NASTAVNI PLAN I PROGRAM

SVEUILITE U DUBROVNIKU

ODJEL ZA KOMUNIKOLOGIJU

ira Caria 4, 20000 Dubrovnik

Tel. +385(0)20 445 735, Fax. +385(0)20 445 770

e-mail: komunikologija@unidu.hr; http://www.unidu.hr/komunikologija

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Mediji i kultura drutva

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Preddiplomski studij

MEDIJI I KULTURA DRUTVA

Nastavni plan i program

Sadraj:

1. UVOD2

1.1.Razlozi za pokretanje studija2

1.2.Dosadanja iskustva u provoenju slinih programa4

1.3.Mogui partneri izvan visokokolskog sustava4

1.4.Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata5

1.5.Ostali elementi i potrebni podaci5

2. SVEUILINI STUDIJ OPI DIO7

2.1.Naziv studija7

2.2.Nositelj studija7

2.3.Trajanje studija7

2.4.Uvjeti upisa na studij7

2.5. Preddiplomski studij kompetencije

2.6. Struni naziv koji se stjee zavretkom studija7

3.OPIS PROGRAMA8

3.1.Popis obveznih i izbornih kolegija s brojem sati aktivne

nastave i ECTS bodovima ..........................................................................................8

3.2.Opis kolegija...............................................................................................................11

UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Dominantni politiki, ekonomski i kulturni procesi kao to su demokratska tranzicija i globalizacija uzrok su radikalnim drutvenim promjenama. One se odvijaju brzo i obuhvaaju gotovo sve sastavnice drutvenog ivota. Snaan razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija bitna je sastavnica i jedno od kljunih obiljeja tih procesa. U tome kontekstu, neovisno o profesiji i vrsti posla kojim se ljudi bave, nove tehnologije nameu komunikacijske standarde bez kojih nije vie mogue zamisliti funkcioniranje suvremenih drutava. Zbog toga je poznavanje oblika komuniciranja i komunikacijskih procesa od iznimne vanosti. Ono je znatno vie od zahtjeva ope kulture i obrazovanosti, tovie prijeko je potreban preduvjet za obavljanje brojnih poslova u suvremenim drutvima.

Za profesionalce u podruju javnoga komuniciranja i sve one s njime povezane, to je pak kljuno. Djelatnici u masovnim medijima, odnosima s javnou i brojnim drugim djelatnostima vezanim uz neke od oblika komuniciranja suoeni su s mnogobrojnim izazovima kojima ne mogu odgovoriti na odgovarajui nain bez stalnog nastojanja da unaprijede svoja profesionalna znanja i vjetine. Zbog toga se iskazuje potreba obrazovanja u ovome podruju na sveuilinoj razini kojim bi se odgovorilo na nove i sve vee zahtjeve to ih postavljaju uvjeti ivljenja i funkcioniranja u suvremenim drutvima.

Komunikologija je znanstvena disciplina u polju drutvenih znanosti koja se bavi prouavanjem drutvenog komuniciranja, odnosno svim vrstama i oblicima poruka i informacija koje ljudi meusobno razmjenjuju, zakonitostima komuniciranja i komunikacijskih procesa te razvijanju i primjeni komunikacijskih vjetina u razliitim podrujima ivota i drutvenog djelovanja. S obzirom na eminentno drutveni kontekst komunikologije, studij javnog komuniciranja pretpostavlja interdisciplinarni pristup i odgovarajuu zastupljenost temeljnih disciplina drutvenih znanosti kao to su politologija, sociologija, ekonomija, pravo, psihologija, lingvistika, povijest, filozofija i dr. te tijesnu povezanost s kulturolokim studijama. Uz drutvene discipline, studij javnog komuniciranja nuno pretpostavlja i odgovarajua specijalistika znanja, odnosno praktine komunikacijske vjetine i obrazovanje za profesionalne profile u podrujima kao to su odnosi s javnou, novinarstvo i masovni mediji (novine, radio, televizija i novi mediji). Na tome tragu je i nastavni plan i program ovoga preddiplomskog studija.

Postojee programe visokokolskog obrazovanja u podruju masovnih medija i novinarstva obiljeava pretena zastupljenost opeobrazovnih kolegija, te teorijski pristup kod strunih kolegija, s minimalnim udjelom praktine nastave i vjebi. To pak utjee na relativno neveliku iskoristivost steenih znanja u kasnijem profesionalnom angamanu prvostupnika koji moraju "u hodu" stjecati odreena struna znanja i vjetine.

Istodobno, novi oblici poslovanja i javnog komuniciranja nameu potrebu obrazovanja kadrova sposobnih za obavljanje i razvoj poslova u podruju odnosa s javnou. Uvjeti suvremenog poslovanja, te poslovno i javno komuniciranje na svim razinama zahtijevaju upravo za to obrazovane strunjake koji posjeduju primjerena struna i specijalistika znanja, razliita od naizgled slinih podruja (marketing, oglaavanje).

Preddiplomki studij MEDIJI I KULTURA DRUTVA organiziran je kao sveuilini studij javnog komuniciranja, odnosno kao studij masovnih medija, odnosa s javnou i novinarstva. Studij nastoji udovoljiti podjednako drutvenim interesima i potrebama trita obrazujui kadrove koji e svojim primjenjivim strunim znanjima u podruju javnog komuniciranja korespondirati sa zahtjevima suvremenog drutva.

