), Brčkom (1908.), a od 1909. u Bugojnu pretežito na poslovima ribarstva.

Po završetku I. svj. rata dolazi u Direkciju državnih šuma u Zagrebu, gdje radi do umirovljenja (oko 1930.).


339

Bio je suradnik Šum. lista (1895., 1897., 1935., 1936., 1938., 1941.) s temama iz ribarstva. U LRV (1894.-1919.) objavio je dva članka iz lovstva i dvadesetak iz područja ribarstva s temama iz biologije riba, ribolovnoga gospodarenja i ribogojstva. Početkom XX. stoljeća objavio je u Zagrebu knjigu "Ribogojstvo" (1904., 1905., 1914.).

Bio je član HSŠD od 1894., zatim član i dugogodišnji blagajnik i odbornik JŠU u Zagrebu. God. 1940. učlanio se u netom osnovano HŠD i djelovao kao član Nadzornog odbora tokom II. svj. rata.

LITERATURA ***ŠL: 1897., s. 585; 1940., s. 464; 1941.,

s. 394; 1943., s. 22. *** Iskaz elan. HSŠD 1908., (ŠL). *** Izvj. JŠU 1927. 1940., (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 19, 141. ***Izvj. HŠD 1941., s. 6, (ŠL). Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s.

157, 237. ***ŠN, s, 52; SŠN 1, s. 137, 153. ***PŠH 1846 1976., s. 301, 407. ***HBL3, 1993., s. 615. Frković, A.: Bibliografija LRV... Zagreb

1993., s. 257, 302, 403, 456, 459, 461, 464 466, 468.

*** HŠD 1846 1996., s. 154, 175, 182, 189, 204, 221, 226, 235.

ĐURĐIĆ, Todor, rod. 16.11.1890., šum. nadzornik.

Šumarstvo je studirao na Visokoj šum. školi u Nancy-u (Francuska). Apsolvirao je 1921. godine. U šum. struci počeo je raditi 20.X.1921. Državni s t ručni ispit položio je u Beogradu 1926.

Prema raspoloživim podacima, od 1925. radio je kod kr. Direkcije šuma u Vinkovcima, najprije kao upravitelj Šumarije u Moroviću, a od 1938. do 1940. kod Direkcije šuma,

kada je u svojstvu šum. nadzornika bio premješten u Ministarstvo šuma i rudnika u Beograd.


RADOVI

Delokrug i rad šum. uprave. ŠL 1930., s. 225 236, 385; 1936., s. 179 192.

Uzroci sušenja hrastovih sastojina ipre duzete mere u području Direkcije Suma Vin kovci. ŠL 1932., s. 438 459.

Državno šum. gazdinstvo i zakon o dr žavnom računovodstvu. ŠL 1934., s. 97 109.

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 25, (Gjurgjie). Borošič, J.: ŠIS, s. 26, 45, 89, 142. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 81,

157, 166, (Gjurgjie i Djurdjie). ***ŠL1940., s. 189. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 545, 552. ***PŠH 1846 1976., s. 114, 411.

EGERSDORFER, Hugo, (Zagreb, 9. XI.1922., dipl. ing. šumarstva

Sin Kolomana i Nade r. Ježić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio bankovni činovnik, a majka domaćica. Školovao se u Sisku: osnovnu je školu završio 1933., a realnu gimnaziju 1941. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šumarskom fakultetu Sve-


340

učilišta u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1952. godine.

Nakon diplomiranja zaposlio se u SG Ogulin, gdje je bio upravitelj Šumarije Ogulin i šef sekcije za gradnju ceste Slunj-Cetingrad (1952. i 1953.). Narednu godinu (1954.) radi na mjestu referenta u Šumariji Sisak, ali već ujesen premješten je u ŠG Tuzla, (BiH), gdje je upravitelj Šumarije Doboj (1954.-1957.). Kad se formiralo ŠG Doboj, u srpnju 1957. postaje šefom Odsjeka za uzgoj, zaštitu i lovstvo. Mjeseca srpnja 1960. prelazi u Maglaj (BiH) na mjesto direktora Sekcije za eroziju, a od početka 1961. do kraja 1985. direktor je ŠG "Natron" i nabave drveta Tvornice "Natron" Maglaj. Naredne dvije godine radi na mjestu inženjera za razvoj drvne sirovine i šumarstva Tvornice "Natron". Sa toga mjesta odlazi u mirovinu (1.1.1988.).

Bio je vanjski suradnik Šum. instituta BiH (za uzgoj i zaštitu šuma). Surađivao je u bosanskim stručnim časopisima i pisao o plantažama četinjača na području Maglaja.

Putem FAO bio je tri mjeseca na specijalizaciji u Vel. Britaniji, a bio je i na stručnim skupovima u Ohridu, Omachu i Miinchenu.

Dobio je priznanje DIT BiH kao dugogodišnji predsjednik i osnivač Republičkog odbora za zaštitu šuma.

Kao umirovljenik živi u izbjeglištvu u Malom Lošinju (1997.).

LITERATURA ***ŠN, s. 362;SŠN2, s. 687. ***HŠŽ Leksikon, 1. knj. (A F), Zagreb

1996., s. 291.

FALETAR, Tatjana, (Bjelovar, 24. XII.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Stjepana Posavca i Marije r. Bastijanić. Hrv. nacionalnosti i državljanstva, rimokatoličke vjere.

Potječe iz obitelji ugostitelja. Osnovnu školu završila je 1984. u Bjelovaru, kao i srednju Ekonomsku školu - biro-tehnički smjer, 1988. godine.

Šumarstvo je diplomirala na Šum. fakultetu u Zagrebu, Šum. odsjek, 13.VI.1994., s temom dipl. rada "Uređenje parka oko I. osnovne škole u Bjelovaru", znanstvenoga područja uređivanje šuma.

Godinu dana pripravničkog staža odradila je u Šumariji Ivanska, UŠ Bjelovar, gdje je nakon toga dobila stalno zaposlenje na radnome mjestu revirnika.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 62, (Posavac). ***SŠN 2, 1998., s. 702, (Posavec).

FERENCZFFY, Milan, (Emil), iz Čazme, šumarnik, civilni mjernik.

Šumarstvo je apsolvirao 1892. na GŠU u Križevcima. Nakon položenog državnog stručnog ispita, preuzeo je upravu šuma Vlastelinstva Cabuna kod Virovitice, gdje je radio na obnovi starih šuma, uređivao šum. gospodarstvo, a bavio se i mjerništvom.

Kao šumar nije prihvatio prekomjerno iskorišćivanje vlastelinskih šuma nakon I. svj. rata, pa napušta vlastelinstvo, bavi se izmjerom i parcelacijom zemljišta te surađuje na opskrbi sela šumskim proizvodima.

Umro je 20.X.1929. u 56. godini života, a sahranjen je u Cabuni.


LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 26, (ŠL). F.: Emil Ferenczffy. In memoriam. ŠL

1929., s. 513. Borošić, l: ŠIS, s. 19, 142 (Ferencfi). ***ŠN, s. 52; SŠN 1, s. 137, 153.


341

FILKUKA, Vladimir, red. sveuč. profesor.

Na Šum. akademiji u Zagrebu bio je od 1912. do 1919. asistent iz geodezije, a predavao je u istom razdoblju tlocrtno crtanje. Na Geodetskom tečaju, koji je od 1908. djelovao pri Šum. akademiji, asistirao je kod izvođenja "geodetskih vježbi u polju" i predavao tlocrtno risanje i nižu geodeziju li II(1908.-1919.).

Na Šumarskom odjelu Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu, u koji je preustrojena Šum. akademija (1919.), kao profesor predavao je od 1919. do 1923. terensko crtanje.

God. 1920. izabran je za redovitoga profesora Tehničke visoke škole, osnovane 1918. u Zagrebu, (od 1925. Tehnički fakultet)., a bio je dekan Građevnog, Kulturno - inžinjer-skog i Geodetskog odjela 1920./21.

LITERATURA *** ŠN, s. 99, 100, 118, 203, 383. *** SŠN 2, s. 116, 118, 119, 296, 298,

306, (životopis).

FISCHER, (FIŠER), Makso, rod. 12.V.1893. u Karlovcu, ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Gimnaziju je završio u Karlovcu 1912., a šumarstvo na Šum. akademiji u Zagrebu apsolvirao je 1916.

Započeo je raditi 15.XI.1916., a državni stručni ispit položio je 1917. u Zagrebu. Prema raspoloživim podacima, 1927. nalazio se u Novoj Gradiški. God. 1933., kao šum. savjetnik, bio je v.d. direktora Direkcije šuma Slunjske imovne općine u Karlovcu, gdje je 1939.-1940. radio kao kotarski šumar kod Kotarskog načelstva. Zatim je kraće vrijeme radio kao šum. savjetnik pri Odjeljenju za šumarstvo Banovine Hrvatske u Zagrebu, a za

vrijeme II. svj. rata bio je ravnatelj Ravnateljstva šuma u Vinkovcima.

Bio je član JŠU u Zagrebu, za vrijeme rata odbornik HŠD, a nakon rata član Šum. sekcije, odnosno Šum. društva Hrvatske.

Autor je Tablica za kubiranje trupaca i Skrižaljki za računanje drvnih zaliha u sastojinama, koje je Šum. društvo tiskalo 1952.

LITERATURA ***Izvj. JŠU 1927., s. 26, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 4, 75, 89, 142. ***ŠL: 1939., s. 326; 1940., s. 187, 266,

327; 1943., s. 22; 1946., prosinac (prilog). ***ŠN, s. 104; SŠN 2, s. 124 ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 537, 540. Perić, N.: Svi rakovački maturanti. Kar

lovac 1995., s. 15, 187. ***HŠD 1846 1996., s. 221, 235, 255.

FORENBACHER, Aurel, (Zagreb 1882. - Zagreb, 1972.), dr. s e , dr. medicine, sveučilišni docent.

Studij prirodnih znanosti završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1904. godine. Nakon habilitacije (1913.) do 1918. predavao je citologiju i morfologiju bilja na istom fakul te tu , a botaniku na Šum. akademiji u Zagrebu od 1913. do 1919.

Poslije je završio studij medicine i posvetio se liječničkom i pedagoškom radu. Napisao je veći broj radova iz područja citologije i znanosti o vegetaciji.

LITERATURA Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 33. ***ŠN, s, 97; SŠN 2, 1998., s. 63. *** Spomenica PMF Zagreb, 1974.,

1996. *** Filozofski fakultet Sveuč. u Zagrebu,

(Monografija). Zagreb 1998., s. 326.


342

FRKIĆ, Stjepan, (Kamensko, Karlovac, 1.II.1860. - 23.1.1927.), šum. savjetnik.

Osnovnu školu završio je na Tur-nju (Karlovac), a četiri razreda realke u Karlovcu. Šumarstvo je apsolvirao 1880. na GŠU u Križevcima s odličnim uspjehom. Iste godine imenovan je protustavnikom kod Slunjske imovne općine u Karlovcu. God. 1883. položio je državni stručni ispit i računovodstveni ispit, a 1889. imenovanje nad-šumarom i upraviteljem Gospodarstvenog ureda iste imovne općine, gdje je 1920. imenovan šum. savjetnikom i umirovljen 30.111.1922.

Kasnije je kao ugovorni činovnik bio direktor Slunjske imovne općine. Prilikom primopredaje Šum. uprave u Cetingradu (tada Vališselo) u studenome 1926. razbolio se i umro početkom 1927. godine.

Zaslužan je za održanje i napredak Slunjske imovne općine kod koje je službovao 42 godine, pa mu je Skupština zastupstva imovne općine u ime priznanja izdala zapisničku pohvalu (1922.). Šumski predjel gdje je podigao hrastovu sastojinu na površini od 140 ha nazvan je "Frkićevo mladje".

Od 1892. do 1897. obnašao je dužnost kulturnog vijećnika karlovačkoga kotara. Odlikovan je Ordenom Sv. Save IV. stupnja.

U Šum. listu 1884. objavio je prilog "0 uzrocih i posljedica nestajanja hrastika u obsegu Slunjske imov. ob-ćine", (s. 295-300).


LITERATURA *** ŠL: 1882., s. 224; 1890., s. 373;

1897., s. 585. ***Iskaz članova HSŠD 1908,1915., (ŠL). *** Stjepan Frkić. In memoriam. ŠL

1927., s. 203 205. Borošić, l: ŠIS, s. 17, 142. *** ŠN, s. 49; SŠN 1, s. 138, 150. *** PŠH 1846 1976., s. 407.

GLUVAKOVIĆ, Zdravko, (Ostrovo, Vinkovci, 24.VIII.1930.), dipl. ing. šum.

Sin Petra i Vukosave, r. Špaso-jević. Državljanin Hrvatske. Potječe iz obitelji poljoprivrednika. Osnovnu školu završio je u Ostrovu 1942., a srednju Šumarsku školu u Čačku 1954.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1959. god.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u ŠG "Hrast" Vinkovci 1960. Nakon jednogod. rada u Odjelu za uređivanje šuma, 1961. imenovan je upraviteljem Šumarije Mikanovci, a od 1962. do 1986. upravitelj je Šumarije Županja. Posljednje četiri godine aktivne službe provodi u ZS "Slavonske šume" u Osijeku (1986.-1990.), na radnome mjestu višeg stručnog suradnika za proširenu reprodukciju.

Radeći gotovo četvrt stoljeća kao upravitelj Šumarije Županja, uz njegovo ime vezana su sva podizanja plantaža euroameričkih vrsta topola na čistinama i degradiranim površinama, a potom konverzija tih plantaža u šume hrasta lužnjaka i jasena. Od značenja su i radovi na pošumljavanju slobodnih površina Papuka, Krndije, Dilja te Baranje na površini 3500 ha sadnicama hrasta lužnjaka, jasena, bagrema, crnog bora, smreke, ariša te mekih listača, a kasnije njihove njege i zaštite.


