64
UNIVERZITET U NOVOM PAZARU DEPARTMAN ZA PRIRODNO-TEHNIČKE NAUKE (DIPLOMIRANI INŽENJER INFORMATIKE) NASTAVNI PLAN I PROGRAM M.P.

Nastavni plan - osnovne studije-08-09.doc

Embed Size (px)

Citation preview

UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

DEPARTMAN ZA PRIRODNO-TEHNIČKE NAUKE (DIPLOMIRANI INŽENJER INFORMATIKE)

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Novi Pazar, Odgovorno lice,

datum __________________ _____________________

M.P.

OBIM STUDIJA I NAČIN IZVOĐENJA

Osnovne studije traju osam semestara (240 ESPB). Dva semestra čine jednu školsku godinu. Svaki semestar traje 15 nedelja. Školska godina počinje 1. oktobra, a završava se 30. septembra naredne godine.

NASTAVA I ISPITI

Nastava se izvodi po predmetima, koji mogu biti jedno ili dvo-semestralni. Posle odslušane nastave na predmetu, student može polagati ispit iz datog predmeta. Zа sve predmete utvrđen je nedeljni fond čаsovа i broj ESPB koji se stiče polаgаnjem istih. Nаstаvа se izvodi uz primenu sаvremenih vizuelnih sredstаvа а vežbe su po potrebi predmetа podržаne korišćenjem rаčunаrа. Uslov zа upis nа studijski progrаm je zаvršenа četvorogodišnjа srednjа školа i položen ispit sklonosti. Listа obаveznih i izbornih, kаo i bodovnа vrednost svаkog predmetа dаtа je u Prilogu.

Ispiti se polažu u odgovarajućim ispitnim rokovima, a to su: januarsko-februarski, aprilski, junski, septembarski, prvi i drugi oktobarski.

DIPLOMSKI/ZAVRŠNI RAD

Pošto je položi sve ispite student bira temu za diplomski rad. Počinje njegovu izradu, uz konsultacije sa svojim mentorom. Po završetku student brani svoj diplomski/završni rad pred tročlanom komisijom.

ZVANJE

Po uspešnoj odbrani diplomskog rada student dobija zvanje – Diplomirani inženjer informatike.

NASTAVNI PLAN NA STUDIJSKOM PROGRAMU INFORMATIKA – GENERACIJA 2008-09

I studijska godinaRedni broj Nastavni predmet Predavanje Vežbe EPBS

1. Sociologija 2 1 42. Engleski jezik I 2 0 43. Matematika I 3 4 74. Informatika 2 2 65. Programiranje I 2 2 66. Računarske tehnologije 2 2 57. Programiranje II 3 2 68. Matematika II 3 3 69. Menadžment 2 0 410. Arhitektura računara 3 2 611. Engleski jezik II 2 0 412. Stručna praksa 2

Ukupno: 60

II studijska godinaRedni broj Nastavni predmet Predavanje Vežbe EPBS

1. Baze podataka 3 3 72. Informacioni sistemi 3 2 63. Proizvodni i uslužni sistemi 2 2 54. Engleski jezik III 2 0 45. Projektovanje aplikativnog softvera 2 3 66. Diskretna Matematika 2 3 67. Programski jezici 3 3 68. Engleski jezik IV 2 0 49. Operativni sistemi I 2 2 510. Upravljanje procesima pomoću računara 2 2 511. Elektronski marketing 2 0 412. Stručna praksa 2

Ukupno: 60

III studijska godinaRedni broj Nastavni predmet Predavanje Vežbe EPBS

1. Računarska grafika 3 3 72. Verovatnoća i statistika 3 2 63. Operativni sistemi II 2 2 54. Objektno-orijentisano programiranje 3 2 65. Računarski obrazovni softver 2 2 56. Elektronsko poslovanje 3 2 67. Dizajn aplikativnog softvera 2 2 58. Interakcija čovek-računar 2 0 59. WEB dizajn 3 2 610. Računarske mreže 3 3 711. Stručna praksa 2

Ukupno: 60

IV studijska godinaRedni broj Nastavni predmet Predavanje Vežbe EPBS

1. Multimedijalni sistemi 3 2 62. Razvoj web aplikacija 3 3 63. Računarstvo i društvo 2 0 54. Internet programiranje 2 3 65. Informatičke tehnologije u obrazovanju 2 2 56. Zaštita računarskih mreža 3 2 67. Softversko inženjerstvo 3 3 68. Bežične i mobilne komunkacije 3 2 69. Administracija i održavanje sistema 2 2 510. Stručna praksa 211. Diplomski rad 7

Ukupno: 60

NASTAVNI PREDMET: SOCIOLOGIJAFond časova: 2+1 (30+15)

I. OSNOVNO ODREĐIVANJE SOCIOLOGIJE

Predmet sociologije. Osnovna stanovišta o predmetu sociologije.Sociologija i drage draštvene nauke. Opšta sociologija i posebne sociologije. Osobenosti sociološkog pristupa društvenim pojavama. Metode sociologije. Glavne teorijske orijentacije u sociologiji. Istorijsko materijalističko učenje. Formalna škola u sociologiji. Biheviorizam. Funkcionalizam. Strakmralizam.

II. OSNOVNI POJMOVI SOCIOLOGIJE

Društveno delanje. Uslovi, sredstva, predmeti, vrednosti, norme, ciljevi draštvenog delovanja. Vrste delovanja.Društvena uloga. Društveni položaj. Društveni ugled. Draštvena moć. Vrste i izvori društvene moći. Osnovne promene, uloga i položaj u društvu. Društveni odnos, pojam i vrste odnosa.Društvene grape, ustanova i organizacija - njihova obeležja i vrste. Država kao oblik organizacije draštva.Društvene zajednice (lokalne, globalne, raralne i urbane ). Etničke i drage zajednice. Porodica. Nacija. Društveni slojevi, klase, kaste, staleži, mase i elita.

III. DRUŠTVO, DRUŠTVENA STRAKTURA I DRAŠTVENI SISTEM

Društvo kao celina društvenih odnosa. Globalno društvo i zajednica. Osnovna nadgradnja draštva.Draštvo, i priroda, kultura, ličnost - njihovi medusobni odnosi.Struktura društva, načm proizvodnje i podela rada. Način ljudskog opštenja. Elementi i karakter draštvene strukture.Društveni sistem kao izraz saglasnosti i prinude u draštvu. Vrste sistema i podsistema. Organizacija i funkcionisanje draštvenog sistema. Sociološko proučavanje ekonomskog, političkog, kulturnog i vrednosnog sistema društva.Istorijski tipovi draštva i društvenih sistema. Tipologija draštvenih sistema. Društveno ekonomska formacija. Industrijska draštva i tipovi tih društava.

IV. DRUŠTVENE PROMENE I RAZVOJ DRAŠTVA

Osobenosti draštvenog determinizma. Uzročna i funkcionalna objašnjanja draštvenih pojava. Draštveni zakoni i pravilnosti u draštvu.Uzroci, oblici i pravci strakturalnih promena. Evolutivne i revolucionarne promene društvenih struktura. Akteri draštvenih promena.Društveni razvoj, osnovna značenja, dimenzije i vrste razvoja. Razvoj kao povećanje adaptivnih sposobnosti draštva. Modernizacija, industrijalizacija, urbanizacija. Razvoj komunikacija.Društvena pokretljivost : oblici i posledice draštvenc pokretljivosti.

V. SOCIOLOGIJA SAVREMENOG DRUŠTVA

Karakteristike savremenog društva. Industrijsko i postindustrijsko društvo. Draštvo ubrzanih i višesmernih promena.Raazvijena i nerazvijena draštva - njihove osobenosti i kriterijumi razlikovanja. Draštveni siostemi savremenih draštava : ekonomski i politički sistemi. FCapitalistički i nekapitalistički sistemi danas.Draštvene protivurečnosti i problemi savremenih draštava. Klasne i drage podele u savremenim društvima. Problemi upravljanja i tendencije biroktatskog i tehnokratskog vladanja.Krize u savremenim društvima. Uzroci i vrste kriza. Posledice i pravci prevazilaženja kriza.Nacionalni problemi 1 sukobi u savremenim draštvima. Uzroci i mogućnosti preovladavanja sukoba.

VI. SOCIOLOGIJA SAVREMENOG JUGOSLOVCNSKOG DRAŠTVA

Sociološka analiza posleratnog jugoslovenskog društva .Draštveno sistemske promene. Problerni svojine. Promene u draštvenoj strakturi i kvalitem života. Promene draštvenog položaja velikih grupacija jugoslove'nskog draštva, radništvo, seljaštvo, stračnjaci, upravljački sloj. Privatni i draštveni sektor. Selo i grad. Omladina i žene.

Nacije i ostale etničke grupacije. Osobenosti etničkih odnosa u Jugoslaviji. Sociološka proučavanja krize i novih tendencija u prevazilaženju jugoslovenskog društva. Problem demokratije i Ijudskih prava.

LITERATURA:

1. Tripković, dr M Koković, dr D, Mitrović, dr M. : Sociologija ( Osnovni pojmovi problemi ), treće izdanje, " Svetovi " , Novi Sad, 1993. Odgovarajući delovi )

2. Lukić dr R : Osnovi sociologije, " Nomos" , 1991. ( Odgovarajući delovi Marković, Ž. Dr d .: Opšta sociologija ( osmo izdanje ), " Savremena administracija " , Beograd , 1993. ( odgovarajući delovi )

3. Popović,dr M.: Problemi draštvene strukture, " Naučna knjiga ", Beograd, 1988. (odgovarajući delovi).

NASTAVNI PREDMET: ENGLESKI JEZIK IFond časova: 2+2 (30+30)

CILJ PREDMETA

Jezička znanja i veštine na nivou Pre-Intermediate

ISHOD PREDMETA

Na Pre-Intermediate nivou studenti razumeju tekstove za slušanje i pisane tekstove, vode dijaloge (upoznavanje, izraze vezane za vreme, smer, u kupovini, kod doktora, telefonske razgovore, naručuju hranu i piće, itd.), diskutuju o različitim temama, pišu kraće i duže tekstove (formalna i neformalna pisma, opisuju osobe i događaje, smišljaju i pišu priče, popunjavaju obrasce, opisuju različita mesta, itd).

SADRŽAJ PREDMETA

Teorijska nastavaTeorijska nastave – TEME: 1. Upoznavanje, 2. Način života, 3. Vremenski izrazi,4.. Kupovina, 5. Ambicija. GRAMATIKA: 6. Komparacija prideva, 7. Prošlo trajno vreme, 8. Kolokvijum, 9. Glagolski oblici, 10. Buduća vremena (going to i will),

Praktična nastava:Vežbe, Drugi oblici nastave, Studijski istraživački radUvežbavanje stilova čitanja (obrada dužih tekstova), 12. Ciljani trening strategije slušanja (raznovrsni tekstovi za slušanje – autentični dijalozi, monolozi, fraze), 13. Trening pisanja (vođeno i kreativno pisanje, popunjavanje formulara, razglednica, pisama, biografija), 14. Podučavanje strategijama govora (dijalozi, monolozi, fraze) 15. Kolokvijum

METODE IZVOĐENJA NASTAVE

Komunikativna didaktika, otvoreni koncept nastave koji teži ka razvijanju razumevanja i veština jezika, aktiviranju studenata, smanjenoj ulozi nastavnika i različitim oblicima rada od individualnog do grupnog.

LITERATURA

1. Soars Liz and John (2000): Headway – Pre-Intermediate (udžbenik, radna sveska, priručnik za nastavnike),

2. OUP (2006): Oxford English - Serbian Student's Dictionary, 3. Thomson A.J./ Martinet A.V. (2002): A Practical English Grammar

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA IFond časova: 3+3 (45+45)

CILJ:

Upoznati studente sa matematičkim pojmovima kojiomogućuju rešavanje kontinuelnih problema, razvijati matematički način mišljenja i zaključivanja.

SADRŽAJI:

o Elementi matematičke logike o Skupovio Algebarske strukture o Binarne relacije o Funkcije o Metrički prostori o Kompleksni brojevio Polinomi (operacije sa plonomima, nule, faktorizacija poiinoma, Vijetove formule, rešavanje

algebarskih jednačina, realni polinomi, interpolacija, racionalne funkcije) o Matrice i determinante o Sistemi linearnih jednačina o Vektorska algebra o Analitička geometrijao Granični procesi (konvergencija nizova, Banahov stav o nepokretnoj tački, neprekidnost,

infinitezimale)

VEŽBE:

Prate predavanja po istim temama rešavanjem zadataka.

