Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    1/33

    SEMINARSKI RAD

    Svojstva zapadnog crvenog kedra i sibirskog aria i njihova

    primena u graevinarstvu

    Profesor: Studenti:

    dr Zdravko Popovi Tijana Luki

    Oksana oli

    Januar, 2016. godine

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    2/33

    - 1 -

    Sadraj:

    1. Uvod.........................................................................................................................................3

    2. Cilj i metod rada......................................................................................................................4

    3. Makroskopska graa drveta.....................................................................................................5

    3.1. Osnovni preseci drveta........................................................................................................53.2. Tekstura drveta....................................................................................................................5

    3.3. Prstenovi prirasta................................................................................................................ 6

    3.4. Beljika i sr.........................................................................................................................6

    3.5. Drvo etinara...................................................................................................................... 6

    4. Fizika svojstva drveta.............................................................................................................6

    4.1. Vlanost drveta....................................................................................................................7

    4.2. Masa drveta.........................................................................................................................8

    4.3. Utezanje i bubrenje.............................................................................................................8

    4.4. Termoprovodljivost i termike karakteristike drveta..........................................................8

    5. Mehanika svojstva drveta...................................................................................................... 9

    6. ZAPADNI CRVENI KEDAR................................................................................................10

    6.1. Makroskopska svojstva zapadnog crvenog kedra..............................................................11

    6.1.1. Beljika i srevina.........................................................................................................11

    6.1.2. Kora............................................................................................................................12

    6.2. Fizika svojstva zapadnog crvenog kedra........................................................................13

    6.2.1. Gustina.........................................................................................................................13

    6.2.2. Dimenziona stabilnost..................................................................................................13

    6.2.3. Utezanje i bubrenje.......................................................................................................14

    6.3. Mehanika svojstva zapadnog crvenog kedra..................................................................15

    6.4. Trajnost...............................................................................................................................16

    6.5. Primena zapadnog crvenog kedra u graevinarstvu.........................................................16

    7. SIBIRSKI ARI.......................................................................................................................207.1. Makroskopska graa sibirskog aria.................................................................................21

    7.1.1. Beljika i srika.............................................................................................................21

    7.1.2. Kora.............................................................................................................................22

    7.2. Fizika svojstva sibirskog aria........................................................................................22

    7.2.1. Gustina........................................................................................................................22

    7.2.2. Utezanje i bubrenje.....................................................................................................22

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    3/33

    - 2 -

    7.2.3. Toplotna svojstva..........................................................................................................23

    7.3. Mehanika svojstva.............................................................................................................23

    7.4. Trajnost...............................................................................................................................24

    7.5. Primena sibirskog aria u graevinarstvu.........................................................................25

    8. Prednosti i nedostaci primene drveta u graevinarstvu (z.c..kedar i sibirski ari).................279. Zakljuak.................................................................................................................................29

    10. Literatura.................................................................................................................................30

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    4/33

    - 3 -

    1. Uvod

    Upotreba drveta u graevinarstvu datira od davnina jer se drvo smatralo i dalje se smatraprirodnim graevinskim materijalom. Zapravo, tanija definicija je da drvo spada u prirodnematerijale dok npr. kamen spada u prirodne graevinske materijale. Ovo je objanejnoinjenicom o svojstvima drveta u prirodi i njegovim svojstvima kao graevinskog materijala.

    Drvo u prirodi je neosueno sa velikim procentom vlage, korom koja ga titi i osnovna svrha muje obavljanje svoje prirodne funkcije fotosinteze i razmene hranljivih materija iz zemlje. Drvo ugradnji je osueno na potreban procenat vlage, bez kore i svrha mu je da poslui kaokonstruktivni ili nosei graevinski element sa odreenim mehanikim i estetskim zahtevima uzpromenjena i prilagoena svojstva toj svrsi.

    Iako je gradnja drvetom dugo istorijski u upotrebi, u pojedinim krajevima je vrlo estozbog cene i zahtevnijeg odravanja zanemarena uprkos brojnim prednostima i kvalitetima. Osimsubjektivnog doivljaja kao prirodnog i ekolokog materijala drvo ima dobra svojstva i kaokonstruktivni element. Gustina drveta koje se koristi u graevinarstvu a u opsegu je od 340-800

    kg/m3 ini ga znatno lakim od opeke, betona i elika.Masivno drvo ima velike toplotne kapacitete i permeabilan je materijal. U sluaju poara,

    otpornije je skoro 10 puta od betona i 250 puta od elika. Zidovi drvenih kua su u prednostisvojim izolacijskim svojstvima u odnosu na opeku iste debljine (npr. debljina zida od 50cm posvojoj toplotnoj provodljivosti moe se porediti sa 10cm zida od drveta).

    Drvo kao graevinski materijal ima dugotrajnu upotrebu uz pravilnu ugradnju iodravanje. Vrlo je ekoloko i energetski je opravdan materijal, u poreenju sa drugimmaterijalima treba vrlo malo energije u procesu proizvodnje i ugradnje to grafiki moemovideti na sl. 1.

    Slika 1. Prikaz potronje energije za proizvodnju navedenih materijala

    Drvo spada meu najstarije graevinske materijale iz prostog razloga to je pomou njegamogue napraviti jednostavne objekte sa vrlo malo alata. Ima velike mogunosti za primenu ugraevinarstvu ali, istovremeno, zahteva vetinu prepoznavanja osobina, odgovarajuu pripremu,strunu obradu i zatitu. Stoga je u graevinarstvu prvu put upotrebljeno za pravljenjejednostavnih koliba i konstrukcija.

    Razvojem ljudskog drutva i unapreenjem alata, drvo je poelo da se koristi za sloenijekonstrukcije, a danas kako je ve napomenuto, spada u vrlo cenjen graevinski materijal.

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    5/33

    - 4 -

    Drvo se upotrebljava za mnotvo proizvoda u graevinarstvu. Od njega su se pravilielezniki pragovi, oplate za beton i razne vrste pomonih i potpornih konstrukcija u gradnji.Danas, i pored sve vee upotrebe PVC stolarije, jo uvek su veoma cenjeni drveni prozori i vratapogotovo kada se radi restauracija objekata od drutvenog i kulturnog znaaja.