343

GOVORČIN, Slavko, (Zagreb, 19.VI. 1949.), dr. s e , dipl. ing., docent.

I osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Studirao je na Šum. fakultetu Šveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Drvno-ind. odjelu 1975. godine.

Nakon diplomiranja radio je u Drvodjeljskoj školi "Jurica Ribar" u Zagrebu i u Exportdrvu, OOUR Vanjska trgovina u Zagrebu. Od 1980. zaposlen je na Šum. fakultetu u Zagrebu u svojstvu asistenta iz predmeta osnove tehnologije drva. Završio je nastavu za pedagošku izobrazbu sveuč. nastavnika pri Sveuč. u Zagrebu.

Na Šum. fakultetu u Zagrebu završio je poslijedipl. studij iz tehnologije masivnog drva. Magistarski rad naslova "Svojstva bagremovine od posebnog značenja za mehaničku preradu" obranio je u proljeće 1989. godine, a u listopadu 1990. izabran je u zvanje znanstvenog asistenta.

U srpnju 1996. obranio je disertaciju "Svojstva juvenilnog i adultnog drva bukovine iz područja Bjelolasice" i stekao naslov doktora znanosti iz drvne tehnologije. Habilitirao je u veljači 1997. u znanstv.-nastavno zvanje docenta nastupnim predavanjem "Raspored tehničkih svojstava drva jele, bukve i hrasta po poprečnom presjeku u radijalnom smjeru".

U listopadu 1997. izabran je za predstojnika Zavoda za znanost o drvu, u kojem su mu povjereni predmeti osnove tehnologije drva i anatomija drva (na DT i šum. odsjeku), a tehnološke karakteristike drva (na DT -odsjeku). Na poslijedipl. studiju vodi predmet znanost o drvu i sve predmete znan. područja struktura drva.

U travnju 1997. god. imenovan je predsjednikom Tehn. odbora za fizikalna i mehanička svojstva drva, te trajnost i zaštitu drva, Državnoga zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

Doc. dr. se. Slavko Govorčin vrlo je aktivan u znanstveno istraživačkom radu. Sudjelovao je u nekoliko znanstveno-istraž. projekata: Istraživanje fizičkih i mehaničkih svojstava odrvenjele biomase za potrebe njegovog kompleksnog korištenja; Racionalno korištenje pilanske sirovine; Fleksibilne proizvodne tehnologije u drvnopreradivačkoj industriji; Fleksibilna proizvodna linija u primarnoj preradi drva - primarnoj pilani; istraživanje optimizacije i razvoj novih pro izvoda i proizv. tehnologija u proizvodnji namještaja od masivnog drva; istraživanje optimalnog korištenja bagremovine; Pilanska prerada tanke ob-lovine listača; Istraživanje, optimiza-cija i razvoj proizvoda i tehnologija pilanske prerade; Istraživanja poboljšanja svojstava drva i proizvoda iz drva; Varijacije strukture i svojstava domaćih vrsta drva; Kompleksno istraživanje dvostruke bijeli hrasta lužnjaka i drugo.

Sudjelovao je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, i to: "Seminar o sušenju drva", Delnice (1981.); "Kolokvij o pilanarstvu", Delnice (1984. i 1987.); "Kolokvij o bukvi", Velika-Požega (1984.); Savjetovanje "Istraživanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva", Osijek (1984.); Simpozij


344

"Savremena dostignuća i rešenja u oblasti šumarstva", Beograd (1990.); Savjetovanje "Razvoj i perspektive finalne obrade drva", Zagreb (1991.); Savjetovanje "Uključivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj", Novi Vinodolski (1994.); International Svmposium "Wood stru-cture and properties '94", Zvolen, Slovačka (1994., 1998.); International Conference "Surface properties and durabilitv of exterior wood building components", Zagreb (1999.).

Član je Akademije Šumarskih znanosti u Zagrebu.

VAŽNIJI RADOVI

Ispitivanje stabilnosti stolica bez ru konaslona. Drv. industrija, 27 (1976), 1 2, Zagreb, s. 26 30.

Točnost mjerenja vlažnosti nekih do mačih vrsta (brijest, crni bor, grab, jasen, joha, smreka, topola) vlagomjerom "HGR 20F", (s Badun, S.). Studija RIZ Zagreb, 1979.

Karakteristike bukovine iz trupaca duže vrijeme ostavljenih u Sumi, (u suradnji). Bilten ZIDI, 8, ŠF Zagreb 1980, 2, s. 46 59.

Kvaliteta bukovih željezničkih pragova s raznim stadijima zagušenosti i početne dezintegracije, (s Badun, S. i V. Šćukanec). Ibid. 10, 2, 1982., s. 1 11.

Zajedničko ispitivanje i atestiranje vla gomjera za drvo, (s Badun, S.), SF, ZIDI UI/ 83, Zagreb 1983.

Mjerenje hrapavosti površine piljenica. Drv. industrija 35, 1 2, 1984., s. 19 23.

Korištenje zvučnim emisijama za otkri vanje kritične razine naprezanja tokom suše nja hrastovine. Ibid., 7 8, 1984., s. 183 184.

Neka fizičko mehanička svojstva bu kovine. "Kolokvij o bukvi", Velika Slav. Poze ga 1984., s. 109 115.

Fizička i mehanička svojstva bagremo vine (Robinia pseudoacacia h.), (s Horvat, I. i S. Badun.) Bilten ZIDI 12, 5, 1984., s. 44 54.

Električna svojstva i mjerenje sadrža ja vode u drvu, (s Badun, S. i J. Babić). Drv. industrija 38, 5 6, 1987., s. 111 116.

Fizičke i mehaničke osobine juvenilnog drva bukovine i jelovine, (sa Sinković, T.). Zbor nik radova "Savremena dostignuća i rešenja u oblasti šumarstva", Beograd 1990.

Fizička svojstva jelovine (Abies Alba Mili.) iz područja Gorskog kotara, (sa Sinković, T.). "Razvoj i perspektive finalne obrade drva", Zagreb 1991., s. 109 115.

Ispitivanje makroskopskih, fizičkih ime haničkih svojstava jelovine (Abies alba Mili.) za potrebe "Finvest corp." pilana Gerovo, (sa Sinković, T.). ŠF Zagreb, ZIDI, 1993.

Raspored svojstava jelovine po popreč nom presjeku., (sa Sinković, T.). "Uključivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj". Novi Vinodolski 1994., s. 36 41 .

Some phvsical and mechanical proper ties ofthe Bednja abonos, (with Sinković, T.). The 2nd In te rna t iona l Svmposium "Wood structure and properties ' "94" , Zvolen, (ČSR), 1994., pp. 143 150.

Ispitivanje kojih fizičkih i mehaničkih svojstava te kvalitete drva oštečenih stabala jele obične (Abies Alba Mili.), (s Krpan, A.P.B. i Sinković, T.). Šum. list 11 12,1995., s. 391 406.

Usporedba nekih fizikalnih i meha ničkih svojstava bagremovine i hrastovine, (sa Sinković, T.). ŠF Zagreb, ZIDI 1997.

Prof. dr. se. Marijan Brežnjak, Pilanska tehnologija drva, I dio. (Recenzija), Šum. list 11 12, 1997., s. 680 681.

Distribution of properties in use for oak, beech and fir wood in a radial direetion, (sa Sinković, T. i Trajković, J.). 3. International Svmposium, Wood structure and properties '98 . Zvolen (1998), 83 87. , objavljeno i u Drvna industrija 49 (1998), 4, s. 199 204.

Zavod za znanost o drvu. Sveuč. šum. nastava u Hrvatskoj 1898 1998., III. knj. Pola stoljeća drvnotehnološke nas tave , Zagreb 1998., s. 112 151.

Moisture content in pine wood and fir wood exteriorjoinery, (sa Trajković, J. i Despot, R.). International Conference "Surface pro perties and durabilitv of exterior wood building components", Zagreb (1999), pp. 1 5.

LITERATURA ***SŠN3, ŠF Zagreb, 1998. s. 116,132

134, 328, 341.


345

GUDEK, Zvonimir, (Zagreb, 2.VII. 1924.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vida i Josipe r. Turk. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio željeznički službenik, a majka kućanica. Školovao se u Zagrebu. Osnovnu školu završio je 1935., a na II. muškoj realnoj gimnaziji maturirao je 1943.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1948.-49., a diplomirao 9.1. 1953. godine.

Kao apsolvent zaposlio se 1951. pri tada osnovanom ŠG Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu, gdje je radio i nakon diplomiranja do 1954. Nakon toga radio je u Šumariji Lekenik (1954.-1958.), Šumariji Pokupsko (1958.), DIP-u Sisak (1958.-1967.), Tvornici pokućtva Zagreb (1967.-1969.) i konačno do umirovljenja 1987., u Jugoinspektu Zagreb. Tijekom službovanja u Jugo inspek tu izgradio je i stavio u funkciju laboratorij za ispitivanje kvalitete namještaja u Slav. Brodu.

Kao umirovljenik živi u Sisku (1999.).

LITERATURA ***ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998., s. 687. ***ŠL: 1995., s. 436; 1999., s. 396, 599. *** HŠŽL, knj. 2 (G K), Zagreb 1997.,

s. 85.

GUŠTIN, Branko, (Sukošan, Zadar, 26.1.1938.), dipl. ing. drvne industrije, viši savjetnik.

Sin Rudolfa i Antonije r. Cimerman. Hrvat, rimokatolik. Porijeklom je iz službeničke obitelji. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1952,., a II. gimnaziju 1957.g.

Diplomirao je na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu drvno-indus-trijski smjer. 1964.

Zaposlio se l.IV.1964.g. u DIP Novoselec kao tehnolog, a zatim kao

tehnički direktor. Dana 1.IV.1970. prelazi u Institut za drvo Zagreb. Radio je u svojstvu višeg s t ručnog suradnika u Pilanskom odjelu, a zatim kao rukovoditelj tog odjela sve do 8.V.1988. god. kad je prešao u Re-publ. komitet za poljoprivredu i šumarstvo, odnosno Ministarstvo poljo-privr. i šumarstva. Radio je na mjestu savjetnika za drvnu industriju i industriju celuloze i papira. Reorganizacijom organa uprave taj sektor pripao je Ministarstvu industrije, brodogradnje i energetike, odnosno Ministarstvu gospodarstva, gdje je radio do 1992. god. Ponovnom reorganizacijom sektor je 1995. vraćen u sastav Ministarstva poljoprivr. i šumarstva, gdje dipl. ing. B. Guštin radi u svojstvu višeg savjetnika za drvnu i celulozno-papirnu industriju.

Za vrijeme službovanja u Institutu za drvo izrađivao je projekte drvno-industrijskih pogona na području SFRJ i R. Mađarske. Projekti su se odnosili na pi lane, tvornice parketa, impregnacije drva i tvornice furnira. Radio je kao vodeći projektant ili kao član projektnog tima od 1970. do 1988. god. na 32 projekta u Hrvatskoj: na projektu pilana Sinj, Kaštel-Sućurac, Mazin, Udbina, Perušić , Krasno, Jurjevo, Labin-Ripenda, Ge-rovo, Gvozd, Majur, Dvor, Petrinja, Karlovac, Đurdenovac, Bednja, Bjelovar, Čazma, Lipovljani, Virovitica, Glina, Dugo Selo, Otočac, Josipdol, Brinje, Okučani i Belišće; na projektu dorade u Gvozdu, Majuru, Petrinji, Varaždinu, Čazmi, Virovitici i Vrbovskom, te tvornici ambalaže u Sinju, mehaniziranom skladištu oblovine, tvornici furnira i impregnaciji drva u Slav. Brodu i dr.

Izradio je također projekt za pilanu i doradu u Sevnici u Sloveniji i za pilanu u Mariboru, a u BiH za pilanu i doradu u Bos. Dubici, Kotor-


346

Varošu^ za tvornicu ambalaže i dorade u Sipragama i za pilanu u Sujici. Izradio je projekt za dorade u Gosti-varu i Velesu u Makedoniji te u Srbiji za pilanu u Moroviću, Kraljevu, Raš-koj i Goču; za doradu u Lazarevcu, Cibutkovici i Vrnjačkoj Banji te za tvornicu šper-ploča u Srem. Mitrovici.

U Mađarskoj je projektirao četiri pilane: u Lenti-u, Nagvkanizsi, Kaposvaru i Szombathely-u.

Napisao je i objavio nekoliko stručnih radova.

Sudjelovao je na 18. IUFRO kongresu u Ljubljani (1986.).

Član je Saveza ITSDI, odnosno Hrvatskoga šum. društva.

RADOVI

Briketiranje kore bez prethodnog suše nja. Drvna ind. 34, Zagreb 1983., s. 255.

Razvojpilanske prerade drva. Ibid., 35, Zagreb 1984., s. 212.

Stelitiranje ili tlačenje vrhova zubaca. Ibid., 36, Zagreb 1985., s. 243.

Pilana na sajmu drva u Klagenfurtu demonstracija racionalnih rješenja. Ibid., 39, Zagreb 1988., s. 235.

Primjena elektronike i elektronskih ra čunala u procesu proizvodnje elemenata. Bil ten ZIDI, ŠF Zagreb 1987., s. 79 81.

HAUEISE, Gustav, vlastelinski šumar.

Potječe iz stare šumarske obitelji. Podaci o školovanju nisu nam poznati.