Studij MEDIJI I KULTURA DRUTVA razlikuje se koncepcijski, a u stanovitoj mjeri i sadrajno od programa srodnih studija koji se izvode na hrvatskim visokim uilitima, a koji na razliite naine obuhvaaju podruje masovnih medija i novinarstva. Naime, studij je koncipiran gotovo potpuno u skladu s bolonjskim sustavom, ukljuuje rad u malim skupinama, intenzivniju komunikaciju profesora i studenata (gotovo individualni pristup), naglaenu interaktivnost i koritenje informatike opreme u nastavi, mogunosti svladavanja gradiva kroz sustav kolokvija, seminara i projekata i vei broj strunih praktikuma i radionica to sve pridonosi kvalitetnijem radu i studiranju.

Mnogi izvansveuilini programi strunog usavravanja (kole i teajevi za usavravanje novinara i medijskih djelatnika) organizirani su kao prigodni struni praktikumi (esto na komercijalnoj osnovi) poradi nadopune prethodno steenih, preteno teorijskih i opih znanja diplomiranih kadrova, odnosno kao struno usavravanje novinara koji nemaju VSS, a kojih je znatan broj u ukupnoj strukturi (oko 40% kad je rije samo o novinarima, dok je kod ostalih medijskih djelatnika taj postotak i vei). Svojom koncepcijom i sadrajem preddiplomski studij MEDIJI I KULTURA DRUTVA stoga nadopunjava prazninu koja je u sustavu visokog obrazovanja strunjaka u podruju masovnih medija i novinarstva do sada postojala, a koju izvansveuilini programi strunog usavravanja nisu mogli nadomjestiti.

Obrazovanje kadrova u podruju odnosa s javnou do danas u Hrvatskoj ne postoji kao sustavan sveuilini studijski program. Gotovo svi oblici strunog usavravanja u tom podruju redovito su organizirani kao razliiti komercijalni sadraji (seminari najee u organizaciji raznih privatnih kompanija, inozemnih institucija ili nacionalne strukovne udruge), odnosno segment su nastave pojedinih studija (novinarstvo) kao pojedinani kolegiji ili su dio srodnih kolegija (marketing, integrirano trino komuniciranje, oglaavanje). Tek odnedavno poeli su se izvoditi odreeni nastavni programi iz tog podruja, to je, meutim, jo uvijek nedostatno s obzirom na sve vei interes i potrebe gospodarstva i drutva za tom vrstom strunjaka. Stoga je jasna i nedvojbena potreba organiziranja odgovarajuih studijskih programa u podruju odnosa s javnou kako bi visokokolski sustav odgovorio izazovima suvremenog drutva i trita nudei kvalitetno obrazovan kadar za brojne poslove u podruju odnosa s javnou.

Preddiplomski studij MEDIJI I KULTURA DRUTVA obiljeava vie specifinosti koje su njegove komparativne prednosti:

zasnovanost na najnovijim medijskim teorijskim uvidima i orijentiranost prema suvremenim komunikacijskim trendovima;

obrazovanje studenata ne samo na teorijskoj razini ve i struno osposobljavanje na praktino-profesionalnoj razini, to podrazumijeva znatan udio praktine nastave i vjebi unutar nastavnog programa te suradnju s medijskim kuama i tvrtkama u djelatnostima vezanim uz razliite oblike profesionalnog i javnog komuniciranja te profesionalnim udrugama;

naglaena vanost praktine nastave, strunih radionica, vjebi i osobnog angamana studenata;

sudjelovanje najboljih domaih i inozemnih strunjaka i priznatih profesionalaca u izvoenju pojedinih segmenata nastavnog programa;

potpuna usklaenost programa, organizacije studija i izvedbe nastave s europskim kriterijima (sukladnost odredbama Bolonjske deklaracije) iz kojih proizlazi programska kompatibilnost i mogunost razmjene studenata i predavaa s drugim visokim uilitima;

intenzivna uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnike opreme,

visoki stupanj opremljenosti uionica, praktikuma i drugih nastavnih prostora tehnikim i nastavnim pomagalima;

naglaena zastupljenost uenja i koritenja stranih jezika, osobito engleskog.

1.2. Dosadanja iskustva u provoenju slinih programa

Sveuilite u Dubrovniku jedno je od najmlaih hrvatskih sveuilita. Visokokolska tradicija na koju se Sveuilite naslanja obuhvaa preteno druga znanstvena podruja i grane, pa pokretanje ovog studija oznaava iskorak u novo i nastojanje da se u tom podruju ostvari kvalitetan studijski program. S obzirom na neoptereenost prethodnim odnosima, iskustvima, programskim usmjerenjima i potrebom transformacije (to je primjer kod gotovo svih etabliranih visokokolskih institucija i studija koji se prilagoavaju bolonjskom sustavu studiranja) ta je okolnost znai znatnu prednost to omoguuje izbor i preuzimanje onoga najboljeg od najuspjenijih te razvoj vlastitog koncepta, osobnosti i kvalitete u skladu s razvojnim ciljevima.

1.3. Mogui partneri izvan visokokolskog sustava

Za suradnjom s ovim studijem interes su iskazale medijske kue na dubrovakom podruju (lokalni mediji i predstavnitva nacionalnih i nekih drugih medija), vie gospodarskih tvrtki (poglavito onih u hotelijerskoj i turisti