    Upotrebljava se za izradu nosivih elemenata u velikim industrijskim halama, poput

    lepljenog lameliranog drveta koje prua odlina konstruktivna i termodinamika svojstva. Zatimza krovne konstrukcije kua, izradu stepeninih elemenata i gazita, lamperiju, zidne i plafonskeobloge, ograde i dr

    Drvo kao graevinski materijal

    U prirodi je drvo korom zatieno od delovanja ksilofagnih insekata i gljiva, prirodnihatmosferilija i od usuivanja, a u graevinarstvu se koristi bez svoje prirodne zatite-kore, pa gaje iz tog razloga potrebno dodatno tititi.

    Iz svih prirodnih karakteristika drveta proizilaze i svi problemi gradnje drvetom:dimenziona nestabilnost, prirodna netrajnost, estetska nepostojanost. Zbog toga je potrebnodobro poznavati ove karakteristike i specifinosti i pronai najbolje naine da se oni kontroliu.

    Drvo je ortogonalno-anizotropan materijal, drugim reima ne ponaa se isto u svimpravcima. Kod drveta postoje tri osnovna pravca : aksijalni, radijalni i tangencijalni pravac.Prilikom promene relativne vlanosti vazduha i temperature dolazi do bubrenja i utezanja drveta.To bubrenje i utezanje se odvija razliito u navedenim pravcima.

    Drvo srevine (juvenilno drvo) ima nepovoljnija svojstva od zrele sri. Pri obrubu trupcanailazimo prvu na beljiku, iv i mokar prsten pod korom, koja je puna hranljivih materija, pa

    samim tim i najpodlonija truljenju u upotrebi.

    Stoga se pravilnim piljenjem trupca treba osigurati odgovarajui kvalitet sirovine zapojedine graevinske sortimente.

    Drvo je otporno na razne uticaje, drveni delovi konstrukcije otporniji su na vatru odelinih ekvivalenata. Slobodnonosei drveni nosa pod uticajem vatre ogoreva na oko 2 cm odsvog pravougaonog preseka, a onda prestaje da gori. Najnepovoljniji spoljni uticaj na drvo jevlaga, te je za drvene graevine zatita od vlage i vode najvaniji inilac u projektovanju, gradnjii korienju. Pod uticajem vlage dolazi do truljenja, vizuelne promene i gubitka vrstoe.

    2. Cilj i metod rada

    Ciljovog rada je da se ukae na mogunosti primene zapadnog crvenog kedra i sibirskogaria u graevinarstvu i skrene panja na vanost poznavanja najbitnijih svojstava ove dve vrsteu primeni i upotrebi kao graevinskih elemenata(konstruktivnih noseih elemenata, fasadnihobloga, decking-a i sl.).

    Metod rada poiva na analizi literature iz oblasti nauke o drvetu, strunim asopisima,publikacijama i informacijama sa interneta koje se bave ovom problematikom.

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    6/33

    - 5 -

    U ovom radu su obraene karakteristike dve etinarske vrste drveta, zapadni crveni kedar isibirski ari, i osnovna svojstva koja su bitna u njihovoj upotrebi u graevinarstvu.

    3. Makroskopska graa drveta

    Makroskopska graa drveta ovde svrstavamo one karakteristike koje su vidljive golimokom, a manifestacija su unutranje grae drveta. Makroskopske karakteristike drveta nam slueza determinaciju vrsta drveta, kao i za ocenjivanje i odreivanje odreenih osobina drveta.Presecanjem drveta poprenim, radijalnim ili tangencijalnim presekom otvaramo njegovuunutranjost i time na presecima uoavamo vei ili manji broj razliitih delova drveta. Najvanijikarakteristini delovi su: - Prstenove prirasta svake godine starosti izgrauju se na ranijestvorene prstenove. Vide se kao koncentrini krugovi na poprenom preseku, na radijalnompreseku su kao aksijalne paralelne linije, dok su na tangencijalnom preseku vide kao parabole. -Srika i bjeljika pojava da neke vrste drveta imaju unutranji (stariji) deo drveta tamnije boje sr, jedro, a periferni (mlai) deo svetlije boje beljika, bakulja. - Drvni traci su poprenatkiva koja ivu koru spajaju sa godom u kome su nastali.

    3.1. Osnovni preseci drveta

    Makroskopska graa drveta moe se uoiti na svakoj njegovoj povrini bez obzira naorijentaciju reza i nain obrade. Budui da je drvo valjkasto telo s centralnom uzdunom osomsimetrije, za potpuno upoznavanje grae drveta potrebna su tri meusobno zavisna preseka kao irazlikovanje zone kasnog i zone ranog drveta (Slika br.2): popreni (p), tangencijalni (t) iradijalni (r) . Popreni je presek upravan na smer protezanja vlakanaca dok su tangencijalni iradijalni preseci paralelni sa drvnim vlakancima.

    Slika br.2. Osnovna tri preseka kod drveta:radijalni, tangencijalni, popreni i zone kasnog i ranog drveta

    3.2. TEKSTURA DRVETA

    Tekstura drveta definisana je dimenzijama, oblikom i smerom nizanja elemenata grae,kao i procentualnim uestvovanjem i rasporedom pojedinih elemenata u grai drveta. Takoe iravninom rezanja drveta, odnosno uglom pod kojim su elementi grae preseeni. Neki autorismatraju da je tekstura drveta samo funkcija veliine i kvaliteta elemenata grae drveta. Po tom

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    7/33

    - 6 -

    tumaenju, drvo fine teksture je jednoline grae na svim presecima, drvo grube teksturepokazuje velike razlike u grai ranog i kasnog dela prstena prirasta.

    3.3. PRSTENOVI PRIRASTA

    Najuoljivija posledica nehomogenosti grae drveta na poprenom preseku jesu god igranica goda. God (godinji prirast) drveta je sloj drveta koji se formira u toku jednogvegetacijskog perioda. U toku jedne godine moe nastati vie prstenova prirasta iz kog razloga ihje pogreno zvati godovima. Na primer u tropskim krajevima gde vegetacija ne prestaje u stablupraktino i nemamo vidljive prstenove prirasta. Iz tog razloga pravilan naziv bi bio samo prstenprirasta.