OBAVEZE STUDENATA:

Položena dva kolokvijuma u pisanom obliku ili jedan pisani zadatak i usmena provera znanja.

LITERATURA:

Obavezna: Dr Velimir Sotirović, Dr Momčilo Bjelica: MATEMATIKA SA ZBIRKOM ZADATAKA, Univerzitet u Novom Sadu, 2004.

NASTAVNI PREDMET: PROGRAMIRANJE I

Namena i cilj predmeta: da se studenti obuče osnovnim tehnikama za samostalnu izradu programa

A. PREDAVANJA

1. Uvod: istorijski pregled razvoja programskih jezika; FORTRAN i COBOL. Programski jezik Algol 60 i njegov uticaj na razvoj programiranja. Klasične metode programiranja. Klasifikacija programskih jezika. Prevođenje programa: kompajleri i interpreteri.

2. Principi programskih jezika: Program kao jedinstvo algoritma i strukture podataka. Opšti model viših procedurnih programskih jezika.

2.1. Osnovni tipovi podataka: logički, kardinalni, celobrojni, realni, znakovni, kompleksni, nabrojivi, intervalni, skupovni, nizovni, slogovni, pokazivački i datotečni.

2.2. Osnovne upravljačke strukture. Klasifikacija upravljačkih struktura. Sekvenca. Selekcije. Ciklusi. Skokovi.

2.3. Tehnike modularizacije programa: potprogrami i moduli.

3. Opšte strukture podataka

3.1. Definicija, klasifikacija i operacije nad strukturama podataka3.2. Statičke strukture: definicija logičke strukture, osnovne operacije, fizička realizacija i

primene.

- Indeksne strukture: nizovi i multi-indeksne strukture kao njihov poseban oblik- Slogovi- Statičke tabele

3.3. Poludinamičke strukture: definicija logičke strukture, osnovne operacije, fizička realizacija i područja primene.

- Stek- Red- Dek- Sekvenca

3.4. Dinamičke strukture: definicija logičke strukture, osnovne operacije, fizička realizacija i područja primene.

- Jednostruko spregnuta lista- Dinamički niz i dinamička tabela. String.- Dvostruko spregnute i višestruke liste- Stabla i njihova klasifikacija- N-arno stablo i binarno stablo kao poseban slučaj- Uopšteno (generalisano) stablo.

B. VEŽBE

Vežbe su auditorne i laboratorijske. Namenjene su izučavanju programskog jezika Turbo Pascal. Na primerima se posebno obraduju opšte strukture podataka.

C. ISPIT

Ispit je pismeni i usmeni. Uslov za dobijanje potpisa je redovno pohađanje predavanja i vežbi. Uslov za izlazak na usmeni ispit je položen pismeni deo.D. LITERATURA

Dl. Obavezna literatura

1. D.Malbaški, D.Obradović: "Osnovne strukture podataka", Tehnički fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin, 1995.

2. D. Ivetić: "Strukturirani pristup programiranju - inženjering, algoritmi i programski jezik paskal", Novi Sad, 2002.

D2. Dodatna literatura

1. J.Dujmović: "Programski jezici i metode programiranja", Naučna knjiga, Beograd, 1990.2. S.O'Brien: "Turbo Pascal 6 - kompletan vodič", Mikro knjiga, Beograd, 1991.3. D.Tošić: "Programski jezik paskal", Akademska knjiga, Beograd, 1998.

NASTAVNI PREDMET: RAČUNARSKE TEHNOLOGIJE

I.CILJEVI I ZADACI PREDMETA

Kroz predavanja i vežbe studenti stiću znanja iz osnova računarske tehnike, aritmetičko-logičkoj jedinici, matematičkim osnovama rada računara, logičkim osnovama rada računara, rešavanju problema primenom računara. Funkcionisanje računarskih sistema i sistematskih softvera.

II. NASTAVNI SADRZAJ PREDMETA

1. Razvoj elektronskih računara (3 časa)Razvoj tehnološke osnove. Organizacija hardvera. Orgamzacija softvera. Osnovni pojmovi iz oblasti računarstva. Pregled razvoja računara po generacijama.

2. Rešavanje problema primenom računara (4 časa)Analiza problema. Algoritmi, programiranje.

3. Matematičke osnove rada računar (4 časa)Računarske operacije u različitim brojnim sistemima. Predstavljanje brojeva u računaru. Kodiranje informacija u računarskom sistemu. Kodiranje operacija-instrukcije.

4. Logičke osnove rada računara (12 časova)Apstraktni automati. Elementi teorije Boole-ovih i prekidačkih funkcija. Logički elementi bez memorije- elementarni automati. Kombinacione logičke mreže. Memoriski elementi. Sekvencijalne logičke mreže. Sekvencijalne logičke mreže za izvođenje računskih operacija-digitalni sistemi.

5. Organizacija hardvera (15 časova)Sastavni delovi računara. Centralna jedinica (CPU), matična ploča, čip, kartice kontroler I/O kartice, zvučna kartica, modem, spoljne memoriske jedinice, periferne jedinice.

6. Funkcionisanje računarskih sistema i sistematski softver (12 časova)Mikroprocesor, magistrale, memorije, sistemski softver.

7. Elementi strukture i organizacije podataka (3 časa)8. Prenos podataka i računarske mreže (3 časa)9. Internet (4 časa)

III. ORGANIZACIONI OBLIKIZVOĐENJA PREDAVANJA I VEŽBIPredavanja su auditorna. Vežbe se izvode kombinovano, auditorne i laboratoriske za one nastavne jedinice gde je to moguće.

IV. OBAVEZE STUDENATAStudenti su dužni da samostalno urade jedan seminarski rad.Uslovi sticanja prava dobijanja potpisa: redovno pohađanje predavanja i vežbi.Uslovi sticanja prava izlaska na ispit: dobijen potpis u indeksu, izrađen i odbranjen seminarski rad.

V. NAČIN POLAGANJA ISPITAIspit se polaže pismeno u trejanju 2 časa. Konačna ocena formira se na osnovu uspeha na pismenom delu ispita, i odbranjenom seminarskom radu.

VI. LITERATURA

1. Lazić Borivoje: ,,Logičko projektovanje računara,, Nauka, Beograd 1997. godme2. Velimir Sotirović: "Informatičke tehnologije" Univerzitet u Novom Sadu, Tehnički fakultet Zrenjanin,

2004. godine

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA IIFond časova : 3+3 (45+45)

CILJ:

Upoznati studente sa matematičkim pojmovima koji omogućuju rešavanje ontinuelnih problema, razvijati matematički način mišljenja i zaključivanja.

SADRŽAJI:

• Diferencijalni račun (prvi izvod i diferencijal, izvodi i diferencijali viših redova, osnovne teoreme diferencijalnog računa, primena diferencijalnog računa, određivanje korena jednačina, parcijalni izvodi, totalni diferencijal, diferenciranje sioženih funkcija, geometrijska primena diferencijainog računa, ekstremne vrednosti funkcija dve promenljive)

• Integralni račun• Neodređeni integral• Određeni integral• Numerička integracija• Višestruki integrali• Krivolinijski integrali• Površinski integrali• Teorija polja• Diferencijalne jednačine• Diferencijlne jednačine prvog reda• Linearne diferencijalne jednačine drugog reda• Linearne diferencijalne jednačine reda n

VEŽBE:

Prate predavanja po istim temama rešavanjem zadataka.

OBAVEZE STUDENATA:

Položena dva kolokvijuma u pisanom obliku ili jedan pisani zadatak i usmena provera znanja.

LITERATURA:

Obavezna: Dr Velimir Sotirović, Dr Momčilo Bjelica: MATEMATIKA SA ZBIRKOM ZADATAKA, Univerzitet u Novom Sadu, 2004.

NASTAVNI PREDMET: ENGLESKI JEZIK 2 (Pre-intermediate)Fond časova: 2+2 (30+30)

CILJ PREDMETA

Jezička znanja i veštine na nivou Pre-Intermediate

ISHOD PREDMETA

Na Pre-Intermediate nivou studenti razumeju tekstove za slušanje i pisane tekstove, vode dijaloge (upoznavanje, izraze vezane za vreme, smer, u kupovini, kod doktora, telefonske razgovore, naručuju hranu i piće, itd.), diskutuju o različitim temama, pišu kraće i duže tekstove (formalna i neformalna pisma, opisuju osobe i događaje, smišljaju i pišu priče, popunjavaju obrasce, opisuju različita mesta, itd).

SADRŽAJ PREDMETA

Teorijska nastavaTEME: 1. Svakodnevne aktivnosti, 2. Putovanja, 3. Avanture, 4. Stvari koje su promenile svet, 5. Snovi. GRAMATIKA: 6. Infinitivi, 7. Pasiv, 8. Kondicional, 9. Glagolski oblici, 10. Modalni glagoli.

Praktična nastava:Vežbe, Drugi oblici nastave, Studijski istraživački rad11. Uvežbavanje stilova čitanja (obrada dužih tekstova), 12. Ciljani trening strategije slušanja (raznovrsni tekstovi za slušanje – autentični dijalozi, monolozi, fraze), 13. Trening pisanja (vođeno i kreativno pisanje, popunjavanje formulara, razglednica, pisama, biografija), 14. Podučavanje strategijama govora (dijalozi, monolozi, fraze) 15. Kolokvijum

METODE IZVOĐENJA NASTAVE

Komunikativna didaktika, otvoreni koncept nastave koji teži ka razvijanju razumevanja i veština jezika, aktiviranju studenata, smanjenoj ulozi nastavnika i različitim oblicima rada od individualnog do grupnog.

LITERATURA

1. Soars Liz and John (2000): Headway – Pre-Intermediate (udžbenik, radna sveska, priručnik za nastavnike),

2. OUP (2006): Oxford English - Serbian Student's Dictionary, 3. Thomson A.J./ Martinet A.V. (2002): A Practical English Grammar

NASTAVNI PREDMET: BAZE PODATAKAFond časova: 3+3 (45+45)

1. NASTAVNI PROGRAM ZA PREDMET BAZE PODATAKA

2. ODSEK: Profesor informatike i Inženjer informatike

3. CILJ I ZADACI NASTAVNOG PREDMETA

Osposobljavanje studenata za primenu tehnika projektovanja šema baza podataka na konceptualnom i implementacionom nivou.

Ciljevi predmeta su: Upoznavanje sa osnovnom terminologijom iz oblasti baza podataka, relacionim modelom podataka i

modelom podataka "entiteti i poveznici" (ER modelom). Savladavanje tehnika za projektovanje šeme relacione baze podataka Savladavanje tehnika za konceputalno projektovanje šeme baze podataka putem ER modela i

prevodenje takve šeme u relacioni model Savladavanje sintakse i tehnika upotrebe jezika relacionih baza podataka SQL.