Započeo je službovati kod Vlastelinstva kneza Baćanija (Batthva-nyi) u Gorskom kotaru, a prelaskom vlastelinstva u vlasništvo knezova Thurn - Taxis preuzima novu upravu i ostaje u toj uzornoj šumarskoj službi do umirovljenja. Posebno u Delnič-kom kotaru bili su vidljivi rezultati njegovog savjesnoga djelovanja na uzgoju šuma.

Umro je 18.1.1928. u dobi od 84. godine. (Nekrolog: ŠL 1928., s. 157.).

HOJNIK, Živojin, (Maribor, 12.V. 1924.), dipl. ing. šumarstva

Sin Ivana i Hele r. Žerovnik. Slovenske narodnosti i državljanstva, katolik. Otac mu je bio državni tužitelj, a majka domaćica. Školovao se u Mariboru: osnovnu je školu završio 1935., a maturirao je 1946. god. na Državnoj klasičnoj gimnaziji.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Sumsko-industrijskom odsjeku-tehnički smjer 29. V.1955. godine, ali je diplomirao iz područja izgradnje šumskih prometnica.

Nakon diplomiranja najprije bio je zaposlen (1955.-1956.) kao projektant za šumske ceste kod Kotarske uprave Novo Mesto, a nakon toga čitav radni vijek proveo je u GG Maribor na poslovima projektiranja i izrade nacrta šumskih građevnih objekata (ponajviše šumske prometnice, investicijski programi, projekti za gradnju kamionskih cesta i traktorskih vlaka za 14 šumsko-gospodarskih područja Slovenije).

U mirovinu je otišao 1988. god. Član je Podravskoga šum. dru

štva u Mariboru, gdje živi kao umirovljenik.


347

HORVAT, Dubravko, rod. u Zagrebu 1951., dr. se, dipl. ing. strojarstva, doc. za predmet osnove strojarstva na Šum. fakultetu, Šum. odsjek.

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Maturirao je 1970. i upisuje studij na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je u prvom diplomskom roku u lipnju 1975. godine.

U rujnu 1975. zaposlio se u Institutu za mehanizaciju, tehnologiju i graditeljstvo Fakulteta poljoprivr. znanosti u Zagrebu. Poslijediplomski studij završio je na istom fakultetu 1980. god., obranom magistarskog rada naslova "Analiza utjecaja nekih konstrukcijskih parametara traktora na vučnu korisnost".

God. 1979. izabran je za asistenta za predmet transport u drvnoj industriji na Šum. fakultetu u Zagrebu. Iste godine povjereno mu je izvođenje vježbi iz predmeta osnove strojarstva, mehanizacija šumarstva s prak-tikumom i transport, a iz predmeta nacrtna geometrija i tehničko crtanje povjereno mu je izvođenje nastave od 1980. godine.

Od 1979. radi na nekoliko istraživačkih projekata u ZIŠ-u i ZIDI-ju Šum. fakulteta u Zagrebu. Glavna mu je problematika znastvenog rada istraživanje tehničkih, eksploatacijskih, ekoloških i ergonomskih značajki šumarskih strojeva, posebice vozila.

Disertaciju "Prilog proučavanju prohodnosti vozila na šumskom tlu" obranio je 1993. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Od jeseni 1996. nalazi se u znanstveno-nast. zvanju docenta iz znanstvenog područja strojarstva za predmet osnove strojarstva.

Godine 1988. bio je tjedan dana gost-predavač u Švedskoj.

Tehnički je urednik časopisa Mehanizacija šumarstva te član Uredništva Šum. lista i Mjeriteljskog vjes

nika. Član je IUFRO, ISTVS i Hrv. mjeriteljskog društva, na čijim je kongresima sudjelovao nekoliko puta. Član je i medunar. grupe FORSIT-RISK II Europske unije koja se brine za ekološki prihvatljiv način korištenja šum. strojeva i vozila.

Napisao je samostalno i u suautorstvu više od 120 znanstvenih i stručnih radova iz svoga područja.

ZNAČAJNIJI RADOVI

Vid. u SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 387-392.

HORVATH, Geza, (Gejza), iz Zagreba, kr. šum. nadinžinjer.


Prema raspoloživim podacima, god. 1890. radio je kao kr. državni šumar u Moroviću (Srijem), gdje se nalazio i od 1896. do 1900. Zatim je bio u Šumariji Jamena i kr. Nadšu-marskom uredu u Vinkovcima, gdje mu je 1913. priređen oproštaj zbog odlaska u mirovinu poslije 40 godina službovanja. Nakon toga ponovno je do 1921. radio kod Nadšumarskog ureda, odnosno od 1918. kr. Direkcije šuma u Vinkovcima.

Bio je član HSŠD od obnove rada društva 1876. godine.

LITERATURA ***ŠL1890., s. 373. *** Oproštaj. ŠL 1914., s. 45. Borošić, l: ŠIS., s. 16, 143. ***ŠN, s. 48; SŠN 1, s. 139, 149. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 545, 552.

IVOŠEVIĆ, Bogdan, (Brestovac, Ogulin, 29.V.1954.- Vukova Gorica, 2.XI. 1980.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milana i Milice r. Kosa-nović. Srpske narodnosti, hrvatskoga državljanstva. Otac mu je bio mesar,


348

a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Ogulinu 1969., a srednju Šumarsku školu u Delnicama 1973.


Odmahpo okončanju studija zapošljava se u SG Ogulin. Nakon jedno-god. priprav. staža premješten je u Šumariju Gomirje na radno mjesto zamjenika upravitelja šumarije. Kao perspektivnog mladog šumarnika smrt ga zatiče u prometnoj nezgodi 2.XI.1980. u Vukovoj Gorici, u 26. godini života.

IVOŠEVIĆ, Goran, (Ogulin, 30.VIII. 1973.), dipl. ing. šumarstva.

Sin oca Radoslava, umirovljenika, i majke Gospave r. Banović, domaćice.

Djetinjstvo je proveo u Drežni-ci, gdje je završio i osnovnu školu god. 1988. U Zagrebu je završio Elektrotehničku školu "Ruder Bošković" 1992.

Studirao je na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odsjeku 8.V.1997. iz područja uređivanja šuma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Park naselja Dugave - projekt i izvedba".

Prvo zaposlenje kao pripravnik dobio je u JP "Zrinjevac" Zagreb 15. IV. 1998. Nakon položenog stručnog ispita u travnju 1999. vraća se u svoj zavičaj i zapošljava se 1.VI.1999. u UŠ Ogulin, šumarija Drežnica.

Član je HŠD.

JERMAN, Janez, (Brdo, Kamnik, Slovenija, 7.VIII.1916. - Ljubljana 13.X. 1989.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antona i Marije r. Gantar. Slovenske nacionalnosti i državljanstva, rimokatolik. Roditelji su mu bili službenici. Osnovnu je školu završio u Brdu 1929., a Državnu klasičnu gimnaziju u Ljubljani 1937. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je šumarstvo 1941. god. Od 1942. do 1945. bio je u NOB-i. Godine 1946.-47. specijalizirao je drvnu industriju.


349

Radio je najprije u Ministarstvu za šumarstvo Republike Slovenije, a nakon specijalizacije u Švedskoj i Francuskoj u Ministarstvu za drvnu industriju. Bio je prvi urednik stručnog časopisa "Les". Od 1950. do 1955. bio je predavač na novo ustanovljenom odjelu za drvnu industriju pri Tehničkoj srednjoj školi i na Srednjoj šumarskoj školi u Ljubljani.

Od 1955. do 1963. godine na Institutu za šumsko i drvno gospodarstvo u Ljubljani vodio je sektor za površinsku obradu drva i postigao stupanj višeg znanstvenoga suradnika.

Kad se ukinuo Odjel za drvnu industriju na Institutu, bio je najprije tehnički voditelj i voditelj razvojnoga sektora u poduzeću Lesna industrija "Javor" u Pivki, zatim tehnički direktor Lesnega kombinata u Ljubljani. Od 1966. do 1970. bio je direktor To-varne pohištva u Brezicama. Posljednje godine prije umirovljenja (1980.) vodio je sektor za drvo i pluto u Poduzeću za unutarnju i vanjsku trgovinu "Interexport" u Ljubljani.

U vrijeme rada u Institutu za gozdno in lesno gospodarstvo sudjelovao je u istraživanju dvadesetak tema od kojih petnaestak su financirali Savezna industrijska komora, Sklad Borisa Kidriča za naučni rad i Savezni fond za naučni rad, a šest tema po narudžbi poduzeća.

Napisao je šest knjiga, troja skripta, deset brošura i više od osamdeset znanstvenih i stručnih članaka; načinio je dvije racionalizacije i dva filmska scenarija. Od 1949. do 1963. godine objavljivao je članke i rasprave u reviji "Les", "Industrijski vestnik" i "Gozdarski vestnik".

Održao je i mnogobrojna predavanja na radiju, u raznim institucijama i ustanovama.

VAŽNIJI RADOVI

1. Knjige Industrijska tehnologija lesa, I HI. del.

Državna založba, Ljubljana 1949., s. 1 254. Izkoriščanje gozdov. Kmečka knjiga,

Ljubljana 1953., s. 1 422. Izkoriščanje gozdov, (priročnik za logar

je). Društvo logarjev LRS, Kočevje 1960., s. 1 320.

Tla in obloge v stanovanju. Centralni zavod za unapređenje kućanstva, Ljubljana 1963., s. 1 150, 61 slika.

Anatomska zgradba domaćih vrst lesa. Državna založba v Ljubljani, s. 1 80.

Površinska obrada drveta. Savezni cen tarza osposobljavanje instruktora u drvnoj in dustriji. Sarajevo 1961., s. 1 402, 148 slika i grafikona.

2. Skripta Anatomija in tehnologija lesa. Gozdar

ska srednja šola, Ljubljana 1951., s. 1 130. Pogonski stroji. Gozdarska srednja šola,

Ljubljana 1955., s. 1 204. Tehnologija lesa, (skripta za tesare) .

Gradbena vajenška šola, 1956.

3. Brošure (Na slovenskom i hrvatskom u izdanju

naklade "Nova proizvodnja", Ljubljana) Zapunjavanje drveta zapunjačem pora. Vruće štrcanje. Elektrostatičko lakiranje. Glavni novi načini površinske obrade

drveta. Mehanizacija površinske obrade drveta

sa vibratorima. Nove smeri mehanizacije transporta na

pilanama. Mehanizacija površinske obrade. Luženje drveta novim materijalima. Mehanizacija vseh laz površinske obde

lave lesa z rotacijskimi stroji. Naklada revije "Les".

Švabel postupak površinske obrade dr veta. Udruženje drvne industrije FNRJ, Beo grad 1958.


350

LITERATURA ***ŠN, s. 360. ***ŠE 2, Zagreb, 1983., s. 195. ***SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 686.

JERŠIĆ, Radoslav, (Zagreb, 28.1. 1944.), dipl. ing. drvne industrije.

Sin Slavka i Zdenke, r. Urli. Hrvat, katolik. Otac mu je geodet, a majka korespodentica. Školovanje je završio u Zagrebu: osnovnu školu 1960., VIII. eksperimentalnu gimnaziju 1964., a Šumarski fakultet Dl odsjek 1969.g.

Upisao je poslijediplomski studij iz drvne tehnologije.

Kao pripravnik, a zatim kao te-hnolog, radio je u Tvornici namještaja u Bregani (1971.-1977.). Zatim je do 1988.g. suradnik-projektant u Finalnom odjelu Instituta za drvo u Zagrebu, a nakon toga rukovoditelj Finalnog odjela Tehničkog centra za drvo do 1990.g. Tada osniva Međunarodni drvni centar za razvoj, marketing i informatiku "Tiliaco" d.d. u Zagrebu čiji je direktor.

Speci ja lnost ing. Jerš ića je projektiranje i studije razvoja tehnologije za finalnu obradu drva i namještaj. Izradio je više stotina razvojno-investicijskih programa i tehnoloških rješenja. Nekoliko desetaka projekata je realizirano.

U Tehničkom centru za drvo intenzivno je surađivao na razvoju kvalitete drvnih proizvoda, od laboratorijskog ispitivanja do provedbe kontrole u proizvodnji. U posljednje vrijeme radi na gospodarskom aspektu drvne preradbe, razvoju poduzetništva i transformaciji hrvatske drvne branše u tržišno gospodarenje.

Godine 1994. pokreće stručnu izdavačku djelatnost: časopis "Drvo" - časopis za drvnu industriju i obrt, tehnologiju, trgovinu i informatiku, a 1996. "Katalog hrvatske drvne branše". Ing. Jeršić objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova u časopisu Instituta za drvo Zagreb "Drvna industrija" (1978.-1987.) i "Biltenu" Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sudjelovao je na velikom broju stručno-znanstvenih skupova, a na njih desetak podnio je referat. Od 1994. objavljuje stručne članke u časopisu "Drvo".

JUMIĆ, Vlado, (Grabovac, Beli Manastir, 13.V. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Gabrijele r. Petko-vić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šumski radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Kneževim Vinogradima 1979., a srednju u Gradev. škol. centru u Osijeku 1984. u zvanju drvno-tehnološki stručni radnik. Doškolovanje za šum. tehničara završio je u Teslicu 1990. godine.

Po završetku srednje škole, 1984. god. zapošljava se kaojmprav-nik u LŠG "Jelen" Beograd - Šumarija Tikveš. Slijedi odsluženje vojnog roka i nastavak rada u istoj šumariji, ali sada u stalnom radnom odnosu na poslovima poslovođe pilane, odnosno šum. tehničara. Ubrzo nakon preuzimanja gospodarstva od strane "Hrvat-


351

skih šuma", 26.VIII.1991. dragovoljno odlazi u Domovinski rat. Nakon ranjavanja 5.II.1992. Centar za profesionalnu rehabilitaciju Ministarstva obrane i "Hrvatskih šuma" upućuje ga na doškolovanje.

