56
Osnovi metodologije političkih nauka - vežbe -

nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Osnovi metodologije političkih nauka

- vežbe -

Page 2: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Koncepcija

• I deo – radionica, vežba, praktičan rad i sl.

• II deo – pojašnjavanje gradiva uz korišćenje primera

• III deo – rekapitulacija najbitnijeg

(I i II deo u zavisnosti od teme mogu da zamene mesta)

Page 3: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

[email protected]

Kabinet II sprat, stari deo zgrade fakulteta

Page 4: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

NAUKA i NAUČNO MIŠLJENJE

Page 5: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Procesi naučnog mišljenjaImenovanje, označavanje, značenje

JezikLogičke varijable i konstante

Logičke iskazne funkcijeLogičke vrednosti (valencije)

Page 6: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Oblici naučnog mišljenja

PojamDefinicija

Iskaz, stav, sudZaključak

Page 7: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Naučno mišljenje i teorijaNauka

Aksiomi, postulati i naučni zakoniNaučna teorija

Naučno objašnjenjeNaučno predviđanje

Naučno dokazivanje i opovrgavanje

Page 8: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

NAUKA

Page 9: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

POJAM NAUKE• Nauka je jedinstvo koncentrisanog

saznanja koje je objektivno i provereno, i delatnosti na sticanju istog takvog saznanja.

• Svaka nauka mora imati svoj PREDMET i METOD

Page 10: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

ELEMENTI NAUKE1) Jezik2) Iskustvene činjenice3) Stavovi4) Metodološka pravila5) Iskazi6) Filozofske pretpostavke7) Način organizacije hipoteza,

činjenica, zakona i normi8) Istorija

Page 11: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

PREDMET NAUKE

Page 12: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

ZADACI NAUKE• Otkriva neposredno neopazive

činioce i odnose• Opisuje, klasifikuje i

sistematizuje• Formira naučne zakone• Objašnjava• Postavlja hipoteze i stvara

teorije• Pravi prognoze

Page 13: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

OPISIVANJE

KLASIFIKACIJA

OTKRIĆE

OBJAŠNJENJE

PROGNOZA

Page 14: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

KLASIFIKACIJA NAUKA Mihailo Marković

A) Fundamentalne i primenjeneB) Opšte i specijalneC) Normativne i faktičkeD) Teorijske i istorijskeE) Deskriptivne Eksplikativne Instrumentalne

Page 15: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

AKSIOMI, POSTULATI i NAUČNI ZAKONI

Page 16: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

POJAM AKSIOMA• Aksiomi su osnovne istine

naučnih sistema. Oni su očigledni i služe kao polazna tačka za izvođenje novih istina, jer nema ničega što im prethodi.

• Za razliku od teorema, aksiomi ne mogu biti izvedeni dedukcijom ili matematičkim formulama

Page 17: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

TRI PRAVILA

• Pravilo konzistentnosti

• Pravilo kompletnosti

• Pravilo nezavisnosti

Page 18: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

TRI PRISTUPA PROBLEMU

• Racionalistički• Empiristički• Mešoviti

* Nisu čisto racionalni stavovi, misaone fikcije, ali nisu ni čisto empirijski stavovi izvedeni iz prostog opažanja, bez aktivnosti mišljenja.

Page 19: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Lista aksioma

• Axiom of extensionality• Axiom of empty set• Axiom of pairing• Axiom of union• Axiom of infinity• Axiom schema of replacement• Axiom of power set• Axiom of regularity• Axiom of separation• Axiom schema of specification • Axiom of countable choice• Axiom of dependent choice• Boolean prime ideal theorem

• Axiom of uniformization• Axiom of Archimedes (real number)• Axiom of countability (topology)• Fundamental axiom of analysis • Gluing axiom (sheaf theory)• Haag-Kastler axioms (quantum field)• Huzita's axioms (origami)• Kuratowski closure axioms (topology)• Peano's axioms (natural numbers)• Probability axioms• Separation axiom (topology)• Wightman axioms (quantum field theory)• Parallel postulate• Birkhoff's axioms• Hilbert's axioms• Tarski's axioms

Page 20: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

POSTULATI• Postulati su stavovi

pretpostavljene istinitosti, za razliku od aksioma koji su stavovi nužne istinitosti.

