Nastavni plan i program - os-komiza.skole.hr fileOSNOVNA ŠKOLA „KOMIŽA“ ŠKOLSKI KURIKULUM Školska godina 2011/2012. rujan, 2011

OSNOVNA ŠKOLA „KOMIŽA“

ŠKOLSKI KURIKULUM

Školska godina 2011/2012.

rujan, 2011.

UVOD

Izrada školskog kurikuluma obveza je škole koja proizlazi iz Zakona o odgoju i obrazovanju uosnovnoj i srednjoj školi (NN (87/08.; 86/09., 92/10; 105/10; 90/11.).

Čl. 28., stavak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi:Školskim kurikulumom se utvrđuje:– aktivnost, program i/ili projekt– ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta– namjena aktivnosti, programa i/ili projekta– nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost– način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta– vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta– detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta– način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja.

Pod pojmom školskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadržaje, procese, aktivnostikoji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja kako bi promovirali intelektualni,tjelesni, estetski, društveni, moralni, duhovni razvoj učenika, u skladu s njegovim sposobnostima isklonostima, i kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkamaza odvijanje odgojno-obrazovnog procesa. Školski kurikulum je dio općeg kurikuluma a škola gaizrađuje radi zadovoljavanja specifičnih potreba učenika i sredine u kojoj škola radi. Ciljkurikuluma ogleda se u primjeni načela izgradnje razvojnoga kurikuluma koji je usmjeren naosobni razvoj učenika, njegovo osposobljavanje za kvalitetno življenje, aktivno i odgovornosudjelovanje u kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i općem društvenom napretku. Općiciljevi operacionalno su iskazani očekivanim učeničkim odgojno-obrazovnim postignućima –kompetencijama.

Kurikulum uključuje odgojno-obrazovna područja: jezično-komunikacijsko društveno-humanističko matematičko-prirodoslovno tehničko-tehnologijsko tjelesno-zdravstveno umjetničko praktični rad i dizajniranje.

Izrada školskog kurikuluma zahtjeva određene postupke koji se ne mogu provesti ukratkom vremenu i koji uključuju sve sudionike i korisnike odgojno obrazovnog procesa.Potrebno je osigurati kadrovske, materijalne i druge objektivne uvjete koji su neophodni zaodvijanje i redovne nastave i drugih oblika rada u Školi. Aktivnosti treba organizirati i provoditiprema realnim uvjetima: stručni kadar: iz nekih predmeta još nema stalno zaposlenog i prema zakonskim odredbama

stručnog učitelja fizike, četiri učiteljice rade u dvije škole, dva učitelja rade u tri škole, stručnisuradnici rade u dvije škole; organiziranje aktivnosti limitirano je tjednim zaduženjima učiteljatj. opterećenjima učitelja, pogotovo kada je riječ o učiteljima koji izvannastavne aktivnosti

vode u dvije ili tri škole na otoku; izvannastavne aktivnosti i druge oblike izvannastavnog radamoguće je organizirati vezano uz tjedna zaduženja učitelja;

objektivni uvjeti rada: nedostatna je opremljenost suvremenim nastavnim sredstvima ipomagalima, prostorno su uvjeti za neke aktivnosti nezadovoljavajuće; udaljenost od većeggradskog središta stvara poteškoće u radu a i sam položaj grada - od hrvatskog kopnanajudaljeniji otok – sa svojim specifičnostima otočke, relativno izolirane sredine i malimbrojem stanovnika, i sl. limitirajući je faktor u planiranju rada (npr. za edukaciju i organizacijurazličitih oblika izvanučioničke nastave potrebno je daleko više vremena i materijalnihsredstava) ; broj učenika je relativno mali, što je s jedne strane prednost u organizaciji rada, alikada je riječ o izboru aktivnosti, i nedostatak.

Pripreme za izradu školskog kurikuluma uključile su sljedeće postupke:: Snimanje (utvrđivanje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza

školskih dokumenata) - STANJE Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) - ŠTO Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti) -

KOLIKO Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata - KAKO Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (učitelj, stručni suradnik, liječnik i

slično) Odabiranje aktivnosti i poslova za godišnji plan i za perspektivni plan škole Rangiranje utvrđenih aktivnosti prema stupnju važnosti (zajednička procjena učitelja, stručnih

suradnika, ravnatelja) Uvid u iskustva drugih škola i u literaturu Eventualna analiza dosadašnjih programa i uvažavanje praćenja i bilježaka Predviđanje upotrebe postojećih instrumenata i izrada Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička razina i

slično) Utvrđivanje povoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova programa

(realni okviri programa) Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima Raspoređivanje aktivnosti obzirom na logične, tematske i vremenske okvire Posebno označavanje aktivnosti koji su izuzetno važni za tu godinu Posebno označavanje aktivnosti koji su veza s proteklim godinama Posebno označavanje aktivnosti za koje je potrebna daljnja programska razrada u obliku

složenijih projekata Posebno označavanje aktivnosti koje se ne mogu vremenski točnije odrediti Planiranje vremenskih rezerva za svaki pojedini segment i ukupnih vremenskih rezerva.

KOMPONENTE ŠKOLSKOG KURIKULUMA

KOMPONENTE ŠKOLSKOG KURIKULUMA

1. VRIJEDNOSTI KOJE SE MOGU SMATRATI SMJERNICAMA ZAODGOJNO-OBRAZOVNE CILJEVE: dostojanstvo - prava i dužnosti pojedinca, neprihvaćanje nasilja kao cilja i sredstva, zalaganje za mir poštovanje drugih, solidarnost, priznavanje etičkih normi, čuvanje okoliša, ravnomjerni razvoj, jednakost mogućnosti,

Odgojno-obrazovne

Odgojno-obrazovni

Odgojno-obrazovnisadržaji (nastavni

plan i program,

Organizacija

Vrednovanje i

Metode i sredstvaodgojno-obrazovnog

KURIKULUM

Načela obrazovnog

temeljne slobode, demokracija, osobna i društvena odgovornost.

Načela koja čine uporišta za izradbu i realizaciju kurikuluma: osiguravanje kvalitetnog odgoja i obrazovanja za sve (osiguravanje potrebnih materijalnih,

kadrovskih i ostalih uvjeta za kvalitetno obrazovanje prema pedagoškim standardima) jednakost obrazovnih šansi za sve uključenost svih učenika poštivanje ljudskih prava te prava djece multikulturalizam, tolerancija i poštivanje različitosti, očuvanje i razvoj vlastitoga

povijesnog i kulturnog naslijeđa i nacionalnog identiteta kompetentnost i profesionalna etika znanstvena utemeljenost kurikuluma demokratičnost (uključenost i odgovornost širokoga kruga sudionika i korisnika

obrazovanja) autonomija škole pedagoški i školski pluralizam europska dimenzija obrazovanja cjeloživotno učenje obrazovanje, odgoj i osposobljavanje usmjereni na individualni razvoj učenika.

2. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI: usvajanje znanja i vještina(kompetencija)

Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na poučavanje učenika onim znanjima i narazvijanje onih kompetencija koje će im biti potrebne u daljnjem životu: stjecanje znanja u smisluusvajanja činjenica i generalizacija tj. sadržaja koji su temelj za razvijanje intelektualnih,društvenih, estetskih, stvaralačkih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti i praktičnih vještina,koje bi trebale biti temelj razvoja osobnosti učenika. Učenike treba osposobiti za razumijevanje iotkrivanje svijeta u kojemu žive, za razumijevanje prošlosti i sadašnjosti, za kvalitetan odnosprema prirodi i društvu, ljudskom stvaralaštvu, materijalnim i duhovnim vrijednostima imeđuljudskim odnosima.

Svaka aktivnost koja se provodi u Školi provodi se s odgovarajućim ciljevima acjelokupno djelovanje Škole kao opći cilj može se operacionalno definirati očekivanim učeničkimodgojno-obrazovnim postignućima ili kompetencijama.

Temeljne kompetencije obuhvaćaju: komunikacijske matematičke informatičko-tehnologijske prirodoznanstvene socijalne

poduzetničke učiti kako učiti opća kultura

Očekivana odgojno-obrazovna postignuća (ishodi) učenika nakon završetka obveznogobrazovanja: razvijene komunikacijske kompetencije (na materinskom i na stranim jezicima) razvijena matematička kompetencija (konceptualna znanja i primjena matematike u

rješavanju problema, uključujući i probleme u različitim životnim situacijama) razvijena informatička pismenost (poznavanje i upotreba informacijsko-komunikacijske

tehnologije) poznavanje i razumijevanje prirodnih fenomena i razvijeno prirodoznanstveno mišljenje razvijena sposobnost kritičkoga mišljenja i sposobnost rješavanja problema razvijene kreativne sposobnosti osposobljenost za samoorganizirano učenje razvijene socijalne kompetencije poznavanje ljudskih prava i prava djece i osposobljavanje za njihovo poštivanje i provođenje razvijena temeljna znanja i pozitivno stajalište prema umjetničkom stvaralaštvu i

izražavanju razvijena temeljna znanja i pozitivan odnos prema vlastitoj kulturi i kulturi drugih naroda razvijena svijest o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih razvijena svijest o potrebi očuvanja prirode i zaštite okoliša razvijene praktično-radne vještine za svakodnevni život razvijena poduzetnička kompetencija razvijena sposobnost donošenja odluka o vlastitom profesionalnom razvoju razvijeno samopouzdanje, samopoštovanje i svijest o vlastitim sposobnostima.

Odgojni ciljevi škole mogu se svesti na sljedeće kategorije. promicanje osnovnih općih vrijednosti kao što su urednost, pristojnost/obazrivost,

sposobnost vladanja sobom (prepoznavanje vlastitih emocija i regulacija emocija kao npr.vještine svladavanja srdžbe, straha, i sl.)

razvijanje samopoštovanja i poštovanja drugih (empatija, simpatija, pomaganje,prijateljstvo, suradnja, altruizam, poštenje, plemenitost)

razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje promicanje razumijevanja i poštivanja drugih i drugačijih (tolerancija i poštivanje

različitosti – dobne, jezične, vjerske, svjetonazorske, nacionalne, rasne, socijalne, spolne) promicanje jednakovrijednosti i ravnopravnosti spolova promicanje ljubavi i ponosa prema obitelji promicanje ljubavi i ponosa prema zavičaju i domovini razvijanje stavova prema životu kao najvećoj vrijednosti promicanje vrijednosti rada, osobiti naglasak na vrijednost truda, zalaganja i rezultata rada razvijanje poduzetničkog duha

njegovanje, čuvanje i promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnogidentiteta, te osvješćivanje vrijednosti kulturne baštine u globalizacijskim procesima

poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnihvrijednosti različitih civilizacija (kao potrebna protuteža globalizaciji koju bi se mogloshvatiti isključivo gospodarskom i tehnološkom stvarnošću)

poznavanje vlastite religije kao i drugih religija i njihovih različitosti unutar duhovnebaštine suvremenog svijeta

poticanje čuđenja, znatiželje u odnosu na prirodu i svijet razvijanje ekološke svijesti razvijanje sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, promatranja i samostalnog djelovanja

(osobito sposobnosti kritičke prosudbe različitih ponuda suvremenog svijeta) promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja razvijanje osjećaja za osobnu odgovornost razvijanje međusobne solidarnosti razvijanje sposobnosti samoodgoja razvijanje sposobnosti i talenata svake osobe sukladno njezinoj prirodi razvijanje sposobnosti za društveni angažman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u

životu društva

Prenošenje i prihvaćanje temeljnih općeljudskih vrijednosti ostvaruje se unutar odgojnogprocesa - da bi se postigli odgojni ciljevi, potrebno je mijenjati načine poučavanja i načineživljenja unutar školskog prostora. Neke važnije zadaće učitelja u ostvarenju navedenih ciljeva: Stvaranje pozitivnog emocionalnog razrednog ozračja koje će učeniku pružati osjećaj

sigurnosti, međusobnog poštivanja. Osvješćivanje i primjenjivanje društveno poželjnih normi ponašanja: u svakodnevnom

ophođenju, odnosu između učitelja i učenika, učenika međusobno, postavljanju jasnihpravila ponašanja i preuzimanje odgovornosti i posljedica za njihovo nepoštivanje, uorganiziranju neposrednog učenikovog okruženja na konkretnim zadacima brige za druge,stvaranja i održavanja prijateljstva i pružanja pomoći, u aktivnostima i akcijama razredakao cjeline, projektima, terenskom radu i povezivanju s neposrednom društvenomokolinom.

Poučavanje koje nije u suprotnosti s onim što se želi poučiti. Svojim uzorom učitelji nanajbolji način omogućavaju učenicima prihvaćanje i življenje tih vrijednosti.

Poticanje učeničke radoznalosti i kritičkog duha. Poučavanje koje se ne temelji samo na riječima, već takvo poučavanje koje daje i stvara

prostore za življenje određenih pozitivnih iskustava. Učenicima već tijekom njihova odgojai obrazovanja treba omogućiti ona iskustva koja se kasnije traže u životu odraslih: iskustvoodgovornosti, pravednosti, solidarnosti, odlučivanja, dosljednosti i suradnje; sposobnostiprosuđivanja, razmišljanja, promatranja i samostalnoga djelovanja; otkrivanja vlastitihtalenata, prihvaćanja drugih i drugačijih.

Poučavanje i objašnjavanje vrijednosti i normi ponašanja, rješavanje moralnih dilema,raspravljanje o različitosti ponašanja, vrednovanja moralnih postupaka.

Poučavanje o lijepome te promicanje smisla za estetske i umjetničke vrijednosti istvaralaštvo.

Odgojno djelovanje povezano je s obrazovnim, što znači da se način odgojnog djelovanjapromišlja i kreira istodobno kad i spoznajni aspekt nastave - odgojne sadržaji treba povezivati ses obrazovnim temama unutar raznih predmeta (hrvatski jezik, povijest, zemljopis, priroda idruštvo, itd), kad god je to moguće. Ostvarivanje odgojnih ciljeva bit će uspješnije ako škola iroditelji imaju iste ili slične stavove o ciljevima odgoja.

Odgojne aktivnosti u razredu/školi su mnogobrojne. One ovise o naravi i sadržaju samognastavnog predmeta, ali ovise i o kreativnosti samog učitelja. Ako je riječ npr. o vrijednostizdravlja, odgojni ciljevi bit će usmjereniji na nastavne predmete kao što su tjelesna i zdravstvenakultura (odgoj), biologija, priroda i društvo, ali i drugi druge predmeti vrijednost zdravlja moguuvrstiti u svoj odgojni sadržaj.Ostvarivanje odgojnih ciljeva škole usmjereno je na njihovuoperacionalizaciju kroz odgojne zadaće, odnosno didaktičko - metodički aspekt u svakomnastavnom predmetu (primjeri u tablici):

Odgojni cilj Odgojne zadaće Metode, sredstva, oblici rada

razvijanje samopouzdanjaučenika

otkrivati ohrabrujuće iobeshrabrujuće situacije,

identificirati situacije koje učenikačine osjetljivim, poticati

obeshrabrene

grupni rad, radni materijali s opisanimodgojno-obrazovnim situacijama, vrednovanjepostupaka, učenici biraju što su voljni uraditi

otkrivanje emocionalnih ipsiholoških zapreka s kojima

se susrećemo u školi (kodučenja)

razgovarati o (reakcijama na)emocijama vezanim uz neuspjeh,

kritiku; pomagati učeniku iposredovati u pomaganju,

povezivati ga s učenikom koji znapružiti podršku

razgovor o emocijama, dijeljenje emocija sučenicima, rad u parovima,

razvijanje odgovornogponašanja prema sebi i

drugima

dijeljenje razrednih obveza idužnosti

izrada "radnog plana";ili "radnog ugovora" s upisanim zadaćama

pojedinih učenika,; definiranje posljedica zaneizvršavanje obveza iz plana i ugovora

razvijanje odgovornogponašanja prema sebi,

drugima

poučiti učenike preispitivanjuvlastitog ponašanja, razmatranjeposljedica različitih ponašanja;

poučiti djecu samokontroli,svladavanju afektivnosti

različite radionice mirnog rješavanja sukoba

poštivanje ljudskih pravaupoznavanje s ljudskim pravima, s

posebnim naglaskom na pravadjece; učenje o obvezama

radionice s tematikom: moja prava, mojeobveze

poticanje rada i stvaralaštvakao vrijednosti rada

sudjelovati u vođenju inadopunjavanju korištenja

pojmova rad, nerad, korisnostrada, dosada... kako bi učenici

tijekom diskusije usvajali pojmove

otvoreni "forum" na temu o dosadi;omogućiti i dozvoliti da se prijedlozi, zamisli iideje čuju, da se iskustva razmijene. Omogućitiučenicima da kroz aktivnosti (npr. skupljanje

otpada) osjete vrijednost rada

uvažavanje kulturne baštinečuvanje vlastitih kulturnih

elemenata, poslovica, poučnihpriča djedova i baka

poster s obiteljskom genealogijom, isticanjem,starih zanimanja, običaja, briga o očuvanjukulturne baštine kroz slobodne aktivnosti

3. ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRŽAJI Obrazovna postignuća definirana su unutar svakog odgojno-obrazovnog sadržaja koji je

propisan Nastavnim planom i programom za osnovnu školu (MZOŠ, 2006.) i unutar drugihsadržaja koji se nude učenima kao neobavezni programi rada (npr. izvannastavne aktivnosti).

Temeljne kompetencije koje ne pripadaju sadržaju ni jednog predmeta posebno (npr. učitikako učiti, različite socijalne vještine) ostvaruje se kroz različite oblike rada (satovi razrednezajednice, izvannastavne aktivnosti, radionice i predavanja u okviru preventivnih programa iradionice koje se provode u suradnji s vanjskim organizacijama i udrugama). Ključnekompetencije za cjeloživotno učenje, učiti kako učiti i socijalne vještine implementiraju se ukurikulum ili provode kroz mnoge kroskurikularne aktivnosti, Pripremanje za rad s učenicima teuspješna realizacija kurikularnih i kroskurikularnih ciljeva zahtijeva kvalitetno stručnoosposobljavanje i stručno usavršavanje učitelja.Kroskurikularna tema može se implementirati: u jedan predmet kao njegov sastavni dio u više predmeta kao tema implementirana u više predmeta, ali s temeljnim elementom koji nije pokriven ni

jednim predmetom kao zasebno organizirana (izolirana) tema kao tema koja će se samostalno obrađivati u različitim predmetima u školi.

Odgojno-obrazovni rad u školi ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom, dopunskim idodatnim radom s učenicima te kroz različite oblike izvanučioničkog i izvannastavnog rada.

NASTAVNI RAD Redovita nastava odnosi se na obvezno uključivanje djece u odgojno-obrazovni rad osnovne

škole, (razredna nastava i predmetna nastava).Obrazovni sadržaji definirani su Nastavnim planom i programom za osnovnu školu (MZOŠ,2006.). Ciljevi i zadaci mogu se realizirati kroz nastavu jednog predmeta, ali mogu i poprincipima integrirane nastave kroz različite predmete (kroskurikularni ciljevi). Takvi oblicirada razrađeni su u predmetnim nastavnim planovima i programima rada. A sastavni su dioGodišnjeg plana i programa rada Škole za školsku godinu 2010/2011.

Izborna nastava odnosi se na učenikov izbor predmeta iz ponude nastavnih predmeta kaoizbornih odgojno-obrazovnih sadržaja u školi. Izborni nastavni predmet je obvezni nastavnipredmet u školskoj godini u kojoj se učenik za njega opredijelio. O učenikovom izboru iobveznosti pohađanja izborne nastave obaviješteni su roditelji/skrbnici – pismeno daju izjavuo suglasnosti da učenik pohađa izborni predmet. Izborna nastava u školi organizirana je zaučenike od 5. do 8. razreda iz: TALIJANSKOG JEZIKA, INFORMATIKE IVJERONAUKA.

Dopunski rad organizira se za učenike koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanomrazinom uspjeha kao oblik pomoči u učenju i nadoknađivanju znanja, stjecanju sposobnosti ivještina iz određenih nastavnih područja ili više nastavnih predmeta ili samo jednoganastavnog predmeta. Dopunska nastava organizirana je: u razrednoj nastavi iz hrvatskogjezika i matematike, a po potrebi i iz drugih nastavnih predmeta; u predmetnoj nastavi

organizirana je iz hrvatskog jezika, matematike i engleskog jezika. Obrazovne sadržajeodređuje učitelj sukladno potrebama učenika.

Dodatni rad organizira se za učenike koji pokazuju višu razinu znanja. Organizirana je izgeografije i matematike, a po potrebi učenika i prema procjeni učitelja i iz drugih predmeta(engleski jezik, hrvatski jezik, biologija, kemija, vjeronauk, fizika). Učenici uključeni u dodatnirad u pravilu sudjeluju na natjecanjima.

IZVANUČIONIČKI RAD Izvanučionička nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih

programskih sadržaja izvan škole. U izvanučioničku nastavu spadaju: izleti, ekskurzije, odlasciu kina, kazališta, galerije i druge ustanove, terenska nastava, škola u prirodi i drugiorganizirani oblici poučavanja/učenja izvan škole. Cilj izvanučioničke nastave je učenjeotkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti, u kojemu se učenici susreću s prirodnom ikulturnom okolinom, ljudima koji u njoj žive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan školepotiče motivaciju za otkrivanje, istraživanje i stvaranje, pogodan je za timski rad, utječe nastvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine. Izvanučionička nastavaredovito koristi mogućnost interdisciplinarnoga povezivanja sadržaja različitih nastavnihpredmeta i to je najčešći oblik koji se u Školi primjenjuje. Važno je temeljito planiranjeaktivnosti izvan učionice, s jasno osmišljenim ciljevima i zadaćama. Plan i program ovihaktivnosti utvrđuje se godišnjim planom i programom rada škole.