Škol.god. 1994 . /95 . upisuje Sum. fakultet u Zagrebu, diplomiravši na Sum. odsjeku iz oblasti lovstvo 21.V.1999. Napisao je i obranio diplomski rad naslova "Uzgoj krupne divljači u uzgajalištu »Garjevica« Lovnoga gospodarstva Moslavina". Nastavivši raditi u US Osijek - Šumarija Tikveš, na istom fakultetu upisao je poslijediplomski studij iz lovstva.

Dipl. ing. Vlado Jumić nosilac je Spomenice Domovinskog rata 1990-1992. God. 1993. unaprijeđen je u čin stožernog narednika, a 1998. u čin časničkog namjesnika.

Za vrijeme studija osnivač je Lovne sekcije Sum. fakulteta i njezin prvi predsjednik. U dva navrata, god. 1996. i 1997. bio je učesnik Međunarodnog natjecanja šumarskih fakulteta u Brnu. U svom rodnom mjestu član je DVD Grabovac od 1981. i njegov predsjednik od 1990. do 1995. Agilan je član i čuvar lovišta LD "Srndač" Kneževi Vinogradi. Pred povjerenstvom LSH 3.X. 1999. u Sesvetskom Kraljevcu položio je ispit za ocjenjivača trofeja divljači. Povremeno se

javlja u lovačkini glasilima (Lovački vjesnik, Lovac). Član je HŠD.

LITERATURA Frković, A.: Novih 15 ocjenjivača lovac

kih trofeja. LV 11 12, 1999., s. 28. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 704.

JURIC, Antun, Tuna, (Gornji Slati-nik, Podcrkavlje, Slav. Brod, 18.IV. 1931.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Pavla. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obitelji poljoprivrednika. Osnovnu školu završio je u Podcrkav-lju, a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1951. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1960.

Prema nepotpunim podacima, već kao šumarski tehničar radio je u Šumariji Stari Mikanovci, odakle je krenuo na studij šumarstva. Upraviteljem Šumarije Lipovac ŠPK "Spač-va" Vinkovci postaje 1.IX.1960., odmah nakon studija. Poslije dvije godine rada u šum. operativi, 1963. imenovan je u istoj tvrtki direktorom Finalne prerade drva, a ubrzo nakon toga, najprije potpredsjednikom, a zatim predsjednikom Privr. komore Slavonije i Baranje sa sjedištem u Osijeku. God. 1986. predsjednik je Posl. zajednice šumarstva, prerade drveta i prometa Osijek, pa sekretar Grupacije šumarstva, prerade drveta, celuloze i papira u Saveznoj privr. komori u Beogradu. Početak Domovinskog rata zatiče ga u Beogradu na dužnosti zamjenika sekretara u toj grupaciji s koje odlazi u mirovinu 1992. god.

Živi u Beogradu.

JURIC, Dragutin, (Brinje, Otočac, 20.XII.1920.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Andrije i Anke r. Dubravčić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio


http://20.XII.1920

352

službenik, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Otočcu 1931., a gimnaziju u Senju 1939. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumar skom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je škol.g. 1947.-1948.

Nakon završenog fakulteta upućen je na rad u Ministarstvo šumarstva Crne Gore, na Cetinje. Nakon pet mjeseci odlazi u vojsku, a potom u DIP Novoselec na radno mjesto teh-ničkog rukovoditelja, gdje radi dvije godine. Potom p r e l a z i k r a ć e vr i jeme u Ministarstvo drvne industrije u Zagreb, pa u DIK Đurdenovac. Nakon četiri godine ponovno se vraća u ministarstvo u Zagreb i nastavlja raditi tri naredne godine. Zatim je tri godine radio u "Exportdrvu" Zagreb, kao direktor za rezanu gradu. Poslije toga upućen je za delegata u Egipat, da bi se nakon četiri godine vratio u "Ex-portdrvo" u Zagreb na mjesto komercijalnog rukovoditelja - do odlaska u mirovinu 1986. godine.

Dugogodišnji je član Saveza IT SIDI, odnosno Šumarskog društva, biran za tajnika 1950.

LITERATURA ***ŠN, s. 361; SŠN 2, 1998., s. 686. ***HŠD 1846 1996., s. 251.

JURJEVIĆ, Miljenko, (Zagreb, 5. VIII.1945.), dipl. ing. drvne industrije.

Sin Vladimira i Vere r. Pene. Hrvat, rimokatolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je školu završio 1960., VI.gimnaziju 1964., a diplomirao na Šum. fakultetu, Dl odjel, 1971. godine.

Nakon diplomiranja bio je zaposlen kao tehnolog u tvornici parketa u DIP-u Karlovac (XII.1971. - II . 1974.), zatim kao komercijalista u Uvoznom sektoru "Exportdrva" do srpnja 1976. Poslije toga bio je šef Po

slovnice za uvoz opreme i rezervnih dijelova u "Exportdrvu" Zagreb do X. 1981. godine.

Od listopada 1981. do siječnja 1985. bio je u SAD u "European wood Products" u New Yorku i Los Ange-lesu, a od početka 1985. do bilježenja podataka zaposlen je u Finalnom sektoru "Exportdrva" u Zagrebu.

JUSTIN, Drago, (Brezice, Slovenija, 17.V.1923. - Ljubljana, 27.IV.1993.), dipl. ing. šum., tehnički smjer, savjetnik.

Sin Drage i Katarine r. Poteko, slovenske narodnosti. Osnovnu školu završio je u Brezicama, a gimnaziju u Celju 1946. godine, nakon izgnan-stva u vrijeme okupacije.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, tehnički smjer škol.g. 1949.-50., a diplomirao 1952.

Nakon diplomiranja bio je zaposlen u Poduzeću za uređenje bujica u Ljubljani, kao voditelj građevnih radova (15.111.1952. - 1.VII.1957.). U međuvremenu (1956.) položio je stručni ispit. Potom, do 15.VIII.1959. zaposlenje kao direktor poduzeća Gozd-ne semenarne in drevesnice u Men-gešu.

Oporavši se od prometne nesreće, vratio se u Poduzeće za uređenje


353

bujica u Ljubljani, gdje je obavljao poslove voditelja gradnje, zatim od 1960. bio je tehnički voditelj poduzeća, a od 25.11.1963. do 30.VI.1974. direktor poduzeća. Izvršno vijeće SR Slovenije imenovalo gaje 1.VII.1974. za direktora Zavoda SRS za vodno gospodarstvo, gdje ostaje do reorganizacije vodnoga gospodarstva 25.11. 1975. god. U tada osnovanom Savezu vodnih zajednica Slovenije, l . I I I . 1975. imenovan je direktorom stručnih službi saveza, na kojem mjestu ostaje do 14.IV.1977., kad mu invalidska komisija određuje manje odgovorno mjesto, pa je premješten u stručne službe saveza na mjesto samostalnog vodnogospodarstvenoga savjetnika, gdje radi do odlaska u mirovinu l.VI. 1983. godine.

Medaljom i ordenom za hrabrost odlikovao ga je (1945.) Štab X. zagrebač. korpusa. Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom dobio je 1969. Bronzano priznanje OF Slovenije primio je 1984., a srebrno 1985. god.

(Podatke nam je prikupila i poslala njegova kći Pika Justin-Doležal, na čemu joj zahvaljujemo.)


JUZBAŠIĆ, Mato, (Matija), (Bošnjaci, Županja, 1911. - Zagreb, 1992.), dipl. ing. šumarstva, projektant.

Šumarstvo je studirao na Poljo-priv.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1934.-35., a diplomirao 10. 11.1936. godine.

Od 1937. do 1943. radio je kod Direkcije , odnosno Ravnateljstva šuma Tuzla (BiH) na projektiranju šumskih željeznica. God. 1943. dolazi u Zagreb, gdje je radio do umirovljenja.

Nakon II. svj. rata radio je u Zemaljskom šum. poduzeću Hrvatske (ZEMŠUMPOH) za iskorišćivanje šuma, u grupi za projektiranje i izgradnju šum. prometnica, a zatim kao projektant u Građevinskom odjelu Instituta za Dl istraživanja. Nakon toga, u istom svojstvu, radio je kod Projektnog biroa za šum. i drvnu industriju, kasnije Projektni biro Palmotićeva 45, do umirovljenja 1.1.1978. Ovdje je projektirao šumske, ali i javne ceste (dionica Jadranske magistrale kod Dubrovnika, Ogulin - Drežnica, Pag - No-valja - Stara Novalja i dr.). Od značajnijih radova za šumarstvo spomenimo "Perspektivni plan gradnje šum. putova na području spačvanskih šuma" (1967.).

God. 1974. prisustvovao je Simpoziju u Vinkovcima u povodu stote obljetnice šumarstva jugoistočne Slavonije. Kao umirovljenik živio je u Zagrebu.

Bio je član HSŠD (1943.).

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 8 (II. god.). ***ŠL1943., s. 33, 269. ***ŠN, s. 358;SŠN2, s. 684. ***PŠH 1846 1976., s. 374. ***Zborn. Vinkovci 1974., s. 179, 183. ***HŠŽL, 2. knj. (G K), Zagreb 1997.,

s. 244.


354

KARLOVCAN, Spomenka, (Slatina, 6.X.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Ivana i Mirjane r. Boban. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je saobraćani tehničar, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završila je u Bjelovaru. Maturirala je na Ekonomskoj školi, računovodstveno-financ. smjer, 1985. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odjelu 1992. iz parkiranja i oblikovanja prostora. Napisala je i obranila dipl. rad naslova "Parkovne površine grada Bjelovara".

Pripravnički staž odradila je u UŠ Bjelovar, Šumarija Virovitica (1. VIII.1992. - 1.VIII.1993.). Uslijedila je pauza od dvije godine, sve do 15.VI. 1995. kad dobiva posao revirnika u Šumariji Sirač iste šum. uprave.

Članica je HŠD. Živi u Daruvaru.

KASTNER, Željko, (Novska, 17.XII. 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Zvonka i Sofije r. Pokas. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio stolarski majstor, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Lipovlja-nima 1983., a COUO za šumarstvo u Karlovcu 1987. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na

Šum. odjelu 19.XII.1994. iz ekologije šuma. Napisao je i obranio diplomski rad naslova "Stojbinske i sastojinske promjene u stacionaru Lipovljani".

Prvo zaposlenje u struci dobio je u UŠ Delnice, Šumarija Mrkopalj, 1.II.1995. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža, 1.II.1996. premješten je u Šumariju Ravna Gora, gdje se nalazio i krajem 1999. godine.

Član je HŠD. Živi u Delnicama.

LITERATURA ***Sum. škola Karlovac, 1997., s. 107,

108, 128. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702.

KLAPKA - BERTOVIĆ, Božena Marija, (Vidrenjak, Kutina, 1.1.1922.), dipl. ing. biologije, viši stručni suradnik.

Kćerka je Bogomila i Ane r. Košuljandić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz obrtničke obitelji. U rodnome mjestu pohađala je osnovnu školu. Gimnaziju je započela u Karlovcu, a završila u Zagrebu.

God. 1945. nastupila je rad u Zavodu za farmaceutsku botaniku Farmaceutskoga fakulteta Sveuč. u Zagrebu. Tijekom službe položila je 28. III.1951. stručni ispit iz farmaceutske botanike za zvanje preparatora. Uz rad je završila u lipnju 1960. dvogo-


355

dišnji studij engleskoga jezika u Kulturnom centru Američkoga generalnog konzulata u Zagrebu. Diplomski ispit u Biološkom odjelu PMF-a u Zagrebu (u struci biologija sistematsko-ekološkoga smjera) položila je 31.X. 1966. i stekla stručni naziv dipl. ing. biologije.

U zvanju višeg stručnog suradnika umirovljena je, na osobnu zamolbu, 31.XII.1976. godine.

Cijeli svoj radni vijek (1945.-1976.) provela je u Zavodu za farmaceutsku botaniku, kojemu je predstojnik bio naš poznati botaničar prof. dr. Fran Kušan. Sve do njegove prerane smrti Božena Klapka sudjelovala je s njim i zavodskim ekipama u mnogobrojnim terenskim istraživanjima (Dinara, Kamešnica, Troglav, Mosor, Risnjak, Biokovo, Velebit, slovenske planine i dr.). Dobro je upoznala prirodu i biljni pokrivač naših krajeva i postala Kušanova prva i najdjelotvornija suradnica.

Bili su joj povjereni i mnogi stručni laboratorijski poslovi: determinacija biljaka i uređivanje zavodskih herbara; sabiranje, sastav zbirki i kataloga "Delectus seminu" za redovne godišnje svjetske razmjene biljnoga sjemenja; stručni urednički poslovi na zavodskoj publikaciji "Infor mationes botanicae"; sastav zavodske fototeke i t. si. Od nastupa u službu do umirovljenja vrlo se zalagala i u održavanju Botaničkog vrta ljekovitog bilja "Fran Kušan" u Zagrebu (od 1945.) i Velebitskog botaničkog vrta u Modrić-docu (od 1966.).

Bila je predstavnica Zavoda na nekoliko sastanaka djelatnika botaničkih vrtova u bivšim republičkim sjedištima i aktivna u svim stručnim i društvenim udrugama: Naučni i stručni kolektiv Ins t i tu ta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu, Biološka sekcija Hrvatskoga prirodoslovnoga dru

štva, Urbanističko društvo Grada Zagreba, Republički zavod za zaštitu prirode SRH i Društvo prijatelja cvijeća i zelenila u Zagrebu.