    3.4. BELJIKA I SRIKA

    Kod mnogih vrsta drvea postoji razlika u boji drveta centralnog dela debla i perifernogplata. Tamniji centralni deo zove se srika, a svetliji periferni deo je beljika. Fizioloke

    promene, koje se deavaju prilikom prelaza beljike u sr, naziva se procesosravanja. Lana srnastaje iz patolokih razloga u jedriavim vrstama drveta pre vremena normalnog osravanja.ive stanice beljike uginu, a drvo na takvom mestu potamni i poprimi boju normalne sri.Uklopljena beljika moe se formirati iz nepoznatih razloga unutar sri svake jedriave vrste drva.U takvim stablima srika je diskontinuirana s jednim ili vie krunih venaca beljike. Lana srrazvija se u mnogim bakuljavim vrstama, koje inae nemaju sri. Takva srika je sivkastozelena,smea ili crvenkastosmea, a po poloaju u trupcu odgovara sri jedriavih vrsta. Osravanje saspekta novijih fiziolokih istraivanja nije ogranieno na jedriave vrste drva, ve je optapojava starenja u svim vrstama. Termin jedriavo i bakuljavo drvo odnosi se samo na razlike uboji beljike i srevine u morfolokom smislu pa se uvek ne podudara s fiziolokim znaenjemsrevine.

    3.5. DRVO ETINARA

    Drvo etinara izgraeno je u uzdunom smeru gotovo samo od traheida. Jednolikost ugrai utie i na makroskopski izgled. Drvo etinara uglavnom je finijih drvnih vlakana ihomogenije grae od drveta liara. Zone ranog i kasnog drveta u prstenu prirasta nastaju zbograzlika u debljini zidova i lumena iste vrste elemenata. Svi uzduni elementi grae poreani su upravilne radijalne nizove, izmeu kojih se proteu tanki i ravni traci.

    Drvo etinara nema traheja, pa se obinim okom ne primeuju pore kao kod mnogihliara. Jednolini anatomski sastav esto rezultira i jednolinom teksturom. Markantni su samo

    prstenovi prirasta s pravilnim zonama ranog i kasnog drveta kao beljika i srika. Trake drveta seu pravilu ne vide obinim okom. Na potpuno glatkom poprenom preseku lupom se razabiruradijalni nizovi traheida. U drvetu nekih rodova vide se lupom i lumeni traheida ranog drveta,koji mogu biti i vei od sitnih pora liara.

    4. Fizike karakteristike drveta

    Fizike karakteristike drveta ine one osobine drveta koje se ispoljavaju pod uticajemprirodnih sila i fizikih pojava sredine u kojoj se drvo nalazi. Ponaanje drveta pod dejstvomzemljine tee, vode, toplote i elektriceta izdvaja ga iz grupe graevinskih i konstrukcionih

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    8/33

    - 7 -

    materijala kao materijal dobrih karatkeristika. Iskoriavanje dobrih i izbegavanje nepodobnihosobina drveta pri projektovanju i konstruisanju objekata moe graevinsko drvo svrstati u redveoma trajnih i otpornih materijala za gradnju arhitektonksih i graevinskih objekata kao i zanjihovo uspeno i konforno opremanje.

    Osnovne fizike karakteristike graevinskog drveta su:

    vlanost drveta

    masa drveta

    utezanje i bubrenje

    termoprovodljivost i termike karakteristike

    4.1.Vlanost drveta

    Drvna masa, pored organskih sastojaka i vazduha sadri i promenljivu koliinu vode. Uzavisnosti od veze vode za drvnu masu prisutna voda moe biti slobodna i vezana voda. Podslobodnom ili kapilarnom vodom podrazumeva se ona koliina vode koja se slobodno kree dusudove drvne mase, koja se nalazi u porama drveta. Vezana voda je na dva naina prisutna udrvnoj masi: kao adheziona i kao konstituciona voda. Adheziona voda samo natapa zidove elijadok je konstituciona voda hemijski vezana u zidovima elije drveta. Ova pojava definie irazliita stanja vlanosti drveta (slika br.3).

    Slika br.3 Stanja vlanosti drveta

    Prisustvo vode u drvnoj masi od izuzetnog je znaaja za kvalietet graevinskog drvetazbog velikog uticaja na mehanike karakteristike i na njegove zapremisnke promene. Usavremenoj tehnologiji prerade i obrade drveta stepen vlanosti drveta veoma je vaan faktor, jer

    utie na obradljivost drveta, na sigurnost i otpornost lepljenih slojeva i veza i na promenljivostgeometrijskih veliina elemenata od drveta.

    Vlanost drveta se izraava u procentima - odnosom mase vlanog drveta i maselaboratorijski suvog drveta.

    Pri proraunu drvenih konstrukcija osnovni (bazni) dozvoljeni naponi i dozvoljeni ugibiodreuju se za vlanost drveta od15%.

    Napojeno stanje

    vlanosti

    Sirovo stanje

    vlanostiTacka zasicenja

    vlakanacaProsueno stanje

    vlanostiApsolutno suvostanje

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    9/33

    - 8 -

    4.2.Masa drveta

    Na ukupnu masu drveta utie poroznost i prisutna voda u porama. to vie vode sadridrvo to je tee. Pore u nekim vrstama drveta mogu zauzimati i 3/4 zapremine uzorka (npr. jela74%, hrast 55%). Zato se masa odn. gustina drveta koje se koristi u graevinarstvu a koja seizraava najee u apsolutno suvom stanju kree do 800 kg/m za domae vrste i do priblino

    900 kg/m za pojedine egzote. Za odreivanje standardnih vrednosti mase graevinskog drvetapropisana je vlanost drveta od 15 do 25%.