* “Moguće je upisati kružnicu sa bilo kojim centrom i bilo kojim radijusom”

Page 21: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

NAUČNI ZAKON• Naučni zakoni su pravilnosti koje

se konstantno ili relativno konstantno ponavljaju. Oni su u suštini naučna saznanja, sistematizovana, proverena, dokazana ili potvrđena i jezički ili simbolički iskazana u određenoj formi.

Page 22: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

FAZE1) Utvrđivanje više sličnih pojava

koje imaju zajednička svojstva koja se analiziraju.

2) Na osnovu analize postavljaju se hipoteze koje se proveravaju...

3) ...pa se na osnovu dobijenih rezultata formuliše opšti zakonski stav.

Page 23: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Šešićeva klasifikacija:• PO PREDMETU: 1. Zakoni veze 2. Strukturni zakoni 3. Zakoni skupa

• PO GNOSEOLOŠKOJ FUNKCIJI: 1. Deksriptivni 2. Eksplikativni

• PO VAŽENJU 1. Strogi 2. Verovatni

Page 24: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

NAUČNA TEORIJA

Page 25: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

POJAM• NAUČNA TEORIJA je sistem predmetnih,

smislenih iskaza o opštim odredbama ili odnosima predmeta nauke ili njenih delova.

• Svojstva: određen stepen istinitosti, unutrašnja sistematičnost i neophodan stepen koherentnosti, određeni stepen opštosti, proverljivost, komunikabilnost i razvojnost.

Page 26: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

KLASIFIKACIJA TEORIJAKRITERIJUM PREDMETA: 1) Teorije nauka 2) Teorije unutar određenih nauka

SAZNAJNO POREKLO: 1) Teorijskih nauka 2) Empirijskih nauka

PO OPŠTOSTI: 1) Najopštije 2) Opšte 3) Posebne

PO STROGOSTI: 1) Empirijski induktivne, verovatne 2) Deduktivne

Page 27: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

OSNOVNA RAZLIKA IZMEĐU TEORIJE I ZAKONA

K O M P L E K S N O S T• Zakon – objašnjava pojedinačan slučaj• Teorija – čitav splet povezanih slučajeva

BICIKL = ako nogama okrećemo pedale, lanac će kretanje preneti na točkove

AUTOMOBIL = startujemo, prtitisnemo kvačilo, ubacimo u brzinu, povučemo ručnu i dodamo gas

Page 28: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

NAUČNO OBJAŠNJENJE

Page 29: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Odgovara na pitanje ZAŠTO se neka pojava, svojstvo, itd. javlja

Naučno objasniti neku pojavu znači pokazati da je ona nužno nastala iz nekog prethodnog činjeničnog stanja

ILI...

....saznati njen SADRŽAJ, STRUKTURU, FUNKCIJU, PONAŠANJE, kao i UZROKE njenog nastanka i njene promene, razvoja ili nestanka.

Page 30: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

PREDMET OBJAŠNJENJA

• POJAVE npr. kiša, ustanak...

• ZAKONI npr. Gvozdeni zakon oligarhije

• TEORIJE npr. Teorija “Velikog praska”, Teorija igara

Page 31: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

STRUKTURA

1. Explanandum – pojam, pojava

koja se objašnjava,

2. Činjenice, zakoni, uslovi, koje prethode pojavi koju objašnjavamo,

3. Dovođenje u vezu činjenica, zakona, uslova i pojave koju objašnjavamo.

2. i 3. zajedno čine EXPLANAS

Page 32: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

PRIMERI “Sve planete Sunčevog sistema

se kreću oko Sunca, zato što gravitacija utiče na njih.”

“Političke partije se trude da ispune predizborna obećanja, da bi birači ponovo glasali za njih na izborima.”