Dipl. ing. Božena Klapka stekla je glas vrsnog florista i, odazivajući se pozivima, održavala je vrijednu višegodišnju i zapaženu suradnju s nekoliko znanstvenih i gospodarskih, šumarskih i drugih ustanova: Institutom za šum. istraživanja Šum. fakulteta Sveuč. u Zagrebu (različiti zadaci Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma, 1966.-1969.), sa ŠGSenj (stručni radovi u Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu, 1966.- 1983.), sa SG Ogulin (istraživanja u botaničkom rezervatu i značajnom krajoliku Klek, 1966.-1973.), sa LZ "Miroslav Krleža" (članci u Šum. enciklopediji, 1980.) i s nekoliko urbanističkih institucija (opisi flore u planovima prostornog uređenja, 1971.- 1981.).

Od Sindikata prosvjetnih i nauč nih radnika Općinskog odbora Grada Zagreba dobila je 25.VI. 1960. priznanje za uspješan dugogodišnji rad; u povodu stote obljetnice studija farmacije u Zagrebu Farmaceutsko-bio-kemijski fakultet Sveuč. u Zagrebu do dijelio joj je 29.X.1982. priznanje za dugogodišnji rad i uspješnu suradnju; a "Hrvatske šume", p.o. Zagreb - prigodom 30. obljetnice osnutka Velebitskoga botaničkog vrta (1967.- 1997.) odale su priznanje Boženi Klapka-Bertović "za višegodišnji rad u vrtu, što je pridonijelo promicanju Velebita kao područja izuzetne prirodne vrijednosti".

RADOVI

Samostalni autorski radovi Analiza biljnog pokrivača na Kleku,

(diplomski rad iz botanike). PMF, Biološki odjel, Zagreb 1966., s. I III + 10 tab, 27 slika.

Stota godišnjica nacionalnih parkova u USA (1872 1972). Šum. list 1 2 1974., s. 55 58.


http://31.XII.1976

356

Alpinum. Šum. encikl. I., LZ "M. Krle ža", Zagreb 1980., s. 31 32.

Botanički vrt. Ibid., s. 182 184. Prijevodi stručne botaničke prirodozaš

titne li terature s češkog i engleskog jezika, (neobjavljeni rukopis). Zagreb 1966. 1968.

Radovi u suradnji sa F. Kušanom Berberis aetnensis Presi dana la flore

croate. Informationes botanicae Horv. Bot. Pharmac. Univ., 2:9 11, Zagreb 1963.

Ein aonderbarer Tannenwald auf dem Biokovo in Dalmatien. Ibid., 3:20 28, Zagreb 1964.

Sastav flore Medvednice i pregled nje zine vegetacije, (Prethodni izvještaj). Pismo hrana Instituta za šumarska istraživanja, Za greb 1969., s. 1 58.

Radovi u suradnji sa S. Bertovićem Prilog poznavanju nekih klimatskih i

vegetacijskih značajki područja rijeke Krke, N.P. Krka. Razvojni prostorni plan. Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakul. Sveuč. u Zagrebu, Zagreb 1971.

Ekološko fitocenoloske značajke pod ručja Spomen parka Kumrovec. Prostorni plan uređenja Spomen pa rka Kumrovec. Ibid., Zagreb 1977.

Velebitski botanički vrt i rezervat, u po vodu 10. obljetnice osnutka. Naše planine 9 10, Zagreb 1977.

Neke ekološke i vegetacijske značajke okoliša Virovitičkih ribnjaka. Prostorni plan područja posebne namjene i Provedbeni plan RTSC a "Ribnjaci". Urban. arhitektonski pro jektni biro "AR 59", Zagreb 1980.

Neke ekološko vegetacijske značajke Sportsko rekreacijskog centra Novo Čiče. PUP, Urbanistički institut SRH, Zagreb 1981.

Klek. Šum. enciklopedija 2, LZ "M. Krleža", Zagreb 1983., s. 245.

Velebitska botanička gradina i rezervat. Hortus, II, 3, Skopje 1986.

Velebitski botanički vrt i rezervat, u po vodu 20. godišnjice osnutka. Naše planine, (pretisak iz br. 9 10, 1977.). Zagreb 1987.

Velebitski botanički vrt i rezervat, po vodom 25. obljetnice osnutka. Hortikultura 1 4, Zagreb 1992.

LITERATURA Kušan, F.: Ljekovito i drugo korisno

bilje, (s. 8.), Zagreb 1956. Fukarek, P.: Prikazi i ocjene stručne li

terature Botanička saopštenja (Informationes botanicae, sv. 1 3, Zagreb 1962 1964).

*** Narodni šumar 5 6: 223 226, Sara jevo 1965.

Kušan, F.: Velebitski botanički vrt, 1480 m, stručni vodič (s.3.), Senj 1971.

Bertović, S.: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Acta biologica VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU 41: (8)92, Zagreb 1975.

Bertović, S.: Ekološko vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Vele bitu. Glasnik za šum. pokuse ŠF 18:6, Zagreb 1975.

***PŠH1846 1976., s. 417. Ivančevič, V.: Velebitski botanički vrt

(1967 1997.). Zagreb Senj, 1997., s. 16, 20, 29, 35, 42.

***Kušan, Fran. HŠŽ Leksikon, 2. knj. (G K), Zagreb 1997., s. 451, 454.

KLEPAC, Josip, (Vode, Čabar, Gorski kotar, 15.VII.1940.), dipl. ing. drvne industrije.

Sin Josipa i Ljubice r. Stimac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šum. radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Smrečju, a srednju Šum. školu u Karlovcu 1963 ig.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Dl odjelu 1970.

Nakon završetka šum. škole, kao šum. tehničar, kraće je vrijeme radio u Institutu za četinjače Jastre-barsko, a po okončanju vojnog roka radi u ŠG Delnice, Šumarija Tršće (1965.-66.). Završivši studij, zapošljava se u Dl "Goranprodukt" Čabar na mjestu upravitelja Tvornice tapeciranog namještaja. God. 1978. prelazi u Novi Vinodolski, zaposlivši se u tamošnjem DIT-u na raznim poslovima -od upravitelja pilane do upravitelja


357

tvornice okal - ploča. Od godine 1995. bavi se samostalnim obrtništvom.

Član je HDZ. Živi u novom Vinodolskom.

LITERATURA ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 83,128. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara ... Zagreb 1997.,s. 206, 228. ***SŠN 3, ŠF Zagreb 1998., s. 340.

KOLIČ, Milan, (Ogulin, 26.111.1969.), dipl. ing šumarstva.

Sin Vladimira i Ankice r. Mag-dić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je pravnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Ogulinu, a srednju Šum. školu u Karlovcu 1988. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 14.VII.1995. na Šumarskom odsjeku iz područja parkiranje i oblikovanje prostora. Izradio je i obranio dipl. rad pod naslovom "Parkovi Ogulina u prostornim planovima grada".

Odmah nakon okončanja studija sudionik je vojno - redarstvene akcije "Oluja", a nakon demobilizacije zapošljava se kao pripravnik u UŠ Ogulin 18.IX.1995. Pripravnički staž odradio je u Šumariji Ogulin u kojoj je 18.IX.1996. god. raspoređen na poslove revirnika u GJ"Bukovača". Upraviteljem Šumarije Ogulin imenovan je

1.VII.1997., na kojoj se dužnosti nalazio i krajem 1999. godine.

LITERATURA *** Šum. škola Karlovac, 1947., s. 110,129. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702. ***Časop. "HŠ" 18, 1998., s. 26.

KOSTOV, Atanas, iz Plovdiva, (Bugarska), ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1910. na Šum. akademiji u Zagrebu . 0 njemu ne nalazimo druge informacije pa pretpostavljamo da je živio i radio u Bugarskoj.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 4, 145. ***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 124.

KOVAČ, Petar, iz Čabra, Gorski kotar, ing. šumarstva, kotarski šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1906. na Šum. akademiji u Zagrebu.

Prema raspoloživim podacima, 1908. radio je kao šum. vježbenik u Bjelovaru, a 1915. kao kotarski šumar u Goli kod Koprivnice.

Bio je član HSŠD. Drugi podaci nisu nam poznati.

LITERATURA ***Iskaz elan. HSŠD 1908., 1915., (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 3, 145. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara ... Zagreb 1997., s. 206, 228.

KOVAČIČ, Zvonimir, (Slav. Brod, 15. VI.1938.), dipl. ing. drvne industrije.

Sin Franje i Ružice r. Eifried. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Slav. Brodu, gdje je i maturirao na Gimnaziji "Z. Šnajder" 1958. godine.


358

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je drvno-in-dustrijski smjer 1967.

Po završetku fakulteta zaposlio se 1967. u "Slavonija" Dl u Slav. Brodu, gdje radi kao pripravnik, zatim kao tehnolog, a od 1.IV. 1973. kao rukovoditelj tvornice parketa. Sredinom 1977. prelazi na mjesto rukovoditelja pilanske proizvodnje, gdje ostaje do sredine 1982. god. kada prelazi na rad u komercijalnu službu. Prvo radi na mjestu referenta prodaje proizvoda impregnacije drva, da bi od sredine 1984. prešao na mjesto rukovoditelja prodaje. Sredinom 1987. prelazi na mjesto direktora Impregnacije drva pri "Slavonija" Dl na kojem mjestu je 25.111.1988. pretrpio infarkt.

Poslije rekonvalescencije prelazi na radna mjesta sa manje stresova i većega kontakta s radnicima i strankama, pa radi na izučavanju i primjeni noviteta iz oblasti sušenja drva i kontroli kvalitete proizvoda. Kraće vrijeme (1991.-1992.) rukovoditelj je tvornice parketa, zatim radi na osiguranju poduzeća, a od 1993. samostalni je referent zaštite na radu, gdje se nalazio i 1996.godine.

Prisustvovao je stručnim savjetovanjima i stručnim ekskurzijama.

Član je HŠD. U Šum. društvu Slav. Brod od 1969. do 1973. obnašao

je dužnost predsjednika, a kasnije je bio odbornik.

LITERATURA *** HŠD 1846 1996., s. 430. *** SŠN 3, ŠF Zagreb 1998., s. 338.

KRASNOV, Milorad, (Zagreb, 16.VII. 1935.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Andrije i Marije r. Ćubelić. Hrvatske narodnosti. Otac mu je bio grad. inženjer, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je 1948., u Zagrebu a III. mješovitu gimnaziju 1954.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odsjeku 1957.-58., a diplomirao 1960. godine.

Nakon diplomiranja zaposlio se u ŠG Sisak 1961., gdje je poslije pripravničkog staža bio referent za isko-rišćivanje šuma i referent prodaje u komercijali. Od 1963. radio je u Šumariji Petrinja, gdje je do 1974. bio referent za iskorišćivanje šuma i pomoćnik upravitelja. God. 1974. obavljao je dužnost upravitelja RJ Transport, ŠG Sisak sa sjedištem u Sisku. Ubrzo se vraća u Šumariju Petrinja, gdje je radio na poslovima iskoriš-ćivanja šuma kao revirnik i upravitelj radne jedinice sve do 1991. godine.

Nakon okupacije Petrinje, 1991. odlazi u progonstvo u Zagreb, Kri-ževce i Vrbovec. God. 1993. zaposlio se u Šumariji Vrbovec kao revirnik, gdje je ostao do umirovljenja. Potkraj veljače 1996. vratio se u oslobođenu, ali opustošenu Petrinju.

Bio je član HŠD, Ogranak Sisak, u kome je od 1971. do 1974. obnašao dužnost blagajnika.

LITERATURA ***ŠN, s. 371; SŠN 2, s. 690. ***ŠL1 2, 1995., s. 62. ***HŠD 1846 1996., s. 427. ***HŠŽL2, 1997., s. 407.


359

KRISTIĆ, Martin, iz Sremskih Kar-lovaca^ ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1912. god. na četvorogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu.


LITERATURA Borošić, ].: ŠIS, s. 4, 145. ***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 124.

LABURA, Hrvoje, (Šibenik, 4.IX. 1939.), dipl. ing. drvne industrije, viši savjetnik u Ministarstvu R. Hrvatske.

Sin Marijana, zanimanjem službenika i majke Zorke, r. Jurišić, zanimanjem domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osmogodišnju školu i gimnaziju pohađao je u Šibeniku te maturirao 1958. godine. Paralelno pohađao je osnovnu i srednju glazbenu školu.

God. 1959. odlazi u Zagreb te se upisuje na Šum. fakultet Sveuč. -Odsjek drvne industrije. Diplomirao je 1965. godine. Od 1966. radio je u DIP-u Dugo Selo kao tehnolog proizvodnje, a kasnije postaje rukovoditelj tehničke pripreme i projektant školskog namještaja i namještaja i opreme za dječje vrtiće. Usko surađuje na izradbi i proizvodnji dječje didaktike sa UNICEF-om (Pariz).

God. 1968. postaje rukovoditelj tvornice opreme, namještaja i didaktike u Sesvetskom Kraljevcu. Od 1970. radi u Trgovačkoj kući "Šuma", Zagreb kao komercijalni direktor za drvne proizvode.

Osnivanjem Zajednice za financiranje usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne industrije (1973.) postaje stručni suradnik na poslovima planiranja, programiranja i kadrovskih potreba te razvoja mreže obrazovnih programa.

Kako se 1976. osniva SIZ usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne

industrije Hrvatske, dipl. ing. H. La-bura dobiva mjesto stručnog savjetnika, a 1984. imenovan je javnim natječajem tajnikom Skupštine SlZ-a.