Školski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajednički odlazak učenika i učitelja u mjestu ukojemu je škola ili izvan njega, a koji organizira i izvodi škola u svrhu ispunjavanja određenihodgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća.

Školska ekskurzija je višednevno putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim,sportskim i tehničkim odredištima izvan sjedišta škole, u skladu s određenim ciljevima izadaćama škole. Školske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je dužanupoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije početka provedbe.

Škola u prirodi je oblik nastave koji se organizira višednevno na posebno odabranomprirodnom odredištu s odgovarajućim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora zapoučavanje i učenje. Program škole u prirodi temelji se na godišnjem nastavnom planu iprogramu škole.Izbor određenog odgojno-obrazovnog vida prvenstveno se temelji naobjektivnim mogućnostima škole. I na ovim područjima bilo bi potrebno više timskogapromišljanja i unošenja promjena koje bi povećati kvalitetu nastavnoga i školskog rada, adrugih oblika rada.

IZVANNASTAVNI RAD Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj školi podrazumijevaju učiteljevu slobodu kreiranja

odgojno-obrazovnoga rada i smisao za stvaralaštvo, a istodobno i uspješan poticaj zaangažiranje učenika za rad izvan redovite nastave. Izvannastavne aktivnosti obično supovezane s određenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. načini i metoderealizacije izvannastavnih aktivnosti pretežito su radioničkoga, projektnoga,skupno-istraživačkoga, samo-istraživačkog tipa odgojno-obrazovnoga rada, terenske nastavei/ili drugih aktivnih didaktičko-metodičkih pristupa. Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sveučenike - učenike prosječnih sposobnosti, darovite učenike, učenike koji zaostaju zaočekivanom razinom učenja i učenike s posebnim potrebama. Sadržaji i područja ostvarenjaizvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika. U školi su to:

literarne, dramske, likovne radionice, zborsko pjevanje, sviranje, itd., , sportsko-zdravstveno rekreacijsko područje koje se odnosi na stjecanje sportskih vještina i

sposobnosti (odbojka, badminton, stolni tenis) i ovladavanje vještinama i sposobnostimakorektivne gimnastike, vježbama relaksacije i dr. po potrebi,

njegovanje nacionalne i kulturne baštine: odnosi se na izradbu i realizaciju projekata oistraživanju zavičaja,

očuvanje prirode i okoliša te zdravoga načina divota - istraživanje zavičaja i očuvanje njegovaokoliša, učenje o očuvanju okoliša, stjecanje kulture življenja u zdravom okolišu - za zdravokoliš,

učeničko zadrugarstvo - uređenje školskog „vrta“ i očuvanje tradicionalnih načina preradelokalnih dobara, osnovne tehnike pletenja, vezenja, kukičanja i sl.

INTERGRATIVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRŽAJI:

a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJEPlaniranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i obrazovanja učenika u osnovnoj školi jedanje odtemeljnih ciljeva i zadaća općega odgoja i obrazovanja. Sadržaji zdravstvenoga odgoja odnose sena učenje o zdravlju i zdravom življenju, usvajanje zdravih životnih navika, pravilne prehrane iredovite tjelesne aktivnosti, promociju zdravlja i kulture zdravoga življenja. Zdravstveni odgoj iobrazovanje ostvaruju se timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i zdravstvenihdjelatnika. Sadržaji zdravstvenog odgoja realiziraju se kroz nastavne teme o zdravlju - povezane skonkretnim nastavnim sadržajima i temama koje obvezuju učitelje prirode, biologije, tjelesne izdravstvene kulture, razrednike i struče suradnike. Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazanje sadržaj satova razredne zajednice. Redovita je tema roditeljskih sastanaka.

b)ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJOdgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj svojim sadržajima obuhvaća sve što nas okružuje tepodrazumijeva prirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarske aspekte okoliša, a temelji se na izgrađivanju pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca.U smislu osposobljavanja mladih ljudi potrebna su relevantna znanja, razvijanje kritičkoga miljenjai vještina vrednovanja informacija te vještina demokratske rasprave u rješavanju problema, mirnogrješavanja sukoba i spremnost za odgovorno donošenje odluka. Ostvarivanje ovih kompetencijazahtijeva primjenu odgovarajućih metoda i oblika rada, koji će aktivirati učenika te mu omogućitiiskustveno učenje i učenje otkrivanjem, rješavanje problema primjerenih razvojnoj dobi i aktivnosudjelovanje u donošenju odluka.Zadaća je škole osmišljavati i unositi sadržaje za ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoliš iodrživi razvoj.Osim u postojećim nastavnim predmetima, odgoj i obrazovanje za okoliš i održivirazvoj moćne se ostvarivati u izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim oblicimarada: integriranom izvanškolskom nastavom, danima integrirane nastave u školi, ostvarivanjemškolskih projekata za okoliš, organiziranjem tribina, i sl.

c) PROMETNA KULTURAOdgoj i obrazovanje za sudjelovanje u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne škole.

Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u sprječavanju i smanjenju broja nesreća ukojima stradavaju djeca i odrasli.Nastavnim programom previđeni su sadržaji prometne kulture i prometnog odgoja u sastavupredmeta priroda i društvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehnička kultura u višimrazredima osnovne škole. Prometni odgoj i obrazovanje uglavnom se ograničava na davanjeznanja o prometnim pravilima i važnosti poštivanja pravila u širem smislu te senzibiliziranjeučenika za važnost prometne kulture.

d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKOGRAĐANSTVO

Ovaj program ostvaruje se: interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadrže programske temekoje su bliske temama ljudskih prava, kroz satove razrednika i kroz izvanškolske aktivnosti,Posredno se ostvaruje primjenom aktivnih metoda učenja i poučavanja:kao što su: projektnoučenje, suradničko učenje, učenje u paru, igranje uloga, rješavanje problema, socijalno učenje korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dr.

e) PREVENTIVNI PROGRAM: PREVENCIJA NASILJA I OVISNOSTIProgram prevencije nasilja i ovisnosti, kao sastavni dio GPP-a, planiran je na način da integriranavedene integrativne programe: kroz odgoj za zdravi stil življenja moguće je realizirati sadržajesvih navedenih programa. Za kvalitetniju realizaciju određenih komponenti preventivnog programa Školi bi trebala dodatna materijalna sredstva – vezana uz rad vanjskih suradnika.Vanjski suradnici bili bi potrebni najviše za realizaciju preventivnog rada s roditeljima: Školaroditeljstva. Uz to bilo bi potrebno osigurati sredstva i za dodatnu edukaciju učitelja i stručnihsuradnika.

4. NAČELA I METODE OBRAZOVNOG RADA

Metode odgojno-obrazovnog rada trebalo bi temeljiti na postavkama:

Učenje nije vezano za određeno mjesto i vrijeme Učenje nije odvojeno od drugih aktivnosti, Sadržaji nisu strogo raspodijeljeni u discipline nego se integriraju u odnosu na cilj učenja Učenje postaje važno za rješavanje svakodnevnih problema Učenje omogućava pristup svim područjima života i djelovanja Interakcija između svih sudionika koji uče, a ne samo između učenika i učitelja Učenje se temelji na učenikovoj konstrukciji znanja (rješavanjem problema projektom)

umjesto prijenosa znanja Naglašen je razvoj kompetencija učenika za snalaženje u novim situacijama – nasuprot

pamćenja činjenica Naglašeno je situacijsko i praktično učenje umjesto teorijskog i verbalnog Učenje je usmjereno na pitanja, probleme i istraživanja koja zanimaju učenike – umjesto

učenja usmjerenog na zadane sadržaje;

Individualne pretpostavke za učenje: KOGNITIVNE (razina predznanja, inteligencija, strategije učenja, prethodna iskustva) MOTIVACIJSKE (interes za predmet, pojam o sebi, motiv postignuća i nadmetanja,

vrijednosne smjernice) AFEKTIVNE (emocije vezane za učenje i postignuća) SOCIJALNE (sposobnost za komunikaciju i suradnju)

Usmjerenost poučavanja na učenika: Prilagođavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama učenika,

kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog učenika, odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj

svih područja učenikove osobnosti, planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoročnim

odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha učenja odgojno-obrazovnogsadržaja jasna učitelju, učenicima, ali i roditeljima/skrbnicima,

uvećavanje učenikovih predznanja i neposrednog iskustva, uzimanje u obzir utjecaj medija idrugih „poučavatelja“ u učenikovom učenju,

planiranje i pripremu školskoga i nastavnog rada prema sposobnostima učenika, stvarajućirazlikovne sadržaje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave,

praćenje učenikovih područja interesa i uvođenje njemu primjerenih oblika poučavanja iučenja, koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktično djelovanje učenika,

uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiču promatranje,samostalno istraživanje, zaključivanje, znatiželju, učenje kako učiti,

stvaranje ugodnoga razrednoga i kolskog ozračja koje će odražavati interes i motivacijuučenika za učenje, stvaranje kolskoga i razrednog ozračja koje se temelji na međusobnompoštivanju, iskrenosti, razumijevanju i solidarnosti,

upućivanje na samostalno učenje kod kube, upućivanje u tehnike uspješnog učenja i sustavno praćenje izradbe domaćih zadaća,

identificiranje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u učenju, pružanjepomoći učenicima s teškoćama u razvoju i senzibiliziranje ostalih učenika za njihovepotrebe, pomoć i suradnju,

poticanje razvoja darovitih učenika i omogućivanje njihovoga stvaralaštva sustavno ocjenjivanje učenika, primjenjivanje različitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na

odgojno-obrazovne ciljeve, dosljedno pridržavanje standarda ocjenjivanja i redovito, razložnoizvještavanje o učenikovom napretku o učenju i razvoju, redovito praćenje te pravodobno,jasno i razvidno, uobličeno i zbrojno vrednovanje učenika s konstruktivnim povratniminformacijama o učenikovom napredovanju, razvoju i ponašanju, na način da učenici iroditelji/skrbnici razumiju potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i način daljnjegarazvoja i poboljšanja,

uvođenje i praćenje samovrednovanja učenika i međusobnoga vrjednovanja učenika u razredu ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrednovanje) učitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih

ciljeva, načina njihova postizanja i ishoda nastavnoga rada te rada i rezultata učenika, redovitui trajnu suradnju s drugim učiteljima u obliku rasprava o povezanosti i postojanostiodgojno-obrazovnih sadržaja s drugim odgojno-obrazovnim područjima i/ili predmetima,razmjene miljenja o vrsnoći metoda i sredstava poučavanja, mogućnosti organizacije i dr., tepoticanje profesionalnoga entuzijazma,

redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podijeljene odgovornosti gledeostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u školi, odnosno u nastavi svakoga pojedinogpredmeta,

razumljivu komunikaciju, dogovorena načela rada u školi, način praćenja učenikova rada kodkube, i zahtijevanje dosljednosti u njihovu provođenju, djelotvornu iskorištenost vremena nanastavnom satu i u školi.

Prilagođeni/posebni i individualizirani programiUčenici s teškoćama u razvoju uključuju se u redovite razredne odjele i svladavaju redovite(individualizirane) ili prilagođene nastavne programe individualiziranim postupcima. (potpunaintegracija). Učenici se, zavisno o teškoći, uključuje i u određeni oblik dodatne defektološkepomoći koju izvodi stručni suradnik - defektolog.Školu pohađaju tri učenika sa individualiziranim programom. Individualizirani program za svakogučenika s rješenjem potrebno je izraditi do kraja mjeseca rujna za svaku školsku godinu i usvojitiga na učiteljskom vijeću. Poželjno je da bude dostupan roditelju/skrbniku učenika. Nositelj izradeprilagođenog programa je učitelj koji to čini uz pomoć defektologa i psihologa.Prilagođeni/posebni program u pravilu predstavlja smanjenje intenziteta i ekstenziteta pri izborunastavnih sadržaja, a s obzirom na to da su planiranje, programiranje i neposredan rad saučenikom s teškoćama u razvoju individualizirani prema učenikovim razvojnim potrebama,potrebno je ispuniti određene preduvjete, kakao u planiranju, tako i u provođenju programa: biti svjestan činjenice da dio učenika s teškoćama u razvoju može napredovati isto (u svim ili

nekim područjima) kao i njihovi vršnjaci, a dio samo do određene granice – sukladnorazvojnim sposobnostima učenika

utvrditi realnu, trenutačnu razinu učenikovih sposobnosti i znanja za svako nastavno područje-inicijalno ispitivanje provesti za svako nastavno područje, svake školske godine: na taj načinutvrđuje se i iz kojih je nastavnih predmeta potrebno izraditi prilagođeni program.

odrediti godišnji cilj odgoja i obrazovanja te kratkoročne ciljeve odgoja i obrazovanja, utvrditi posebne učenikove potrebe i način njihovog zadovoljavanja, utvrditi opseg do kojeg će učenik sudjelovati u redovitom programu (poštujući minimum

zahtjeva), utvrditi vrijeme početka i trajanja individualne pomoći, navesti stručnjake odgovorne za izradu, ostvarenje, procjenu i moguće izmjene programa odrediti objektivne kriterije, sredstva i metode evaluacije ciljeva odgoja i obrazovanja

Za kvalitetnu odgojno-obrazovnu integraciju učenika s teškoćama u razvoju neophodan jeinterdisciplinarni pristup u radu s učenicima, trajno stručno usavršavanje stručnih djelatnika zaprihvaćanje i rad s učenicima s teškoćama u razvoju, a osobito učitelja kako bi prepoznali teškoćei procijenili sposobnosti učenika. U radu s ovim učenicima naročito je važno sustavno vođenjepraćenja, opažanja, promatranja, na planu općih i specifičnih psihofizičkih područja. Neophodnaje dobra i kontinuirana suradnja s roditeljima/skrbnicima učenika s teškoćama u razvoju i stalnapomoć i potpora defektologa određene specijalnostiNa kraju svake školske godine potrebno je napraviti evaluaciju postojećeg prilagođenogprograma, tj. navesti koje je njegove dijelove učenik uspješno svladao, a koje bi trebalo ponovitiiduće godine ili koji sadržaji nadilaze učenikove mogućnosti, te ih modificirati ili izbaciti.U provjeri znanja učenika učitelji će primjenjivati osnovno načelo: načini i obliciprovjeravanja znanja moraju biti primjereni učeniku i njegovim sposobnostima, djelovati

poticajno i ohrabrujuće - ispitivanja ne smiju biti opterećujući i nelagodna Neki od načinaprovjere znanja: u pismenoj provjeri znanja često će biti potrebno dulje vrijeme za rješavanje - ponekad će biti

potrebno prilagoditi pisani materijal-uvećati crtovlje, tisak, prostor za upisivanje odgovora i sl. prilagoditi način davanja pismenog odgovora – npr. samo podcrtavanje, zaokruživanje,

formiranje pitanja da odgovor bude DA ili NE; u usmenoj provjeri učitelj treba imati strpljenja i čekati da učenik odgovori, ako ima

teškoća u govoru ne požurivati ga i završavati umjesto njega, provjeru znanja vršitipisanim putem;

ako učenik ima poteškoća u čitanju, znanje treba provjeravati usmeno ili da mu netkočita pitanje na koje će odgovoriti usmeno ili pismeno; u provjeri znanja iz matematike i sl. predmeta, učeniku treba pročitati problemski

zadatak ako se radi o učenicima sa smanjenom koncentracijom, znanje je potrebno

provjeravati češće, u kraćim vremenskim jedinicama i s malim brojem zadataka ilipitanja u jednom ispitivanju;

za učenike s perceptivnim smetnjama, ispitni je materijal potrebno sročiti bez suvišnihpojedinosti i davati ga zadatak po zadatak.

Škola je u svibnju uputila zahtjev MZOŠ-u za otvaranje posebnog razrednog odjela u koji bi bilauključena dva učenika sa većim razvojnim teškoćama za koje je najprimjerenije organiziratirehabilitacijsko-edukacijski rad a što podrazumijeva i zapošljavanje stručne osobedefektologa-rehabilitatora. Kako do rujna MZOŠ nije dalo odgovora na zahtjeve škole, jednogučenika uključit će se u rad sa stručnim suradnicima psihologom i defektologom a rad će bitiorganiziran u obliku opservacije učenikovih mogućnosti. Prema mišljenju Povjerenstva za upis uškolu, učenika nije moguće uključiti u redovni razredni odjel što znači da će stručni suradniciprovoditi rad individualno sa učenikom, a kako stručne suradnike nije moguće bez odobrenjaMZOŠ-a zadužiti prekovremenim radom, stručni suradnici obavljat će određene im poslove uokviru svog radnog vremena a posljedica čega će biti umanjeno vrijeme stručnih suradnika kojesu u svojem redovnom godišnjem planu trebali posvetiti ostalim učenicima sa razvojnimteškoćama. Isto tako, upitno je hoće li potrebe učenika sa većim razvojnim teškoćama, u okvirukompetencija školskih stručnih suradnika, moći biti zadovoljene u potpunosti - rad sa učenicimasa pervazivnim razvojnim poremećajima nije u domeni poslova stručnih suradnika koji rade unašoj školi. Sadašnju situaciju, nadamo se, možemo smatrati samo privremenom: Škola bi trebaladobiti odgovor od MZOŠ na temelju kojeg će se moći utvrdili najoptimalniji uvjetiedukacijsko-rehabilitacijskog rada, u interesu djeteta i roditelja te drugih korisnika usluga škole.

5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADARaspored rada i djelovanja Škole na osnovi kojeg se obavljaju svi odgojno-obrazovni zadaci jeraspored sati. Raspored sati trebao bi se temeljiti na pedagoškim načelima i psihološkimzahtjevima. Ono o čemu treba voditi računa pri izradi rasporeda sati je sljedeće: u rasporedu satine smije biti „teških“ i „lakih“ dana, raspored treba biti u funkciji učenja za „duže“ vrijeme(dugotrajno pamćenje), Svi predmeti i sve aktivnosti ne predstavljaju za učenike jednakoopterećenje iako su sve podjednako važne. U uvjetima suvremenije nastave raspored sati trebamijenjati i zavisno o mjesečnim i tjednim planovima za pojedine predmete. Ono što u našim

uvjetima predstavlja teškoću u izradi rasporeda sati temeljenog na pedagoškim načelima ječinjenica da učitelji i stručni suradnici rade u dvije ili tri škole i da su putnici te da nije uvijekmoguće opterećenje učenika podjednako rasporediti na sve dane – isto se odnosi i na učitelje.Raspored izvannastavnih aktivnosti limitiran cjelokupnim zaduženjima učitelja, pri čemu opettreba uzeti u obzir da neki učitelji rade u dvije ili tri škole na otoku. Raspored aktivnostitreba prilagoditi i rasporedu izvanškolskih aktivnosti u koje su učenici uključeni. Radirealizacije odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća škole, potrebno je sve učenike motivirati zauključivanje u neku od izvannastavnih aktivnosti.Planovi i programi nastavnih predmeta (redovna i izborna nastava) temelje se na propisanomNastavnom planu i programu za osnovnu školu (Mzoš, 2006.).

Smjernice rada Škole: osiguravanje kvalitete nastave poticanje otvorene komunikacije briga za adekvatne uvjete učenja racionalno korištenje radnog vremena briga za stalno učenje i napredovanje povezanost: roditelji i škola (poticanje roditelja na uključivanje u proces učenja svoje djece i

u život škole)

Godišnji fond sati po nastavnim predmetima i razredima:

Nastavni predmetBROJ SATI GODIŠNJE - PO RAZREDIMA

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. UKUPNO

Redovita nastava: RN PNHRVATSKI J. 175 175 175 175 175 175 140 140 700 630LIKOVNA K. 35 35 35 35 35 35 35 35 140 140GLAZBENA K. 35 35 35 35 35 35 35 35 105 175ENGLESKI J. 70 70 70 70 105 105 105 105 700MATEMATIKA 140 140 140 140 140 140 140 140 560 560PRIRODA - - - - 53 70 - - 123BIOLOGIJA - - - - - - 70 70 140

KEMIJA - - - - - - 70 70 140FIZIKA - - - - - - 70 70 140PID 70 70 70 105 - - - - 315POVIJEST - - - - 70 70 70 70 280GEOGRAFIJA - - - - 53 70 70 70 263TEHNIČKA K. - - - - 35 35 35 35 140TZK 105 105 105 70 70 70 70 70 385 280Razredna/predmetna nastava: 2205 3711Uk. redovitanastava:

630 630 630 660 771 805 910 910 5946

Izborna nastava:VJERONAUK 70 70 70 70 70 70 70 70 560INFORMATIKA - - - - 70 70 70 70 280TALIJANSKI J. - - - 70 70 70 70 70 350Uk. redovita iIzborna nastava: 700 700 700 800 981 1015 1120 1120 7136

6. ULOGA ŠKOLSKE KNJIŽNICE U REALIZACIJI KURIKULUMA

Djelatnost školske knjižnice usmjerena je na poticanje čitanja, na stvaralačko i kritičko mišljenjepri pronalaženju, selektiranju, vrednovanju i primjeni informacija. U školskoj knjižnici učenik seuvodi u svijet knjige i čitanja - tehnike čitanja i razumijevanje pročitanoga bitan su preduvjetuspješnosti cjelokupnog školskog učenja. Suvremena školska knjižnica trebala bi bitiinformacijsko, medijsko i komunikacijsko sredite škole - kao izvor informacija i znanjanamijenjena učenicima i učiteljima za potrebe redovite nastave, ali i potpora svim nastavnim iizvannastavnim aktivnostima škole, mjesto okupljanja i provođenja izvannastavnoga i slobodnogvremena. Djelatnost knjižničara u školskoj knjižnici limitirana je neodgovarajućim objektivnim

uvjetima (neopremljenost, nefunkcionalnost prostora, i sl): potrebno je neprestano ulagati radipoboljšanja uvjeta rada.

Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj knjižnici su:- privikavati učenike na knjižnični prostor i ozračje,- utjecati na pozitivna mišljenja i stavove o knjizi, knjižnici i njezinoj sveukupnoj građi, te

razvijati naviku korištenja knjižnice i mogućnosti korištenja,- razvijati čitateljske i druge sposobnosti i vještine učenika (komunikacijske, informacijske,

istraživačke...),- osposobiti učenike za korištenje izvora znanja i informacija u školskoj knjižnici,- odgajati i obrazovati aktivnoga čitatelja, motivirati učenike za izvanškolsko čitanje,- upoznati učenike sa izvorima informacija i naučiti ih koristiti usluge školske i drugih knjižnica,

posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rječnika i sl. za istraživačke i projektne zadače,- uputiti učenike na knjige kao stalni izvor raznovrsnih znanja (informativnih,

umjetničkih,tehničkih, zabavnih), prikazanih vizualnim, auditivnim i audiovizualnim sredstvima(tekst, slika, crte, mapa, tonski i videozapis),

- raditi s darovitim učenicima u dodatnom radu, slobodnim aktivnostima, te na satovimarazredne zajednice,

- upoznati učenike s primarnim i sekundarnim izvorima informacija za potrebe cjeloživotnogučenja,

- pratiti i ispitivati zanimanje učenika za knjigu,- poučiti učenike o razlikovanju pojmova citat, citiranje, referenca, bilješka i sažetak za potrebe

problemsko-istraživačkoga i projektnog rada,- poučiti učenike o prepoznavanju bibliografskih podataka o knjižnoj građi.

Aktivnosti školske knjižnice u korelacijskom pristupu prema drugim predmetima odnose se nasljedeće: sudjelovanje u zajedničkom planiranju tema, realizaciju nastavnoga sata sa zadanomtemom, izradbu referata ili uradaka na zadanu temu, provođenje individualnih i skupnih projekata,pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta, tema ili cjelina, organiziranje predavanja iradionica za učenike, učitelje, stručne suradnike, roditelje, prezentacije projekata.Timskim radomškolskog knjižničara i učitelja omogućuje se međupredmetno povezivanje sličnih ili zajedničkihnastavnih sadržaja iz područja informacijske i čitalačke pismenosti, kako pri planiranju tako i uostvarivanju sadržaja, čime se znatno smanjuje opterećenost učenika. Takve aktivnostipodrazumijevaju i opremljeniju knjižnicu od sadašnje knjižnice.

Aktivnosti pri realizaciji programa provode se u različitim oblicima:- radionice za interesnu skupinu učenika,- radionice za učenike pojedinih razrednih odjela,- radionice za učenike s posebnim potrebama,- književni susreti - predstavljanje knjiga,- izrada brošura, preporučenih popisa literature, bibliografija i drugih izvora,- izložbe (knjiga, promotivnih materijala, audiovizualne građe, učeničkih radova...),- organiziranje susreta s osobama koje izlažu određenu temu,- organiziranje čitateljskih klubova,- pokretanje projekata koji timski okupljaju učenike i učitelje,- obilježavanja obljetnica pisaca, bivših poznatih učenika škole i dr.

Osnovna je zadaća škole - zajedno sa školskom knjižnicom poticati potrebu za pisanim izvorima iostalim vrstama knjižnične građe, razvijati čitalačke vještine i navike te osnove informacijskepismenosti i informacijske vještine koje su preduvjet za učinkovito pronalaženje informacija.Prioritetne aktivnosti u radu školske knjižnice trebaju biti aktivnosti kojima se potiče čitanje, kaojezična djelatnost i temelj obrazovanja. Razvijanjem čitalačke pismenosti potiče se govorno ipisano izražavanje učenika, daju im se nova znanja, obogaćuje se rječnik, pomaže im se u izgradnjisustava vrijednosti i usvajanju etičkih normi, što su preduvjeti za uspješno učenje svih predmeta.Sadržaji programa rada školske knjižnice definirani su i Nastavnim planom i programom zaosnovnu školu (MZOŠ, 2006.). Plan rada stručnog suradnika knjižničara sastavni je dio Godišnjegplana i programa rada Škole.

5.1. IZBORNI PREDMETI

PLAN IZBORNE NASTAVE

Razred Nazivprograma

Brojučenika

SATItjedno godišnje

VODITELJ

I. vjeronauk 11 2 70II. vjeronauk 10 2 70III. vjeronauk 7 2 70IV. vjeronauk 12 2 70V. vjeronauk 14 2 70VI. vjeronauk 10 2 70VII. vjeronauk 8 2 70VIII. vjeronauk 9 2 70

D. Marunica

Ukupno učenika od 1.– 8.raz. 81 16 560

V. informatika 15 2 70VI. informatika 12 2 70VII. informatika 9 2 70VIII. informatika 13 2 70

D. Dević

Ukupno učenika od 5.- 8.raz. 49 8 280

IV. talijanski jezik 12 2 70V. talijanski jezik 14 2 70VI. talijanski jezik 13 2 70VII talijanski jezik 6 2 70VIII talijanski jezik 13 2 70

H. Klarić

Ukupno učenika u 4.,5.,6.,7. i 8. raz. 58 10 350

Izborna nastava u školi organizirana je za učenike od 5. do 8. razreda iz: VJERONAUKA,INFORMATIKE I TALIJANSKOG JEZIKA. Obrazovni sadržaji definirani su Nastavnimplanom i programom za osnovnu školu (MZOŠ, 2006.) Svrha organiziranja izborne nastave jeomogućivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa sukladno potrebama i interesimaučenika, proširivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom područjuza koje učenik pokazuje posebne sklonosti i pojačan interes.Nastavni sadržaji planiraju se mjesečno, kao i sadržaji drugih nastavnih predmeta, premaHNOS-u.

VJERONAUK

OPĆI CILJEVIOpći ciljevi katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi su: otkriti tragove najdubljega smisla čovjekova života i izgraditi otvorenost prema

transcendenciji, ljudskoj krhkosti i veličini, vremenitosti i vječnosti. izgrađivati i ostvariti zrelu ljudsku osobnost, na individualnoj i društvenoj razini, u svim

dimenzijama čovjekova života: tjelesnoj, duševnoj i duhovnoj. pomoći učenicima da ostvare ljudski i kršćanski odgoj savjesti i izgrade zrelu i odgovornu

savjest u odnosu prema sebi, prema drugima, prema društvu i svijetu općenito, osposobiti za dublje shvaćanje i povezivanje biblijske poruke sa svakodnevnim osobnim i

društvenim životom. razviti sposobnost unutarnjeg osjećaja i osobnog stava zahvalnosti za Božju beskrajnu ljubav i

dobrotu, za uzajamno bratsko služenje, dobrotu, socijalnu pravdu, solidarnost i pomoć te zaosjećaj zahvalnosti jednih prema drugima.

otkriti, upoznati, prihvatiti i u vlastiti život ucijepiti cjelovit kršćanski moral, tj. Isusov zakonljubavi i služenja kao istinski način kršćanskoga života.

otkrivati, upoznavati i prihvaćati druge i različite od sebe te izgraditi osjećaj poštovanja premadrugim (različitim) kulturama, konfesijama i religijama (ekumenska i dijaloška dimenzija).

otkriti uzroke sukoba i nerazumijevanja između roditelja i djece, među odraslima, međuljudima i narodima i steći sposobnosti prevladavanja sukoba i nerazumijevanja kako bismoizgradili skladan osobni i društveni život.

upoznati mjesto i ulogu obitelji u osobnom i društvenom životu i razviti stav o vlastitojodgovornosti i ulozi u obitelji te u široj društvenoj zajednici (obitelji).

upoznati put i način kako se oduprijeti negativnim životnim iskušenjima i problemima, osobitou doba sazrijevanja i mladosti .

razvijati duhovne i druge komunikacijske i stvaralačke sposobnosti istinskim govorom vjere� isveobuhvatnim pristupom u zajedničkom radu radi ostvarenja vjerskog odgoja i obrazovanja(pismeno, usmeno, likovno, glazbeno, scensko i molitveno izražavanje).

ZADAĆE:Vjeronauk u školi, uz prvotnu vjersko-odgojnu zadaću, ima zadaću da tumači, u duhu evanđelja,kršćanske poruke i tradicije, temeljne vrijednosti naše kulture i civilizacije kao što su ljudskaprava, sloboda, autonomija i dostojanstvo ljudske osobe koje su zajedničke današnjim europskimnarodima i zemljama.

NAMJENASvrha i opći ciljevi vjerskoga odgoja ostvaruju se po sadržajima (temama), posebnim ipojedinačnim ciljevima ili odgojno-obrazovnim postignućima po načelima sustavnosti, postupnostii cjelovitosti. Stoga je vjeronaučna građa u svim godištima oblikovana u tematske cjeline koje činedvije i vise tema. Time se želi ostvariti bolja vertikalna i horizontalna preglednost vjeronaučnihsadržaja i ciljeva, kao i cijeloga Programa.Plan i program katoličkoga vjeronauka prema HNOS-u određen je prema Program katoličkogavjeronauka u osnovnoj školi što ga je 2003. odobrila Hrvatska biskupska konferencija i prihvatiloMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Program je sastavljen i oblikovan kao cjelovitvjeronaučni kurikulum.HNOS kao posebnu vrijednost preporučuje korelacijsko-integracijsku nastavu. Vjeronaučniprogram tu odrednicu promiče, provodeći unutrašnju povezanost različitih vjeronaučnih područja,

ciljeva i sadržaja te međupredmetnu povezanost različitih nastavnih predmeta, osobito hrvatskogajezika i književnosti, kao i likovnoga, glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnog i drugih područjaodgoja i obrazovanja. Program katoličkoga vjeronauka slijedi HNOS-ove zahtjeve i promičesuvremene didaktičko-metodičke pristupe i metode školskog učenja i poučavanja.

NAČIN REALIZACIJE :Prema planu i programu rada.

MJESTO REALIZACIJE: Učionice razredne nastave, učionica biologije, matematike iknjižnica: veliki nedostatak u radu škole je nemogućnost osiguranja jednog prostora u kojem bise uvijek odvijala nastava vjeronauka

DETALJAN TROŠKOVNIK: prema potrebi - okvirno oko 1.000,00 kn za razni materijal zarad učenika – obilježavanje blagdana I izrada plakata, uređenje panoa i sl.

NAČIN VREDNOVANJA : Praćenje i vrednovanje rada učenika

NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Putem rezultata poticati učenike naaktivno sudjelovanje u liturgijskom životu župne zajednice, sudjelovanje na vjeronaučnojolimpijadi

INFORMATIKA

CILJEVI:Nastavni program mora osposobiti učenike za: rješavanje problema; komuniciranje posredstvom različitih medija; prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za njihovu sintezu u informacije; razumijevanje i kritiku ocjenu prikupljenih informacija; donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija; timski rad pri rješavanju problema.

ZADAĆE:Po završetku osnovne škole učenici bi trebali biti u stanju: vješto upotrebljavati ulazno-izlazne naprave; djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza; djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do udaljenih informacija te za udaljeno

komuniciranje; prepoznati i odabrati prikladna tehnološka sredstva i alate za rješavanje određenih problema; razumjeti načine pohranjivanja informacija u računalima; prepoznati sklopovske i programske probleme koji se pojavljuju u svakodnevnom radu i

odabrati načine njihova otklanjanja; shvaćati pravna i etička načela uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije i raspraviti

posljedice njihova narušavanja; upotrebljavati primjerene programske alate kao potporu u učenju i istraživanju; upotrebljavati multimedijske alate kao potporu u učenju i radu; odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rješavanje raznovrsnih zadataka i problema iz

stvarnoga života.

NAMJENA:Nastavni sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju učenicimaomogućiti: stjecanje umijeća uporabe računala i programa (vještine), upoznavanje s osnovnimnačelima i idejama na kojima su sazdana računala odnosno informacijska i komunikacijskatehnologija (temeljna znanja), razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijsketehnologije u različitim područjima (rješavanje problema). Podrobni opis umijeća, temeljnih znanjai rješavanja problema nalazi se u dokumentu Znanja i umijeća iz informacijske i komunikacijsketehnologije, koji je sastavni dio HNOS-a. Nastavni sadržaji definirani su Nastavnim planom iprogramom za osnovnu školu (MZOŠ, 2006.)

NAČIN REALIZACIJE :Prema planu i programu rada.Pri izvođenju nastave predmeta Informatika treba poticati uporabu informacijske i komunikacijsketehnologije u drugim predmetima - na svrhovitu i metodički opravdanu uporabu tehnologije. S

druge strane, nastavni sadržaji drugih predmeta mogu omogućiti bolje razumijevanje idjelotvorniju uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (matematika, tehničkogakultura, likovna kultura, hrvatski jezik, i dr. ) i u tom smislu potrebno je dostupnu tehnologijukoristiti kad god je to moguće i opravdano u funkciji kvalitetnijeg učenja.Kod učenika je važno razviti sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga, razviti stavove kojiće omogućiti razlikovanje ali i integraciju virtualnog i stvarnog, razvoj kritičkog mišljenja i odnosaprema različitim sadržajima koji se nude putem informacijske i komunikacijske tehnologije (nijesve istinito, nije sve dobronamjerno, anonimnost ne znaci neodgovornost, i sl.): u uporabitehnologije važno je poštivati i razvijati etičku komponentu.

MJESTO REALIZACIJE: Informatička učionica. Treba napomenuti da su postojeća računalastara 8 godina te da performance tako starih računala nisu zadovoljavajuće da bi se moglo raditi sanovijim programima. Trenutačno u učionici ima 13računala i računalo za učitelja.

DETALJAN TROŠKOVNIK: prema potrebi - okvirno oko 5.000,00 kn: popravci računala,toneri, zvučnici, miševi, slušalice, CD/DVD-i, itd.

NAČIN VREDNOVANJA : Praćenje i vrednovanje rada učenika

NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Analiza rada, znanja i vještina radieventualnih uvođenja promjena u načinu rada i načinu motiviranja učenika, posebno onih koji seističu

TALIJANSKI JEZIKCILJEVI I ZADAĆE:Stjecanje komunikacijskih vještina (pismene i usmene) na talijanskom jeziku.Odgojni ciljevi i zadaće u nastavi stranoga jezika sadržani su u senzibiliziranju i motiviranjuučenika za razvijanje tolerancije i empatije prema drugomu i drugačijem, tj. razvijanjurazumijevanja za strane kulture, razvijanju svijesti o mnogojezičnosti i višejezičnosti imeđukulturalnim sličnostima i razlikama čime se istodobno pridonosi i boljem razumijevanjuvlastite kulture. Metodama rada u nastavi stranog jezika razvijaju se navike skupnog isuradničkog učenja kao i sposobnost samoprocjene/ samovrednovanja osobnih postignuća istvaraju mogućnosti objektivne usporedbe s postignućima drugih Cilj je suvremene nastave stranihjezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranome jeziku proširena elementimasociokulturne, interkulturalne te čitalačke/književne kompetencije. Istodobno, u skladu spotrebama društva nastava stranih jezika, osim jezičnih, mora nužno razvijati i vještinekomuniciranja, timskoga rada te osposobljavati učenika za rješavanje problema.NAMJENA I NAČIN REALIZACIJE:Znanje stranih jezika jedna je od ključnih kompetencija koje pojedinac treba steći kako bipoboljšao svoje mogućnosti tijekom obrazovanja a i u sve dinamičnijem svijetu rada. Znanjestranoga jezika pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapošljivosti, omogućava ravnopravno ikritičko pribavljanje informacija, korištenje izvora znanja i dr. U zemljama članicama Europskeunije i vijeća Europe znanje jednoga stranog jezika ne smatra se dovoljnim - europske institucijezauzimaju se za višejezičnost građana Europe. Vezano uz navedeno je i preporuka da se tijekomobveznog obrazovanja svakom učeniku u EU omogući učenje barem dvaju stranih jezika.Suvremena nastava u središte nastavnoga procesa stavlja učenike i njihovkognitivno-afektivno-socijalni razvoj primjenjujući nastavne metode usmjerene na učenike. Pristupnastavi, obogaćen razvijanjem strategija učenja (npr. jedna od metoda učenja je i kreiranjesituacija u kojima učenik može primijeniti postojeće znanje) osposobljava učenika za cjeloživotnoučenje i istodobno u potpunosti primjenjuje paradigmu učenja i poučavanja na kojoj se temeljiHNOS.Nastava stranoga jezika prilagođava se dobnim skupinama..Ovisno o dobi učenika razlikuju se inačini ostvarenja ciljeva nastave i primjena načela nastave, tj. ostvarenje standarda poučavanja:učenje i poučavanje stranih jezika u nižim razredima temelji se na multisenzornom (vidnom,slušnom, dodirnom i dr.) i cjelovitom učenju koje se obraća spoznajnim, afektivnim i motoričkimosobinama učenika. Nastava u višim razredima postupno se usmjerava na kognitivno učenje -jezične se strukture objašnjavaju uz osvješćivanje njihove uporabe u kontekstu i postupnouvođenje metajezika. U tom se razdoblju nastoji ujednačeno razvijati govornu i pisanukomunikaciju.Učenici bi nakon pet godina učenja talijanskog jezika trebali:

razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz svakodnevni život i neposrednookružje

uz pomoć sugovornika komunicirati u jednostavnim, svakodnevnim situacijama neposredne ijednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima

vrlo jednostavno opisati područja koja ih osobno zanimaju - poput obrazovanja,svakodnevnog okružja i zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba.

MJESTO REALIZACIJE: učionica engleskog/talijanskog jezikaDETALJAN TROŠKOVNIK: prema potrebi - okvirno oko 2.000,00 kn za razne materijale kojise koriste u raduNAČIN VREDNOVANJA : Praćenje i vrednovanje rada učenikaNAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Analiza rada, znanja i vještina radieventualnih uvođenja promjena u načinu rada i načinu motiviranja učenika, posebno onih koji seističu.3.2. DOPUNSKA I DODATNA NASTAVA

DOPUNSKA NASTAVADopunska nastava organizira se za učenike koji imaju poteškoća u svladavanju nastavnihprograma, bez obzira na uzroke poteškoća. Učenicima koji iz bilo kojih razloga to ne uspijevaju,treba pomoći da optimalno usvoje nastavno gradivo i u potpunosti razviju svoje sposobnosti.

Sadržaje rada dopunske nastave odabrat će učitelj: to su oni sadržaji iz nastavnog programakoje učenici nisu uspjeli usvojiti u redovnoj nastavi. Rad u dopunskoj nastavi učenicima trebaomogućiti daljnje redovno praćenje nastave određenog predmeta.Učenici se u ove oblike rada uključuju dok im je takav oblik rada potreban.

PLAN DOPUNSKE NASTAVE

Razred Nastavni predmet Brojučenika

Satigodišnje Učitelj

I.. matematika/hrvatski jezik po pot. 35 G. VitaljićII. matematika/hrvatski jezik 6 35 F. BorčićIII. matematika/hrvatski jezik 6 35 M. KuljišIV. matematika/hrvatski jezik 6 35 P. SlavićV. matematika 6 35 S. Miličević

VII. matematika 6 35 S. MiličevićV-VIII hrvatski jezik 18 70 Lj. Petric Mardešić

V.-VIII. engleski jezik 16 70 A. Mariani

Hrvatski jezik/engleski jezik/matematika:CILJEVI AKTIVNOSTI: Rad s učenicima kojima je potrebna dodatna pomoć u svladavanjunastavnog sadržaja.

NAMJENA: Lakše snalaženje učenika za vrijeme obrade redovitog nastavnog sadržaja iutvrđivanja prethodno naučenog

NAČIN REALIZACIJE: Individualni rad s učenicima

VREMENIK : Tijekom cijele školske godine.

MJESTO REALIZACIJE: Učionice

BROJ UČENIKA: Prema potrebama učenika

DETALJAN TROŠKOVNIK: materijali potrebni za rad – nema značajnih izdataka

NAČIN VREDNOVANJA: Primjena naučenog u redovitoj nastavi

NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Za dodatno motiviranje učenika

DODATNA NASTAVADodatna nastava organizira se za učenike koji pokazuju izniman interes za određeni predmet i zaučenike koji pokazuju elemente darovitosti. Osnovna škola dužna je organizirati uočavanje,školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika, te organizirati dodatni rad prema njihovimsklonostima, sposobnostima i interesima».Sadržaji dodatne nastave temelje se na sadržajima redovne nastave: učenici kroz satove dodatnenastave proširuju i produbljuju svoje znanje. Učitelj dodatne sadržaje bira prema sklonostima iinteresima učenika i prezentira ih na učenicima zanimljiv način.