Page 33: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

• Osnovnim sredstvima NAUČNOG objašnjenja smatraju se ZAKONI i TEORIJE.

Page 34: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

USLOVI ZA DOBRO OBJAŠNJENJE

• Stavovi explananduma moraju biti istiniti ili bar verovatni

• Stavovi explanansa takođe moraju biti istiniti ili verovatni

• Explanans mora biti dovoljan za ovjašnjenje explanaduma

• Između explanaduma i explanansa mora da postoji valjana logička veza implikacije

• Za realne predmete nužna je realna veza između explananduma i explanasa, za idealne predmete, veza je misaona

• Logička forma naučnog objašnjenja mora da odgovara tipu predmeta explananduma

Page 35: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Klasifikacija I Ernest Nejgel Prema karakteristikama veza između explananduma i

explanansa:

1. DEDUKTIVNA - zakoni

2. OBJAŠNJENJA PO VEROVATNOĆI – statistička pretpostavka

3. FUNKCIONALNA ili TELEOLOŠKA – uloga koju explanandum vrši

4. GENETIČKA – način nastanka explananduma

Page 36: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Klasifikacija II Mihailo Marković

A) Deduktivno / InduktivnoB) Prema odnosu E i E 1) Uzročno ili kauzalno 2) Genetičko 3) Funkcionalno - biologija 4) Teleološko – dr. ponašanje

Page 37: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Klasifikacija III Bogdan Šešić

• Po logičkoj formi: a) Induktivno: posebno – opšte b) Induktivno statističko c) Deduktivno – nomološko strogi zakon npr. “Čvrsta tela se privlače proporcionalno

svojim masama i obrnuto proporcionalno kvadratu njihovog rastojanja. Olovka i Zemlja su čvrsta tela. Ako pustimo olovku, ona će pasti na zemlju.”

d) Deduktivno – statističko e) Potencijalno

Page 38: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

• Prema stepenu istinitosti: a) Istinita (verovatna, moguća, stvarno, nužno istinita) b) Prividno istinita c) Lažna ili pogrešna

• Prema prirodi veze između E i E a) Funkcionalna b) Kauzalna – bar jedan stav mora biti opšti

zakon c) Motivaciona

Page 39: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

NAUČNO PREDVIĐANJE

Page 40: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

POJAM

• Naučno predviđanje je najviši nivo naučnog saznanja i vrhunski naučni cilj istraživanja.

• Osnovno pitanje: KAKO se može predvideti budući ishod?

- nekritički racionalistički determinizam

- logički empiristički agnosticizam

Page 41: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

Proroci, vidovnjaci i proročanstva

Naslućivanje i predosećaj

Naučno, racionalno zasnovano predviđanje

Page 42: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

OBLICI PREDVIĐANJA• Naučna implikacija – na osnovu pojedinačne činjenice predviđa se

druga pojedinačna činjenica• Deduktivno – na osnovu opšteg stava (zakona) predviđamo pojedinačno

• Induktivno a) na osnovu poznavanja izvesnog broja pojava, članova skupa N, zaključuje se

da tu osobinu ima i naredni član skupa b) na osnovu poznavanja izvesnog većeg broja pojava, članova skupa N,

zaključuje se da tu osobinu imaju i više narednih pojava tog skupa c) na osnovu poznavanja izvesnog većeg broja pojava, članova skupa N,

zaključuje se da tu osobinu imaju svi ostali članovi tog skupa

• Induktivno – deduktivno pojedinačno – opšte, pa zatim se to opšte primenjuje na druge posebne

slučajeve

• Dijalektičko – deduktivno na osnovu protivrečnosti ranijih saznanja i novootkrivenih činjenica

Page 43: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

INDUKTIVNO• a) na osnovu poznavanja izvesnog

broja pojava, članova skupa N, zaključuje se da tu osobinu ima i naredni član skupa

b) na osnovu poznavanja izvesnog većeg broja pojava, članova skupa N, zaključuje se da tu osobinu imaju i više narednih pojava tog skupa

c) na osnovu poznavanja izvesnog većeg broja pojava, članova skupa N, zaključuje se da tu osobinu imaju svi ostali članovi tog skupa

Page 44: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

TEŠKOĆE PREDVIĐANJA

• Nepotpun broj činjenica• Analiza, tumačenje i

višeznačnost činjenica• Stepen osnovanosti hipoteze?