Od 1976. do 1990. god. radi na razvoju školstva u djelatnosti šumarstva i drvne industrije, gdje se prema potrebama djelatnosti planira mreža obrazovnih programa, definiraju obrazovni profili od srednjeg do visokog obrazovanja, planira zadovoljavanje kadrovskih potreba unutar djelatnosti, a posebna pozornost poklanja obrazovanju uz rad i iz rada.

Svoje stručne radove objavljuje u "Šum. listu" i časopisu "Drvna industrija", a suradnik je i Šum. enciklopedije sa stručnim prilozima o stanju, razvoju i planiranju kadrovskih potreba u hrvatskom šumarstvu i drvnoj industriji.

Godine 1990. prelazi na rad u Republički fond usmjerenog obrazovanja u okviru Ministarstva prosvjete, kulture i športa, a 1992. imenovanje višim savjetnikom za posebne programe osnovnog i srednjeg školstva koje poslove obavlja i prigodom bilježenja ovih podataka za životopis (kraj 1999.).

RADOVI

Nastava nakon reforme 1975. U: Hrvat ska. Srednja i niža nastava. SE 2,1983., s. 102 103.

Zadaci i problematika srednjeg usmje renog obrazovanja u šumarstvu Hrvatske. Glasnik za šum. pokuse 26, Zagreb 1990., s. 85 92.

LITERATURA ***SŠN 3, ŠF Zagreb 1998., s. 338.


360

LOVRIC, Andrija - Željko, (Krk, 5. VI.1943.), dr. se. bioloških znanosti.

Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U Zagrebu je diplomirao biologiju na PMF-u i magistrirao iz ekologije na temi "Ptice Kvarnera". Na Institutu "Ruder Boš-ković" doktorirao je tezom "Kserobio-mi od Jadrana do Irana".

Radi u Zavodu za genetiku Instituta "R. Bošković" kao predstojnik Laboratorija za biocenotiku, a bio je znanstvenim voditeljem više istraživačkih projekata pri Ministarstvu znanosti: o hrvatskim endemima, o halo-fitima, flori jadranskih otoka, o ekologiji primorskoga krša i o etnogenezi ranih Hrvata - u međunarodnoj suradnji s Francuskom, Grčkom, Turskom i Iranom.

Djelatan je u nizu međunarodnih i domaćih stručnih udruga: bio je npr. dugogodišnji tajnik pri Međunarodnoj komisiji za prirodoslovna istraživanja Mediterana (Monaco), a u vrijeme pisanja ovih podataka (1999.) internacionalni je ekspert IUCN za mediteranske otoke, pa u nas utemeljitelj i jedan od pročelnika Znanstvenog društva za proučavanje etnogeneze, itd.

Dosad je objavio 396 znanstvenih i stručnih radova (od čega 79 u inozemstvu i 5 monografskih knjiga), najviše iz područja fitocenologije, ekologije, paleontologije, predhisto-rije i etnogeneze. Obavljao je poredbena t e renska istraživanja diljem Sredozemlja, od Španjolske do Kurdistana, a najviše na Dinarskom kršu i jadranskim otocima. Opisao je nekoliko novih halofilnih vrsta i primorskih fitocenoza. Izradio je florno-fito-cenološke preglede za otoke Krk, Pr-vić, Goli, Palagruža, Sušac, Mljet, pa za Konavli i rječne kanjone Mrežnice, Une, Zrmanje, Krke, za gorje Svilaja i dr.

U bivšem Urbanističkom institutu SRH surađuje u izradi nekoliko planova prostornog uređenja (Istra, Kordun i Banovina, okoliš Boke Kotorske i dr.). Surađuje sa djelatnicima Šum. fakulteta u Zagrebu. Sam ili u suradnji sa prof. dr. se. Stjepanom Bertovi-ćem opisuje raslinstvo i srodne napise u sve tri knjige Šumarske enciklopedije; u Enc. Jugoslavije (knj. 5. i 6.), a poslije Domovinskog rata i u novoj Hrvatskoj enciklopediji. Sa Prof. dr. se. Želimirom Borzanom i suradnikom u Institutu R. Bošković, mr. se. M. Racom iscrpno opisuje hrvatske biljne endeme u monografiji "Šume u Hrvatskoj" (1992.).

Nakon B. Šuleka jedan je od rijetkih u nas koji se pobliže bavi terenskim prikupljanjem i poredbenom analizom narodnih dijalektalnih naziva za floru i faunu, pa je obradio 14.000 fitonima i zoonima iz srednje i južne Hrvatske i Hercegovine. Proučavao je i naše fosilne arheocenoze i paleoekologiju Hrvatske, pa predhis-torijske i antičke antropogene utjecaje u ekosustavima, te prirodoznan-stvena proučavanja rane etnogeneze u jugoistočnoj Europi i prednjoj Aziji.

VAŽNIJI RADOVI

a) Posebne knjige (kao urednik i autor) Lovrie, A.Z. i sur.: Baščanskopodručje

smjernice razvoja. Krk 1976., s. 1 336. Lovrie, A.Z. i sur.: Svmboles pour la car

tographie des biocoenoaea littorales en Medi terranee. Pariš 1983.

Lovrie, A.Z. i sur.: Tko su i odakle Hrvati (etnogeneza). Zagreb 1993., s. 1 104.

Lovrie, A.Z.: Kserobiomi od Jadrana do Irana (disertacija). Insti tut "R. Boškovie", Zagreb 1995., s. 1 413.

Lovrie, A.Z.: Staroiransko podrijetlo Hr vata. Iranian cultural center, Teheran 1999., s. 1 527.

b) Ostali važniji radovi i prilozi (izbor): Ornitogene biocenoze Kvarnera (ma

gisterij). Larus 23, Zagreb 1970.


361

Analyse der Meeresvegetation Ost adrias. OGV 14, Akademija Ljubljana 1978.

Adriatic endemica, part 1 5. CIEMS 27, Museum Monaco 1981.

Chromosome numbers 77 (Asteraceae). Taxon 31, Utrecht 1982.

Principes theoriques deT analyae debio sphere etbiocoenoses. Documents Phytosocio logiques 7, Lille 1982.

Coastal endemiam ofBalkana and Aaia Minor. Posebna izdanja ANU BiH 78, Sarajevo 1987.

Paleoecological aequence of Dalmatia from Carboniferoua to Pleiatocene. Acta Musei Makarska 5, 1989.

Palabzonoaen dea Pannoniachen Meerea. Bericht JAD 28, Bulgarian Academv of Scien ces, Sofia 1989.

Coaatal ecoayatema of Croatia. World Ecosvstems 2A, Elsevier Am sterdam 1993.

Dry ecoayatema of Albania, Bulgaria and Turkey. World Ecosvstems 2A, Elsevier Amsterdam 1993.

Origin of Karat ecoayatema. World Eco svstems 2c, Elsevier Amsterdam 1997.

Evolution of coaatal ecoayatema. World Ecosvstems 2c, ibid. 1997.

Bertović, S. i Lovrie, A.Z.: Jugoalavija Biljni pokrivač. Enciklopedija Jug. 6, Zagreb 1990.

Horvat, I., Bertović, S. i Lovrić, A.Z.: Hr vataka Biljni pokrivač. Enciklopedija Jug. 5, Zagreb 1998.

Bertović, S. i Lovrić A.Z.: Ueberaicht der Vegetation Kroatiena nach neueren Unter auchungen. Tuexenia 12, Gottingen 1992.

Bertović, S. i Lovrić, A.Z.: Biljni po krivac. Hrvatska enciklopedija LZ "Miroslav Krleža", Zagreb, (predano u tisak 1994.).

LITERATURA Bertović, S.: Neke prirodne značajke u

Zagrebačkoj regiji. Hortikultura 1 4, Zagreb 1994.

Biskup, J.: S. Bertović Radovi. HSZ Leksikon 1, (A F), Zagreb 1996., s. 76 92.

Bertović, S.: i sur.: Priroda i perivoji u riječkoj općini. Hortikultura 1 4, Zagreb 1995., ŠL 3 4, 1997., s. 133 161.

Bertović, S.: Reljef i njegova prostorna raščlamba. ŠL 11 12, 1999., s. 543 563.

LOVRIĆ, Tihoraj, (Punat, Krk, 18. XI.1914. - Nova Gradiška, 18.IX. 1998.), dipl. ing. šumarstva

Zbog prirode očeva posla, željezničara, obitelj često mijenja boravište, a i kasnije, kao šum. stručnjak promijenio je nekoliko radnih mjesta i sredina.

Šumarstvo je apsolvirao 1936.-37. i diplomirao na Poljopr.-šum. fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Radni vijek započeo je u Skopju, a nastavio u Bitoli (Makedonija), Nišu (Srbija), te kod Banske uprave u Ce-tinju (Crna Gora). U tom razdoblju bavio se uređivanjem bujica, a u Cetinju vodio je radove na uređenju bujičnog područja "Sutorina" kod Herceg - Novog. Uoči II. svj. rata odlazi na vojnu dužnost.

Za vrijeme NDH radio je u Građevinskom odjelu Ravnateljstva šu ma u Gospiću, sudjelujući na trasiranju cesta Marija Snižna - Krivi Put i Sv. Juraj - Krasno. Tada je bio član HŠD.

Nakon službovanja u Sušaku, Crikvenici, Pazinu i Zagrebu dolazi u Novu Gradišku, gdje obavlja različite poslove. God. 1966. zaposlio se u ŠG Slav. Požega, gdje je radio do 1970. kao upravitelj Šumarije Kamenska, a zatim tri godine kao referent u Odjelu za uređivanje šuma. Od 1973. upravitelj je Šumarije Caglin, a do umirovljenja 1978. bio je šef požeške taksacije.

Imao je znakovit smisao za


362

ekonomiku i organizaciju rada u šumarstvu. Izvanredno je studirao na Ekonomskom fak. u Zagrebu. Svestrano obrazovan, služeći se njemačkim i engleskim jezikom, pratio je inozemnu stručnu šumar, literaturu.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 14 (I. god). ***ŠL1943., s. 23. Tomić, I.: Tihoraj Lovrić, dipl. inž. šum.

(1914 1998.). In memoriam. ŠL 1998., s. 580 581.

MORTIGJIJA, Mato, (Zagreb, 4.VI. 1942.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate i Vinke r. Bertapelle. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio profesor, a majka učiteljica. Obitelj mu je živjela u Zagrebu, pa se u Zagrebu i školovao: osnovnu školu završio je 1951., a II. gimnaziju 1959.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je 1963.-64., na Sum. odjelu, a diplomirao 1967. godine.

Radi izvan čiste šumarske struke. Bavi se hortikulturom i zaštitom.

LITERATURA *** HŠŽL, 3. knj. (L P), Zagreb 1998.,

s. 226. ***SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692.

NEFF, Milan, (Golo Brdo, Virovitica, 28.IX.1920.), dipl. upravni pravnik, novinar, pisac i publicist.

Osnovnu, stručnu školu i gimnaziju pohađao je u Virovitici. Diplomirao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu, stekavši zvanje dipl. upravnog pravnika. Sudionik je i časnik antifašističke NOB-e i teški ratni vojni invalid.

Novinarstvom se počeo baviti za vrijeme liječenja 1946. godine u Zagrebu. Nakon izlaska iz bolnice vraća se u Viroviticu i surađuje s "Glasom Slavonije" u Osijeku. God. 1950. postavljen je za urednika unutrašnje rubrike "Bjelovarskog lista". Od 1953. do umirovljenja 1978. god. prvi je profesionalni novinar "Virovitičkog lista", urednik, glavni i odgovorni urednik te direktor Informativnog centra Virovitica. Istodobno od 1953. do 1973. honorarni je dopisnik Radio -Zagreba i zagrebačkog izdanja "Borbe". Povrh toga surađuje s brojnim listovima, časopisima i publikacijama, u kojima objavljuje novinarske, publicističke i literarne radove.

0 ljudima iz virovitičkoga kraja napisao je velik broj izvrsnih reportaža. Najbolje od njih objavljene su u knjizi "Za našu sreću" (Zagreb, 1981.). Pisao je i pjesme te ih objavio u knjizi "Za bolji svijet" (Zagreb 1994.) te roman naslova "Ranjeno proljeće" (Za-


363

greb 1994.). Objavljivanje čeka opsežan romansirani životopis Vaclava Vostrela - narodnog heroja češke narodnosti u Hrvatskoj.

Kao novinar objavio je na tisuće novinskih članaka i prikaza. U suradnji sa šumarom Dragutinom Tarijem iz Virovitice pratio je šumarstvo SG Bjelovar, a poglavito Podravine i Slavonije, i pisao o njemu čitav svoj radni vijek. Kao marljiv suradnik ovoga Leksikona, makar u poodmaklim godinama, prikupio je podatke i sastavio biografije velikog broja šumara iz virovitičkog i susjednih područja, kako preminulih i zaboravljenih (Antun Navara i dr.) tako i živih, na čemu smo mu zahvalni.

Već 1950. dobio je nagradu Društva novinara Hrvatske za najbolji rad objavljen te godine. Primio je još dvije plakete DNH, srebrnu plaketu - nagradu Grada Virovitice i zlatno nalivpero nagradu MK "Đuro Đaković" u Slav. Brodu za doprinos razvoju novinarstva Slavonije. Povrh toga odlikovan je Medaljom zasluga za narod i Medaljom za hrabrost u NOR-u. Primio je i državna odličja: Orden rada sa srebrnim vijencem i Orden rada sa zlatnim vijencem.

Pedesetak godina član je Hrv. novinarskog društva.

Kao umirovljenik živi sa obitelji u Virovitici i, kad mu bolest dopušta, sređuje svoje rukopise.

PETELIN, Zlatko, (Požega, 26.1. 1924. - Zagreb, 26.XII.1982.), grafičar, kartograf.