    4.3.Utezanje i bubrenje

    Zapreminske promene, koje nastaju kao posledica promene vlanosti drveta, nazivaju seutezanje, kada se zapremina posmatranog uzorka smanjuje, i bubrenje, kada se zapremina uzorkapoveava.

    Utezanje ili skupljanje se uoava samo u sluaju kada se vlanost drveta prirodnim iliprinudnim putem nadje ispod granice zasienosti vlakanaca. Usled nejednakog isuivanja iskupljanja u drvetu se javljaju pukotine ili se ono vitoperi i krivi.

    Bubrenje je obrnuta pojava od utezanja. To je poveanje zapremine uzorka drveta kojenastaje kada se poveava vlanost drveta do granice zasienosti vlakanaca. Preko ove granicevlanosti drveta, ono prestaje da radi. U vlanoj sredini drvo e i dalje upijati vodu, ali e setom prilikom samo poveavati masa (teina) drveta. I pri bubrenju najvee zapreminske promenesu u tangencijalnom pravcu, dok su podune promene veoma male i mogu se praktinozanemariti.

    Bubrenje drveta u vlanim sredinama moe izazvati neeljene efekte, ako se ne preduzmu

    odgovarajue mere i poznaje ovo znaajno svostvo drveta. Posebna panja mora se posvetitiupravo ugraivanju drvenih povrinskih obloga u vlanim sredinama. Usled bubrenja i poveanjazapremine u tangenacijalnom pravcu moe se znaajno poveati ukupna povrina obloge.Ukoliko je na krajevima obloge spreeno pomeranje ivica, neminovna je pojava poprenogizvijanja drvenih elemenata i njihovo ispadanje iz ravni obloge.

    4.4.Termo provodljivost i termike karakteristike drveta

    Drvo je lo provodnik toplote, jer ima elijsku strukturu koja je ispunjena vazduhom.Termoprovodljivost takoe nije podjednaka u svim pravcima. Najvea je u podunom pravcu i

    veoma zavisi od stepena vlanosti drveta. Lake vrste drveta, sa manjom masom, loiji suprovodnici toplote, pa se esto upotrebljavaju kao izolacioni materijali.

    irenje drveta pod uticajem toplote moe se zanemariti u graevinskoj praksi u naimuslovima. Smatra se da promena temperature nema uticaja nadilatacije drvene konstrukcije.

    Protivpoarna otpornost drveta, bez obzira na vrstu drveta, zavisi od vremena izlaganjadejstvu visokih temperatura. Za graevinsko drvo sa 15% vlage mogu se usvojiti vrednosti zaupaljivost date u tabeli na slici br. 4.

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    10/33

    - 9 -

    Slika br.4. Vreme upaljivosti drveta

    Brzina sagorevanja drveta po dubini, pri odreivanju raunske otpornosti drveta u poaruiznosi:

    -za sve vrste drveta (osim hrasta) .. 0,6 mm/min

    -za hrast .......0,3 mm/min

    5. Mehanike karakteristike drveta

    Raznolika struktura drvne mase veoma utie na neujednaenost i fizikih i mehanikihkarakteristika drveta. Komadi grae dobijeni iz istog stabla, uzeti pri dnu ili pri vrhu stabla,imaju neujednaene osobine. Isto tako, drvo iz centralnog dela poprenog preseka stabla nemaiste karakteristike kao drvo uzeto iz perifernog dela tog istog poprenog preseka.

    To znai da rezultati ispitivanja uzoraka drveta na otpornost pod dejstvom spoljnih silaimaju razliite vrednosti i da se mehanike osobine drveta odreuju statistiki, na osnovurezultata ispitivanja veeg broja uzoraka.

    Drvo je dakle nehomogen i anizotropan materijal. Potvrda ovog stava jeste ponaanjedrveta na pritisak pri promeni ugla koji zaklapaju sila i pravac drvnih vlakanaca, otpornost drvetana popreni pritisak, pri emu je sila paralelna sa pravcem pruanja vlakanaca.

    Mehanike karakteristike drveta se manifestuju pod uticajem spoljanjih sila, a u odnosuna karakter naprezanja mogu biti:

    a) otpornost na zatezanje: poduno, popreno i ekscentrino zatezanje

    b) otpornost na pritisak: poduni pritisak bez izvijanja i sa izvijanjem, popreni pritisak iekscentrini pritisak

    c) otpornost na savijanje:jedoosno (prosto) savijanje i dvoosno (sloeno) savijanje

    d) otpornost na smicanje:poduno (prosto) smicanje, popreno smicanje-presecanje vlakanacai smicanje od transverzalnih sila pri savijanju

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    11/33

    - 10 -

    6. ZAPADNI CRVENI KEDAR

    Kedar (lat. Thuja plicata) spada u zimzelene etinare porodice Cupressaceae, on nepripada rodu Cedrus kedra i znaajno je laki i meki od njega.Nastanjen je u zapadnom deluSeverne Amerike tanije Kanadi. Moe rasti na nadmorskoj visini od 2290m.

    Thuja plicata je veoma visoko drvo, njegova prosena visina je u rasponu od 50-70m,mada su zabeleeni i primerci od ak 115,6m (slika br.5) zbog ega se naziva jo i etinarskimgigantom. Prenik debla ove vrste je u proseku od 2-4m..

    Slika br. 5. Z.C.Kedar, uporeen sa Statuom Slobode i Big Benom

    Drvo zapadnog crvenog kedra je sputenih grana, stablo se esto iri u svojoj bazi. Lieodnosno tzv. etinjae se preklapaju kao indre i imaju aromatian miris. Semenke su jajastogoblika, oko 1cm duine a iarke ove vrste kedra su male i crvenkaste (slika br.6)

    Slika br.6. Granica i plod stabla Zapadnog Crvenog Kedra

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    12/33

    - 11 -

    Zapadni crveni kedar najbolje raste uvlanom i mokrom zemljitu sa puno hranljivihsastojaka. Vrlo dobro uspeva da opstane i u senkomzaklonjenim lokacijama. Zabeleeno je da moe daivi i do 1000god. esto raste sa Duglazijom (lat.