4. NASTAVNI SADRŽAJ PREDMETA

Tema 1. OSNOVM POJMOVI 3 časa klase entiteta tipovi entiteta obeležje i domen ključ entiteta pojam strukture nad skupom tipova entiteta pojam strukture nad skupom pojava tipa entiteta pojam fizičke strukture podataka

Tema 2. RAZVOJ POSTUPKA ZA UPRAVLJANJE PODACIMA 3 časa klasična organizacija podataka nezavisnost programa i podataka pojam šeme i podšeme

Tema 3. O POJMU MODELA PODATAKA 3 časa pojam modela podataka strukturalna komponenta modela podataka operacijska komponenta modela podataka integritetna komponenta modela podataka

Tema 4. О POJML SISTEMA ZA UPRAVLJANJE BAZAMA PODATAKA 3 časa pojam i namena SUBP zadaci jednog SUBP programski jezici i SUBP pojam rečnika podataka opšta arhitektura SUBP

Tema 5. RELACIONI MODEL PODATAKA 3 časa

osnovna ideja i koncepcija relacionog modela podataka nezavisnost strukturalna jednostavnost

jezik podataka komparativna analiza s mrežnim modelom podataka

Tema 6. STRUKTURALNA KOMPONENTA RMP 12 časova univerzalni skup obeležja domen i pridruživanje domena obeležjima torka relacija šemarelacije šema relacione baze podataka relaciona baza podataka

Tema 7. INTEGRITETNA KOMPONENTA RMP 3 časa pojmu inlegriteta podataka integritet domena pojam nula-vrednosti integritet entiteta zavisnost sadržavanja referencijalni integritet pojam izvedenog obeležja funkcionalna zavisnost

Tema 8. FUNKCIONALNA ZAVISNOST 3 časa zatvaranje skupa funkcionalnih zavisnosti i njegovo izračunavanje armstrongove aksiome izvođenja za funkcionalne zavisnosti zatvaranje skupa obeležja i njegovo izračunavanje redukcija nerendudantno pokrivanje odredivanje skupa ključeva šeme relacije

Tema 9. PROJEKTOVANJE RELACIONE ŠEME BP 3 časa principi projektovanja relacione šeme spoj bez gubitka anomalije ažuriranja definicija prve, druge i treće normalne forme izrada implementacione šeme baze podataka metodom dekompozicije

Tema 10. MODEL TIPOVA ENTITETA I POVEZNIKA (ER - MODEL) 3 časa uloga ER modela u projektovanju šeme baze podataka tip i pojava entiteta poveznik i tip poveznika, ključ tipa poveznika ER dijagrami specijalni tipovi entiteta kardinalitet tipa poveznika IS-A hijerarhije gerundi

Tema 11. PREVOĐENJE ER-MODELA U RELACIONT MODEL PODATAKA 3 časa prevođenje tipa veze M:N prevodenje tipa veze 1:N prevodenje tipa veze 1:1 prevodenje slabih i identifikaciono zavisnih tipova entiteta prevođenje IS-A hijerarhija prevođenje gerunda prevođenje ER-modela podataka demo-primera u relacioni model podataka i diskusija karakterističnih

slučajeva

Tema 12. OBJEKTNO ORIJENTISANI MODEL PODATAKA 3 časa

integritetna komponenta modela strukturalna komponenta modcla operativna komponenta modela

5. ORGANIZACIONI OBLIK IZVOĐENJA PREDAVANJA I VEŽBIPredavanja su auditorna. Vežbe se izvode u računarskoj laboratoriji.

6. PROGRAM VEŽBI

Na vežbama se rade zadaci koji uključuju primere projektovanja modela podataka i modela funkcija. Formalno matematički zadaci se odnose na modele podataka. metodologije modeliranja i formalne pristupe problemima sistema baza podataka. Na vežbama se rade zadaci koji uključuju primene realizacije baze podataka sa prevođenjem upita na prirodnom jeziku u naredbe za pretraživanje baze podataka i generisanje izveštaja na video ekranu i štampaču. Zadaci se odnose na sticanje neposrednih iskustava u radu sa sistemima za upravljanje bazama podataka. Kao softver za rukovanje bazom podataka može biti izabran na primer: ORACLE, PROGRES, FoxPro, Access.Posebno se stavlja akcenat na savladavanje upitnog jezika relacionih baza podataka SQL.

7. USLOVI ZA STICANJE POTPISA I IZLASKA NA ISPIT

Uslov za potpis je uredno pohađanje vežbi.

8. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Ispit se polaže pismeno i usmeno. Pismeni ispit je eliminatoran.

9. LITERATURA

1. Mogin P., Luković I., Principi baza podataka, FTN i MP "Stvlos", 1996.2. Mogin P., Luković I., Govedarica M., Principi projektovanja baza podataka, FTN i MP "Stylos", 2000.3. Mogin P., Strukture podataka i organizacija datoteka, FTN i MP "Student", 19944. Paredaens J., De Bra P., Gyssens M., Van Gucht D., The structure of the Relational Database Model,

Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 1989.5. Ullman D J.. Principles of Database Systems, Computer Science Press, Inc. Rockville Maryland, 1989.6. Marjanović Z., ORACLE relacioni StfBP, Beograd, 1989.7. Lazarević B., Projektovanje IS, FON, Beograd,1989.

NASTAVNI PREDMET: PROJEKTOVANJE APLIKATIVNOG SOFTVERAFond časova: 3+3 (45+45)

1.NASTAVNI PROGRAM ZA PREDMET PROJEKTOVANJE APLIKATIVNOG SOFTVERA

2.ODSEK: Profesor informatike i Inženjer informatike

3.CILJ I ZADACI NASTAVNOG PREDMETA

Osposobljavanje studenata za primenu tehnika i metoda projektovanja aplikativnog softvera.

Ciljevi predmeta su:

Upoznavanje sa osnovnom terminologijom iz oblasti projektovanja softvera. Savladavanje tehnika za logičko projektovanje softvera. Savladavanje tehnika u radu sa CASE alatima. Savladavanje sintakse i tehnika upotrebe jezika relacionih baza podataka SQL.

4.NASTAVNI SADRŽAJ PREDMETA

Tema 1. OSNOVNI POJMOVI 6 časova

pojam aplikativnog i sistemskog softvera vrste aplikativnog softvera faze i aktivnosti u životnom ciklusu razvoja softvera

Tema2. ŽIVOTNI CIKLUS RAZVOJA SOFTVERA 6 časova

linearni pristup životnog ciklusa razvoja softvera po ISO standardu prototipski pristup - iterativni pristup. Pojam prototipa Objektno projektovanje softvera u prototipskom pristupu.

Tema 3. SISTEM ANALIZA IIDENTIFIKACIJA KORISNIČKIH ZAHTEVA 9 časova

strukturna sistem analiza. Dijagrami tokova podataka. Rečnik podataka. Funkcionalna dekompozicija. Projam procesa.

Upotreba CASE alata u modelovanju sistema. Dijagrami procesa. Dekompozicija procesa u CASE alatu.

Opisi tokova podataka i skladišta podataka. Opisi logike primitivnih procesa. Pseudo kod. Stabla i tabele odlučivanja.

Tema 4. KONCEPTUALNO MODELOVANJE PODATAKA 9 časova

pojam modela podataka. ER model podataka. Konceptualno modelovanje podataka u CASE alatu. apstrakcija, generalizacija, specijalizacija, rekurzivni tip poveznika. Kardinalitet tipa poveznika.

Tema 5. KREIRANJE RELACIONOG MODELA PODATAKA 6 časova

definisanje tabela, indeksa, ključeva (primarnih i stranih) pravila referencijalnog integriteta. Mehanizmi kontrole referencijalnog integriteta. Deklarativni

i procedurni mehanizmi u softverima.Tema 6. DEFINISANJE IZGLEDA APLIKACIJE 9 časova

kreiranje maski grafičkog korisničkog interfejsa. definisanje pravila za klijent server aplikacije

potrebe za distribuiranom obradom podataka u aplikativnom softveru.

5. ORGANIZACIONI OBLIK IZVOĐENJA PREDAVANJA I VEŽBIPredavanja su auditorna. Vežbe se izvode u računarskoj laboratoriji.

6. PROGRAM VEŽBI

Na vežbama se rade zadaci koji uključuju primere projektovanja modela podataka i modela funkcija. Student radi prototip aplikativnog softvera za dati realni sistem. Modeluje softver u CASE alatu. Potrebno je da uradi logički projekat softvera, modelira funkcije i podatke i da definiše logiku primiiivnih procesa.

7. USLOVI ZA STICANJE POTPISA I IZLASKA NA ISPIT

Uslov za potpis je uredno pohađanje vežbi, a za izlazak na ispit je urađen projektni zadatak u CASE alatu.

8. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Ispit se polaže usmeno.

9. LITERATURA

1. Biljana Radulović, Zoltan Kazi, Ljubica Eremić, Odabrana poglavlja projektovanja informacionih sistema, Tehnički fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin, 2002.

2. Lazarević B., Projektovanje IS, FON, Beograd,1989.3. Dragana Bečejki Vujaklija, Projektovanje softvera, Prezentacije sa predavanja, Fakultet organizacionih

nauka, Beograd, 2002.

NASTAVNI PREDMET: ARHITEKTURA RAČUNARAFond časova: 2+ 3 (30+45)

1. CILJEVI I ZADACI PREDMETAKroz predavanja i vežbe studenti stiću znanja iz organizacije računara, o unutrašnjim vezama u računarskom sistemu, vrstama memorija, ulazno-izlaznim modulima, aritmetičko-logičkoj jedinici, vrstama instrukcija i strukturi procesora.

2. NASTAVNI SADRŽAJ PREDMETA

2.1. Organizacija računara (6 časova)Glavni delovi računarskog sistema. Arhitektura i organizacija računara. Istorijski razvoj računara. Cetiri nivoa opisa računara. Performanse računara, brzina procesora i memorije.

2.2. Unutrašnje veze računarskog sistema (6 časova)Fon Nojmanova arhitektura. Interapti, višestruki interapti. Magistrala, brzina magistrale. Upravljanje magistralom. Primeri PC magistrala: ISA i PCI.

2.3. Memorija (4 časa)Vrste memorije. RAM, ROM, EPROM, EEPROM, Flash memonja. Cache memorija, primer Pentium Cache memorije. Spoljašnje memorije: diskovi, CD-ovi.

2.4. Ulaz i izlaz (I/O) (3 časa)Ulazno-izlazni modul. Vrste I/O: programirani I/O, I/O pomoću interaparata, DMA. Primeri: SCSI i Fire Wire.

2.5. Aritmetičko-logička jedinica (4 časa)Predstavljanje brojeva u binarnom brojnom sistemu. Predstavljanje negativnih brojeva na PS računarima. Sabiranje, oduzimanje i množenje.

2.6. Set instrukcija (3 časa)Vrste instrukcija. Broj adresa u instrukciji. Vrste operacija: prenos podataka, aritmetičke, logičke, kontrolne, I/O.

2.7. Struktura procesora (4 časa)Funkcije koje procesor izvodi. Komponente procesora. Registri procesora, korisnički i interni. Instrukcijski ciklus.

3. ORGANIZACIONI OBLIKIZVOĐENJA PREDAVANJAI VEŽBIPredavanja su auditorna. Vežbe se izvode kombinovano, auditorne i laboratoriske za one nastavne jedinice gde je to moguće.

4. OBAVEZE STUDENATAStudenti su dužni da samostalno urade jedan seminarski rad. Uslovi sticanja prava dobijanja potpisa: redovno pohađanje predavanja i vežbi. Uslovi sticanja prava izlaska na ispit: dobijen potpis u indeksu, izrađen i odbranjen seminarski rad.

5. NAČIN POLAGANJA ISPITAIspit se polaže pismeno u trajanju 2 časa. Konačna ocena formira se na osnovu uspeha na pismenom delu ispita, i odbranjenom seminarskom radu.

6. LITERATURA

1. Lazić Borivoje: „Logičko projektovanje računara,, Nauka, Beograd 1997. godine2. Đurašinović Mladen: ,, Arhitektura računara,, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1999. Godine

NASTAVNI PREDMET: INFORMACIONI SISTEMIFond časova: 3+3 (45+45)

1. NASTAVNI PROGRAM ZA PREDMET INFORMACIONI SISTEMI

2. ODSEK: Profesor informatike i Inženjer informatike

3. CILJ I ZADACI NASTAVNOG PREDMETA

Osposobljavanje studenata za primenu metodologija projektovanja informacionih sistema na konceptualnom i implementacionom nivou.

Ciljevi predmeta su: Upoznavanje sa osnovnom terminologijom iz oblasti projektovanja informacionih sistema,

metodologijom projektovanja sistema i modelima podataka (ER modelom, relacionim modelom, objektnim modelom).

Savladavanje metoda Strukturne Sistem Analize i UML-a. Savladavanje tehnika korišćenja CASE alata. Savladavanje sintakse i tehnika upotrebe jezika relacionih i relaciono objektnih baza podataka.

4. NASTAVNI SADRŽAJ PREDMETA

Tema 1. OSNOVNI POJMOVI 6 časova

opšta definicija sistema, informacije, informacionog sistema Informacioni sistemi kao sastavni deo upravljanja nekog sistema, pa im se dodaje atribut "upravljački" razlika između podatka i informacije klasična organizacija podataka - sistem datoteka - prednosti i nedostaci koncepcija baza podataka - prednosti i nedostaci

Tema 2. METODOLOŠKE OSNOVE RAZVOJA INFORMACIONIH SISTEMA 6 časova

položaj informacionog sistema u odnosu na realni sistem modeli, metodologija (metode) i CASE alati modeli podataka i modeli procesa apstrakcije podataka (klasifikacija, generalizacija, specijalizacija, agregacija i dekompozicija)

Tema 3. ZIVOTNI CIKLUS RAZVOJA SOFTVERA 3 časa

Vrste modela životnog ciklusa: Linearni model, Iterativni model (prototip), Inkrementalni model, Transformacioni model

Tema 4. KONVENCIONALNI PRISTUP RAZVOJU INFORMACIONIH SISTEMA 6 časova

Strukturna sistem analiza. Pojam procesa, tokova podataka, skladišta podataka, interfejsa. Dijagrami tokova podataka. Pravilo balansa. Rečnik podataka. Domeni. Sintaksa opisa podataka. Predstavljanje procesa putem pseudo koda.