PLAN DODATNE NASTAVE

Razred Nastavnipredmet

Brojučenika Sati godišnje Učitelj

I. Matematika po pot. 35 G. VitaljićII. Matematika 6 35 F. BorčićIII. Matematika 6 35 M. KuljišIV. Matematika 7 35 P. SlavićV. Geografija 15 35 V.ValentićVI. Geografija 10 35 V.ValentićVI. Matematika 9 35 S.Miličević

VIII. Matematika 8 35 S.MiličevićV.-VIII. Vjeronauk 12 70 D. Marunica

VII Fizika 5 35 A. MardešićVIII Fizika 8 35 A. MardešićVII. Tehnička kult. 6 35 M. MalešVIII. Tehnička kult. 6 35 M. Maleš

Matematika/geografija/vjeronauk/fizika/tehnička kultura:

CILJEVI AKTIVNOSTI: Samostalnost i snalažljivost u rješavanju zadataka, stjecanjeproširenog znanja iz predmeta i razvijanje logičkog mišljenja;

NAMJENA: Produbljivanje sadržaja koji se uče u redovitoj nastavi i sudjelovanje nanatjecanjima, osposobiti učenike za rješavanje složenih problema;

NAČIN REALIZACIJE: Rad u grupi i individualno;

VREMENIK: Tijekom školske godine;

MJESTO REALIZACIJE: Učionice (po potrebi i terenski rad);

DETALJAN TROŠKOVNIK: 100,00 kn po učeniku za kopiranje i printanje i kupnju dodatnogmaterijala; za troškovi natjecanja - prema propisanim uvjetima natjecanja:

NAČIN VREDNOVANJA: Samovrednovanje, opisno praćenje po završetku rada, vrednovanjerezultata na natjecanju;

NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Rezultati će se koristiti za dodatnopoticanje učenikaDODATNA NASTAVA - MATEMATIKA: 4. razredVoditelj:Perica SlavićCILJ Razvijanje sposobnosti i umijeća rješavanja

matematičkih problema

NAMJENA Razvijati interes za sadržaje matematikeRješavanjem matematičkih zadataka razvijatilogičko mišljenjeNavikavati učenike na točnost, urednost,sustavnost u pisanom i usmenom izražavanju

AKTIVNOSTI Formiranje skupineMnoženje i dijeljenje brojeva do 1000Zabavna matematika (dosjetke, rebusi, šale)Brojevi do 1 000 000Matematičke mozgaliceZbrajanje i oduzimanje brojeva do 1 000 000Zadaci riječimaRješavanje i jasna formulacija odgovoraMnoženje i dijeljenjeBrojčani zadaci – provjera suprotnomračunskom radnjomGeometrija – kutovi,vrste i opseg trokuta, opsegi površina pravokutnika i kvadrata, kvadar ikockaZadaci pitalice – bez računskog rješenja, samologičko rješenje

NOSITELJI Učiteljica i učenici

VREMENIK (Planirani broj satitjedno)

1 školski sat

TROŠKOVNIK Nema troškova

NAČIN REALIZACIJE Razgovor, izlaganje, objašnjavanje, tumačenje,crtanje, demonstracija, rad s tekstom, pismenirad, rad na računalu, rad kroz igru, matematičkemozgalice

NAČIN VRJEDNOVANJA Nastavni listići/Samostalno istraživanje

DOPUNSKA NASTAVA - MATEMATIKA I HRVATSKI JEZIK: 4. razredVoditelj: Perica SlavićCILJ Pomoć u učenju učenicima koji ne prate

nastavni program s očekivanom razinom uspjeha

NAMJENA Nadoknađivanje znanja i stjecanje sposobnosti ivještina iz matematike i hrvatskoga jezika

AKTIVNOSTI Imenice(rod)Glagoli (sadašnjost, prošlost, budućnost)Veliko početno slovoPridjevi(opisni i posvojni)Izgovor i pisanje č, ć, dž, đ, lj, nj,ije/je/e/iOpisivanjePripovijedanjeUpravni i neupravni govorStvaralačko pisanje i čitanje

Množenje i dijeljenje do 1000Zbrajanje i oduzimanje do 1 000 000Množenje i dijeljenjeGeometrija – kutovi,vrste i opseg trokuta, opsegi površina pravokutnika i kvadrata, kvadar ikocka

NOSITELJI Učiteljica i učenici

VREMENIK (Planirani broj satitjedno)

1 školski sat


NAČIN REALIZACIJE Razgovor, izlaganje, objašnjavanje, tumačenje,crtanje, rad kroz igru, rad s tekstom, čitanje

NAČIN VRJEDNOVANJA Usmeno i pismeno provjeravanjeNastavni listići

3.3. IZVANUČIONIČKA NASTAVA GLOBALNI PLAN IZVANUČIONIČKE NASTAVE

Razred Mjesec IzvedbaI. tijekom godine

IIIIX,VV,VI.

Izvanučionička nastava na području grada

Kazališna predstavaPoludnevni izlet, cjelodnevni izlet

II. tijekom godine

X.IV.V., VI.

Izvanučionička nastava na području gradaKomiže, Ribarski muzejDom DVD-a, gradska knjižnicaKazališna predstavaPoludnevni izlet, cjelodnevni izlet

III. tijekom godineIX,V.IV.V,VI.

Izvanučionička nastava na području gradaKazališna predstava, Grad Vis;Grad Split;Poludnevni izlet, cjelodnevni izlet

IV. tijekom godine

IX,VIVV.II., III

Izvanučionička nastava na području gradaKazališna predstavaRibarski muzej, «Muster», Hotel «Biševo»,turističke agencijeJednodnevni izlet / poludnevni izletŠkola u prirodi

V. tijekom godine Izvanučionička nastava na području grada,turističke agencije

IV.-VI.

V.,VI

Arheološki muzej u Visu, stara IssaKazališna predstavaPoludnevni izlet, cjelodnevni izlet

VI. tijekom godine

V., VI.

Izvanučionička nastava na području grada,turističke agencijePoludnevni izlet, cjelodnevni izlet

VII. tijekom godineIV.V., VI.

Izvanučionička nastava na području gradaEkskurzijaPoludnevni izlet, cjelodnevni izlet

VIII. tijekom godine.IV.V., VI.

Izvanučionička nastava na području gradaEkskurzijaPoludnevni izlet, cjelodnevni izlet

Izvanučionička nastava planira se mjesečno – za svaki nastavni predmet. Kada god je to moguće,koriste se mogućnosti koje nudi lokalna sredina. Zbog više okolnosti, rad koji se realizira izvanotoka nije moguće uvijek unaprijed planirati (vremenske prilike, mišljenje roditelja, zdravstvenostanje učenika, materijalna sredstva,) te je iz tih razloga napravljen globalni plan.Svaki predmetni učitelj i razredni učitelj unutar izvedbenog plana i programa rada za svoj predmetnapravit će detaljne pripreme za realizaciju izvanučioničkih oblika nastave o čemu će roditelji bitipravovremeno obaviješteni.

IZVANUČIONIČKI OBLICI RADA U RAZREDNOJ NASTAVI:

POSJET RIBARSKOJ ZBIRCI - MUZEJUVODITELJ Fina Borčić, Mirjana Kuljiš, Gaja Vitaljić,CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s ribarskom tradicijom KomižeNAMJENA Upoznavanje grada, povezivanje muzejske građe s nastavnim

gradivom te stvaranje svijesti o važnosti ribarstva, upoznavanjezanimanja - ribar

NOSITELJ Vodstvo muzeja, učiteljice i učeniciNAČIN REALIZACIJE Posjet muzeju VREMENIK Ožujak/travanj/svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Ribarski muzej u KomižiBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici 1., 2. razreda, učenici 4. razreda (svaki razred pojedinačno)

BROJ OSTALIHSUDIONIKA

4

TROŠKOVNIK ---NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni, provjera kroz

predmet priroda i društvoNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Izrada plakata, pisanje kratkih sastava, pričanje priča

POSJET GRADU KOMIŽA - SPOMEN DOMVODITELJ Gaja Vitaljić, Fina Borčić,CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje zgrade Spomen dom; razvijanje

važnosti važnosti zanimanja vezanih uz organizaciju zajedničkogživota i rada stanovnika,

NAMJENA Povezivanje viđenog i doživljenog s nastavnim gradivom te stvaranjesvijesti o važnosti upoznatih zanimanja

NOSITELJ Gradonačelnica, službenici Grada, učiteljice i učeniciNAČIN REALIZACIJE Šetnja po mjestu, Posjet Spomen domu – Gradu KomižaVREMENIK Listopad/studeni/ožujak/travanj/svibanj 2011/2012.godineMJESTO REALIZACIJE KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici 1. razreda , 2. razreda, (svaki razred pojedinačno)


4



Izrada plakata, pisanje kratkih sastava, pričanje priča

POSJET BANKI - KOMIŽAVODITELJ Gaja Vitaljić, Fina Borčić,CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje učenika s zanimanjima službenika u

banci, razvijanje svijesti o važnosti novca tj. štednje,NAMJENA Povezivanje viđenog i doživljenog s nastavnim gradivom te stvaranje

svijesti o važnosti postojanja ovakvih i sličnih ustanova/organizacijaNOSITELJ Djelatnice banke, učiteljice i učeniciNAČIN REALIZACIJE Šetnja po mjestu, posjet banciVREMENIK listopad/ ožujak/ travanj/svibanj 2011/2012. godineMJESTO REALIZACIJE KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici 1. razreda, 2. razreda, (svaki razred pojedinačno)


3



Izrada plakata, kviz, pisanje kratkih sastava, pričanje priča

POSJET POŠTI - KOMIŽAVODITELJ Gaja Vitaljić, Fina BorčićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje učenika s zanimanjima službenika u

pošti, razvijanje svijesti o važnosti pisanja pisama, slanja i primanjapošiljki različite vrste

NAMJENA Upoznavanje mjesta, povezivanje viđenog i doživljenog s nastavnimgradivom te stvaranje svijesti o važnosti postojanja ovakveorganizacije,

NOSITELJ Djelatnici pošte , učiteljice i učeniciNAČIN REALIZACIJE Šetnja po mjestu, posjet poštiVREMENIK Ožujak/travanj/svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici 1. razreda, 2. razreda, (svaki razred pojedinačno)


4



Izrada plakata, igranje uloga, pisanje kratkih pisama, vijesti, pričanjepriča

POSJET HOTELU “MODRA ŠPILJA”, TURISTIČKIM AGENCIJAMAVODITELJ Gaja Vitaljić, Fina BorčićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje učenika s zanimanjima službenika,

razvijanje svijesti o važnosti turističkih djelatnostiNAMJENA Upoznavanje mjesta, povezivanje viđenog i doživljenog s nastavnim

gradivom te stvaranje svijesti o važnosti postojanja ovakveorganizacije, stvaranje svijesti o važnosti odmora

NOSITELJ Djelatnici Hotela i turističkih agencija , učiteljice i učeniciNAČIN REALIZACIJE Šetnja po mjestu, posjet Hotelu i nekoj od tur. agencijaVREMENIK Ožujak/travanj/svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici 1., 2. razreda, (svaki razred pojedinačno)


4



Izrada plakata, igranje uloga, kviz, pisanje kratkih sastava, pričanjepriča

POSJET DVD –u KomižaVODITELJ Gaja Vitaljić, Fina BorčićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje mjesta, upoznavanje učenika s aktivnostima DVD-a

KomižeNAMJENA Razvijanje svijesti o važnosti dobrovoljnih organizacija, očuvanja

prirode i opasnosti od požara i sl.NOSITELJ Vodstvo DVD-a, učiteljice i učeniciNAČIN REALIZACIJE Posjet DVD-u KomižaVREMENIK travanj/svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 1. razreda, učenici 2. razreda,(svaki razred pojedinačno)


4

TROŠKOVNIK ---NAČIN VREDNOVANJA kroz teme iz prirode i društvaNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Izrada plakata, pričanje priča

POSJET CRKVI – SV. NIKOLA /MUSTERVODITELJ Gaja Vitaljić, Fina Borčić, Mirjana Kuljiš, Danijela MarunicaCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje učenika s kulturnim znamenitostima i

vjerskim objektimaNAMJENA Upoznavanje mjesta, povezivanje viđenog i doživljenog s nastavnim

gradivom te stvaranje svijesti o tradicionalnim vrijednostima, ulozireligije u životu čovjeka

NOSITELJ Župnik, učiteljice i učeniciNAČIN REALIZACIJE Šetnja po mjestu, posjet MusteruVREMENIK Ožujak/travanj/svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici 1. razreda , 2. razreda, (svaki razred pojedinačno)

BR. OSTALIH SUDION. 3

DETALJANTROŠKOVNIK

---

NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni, provjera krozpredmet priroda i društvo, vjeronauk

NAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Izrada plakata, crtanje, pričanje priča, pisanje kratkih sastava, kviz

POSJET KAZALIŠTU – kazališne predstaveVODITELJ Učiteljice razredne nastaveCILJEVI AKTIVNOSTI Usvajanje pravila ponašanja u kazalištu, razvijanje svijesti o važnosti

kazališta, zanimanja glumac,NAMJENA Razvijanje umjetničkih doživljaja i osjećaja za ovu vrstu umjetnosti

NOSITELJ Učiteljice razredne nastave, roditeljiNAČIN REALIZACIJE Prisustvovanje kazališnim predstavama u Visu ili u KomižiVREMENIK Od 2. -5. mjeseca 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Vis - KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici razredne nastave


4

DETALJANTROŠKOVNIK

Oko 25 kn po učeniku/ po predstavi; troškovi autobusa i sl.

NAČIN VREDNOVANJA Kroz medijsku kulturu - hrvatski jezik, prirodu i društvo, likovnukultura


Kroz hrvatski jezik i sat razrednika, likovni radovi, sastavi, igranjeuloga, kviz

POSJET GRADSKOJ KNJIŽNICIVODITELJ Učiteljice razredne nastaveCILJEVI AKTIVNOSTI Usvajanje pravila ponašanja u kazalištu, razvijanje svijesti o važnosti

kazališta, zanimanja glumac,NAMJENA Razvijanje umjetničkih doživljaja i osjećaja za ovu vrstu umjetnosti

NOSITELJ Učiteljice razredne nastave, roditeljiNAČIN REALIZACIJE Prisustvovanje kazališnim predstavama u Visu ili u KomižiVREMENIK Od 2. - 5. mjeseca 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Vis. KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA


BROJ OSTALIH 4

SUDIONIKATROŠKOVNIK Oko 25 kn po učeniku/ po predstavi; troškovi autobusa i sl.NAČIN VREDNOVANJA Kroz medijsku kulturu - hrvatski jezik, prirodu i društvo, likovnu

kulturaNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA


POSJET METEOROLOŠKOJ STANICIVODITELJ Mirjana KuljišCILJEVI AKTIVNOSTI Razvijanje svijesti o važnosti mjerenja vremenskih - atmosferskih

promjena u smislu mogućnosti mjerenja promjenaNAMJENA Upoznati mjerne instrumente, koje se promjene mjere, kako nastaje

vremenska prognozaNOSITELJ Voditelj postaje , učiteljica razredne nastaveNAČIN REALIZACIJE Posjet meteorološkoj postaji u KomižiVREMENIK Ožujak/travanj 2012.MJESTO REALIZACIJE KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 3. razreda


2

TROŠKOVNIK -NAČIN VREDNOVANJA Kroz predmet prirodu i društvoNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Kroz predmet prirodu i društvo, razgovori, likovni radovi, plakati

POSJET PEKARI - KOMIŽAVODITELJ Učiteljice razredne nastaveCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje učenika s zanimanjem pekara,

razvijanje svijesti o važnosti proizvodnje kruha, važnosti pravilneprehrane

NAMJENA Upoznavanje mjesta, povezivanje viđenog i doživljenog s nastavnimgradivom te stvaranje svijesti o važnosti kruha, proizvoda od žitarica,razvijanje svijesti o zdravoj prehrani

NOSITELJ Vlasnik pekare, učiteljice razredne nastave, roditeljiNAČIN REALIZACIJE Posjet pekari u komižaVREMENIK Listopad 2011./ ožujak/travanj 2012.

MJESTO REALIZACIJE KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA



4

TROŠKOVNIKNAČIN VREDNOVANJA Kroz medijsku kulturu - hrvatski jezik, prirodu I društvo, likovna

kultura,NAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA


POSJETI - PONAŠANJE U PROMETUVODITELJ Prometni policajac, Gaja VitaljićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, naučiti različite prometne znakove te spoznati

važnost pravilnog ponašanja u prometuNAMJENA Upoznavanje grada, Primjena prometnih pravila u svakodnevnom

životuNOSITELJ Učenici, učitelji i prometni policajacNAČIN REALIZACIJE predavanje i demonstracija u razredu, kretanje u mjestuVREMENIK rujan/listopad 2011. godine (?)MJESTO REALIZACIJE raskrižja, ulice i ceste, učionicaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici 1. razreda


---------

TROŠKOVNIK ---------NAČIN VREDNOVANJA Kroz razgovor, organiziranje kviza ili edukativne igre na temu

sigurnosti u prometuNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Izrada plakata i likovnih radova

POSJETI – RODITELJI: ZANIMANJAVODITELJ Učiteljice razredne nastave, roditeljiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje različitih zanimanja, važnosti rada, usvajanje pravila

ponašanjaNAMJENA Upoznavanje s različitim zanimanjima, razvijanje svijesti o važnosti

rada , važnosti obitelji, važnosti komunikacije s drugim ljudimaNOSITELJ Učiteljice i roditelji ili drugi gostiNAČIN REALIZACIJE predavanje i demonstracija u razredu, razgovorVREMENIK Tijekom godine prema mogućnostima

MJESTO REALIZACIJE Učionica ili po dogovoru, neko drugo mjestoBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici razredne nastave


---------

TROŠKOVNIK ---------NAČIN VREDNOVANJA Kroz razgovor, organiziranje kviza ili edukativne igre na temu


Izrada plakata i likovnih radova, kraći sastavi,

Veći broj sadržaja iz predmeta prirode i društva realizirat će se na području grada:travnjaci, livade, voćnjaci, šume – prema izvedbenom planu i programu za pojedini razredniodjel.

IZVANUČIONIČKA NASTAVA – 4. razredVoditelj:Perica SlavićVREME -NIK

NAZIVAKTIVNOSTI

CILJ NAMJE - NA NAČIN REALI -ZACIJE

NOSITE -LJI

TROŠKO-VNIK NAČIN VRJE -

DNOVANJA

Studeni Posjetmeteorološkojstanici

Spoznativažnostpredviđanjavremena,

Upoznati se samjerniminstrumentimai kako se mjerepodaci te kakonastajeprognoza

Odlazak u meteorološkupostaju

Učiteljica,meteorolog iučenici

Nematroškova

Jezičnoizražavanje

Prosinac(?)

Posjetkazalištu

Upoznatikazalište:pozornica,gledalište,gledatelji,glumci

Razvijati ipoticati interesi kulturuponašanja ukazalištu

Posjet kazalištu.Razvijati i poticatiinteres i kulturuponašanja u kazalištu

Učiteljica,učenici,glumci

Troškoviulaznica

Govornavježba/Ilustracija predstave

Ožujak PosjetArheološkommuzeju u Visu

Obilazaktravnjaka,promatranje,vođenjebilježaka

UpoznatidiohrvatskepovijestiRazumjetipovezanost biljaka iživotinja uživotnojzajednicitravnjakateupoznatinekolikonajpoznatijih biljka iživotinjatravnjaka

Poticati interesza upoznavanjei čuvanjekulturnebaštineRazvijatisvijest ovažnostiočuvanjatravnjaka teekološkiosvješćivatiučenike

Odlazak na Vis i posjetmuzeju

Šetnja travnjakom

Učiteljica,kustos muzeja,učenici

Učiteljica iučenici

Troškoviprijevoza

Nematroškova

Govorna vježba

Listići sapitanjima

Travanj Šetnja uzmore, vođenjebilježaka

Upoznati irazlikovatinajpoznatije biljkeživotinje umoru i uzmore,razumjetivažnostmora zaRH,navestiuzrokeonečišćenja mora

Primjerima izsvakodnevnogživotaosvijestitinačin čuvanjamora i života unjemu

Šetnja uz more Učiteljica iučenici

Nematroškova

Listići sapitanjima

Svibanj Putovanje,obilazak,vođenjebilježaka,fotografiranje

Upoznatibrežuljkasti dio našedomovine

Razvijatiljubav premarazličitimdijelovimanaše domovine

Škola u prirodiUčiteljica,učenici,turističkivodiči

Hamerpapirirazvijanjefotografija

Listići sapitanjima,kvizznanja

Lipanj Moj zavičaj uprošlosti-upoznavanje saribarstvom kaonajvažnijomgospodarskom

Upoznatiučenike saznačenjemkulturno –povijesnihznamenito

Razvijati ipoticati interesi kulturuponašanja umuzejima.

Posjet Ribarskommuzeju

Učiteljica,učeniciizaposlenicimuzeja

Nematroškova

Analizaponašanja.Govorna vježba

granom našeprošlosti

stizavičajakaosvjedocima našepovijesti iživotanašihpredaka

ŠKOLA U PRIRODI – 4. razredVoditelj: Perica SlavićCILJ Proučavanje i upoznavanje učenika s prirodno –

geografskim obilježjima brežuljkastog dijelanaše domovine (HRVATSKO ZAGORJE)Razvijanje ljubavi prema domovini

NAMJENA Razvijati pravilan i trajan odnos prema kulturnojbaštiniEkološki osvješćivati učenike i razvijati interesza očuvanje prirodeZnanja stečena u učionici primijeniti u stvarnojživotnoj srediniNjegovati kulturnoj ponašanje na javnimmjestima

AKTIVNOSTI Putovanje u Hrvatsko zagorjePromatranje i proučavanje, prikupljanjepodataka, uspoređivanje i zaključivanjeEdukativne radionice

NOSITELJI Učiteljica, učenici, vozači, turistički vodiči

VREMENIK Svibanj 2012.