    Pseudotsuga menziesi) koja se esto koristi kaozamena za zapadni crveni kedar u graevinarstvu iupotrebi uopte. ume u kojima je nastanjena ovavrsta uglavnom imaju bujne slojeve paprati sadebelim tepihom mahovine na zemlji. Na slici br.7se mogu videti lokacije uma Kedra na terirotijiKanade.

    Slika br.7. Teritorije z.c.kedra (zeleno obojeno), Kanada

    6.1.MAKROSKOPSKA SVOJSTVA ZAPADNOG CRVENOG KEDRA

    6.1.1.BELJIKA I SREVINA

    Beljikaove vrste je svetlija od srike, ukasto-bele boje. Ima finu teksturu i ravne trake

    drveta sa izraenim prstenovima prirasta to se moe videti na poprenom preseku (slika br.8).Beljikazapadnog crvenog kedra je obino uska proseno od 18-43mm. Prosean sadraj

    vlage joj iznosi oko 249% u odnosu na 58% koliko sadri srika, Beljika je prilino propustljivaza hemijske konzervanse i nema toliko dobru otpornost kao srevina.

    Slika br.8. Popreni presek sa ouljivim makroskopskim karakteristikama, Z.C.Kedar

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    13/33

    - 12 -

    Sr ili srevina se kree od bledo braon do tamno crvenkasto-braon boje, mada moepokazivati veoma velike varijacije u boji. Postoje dva tipa varijacija boje koja se mogu uoiti napoprenom preseku zapadnog crvenog kedra.

    Prvi tip se sastoji od koncentrisanih traka svetlo smee boje. Kod nekih stabala, trake susamo lukovi krugova a ne kompletni prstenovi, i dok imaju tendenciju da prate prstenove prirasta,

    ponekad se desi da preu preko njih. Svetlo obojene trake vrlo esto podseaju na beljiku i estose nazivaju prikljuena beljika iz razloga to je hemijski slinija beljici nego srevini. Taurasla beljika ima nizak sadraj ekstraktivnih materija i slinu otpornost na razgradnju kao iobina beljika. Drugi tip diskoloracije srevine zapadnog crvenog kedra po literaturi naziva sesmolne trake ili smolne pruge koji se sastoji od uskih traka veoma tamnog drveta. Ovapojava je povezana sa ekstraktivima koji se nalaze u drvetu. S obzirom na to da zapadni crvenikedar nema smolne kanale, ovaj smolni materijal moe biti posledica ozlede drveta.

    Prstenovi prirsta mogu biti razliitih debljina uglavnom su veoma izraeni sa znaajnomrazlikom izmeu zone ranog i zone kasnog drveta slika br.9.

    Slika br. 9. Raspored i veliina prstenova prirasta z.c.kedra i uveana slika 10x levo

    6.1.2.KORA

    Dvostruka debljina kore(slika br.10) zapadnogcrvenog kedra koja je izmerena na stablima u rasponu

    starosti od 73-489god. u proseku iznosi 19mm. Osnovnarelativna gustina kore zapadnog crvenog kedra iznosi oko0,36kg/m- 0,38kg/m. Kora zapadnog crvenog kedrasadri oko 31% lignina koji je slian ligninu koji se nalaziu strukturi drveta(Isenberg 1980.god.).

    Slika br.10. Prikaz kore Z.C.Kedra

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    14/33

    - 13 -

    Okoravanje trupaca zapadnog crvenog kedra je mnogo tee nego kod drugih vrsta drveta,iz razloga to je kora ove vrste kedra izuzetno lepljiva i formira male lepljive loptice umehanikim koraima i transporterima to oteava njenu obradu.

    Kora zapadnog crvenog kedra nije pogodna za korienje u hortikulturi i pejzanojarhitekturi zato to sadri ekstraktive koji mogu otetiti korenski sistem biljaka. Toplotna mo

    kore zapadnog crvenog kedra iznosi20,24MJ/kgili 8700BTU/lb(Nelson and al. 1985.god).

    6.2. FIZIKA SVOJSTVA ZAPADNOG CRVENOG KEDRA

    6.2.1..GUSTINA

    Drvo zapadnog crvenog kedra je veoma lagano to daje jo jednu odlinu prednost unjegovoj upotrebi u graevinarstvu, olakava manipulaciju elemenata izraenih iz ove vrste.Njegova gustina u apsolutno suvom stanju vlanosti se kree oko330-340 kg/mdok u vazdunosuuvom stanju vlanosti ona iznosi od 370-385kg/m sto ga i dalje ini neuporedivo lakim uodnosu na ostale etinarske vrste drvea. Gustina odnosno spec. teina zapadnog crvenog kedrau odnosu na razliit sadraj vlage data je utabeli br.1.

    Tablica br.1.

    Gustina zapadnog crvenog kedra u odnosu na razliito stanje vlanosti drveta

    6.2.2.DIMENZIONA STABILNOST

    Zapadni crveni kedar ima odlinu dimenzionu stabilnost zbog svoje male gustine iniskog faktora utezanja. Glavni doprinos pomenutoj dimenzionoj stabilnosti daje injenica danjegov sadaj vlage u TZV ( taki zasienosti vlakanaca) iznosi od 18-23%, u poreenju sa 25-30% koliko je kod ostalih vrsta drvea. Kao rezultat toga zapadni crveni kedar se veoma malo

    utee i bubri, prikazujui pri tome veoma male promene u vlanosti.

    Nia apsorpcija vode i vlage je rezultat sadraja ekstraktivnih materija koji blokiraju prodorvlage u strukturu drveta. Mogunost zapadnog crvenog kedra da se odupire apsorbovanju vlageprikazana je naslici br.11.

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    15/33

    - 14 -

    Slika br.11. Grafiki prikaz apsorbcije i desorpcije Z.C.Kedra

    .

    6.2.3.UTEZANJE I BUBRENJE DRVETA

    Kao i sve vrste drveta, zapadni crveni kedar je higroskopan materijal i pokuae dauspostavi ravnotenu vlanost sa okolinom u kojoj se nalazi. Meutim, on ima veoma nizakfaktor utezanja i superiroran je u odnosu na sve ostale etinarske vrste.