Od 1931. do 1942. u Zagrebu je završio osnovnu školu, četiri razreda gimnazije i tri razreda stručne grafičke škole za litografa. Iza 1945. stekao je vrijedno grafičko - kartografsko iskustvo, radeći unutar redovitoga vojnog roka, u ondašnjem Vojnogeograf-

skom institutu u Beogradu. U Grafičkoj školi u Zagrebu, 1951., položio je majstorski ispit za litografa.

Radio je kao litograf u mnogim zagrebačkim poduzećima, a najdulje u Zagrebačkoj kartonaži i Grafičkom zavodu Hrvatske. Zbog prezauzetosti i suradnje s drugim ustanovama nije prihvatio ponudu za stalno namje-štenje u Odjelu za tipologiju šuma u Institutu za šumarska istraživanja Šum. fakulteta u Zagrebu. Umirovljen je 10. rujna 1969.

Bio je savjestan i precizan u obradi svih raznolikih grafičkih pošlo- va. Vrsno je ilustrirao razne udžbeni- ke, priručnike i publikacije, izrađivao vinjete i kaligrafske napise. Izradio je besprijekorne film-matrice za tisak milimetarskih araka i specijalnih traka za različite meteorologijske pisaće instrumente (autografe), a vrlo uspješan hobi bilo mu je urarstvo.

Za svoju glavnu grafičku djelatnost - tematsku kartografiju - Z. Pe-telin se opredijelio god. 1949., kada botaničaru I. Horvatu, s njegovim glavnim suradnikom S. Bertovićem, grafički priprema za tisak prve karte šumskih i ostalih biljnih zajednica u masivima Risnjaka i Pelistera.

Slijedom mnogih nastavljenih vegetacijskih i tipoloških studija, osobito u Gorskom kotaru i Hrv. pri-


http://26.XII.1982

364

morju (sekcije Sušak), Z. Petelin sudjeluje u grafičkoj obradi i tisku svih karata, koje su postigle najviša i nepodijeljena priznanja u krugovima domaćih i stranih stručnjaka.

Svojim požrtvovnim i vrsnim grafičarskim radom uvelike je pridonio razvitku botaničke i šumarske tematske kartografije, pa zaslužuje zahvalnost.

GRAFIČKI KARTOGRAFSKI RADOVI (Izbor)

Vegetacijska karta središnjeg dijela Risnjaka u Hrvatskoj, (I. Horvat i surad.); Vegetacijska karta planine Pelistera u Make doniji. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb 1949.

Planinarska karta Risnjak Snježnik, (S. Bertović i sur.), Planinarski savez Hrvatske Zagreb 1952.

Karte biljnih zajednica jugozapadne Hr vatske, (I. Horvat i sur.), Zagreb: sekcija Sušak 2a (1954), Privredni savjet Vlade FNRJ; Karta biljnih zajednica narodnog parka Risnjak (1954), Drž. sekretarijat za poslove narodne privrede NRH; sek. Sušak 2c (1955); sekcija Sušak lb (1957); sek. Sušak ld (1958), Institut za šum. i lovna istraživanja NR Hrvatske.

Zonale Vegetationseinheiten Sildost europas (I. Horvat), Institut za botaniku Sveuč. Zagreb 1962.

Karta biljnih zajednica jugozapadne Hr vatske, isječak iz sekcija Sušak lb i 2a (I. Hor vat i sur.). JLZ, Šum. enc. 2, Zagreb 1963.

Vegetacijska karta krša Jugoslavije, isječak sjeverozapad, dijela, (S. Bertović i sur.), ibid.

Klimatogena vegetacijska područja Hrvatske, (S. Bertović), Institut za šum. i lovna istraživanja NRH, Zagreb (apud J. Safar 1963, S. Bertović 1971, 1975.).

Vegetacijska karta otoka Paga, (S. Hor vatić i sur.). Institut za šumarska istraživanja, Zagreb 1963.

Karta klimatskih područja prema Kblppenovoj klasifikaciji, (N. Pleško i B. Ki rigin), Republički hidrometeorol. zavod NRH, Zagreb 1971.

Karta klimatskih područja prema Thorn thwaitovoj klasifikaciji, (N. Pleško), ibid.

Pregledna karta postojeće vegetacije u zapadnoj Hrvatskoj, isječak sjevero zapadnog dijela, (S. Bertović i sur.). JLZ, Šum. enc. 2, Zagreb 1983.

Različite tematske karte u tipološkim studijama, objavljenim u publikaciji "Radovi Šum. instituta Jastrebarsko": br. 1 (1966); 7 (1967), 18 (1971); 20 (1972); 21 (1974); 26 (1976); 28 (1976); 32 (1977); 34 (1978).

LITERATURA Horvat, I.: Osam godina istraživanja i

kartiranja vegetacije Gorskog kotara i Hrv. primorja. ŠL 11 12 1955.

Horvat, I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske sa 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak (2a, 2c, l b , ld) . Acta biologica II , Prirodoslovna istraživanja JAZU 30, Zagreb 1962.

Horvatič, S.: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrv. primorja. Ibid. IV, JAZU 33, Zagreb 1963.

Bertović, S.: Nekoliko primjedaba na publikaciju "Radovi" Šum. instituta Jastrebar sko br. 21, 1974, Zagreb 1975.

Bertović, S.: Vegetacijska kartiranja u Hrvatskoj... Zbornik radova 40 godina Nac. parka Risnjak (1953 1993), Crni Lug 1994.

*** Popis studija objavljenih u publika čiji Radovi Šum. instituta Jastrebarsko", Ja strebarsko, svibanj 1996.

RAJIĆ, Anto, (Guča Gora, Travnik, BiH, 25.LX.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Tome i Dragice. Hrvat, rimokatolik, hrvatskoga državljanstva. Otac mu je bio željezničar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Guča Gori 1977., a gimnaziju u Travniku 1981. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je 1988. god. na ŠG odjelu, iz znanstv. područja organizacija rada. Napisao je i obranio dipl. rad naslova "Povri-


http://25.LX.1962

365

jedivanje radnika u OOUR Šumarstvo RO "Sebešić" Travnik".

Završivši studij, 1988. zasniva radni odnos u OOUR Šumarstvo Trav nik (BiH) na poslovima projektanta šumskih komunikacija, a zatim referenta za plan i analizu. Slijedi prekid radnog odnosa zbog rata u tom dijelu BiH. Prekida i poslijediplomski studij, kojeg je započeo u Sarajevu iz oblasti uređivanja šuma. Tijekom rata u BiH obnaša visoke dužnosti u HVO i MUP-u. U šumarskoj struci nastavlja rad u Hrvatskoj 1996. u JP "Hrvatske šume" US Sisak. Potkraj iste godine imenovan je upraviteljem šumarija Dvor i Rujevac.

Član je HŠD. Oženjen je dipl. ing. šumarstva Sanjom Rajić r. Sliš-ković s kojom ima troje djece.

RAK, Oto, (Spodnje Gorče, Žalec, Slovenija, 28.VIII.1932.), dipl. ing. drvne industrije.

Sin Karla i Marije r. Schilden-feld. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Braslovču 1946., a maturirao je na I. gimnaziji u Celju 1954. godine.

Sudirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na Drvno-ind.

odjelu 1961. godine. Izradio je diplomski rad pod naslovom "Proizvodnja parketa. Tehnički projekt za konkretnu tvornicu".

Nakon diplomiranja bio je majstor, šef proizvodnje i tehnički direktor u tvornici "GLIN" Nazarje (1961.-1971.). Od 1971. do 1984. bio je tehnički direktor, a zatim generalni direktor u LIK "Savinja" Celje. Potom je bio na mjestu direktora Lesnog instituta Ljubljana, pa generalni direktor Tovarne pohištva "Bor" Laško do 1990. kad se zapošljava kao pro-kurist u Varioformu Wien u Austriji.

Surađivao je sa hrvatskim šumarima i drvarcima.

Za uspješan rad dobio je Kraj-gerjevu nagradu Gosp. zbornice Slovenije i Orden rada I. stupnja sa zlatnim vijencem. 0 njemu je pisao i prof. Franius (1970.) u HDLZ Zen-tralblat-u.

Kao umirovljenik živi u Braslovču kod Žaleca u Sloveniji.

SIKORA, Dražen, (Banja Luka, BiH, 22.111.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Venceslava i Marije r. Žulj. Hrvat, rimokatolik, hrvatskoga državljanstva. Otac mu je nastavnik, a majka laborantica. I osnovnu i srednju školu završio je u Prijedoru (BiH).

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1997. iz fitocenologije. Izradio je i obranio dipl. rad naslova "Ljekovite i jestive vrste biljaka sub-mediteranskog područja".

Prvo zaposlenje u struci dobio je u JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 23.VI. 1999. Pripravnički staž odrađuje u UŠ Sisak, Šumarija Dvor.

Član je HŠD.


366

SLAPNIK, Slavko, (Sv. Florjan, Mo-zirje, Slovenija, 7.VI.1933. - Nazarje, 7. III.1969.), dipl. ing. drvne industrije.

Sin Alojza i Amalije. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Roditelji su mu bili obrtnici. Osnovnu je školu završio u Bočni, a Državnu tehničku srednju školu 1952. u Ljubljani.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1961. na osamostaljenom Sum. fakultetu na Drvno-ind. odsjeku.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Lesno industrijskom kombinatu Celje kao šef Transporta, a zatim je radio do prerane smrti (1969.) u Lesnoj industriji Nazarje kao šef Furnirnice.

Surađivao je sa hrvatskim šumarima i drvnim tehnolozima.

SORIĆ, Ante, (1919.-1983.), stručni fotograf.

Čitav radni vijek bio je vezan uz šumarsku i drvarsku struku. Radio je kao fotograf pri Ministarstvu šum. NRH. Bio je i stalni fotograf za potrebe Saveza ITŠDI Hrvatske. Od 1957. do 1970. izrađivao je naslovnice za Šum. list, a za Povijest šumarstva Hrvatske (1976.) pripremio je fotomaterijale.

Savezu ITŠDI Hrvatske, odnosno HŠD darovao je svoju fotodoku-mentaciju od 10-ak tisuća snimaka.

LITERATURA Živković, V.: Ante Sorie, (1919 1983)...

In memoriam. ŠL 1984., s. 193 194. ***PŠH 1846 1976., s. 423.

SPREČKIĆ, Mladen, (Zagreb, 29.IX. 1938.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Ante i Zlate r. Lončarić. Hrvat, katolik. Potječe iz obitelji šum. inženjera. Osnovnu je školu završio u Ilidži 1953., a gimnaziju u Saraje-vu 1957. godine.

Diplomirao je na Šum. fakultetu u Sarajevu 1962. Poslijediplomski studij iz ekonomike i organizacije postigao je 1977. na istom fakultetu.

Od 1.XI.1963. do 26.IV.1978. radio je u PDI "Bjelašnica" Hadžići kao šef plana, šef tehničko-komerci-jalne službe, upravitelj pogona, tehn. direktor i direktor OOUR-a. Od 27.IV. 1978. do 1.IX.1980. bio je sekretar za privredu Skupštine općine Hadžići, a od 16.IX. 1980. do 15.IV.1984. radi kao direktor Tvornice građevinske stolarije ŠIPAD - BJELAŠNICA Hadžići. U ŠIPAD-u EXPORT - IMPORT bio je šef devizno-platne službe, direktor komercijalnog sektora, Direktor uvoza i pomoćnik generalnog direktora (16.IV.1984. - 20.IV.1995.). Od 1.VIII.1995. stručni je savjetnik za proizvodnju pokućstva i drvne galanterije u "CROATIADRVU" Zagreb.

SUBOTIĆ, Stanislav, (Nijemci, Vinkovci, 30.X. 1931.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Rajka i Vinke r. Bolić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obitelji poljoprivrednika. Osnovnu školu završio je u Nijemcima, a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1951. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je 1960. godine.


367

Već kao šum. tehničar radio je u ŠG"Spačva" Vinkovci (1951.-1954.). Završivši studij šumarstva, 1960. zapošljava se u LŠG "Jelen" Beograd, i to najprije na radno mjesto pomoćnika upravitelja Šumarije Belišće (1960.-1961.), a zatim je upravitelj Šumarije Zlatna Greda. God. 1966. napušta šumarsku operativu i seli se u Osijek, zaposlivši se u "Osijek Export-import". Gotovo 30 godina komercijalni je direktor poduzeća, a od 1989. pa do umirovljenja 1.IX.1991. i direktor tvrtke.

Kao aktivan lovac, od 1993. do 1998. član je Izvršnog odbora Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije, a istodobno i član Izvršnog odbora HLS.

Umirovljeničke dane provodi u Osijeku.

SUKALIĆ, Miroslav, (Karlovac, 25. IX.1916.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Srećka i Davide r. Krajač. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio bankovni činovnik, a majka kućanica. Najranije djetinjstvo proveo je u Senju i Sušaku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Maturirao je na realnoj gimnaziji 1933. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Posljednju godinu studija proveo je na

is torodnom fakul te tu u Zemunu , diplomiravši 4.VII.1940. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u Šumariji Skrad, odmah nakon diplomiranja, gdje kao pomoćnik u-pravitelja šumarije dipl. ing. Vilima Kučića radi na uređivanju šuma z.z. Srpske Mora viče. Nakon nepune godine dana otac ga šalje u Njemačku, gdje 2.III.1941. prima službu u Zavodu za šumarska istraživanja u Tha-randtu. Obogaćen novim zasadama šumarske struke i znanjem njemačkog jezika odmah iza II. svj. rata (14. VIII.1945.) vraća se u Hrvatsku, zaposlivši se kod Zemaljskog šum. poduzeća Rijeka, radeći najprije na poslovima plana, a zatim u manipulaciji Delnice. Slijedi zaposlenje u Šum. građevnom poduzeću Rijeka, gdje u okviru Geodetske sekcije Jur-jevo radi na trasiranju i izvođenju šumskih cesta na području sjevernog Velebita. U ŠG Delnice - Građevna uprava Delnice - dolazi početkom 1965. god., primivši dužnost upravitelja uprave. U istom gospodarstvu 1.XI.1967. prelazi u Odjel za uređivanje šuma, gdje će uz kraća premještanja u Šumariju Mali Lošinj (31.XII.1970.), odnosno Šumariju Rijeka (16.III. 1972.), raditi sve do umirovljenja 30. V.1977. god. Uz uobičajene taksacij-ske radove, a u sklopu posebne geodetske grupe pri ŠG Delnice, najviše je radio na snimanju zemljišta, trasiranju šum. komunikacija te na ream-bulaciji i obnovi šumskih meda.