TROŠKOVNIK Oko 1500 kuna

NAČIN REALIZACIJE Putovanje prometnim sredstvima

NAČIN VRJEDNOVANJA Dojmovi i impresije sa putovanja kroz usmeno ipismeno jezično izražavanje i stvaranjeAnaliza ponašanjaKviz znanjaIzrada plakata sa fotografijama

JEDNODNEVNI IZLET – 4. razred

Voditelj:Perica SlavićCILJ Proučavanje prirode i društva, odnosa između

čovjeka, prirode i društva, različitosti zavičaja terazvijanje ekološke svijesti i ljubavi premadomoviniDruženje na kraju četvrtog razreda

NAMJENA Motivirati i poticati radoznalost za otkrivanjenovih spoznajaUočiti značaj čuvanja prirodeRazvijati interes za očuvanje prirodeNadograđivati zdravstveno – higijenske navikeNjegovati kulturno ponašanje na javnimmjestimaUtjecati na stvaranje vedrog i veselog ozračja

AKTIVNOSTI Putovanje prometnim sredstvom, šetnja,promatranje i proučavanje, uspoređivanje,ilustracija, pjevanje, različiti oblici igre

NOSITELJI Učiteljica, učenici, vozač, turistički vodič

VREMENIK Kroz mjesec lipanj 2012.

TROŠKOVNIK Troškovi prijevoza, ulaznica, ručka premadogovoru

NAČIN REALIZACIJE Odlazak na jednodnevni izlet i zajedničkodruženje

NAČIN VRJEDNOVANJA Kviz znanjaAnaliza ponašanjaGrupni rad: izrada plakata

IZLETI. – RAZREDNA NASTAVA

VODITELJI: učiteljice razredne nastave

CILJEVI: Upoznavanje prirodnih ljepota i kulturnih spomenika na području otoka Visa ,proširivanje znanja i razvijanje svijesti o važnosti prirodnih i povijesnih vrijednosti, razvijanje iutvrđivanje stečenih socijalnih vještina kod učenika;

NAMJENA: Druženje, primjena sadržaja usvojenih na izletu u nastavnim predmetima

NOSITELJI: Učiteljica, učenici, roditelji i ev. turistička agencija

NAČIN REALIZACIJE: Putovanje uz pratnju stručnih vodiča

VREMENIK: Izleti će se realizirati tijekom proljetnih mjeseci, u dogovoru s roditeljima

MJESTO REALIZACIJE: Po dogovoru s roditeljima i učenicima

BROJ SUDIONIKA: učenici razredne nastave ili svaki razred posebno . po dogovoru

TROŠKOVNIK: približno 200,00 kn po učeniku

NAČIN VREDNOVANJA: Pri povratku procijeniti zadovoljstvo učenika i roditelja u skladu sciljem izleta; likovni radovi, literarni radovi, izrada plakata s fotografijama, kvizovi, prepričavanjedoživljaja i sl.

NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: razgovarati o dobrim i lošimiskustvima

IZVANUČIONIČKI OBLICI RADA U PREDMETNOJ NASTAVI:

POSJET ARHEOLOŠKOM MUZEJUVODITELJ Vlado ValentićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s povijesnim zbivanjima na otokuNAMJENA Povezivanje muzejske građe s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti

o važnosti poznavanja povijesnih zbivanjaNOSITELJ Stručno vodstvo muzeja, učitelj povijesti i učeniciNAČIN REALIZACIJE Posjet muzeju javnim prijevozomVREMENIK veljača/ožujak 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Arheološki muzej u VisuBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 5. razreda


2

TROŠKOVNIK cijena - 20,00kn po učenikuNAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivniNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Izrada plakata o povijesti otoka, kviz znanja

POSJET TRŽNICIVODITELJ Valentina DamjanovićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s biljkama koje koristimo u prehrani, važnost

zdrave prehraneNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o

važnosti poznavanja vrijednosti prehrambenih proizvoda – biljaka Ivažnosti zdrave prehrane

NOSITELJ Učiteljica i učeniciNAČIN REALIZACIJE Posjet tržniciVREMENIK veljača/ožujak 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Tržnica , KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 5. razreda


1

TROŠKOVNIK -NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivniNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Izrada plakata o pravilnoj prehrani, izrada jelovnika, prikupljanjerecepata

NA LIVADIVODITELJ Valentina Damjanović, Vlado ValentićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s ekološkim sustavom, biljkama koje rastu u

našoj okolini, upoznavanje biljaka koje koristimo u prehrani i njihovevažnosti u prehrani, prepoznavanje strana svijeta i mogućnostiorijentacije u prirodi

NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti ovažnosti očuvanja prirode, važnosti orijentacije u prostoru

NOSITELJ Učiteljica prirode, učitelj geografije i učeniciNAČIN REALIZACIJE Okoliš, na području KomižeVREMENIK ožujak /travanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Područje KomižeBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 5. razreda


1


Prikupljanje biljaka i izrada herbarija, izrada plakata, igranje igara:orijentacija u prostoru;

POSJET KAZALIŠTUVODITELJ Ljiljana Petric Mardešić, Filis Fiamengo, Danijela MarunicaCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje kazališta, usvajanje pravila ponašanja u kazalištu,

prisustvovanje izvedbi kazališnog djelaNAMJENA Razvijanje umjetničkih doživljaja, povezivanje iskustva s nastavnih

gradivomNOSITELJ Razrednice, učiteljica hrvatskog jezikaNAČIN REALIZACIJE Odlazak u Split, prema mogućnostima/ponudiVREMENIK Od 3-5 mjeseca 2012. godineMJESTO REALIZACIJE HNK Split ili Kazalište mladihBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 5. i 6. razreda


1

DETALJANTROŠKOVNIK

oko 100 kn po učeniku

NAČIN VREDNOVANJA Kroz medijsku kulturu iz hrvatskog jezikaNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Kroz hrvatski jezik i sat razrednika

NEBESKA TIJELA – PROMATRANJE MJESECAVODITELJ Vlado ValentićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje važnosti praćenja svemirskih tijela, upoznavanje

mjesečevih mjenaNAMJENA Spoznaja prostranstva svemiraNOSITELJ Učitelj geografije, učitelj tehničke kultureNAČIN REALIZACIJE Promatranje mjeseca, praćenje mjenaVREMENIK listopad 2011. godineMJESTO REALIZACIJE Igralište, KomižaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 5. razreda


1

DETALJAN TROŠKOVNIK -NAČIN VREDNOVANJA Kroz nastavu geografije, tehničke kultureNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

U nastavi geografije, povijesti, tehničke kulture i svakodnevnomživotu

UČENJE U PRIRODI: EKOLOŠKI SUSTAVI I ORIJENTACIJAVODITELJ Valentina Damjanović, Vlado ValentićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s različitim ekološkim sustavima, prepoznavanje

strana svijeta i mogućnosti orijentacije u prirodiNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o

važnosti očuvanja prirode, važnosti orijentacije u prostoru NOSITELJ Učiteljica prirode, učitelj geografije i učeniciNAČIN REALIZACIJE Odlazak u šumu, na plažu, na livadu, posjetiti lokvu (autobus)VREMENIK Rujan – travanj 2011/2012. godineMJESTO REALIZACIJE Područje Komiže, područje LokveBROJ SUDIONIKA – Učenici 6. razreda

UČENIKABROJ OSTALIHSUDIONIKA

1


Prikupljanje biljaka, izrada plakata, kviz znanja, igranje igara:orijentacija u prostoru;

UPOZNAJMO NAŠ OTOKVODITELJ Vlado ValentićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznati povijesne i kulturne znamenitosti otoka Visa, usvajanje

pojmova reljefa i primjena naučenog u nastaviNAMJENA Bolje upoznavanje povijesnih znamenitosti otoka, povezivanje s

nastavnim sadržajima

NOSITELJ Razrednici, učeniciNAČIN REALIZACIJE Učenici 7. razreda, obilazak autobusom različitih destinacija na otokuVREMENIK Studeni 2011. godineMJESTO REALIZACIJE Otok VisBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

10


2

DETALJANTROŠKOVNIK

40,00 kn po osobi

NAČIN VREDNOVANJA Preispitivanje usvojenog gradiva tijekom nastaveNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Na satovima razrednika, geografije i povijesti, vjeronauka

UPOZNAJMO PRIRODNE POSEBNOSTI OTOKA – KRAJICINA ŠPILJAVODITELJ Vlado ValentićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznati podzemne krške reljefne oblike

NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti ovažnosti očuvanja prirode, korištenja prirodnih resursa u različitimdjelatnostima,

NOSITELJ Razrednici, učeniciNAČIN REALIZACIJE Učenici 8. razreda,VREMENIK Travanj, 2012. godine

MJESTO REALIZACIJE Okjucina – Krajicina špiljaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

13


3

DETALJANTROŠKOVNIK

700, 00 kn

NAČIN VREDNOVANJA Preispitivanje usvojenog gradiva tijekom nastaveNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Na satovima geografije, kroz različite oblike rada

UPOZNAJMO PUČINSKE OTOKE – BRUSNIK I SV. ANDRIJAVODITELJ Vlado Valentić,CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje povijesnih i prirodnih znamenitosti, orijentacija na moru,

čišćenje otoka od naplavinaNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o

važnosti očuvanja prirode, korištenja prirodnih resursa u različitimdjelatnostima, važnost orijentacije u prostoru

NOSITELJ Učitelj geografije i učeniciNAČIN REALIZACIJE Putovanje na Brusnik VREMENIK Svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Područje KomižeBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 7. razreda (i 6. razreda)


2


Izrada fotografija, plakata, promicanje ekološke svijesti kod drugih

BRANJE BILJAKAVODITELJ Valentine DamjanovićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje biljaka koje rastu na području otoka i razvijanje svijesti o

važnosti biološke raznolikostiNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o

važnosti očuvanja kulturnih, povijesnih znamenitosti I očuvanjatradicionalnih vrijednosti

NOSITELJ Učiteljica biologijeNAČIN REALIZACIJE Obilazak okolišaVREMENIK Svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Područje KomižeBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 7. razreda


2


Izrada zbirki, fotografija, plakata, promicanje ekološke svijesti koddrugih,

UPOZNAJMO KULTURNE7POVIJSNE ZNAMENITOSTI OTOKA – CRKVE I UTVRDEVODITELJ Vlado Valentić, Danijela MarunicaCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje znamenitosti 18., 19. stoljeća, razvijanje svijesti o

važnosti razumijevanja povijesnih zbivanja I očuvanja znamenitostiNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o

važnosti očuvanja prirode, korištenja prirodnih resursa u različitimdjelatnostima

NOSITELJ RazredniciNAČIN REALIZACIJE Obilazak crkvi i utvrda u Komiži i na otoku (autobusom)VREMENIK Travanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Otok VisBROJ SUDIONIKA –UČENIKA



2


Izrada fotografija, plakata, promicanje ekološke svijesti kod drugih, Kviz znanja

UPOZNAVANJE RAZLIČITIH KULTURNIH VRIJEDNOSTIVODITELJ Vlado Valentić, Danijela MarunicaCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje kulturnih vrijednosti drugih zajednica, različitih

tradicionalnih vrijednosti, razvijanje svijesti o važnosti poštivanja

drugih i drugačijih vrijednostiNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o

važnosti očuvanja prirode, korištenja prirodnih resursa u različitimdjelatnostima

NOSITELJ Učitelj povijesti, vjeroučiteljicaNAČIN REALIZACIJE Posjet različitim vjerskim zajednicamaVREMENIK Ožujak, 2012.MJESTO REALIZACIJE Grad split, obilazak vjerskih zajednicaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 7. I 8. razreda.


2

TROŠKOVNIK Oko 100, 00 kn po učenikuNAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivniNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Izrada fotografija, plakata, kviz znanja, promicanje važnostipoštivanja kulturnih raznolikosti, tolerancije

POSJET KAZALIŠTUVODITELJ Ljiljana Petric Mardešić, Nikola Mardešić, Vlado ValentićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje kazališta, prisustvovanje izvedbi kazališnog djela

NAMJENA Razvijanje umjetničkih doživljaja, povezivanje iskustva s nastavnihgradivom

NOSITELJ Učiteljica hrvatskog jezika, učitelj likovne kulture, uč. povijestiNAČIN REALIZACIJE Odlazak u Split, prema mogućnostima/ponudiVREMENIK Od 4. -6. mjeseca 2012. godineMJESTO REALIZACIJE HNK Split ili Kazalište mladihBROJ SUDIONIKA –UČENIKA



2

DETALJANTROŠKOVNIK

oko 150 kn po učeniku

NAČIN VREDNOVANJA Kroz medijsku kulturu iz hrvatskog jezika te kroz druge predmeteNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Kroz hrvatski jezik, likovnu kulturu i povijest

POSJET GALERIJI UMJETNINA

VODITELJ Nikola Mardešić, Vlado ValentićCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s umjetnošću NAMJENA Proširiti postojeća znanja te primijeniti ista u nastaviNOSITELJ Nastavnik povijesti, likovne kulture i stručni djelatnik galerijeNAČIN REALIZACIJE Odlazak u Split, u galerijuVREMENIK Veljača 2012. godineMJESTO REALIZACIJE SplitBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 8. razreda


2

DETALJANTROŠKOVNIK

Oko 100,00 kn po učeniku

NAČIN VREDNOVANJA Razgovor s učenicima o posjetu, izrada PP prezentacijeNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Integrirati nova znanja u redovitu nastavu o umjetnosti

IZLETI – PREDMETNA NASTAVA

VODITELJ RazredniciCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje prirodnih i kulturnih znamenitostiNAMJENA Primjena nastavnih sadržaja na nastavne predmete, razvijanje I

utvrđivanje stečenih socijalnih vještina i znanjaNOSITELJ Razrednik, učenici, roditelji i turistička agencijaNAČIN REALIZACIJE Putovanje uz pratnju stručnih vodičaVREMENIK Lipanj, 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Po dogovoru s učenicimaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici predmetne nastave, pojedinačna odjeljenja ili skupno, podogovoru


3

DETALJANTROŠKOVNIK

Oko 200,00 po učeniku

NAČINVREDNOVANJA

Pri povratku procijeniti zadovoljstvo učenika i roditelja u skladu s ciljemizleta


Razgovarati o pozitivnim i negativnim iskustvima, kviz znanja

3.4. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTIPlanovi i programi izvannastavnih aktivnosti temelje se na interesima učenika, kreativnostiučitelja i objektivnim mogućnostima.

IZVAN-NASTAVNAAKTIVNOST VODITELJ

GODIŠNJIBROJSATI

BROJ UČENIKA UKLJUČENIH UIZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI PORAZREDIMA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

ZBOR NIŽIHRAZREDA (dvije gr.)

Jose-DarioMartinis

140 10 11 7 10 38

INSTRUMENTALNEGRUPE – 2 grupe

Jose-DarioMartinis 70 3 4 3 5 15

LIKOVNA GRUPASPORTSKA GRUPA1.,2. razred

Fina BorčićGaja Vitaljić

35 10 11 2135 10 11 21

BADMINTON 3. raz. Mirjana Kuljiš 35 12 12

BADMINTON 4. raz. PericaSlavić 35 13 13

LIKOVNA GRUPA 4. i viši raz.

NikolaMardešić 35 4 4 4 4 3 19

DRAMSKO-LITERAR Ljiljana Petric 70 5 5 5 6 21

NA GR. Mardešić

«LIJEPA NAŠA» Vlado Valentić 70 4 4 6 13 27

EKOLOŠKA GRUPA V.Damjanović 35UČENIČKAZADRUGA Vlado Valentić 70 5 3 13 21

UČENIČKAZADRUGA

DanijelaMarunica 70 6 6 4 3 19

MALI KNJIŽNIČARI Iva Živković 35 1 2 3 3 3 12INFORMATIČKAGRUPA Deni Dević 70 4 4 9 6 23

STOLNI TENIS Filis Fiamengo 35 4 2 2 5 13

KOREKT. GIM. Filis Fiamengo 35 4 4 4 3 15

ODBOJKAKOŠARKA Filis Fiamengo 35 6 6 2 7 21

IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTIVATROGASNAMLADEŽ DVD Komiža 5 7 4 7 23

BOĆARI Boćarski klub 1 2 1 2 6

NOGOMET NK VIS 2 2 3 3 10

DRAMSKO-LITERARNE GRUPE

Rad dramsko-literarnih grupa vezan je uz kulturnu djelatnost škole u gradu i upotpunjavanjekulturne ponude grada povodom važnijih datuma tijekom godine. Dramska grupa je uz glazbenegrupe nositelj školskih svečanosti/priredbi. U radu grupa sudjeluju si zainteresirani učenici, aposebno se potiču učenici razvijenijih sposobnosti za literarno stvaralaštvo i dramsku izvedbu. Uradu usko surađuju glazbene grupe i likovne grupe (scenografija i kostimografija). Interes učenikaje veliki i obraća se pozornost da svi učenici iskažu svoje sposobnosti.

CILJEVI osposobljivane učenika za jezičnu komunikaciju i druge oblike komunikacije ovladavanje standardnim jezikom što pridonosi razvoju jezično-komunikacijskih sposobnosti pri

govornoj i pisanoj uporabi jezika razvoj literarnih sposobnosti, čitateljskih interesa i kulture; stvaranje zanimanja i potrebe za sadržajima medijske kulture; osvješćivanje važnosti znanja hrvatskoga jezika; razvijanju poštovanja prema jeziku,

književnosti i kulturi.

ZADAĆE

osvješćivanje potrebe za jezičnim znanjem; osvješćivanje razlika između standardnoga jezika izavičajnih idioma; usvajanje hrvatskoga jezičnog standarda. razvoj sposobnosti izražavanja doživljaja, osjećaja, misli i stavova; stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih) i pravopisnih (ortografskih) norma; ostvarivanje uspješne usmene i pisane komunikacije razvijanje i njegovanje dijalektalnog govora i svijesti o njegovoj važnosti spoznavanje i doživljavanje, tj. primanje (recepcija) književnih djela; razvijanje osjetljivosti za književnu riječ; osposobljavane za komunikaciju s medijima: kazalištem, filmom, radijem, tiskom, stripom,

računalom; primanje (recepcija) i reprodukcija kazališne predstave razvijanje čitateljskih potreba; stvaranje čitateljskih navika; osposobljavanje za samostalno čitanje i primanje (recepciju) književnih djela.

Razredna nastava: u razrednoj nastavi nije oformljena dramska grupa kao izvannastavna aktivnostveć učiteljice u okviru dodatne nastave rade s učenicima.

Sadržaji rada: Pripreme za obilježavanje: Dan Grada, Sv. Nikola, Božić i Nova godina, završna školska priredba

1. Pisanje teksta/recitacija2. Pripreme za izvedbu (odabir, prilagodba teksta, čitalačke probe, uvježbavanje,

kostimografija, scenografija)3. Izvedba

Predmetna nastava( dramska grupa):1. Upoznavanje učenika s zadaćama dramske grupe2. Pisanje dramskog teksta, igrokaza, literarnog djela3. Izbor teksta za izvođenje4. Analiza likova i podjela uloga5. Memoriranje teksta, govorne vježbe – govorna karakterizacija likova; 6. Dramske vježbe7. Osmišljavanje scene (scenografija) i kretanje po sceni8. Osmišljavanje kostima (kostimografija)9. Uvježbavanje uloga i izvedba

CILJEVI:- upoznavanje s dramskim stvaralaštvom i kazališnim medijem,- poticanje interesa za kazališnu umjetnost te razvoj kazališne kulture,- upoznavanje kazališne terminologije,- razvijanje osjećaja za glumu,- razvijanje vještine improvizacije i scenskog nastupa,- snalaženje u novim situacijama ,- upoznavanje različitih vrsta dramskih i scenskih vježbi,

-pomoći učenicima da razviju svoje osjećaje, sklonosti, sposobnosti i stavove, izražajne sposobnosti i vještine, maštu,

stvaralaštvo i kreativnost,- aktivno sudjelovanje na kulturnim manifestacijama škole - svečanostima i raznim

priredbama,- jačanje samopouzdanja i samopoštovanja učenika,- kvalitetno upotpuniti slobodno vrijeme učenika,- senzibilizirati učenike na suradnju i rad u skupini.

NAMJENA:- dramska skupina namijenjena je učenicima od petog do osmog razreda bez obzira

na prethodno iskustvo.

VREMENIK- svakog tjedna tijekom školske godine održavat će se radionice u trajanju od90min koje će obuhvaćati dramske igre, improvizacije te uvježbavanje dramskogteksta.

TROŠKOVNIK:- učenici uz suradnju s roditeljima sami izrađuju rekvizite.

NAČIN VREDNOVANJA:- igrokazi će biti izvedeni na školskoj priredbi, bit će prezentirani učenicima,

djelatnicima škole i roditeljima,- prema dojmovima gledatelja korigirat će se rad skupine,- praćenje pojedinačnog i skupnog rada,- zaključno opisno ocjenjivanje,- izvješće za nastavničko vijeće.

PLAN ZA ŠKOLSKU GODINU 2011/2012.

PLANIRANAAKTIVNOST

NOSIOCIAKTIVNOSTI

NAČINRELIZACIJE

MJESTOODRŽAVANJA

VRIJEMEOSTVARENJA

DANI KRUHA

- učenici- učitelji razredne

i predmetnenastave

- stručni suradnici- ravnatelj

Sudjelovanje uškolskojpriredbi

- škola ili mjesto po izboru - listopad

SV. NIKOLA - učenici- učitelji razredne

i predmetnenastave


- škola ili mjesto po izboru

- prosinac


BOŽIĆ


i predmetnenastave



- škola ili mjesto po izboru - prosinac

VALENTINOVOMASKENBAL


i predmetnenastave



- škola ili mjestopo izboru - veljača

PRIPREMA IOBILJEŽAVANJEDANA ŠKOLE


i predmetnenastave


Sudjelovanjeunutarsportskog DanaškoleSudjelovanje uškolskojpriredbi

- škola ili mjesto po izboru - ožujak

ZAVRŠNAPRIREDBA


i predmetnenastave


Sudjelovanje uškolskojpriredbi - škola ili mjesto

po izboru - lipanj

PLAN IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI - MALI KNJIŽNIČARI

Godišnji plan i program rada u školskoj godini 2011/2012.