    U tabeli br. 2 je prikazano utezanje zapadnog crvenog kedra po anatomskim pravcima gdese moe videti pomenuti nizak procenat utezanja to jo vie govori o dobrim fizikimsvojstvima ove vrste.

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    16/33

    - 15 -

    Tabela br.2

    Utezanje Z.C.Kedra u razliitim anatomskim pravcima i zapremisko, razliitih autora: Jessome 1977. ( 12 trees, B.C.,

    dd growth), Rijsdik and Laming 1994, WRCLA 1922...

    6.3.MEHANIKA SVOJSTVA ZAPADNOG CRVENOG KEDRA

    Pojedini podaci ispitivanja mehanikih svojstava zapadnog crvenog kedra se jo uvektradicionalno koriste za uspostavljanje dozvoljenih radnih napona kao to su: pritisak, zatezanje,savijanje i smicanjei za projektovanje graevinskih elemenata i konstrukcija od ove vrste drveta.

    Proseni podaci ovih mehanikih svojstava dati su za apsolutno suvo stanje vlanosti utabeli br.3. Ovi podaci su dobijeni ispitivanjem odreenog broja manjih uzoraka i odnose seiskljuivo na zapadni crveni kedar koji raste u Kanadi. (Maerican Society for Testing andMaterials, Annual Book of Standards, 1996.god).

    Tabela br.3

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    17/33

    - 16 -

    6.4.TRAJNOST

    Kao i kod veine etinara, beljika zapadnog crvenog kedra sadri vrlo malo ekstraktiva i imaveoma malu prirodnu trajnost. Ipak srevina ove vrste je uvena po svojoj velikoj trajnosti iz kogse razloga elementi koji se koristi u graevinarstvu upravo reu iz nje. Ovo je posledica vrlovelikog broja ekstraktiva kao to su tujaplicin, veliki broj vodorastvornih fenola i drugih koji su

    toksini za veinu ksilofagnih gljiva. zapadni crveni kedar ima veliku otpornost i na napadeinsekata. Oni nee napadati ovu vrstu ukoliko postoje drugi izvori hrane u okolini. Meutimukoliko u blizini ne postoji drugi izvor odnosno druga vrsta drveta koja je pogodna za njihovuishranu, insekti e napasti i ovu vrstu to e posle odreenog vremena rezultirati uginuem ovihorganizama zbog trovanja toksinim materijama iz drveta.

    6.5. PRIMENA U GRAEVINARSTVU

    Zapadni crveni kedar ima dugu istoriju upotrebepoevi od strane amerikih Indijanaca izoblasti Oregona do jugoistoka Aljaske. Neka plemena su sebe nazivala ak ljudi crvenog kedrazbog ogromne zavisnosti od ove vrste drveta za izradu raznih materijala. Drvo se koristilo za

    izgradnju koliba i kua, maski, kutija kao i plovnih objekata poput kanua i amaca za ta se i danasvrlo esto koristi ova vrsta ( slika br.12).

    Slika br.10.Klallampleme sa primerom kanua izraenog odz.c.kedra, 1914.god- levo i amac odkedra desno

    Zapadni crveni kedar takoe ima odlina svojstva zbog svoje prirodne trajnosti i za oblaganjepodova i paluba. Ova vrsta nema smola to ini da njegova obraena povrina predstavlja odlinupodlogu za zatitne premaze slika br.12.

    Slika br. 11- Primer brodskog poda izaenog od z.c.kedra

    http:///reader/full/https///en.wikipedia.org/wiki/Klallamhttp:///reader/full/https///en.wikipedia.org/wiki/Klallam
  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    18/33

    - 17 -

    Zapadni crveni kedar je poznat u svetupo svojoj prirodnoj rezistenciji na vlagu,degradaciju i napade ksilofagnih insekata igljiva. Njegova prirodna otpornost idimenzionalna stabilnost ini da se zapadnicrveni kedar svrstava u idealan materijal zaupotrebu u graevinarstvu i spoljanjuupotrebu uopte: krovove, nadstrenice, ogradefasadne obloge, prozore i okvire vrata itd. sasvojom cenjenom teksturom i valerom boja.Upravo sa svojom bogatom teksturom iraznovrsnou nijansi zapadni crveni kedardopunjuje bilo koji arhitektonski stil, odtradicionalnog do savremenog. Jedan odreprezentativnih primera primene zapadnogcrvenog kedra u savremenoj arhitekturi dat je

    na slikama br.13.

    Slika br.13. Fasadne obloge izraene od drveta Z.C.Kedra,

    London

    Zapadni crveni kedar je veoma popularan i kao graevinski element u Japanu gde se koristiza izradu celokupnih objekata. Jedan takav primer je dat na slici br.14. Gde je kompletnaspoljanjost i unutranjost ovog objekta izraena od drveta zapadnog crvenog kedra.

    Slika br.14. Yusuhara woodenbridge museum, z.c.kedar, likacija Japan

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    19/33

    - 18 -

    Zapadni crveni kedar se iroko koristi i u oblaganju sauna zbog svoje niske toplotne provodljivosti( slika br.15).

    Slika br.15. Primer upotrebe z.c.kedra za oblaganje sauna, eksterijera i enterijera

    Zapadni Crveni Kedar ima i odlina zvuna i apsorbciona svojstva pa se veoma esto koristi uopremanju enterijera koncertnih dvorana jer poboljava akustiku prostora, slika br.16.

    Slika br.16. Royal Welsh College of Music & Drama,Kanada, spoljanjost i unutranjost su izraeni od Z.C.Kedra

    Prilikom obrade ove vrste drveta je potrebno preduzeti mere predostronosti pogotovo kodbruenja jer piljevina moe izazvati iritacije na koi i sluzokoi disajnih puteva kod ljudi.

    Prostorije i objekti koji su obloeni drvetom zapadnog crvenog kedra imaju tendenciju da u letnjemperiodu unutranjost odravaju hladnijim, a u zimskom toplijim.