Tema 5. MODEL ENTITETA I POVEZNIKA 6 časova

uloga ER modela u projektovanju šeme baze podataka tip i pojava entiteta

poveznik i tip poveznika, ključ tipa poveznika ER dijagrami specijalni tipovi entiteta kardinalitet tipa poveznika IS-A hijerarhije gerundi dinamička pravila integriteta

Tema 6. OSNOVE OBJEKTNE ORIJENTACIJE 18 časova

Modeli UML standard Objekat, Klase, Atributi, Operacije i Metode, Nasleđivanje i generalizacija, Ograničenja. Objektne i objektno - relacione baze podataka. Objektno upitni jezik OQL, SQL3 standard Use case vievv, Design View, Process Vievv, Implementation View, Deployment View

5. ORGANIZACIONI OBLIK IZVOĐENJA PREDAVANJA I VEŽBI

Predavanja su auditorna. Vežbe se izvode u računarskoj laboratoriji.

6. PROGRAM VEŽBI

Na vežbama se rade zadaci koji uključuju primere projektovanja modela podataka i modela funkcija. Student radi prototip aplikativnog softvera za dati realni sistem. Modeluje softver u CASE alatu. Potrebno je da uradi logički projekat softvera, a zatim da programira softver u nekom od odabranih softvera IV generacije. Potrebno je da uradi single - user aplikaciju, a u slučaju klijent server aplikacija studenti mogu da rade u grupama.

7. USLOVI ZA STICANJE POTPISA I IZLASKA NA ISPIT

Uslov za potpis je uredno pohađanje vežbi, a za izlazak na ispit je urađen projektni zadatak u vidku korisničkog softvera- modula informacionog sistema.

8. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Ispit se polaže usmeno.

10. LITERATURA

1. Biljana Radulović, Zoltan Kazi, Ljubica Eremić, Odabrana poglavlja projektovanja informacionih sistema, Tehnički fakultet "Mihajlo Pupin", Zrenjanin, 2002.

2. Lazarević B., Objektno - orijentisani transformacioni razvoj informacionih sistema, Skripta, Fakultet organizacionih nauka, Beograd, 1996.

3. Mogin P., Luković I., Govedarica M., Principi projektovanja baza podataka, FTN i MP "Stilos", 2000.4. Stojanović I., Surla D., UML Uvod u objedinjeni jezik modeliranja, Novi Sad, 1999.5. Rumbaugh, Blaha, Premerlani, Eddu, Lorensen, Object - Oriented Modelling and Design, Prenice Hall,

1991

NASTAVNI PREDMET: PROGRAMIRANJE IIFond časova: 2+2 (30+30)

Namena i cilj predmeta: da se studenti obuče za izradu procedurnih programa na operatorski orijentisanom programskom jeziku (C)

A. PREDAVANJA

1. Programski jezik C

1.1. Uvod: Mesto i uloga programskog jezika C1.2. Osnovni tipovi podataka: znakovni, celobrojni, realni, string i simboličke konstante. Ulaz-izlaz.1.3. Izrazi i naredbe: klasifikacija operatora, opis operatora, naredbe1.4. Osnovne upravljačke strukture. Klasifikacija. Sekvenca. Selekcije. Ciklusi. Skokovi.1.5. Pokazivači i dinamička memorija1.6. Tehnike modularizacije programa: funkcije, izvorne datoteke i zaglavlja. Direktive1.7. Strukture i unije1.8. Datoteke

B. VEŽBE

Vežbe su laboratorijske. Namenjene su izučavanju praktične upotrebe programskog jezika C.

C. ISPIT

Ispit je pismeni. Uslov za dobijanje potpisaje redovno pohađanje predavanja i vežbi.

D. LITERATURA

D 1. Obavezna literature

1. D. Ivetić: "Strukturirani pristup programiranju - inženjering, algoritmi i programski jezici paskal i C", Novi Sad, 2004.

2. Kraus L.: "Programski jezik C", Mikro knjiga, Beograd, 1998. (Alteranitiva za br. 1)3. Markoski B., Bogićević N.: "Zbirka zadataka iz programskog jezika C", Novi Sad, 2002.

NASTAVNI PREDMET: DISKRETNA MATEMATIKA

CILJ:

Upoznati studente sa matematičkim pojmovima koji omogućuju rešavanje diskontinuelnih problema, razvijati matematički način mišljenja i zakijučivanja.

SADRŽAJI:

o Mreže i Bulove algebreo Bulovi izrazi i funkcije. Minimizacijao Elementi teorije informacijeo Teorija grafovao Teorija igarao Teorija kodiranja

VEŽBE

Prate predavanja po istim temama rešavanjem zadataka.

OBAVEZE STUDENATA:

Položena dva kolokvijuma u pisanom obliku ili jedan pisani zadatak i usmena provera znanja.

LITERATURA:

Obavezna: Andreja Tepavčević, Branimir Šešelja: MATEMATIČKE OSNOVE INFORMATIKE, Univerzitet u Novom Sadu, 1995.

NASTAVNI PREDMET: OPERATIVNI SISTEMI 1Fond časova: 2+2 (30+30)

1. CILJ I ZADACI

Kroz predavanja i vežbe studenti stiču osnovna znanja iz operativnih sistema.

2. PROGRAM RADA

1. Uvodna razmatranja (2 časa) - Osnovni pojmovi. Razvoj operativnih sistema. Tipovi operativnih sistema. Pregled osnovnih postupaka pri kreiranju opertivnih sistema.

2. Razmatranje strukture UNIX, LINUX i Windows operativnih sistema (6 časova) - Istorijat. Korisnička podloga. Sigurnost sistema.

3. Korisnička platforma (4 časa)- Veza između korisnika i kernela. Programerska platforma. Alfanuimerička korisnička podloga. Graflčka korisnička platforma. pomoćni programi i podsistemi.

4. Sistem file-ova i direktorijuma (6 časova) - Pojam file-a. Imena file-ova. Opis fde-ova. Pozivanje file-ova. Direktorijumi. Prava pristupa. Smeštanje file-ova. Operacije sa direktorijumima. Zaštita file-ova.

5. Diskovi (2 časa) - Konstrukcija diskova. Driver-i. Neki optimalni postupci za smeštaj podataka.6. Podela resursa (2 časa)- Korišćenje resursa. Mrtva petlja. Strategije za rešavanje problematike mrtve

petlje. Zajednički resursi.7. Procesi (4 časa) - Stvaranje procesa. Operacije sa procesima. Osnovna stanja procesa. Sinhronizacija

procesora. Sinhronizacija i upravljnje procesima.8. Memorijski prostor (4 časa) - Fizički memorijski prostor. Virtuelni memorijski prostor. Zaštita

memorijskog prostora. Segmentizacija. Cache memorije. Hierarhija memorijskog prostora.

3. PROGRAM VEZBI

Predavanja su auditorna. Vežbe se izvode kombinovano, auditorne i laboratoriske za one nastavne jedinice gde je to moguće.

4. OBAVEZE STUDENATA

Studenti su dužni da samostalno urade jedan seminarski rad. Uslovi sticanja prava dobijanja potpisa: redovno pohađanje predavanja i vežbi. Uslovi sticanja prava izlaska na ispit: dobijen potpis u indeksu, izrađen i odbranjen seminarski rad.

5. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Ispit se polaže pismeno u trajanju 2 časa. Konačna ocena formira se na osnovu uspeha na pismenom delu ispita, i odbranjenom seminarskom radu.

6. LITERATURA

Osnovna literatura1. Hajduković M., Operativni sistemi, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, 2004.

Dopunska literature2. Tanenbaum .S., Modern Operating Systems, Prentice-Hall, 1992.3. Silberschatv-Galvin, Operating system concepts, Addison-Wesley, 1998.4. Deitel: Operating system, Addison-Wesley, 1990.

NASTAVNI PREDMET: RAČUNARSKE MREŽE 1Fond časova: 2+2 (30+30)

CILJ I ZADACI NASTAVNOG PREDMETASticanje teorijskih i praktičnih znanja iz oblasti telekomunikacionih tehnologija sistema i mreža. Upoznavanje sa teorijskim osnovama telekomunikacija, prirodom poruka i karakteristikama prenošenih signala, diskretizovanje kontinualnih signala, analognim i digitalnim sistemima prenosa i komutacije, organizacijom i arhitekturom telekomunikacionih mreža, javna telefonska mreža i mreže zа prenos podataka, standardima i arhitekturama žičnih optičkih i radio sistema i mreža

SADRŽAJ PREDMETA Uvod priroda poruka i karakterislike signala 2 časa Harmonijska analiza periodičnih signala 2 časa Harmonijska analiza aperiodičnih signala 2 časa Diskretizovanje signala po vremenu, teorema o odmeravanju 2 časa Sistemi modulacije 2 časa Osnove konvencionalne telefonije 2 časa Osnovne funkcije i sistemi komutacije 2 časa Numerisanje 2 časa Analogni sistemi prenosa 4 časa Digiialni sistemi prenosa, digitalna hijerarhija. PDH, SDH 4 časa Sistemi radio i satelitskih veza 2 časa Optoelekironski sistemi prenosa 2 časa Savremene tehnologije u mrežama za pristup (xDSL, ADSL,VDSL...) 2 časa

ORGANIZACIONI OBLIK IZVOĐENJA PREDAVANJA I VEŽBIPredavanja i vežbe se održavaju u učionici klasičnim metodama predavanja i uz primenu video prezentacija i upoznavanjem sa opremom, uređajima i sistemima. Vežbe se održavaju u računarskoj laboraloriji.

PROGRAM VEŽBI: Vežbe prate predavanja sa praktičnim radom u računarskoj laboratoriji i na primtrima i zadacima.

OBAVEZE STUDENATAPohađanje predavanja, vežbi i korišćenje odgovarajuće literature i redovno prisustvo na predavanjima i vežbama. Studenti su obavezni da izrade seminarske radove u toku školske godine i da izađu na kolokvijume koji su povezani sa vežbama.

POLAGANJA ISPITAIspit se polaže pismeno i usmeno. Pismeni deo je eliminatoran. Ispit se može polagati i parcijalno izlaskom na dva kolokvijuma koji se organizuju na kraju V i VI semestra. Na konačnu ocenu utiču rezultati kolovijuma koji su povezani sa vežbama kao i ocena seminarskih radova.

LITERATURA:1. Siojanović J. "Osnovi telekomunikacija" Građevinska knjiga, Beograd, 1990.2. Matić S.. “Principi komutacije u telekomunikacijama”, JP РTT "Srbija"', Beograd. 1993.3. Marinćić A, "Osnovi optoelektronskih telekomunikacija", Građevinska knjiga, Bedgrad. 1986.4. Tanenbaum S.A. Computer Networks, Fourth Edition. Pearson Education Internationa, Pentice Hall

PTR, Upper Saddle River, New Jersev 07458, 20035. LukaTela g. i drugi, "Digitalne telekomunikacije", Građevinska knjiga. Beograd, 1984.6. Freeman R.. Telecommunication System Engineering", Third Edition, John Wiley &Sons. New York,

1996.7. Schwarz M. "Telecommunication Networks: Protocol. Modeling and Analysis", - Addison Wesley.

Massachusets, USA, 1990.

NASTAVNI PREDMET: MULTIMEDIJALNI SISTEMIFond časova: 2+2 (30+30)

1. CILJEVI I ZADACI PREDMETA

Kroz predavanja i vežbe studenti stiću znanja o teoriskim i praktičnim pristupima u vezi sa multimedijalnim sistemima, njihovim projektovanjem, realizovanjem i korišćenjem.