Naziv: “Mali knjižničari“ Razred: Od 1. do 4. razreda Voditelj: Iva Živković, knjižničarka

CILJRazviti kod učenika nižih razreda ljubav prema knjizi ičitanju, vježbanje pismenog i usmenog izražavanja,razvijanjekomunikacijskih vještina, usvajanje novih pojmova kroz igru

NAMJENA Stvoriti kod učenika pretpostavke za cjeloživotno učenje,poticati razvijanje informacijske pismenosti

NOSITELJI Knjižničarka, učitelji Škole

VREMENIK „Mali knjižničari“ sastaju se svake srijede 5. i 6. sat kroznastavnu godinu

TROŠKOVNIK(potreban materijal)

Knjižnični fond (knjige, priručnici, časopisi, AV građa), papir,flomasteri, bojice, škarice, ljepilo, plastifikator, pisač,računalo, internet…

NAČIN REALIZACIJE Naglasak je na grupnom i samostalnom radu učenika, uzučitelja kao voditelja i koordinatora aktivnosti

BROJ NASTAVNIH SATIGodišnji Tjedni

70 2

IZVANNASTAVNA AKTIVNOST: Mali knjižničariRazredi: I.-IV.Sati tjedno: 2 Sati godišnje: 70

Listopad

Mjesec hrvatskeknjige: knjiga i čitanje

05.10. Izrada plakata za listopad + Izradareklama za knjige (FaceBook stranicaknjižnice, web stranice škole)12.10. / 19.10. Što sve možemo raditi uškolskoj knjižnici (PP prezentacija)26.10. Čitanje „za i protiv“ te zašto i kakočitati – tribina povodom Mjeseca hrvatskeknjige

2

4

2

Studeni

Vježbe informacijskepismenosti i jezičnogizražavanja

02.11. / 09.11. Izrada plakata za studeni +Rad s anotacijama iz časopisa „Drvo znanja“16.11. Natjecanje u brzini pronalaženjapodataka: Potraga za knjigama i riječima23.11. Vježbanje jezičnog izražavanja:„Pričosvijet“30.11. Izrada plakata za prosinac + Igra:Pogodi koji sam književni lik

4

2

2

1

ProsinacVježbe pismenogizražavanja; književnilikovi i pojmovi

07.12. / 14.12. Izrada književno-knjižničneigre pamćenja (memory)21.12. Pismeno izražavanje: iskrivljena priča

4

2

SiječanjKrižaljka, strip

11.01. Izrada plakata za siječanj + Izradakrižaljki18.01. Izrada stripa prema književnompredlošku25.01. Čitanje naglas: priča i analiza

2

2

1

Veljača

Pismeno izražavanje,ljubav premazavičajnom govoru

01.02. Izrada plakata za veljaču + Gledanjecrtanog filma08.02. / 15.02. Moja prva priča: pisanjevlastite priče (za natječaj Centra zahumanističke studije Karlovac)22.02. Obilježavanje Međunarodnog danamaterinjeg jezika (21.02.)29.02. Izrada plakata za ožujak + Zagonetke:čitanje i sastavljanje vlastitih

2

4

2

2

OžujakUsmeno izražavanje:pripovijedanje, čitanje

07.03. Izrada straničnika s omiljenim citatima14.03. Natjecanje u čitanju21.03. Vježbanje jezičnog izražavanja:„Pričosvijet“28.03. Hitna pomoć za knjige

212

2

Travanj

Projektni mjesec:multimedijalni projektna temu „Dosadno mije…“

11.04. Izrada plakata za travanj / 18.04. /25.04. Izrada slikovnice / PP prezentacije /kratkog filma / stvaranje igrokaza… na temu„Dosadno mi je…“

6

Svibanj

Informacijskapismenost: kakopronaći potrebnuinformaciju

02.05. Izrada plakata za svibanj + Aforizmi09.05. Natjecanje u brzini pronalaženjapodataka: Potraga za knjigama i riječima16.05. Čitanje naglas: priča i analiza23.05. E-lekitira – izrada poveznica na web iFB stranicu knjižnice30.05. Izrada foto romana

22

22

2

Lipanj

„Što smo ove godinenaučili u školskojknjižnici“

06.06. Izrada plakata Ljeto u školskojknjižnici.Kviz znanja na temu „Što smo ove godinenaučili u školskoj knjižnici“ s nagradama zanajvrjednije male knjižničare, oproštajnodruženje

4

INFORMATIČKA GRUPA

CILJEVINastavni sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju učenicimaomogućiti: stjecanje umijeća uporabe računala i rač. programa (usvajanje vještina) upoznavanje s osnovnim načelima i idejama na kojima su sazdana računala odnosno

informacijska i komunikacijska tehnologija (usvajanje temeljnih znanja); razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim

područjima (razvoj sposobnosti rješavanja problema).

ZADAĆE proširivanje znanja stečenog kroz nastavne sadržaje upotrebljavati računalo kao pomagalo pri učenju; upotrebljavati uzrastu primjerene multimedijske izvore za učenje (interaktivne udžbenike,

obrazovne programe, multimedijske enciklopedije i sl.); surađivati s drugim učenicima, učiteljima, roditeljima i ostalima pri uporabi tehnologije; pokazivati pozitivno i etičko ponašanje te odgovornost pri uporabi tehnologije; izrađivati uzrastu primjerene multimedijske artefakte, samostalno ili uz pomoć učitelja, članova

obitelji i drugih učenika; upotrjebljivati prikladne programe za rješavanje problema primjerenih uzrastu; prikupljati obavijesti i komunicirati s drugima uporabom tehnologije samostalno ili uz pomoć

učitelja, članova obitelji i drugih učenika; korištenja znanja u realizaciji plana i programa rada Škole

Sadržaji rada: Planirano sati:1. Upoznavanje sa dreamweaer Mx-om 42. Kreiranje. website-a i web strane 63. Rad s tekstom 64. Dizajniranje web strana 85. Hiperveze (linkovi) 86. Izrada interaktivnih strana 67. Rad s bibliotekom 68. Izrada okvira 69. Šablone (templates) 610. Održavanje web site-a 6

SPORTSKE AKTIVNOSTIProgram tjelesne i zdravstvene kulture i aktivnosti kojih je nositelj školski športski klub sadržavatemeljne postavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja kojega određujuobrazovna, antropološka i odgojna sastavnica. Obrazovna sastavnica se odnosi na usvajanje bitnihteorijskih i motoričkih znanja zbog čega u programu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednojnastavi prevladavaju modificirana biotička i osnovna kineziološka motorička znanja, dok su upredmetnoj nastavi kao nadgradnja uvrštena napredna kineziološka motorička znanja. Odgojnasastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima cilj stvaranje takvoga sustava vrijednosti učenikaprema tjelesnom vježbanju koji će potaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbi. Školski sportski klub odgovoran je za provedbu izvannastavnih aktivnost koje omogućujuučenicima, bez obzira na stupanj sposobnosti i znanja, uključivanje u skladu s njihovim interesimau pojedine aktivnosti. Sadržaj programa, kao i njegov opseg određuje se prema potrebama iinteresima učenika, materijalnim i kadrovskim mogućnostima, Posebno je potrebno voditi brigu oi aktivnom boravku učenika u prirodi.

CILJ I ZADAĆE PLANA I PROGRAMADugoročni cilj aktivnosti prvenstveno je stjecanje navike redovitog bavljenja tjelesnimaktivnostima, te poboljšanje zdravlja učenika, kao nezamjenljivoga čimbenika svih aktivnosti.Objedinjavanjem učenika koji su dobrovoljno uključeni u ove aktivnosti, postiže se zbližavanjeučenika sa zajedničkim interesima te time utječe na poboljšanje socijalnih kontakata. Cilj je planai programa da se pravilnim odabirom tema (unutar aktivnosti koje su odabrali učenici), utječe napoboljšanje onih sposobnosti koje su definirane slabijima u inicijalnom provjeravanju. Osim toga,i ostale sposobnosti treba poboljšavati, te usvajati nove vještine i motoričke strukture.Zadaće plana i programa su antropološke, obrazovne i odgojne.Antropološke se odnose na antropometrijske karakteristike što podrazumijeva utjecaj naredukciju potkožnog masnog tkiva, te usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju mišića i masnogtkiva; Treba razvijati i poboljšavati motoričke sposobnosti, naročito one deficitarne. Utjecaj nafunkcionalne sposobnosti podrazumijeva utjecaj na poboljšanje aerobnog kapaciteta učenika isrčano-žilnog sustava.Obrazovne zadaće se odnose na usvajanje novih motoričkih gibanja kroz učenje novih tema.Odgojnim zadaćama treba dati posebni značaj: poticati na međusobnu suradnju, poštovanje ipomaganje u težim zadacima, omogućiti učenicima radost, veselje i ugodu u vježbanjuTijekom godine će se organizirati turniri i omogućit će se učenicima da sudjeluju na županijskimnatjecanjima iz pojedinih sportova.

OPĆE ZADAĆE usvajanje teorijskih i motoričkih znanja za svakodnevne motorike aktivnosti, djelotvorno

korištenjem slobodnog vremena zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje samostalnoga vježbanja; razvijanje interesa za osobni napredak u različitim sportskim aktivnostima; usvajanje znanja o samostalnoj kontroli tjelesnog vježbanja;

upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja temeljnih antropoloških obilježja; usvajanje znanja o očuvanju i promicanju zdravlja; praćenje sastava tijela i prevencija pretilosti; razvijanje i njegovanje higijenskih navika; promicanje opih ljudskih vrijednosti; omogućivanje osobne afirmacije učenika; osposobljavanje za timski (skupni) rad: aktivan boravak u prirodi.

1. GLOBALNI PLAN I PROGRAM ZA BADMINTON

TJEDNI FOND SATI: 1 x 1 = 1GODIŠNJI FOND SATI: 35 tjedna x 1 sat = 35 sati

1. TRENAŽNA CJELINA: Manipulacija reketomR.B. TRENAŽNE TEME1. Držanje reketa2. Vježbe reketom bez loptice3. Tehniciranje u mjestu4. Tehniciranje u kretanju5. Udaranje lopticom o zid

2. TRENAŽA CJELINA: Osnovni stav6. Osnovni stav7. Kretanje prema nazad8. Kretanje prema naprijed

3. TRENAŽNA CJELINA: Udarci9. Predvježbe za dugi udarac (clear)10. Dugi udarac (clear)11. Kratka na mreži (net drop)12. Dizanje s mreže-lift

4. TRENAŽNA CJELINA: Serviranje13. Dugi servis14. Kratki servis

5. TRENAŽNA CJELINA: Igre15. Proizvoljna igra (ne na bodove)16. Igra na bodove (meč)17. Engleski parovi

6. TRENAŽNA CJELINA: Mjerenje sposobnosti18. Mjerenje sposobnosti

2. GLOBALNI PLAN I PROGRAM ZA STOLNI TENISTJEDNI FOND SATI 1 x 1 = 1 satGODIŠNJI FOND SATI 35 tjedana x 1 sat = 35 sati

1. TRENAŽNA CJELINA : TRČANJAR.B. NASTAVNE TEME1. Ciklično kretanje različitim tempom do 3 minute.102. Ciklično kretanje različitim tempom do 4 minute.3. Ciklično kretanje različitim tempom do 5 minuta.4. Ciklično kretanje različitim tempom do 6 minuta.5. Brzo trčanje do 50 m iz visokog i niskog starta.6. Poligoni s preprekama.

2. TRENAŽNA CJELINA : PRAVILA IGRE, DRŽANJE REKETA, OSNOVNI STAV7. Osnovna pravila igre (pojedinačno, parovi)8. Držanje reketa (europski i azijski stil)9. Osnovni stolnoteniski stav2. TRENAŽNA CJELINA : RAVNI UDARCI U STOLNOM TENISU10. Forhend udarci, ravni11. Beckhend udarci, ravni12. Servisi forhend i bekend, ravni

3. RENAŽNA CJELINA : REZANI UDARCI U STOLNOM TENISU13. Forhend udarci, rezani14. Beckhend udarci, rezani15. Servisi forhend i beckhend, rezani

4. TRENAŽNA CJELINA : STOLNOTENISKO KRETANJE I IGRA16. Stolnotenisko kretanje u stranu17. Stolnotenisko kretanje naprijed – nazad18. Stolnoteniske igre, štafetne igre19. Organizacija turnira20. Mjerenje sposobnosti

3. GLOBALNI I OPERATIVNI PLAN I PROGRAM ZA ODBOJKU

TJEDNI FOND SATI: 35 TJEDANA×2 SATA = 70 satiNASTAVNE CJELINE:I. Odbojkaški stavovi i tehnike kretanjaII. ServisIII. Odbijanje podlakticama (prijem servisa, obrana polja)IV. Dizanje – vršno odbijanjeV. SmečVI. BlokVII.IgreNastavne temeNastavna cjelina I: Odbojkaški stavovi i tehnika kretanja1. Osnovni odbojkaški stavovi - paralelan, poludijagonalan, dijagonalanNastavna cjelina II: Servis2. Donji servis3. Donji servis i prijem servisa vršno4. Gornji (tenis )servisNastavna cjelina III: Odbijanje podlakticama (prijem servisa,obrana polja)5. Podlaktično odbijanje naprijed i iznad glave6. Podlaktično odbijanje preko glave7. Podlaktično odbijanje u stranu8. Podlaktično odbijanje u povaljkamaNastavna cjelina IV: Dizanje – vršno odbijanje9. Vršno odbijanje iznad glave10. Vršno odbijanje preko glave11. Vršno odbijanje u skoku12. Vršno odbijanje s promjenom pravca kretanja13. Vršno odbijanje s jednom rukomNastavna cjelina V: Smeč14. Izvođenje smeča iz mjesta15. Izvođenje smeča iz kretanja16. Izvođenje smeča sunožnim odrazom17. Izvođenje smeča jednonožnim odrazomNastavna cjelina VI: Blok18. Individualni blok19. Blok u paru20. Kretanje blokera – dokorakom, normalnim ili križnim korakom

Nastavna cjelina VII: Igre21. Mini odbojka 3:3, 4:422. Igra preko mreže

3.1. OPERATIVNI PLAN I PROGRAMSATSADRŽAJI NASTAVNIH JEDINICA1.1.Osnovni odbojkaški stavovi - paralelan,poludijagonalan,dijagonalan2. Donji servis2.1. Osnovni odbojkaški stavovi - paralelan,poludijagonalan,dijagonalan2. Donji servis3.2. Donji servis5. Podlaktično odbijanje naprijed i iznadglave4.2. Donji servis5. Podlaktično odbijanje naprijed i iznadglave5.2. Donji servis9. Vršno odbijanje iznad glave6.5. Podlaktično odbijanje preko glave9. Vršno odbijanje iznad glave7.10 .Vršno odbijanje preko glave9. Vršno odbijanje iznad glave2. Donji8.10 .Vršno odbijanje preko glave9. Vršno odbijanje iznad glave2. Donji9.3. donji servis i prijem servisa vršno7. podlaktično odbijanje u stranu

21. Mini odbojka 3:3, 4:410.3. donji servis i prijem servisa vršno7. podlaktično odbijanje u stranu21. Mini odbojka 3:3, 4:411.4. Gornji (tenis )servis9. Vršno odbijanje iznad glave10. Vršno odbijanje preko glave12.4. Gornji (tenis )servis9. Vršno odbijanje iznad glave10. Vršno odbijanje preko glave13.5. Podlaktično odbijanje naprijed i iznadglave1. Osnovni odbojkaški stavovi - paralelan,poludijagonalan, dijagonalan21. Mini odbojka 3:3, 4:414.5. Podlaktično odbijanje naprijed i iznadglave1. Osnovni odbojkaški stavovi - paralelan,poludijagonalan, dijagonalan21. Mini odbojka 3:3, 4:415.7. Podlaktično odbijanje u stranu8. Podlaktično odbijanje u povaljkama16.8. Podlaktično odbijanje u povaljkama2. Donji servis17.5. Podlaktično odbijanje naprijed i iznadglave8. Podlaktično odbijanje u povaljkama18.

5. Podlaktično odbijanje naprijed i iznadglave8. Podlaktično odbijanje u povaljkama1519.3. Donji servis i prijem servisa vršno8. Podlaktično odbijanje u povaljkama20.3. Donji servis i prijem servisa vršno8. Podlaktično odbijanje u povaljkama21.3. Donji servis i prijem servisa vršno8. Podlaktično odbijanje u povaljkama21. Mini odbojka 3:3, 4:422.9. Vršno odbijanje iznad glave12. Vršno odbijanje s promjenom pravcakretanja23.9. Vršno odbijanje iznad glave12. Vršno odbijanje s promjenom pravcakretanja24.9. Vršno odbijanje iznad glave13. Vršno odbijanje s jednom rukom25.9. Vršno odbijanje iznad glave13. Vršno odbijanje s jednom rukom26.9. Vršno odbijanje iznad glave10. Vršno odbijanje preko glave14. Izvođenje smeča iz mjesta27.9. Vršno odbijanje iznad glave10. Vršno odbijanje preko glave14. Izvođenje smeča iz mjesta28.11. Vršno odbijanje u skoku15. Izvođenje smeča iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:429.11. Vršno odbijanje u skoku15. Izvođenje smeča iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:430.11. Vršno odbijanje u skoku

15. Izvođenje smeča iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:431.11. Vršno odbijanje u skoku15. Izvođenje smeča iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:432.15. Izvođenje smeča iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:411. Vršno odbijanje u skoku33.15. Izvođenje smeča iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:411. Vršno odbijanje u skoku34.9. Vršno odbijanje iznad glave13. Vršno odbijanje s jednom rukom9. Vršno odbijanje iznad glave35.9. Vršno odbijanje iznad glave13.Vršno odbijanje s jednom rukom9.Vršno odbijanje iznad glave36.9. Vršno odbijanje iznad glave10. Vršno odbijanje preko glave16. Izvođenje smeča sunožnim odrazom37.9. Vršno odbijanje iznad glave10. Vršno odbijanje preko glave1616. Izvođenje smeča sunožnim odrazom38.10. Vršno odbijanje preko glave12.Vršno odbijanje s promjenom pravcakretanja39 16. Izvođenje smeča sunožnim odrazom40.10. Vršno odbijanje preko glave12.Vršno odbijanje s promjenom pravcakretanja16. Izvođenje smeča sunožnim odrazom41.4. Gornji (tenis )servis7. podlaktično odbijanje u stranu17. Izvođenje smeča jednonožnim odrazom22. Igra preko mreže

42.4. Gornji (tenis )servis7. Podlaktično odbijanje u stranu17. Izvođenje smeča jednonožnim odrazom22. Igra preko mreže43.7. podlaktično odbijanje u stranu17. Izvođenje smeča jednonožnim odrazom18. Individualni blok44.7. podlaktično odbijanje u stranu17. Izvođenje smeča jednonožnim odrazom18. Individualni blok45.9. Vršno odbijanje iznad glave10. Vršno odbijanje preko glave17. Izvođenje smeča jednonožnim odrazom22. Igra preko mreže46.9. Vršno odbijanje iznad glave10. Vršno odbijanje preko glave17. Izvođenje smeča jednonožnim odrazom22. Igra preko mreže47.19. Blok u paru22. Igra preko mreže48.19. Blok u paru22. Igra preko mreže49.19. Blok u paru18. Individualni blok22. Igra preko mreže50.14. Izvođenje smeča iz mjesta19. Blok u paru22.Igra preko mreže51.14. Izvođenje smeča iz mjesta18. Individualni blok22. Igra preko mreže52.20. Kretanje blokera – dokorakom,normalnimili križnim korakom14. Izvođenje smeča iz mjesta

15. Izvođenje smeča iz kretanja22. Igra preko mreže53.20. Kretanje blokera – dokorakom,normalnimili križnim korakom14.Izvođenje smeča iz mjesta15. Izvođenje smeča iz kretanja22. Igra preko mreže1754,553. donji servis i prijem servisa vršno4. Gornji (tenis )servis22. Igra preko mreže56,573. donji servis i prijem servisa vršno4. Gornji (tenis )servis22. Igra preko mreže58,59,602. Podlaktično odbijanje naprijed i iznadglave6. Podlaktično odbijanje preko glave9. Vršno odbijanje iznad glave61,62,632. Podlaktično odbijanje naprijed i iznadglave6. Podlaktično odbijanje preko glave9. Vršno odbijanje iznad glave64. 22. Igra preko mreže65. 22. Igra preko mreže66. 22. Igra preko mreže67. 22. Igra preko mreže68. 22. Igra preko mreže69. 22. Igra preko mreže70. 22. Igra preko mreže.

4. KOREKTIVNA GIMNASTIKASADRŽAJI RADA:

1. Preventivne vježbe za pravilno tjelesno držanje2. Program: za ravna stopala3. Program za kifozu4. Program za skoliozu

5. BADMINTON – RAZREDNA NASTAVA:

Sadržaji rada: Privikavanje na lopticu Unošenje loptice u igru Odigrati visoko-daleko; kratko Mali oblici igre na polovici terena Visoki servis Udarci iznad glave (lob, drop) Pojedinačna igra Visoki i kratki servis Udarci u različitim područjima pogađanja

BADMINTON – RAZREDNA NASTAVAVODITELJ Mirjana KuljišCILJEVIAKTIVNOSTI

Poticati djecu na sportsku aktivnost

NAMJENA Usvajanje sportskih vještina i pravila badmintonaNOSITELJ Mirjana kuljiš - 3. razred; Perica Slavić – 4. razredNAČIN REALIZACIJE Kontinuirani trening i sudjelovanje na natjecanjima u ŠkoliVREMENIK Svaka grupa jedan put tjednoMJESTOREALIZACIJE

Školska dvorana

BROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici 4. razreda


1

DETALJANTROŠKOVNIK

Oko 2000,00 kn

NAČINVREDNOVANJA

Rezultati učenika, organiziranje natjecanja


Razvijati kod učenika interes za sportske aktivnosti, zdravu prehranuI socijalne vještine

BADMINTON - VODITELj: Perica SlavićRAZRED: 2. i 3.