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    20/33

    - 19 -

    *Jo jedan zanimljiv podatak koji nema veze sa graevinarstvom, je taj da se ulje od lia i grana

    ove vrste, proizvedeno procesom parne destilacije u Britanskoj Kolumbiji prodaje od 1987.god.

    Ovo ulje ima aromatan miris i koristi se kao baza u proizvodnji parfema i drugih kozmetikih

    proizvoda(slika br.17).

    Slika br.17. Ulje Z.C.Kedra i parfem izraen od arome ovog drveta

    Od svoje prve upotrebe do danas zapadni crveni kedar se proizvodi i koristi u velikimkoliinama. Kanada je najvei proizvoa zapadnog crvenog kedra a najznaajniji uvoznici ovevrste su Evropa, Australija, Novi Zeland i Japan. 2002.godine proizvedeno je 2,1 milion m graeovog drveta (COFI 2003). Obim grae koju je Kanada izvezla te godine je iznosio 1,7 miliona m iija je vrednost bila oko 1 milijarde dolara. 85% ovog izvoza je izvezeno u Ameriku.

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    21/33

    - 20 -

    7. SIBIRSKI ARI /lat. Larix sibirica/eng.Siberian Larch/

    Poreklo: Rusija - Sibir, AzijaRasprostranjenost: Severna Evropa, Kanada, Severna Amerika

    Slika br 18. Prirodno stanite odreenih vrsta Aria u svetu: 1-L. laricina (ameriki ari), 2-L. occidentalis(zapadni ari), 3-L. deciduas(evropski ari),4-Larix sibirica(sibirski ari), 5-L. gmelinii (azijski ari), 6-L.

    potanii (kineski ari), 7-L. griffithiana (himalajski ari), 8-L. kaempferi (japanski), 9-L. mastersiana, 10-L. lyallii

    Slika br.19. Izgled drveta Sibirskog Aria

    Ari je listopadni etinar rodaLarix, familije Pinaceae. Postoji 10-15vrsta aria u svetu, a neke od njih jonisu priznate kao posebne vrste.

    Sibirski Ari dosee visinu od20-45m, sa stablom prsnog prenika od80-180cm. Kronja je konusna dok jemlada, a vremenom se iri. Izdanci sudimorfni sa rastom podeljenim nadugake izdanke (10-50cm duine), kojinose nekoliko pupoljaka i kratke izdanke(duine 1-2mm) sa samo jednimpupoljkom. Razlika izmeu evropskog isibirskog aria lako je uoljiva po

    paperjastim izdancima koje ima sibirskiari. Lie, odnosno iglice - etinjae susvetlo zelene, 2-5cm dugake, a u jesenpoute i opadnu.

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    22/33

    - 21 -

    7.1. MAKROSKOPSKA GRAA SIBIRSKOG ARIA

    7.1.1.BELJIKA I SRIKA

    Slika 20. Popreni presek drveta sibirskog aria

    Sibirski ari je jedriava, prstenasto-porozna vrsta. Boja srike drveta varira od

    crvenkasto-braon do uto-braon. Beljika je uska i jasno odvojena, a svojom svetlom belo-kremnijansom predstavlja kontrast srevini. Karakteristika aria je velika zastupljenost srike i jasnodefinisano tamnije kasno drvo u prstenu prirasta u odnosu na svetlije rano drvo. Na poprenompreseku se moe uoiti navedenoslika 17, slika 18.

    irina prstena prirasta zavisi od uslova rasta drveta, kao i starosti drveta. U prirodnomstanitu irina prstena prirasta je 0,4 - 2,2 mm (Vikhrov 1949, Terletskii 1932). Prema drugomizvoru(Bokschanin 1982), irina prstena prirasta varira izmeu 1 3 mm zavisno od uslova rastai starosti drveta.

    Formiranje srevine kod aria zapoinje rano. Neki autori tvrde da zapoinje ve nakon5-6 godina (Mayer-Wegelin 1955), dok drugi tvrde da se srevina formira nakon 15 20 godina(Moltesen 1988). Neki podaci ukazuju da je srevina vea to je drvo starije, oko 50% - 67% ustarosti od 50 godina, a ak do 85% u starosti preko 160 godina. Takoe je zapaeno da jekoliina srevine vea to je drvo bre raslo, odnosno imalo povoljnije uslove za rast (Hakkila &Winter 1973).

    Slika 21a. Makroskopski popreni presek drveta Slika 21b. Povrina drveta aria - radijalni presek- segment srike

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    23/33

    - 22 -

    Ari ima najvei udeo srevine u donjem delu stabla, koji ravnomerno opada premavrhu stabla - grafik 1.

    7.1.2.KORA

    Poznato je da ari ima deblju koru, koja moe da varira u odnosu na vrstu aria i staroststabla. Uee kore je neto vee kod sibirskog aria nego kod bora i smreke raslih u Finskoj i

    proseno iznosi 15,5%(Hakkila & Winter 1973)ili 16%(Juvonen 1986)u starosti od 50 godina.Postoji i podatak izmerene vee vrednosti uea kore u drvetu sibirskog aria od 20,9% za drvo

    starosti oko 60 godina(Verkasalo 1993).

    7.2. FIZIKA SVOJSTVA SIBIRSKOG ARIA

    7.2.1.GUSTINA

    U poreenju svojstava sibirskog aria sa drugim vrstama, posebno etinarskim, drvosibirskog aria je velike gustine i srednje tvrdo. Gustina ima najvei efekat na mehanikasvojstva to je gustina vea, drvo je jae.

    Gustina sibirskog aria u sirovom stanju se kree oko 850 kg/m3, a pri vazduno-suvomstanju oko 600 kg/m3. Velike su razlike u gustini drveta sibirskog aria, posebno izmeu ranog ikasnog drveta. Starost drveta je nabolji parameter da se objasne razlike u gustini izmeustabala to je starije drvo, vea je gustina. Primer: izmerena srednja gustina pri starosti od 60godina iznosila je 476 kg/m3, a pri starosti od 100 godina - 539 kg/m3. Na gustinu utiu ivarijacije u poreklu drveta, to se moe videti u tabeli 2.