2. NASTAVNI SADRŽAJ PREDMETA

Dokumentacija, podele, obrade i klasifikacije (2 časa) Višeizvorni sklopovi-medijateke, povezanost sa računarskim tehnologijama (2 časa) Nastanak i razvoj multimedijalnih sistema, definicije multimedije, arhitektura multimedije (4 časa) Multimedijalno predstavljanje informacija (2 časa) Kodiranje medija i mediji (4 časa) Tehnike i standardi kompresije multimedijalnih podataka (3 časa) Modelovanje podataka u vremenski

orijentisanim nizovima (2 časa) Struktuiranje medijskih objekata (2 časa) Smeštaj i organizacija pretraživanja multimedijalnih podataka (2 časa) Alati za razvoj multimedija (2

časa) Priprema multimedijalnih izdanja (2 časa) Primena multimedijalnih tehnologija u raznim oblastima (2 časa)

3. ORGAMZACIOM OBLIKIZVOĐENJA PREDAVANJA I VEŽBI

Predavanja su auditorna. Vežbe se izvode u računarskoj laboratoriji i na njima se studenti upoznaju sa najvažnijim alatima za izradu multimedijalnih prezentacija.

4. OBAVEZE STUDENATA

Studenti su dužni da samostalno izrade predviđene laboratoriske vežbe i urade jedan seminarski rad. Uslovi sticanja prava dobijanja potpisa: redovno pohađanje predavanja i vežbi.Uslovi sticanja prava izlaska na ispit: dobijen potpis u indeksu, izrađen i odbranjen seminarski rad.

5. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Ispit se polaže pismeno u trajanju 2 časa. Konačna ocena formira se na osnovu uspeha na pismenom delu ispita, i odbranjenom seminarskom radu.

6. LITERATURA

Ne postoji odgovarajući udžbenik. Spisak dodatne literature daje se tokom predavanja.

NASTAVNI PREDMET: INFORMACIONO UPRAVLJAČKI SISTEMIFond časova: 2+2 (30+30)

PLAN RADA NA PREDMETU

-PREDAVANJA-

ČAS TEMA RADA1-2 Pojam informacione tehnologije i informacionih sistema; Informacioni sistemi i poslovni

sistemi;3-4 Prikupljanje, obrada i korišćenje informacija u poslovnom informacionom sistemu. Oblikovanje

poslovnih informacionih sistema; Vrste poslovnih informacionih sistema.5-6 Razvoj informacionih sistema; Informacioni sistemi za obradu podataka; Upravljački

informacioni sistemi;7-8 Informacioni sistemi za podršku odlučivanju; Ekspertni sistemi.9-10 Upravljanje informacionim sistemima; Načini obrade podataka; Karakteristike informacionih

sistema.11-12 Elektronska razmena podataka (EDI); Poslovni informacioni sistemi i standardizacija.

EDI i EDIFACT standard. Numeričko i simboličko označavanje artikala - sistem EAN.13-14 Informacioni sistemi u trgovini i elektronska razmena podataka; Informacioni sistemi\i

međunarodnom robnom saobraćaju.15-16 Informaciona tehnologija u bankarskom poslovanju i platnom prometu.17-18 Organizacija poslovnog informacionog sistema; Žaštita poslovnih informacionih sistema;

Informacioni sistemi i upravljanje u poslovnim sistemima.19-20 Ekonomski potcncijali Interneta; Elektronsko poslovanje; Elektronska trgovina. B2C model

elektronske trgovine. B2B model elektronske trgovine. Modeli elektronskih tržišta. Perspektive elektronske trgovine.

21-22 Elektronsko bankarstvo; Elektronski novac; Homebanking; On-line bankarstvo; Internet bankarstvo; Pametne kartice; Elektronska finansijska tržišta i berze.

23-24 Elektronski marketing. Principi VVeb-posIovanja. Modeli Web-marketinga.25-26 Informaciona tehnologija za menadžment - transformisanje poslovanja u digitalnu ekonomiju.

Informacione tehnologije: koncepti i menadžment, Strateški informacioni sistemi za konkurentsku prednost.

27-28 Organizacione aplikacije. Obrada transakcija, novi funkcionalni sistemi. Planiranje informacione tehnologije i tehnička reorganizacija poslovnog procesa. Upravijanje znanjem.

29-30 Napredne tehnologije u upravljačkim informacionim sistemima (Workflow, VVorkgroup, GroupWare, Electronic Data Interchange (EDI), Internet, Intranet, Data Warehousing).

-VEŽBE-

ČAS ТЕМА RADA1-2 Tabele (Tables). Zapisi, polja. Design View. Naziv. definisanje i opis polja. Formatiranje polja.3-4 Indeksiranje polja. Primarni ključ. Uspostavljanje relacija između tabela (Relationships). Vrste

relacija.5-6 Upiti (Qneries). Kreiranje upita. Prosti (simple) i ukršteni (crosstab) upiti. Design View.

Korišćenje čarobnjaka (Simple Query Wizard i Crosstab Query IVizard) za upite.7-8 Izveštaji (Reports). Design View. Carobnjaci za izradu izveštaja (Report IVizarcJ i AutoReport).

Praktičan rad. Izrada izveštaja.9-10 Forme (Forms). Izrada formi u opciji Design View. Paleta alatki za izradu formi -kontrole

ТооЊох-г.. Komandna dugmad. Pretraživanje i ažuriranje podataka.11-12 13-14

Izrada formi pomoću čarobnjaka (Form Wizard, AutoForm). Korišćenje podformi (subforms).Makroi (Macros). Automatizacija posla pomoću makroa. Lista akcija (Actions). Dugmad za makro komande. Praktičan rad. Samostalna izrada aplikacije baze podataka.

15-16 Funkcije za rad sa stringovima. Numeričke funkcije.17-18 Funkcije za rad sa datumima. Finansijske funkcije.19-20 Praktičan rad. Pojedinačna izrada aplikacije.21-22 PraktiSan rad. Pojedinačna izrada aplikacije.23-24 Uvod u FrontPage. Korišćenje prikaza Normal, HTML, Preview. Postavljanje ugrađenih

pozadina (Theme) ili biranje jednobojnih pozadina (Background).25-26 Postavljanje naslova prezentacije. Biranje vrste i veličine fonta. Izrada linkova ka drugim web

stranama. Izrada e-mail linkova. Dinamički HTML efekti. Unos komponenata. Home-page

strana.27-28 Praktičan rad. Pojedinačna izrada prezentacija.29-30 | Postavljanje prezentacije na Internet. Otvaranje naloga na serveru. SSHSecure Shell Client

program.

LITERATURA

1. Stankić Rade, POSLOVNA INFORMATIKA, Ekonomski fakultet, Beograd, 2005.

NASTAVNI PREDMET: MIKROPROCESORI I PROGRAMIRANJEFond časova: 2+2 (30+30)

CILJ PREDMETA:

Pružiti studentima osnovne informacije i obezbediti iskustvo u projektovanju i programiranju mikroprocesora i njegovog okruženja. Naglasak kursa je na preglednosti ove tehnološki izazovne materije kako bi se studenti osposobili da prate nova tehnološka dostignuća mikroprocesorske elektronike i primenjuju ih shodno datom problemu. Studenti se upoznaju sa standardnom arhitekturom mikropocesora, projektovanjem njegove okoline (operativna memorija i Ul kontroleri), tehnikama njihovog komuniciranja (prekidno i DMA), paralelnom obradom (jako i slabo spregnutim sistemima) i na kraju savremenim mikroprocesorima INTEL, MOTOROLA i AMD familija. Programsko iskustvo se stiče na ASM86 asemblerskom jeziku kroz jednostavne programske sekvence i prekidne rutine.

SADRŽAJ:

1. Model mikroprocesora - Von Neumann i standardna arhitektura, faze rada mikroprocesora.1. Elementi arhitekture - ALJ, UJ (instrukcijski set i projektovanje, RISC i CISC mikroprocesori), registri.

RSP, PB, magistrala.2. Memorijski podsistem - organizacija, klasifikacija, sprezanje sa mikroprocesorom i vremenski

dijagrami.3. Ulazno-izlazni podsistem - sinhronizacija, memorijski izolovan ili preslikan, sistem prekida i DMA.4. Programski model mikroprocesora - ASM86.5. Standardno okruženje mikroprocesora - kontroleri za serijski i paralelni prenos i DMA.6. Paralelna obrada - SISD, SIMD, MISD i MIMD arhitekture.7. Pregled savremenih mikroprocesora opšte namene - INTEL, MOTOROLA i AMD.

TEHNIKA IZVOĐENJA NASTAVE: Multimedijalne prezentacije i računske vežbe.

ULAZNE OBAVEZE. Osnovi digitalnih sistema i programiranja, pasivno znanie engleskog jezika.

OBLICI NASTAVE I NAČIN PROVERE ZNANJA: Predavanja i vežbanje ASM86 jezika. Položeni testovi tokom predavanja i urađeni ASM86 zadatak.

LITERATURA

1. V. Malbaša, Mikroprocesori i mikroračunari, FTN Novi Sad, 1989. godine.2. S. Ribarić, Arhitektura mikroprocesora, Tehnička knjiga, Zagreb, 1988. godine.3. A. Clements, Microprocessor Systems Design, PVVS-Kent Publishing Co., 1997. godine.

PREDMET: OBJEKTNO PROGRAMIRANJEFond časova: 2+2 (30+30)

CILJ PREDMETA:

Pružiti studentima osnovne informacije i praktično iskustvo u rešavanju problema u slabospregnutim multiprocesorskim okruženjima koristeći objektno orijentisani pristup programiranju (OOP). Po završetku predmeta student će biti u stanju da samostalno planira, projektuje i implementira kvalitetan softver oslanjajući se na Java objektno orijentisani programski jezik i neku od standardnih klijent-server arhitektura (CORBA, DCOM, RMI), odnosno JAVA i .NET tehnologije. Kako se radi o interaktivnim sistemima, kurs daje poseban naglasak na što kvalitetniji GUi predstavljajući mogućnosti Java jezika u obradi korisnikovih akcija i grafičke predstave rezultata, Radi lakšeg savladavanja materije predmeta, studentima je obezbeđen hard- i е-сору pomoćni materijal.

SADRŽAJ:1. Osnovni pojmovi - slabosprenuti sistemi, klijent-server arhitekture, tehnologije i aplikacije.2. Strukturirani pristup - tipovi, deklaracije, upravljačke strukture, strukturirani primeri.3. Objektna orijentisanost Java jezika - klase, objekti, obeležja i metode, preklapanja, konstruktori i

destruktori, operatori, konverzija tipova, nasleđivanje, podklase, enkapsulacija.4. Složeniji tipovi i klase - wrapper klase, nizovi, stringovi, vektori, matrice, izuzeci, paketi i AWT.5. Interakcija - interfejsi, događaji i rukovaoci, callback.6. Rad sa grafičkim primitivama - 1D i 2D oblici, bojenje, fontovi, tekst i slike.7. Konkurentno programjranje - programska nit (thread), kreiranje, sinhronizacija, monitori.8. Mrežno programiranje - tokovi, socket, klijentska i serverska strana.

TEHNIKA IZVOĐENJA NASTAVE: Multimedijalne prezentacije i praktične vežbe.

ULAZNE OBAVEZE: Posedovanje osnovnih veština u radu sa računarom - MS Windows literacy, poznavanje programiranja i računarskih mreža, pasivno znanje engleskog jezika.

OBLICI NASTAVE I NAČIN PROVERE ZNANJA: Predavanja i praktični rad na PC računarima. Položeni testovi tokom predavanja i urađeni zadatak.

LITERATURA:

1. Eckel Bruce, Thinking in Java , Prentice-Hall, 1998. godine.2. Arnold K., Gosling J., Holmes D., Programski jezik Java, treće izdanje, CET, Beograd 2001.3. O'Reilly', Java & XML, E-book, 2001. Godine

NASTAVNI PREDMET: INTERNET PROGRAMIRANJEFond časova: 2+2 (30+30)

CILJ PREDMETA:

Pružiti studentima osnovne informacije i praktično iskustvo neophodno za kvalitetno planiranje, dizajniranje, kreiranje, evaluaciju i održavanje hipermedijalnih sadržaja Intemeta. Po završetku predmeta student će biti u stanju da samostaino planira i kreira kvalitetno dizajniranu formu i funkciju WEB stranice koja kombinuje intuitivnu navigaciju i balansiranu upotrebu grafike, boja i teksta. Predmet razvija kod studenta veštine neophodne za gradnju WEB stranica oslanjajući se na HTML jezik i i na skriptne jezike 4. generacije, kako na strani klijenta, tako i na strani servera. Radi lakšeg savladavanja materije predmeta, studentima je obezbeđen hard- i е-сору pomoćni materijal kao i audb/video zapisi.