CILJ Osposobiti učenike za primjenu teorijskih i motoričkih znanja kojaomogućuju samostalno tjelesno vježbanje radi veće kvaliteteživljenja time izravno osigurava promicanje zdravlja kaonezamjenjivoga čimbenika svih ljudskih aktivnosti.

NAMJENA Zadovoljavanje potrebe za kretanjem i poticanje samostalnogavježbanjaRazvijanje interesa za osobni napredak u različitim sportskimaktivnostimaOsposobljavanje za timski rad

AKTIVNOSTI Privikavanje na lopticuUnošenje loptice u igruOdigrati visoko-daleko, kratkoMali oblici igre na polovici terenaVisoki servisUdarci iznad glavePojedinačna igraVisoki i kratki servisUdarci u različitim područjima pogađanjima

NOSITELJI Učiteljica učenici,

VREMENIK (Planiranibroj sati tjedno)

1 školski sat


NAČIN REALIZACIJE Pojedinačna igra, igra u paru , igra u grupi

NAČINVRJEDNOVANJA

Turniri

ŠPORTSKA GRUPA – RAZREDNA NASTAVA

VODITELJ Fina Borčić, Gaja VitaljićCILJEVI AKTIVNOSTI Razvijanje motoričkih vještina kod djece, učenje toleranciji kroz šport

i druženjeNAMJENA Kontinuirano treniranje raznih sportova i sudjelovanje na natjecanjima

NOSITELJ Učiteljice i učeniciNAČIN REALIZACIJE TreningomVREMENIK Tijekom školske godineMJESTO REALIZACIJE ŠkolaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

19 učenika


1

DETALJANTROŠKOVNIK

.oko 500,00 kn

NAČIN VREDNOVANJA Rezultati učenika na natjecanjima, zadovoljstvo učenikaNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Razvijati kod učenika interes za sportske aktivnosti, zdravu prehranu isocijalne vještine

LIKOVNE GRUPE

CILJEVI: Specifični ciljevi: poticati mehanizme kreativnoga razmišljanja i izražavanja omogućiti individualno istraživanje odnosa likovnih / vizualnih elemenata na odabranim

primjerima te u samostalnom likovnom izražavanju. utjecati posebnošću sadržaja, nastavnih sredstava i situacija na razvoj opažanja, mišljenja i

stvaralačkog ponašanja učenika.

Ciljevi obuhvaćaju brojne elemente, od poticanja psihomotoričkog razvitka, preko mašte,intelektualnoga razvoja do estetičke osjetljivosti i emocija. Rješavanjem likovnih problemaučenici razvijaju sposobnosti praktičnoga oblikovanja i donošenja estetskih prosudbi. Sadržajirada potiču vizualnu znatiželju, otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za probleme ioriginalnost u rješavanju raznolikim likovno-tehničkim sredstvima. a obuhvaćaju različitapodručja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i građenje te dizajn.

ZADAĆE:Sticanje i razvijanje sposobnosti, znanja i stavova:Sposobnosti usmjereno likovno opažanje razumijevanje i primjena likovnih tehnika i sredstava samostalni i suradnički, praktični i stvaralački rad vizualno, kritičko i stvaralačko mišljenje estetska prosudba likovnoga rada, umjetničkoga djela i okoline

Znanja poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova poznavanje i razumijevanje umjetničkih područja pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima interes i briga za kulturnu i prirodnu baštinu

LIKOVNA GRUPA – razredna nastava (1. i 2. razred)Sadržaji rada: Motiv: grozdovi i lišče vinove loze

(tema: prostorno oblikovanje: modeliranje i građenje; tehnika: novinski i krep papir,kaširani i suhi)

Motiv: cvijeće od špage:(tema. Prostorno oblikovanje: modeliranje i građenje; tehnika: špaga, ljepilo, štapići, krep)

Motiv: gljive(tema: modeliranje, plošno oblikovanje; tehnika: plastika, kolaž)

Motiv: jež(tema: ploha; tehnika: kolaž)

Motiv: kišobrani

(tema: boja; tehnika: pastele) Motiv: čizmice

(tema: ploha, boja; tehnika: kolaž) Motiv: borovi, božićni ukrasi

(tema. Ploha, mobil; tehnika: kolaž) Motiv: maske

(tema: slikanje, modeliranje i građenje; tehnika. Kaširani papir, tempera) Motiv: zaljubljene mačke

(tema: crtanje, slikanje; tehnika: kolaž, flomasteri) Motiv: ovce na livadi

(tema: boja, ploha; tehnika: pastele, kolaž) Motiv: pilići i pisanice

(tema: ploha, slikanje; tehnika: pastele, kolaž, flomasteri) Motiv: leptiri

(tema: boja, slikanje; tehnika: tempera-monotipija) Motiv: puževi

(tema: crta, ritam; tehnika: pastele) Motiv: cvijeće

(tema: modeliranje i plošno oblikovanje; tehnika: krep papir) Motiv. Cvijeće

(Tema: kolaž, mozaik; tehnika: kolaž, gužvanje);

LIKOVNA GRUPA – RAZREDNA NASTAVA

VODITELJ Fina Borčić, Gaja VitaljićCILJEVI AKTIVNOSTI Razvijanje kreativnosti, osjećaja za estetiku, smisla za uređenje

okolineNAMJENA Stvaranje likovnih radova namijenjenih dekoraciji interijera,

darivanju, izlaganjuNOSITELJ Učiteljice i učeniciNAČIN REALIZACIJE Grupni rad, individualni rad, stvaranje kroz igruVREMENIK Tijekom školske godineMJESTO REALIZACIJE učioniceBROJ SUDIONIKA –UČENIKA



Prema interesu učenika

TROŠKOVNIK Boje, kistovi, kolaž papir, hamer, ljepilo, škare, i sl., oko 300 knNAČIN VREDNOVANJA opisnoNAČIN KORIŠTENJAREZULTATA

Dekoracija škole, obilježavanje važnih datuma tijekom školskegodine

VREDNOVANJA

LIKOVNA GRUPA – PREDMETNA NASTAVA

VODITELJ Nikola MardešićCILJEVI AKTIVNOSTI Razvijanje osjećaja za estetiku, razvijanje kreativnosti, pozitivnog

odnosa prema raduNAMJENA Stvaranje likovnih radova namijenjenih prezentaciji Škole,

sudjelovanje na natječajimaNOSITELJ Učitelj likovne kulture i učeniciNAČIN REALIZACIJE Grupni rad, individualni rad, stvaranje kroz igruVREMENIK Tijekom školske godineMJESTO REALIZACIJE Učionica likovne kultureBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

Učenici od 5. – 8. razreda


Prema interesu i afinitetu učenika

TROŠKOVNIK Papir za kopiranje, boje, kistovi, hamer papir, škare, ljepilo,literature, kompjuter

NAČIN VREDNOVANJA Individualno praćenje napredovanja temeljem planaNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

Izložbe radova, rezultati natječaja

ESTETSKO UREĐENJE

NOSITELJ AKTIVNOSTI: Nikola Mardešić, učitelj likovne kultureCILJEVI AKTIVNOSTI: razviti osjetljivost za estetski doživljaj i upoznavanje vizualnih umjetnosti; primijeniti umijeća i tehnike pokazujući osjetljivost za vizualni, prostorni i taktilni svijet u

stjecanju estetskog iskustva aktivno stvaralački sudjelovati u prostornom uređenju Škole i kulturnom životu sredine

NAMJENA:1. uređivanje školskog interijera 8likovne izložbe, informativni panoi, prigodne instalacije,

scenografija,…2. eksperimentirati na spontan, imaginativan i dobro strukturiran način s nizom umjetničkih

materijala i tehnika;NAČIN REALIZACIJE: rad pojedinačno, u parovima i skupinama, korištenje različitih

likovnih tehnika i materijalaVREMENIK: tijekom školske godineBROJ SUDIONIKA: zainteresirani učenici 7. i 8. razreda

TROŠKOVNIK: ljepilo, ljepljive trake, hamer papir, papir u boji, boje, tuševi, kistovi, skalpeli,letvice, i sl.

NAČIN VREDNOVANJA: kroz kulturnu i javnu djelatnost Škole, izložbeNAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: motiviranost učenika,

roditelja, učenika

GLAZBENE AKTIVNOSTI:Glazbene aktivnosti prožimaju dva temeljna načela: jedno je psihološko, a drugokulturno-estetsko. Psihološko načelo uzima u obzir činjenicu da učenici u pravilu vole glazbu i dase njome žele i aktivno baviti (pjevati, svirati). Kulturno-estetsko načelo polazi od toga daglazbene aktivnosti moraju učenika i pripremati za život, tj. osposobljavati ga da budekompetentan korisnik glazbene kulture. Glazba je u nižim razredima osnovne škole idealno područje za snažno poticanje pozitivnihemocija, osjećaja pripadnosti, zajedništva i tolerancije. U činu pjevanja, sviranja obogaćuje seučenikov osjećajni svijet i izoštruje njegov umjetnički senzibilitet. Program aktivnosti je otvoren,što znači da daje slobodu učitelju da, uz sadržaje koji su namijenjeni obilježavanju određenihdogađanja, sam odabere dobar dio programa uzimajući u obzir i želje i mogućnosti učenika.

CILJUpoznavanje osnovnih elemenata glazbenoga jezika, razvijanje glazbene kreativnosti,uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kritičkoga i estetsko) procjenjivanje glazbe.

ZADAĆEUčenike treba poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje, sviranje). zadaća pjevanja pjesama u prvom je redu pjevanje kao takvo a ne (samo) učenje pjesme. zadaća sviranja jest sviranje kao takvo a ne (samo) učenje konkretnoga glazbenog

komada. zadaća slušanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i upoznavanje konkretnih glazbenih djela i

odlomaka.Sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima kod učenika se izoštravaju pojedine glazbenesposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju irekreativan učinak na učenike.

MALI ZBORVODITELJ Jose-Dario MartinisCILJEVI AKTIVNOSTI razvijanje osjećaja za lijepo, razvijanje kreativnosti, pozitivnog odnosa

prema radu;aktivno upoznavanje glazbenog pisma i kulture,

NAMJENA usvajanje glazbenih pjesama za prezentaciju škole, školske priredbeNOSITELJ učitelj glazbene kulture, učenici I i II razredaNAČIN REALIZACIJEVREMENIK tijekom šk.god. 2011/2012.; 2 sata tjednoMJESTO REALIZACIJE učionicaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici 1. i 2. razreda

BROJ OSTALIH

SUDIONIKATROŠKOVNIK papir za kopiranje, literatura,NAČIN VREDNOVANJA opisnoNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA

nastupi na školskim priredbama i za potrebe grada Komiže Izložbe

VELIKI ZBORVODITELJ Jose-Dario MartinisCILJEVI AKTIVNOSTI razvijanje osjećaja za lijepo, razvijanje kreativnosti, pozitivnog odnosa


NAMJENA usvajanje glazbenih pjesama za prezentaciju škole, školske priredbeNOSITELJ učitelj glazbene kulture, učenici od 3. do 8. razredaNAČIN REALIZACIJEVREMENIK tijekom šk.god. 2010/2011.; 2 sata tjednoMJESTO REALIZACIJE učionicaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici od 3. do 8. razreda, prema interesu

BROJ OSTALIHSUDIONIKATROŠKOVNIK papir za kopiranje, literatura,NAČIN VREDNOVANJA opisnoNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA


GITAREVODITELJ Jose-Dario MartinisCILJEVI AKTIVNOSTI razvijanje osjećaja za lijepo, razvijanje kreativnosti, pozitivnog odnosa


NAMJENA usvajanje glazbenih pjesama za prezentaciju škole, školske priredbeNOSITELJ učitelj glazbene kulture, učenici od 3. do 8. razredaNAČIN REALIZACIJEVREMENIK tijekom šk.god. 2011/2012.; 2 sata tjednoMJESTO REALIZACIJE učionicaBROJ SUDIONIKA –UČENIKA

učenici od 3. do 8. razreda, prema interesu

BROJ OSTALIH

SUDIONIKATROŠKOVNIK papir za kopiranje, literatura,NAČIN VREDNOVANJA opisnoNAČIN KORIŠTENJAREZULTATAVREDNOVANJA


„LIJEPA NAŠA“

VODITELJ: Vlado Valentić

CILJEVI I ZADAĆE upoznati se sa ekološkim problemima u svijetu i sa značenjem i mogućnostima očuvanja

okoliša za zdravlje i kvalitetu života sada i u budućnosti, upoznati ljepote svoje okoline (zavičaj, domovina) i značaj očuvanja prirodnih ljepota i

bogatstva za zdravlje i kvalitetu života. razvijati interes za očuvanje kulturne baštine, radne navike, stvaralaštvo i samopouzdanje te

intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloživotno učenje. pružiti mogućnost za suradničko učenje i navikavanje na zajednički rad;

SADRŽAJI RADA:1. Dan kruha. uređenje prostora, dogovor s pekarom2. Uređenje okoliša Škole3. Sv. Blaž: uređenje i čišćenje puta i okoliša crkvice4. Biševo: uređenje i čišćenje plaža5. Uređenje okoliša crkve Sv. Silvestar6. Učestvovanje u obilježavanju blagdana Sv. Nikole7. Učestvovanje u obilježavanju Dana Škole8. Obilazak i fotografiranje divljih odlagališta otpada na području Grada Komiže9. Uređenje gradskih plaža10. Jedrenje falkušom – učenje jedrenja i promocija jedrenja

SUDIONICI: učenici predmetne nastave, prema interesima:VREMENIK: tijekom godine, povodom važnih događaja.TROŠKOVNIK: troškovi prijevoza (putovanja brodom); materijal za rad – oko 1000 kn:NAČIN VREDNOVANJA: opisno, zadovoljstvo učenika i lokalne zajedniceNAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: promocija tradicionalnihvrijednosti, uređenje okoliša, utjecaj na razvoj ekološke svijesti kod drugih, briga za očuvanjekulturne baštine i prirodnih ljepota;

EKOLOŠKA GRUPA

Razredi: V. i VI. Voditelj: Valentina Damjanović, prof.

CILJ

Upoznati osnovna obilježja ekološke grupeSpoznati potrebu zaštite i očuvanja prirode (šuma, more, lokva, travnjak )Razumjeti utjecaj čovjeka na prirodu, te razviti ispravno stajalište prema utjecajuna okolišShvatiti zašto se osnivaju područja o posebnoj prirodnoj zaštitiUsvojiti pravila ponašanja u prirodiRazvijati ljubav prema zavičajuOčuvati biološku raznolikostSpoznati da boravak u prirodi utječe na zdravljeUočiti prirodne ljepote te razvijati etičke i estetske vrednoteRazvijati interes za istraživanjeIskorištavanje prirode bez narušavanja prirodne ravnoteže

NAMJENA Kod učenika povećati razinu ekološke svijesti,razvijati pozitivan stav premaprirodi ,te povećati osobnu odgovornost učenika

AKTIVNOST

Istraživanje u prirodi (terenski rad )Prikupljanje biološkog materijalaIzrada životinjskih zbirkiHerbariziranje biljnog materijalaMikroskopiranjeIzrada plakataIzrada PPZ

NOSITELJI Učenici petog i šestog razreda i nastavnica Valentina Damjanović

VREMENIK Od rujna 2011. do listopada 2012.

TROŠKOVNIK (potrebanmaterijal)

Hamer papir, škare , ljepilo, foto aparat ,termometar, posude za sakupljenimaterijal,flomasteri, metarTroškovi prijevoza

NAČINREALIZACIJE

Program će se realizirati uglavnom kroz terensku nastavu i u učionici biologije ikemije

BROJ NASTAVNIH SATIGodišnji Tjedni35 Prema potrebi

UČENIČKA ZADRUGA

CILJEVI I ZADAĆE:U Zadruzi se, kao obliku učeničke izvannastavne aktivnosti, posebno razvijaju i njeguju

radne navike, inovativnost, poduzetnost, odgovornost i stvaralaštvo, stječu znanja i svijest onačinima i potrebi očuvanja prirode i kulturne baštine, učenici se usmjeravaju na izbor zanimanjakoja su neposredno vezana za proizvodnju na različitim područjima djelatnosti i stvaraju sepreduvjeti za prijenos i praktičnu primjenu znanja u životu.

Temeljne odgojne i obrazovne zadaće Zadruge jesu, što ranije i u što većeg broja učenika: probuditi i razviti svijest o nužnosti rada za čovjekov život; razvijati i njegovati radne navike te odgovornost, inovativnost, samostalnost, poduzetnost,

kreativnost, tolerantnost i potrebu za suradnjom kao bitne sastavnice stvaralačkogodnosa prema radu;

omogućiti stjecanje, produbljivanje, proširivanje i primjenu znanja te razvoj sposobnostibitnih za gospodarstvo i organizaciju rada;

razvijati znanstveni pristup stvarnosti, svijest o mogućnostima, dosezima i potrebiprimjene suvremenih znanstvenih dostignuća u proizvodnji;

pridonositi prijenosu znanja iz nastave u praktične djelatnosti Zadruge i, obrnuto, znanja izrada u zadruzi u nastavu;

razvijati kod učenika ljubav prema prirodi i vrijednostima koje je čovjek stvorio svojimradom te svijest o nužnosti očuvanja ravnoteže u prirodi i zaštiti okoliša;

omogućiti najveći mogući razvitak sposobnosti učenika i ostvarenje osobnih interesa, atime i samopotvrđivanje te spoznaju vlastitih sklonosti i sposobnosti;;

Neke od ostalih zadaća: pripremati učenike za izbor školskih programa i budućeg zanimanja. upoznati se sa ekološkim problemima sa značenjem i mogućnostima očuvanja okoliša za

zdravlje i kvalitetu .života sada i u budućnosti, upoznati mogućnosti očuvanja i zaštite prirode, upoznati prirodne ljepote svoje okoline i

bogatstva za zdravlje i kvalitetu .života. razvijati interes za povijest, ali i očuvanje kulturne baštine, razvijati samopouzdanje te

intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloživotno učenje. pružiti mogućnost za suradničko učenje i navikavanje na zajednički rad.

Te se zadaće ostvaruju: poštivanjem učeničke dragovoljnosti, interesa, predznanja i sposobnosti u pripremi,

organizaciji i izvedbi programa rada i njihovim sudjelovanjem u vrednovanju rezultata rada; pružanjem dobrih izvora znanja osiguranjem sredstava za rad koja su nužna za proizvodnu djelatnost Zadruge; omogućivanjem problemske, egzemplarne i istraživačke poduke i to neposrednim

sudjelovanjem učenika u aktivnostima i izradom samostalnih radova pružanjem stručne pomoći učenicima i to osiguranjem stručnog voditeljstva i potpore, od

neposrednog uključivanja stručnjaka specijalista u rad s učenicima u Zadruzi do neposrednogsudjelovanja učenika u radu stručnih ustanova;

pripremanjem članova za sudjelovanje na smotrama, susretima i natjecanjima teomogućivanjem da prikažu rezultate svoga rada i na temelju njihova vrednovanja steknupriznanja i potvrdu svojih sposobnosti, znanja i vještina;

prepoznavanjem, praćenjem i potporom pojedinaca i skupina oblikovanjem interesa iizraženijih predispozicija te omogućivanjem svladavanja diferenciranih programa (ljetne škole,kampovi i dr.);

suradnjom s roditeljima, poduzećima i ustanovama u mjestu te stručnim službama, višim ivisokim učilištima i znanstvenim institutima.

Aktivnosti Zadruge realizirat će se u okviru sekcija formiranih prema interesima učenika imogućnostima djelovanja u Školi i lokalnoj zajednici. Godišnji plan rada zadruge sastavni je dioGodišnjeg plana i programa rada škole. Plan će se realizirati u skladu sa prostornim uvjetima radau Školi koji u sadašnjem trenutku nisu zadovoljavajući.

Sekcije:1. SEKCIJA ZA OČUVANJE TRADICIONALNIH DJELATNOSTI

Voditelj skupine: Vlado ValentićVoditelj skupine: Danijela Marunica

AKTIVNOSTI: soljenje morskih mačaka (donacija ribara) branje i prerada maslina branje i sušenje ljekovitog bilja branje i sušenje začinskog bilja pletenje palminih grančica pletenje i vezenje

2. SEKCIJA ZA OČUVANJE I UREĐENJE OKOLIŠAVoditelj: Vlado ValentićVoditelj skupine: Danijela Marunica

AKTIVNOSTI: uređenje i održavanje okoliša Škole (vrta) rasad i sadnja ukrasnog bilja izrada promotivnih materijala edukativne aktivnosti na lokalnoj razini: prezentacije, izložbe i sl.

VREMENIK: tijekom školske godine i povodom važnih datumaTROŠKOVNIK: oko 2000,00 kn; Zarada od prodaje proizvoda ulaže se u materijal potreban zaodvijanje aktivnosti a dio zarade troši se za potrebe učenika – edukativni izletiNAČIN VREDNOVANJA: opisno, zadovoljstvo učenika i lokalne zajedniceNAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: uređenje okoliša, utjecaj narazvoj ekološke svijesti kod drugih, briga za očuvanje kulturne baštine, prirodnih ljepota

Planovi sata razredne zajednice sastavni su dijelovi Godišnjeg plana i programa rada Škole aupisani su u razredne knjige svakog pojedinog razreda.