Page 45: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

ZNAČAJ PREDVIĐANJA

• Provera adekvatnosti naših objašnjenja

• Omogućava nam da budemo aktivni učesnici, da menjamo, utičemo, a ne samo da budemo nemi posmatrači događaja

Page 46: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

NAUČNO DOKAZIVANJE I

OPOVRGAVANJE

Page 47: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

POJAM• Dokazivanje je izvođenje

istinitosti jednog stava na osnovu istinitosti drugog stava ili stavova za koje se zna da su istiniti, ili bar verovatni.

• Opovrgavanje je dokazivanje neistinitosti teze, direktnim ili indirektnim putem.

Page 48: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

PROCEDURA (elementi) DOKAZIVANJA

• Teza – stav koji se dokazuje• Argumetni (razlozi) – stav(ovi)

na osnovu kojih se teza dokazuje

• Argumentacija ili demonstracija dokaza

- navođenje, izlaganje argumenata

- stavljanje u odnos teze i argumenata

Page 49: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

PRIMER1. TEZA: “Kit nije riba”2. ARGUMENTI: “Sve ribe dišu

pomoću škrga” “Kit ne diše pomoću škrga”3. ARGUMENTACIJA: “Pošto

sve ribe dišu pomoću škrga, a kit ne diše pomoću škrga, dokazali smo da kit nije riba.”

Page 50: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

PRAVILA DOKAZIVANJA• Stav teze mora da:

- bude predmetno određen i jasno i precizno iskazan

- proverljiv

- ima određeni smisao i značaj

- ostane isti (ne sme se menjati) u toku dokazivanja

Page 51: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

PRAVILA DOKAZIVANJA• Argumenti moraju da budu: - određeni po značenju, jasni,

saznajno vredni i dovoljno verovatni, odnosno istiniti

- nezavisni i različiti od stava teze, ali u potrebnom odnosu

• Demonstracija razloga: - mora biti što strožija

Page 52: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

VRSTE DOKAZA - ARGUMENATA

• Glavni razlog, argument (nervus probandi)

1) ANALITIČKI DOKAZI - analiza stavova argumenata - analiza stavova teze2) SINTETIČKI DOKAZI3) INDUKTIVNI DOKAZI4) DEDUKTIVNI DOKAZI5) DIREKTNI DOKAZI – iz razloga6) INDIREKTNI DOKAZI – iz nestabilnosti

antiteze

Page 53: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

POGREŠKE U DOKAZIVANJU

1) Pogreške razloga

2) Pogreške demonsracije

razloga

Page 54: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

POGREŠKE RAZLOGA

• Neodređenost i konfuznost

razloga

• Jednostranost razloga

• Nedovoljnost, slabost razloga

• Pogrešnost razloga

Page 55: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

POGREŠKE DEMONSTRACIJE RAZLOGA

• “PARS PRO TOTO” – deo se zamenjuje celinom

• “NON SEQUITUR” – ne sledi• “PETITIO PRINCIPII” – greška

zahteva razloga ili “CIRCULUS VITITOSUS” – začaran krug

• “PARALELOGIZMI” i “SOFIZMI” – izmene i zamene teza

• Promašaj u predmetu dokazivanja

Page 56: nauka-i-naucno-misljenje metodologijaaaa.ppt

OPOVRGAVANJE• DIREKTNO – dokazivanje

neistinitosti teze• INDIREKTNO – dokazivanje

istinitosti antiteze - APAGOŠKI DOKAZ kojim se

teza kvalifikuje kao apsurdna (reductio ad absurdum)