SADRŽAJ:1. Osnovni pojmovi: -Internet, WWW, ostali servisi. Pojam klijent-server arhitekture. Web stranica.

Projektovanje Web stranice. Koncepcija Web stranica. Folderska struktura. Brzina učitavanja stranice. Pojam Web servera. Upload stranice.

2. HTML: Uvod u HTML. Obrada teksta. Podloga i zvuk. Rad sa slikom. Rad sa tabelama. Rad sa listama. Izvedba linkova. Navigacija. Mapa slike. Rad sa formama. Okviri-(frameset). Yu slova i drugi specijalni znaci. Kompatibilnost browsera. W3Consort!um.

3. FrontPage-generatori HTML koda. Obrada teksta. Podloga i zvuk. Rad sa slikom. Rad sa tabelama. Rad sa listama. Izvedba linkova. Navigacija. Mapa slike. Rad sa formama. Okviri-(frameset). Yu slova i drugi specijalni znaci. Održavanje 3ajta.

4. Dinamički Web. Skriptni jezici. Skriptovanje na strani klijenta. JavaScript: -Promenjljive, tipovi podataka, operatori. Kontrola toka programa: -IF-ELSE, FOR petlja, WHILE i DO-WHILE petlja. Iskazi: -With, Break, Continue, Function, Return, New, Var. Implementiranje skripta u HTML kod. Komentari. Načini ispisa u dokument. Kontrola prozora. kontrola događaja. Detekcija i validacija podataka. Efekti sa podlogom, tekstom i slikom. Rad sa Layerima. Autorizacija korisnika. Rad sa formama: - prihvat podataka sa forme, obrada i povratak informacije na formu ili u novi dokument, kontrola upisanih podataka, slanje e-maila.

5. Skriptovanje na strani servera. Web serveri: -Apache, PWS, IIS. PHP i MySQL: Šta je to PHP? Veza PHP-a i HTML-a. Varijable i operatori u PHP-u. Dobijanje varijabli iz formi. Naredbe za kontrolu toka programa. Šta je MySQL?. SQL naredbe. Uspostavljanje konekcije sa bazom i tabelom iz PHP-a. Korištenje lozinke u PHP aplikaciji. Dodavanje slogova u tabelu pomoću PHP aplikacije. Modifikovanje slogova u tabeli pomoću PHP aplikacije. Brisanje slogova iz tabele pomoću PHP aplikacije.

TEHNIKA IZVOĐENJA NASTAVE: Multimedijalne prezentacije i praktične vežbe.

ULAZNE OBAVEZE: Posedovanje osnovnih veština u radu sa računarom - MS Windows literacy, poznavanje programiranja i računarskih mreža, pasivno znanje engleskog jezika.

OBLICI NASTAVE I NAČIN PROVERE ZNANJA: Predavanja i praktični rad na PC računarima. Položeni testovi tokom predavanja i urađeni zadatak.

LITERATURA

1. Detel, Deitel, Nieto,: "Internet & Woild Wide Web How To Program", second edition, Prentice Hall, New Jersey, 2002.

NASTAVNI PREDMET: OPERATIVNI SISTEMI 2 Fond časova: 2+2 (30+30)

1. CILJ IZADACI

Kroz predavanja i vežbe student! proširuju i produbljuju znanja iz operativnih sistema, stiču osnovna znanja iz mrežnih i distribuiranih operativnih sistema.

2. PROGRAM RADA

1. Uvodna razmatranja (2 časa) - Osnovni pojmovi i ciljevi. Osnovni koncepti i principi dizajna operativnih sistema

2. Operatvni sistemi realnog vremena. Multiprocesorski operativni sistemi (2 časa) - Karakterstike i zadaci.

3. Distribuirani operativni sistemi. Komunikacija u distribuiranim sistemima (6 časova) - Osnovni koncepti i principi dizajna distribuiranih sistema. OSI model komunikacije. Klijent-server model. Poziv udaljene procedure. Grupna komunikacija.

4. Procesi i procesori (6 časova) - Uloga procesa. Niti. Modeli sistema. Raspoređivanje procesa. Alokacija procesora.

5. Sinhronizacija (6 časova) - Sinhronizacija takta. Međusobno isključivanje. Algoritmi izbora. Atomske transakcije. Mrtva petlja.

6. Distribuirani file-sistemi (4 časa) - Dizajn. Implementacija. Trendovi.7. Paralelno programiranje (4 časa) - Osnovni principi. Svojstva konkurentnih programa.

3. PROGRAM VEŽBI

Vežbe su laboratorjske i prate predavanja na primerima i zadacima, a kroz simulaciju na računaru konkretizuju sadržaj predavanja.

4. OBAVEZE STUDENATA

Studenti su dužni da iz razmatrane problematike samostalno urade i odbrane jedan seminarski rad. Uslovi za sticanje prava dobijanja potpisa: uredno pohađanje predavanja i vežbi. Uslovi za sticanje prava izlaska na ispit: izrađen i odbranjen seminarski rad.

5. OBLIK ISPITA

Ispit se polaže pismeno. Konačna ocena formira se na osnovu uspeha na pismenom delu ispita, ocene seminarskog rada i ocene aktivnosti kroz vežbe.

6. LITERATURA1. Hajduković M., Operativnisistemi, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, 2004.2. Berković I., Stojanov Ž., Osnove disthbuiranih operativnih sistem, Tehnički fakultet "Mihajlo Pupin",

Zrenjanin, 2005., skripta- elektronsko izdanje3. Tanenbaum S., Modem Operating Systems, Prentice-Hall, 1992.4. Andrews G. R., Concurrent programming - Principles and Practice, Benjamin/Cummings, 1991.

NASTAVNI PREDMET: RAČUNARSKE MREŽE 2Fond časova: 2+2 (30+30)

CILJ I ZADACI NASTAVNOG PREDMETASticanje leorijskih i praktičnih znanja iz oblasti računarskih sistema i mreža. Upoznavanje sa teorijskim osnovama mreža zа prenos podataka, standardima i protokolima za prenos podataka, sistemima zа kodiranje i očuvanje integriteta podataka, otvorenim sistemom za intekonekciju OSI, arhitekturama i standardima žičnih i bežičnih računarskih mreža na lokaciji korisnika (LAN) gradskim područjima (MAN) i na širim područjima (WAN) i sa širokopojasnim telekomunikacionim sistemima.

SADRŽAJ PREDMETA Uvod i osnov ni pojmov i o mrežama za prenos podataka 2

časa Definieija prenosa podataka, kodiranje,priroda grešaka i medote za detekciju i korekcije 2

časa Digitalni talasni oblici podataka, prenos po analognim kanalima, vrste modulacije: AM, FSK i PSK

modemi 2 časa

Protokoli u mrežama zа prenos podataka, OSI model zа povezivanje i funkcije slojeva 4 časa

TCP IP i odgovarajući protokoli 2 časa

IP protokoli, način rada i aplikacije 2 časa

Lokalne računarske mreže, standardi, definicije i topologije, HDLC protocol 2 časa

Ethernet (IEEE 802.3): koncept, način rada. 10Mbit/s Ethernet, 100Mbit/s Fast Ethernet, Gigabit Ethernet 4 časa

Token ring (IEEI: 802.5) : koncept i način rada 2 časa

Bežični LAN-ovi (IEEE 802.1 1) 4 časa

Širokopojasni bežični sistemi (IEEE 802.16) i Bluetooth tehnologija 4 časa

ORGANIZACIONI OBLIK IZVOĐENJA PREDAVANJA I VEŽBIPredavanja i vežbe se održavaju u učionici klasičnim metodama predavanja i uz primenu video prezentacija i upoznavanjem sa opremom, uređajima i sistemima. Vežbe se održavaju u računarskoj laboraloriji.

PROGRAM VEŽBI: Vežbe prate predavanja sa praktičnim radom u računarskoj laboratoriji i na primtrima i zadacima.

OBAVEZE STUDENATAPohađanje predavanja, vežbi i korišćenje odgovarajuće literature i redovno prisustvo na predavanjima i vežbama. Studenti su obavezni da izrade seminarske radove u toku školske godine i da izađu na kolokvijume koji su povezani sa vežbama.

POLAGANJA ISPITAIspit se polaže pismeno i usmeno. Pismeni deo je eliminatoran. Ispit se može polagati i parcijalno izlaskom na dva kolokvijuma koji se organizuju na kraju V i VI semestra. Na konačnu ocenu utiču rezultati kolovijuma koji su povezani sa vežbama kao i ocena seminarskih radova.

LITERATURA:

1. Matić S., "Principi komulacije u telekomunikacijama"". JP PTl '"Srbija". Beograd, 1993.

2. Freeman R. " Telecommunication System Engineering Third Edition, John Wiley &Sons. Nev York, 1996.

3. Tanenbaum S.A. Computer Networks, Fourth Edition. Pearson Education Internationa, Pentice Hall PTR, Upper Saddle River, New Jersev 07458, 2003

NASTAVNI PREDMET: RAČUNARSKA GRAFIKAFond časova: 4+4 (60+60)

SADRŽAJ PREDMETA:

Rb Nastavna tema Br.čas.1. Uvod 1 12. Arhitekture grafičkih sistema 2 33. Rasterski grafički sistemi 2 54. Arhitekture rasterskih prikaznih sistema 2 75. Rasterski prikazni sistem sa posebnim prikaznim procesorom 1 86. Interaktivna računarska grafika 3 117. Grafički standardi 3 148. Referentni model računarske grafike 2 169. Tehnologije štampe 4 2010. Tehnologije ekrana 4 2411. Matematički pristup računarskoj grafici 5 2912. Transformacije grafičkih objekata 4 3313. Stvaranje video prikaza 3 3614. Transformacija koordinata 4 4015. Projektovanje scene na ekran 2 4216. Napredne tehnike grafičkog izražavanja 3 4517. Rendering 2 4718. Boja u računarskoj grafici 4 5119. Modeli boja u računarskoj grafici 3 5420. Računarska animacija 6 60UKUPNO 60

LITERATURA:

Udžbenik: 1. Dr Sotirović Velimir, Dr Branislav Egić: RAČUNARSKA GRAFIKA, Novi Sad, 2006.

Obavezna literatura: 2. Devedžić V, Pocajt V, Simić V: RAČUNARSKA GRAFIKA, CET, Beograd, 2006.

SEMINARSKI RAD

Student ima obavezu da uradi jedan seminarski rad kojim će određeni deo gradiva produbiti i proširiti. Seminarski rad treba da sadrži 10-15 strana. Seminarski rad će student predstaviti putem prezentacije (Power point).

NAČIN OCENJIVANJA I POLAGANJA ISPITA

Ocenu čine ocena iz seminarskog rada, vežbi i završnog dela ispita (test+usmeni) u proporciji:

Seminarski rad 20%Vežbe 30%Test 30%Usmeni 20%

NASTAVNI PREDMET: ELEKTRONSKI RAČUNARSKI SISTEMIFond časova: 4+4 (60+60)

1. OBRAZOVNI CILJ:

Sticanje početnih znanja o logičkim osnovama, arhitekturi i načinu funkcionisanja računarskih sistema.

2. ISHODI OBRAZOVANJA (STEČENA ZNANJA):

Student je osposobljen za rešavanje osnovnih problema vezanih za logičko projektovanje računara kao i za predstavljanje problema računaru.

3. SADRŽAJ/STRUKTURA PREDMETA:

Teorijska nastava.Rešavanje problema uz pomoć računara; matematičke osnove rada računara;kodiranje informacija i sistemi kodiranja; logičke osnove rada računara; kombinacione i sekvencijalne mreže; digitalni sistemi, organizacija hardvera; memorijski podsistem; procesor; sistem prekidanja; ulazno-izlazni podsistem; interfejsi i organizacija linija predaje; periferijske jedinice; arhitektura hardvera i poboljšanja; mikroprocesori; modeli mikroprocesora; princip rada mikroprocesora; komponente mikroprocesora; sinhronizacija rada mikroprocesora sa drugim komponentama; prekidi kod mikroprocesora; kontroleri za paralelni ulaz/izlaz; kontroleri za direktan pristup memoriji;funkcionisanje računarskih sistema i njegovih podsistema, sistemi za razvoj programa, prevođenje sa izvornog na objektni jezik; mašinski orijentisani i mašinski nezavisni programski sistemi za programiranje; ocene performansi računarskih sistema Praktična nastava. Savladavanje osnovnih principa funkcionisanja mikroprocesorski baziranih računarskih sistema kroz primere u asemblerskom jeziku za familiju mikroprocesora Intel 80x86. Arhitektura mikroprocesora i operativne memorije. Princip izvršavanja programa u mikroprocesoru i operativnoj memoriji. Sistem prekida. Sistemski prekidi.