SATOVI RAZREDNIKA – PLANRazred: 4. Voditelj:Perica SlavićCILJ Upoznavanje učenika sa sadržajima sljedećih pedagoških kategorija:

- radne, higijenske i kulturne navike učenika- razina socijalizacije odjeljenja(soc.vještine)- dječja prava-građanski odgoj- kulturna baština i ekologija-informacijsko-komunikacijske tehnologije

NAMJENA Nenametljivo usmjeravanje cjelovitoga razvoja učenika i stvaranje povoljnogsocijalno – psihološkog ozračja i međusobnoga poštovanja, te razvijanjekritičkoga mišljenja

TEME Opet zajedno u četvrtom razreduPrigodne teme:Dan kruha, Dan grada, Organizacija tombole, Božić u mom mjestu, Gost urazredu(liječnik, psiholog, povjesničar...) ,Valentinovo, Dan škole, Uskrsniobičaji u mom mjestu, Organizacija Škole u prirodi, Ponašanje učenika uprometuZdravlje:Zarazne bolesti, Štetnosti ovisnosti, Odgovornost za zdravljeZaštita okoliša:Odgovoran odnos prema sebi i drugima, Odnos čovjeka i njegova okruženjaNaslijeđe, Turistička razglednica zavičajaOsobni i socijalni razvoj:Osobni ciljevi, Odgovornost za vlastiti uspjeh, Postignuća, Stav prema učenju Odgovornost, Samostalno učenje i učenje u paruDječja prava i građanski odgoj:Nepoštivanje dječjih prava, Poštivanje prava djece( Moja mala konvencija)Traženje cilja postavljenim pravilima, Ravnopravnost spolova, Sličnosti i

razlike, Sudjelovanje u radu školeInformacijske i komunikacijske tehnologije:Odgovornost-debata, Rad na projektu-2 sata (priprema i prezentacija)Kakvi smo bili ove školske godine?

NOSITELJI Učiteljica, učenici, stručni suradnici, vanjski suradnici

VREMENIK( broj sati tjedno)

1 školski sat

TROŠKOVNIK Troškovi hamer papira i ljepila za izradu plakata i školskog panoa

NAČINREALIZACIJE

Motivacijske priče, zajedničke igre, "Jutarnji sastanak", radionice, rad u paru igrupni rad, izrada plakata, proučavanje, istraživanje...

NAČINVRJEDNOVANJA

Evaluacijski listići, nastavni listići, samoprocjena, procjena aktivnosti svihčlanova grupe, kroz aktivnosti učenika i razrednu poštu...

RODITELJSKI SASTANCI - PLANRazred: 4.Voditelj:Perica Slavić

CILJ Suradnja svih neposrednih sudionika u odgojno – obrazovnomprocesu i stvaranje kvalitetnih odgojno – obrazovnih učinaka kodučenika

NAMJENA Stalna suradnja s roditeljima/skrbnicima i poticaj za bolje i kvalitetnijemeđusobne odnose (roditelja, učenika, učitelja) i analizu odgojnesituacije u razrednom odjelu

AKTIVNOSTI Kalendar školske godineKućni red školeNastavni planPretpostavke uspjehaSuradnja roditelja i školePlaniranje školskih aktivnostiPravilnik o praćenju i ocjenjivanjuOsvrt na 1. obrazovno razdobljeRadionice školskog .psihologaŠkola u prirodiDogovor o izletuOsvrt na uspjeh i vladanje učenikaUpute za novu školsku godinu

NOSITELJI Učiteljice, stručni suradnici i roditelji

VREMENIK(Planirani broj sati)

6 školskih sati

TROŠKOVNIK Troškovi hamer papira, flomastera

NAČIN Izlaganje, prezentacije, radionice

REALIZACIJE

NAČINVRJEDNOVANJA

Evaluacijski listići za roditelje

ŠKOLSKI PROJEKTI

CILJEVI : razvijanje socijalnih vještina razvijanje sposobnosti donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti poticanje aktivnosti učenika u zajednici i za zajednicu otkrivanje ili poticanje specifičnih sposobnosti kod djece sticanje praktičnih znanja i vještina

1. EKO PROJEKTI – ISTRAŽIVANJE I ZAŠTITA EKOLOŠKIH SUSTAVA MORE RIBA NA NAŠEM RIBOLOVNOM PODRUČJU GAJETA FALKUŠA

2. ČUVAMO DIJALEKTALNI GOVOR SASTAVI NA IZABRANE TEME: natjecanje i prezentacije LIRSKE PJESME. natjecanje i prezentacije

3. PROJEKTI U NASTAVI POJEDINIH PREDMETA

PROJEKT - STOP NASILJU

PROGRAM PROTIV BULLYINGA I ANTISOCIJALNOG PONAŠANJA

Programjenamijenjenučenicimasvihrazredaapr

ovodi se kontinuirano tijekom cijele godine, na satovima razredne zajednice.

ŠKOLA ZA KVALITETNO RODITELJSTVO (radionice, tribune, predavanja)Moguće teme:

1. Djelotvorno roditeljstvo2. Potrebe djeteta3. Kvalitetna komunikacija4. Emocije i utjecaj emocija na ponašanje5. Rješavanje sukoba6. teškoće u ponašanju I emocionalne teškoće7. Provođenje slobodnog vremena8. Adolescencija9. Spolnost10. Profesionalna orijentacija

VREMENIK: tijekom godine, vikendimaTROŠKOVNIK: oko 5000,00 kn:

7. PROGRAM MJERA ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U ŠKOLI:

PROGRAM ZA ZDRAVI STIL ŽIVLJENJA:

PREVENCIJA NASILJA PREVENCIJA OVISNOSTI

Izradu Školskog preventivnog program zasnovali smo na spoznajama o etiološkimfaktorima neprilagođenih oblika ponašanja kod školske populacije i na spoznajama o iznimnojvažnosti školskih preventivnih programa u vezi s univerzalnom (primarnom) prevencijom(zaštitom “zdrave” populacije) i sekundarnom prevencijom (prepoznavanje, otkrivanje populacijesa rizičnim faktorima i blažim oblicima neprilagođenog ponašanja - kao preduvjet provođenja štoranije stručne intervencije). Škola kao značajan faktor u socijalizaciji djece, preventivnim mjeramamože učinkovito provoditi niz nespecifičnih aktivnosti (one koje unapređuju kvalitetu življenjaučenika kroz organizaciju slobodnog vremena i druge oblike izvannastavnog i nastavnog rada irada s roditeljima u smislu promicanja socijalnih, emocionalnih, kognitivnih i moralnihkompetencija učenika) i specifičnih aktivnosti (u neposrednom radu s učenicima - edukacijaučenika o prilagođenim oblicima ponašanja, o posljedicama neprilagođenih oblika ponašanja,edukacija socijalnim i dr. vještinama, aktivnosti vezane uz prevenciju neuspjeha, idt.), s ciljemunapređenja kvalitete življenja učenika i usvajanja mehanizama samozaštite od rizika fizičkog,psihičkog, socijalnog i drugih aspekata zdravlja učenika.

Izradu programa utemeljili smo na rezultatima analize procjene stanja u Školi - anketaprovedenih u vezi ovisnosti o drogama. U izradi programa uzeli smo u obzir i područje kojempripada naša škola (specifičnosti otočke sredine) koje je u velikoj mjeri, u okviru područjaSplitsko-Dalmatinske županije, a prema nekim pokazateljima i šire, opterećeno negativnom slikomkada je riječ o problematici zlouporabe droge. Analiza socioekonomskog statusa obitelji iz kojepotiču učenici, obrazovnog statusa roditelja i drugih obiteljskih faktora, također nam je bilavrijedna osnova za izradu preventivnog programa. Važna je činjenica i da Škola djeluje u okvirurelativno izolirane i zatvorene otočke sredine, što u velikoj mjeri limitira i mogućnosti djelovanja

šire zajednice na mladu populaciju (nedostatak stručnjaka ili neki drugi faktori?!), a u isto vrijemeŠkoli postavlja veće zahtjeve za rad s učenicima.

Polazeći od navedenih činjenica, sa naglaskom na potrebu poboljšanja objektivnihmogućnosti rada – budući da škola radi u vrlo skromnim uvjetima za kvalitetan rad kada je riječ onastavnim sredstvima i pomagalima, nastojali smo osmisliti programe društvene zaštite učenika iprograme poboljšanja kvalitete njihovog života.

Školski preventivni program, kao integrativni dio Godišnjeg plana i programa rada škole,provodit će se kroz: rad na ostvarivanju odrednica kvalitetne škole (škole bez nasilja, prisile i neuspjeha - u

kojoj se odnosi temelje na kvalitetnom vođenju i suradnji-dvosmjernoj komunikacijiizmeđu svih sudionika)

edukaciju učenika, roditelja, učitelja u vezi s problemima nasilnih i ovisničkih oblikaponašanja (kao sastavni dio kurikuluma) i drugim problemima u ponašanju učenika:edukaciju učenika životnim vještinama (vještine donošenja odluke, rješavanja problema,kreativnog mišljenja, nošenja sa stresom i anksioznošću, nadvladavanja dosade, neuspjeha,povećanja nivoa općeg samopoštovanja, idt.)

edukaciju učenika socijalnim vještinama u okviru općih životnih vještina (vještinekvalitetnog samopotvrđivanja u kontaktu s drugim ljudima, prvenstveno vršnjacima isubjektima koji se nasilno ponašaju ili nude drogu, vještine kvalitetne komunikacije,zdravog, nerizičnog druženja i zabavljanja, vještine odupiranja pritisku grupe, traženjapomoći, razvoja samopouzdanja, itd.)

istraživanje indikatora za prepoznavanje rizičnih učenika i provođenje diskretnogpersonalnog zaštitnog postupka u funkciji primarne (ili sekundarne) prevencije zlouporabedroge i/ili razvijanja negativnih oblika ponašanja - cilj škole prvenstveno je: ne kažnjavanjeučenika, već stvaranje uvjeta za pomoć učenicima sa određenim disfunkcijama u ponašanju

promicanje spoznaja o: štetnosti različitih sredstava ovisnosti i o opasnostima oružja idrugih eksplozivnih naprava, rizicima različitih oblika nasilnog ponašanja u dječjim igrama,utjecaju medija na razvoj neprilagođenih oblika ponašanja, itd.

pomoć učenicima za kvalitetnije provođenje slobodnog vremena (rad na motivaciji učenikaza uključivanje u organizirane izvanškolske i izvannastavne aktivnosti, suradnja sa drugiminstitucijama i društvenim organizacijama u smislu realizacije izvanškolskih aktivnosti iisticanja potrebe za različitim oblicima izvanškolskih aktivnosti)

evaluaciju Školskog preventivnog programa - kontinuirano i prema napucimaMinistarstva, radi ocjene situacije i programa.

CILJ ŠPP-a:Promicati i unapređivati zdravi stil življenja svih sudionika odgojno-obrazovnog

procesa radi prevencije i/ili uklanjanja negativnih oblika ponašanja i povećanja sigurnosti u Školi.

ZADATAK ŠPP-a:

Sistematizirati već postojeće i nove oblike rada radi koordinacije sveukupnogodgojno-obrazovnog djelovanja kojim se želi osposobiti učenike (i njihove roditelje) za vođenjebrige o očuvanju zdravlja (u svim aspektima) kako bi što svjesnije, odgovornije i samostalnijedonosili odluke o kojima će zavisiti kvaliteta njihova sadašnjeg i budućeg života, s posebnimnaglaskom na ona područja odgojno-obrazovnog djelovanja koja su u funkciji prevencijenegativnih - neprilagođenih oblika ponašanja.

ORGANIZACIJSKE FORME - NOSITELJI ŠPP-a:Za realizaciju navedenog cilja Školskog preventivnog programa Škola je formirala

Povjerenstvo. Zadatak Povjerenstva je da prati realizaciju ŠPP-a, potiče i organizira aktivnostivezane za realizaciju programa, surađuje i koordinira rad s izvanškolskim ustanovama ipojedincima i evaluira realizaciju programa. Rad Povjerenstva koordinira voditelj, koji izvješćujeučitelje na sjednicama Učiteljskog vijeća o realiziranim poslovima i zadaćama i evaluacijiprograma.

Nositelji ŠPP-a su svi djelatnici Škole i članovi Povjerenstva za prevenciju negativnihoblika ponašanja: najodgovornije osobe za njegovo izvođenje su ravnatelj, psiholog, defektolog ičlanovi Povjerenstva, svi učitelji a posebno razrednici.

Škola realizira program u suradnji sa, liječnicom iz ZZJZ – Split: dr. Ina Utrobičić.Iako vrlo dobro surađujemo, mišljenja smo da, onoliko koliko su suradnice u mogućnosti dolazitina otok, to ni u kojem slučaju nije dovoljno. Škola u realizaciji programa surađuje sa udrugamakoje se bave različitim oblicima pomoći djeci sa teškoćama u razvoju.

Prema napucima MZOŠ u školi su formirani: Krizni stožer Povjerenstvo-prevencija ovisnosti Povjerenstvo-sigurnost u školi

POVJERENSTVA I ČLANOVI POVJERENSTVA - U PRILOGUZa provođenje ŠPP-a neophodno je sljedeće: kontinuirano educirati voditelja i nositelje ŠPP-a poboljšati uvjete za izvođenje nastave – nast. sredst. i pomag.(oprema kabineta, itd.) opremiti školsku knjižnicu stručnom literaturom osigurati materijalna sredstva potrebna za realizaciju programa

PODRUČJA ŠKOLSKOG PREVENTIVNOG RADA:

PREVENTIVNI RAD S UČENICIMA PREVENTIVNI RAD S UČITELJIMA PREVENTIVNI RAD S RODITELJIMA SURADNJA S VANJSKIM INSTITUCIJAMA

U slučaju krizne situacije Škola je dužna obratiti se policiji iliječnicima u Ambulanti “Komiža” (ako je potrebna medicinskapomoć ugroženim učenicima ili zaposlenicima).

8. VREDNOVANJE: Stupanj ostvarenja cilja/ciljeva Stupanj kvalitete svih sastavnica kurikuluma

Postignuća (mjere se vanjskim vrednovanjem, nezavisnim ocjenjivanjem) Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovima napredak škole u podizanju postignuća napredak učenika u učenju postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima povezanost s ostalim indikatorima kvalitete

Unutarnje vrednovanje:Samovrednovanje je prikupljanje i vrednovanje informacija o djelatnosti i učincima.Samovrednovanje se u pravilu orijentira na formuliranje unutarnjih kriterija.

Područja vrednovanjaPodručja vrednovanja mogu biti: nastava, ustrojstvo škole, kvalifikacija djelatnika, školskoozračje i slično, a provodi se u pravilu nakon samostalno definiranih kriterija. Početak samovrednovanja sastoji se od opisivanja, razrade postavljanja cilja, sustava

KIS (kategorije, indikatori, standardi), izrade instrumenata, primjene, postupanja. Budući da vrednovanje predstavlja sustavno prikupljanje, analizu i ocjenjivanje

informacija o školskom radu, ona pridonosi i nastojanju za razumijevanjem kvaliteteškole, s namjerom njenog daljnjeg razvoja.

Funkcije vrjednovanja omogućavaju samospoznaju jer vrednovanje zahtijeva štotočniji opis i procjenu školskoga rada koji se odnosi na rad unutar škole i utjecaje izvanškole.

U tehničkom pogledu standardi za samovrednovanje određuju prikupljanje i korištenjepodataka, mogućnost brzog obavještavanja svih sudionika, osiguravanje vremena zasređivanje konzekvenci, što prethodi novom ciklusu vrjednovanja.

Metode vrednovanjaPristupi vrjednovanju su mnogostruki i procjenom se utvrđuje najprimjerenija metoda.Sve se metode odnose u pravilu na kvantifikaciju nekih bitnih kategorija praćenja pričemu to može biti jednostavno utvrđivanje postojanja kvalitete pa sve do «brojanja»slučajeva i vrlo preciznog bilježenja frekvencije neke pojave unutar predmetavrjednovanja.

Mjerenje usmjereno prema učenicima Znanje Vještine (praktične, intelektualne, socijalne) ...

Mjerenje usmjereno prema učiteljima Stručne i nastavne kompetencije Stilovi rada Prihvaćenost od učenika Prihvaćenost od roditelja

9. PLAN RAZVOJA ŠKOLEŠto je plan razvoja škole? Plan razvoja škole je okvir i instrument za kontinuirano, sustavno i detaljno

planiranje i unapređivanje rada u školi. To je pismeni sporazum za određeno vremensko razdoblje, s unutarnjim i vanjskim

utjecanjem, koje potiče osjećaj zajedništva i obaveze. To je dokaz i dokument rada koji će se izvršiti u školi.

Što podrazumijevamo pod razvojem škole? Što čini “dobru” školu? Jesmo li dobra škola? Kako to znamo? Što činimo da ostanemo dobra škola ? ili da postane još bolja? Kako ćemo moći prepoznati rezultate?

Vodeće ideje ukazuju na točke prema kojima se škola orijentira Vodeće ideje se mogu istaknuti u području nastave Razumijevanje poziva učitelja Škola kao organizacija (etos, zajedništvo, struktura) Pojašnjavanje profila i posebnosti škole

Koja su područja posebno važna?

Učenje i poučavanje - Odgojno obrazovni učinci ostvaruju se u primjerenimzadaćama učenika i učitelja/učitelja.

Životno okruženje razreda i škole - U ovom području radi se o dobrom socijalnomozračju u razredu i školi, pristup problemima i konfliktima, uređenju fizičkogokruženja.

Školsko partnerstvo i veze izvan škole - Prvenstveno se misli na sudjelovanje roditelja,zadovoljstvo partnerstvom, zajedničke aktivnosti s djelatnicima škole, komunikacijai kooperacija s izvanškolskim institucijama.

Profesionalnost i razvoj osobnosti - Pretpostavka je izvršenje zadataka, zajedničkirad, pedagoški razvoj, spremnost za inoviranje i sustavna orijentacija premaosobnom razvoju.

Školski menadžment - Ovo područje obuhvaća vođenje, organizaciju i administracijuškole kao i pristup resursima: pedagoško-savjetničkim kompetencijama vođenja,stilu vođenja, raspodjelu zadataka u školskom kolektivu, protoku informacija iprocesu odlučivanja u školi.

Samovrednovanje u školi se neposredno dovodi u vezu s praćenjem koje se odnosi naprikupljanje i vrednovanje neke djelatnosti i učinaka. Vrednovanje, bilo unutarnje ilivanjsko, prati i vrednovanje djelatnih osoba. Vrednovanje je sustavno prikupljanje, analiza i ocjenjivanje informacija o školskom

radu i istodobno je nastojanje za razumijevanjem kvalitete škole, s namjerom daljnjegrazvoja.

Vrednovanje općenito pomaže u preispitivanju polazišta i pretpostavki, postavljanjunovih pitanja, pomaže u stvaranju realističnog pristupa te u otkrivanju brojnih detaljakoji utječu na školsku svakodnevicu.

Obilježja vrjednovanja ukazuju i na to da je ono određeno vremenskim terminima,obuhvaća analizu i vrednovanje, orijentira se prema egzaktnim kriterijima kaopolaznim točkama za analizu i vrednovanje i donosi konkretnu korist.

Samovrednovanje omogućava jasnije postavljanje ciljeva i smjer daljnjeg djelovanja.PRIMJERI:

Koliko dobro škola surađuje s roditeljima? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i zašto? Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?

Koliko dobro škola surađuje s lokalnom zajednicom? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i zašto? Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?

Koji su dobri uvjeti prostora, smještaja i opremljenosti za svrhu obrazovanja koju škola trebanuditi? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koji dijelovi škole nude najbolje uvjete za rad s učenicima i za učenje? Koja područja trebaju najviše poboljšanja i kakvi su vaši planovi da ih ostvarite?

Koliko je učinkovita opća organizacija upravljanja školom? (razmotriti i čimbenike izvan škole)

Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koji su ključni elementi koji određuju upravljanje vašom školom? Što bi se po vama trebalo mijenjati i kako?

Koliko je učinkovito rukovođenje školom? (management škole) Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koji aspekti rukovođenja su najbolji i zašto? Koje aspekte rukovođenja bi trebalo mijenjati i što se poduzima? Koji su najjači aspekti upravljanja školskim resursima (ljudskim i materijalnim) i

zašto? Koji aspekti upravljanja školskim resursima trebaju poboljšanje i što se poduzima?

Kakvo mišljenje o školi imaju učenici? Na temelju čega tako procjenjujete? Što najviše vole u svojoj školi? Što treba poboljšati i što se poduzima?

Kakvo mišljenje o školi imaju roditelji? Na temelju čega tako procjenjujete? Što najviše vole u svojoj školi? Što treba poboljšati i što se poduzima?

Kako procjenjujete napredovanje škole u posljednje tri godine? Na temelju čega tako procjenjujete? U čemu je ostvaren najveći napredak i zašto? Što i nadalje traži poboljšanja i što se poduzima?

Koliko je vaša škola dobra? Kako to znate? Čime potkrepljujete vašu tvrdnju? Što činite i treba činiti da ona bude još bolja? Što i nadalje traži poboljšanja i što se poduzima?

Subjektivne procjene Kvalifikacija Opisno graduiranje i razvrstavanje u stupnjeve Pripisivanje vrijednosnih sudova Širenje kruga procjenitelja

Područja kvalitete Učenje i poučavanje Životno okruženje razreda i škole Školsko partnerstvo Školski menadžment Profesionalizam i profesionalni razvoj

Indikatori kvalitete grupirani u razvojna područja (moguća polazišta vrednovanja): Kurikulum Postignuća Učenje i poučavanje Podrška učenicima Školski etos Resursi Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete

Documents

Nastavni plan i program - os-komiza.skole.hr fileOSNOVNA ŠKOLA „KOMIŽA“ ŠKOLSKI KURIKULUM Školska godina 2011/2012. rujan, 2011