0 uređenju meda prema privatnim posjedima napisao je vrijedan rad u publikaciji "Deset godina razvitka Šum. gospodarstva Delnice", (Delnice 1970.).


368

TOMAŠEVIĆ, Josip, (Koska, Našice, 23.VIII.1927.), dipl. ing. šumarstva, drno-ind. smjera, tehnolog za drvo u zgradarstvu.

Sin Josipa i Đurđe r. Semialjac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šum. manipulant, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Koški 1938., a šest razreda klasične gimnazije u Širokom Brijegu. Zatim odlazi u rat, a nakon rata nastavlja školovanje u Muškoj real. gimnaziji u Osijeku, gdje i maturira 1947. godine.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1955. na Sum.-ind. odsjeku.

Nakon završene gimnazije, od 1949. do 1951. radio je u "Exportdrvu" Zagreb, na poslovima fonda za izjednačavanje cijena (preteča deviznog poslovanja). Nakon diplomiranja, od 1955. do 1956., radio je u Dl Vrbovsko na rekonstrukciji parionica i ljušti-onica bukovine za potrebe stoličar-stva, a bavio se i savijanjem drva bukovine.

Za potrebe Savezne privr. komore sudjeluje u snimanju stanja produktivnosti rada u savijaoničkim tvornicama stolica (Kamnik, Varaždin, Osijek, Kruševac, Vrbovsko). Od 1956. do 1961. radio je na osnivanju i uhodavanju Tvornice namještaja u DIP-u Karlovac i osnovao tehničku pripremu rada u tvornicama DIP-a. Prvi

u biv. Jugoslaviji uvodi p rešan je bukovine u svrhu oplemenjivanja za potrebe proizvodnje tkalačkih čunje-va, koji su se do tada proizvodili isključivo iz crnoga graba.

Zatim je dvije godine radio u tvornici pokućtva, Zagreb, na poslovima organizacije nabavne službe, alimentacije osnovnim sirovinama i pomoćnim materijalima. Nakon toga 25 godina, sve do umirovljenja 1988., radio je u Institutu za drvo u Zagrebu. Započeo je na poslovima doprojek-tiranja Tvornice namještaja i građevne stolarije Sofonija (Conakrv - Gvineja). Projektirao je tvornice namještaja, građevne stolarije i parketa na području biv. Jugoslavije. U Institutu za drvo razvio je Odjel za finalnu proizvodnju drva, usmjeravajući ga u specijalnostima prema konjunkturnoj potražnji. Osnovao je i Odjel za drvo u građevinarstvu, uveo službu kontrole kvalitete proizvoda za visoko- gradnju i službu davanja atesta za po-dručje SFRJ. Posvetio se p rob l ema- t i c i projektiranja suvremenih prozo-ra za t e š k e k l i m a t s k e uv je te , (Sibir) . Izrađivao je tipske projekte za zemlje u razvoju za grad. stolariju i podne konstrukcije. Projektiranje drvnih proizvoda za kuće rješava dvojako: za srednje velike industrijske tvornice (Tanger - Maroko) i za velike (Josip-dol, Vukovar...). U suradnji sa stručnjacima iz operative (Industrograd-nja, KOMGRAP), bez svjetskih uzora, izradio je državni standard za ugradnju grad. stolarije po suhom postupku.

Duže vrijeme bavio se proučavanjem klimatskih uvjeta na gradnji i ponašanju drva u uvjetima sirove gradnje, o čemu je izradio niz ekspertiza. Osnovao je i uhodao rad laboratorija za ispitivanje prozora u Industrograd-nji, a istodobno je organizirao službu permanentne kontrole u procesu proizvodnje.


369

Bio je vještak i na međunarodnom planu (Muenchen - Njemačka; Soči - SSSR...). Posebno se posvetio izradi rješenja i ekspertiza o podovima za sportske dvorane i ples.

Za vrijeme rada u Institutu za drvo sudjelovao je i organizirao seminare iz područja drva u građevinarstvu, obrađujući sve što je u svezi očuvanja kakvoće drva u uvjetima surove klime na novogradnji. Posebna preokupacija bila mu je povećanje rende-menta osnovne sirovine, oplemenjivanjem (lijepljenjem) grade na razinu zahtjevane kakvoće za drvne građevne proizvode (1965.).

Napisao je knjigu "Drvo u podnim konstrukcijama - načela ugradnje" (Zagreb, 1997.). U časopisu "Drvna industrija" objavljivao je osvrte na novitete europskoj drvnoj industriji, kao i članak "Primarni zahtjevi upotrebne vrijednosti prozora". U Šum. Biltenu objavio je prilog "Potreba izučavanja suhe ugradnje građevne stolarije iz drva - Uvjeti i perspektive tog postupka". Izradio je opća uputstva za stolarske okivačke radove te mjerenja i obračunavanja građevne stolarije (Institut za drvo, 1966.). Osim toga izradio je veći broj ekspertiza i studija (vid.: Radovi) i niz supervješta-čenja na planu drva u građevinarstvu za potrebe viših privrednih sudova. Napisao je i objavio (1997.) memori-jalnu knjigu "Istina o ubijenoj gimnaziji" u kojoj je obradio pogibiju široko-brijeških profesora i odgojitelja Franjevačke klasične gimnazije, sa stanovišta kulturocida (1945.).

Umirovljenje 1988. Kao umirovljenik živi u Zagrebu (1999.)

Član je HŠD. Član je Hrvatskih ratnih veterana, gdje je tajnik za međunarodne odnose RH.

Dipl. ing. Josip Tomašević svojim je ukupnim djelovanjem dao značajan doprinos razvoju drvne industrije u Hrvatskoj i svijetu.

RADOVI

a) Ekspertize Primjena klinč, zupčastog spajanja u

grad. stolariji (1967). Korištenje papirnatih sača u vratnim

krilima (1967). Korištenje šperploča ilesonita u oblaga

njima vratnih krila (1967). Uzdužno spojeno i uslojeno drvo teh

nika oplemenjivanja. Drvna ind., 9 10, 1982. Ostakljenje prozora, Ibid. 9 10, 1983.

b) Studije Dugoročni razvoj šumsko drvnog kom

pleksa "Južnibazen Hrvatske", koautorstvo za finalnu drv. industriju, Inst. za drvo, 1972., detto: Zagrebačko sisačka subregija, Inst. za drvo 1974.

Razvoj Mogućnosti drvne ind. Hrvatske za razdoblje 1970 1985., Ibid., 1972.

Organizacija i financiranje izrade stan darda za grad. stolariju s projektnim zadacima za istraživačke radove za Privr. komoru Jugosl. (1973).

Projekat perspektivnog razvoja odjela za grad. stolariju i parket u okvirima Instituta za drvo. Inst. za drvo 1975.

Razvoj trgovačke mreže tvornica nam ještaja i grad. stolarije IMS RADOVIĆ, Tito grad. Inst. za drvo 1976.

Studija o proizvodnji gotovih parketnih platnica u Evropi, konstrukcijska rješenja i ekonomski parametri. Ibid. 1977.

Mogućnost razvoja drvopreradivačke djelatnosti Dalmacije do 1985., koautorstvo za drvo u građevinarstvu. Ibid., 1980.

Opra vdanost proizvodnje gotovih podnih konstrukcija umjesto klasičnog parketa. Ibid., 1981.

Neki razlozi za novelaciju standarda ug radbe podnih konstrukcija zbog specifikuma drva kao materijala. Simpozij Sarajevo 1983.

Tehnološki aspekti razvoja drvne indus trije Hrvatske, koautorstvo za drvo u gradevi narstvu. Ibid. 1983.



370

TOMIČIĆ, Josip, iz Nove Gradiške, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1950.-51., a diplomirao 13.VII.1952.

Podatke o kretanju u službi nismo pronašli. Prema neprovjerenom podatku umro je neposredno prije Domovinskog rata (1991.).


TOMIC, Stjepan, iz Požege, kr. ko -tarski šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1879. na GŠU u Križevcima. Prema dostupnim podacima, 1882. radio je kao šum. pristav u Vukovaru, a od 1888. do 1890. kao kotarski šumar u Daruvaru. Umro je u Pakracu 13.V. 1896. na dužnosti kotarskog šumara.

Bio je član HSSD od 1881.

LITERATURA *** ŠL: 1882., s. 228; 1888., s. 162;

1890., s. 376. *** Umrli: Stjepan Tomić, kr. kotarski

šumar. ŠL 1896., s. 364. *** Iskaz preminulih članova HSSD. ŠL

1901., s. 49. Borošić, l: ŠIS, s. 17, 151. ***ŠN, s. 49; SŠN 1, s. 146, 150.

TROŠT, Janez, iz Ljubljane, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumsko-uzgojnom odsjeku škol.g. 1949.-50., a diplomirao 21.IV.1952.

Čitav radni vijek proveo je u slovenskom šumarstvu: počeo je u Ko-čevju, a završio u Ljubljani. Kao umirovljenik živi u Ljubljani.


VILMAN, Vladimir, (Dvor, 26.XI. 1956.) dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1978.-79., a diplomirao 16.VII. 1982. godine.

VUKELIĆ, Milan, mladi, (Vukelići, 15.11.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1982.-83., a diplomirao 14.XI.1983.

ZALUŠKI, Josip, iz Vinkovaca, dipl. ing. šumarstva, viši šum. pristav.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1930.-31., a diplomirao 12.X.1931.

Prema raspoloživim podacima od 1933. do 1940. radio je kod Kotarskog načelstva Hvar, kao kot. šum. referent i kao kotarski šumar, u zvanju šum. pristava. God. 1940. premješten je za kot. šumara Ravnateljstvu banovinskih šuma u Vinkovcima. Za vrijeme II. svj. rata, kao viši šum. pristav, bio je upravitelj Šumarije Jamena sa sjedištem u Moroviću pri Ravnateljstvu šuma Vinkovci.

Zbog pripadnosti ustaškim postrojbama nakon rata osuđen je na kaznu zatvora. Nakon izdržane kazne 50-ih godina radio je s dipl. ing. T. Lucarićem kao taksator u ŠG "Spa-čva" Vinkovci.

Bio je član JŠU i HŠD. Na skupštini JŠU 1935. (Split, Jelsa, Hvar) održao je predavanje "Problemi šumarstva otoka Hvara", objavljeno iste go-


http://14.XI.1983

371

dine u Šum. listu (s. 572-585), gdje je opisao staništa i stanje sastojina s osvrtom na njihov prošli i perspektivni razvitak.

LITERATURA ***ŠL: 1935., s. 528, 529, 572; 1937.,

s. 40; 1938., s. 47, 296; 1940., s. 271, 326; 1941., s. 43, 402; 1943., s. 25, 268, 330; 1944., s. 199.

Borošič, l: ŠIS, s. 8, 152. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 68. ***ŠN, s. 357; SŠN 2, 1998., s. 683. ***PŠH 1846-1976., s. 83, 378, 414 ***HŠD 1846.-1996., s. 206, 207. ***Zbornik Vinkovci 1974., s. 549, 552.

ZEČIĆ, Nikola, (Skopje, Makedonija, 29.X.1932.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Pavla i Katarine r. Kovač. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio strojovođa, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Sisku 1942. - 43., a srednju Drvno - industrijsku u Belišću 1950. - 51. Nakon toga maturirao je na realnoj gimnaziji u Sisku 1951.-52.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odsjeku 1957.-58., a diplomirao na osamostaljenom Šum. fakultetu 27.1.1961. godine.

Prije i nakon diplomiranja radio je u DIP-u "Brezovica" Sisak, u Šumariji Velika Gorica, Šumariji Sisak, Sekciji za uređivanje šuma Sisak i Urbanističkom zavodu Grada Zagreba.

Radio je na mjestima referenta privatnih šuma, iskorišćivanja šuma, uzgajanja šuma, taksatora, urbaniste, analitičara i planera zelenih i rekreacijskih površina, samostalnog projektanta i nositelja zadatka.

Kao voditelj ili suradnik podigao je plantažu topola "Stari Grad" u Sisku (Vid.: Dekanić, I, ŠL11-12,1969., s. 363-386), izradio dvadesetak gospodarskih osnova za državne i privatne šume Posavine i Banovine, zatim urbanističke elaborate: generalne, srednjoročne, provedbene i sanacijske planove, studije te uvjete izgradnje za područje Grada Zagreba. Planovi su obuhvaćali područje Medvednice, njenoga pribrežja, Donjega Grada (Maksimir, postojeće zone izgradnje) te južni Zagreb (Dugave, Sloboština, Sv. Klara i dr.) do gradske obilaznice.

Umirovljenje 1991. godine. Kao umirovljenik živi u Zagrebu (1999.).

LITERATURA ***ŠN, s. 371. ***SŠN 2, ŠF Zgb 1998., s. 577, 690.