4. METODE IZVOĐENJA NASTAVE:

Verbalne (predavanje, tematski usmerene diskusije), Tekstualne (rešavanje zadataka-problema, domaći zadaci), Laboratorijske (rad sa računarom).

LITERATURA

1. Branović Želimir Elektronski računarski sistemi, odabrana poglavlja, Tehnički fakultet «Mihajlo Pupin», Zrenjanin 2006

2. A.S. Tanenbaum Structured Computer Organization Pearson Prentice Hall 20063. Barry B. Brey The Intel 32-bit Microprocessors 80386, 80486 and Pentium Prentice Hall 19954. A. S. Tanenbaum Arhitektura i organizacija računara Mikro knjiga, Beograd 2005

NASTAVNI PREDMET: STATISTIČKE METODEFond časova: 2+2(30+30)

CILJ:

Upoznati studente sa obradom i analizom podataka da bi prilikom rešavanja problema dopunili informacije pri donošenju odluka i istovremeno ih osposobiti da se služe pri izračunavanju tabelarnim kalkulatorom.

SADRŽAJI: Prikazivanje statističkih podataka Analiza podataka Srednje vrednosti Mere disperzije Mere asimetrije Verovatnoća i statistika Bernulijeva raspodela Binomna raspodela Hipergeometrijska raspodela Poasonova raspodela Geometrijska raspodela Uzorak (populacija i uzorak, vrste uzoraka, neki primeri slučajne promenljive neprekidnog tipa, ocene

parametara, testiranje statističkih hipoteza, statistički testovi) Teorija uzoraka Trendovi Korelacija Regresija

VEŽBE

Prate predavanja po istim temama rešavanjem zadataka.

OBAVEZE STUDENATA:

Položena dva kolokvijuma u pisanom obliku ili jedan pisani zadatak i usmena provera znanja.

LITERATURA:

Obavezna: Dr Velimir Sotirović, Dr Živoslav Adamović: METODOLOGIJA NAUČNO ISTRAŽIVAČKOG RADA SA STATISTIKOM U EXCELU, Univerzitet u Novom Sadu, 2005.

NASTAVNI PREDMET: ENGLESKI JEZIK 3 (Intermediate)Fond časova: 2+2 (30+30)

CILJ PREDMETA

Jezička znanja i veštine na nivou Intermediate

ISHOD PREDMETA

Na intermediate nivou studenti razumeju tekstove za slušanje i pisane tekstove (od opšteg do detaljnog), vode dijaloge (telefonske razgovore, naručuju hranu i piće), diskutuju o različitim temama (komentarišu obrazovni sistem, daju argumente, daju savete u vezi ishrane, izbora studiranja), pišu kraće i duže tekstove (pisma, opisuju osobe i događaje, biografiju, motivaciono pismo, pismo kritike itd.).

SADRŽAJ PREDMETA

Teorijska nastavaTEME: 1. Svet, 2. Sreća, 3. Putovanja, 4. Hrana i piće, GRAMATIKA: 6. Pomoćni glagoli (be, have, do), 7. Sadašnja vremena (Present Simple i Present Continuous), 8. Kolokvijum, 9. Prošla vremena (Past Simple i Past Continuous), 10. Buduća vremena (going to i will),

Praktična nastava:Vežbe, Drugi oblici nastave, Studijski istraživački rad11. Uvežbavanje stilova čitanja (obrada dužih tekstova), 12. Ciljani trening strategije slušanja (raznovrsni tekstovi za slušanje – autentični dijalozi, monolozi, fraze), 13. Trening pisanja (vođeno i kreativno pisanje, popunjavanje formulara, razglednica, pisama, biografija), 14. Podučavanje strategijama govora (dijalozi, monolozi, fraze) 15. Kolokvijum

METODE IZVOĐENJA NASTAVE

Komunikativna didaktika, otvoreni koncept nastave koji teži ka razvijanju razumevanja i veština jezika, aktiviranju studenata, smanjenoj ulozi nastavnika i različitim oblicima rada od individualnog do grupnog.

LITERATURA

1. Soars Liz and John (2000): Headway – Pre-Intermediate (udžbenik, radna sveska, priručnik za nastavnike),

2. OUP (2006): Oxford English - Serbian Student's Dictionary, 3. Thomson A.J./ Martinet A.V. (2002): A Practical English Grammar

NASTAVNI PREDMET: SOFTVERSKI INŽENJERINGFond časova: 3+3 (45+45)

ZADACI PREDMETA: da student savlada sve aspekte projektovanja, realizacije, implementacije i održavanja softverskog

proizvoda da studenti upoznaju procedure, alate četvrte generacije 4GT/4GL i odgovarajuće standarde koji se

odnose na softversko inženjerstvo da kroz izradu seminarskog rada prodube i prošire određenu temu iz programa na časovima vežbi student će pomoću izabranog aiata rešavati određeni problem

R.br. NASTAVNA TEMA Br.čas.1. SOFTVER I SOFTVERSKI INZENJERING

Pojmovna određenja, struktura softverskog inženjeringa, ciljevi i značaj, karakteristike, komponente i vste softvera.

5

2. ŽIVOTNI CIKLUS SOFTVERA 13. PRINCIPII MODELI RAZVOJA

Modeli: vodopada, inkrementalni, prototipskog razvoja, ponovnog korišćenja komponenti, tehnike, četvrte generacije, spiralni i kombinovani model.

4

4. RAZVOJ SOFTVERAOrganizacija i rukovođenje (principi upravljanja, projektni i razvojni timovi, rukovodioci), faze upravljanja (merenje, ocena ili procena, planiranje, praćenje i kontrola)

6

5. STANDARDI SOFTVERSKOG INZENJERINGAStandardi termina, dokumentacije, vrednovanja proizvoda, standardi životnog ciklusa.

2

6. KVALITET SOFTVERAPojam kvaliteta, standardi kvaliteta u SO, faktori kvaiiteta, upravljanje kvalitetom, merenje, metrika, postupak ocene kvaliteta.

4

7. CASE TEHNOLOGIJEPojam, osobine i struktura CASE, klasifikacija, načini integracije, ocena i izbor, pravci razvoja CASE tehnologija.

3

8. RAZVOJ SOFTVERAPrethodna istraživanja, projektni zadatak, faze (definisanja, projektovanja, implementacije, održavanja).

10

9. REINZENJERINGPrevođenje izvornog koda, restrukturiranje, reinženjering podataka, reverzibilni inženjering).

3

10. NAPREDNE INFORMACIONE TEHNOLOGIJEDistribuirani informacioni sistemi, klijent-server arhitektura, internet, agenti, integracija podataka, arhiviranje dokumenata, multimedijalni IS, ERP informacioni sistemi, elektronsko poslovanie.

7

UKUPNO 45

LITERATURA:Udžbenik:

1. Dr Sotirović Veiimir, Dr Branislav Egić: SOFTVERSKI INŽENJERING, Novi Sad, 2005.

Obavezna literatura: 1. Devedžić V, PocajtV, Simić V: ODABRANA POGLAVLJA SAVREMENOG SOFTVERSKOG

INŽENJERSTVA, Beograd, 1997.

Dodatna literatura: 1. Borislav Jošanov, Pere Tumbas: SOFTVERSKI INŽENJERING, Novi Sad, 2002.2. Mišić V: RAZVOJ SOFTVERA I SOFTVERSKI INŽENJERING, YU Info, Donji Milanovac, 1995.3. Sommerville I: SOFTVVARE ENGINEERING, Addison Wesley, 1997.

VEŽBE

B.br. VEŽBE Br.čas.1. Dogovor o zadacima, podela projektnih zadataka za vežbanje individualno i formiranje grupa 1

2. Definisanje projektnog zadatka 13. Izrada dijagrama konteksta 24. Dekompozicija funkcija 15. Informacioni zahtevi 16. Model podataka 27. Nivo intenzije modela podataka 18. Dijagram toka podataka 19. Rečnik podataka 110. Dizajniranje korisničkog interfejsa-izgled listi i ekrana 511. Dijagram korisničkih funkcija 212. Dijagram klasa 213. Dijagram aktivnosti 214. Kodiranje 2015. Testiranje programa 116. Javna prezentacija i ocenjivanje rešenja 2

UKUPNO 45

SEMINARSKI RADStudent ima obavezu da uradi jedan seminarski rad kojim će određeni deo gradiva produbiti i proširiti. Seminarski rad treba da sadrži 10-15 strana. Seminarski rad će student predstaviti putem prezentacije (Power point).

NAČIN OCENJIVANJA I POLAGANJA ISPITAOcenu čine ocena iz seminarskog rada, vežbi i završnog dela ispita (test+usmeni) u proporciji:Seminarski rad 20%Vežbe 30%Test 30%Usmeni 20%

NASTAVNI PREDMET: VEŠTAČKA INTELIGENCIJAFond časova: 3+3 (45+45)

CILJ I ZADACI:

Upoznavanje sa glavnim pravcima razvoja i postignutim rezultatima u oblasti veštačke inteligencije radi sagledavanja i razumevanja dometa informatizacije. Osim tehničkih primena, rezultati se interpretiraju i u smislu novih saznanja o odrešenim aktivnostima čoveka kao što su predstavljanje znanja, rešavanje zadataka, značaj heuristika, strategije pretraživanja i drugo što je u vezi sa procesima rezonovanja, učenja, prepoznavanja i obrazovanja.

SADRŽAJ PREDMETA:

Uvod (2)Nastanak i razvoj veštačke inteligencije. Rešavanje zadataka i veštačka inteligencija. Pojam sistema veštačke inteligencije. Različiti prilazi kreiranju sistema veštačke inteligencije.

Predstavljanje znanja i rešavanje zadataka (8)Problem transformacije oblika predstavljanja. Prostor stanja. Sistemi produkcije i redukcije. Osnovne klase metoda predstavljanja: deklarativna, procedurna i semantička predstavljanja. Strategije pretraživanja u problemskom prostoru. Sintaksne metode pretraživanja: pregled u širinu, pregled u dubinu i kombinovane pretrage. Uloga znanja o problemskom domenu i heurističko pretraživanje. Funkcije ocene. Optimalni algoritam pretraživanja. Pretraživanje na I/ILI grafovima.

Automatsko rezonovanje i deduktivni sistemi (18)Formalizacija rezonovanja i automatsko dokazivanje teorema (ADT). Izvođenje posledica iz datih pretpostavki i ADT na jeziku predikatskog računa. Neodlučivost i ograničenja mehaničkih procedura. Metoda rezolucije. Procedura pobijanja. Skolemizacija i skup sastavaka. Erbranov univerzum i Erbranova teorema za konačan nezadovoljiv skup sastavaka. Pravilo rezolucije. Zamene, unifikacija i algoritam, unifikacije. Rezolucijske procedure ADT. Specifične forme rezolucije. Rezolucijske strategije. Proširenja metode rezolucije: jednakosna supstitucija (paramodulacija) i matematička indukcija (pravilo binarne indukcije). Oblasti primene rezolucijskog rezonovanja: upptni dijaloškp sistemi, optimizacija u kombinatornom raspoređivanju (sistem DEDUK), relacione i deduktivne baze podataka, provera korektnosti programa, situaciono upravljanje tehničkim sistemima. ADT sa prirodnim izvođenjem. Automatski i interaktivni dokazivači.

Prolog i logičko programiranje (10)Veza sastavaka sa klauzulama. Procedurno i deklarativno programiranje. Prolog-sistem i Prolog-jezik. Karakteristike Prologa. Višestruko zadovoljenje cilja. Rekurzivno programiranje u Prologu. Vrašanje i rez. Problem negacije i konačnog neuspeha. Koncepti otvorenog i zatvorenog sveta. Sistemi DATALOG, BAZELOG i LP. Modalitetp primene sistema automatskog rezopovanja u nastavi i učenju.

Elemeiti mašinekog učenja (8)Pojam i razvoj mašinskog učenja. Mašpnsko otkrnvanje apalogija. Učenje iz primera, primeri tipa skoro to. Učenje prostih opisa. Hijererhija tipova mašinskog učenja. Obučavanje veštačkih rgeuronskih mreža.

Elementn prepoznavalja oblika (6)Pojam oblika. Predstavljalje oblika: merljiva i nemerljiva obeležja. Algoritamsko klasifikovanje: svrstavanje i razvrstavanje. Rešavajuće funkcije. Neuronske mreže u prepoznavanju oblika. Sintaksno prepoznavanje oblika. Pregled primena prepoznavanja oblika. Uvod u ekspertne siste.me (8)Pregled razvoja ekspertnih sistema. Osnovpp delozn ekspertnog sistema. Školjka ekspertnog sistema. Tehnike i oblici predstavljanja ekspertskog znanja. Zaključivanje vođeno cnljem i zaključivanje vođeno podatkom. Rad sa

podacima različite pouzdanosti. Mogućnost davanja objašnjenja. Primeri i analiza konkretnih ekspertnih sistema.

ORGANIZACIONI OBLIK IZVOĐENJA PREDAVANJA I VEŽBI:Predavanja su auditorna za sve studente. Vežbe su u petom semestru auditorne, a u šestom semestru vežbe su laboratorijske p i izvode se na računarima po grupama.

PROGRAM VEŽBI:U petom semestru vežbe prate sadržaje predavanja na primerima i zadacima. U šestom semestru vežbe se posvećuje programiranju u PROLOGU i prologolikom LP-jeziku, praktično se obrađuje DEDUK sistem. Preostali časovi koristi se za davanje i analizu seminarskih radova, rešavanje ispitnih zadataka i demonstraciju rada konkretnih ekspertnih sistema.

OBAVEZE STUDENATA:Uredno pohađanje predavanja i vežbp. U semestru studenti uzrađuju seminarski rad: predstazljanje konkretnog problema u prostoru stanja i određivanje rešenja primenom sintaksnih metoda pretraživanja. U semestru studenti treba da u timskom radu generišu konkretan raspored po.moću sistema Deduk.

USLOVI ZA STICANJE POTPISA I IZLASKA NA ISPIT:Uredno izvršavanje nastavnih obaveza, izrađen seminarski rad, položen isgšt iz Matematičke logike i principa progra.miranja i potpisi asistenta i nastavnika.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni i usmeni ispit. Pismeni deo je eliminatoran i sastoji se u izradi zadataka.

LITERATURA Osnovna:

1. Hotomski P., Sistemi veštačke inteligencije, udžbenik, Tehnički fakultet"M. Pupin" Zrenjanin 1995.Pomoćna:

2. Berković I., Elemeiti veštačke ipteligetšje kroz primere i zadatke Tehnički fakultet "M. Pupin" Zrenjanin 1999.

NASTAVNI PREDMET: ELEKTRONSKO POSLOVANJEFond časova: 4+4 (60+60)

ZADACI PREDMETA:

dobro poznavanje informacione i komunikacione infrastrukture ovladavanje internetom i njegovim servisima ovladavanje najnovijim aspektima elektronskog poslovanja, posebno modelom B2B: osnovnim

modelima elektronske trgovine i načinom plaćanja upoznavanje sa najvažnijim aspektima elektronskog marketinga i advertajzinga

R.br. NASTAVNA TEMA Br.čas.1. UVOD 22. INFORMATICKA I KOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA

RAČUNARSKE MREŽE (Pojam računarske mreže, organizacija računarskih mreža, topologija mreže, topoiogija magistraie, mrežni protokoli,primeri računarskih mreža, povezivanje dva računara, lokalna mreža, podela, mrežni operativni sistem) INTERNET (Šta je internet, istorija interneta, intranet, ekstranet, aktivnosti na internetu i njegovi servisi, internet domeni, problemi i budućnost interneta)

14

3. ELEKTRONSKO POSLOVANJE (E-BUSINESS)Istorijat E-poslovanja, početak primene interneta u poslovanju, elektronska distribucija podataka-EDI, strategija elektronskog poslovanja, poslovni modeli, modeli e-trgovine na internetu, B2B, internet prodavnice i virtuelni prodajni centri, aukcije, modeli plaćanja, uslužni modeli, e-banking)

25

4. E-MARKETING I OGLAŠAVANJE NA INTERNETUTehnike E-marketinga. odno'si sa potrošačima, markrting istraživanje, odnosi sa potrošačima, odnosi s javnošću, segmentacija tržišta, advertajzing, e-distribucija, rezervacioni i destinacioni turistički sajtovi, zaštita, privatnost i sigurnost podataka.

19

UKUPNO 60

LITERATURA

Udžbenik:1. Dr Velimir Sotirović, Dr Branislav Egić: ELEKTRONSKO POSLOVANJE, Novi Sad, 2005.

Obavezna literatura:2. Miodrag Ivković i grupa autora: ELEKTRONSKO POSLOVANJE-E-BUSINESS, Tehnički fakultet

"Mihajlo Pupin", Zrenjanin, 2005.

Dodatna literatura:3. Dejan Šapić: E-COMMERCE-poslovanje preko interneta, Beograd, 2004. Drago Ružić: E-

MARKETING, Ekonomski fakultet, Osijek, 2003.

NASTAVNI PREDMET: WEB DIZAJNFond časova: 2+2 (30+30)

1. OBRAZOVNI CILJ:

Sticanje osnovnih informacija i praktičnog iskustva neophodnog za kvalitetno planiranje, dizajniranje, kreiranje, evaluaciju i održavanje hipermedijalnih Web stranica. Kroz predmet student upoznaje najsofistikovanije Web authoring sisteme i najbolje dizajnerske tehnike koje odmah i praktično primenjuje.

2. ISHODI OBRAZOVANJA (STEČENA ZNANJA):

Po odslušanom predmetu student će biti u stanju da samostalno planira i kreira kvalitetno dizajniranu formu i funkciju Web stranice koja kombinuje intuitivnu navigaciju sa balansiranom upotrebom grafike, boja, teksta i audio elemenata.

3. SADRŽAJ/STRUKTURA PREDMETA:

Teorijska nastava. Osnovni pojmovi, Internet i URL; klijent-server; WWW; Web dizajn, propusni opseg, vreme odziva i sl. Proces planiranja i razvoja lokacije user-centered pristup; iterativno planiranje i specifikacija faza procesa razvoja sajta, instalacija i održavanje. Dizajniranje sajta i navigacija, organizovanje informacija, osnovne strukture informacija, dijagram sajta, tematske kategorije, strategije dizajniranja home stranica, menija, podstanica, search funkcija, internet i intranet strategije. Dizajniranje stranice i navigacija. Dizajniranje strnice, tipografija i stil. Uloga grafike, raster i vektorski formati slika i fotografija i strategije njihove upotrebe. Uloga multimedije, animacije, upravljanje reprodukcijom. Metode testiranja i samotestiranja. Web tehnologije, Browsers, HTML authorihg sistemi, CGI, JavaScript, Java, PHP, CSS, DHTML, XML, Apashe, ASP i sl.Praktična nastava. Izrada samostalnih Web prezentacija, instalacija.

4. METODE IZVOĐENJA NASTAVE:

verbalna (predavanja, tematski usmerene diskusije), laboratorijsko-eksperimentalna tekstualne (domaći zadaci, izrada seminarskih radova, izrada samostalnih prezentacija uz pomoć

računara i Interneta).

LITERATURA

1. Thomas A. Powell Web dizajn- kompletan priručnik Mikro knjiga, Beograd 20012. Jakob Nielsen Dizajn funkcionalnih Web strana CET, Beograd 2001

NASTAVNI PREDMET: MENADŽMENTFond časova: 2+2 (30+30)

CILJ PREDMETA

Cilj predmeta Menadžment, kao naučne i nastavne discipline jeste izučavanje konkretne stvarnosti preduzeća, odnosno analiza same prirode, svrhe i domena menadžmenta, u okviru koga se organizacija potencira kao okruženje menadžmenta, kao i razumevanje faktora uspešnosti preduzeća.

ISHOD PREDMETA

Studenti će biti osposobljeni da razumeju osnovne metode, principe i funkcije menadžmenta, faktore koji utiču na dinamiku preduzeća, s ciljem da se stvore uslovi permanentnog rasta produktivnosti i efikasnosti, kao osnove unapređivanja kvaliteta života na svim nivoima.

SADRŽAJ PREDMETA

Teorijska nastavaUvod. Istorijski pregled menadžmenta. Naučni menadžment. Frederick W. Taylor. Henry Gant. Harrington Emerson. Henry Fayol. Elton Mayo. Definicije menadžmenta. Funkcije menadžmenta. Osnovni principi menadžmenta. Planiranje. Priroda planiranja.Tehnike planiranja. Menadžeri i planiranje. Planiranje kao naučna disciplina. Vrste planova. Koraci u planiranju. Odlučivanje. Pojam odlučivanja. Menadžment i odlučivanje. Poslovno odlučivanje. Proces odlučivanja. Faze procesa odlučivanja. Grupno odlučivanje. Strategijske i operativne upravljačke odluke. Organizovanje. Struktura i proces organizovanja. Linijsko i štabno organizovanje. Decentralizacija ovlašćenja. Delegiranje ovlašćenja. Veština delegiranja. Izbegavanje grešaka u organizovanju. Vođenje. Ljudski činioci u upravljanju. Motivacija i motivatori. Motivacione teorije. Pojam vođenja. Definisanje vođstva. Pristupi vođstvu na osnovu ličnih karakteristika. Stilovi vođstva. Kontrolisanje. Osnovni postupak kontrole. Kontrola kao mehanizam povratne veze. Vrste kontrole. Proces kontrole. Karakteristike pouzdane kontrole. Informacioni sistem i kontrola. Demingovih četrnaest načela menadžmenta kontrole. Tehnike kontrole. Kontrola poslovanja. Direktna i preventivna kontrola.

Praktična nastava:Vežbe, Drugi oblici nastave, Studijski istraživački rad

LITERATURA

1. E. Ahmetagić, Menadžment, Subotica 1994.2. A.F. Džejms, R. Stoner, E. Friman, D. R. Gilbert, Jr., Menadžment, Beograd, 2000.3. Džejms A.F. Stoner, Menadžment, Želnid, Beograd, 1997

NASTAVNI PREDMET: ENGLESKI JEZIK 4 (Intermediate)Fond časova: 2+2 (30+30)

CILJ PREDMETA

Jezička znanja i veštine na nivou Intermediate

ISHOD PREDMETA

Na intermediate nivou studenti razumeju tekstove za slušanje i pisane tekstove (od opšteg do detaljnog), vode dijaloge (telefonske razgovore, naručuju hranu i piće), diskutuju o različitim temama (komentarišu obrazovni sistem, daju argumente, daju savete u vezi ishrane, izbora studiranja), pišu kraće i duže tekstove (pisma, opisuju osobe i događaje, biografiju, motivaciono pismo, pismo kritike itd.).

SADRŽAJ PREDMETA

Teorijska nastavaTEME: 1. predstavljanje i upoznavanje, 2. telefoniranje u poslovne i privatne svrhe, 3. međuljudski odnosi na radnom mestu, 4. zdravstvo, 5. bezbednost, 6. IT u velikim kompanijama, 7. pisanje i-mejlova i odgovaranje na iste.

Praktična nastava:Vežbe, Drugi oblici nastave, Studijski istraživački raddrilling – uvežbavanje novog vokabulara kroz stalno ponavljanje i smislenu, kontekstualnu upotrebu u formi dijaloga, rada u paru, rada u grupi, proveravanje usvojenog gradiva kroz diktate i role plays

METODE IZVOĐENJA NASTAVE

Komunikativna didaktika, otvoreni koncept nastave koji teži ka razvijanju razumevanja i veština jezika, aktiviranju studenata, smanjenoj ulozi nastavnika i različitim oblicima rada od individualnog do grupnog.

LITERATURA

1. Soars Liz and John (2000): Headway – Pre-Intermediate (udžbenik, radna sveska, priručnik za nastavnike),

2. OUP (2006): Oxford English - Serbian Student's Dictionary, 3. Thomson A.J./ Martinet A.V. (2002): A Practical English Grammar