    7.2.2.UTEZANJE I BUBRENJE

    Drvo sibirskog aria procentualno moe da dosegne visok nivo utezanja, ak vii u

    odnosu na mnoge etinarske vrste. U tabeli br. 1 je prikazano utezanje i bubrenje sibirskog aria

    po tangencijalnom i radijalnom anatomskom pravcu, kao i zapreminsko utezanje i bubrenje. Ovi

    podaci ukazuju na jedan od problema do kojih dolazi prilikom suenja ovog drveta, a to su

    mogue deformacije, odnosno promene oblika drvnih sortimenata.

    Grafik 1. Uzduna varijacijaprocenta srevine kod 15, 20 i25m stabla sibirskog aria(Hakkila & Winter 1973)

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    24/33

    - 23 -

    Tabela 1. Utezanje i bubrenje sibirskog aria [%]

    7.2.3. TOPLOTNA SVOJSTVA

    Karakteristika sibirskog aria je poveana otpornost na vatru i niska toplotnaprovodljivost. (Koeficijent toplotne provodljivosti = 0.13 )

    Prema podacima Moskovskog univerziteta otpornost ove drvne vrste na vatru je dva putavea nego kod drveta bora.

    7.3. MEHANIKA SVOJSTVA SIBIRSKOG ARIA

    Svojstva mogu varirati u odnosu na uslove rasta, nadmorsku visinu, zemljite, klimatskefaktore itd. Mehanika svojstva se takoe menjaju zbog uticaja uskih/irokih prstena prirasta nagustinu drveta. Sibirski ari poseduje vrlo dobra mehanika svojstva, tabela br. 2 i 3.

    1 drvo iz zapadng Sibira 2 drvo iz istonog Sibira

    Tabela 2 . Gustina i mehanika svojstva drveta aria(Bokshanin 1982; Borovikov i Ugolev 1989)

    Tabela 3. Mehanika svojstva sibirskog aria, belog bora i smreke

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    25/33

    - 24 -

    Grafik 2. Veza izmeu vrstoe na pritisak igustine pri vazduno-suvom stanju

    7.4. TRAJNOST

    Otpornost aria na bioloki uticaj je vea u odnosu na druge etinare. U srevini sibirskogaria se izmeu ostalog nalazi i ekstraktivna materija arabinogalaktin, ija se koncentracijapoveava sa starou drvea, a utie na otpornost na truljenje. Ukoliko se izuzme prisustvo

    beljike, ovo drvo se smatra vrstom koja ne truli.

    Grafik 3. Veza izmeu vrstoe na savijanje igustine pri vazduno-suvom stanju

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    26/33

    - 25 -

    7.5. PRIMENA SIBIRSKOG ARIA

    Korienje aria u Rusiji ima dugu tradiciju jo iz Srednjeg veka. Veliki je broj drvenihkua i crkvi koje su stare vie od 700 godina. Nakon izlaganja atmosferilijama boja drvetavremenom prelazi u sive tonove, slika br. 22 .

    Slika br.22 . Utvrenje iz XVII veka u Jakutsku, Rusija

    Sibirski ari praktino ne truli i proizvodi napravljeni od ove vrste traju vie stotina

    godina, za ta je zasluan izmeuostalog i sastav smole. Dugotrajno prisustvo vode ini ovodrvo jo tvrim. Poznati primer dugotrajnosti ove vrste: plutajui grad Venecija, ije segraevine nalaze na drvenim temeljima od sibirskog aria.

    Slika br.23 . Postavljanje podvodnih drvenih stubova

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    27/33

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    28/33

    - 27 -

    8. PREDNOSTI I NEDOSTACI PRIMENE DRVETA U GRAEVINARSTVU (ZapadniCrveni Kedar i Sibirski Ari)

    Prednosti primene drveta u graevinarstvu:

    mala zapreminska masa (gustina) zapadnog crvenog kedra koji se koristi u graevinarstvuznaajno olakava njegovu upotrebu. to su elementi laki to je laka i njihova manipulacija iugradnja i samim tim mogunost izrade elemenata velikih dimezija predstavlja manji problemnego to je to kod teih vrsta.

    relativno velika vrstoa paralelno s vlakancima. Opte je poznato da su u graevinarstvumehanike karakteristike graevnih elemenata najbitnije svojstvo na koje je potrebno obratitipanju, pored estetskih i fizikih svojstava. Nosivost i vrstoa elemenata izraenih od drvetaje od presudnog znaaja, to Zapadni crveni kedar i sibirski ari kako se moglo videti uprethodnom tekstu prednjae u odnosu na ostale vrste drveta koje su u upotrebi.

    raznovrsne mogunosti oblikovanja (zakrivljenost, ugradivost u razliite konstruktivnesastave). Primena drveta u graevinarstvu nije ograniena samo na ravne i pravougaone oblike.Mogunosti dobijanja raznovrsnih konstruktivnih elemenata i njihove zakrivljenosti su sa sveveim razvojem tehnologije sve ire.

    estetska svojstva koja nam prua drvo u graevinarstvu ne moemo dobiti ni jednim drugimmaterijalom. Drvo vai za plemenit i topao materijal i jedan je od omiljenih materijala u paletiarhitekata i graevinaca. Tekstura i boje pomenute dve vrste koje su obraene u ovom radunam daju mogunost njihove primene kako u eksterijeru tako i u enterijeru (stepenita, podovi,zidne i plafonske obloge i dr...)

    Prirodna otpornost i poboljana dimenziona stabilnost. Zapadnog crvenog kedra i sibirskogaria su jedna od odluujuih karakteristika to se ove vrste upotrebljavaju u eksterijeru gde suizloene delovanju abiotikih i biotikih uticaja (drfvene fasade, prozori i sl.).

    Nauno je dokazano da sibirski ari sadri bioloki aktivne supstance, antioksidante, kojipomau organizmu da se bori protiv raznih bolesti, posebno u okolini gde preovladavazagaenost i radijacija.

    Sibirski ari ne truli, proizvodi od ove vrste traju vie stotina godina, za ta je zasluan sastavsmole, koji ovu vrstu ini otpornom na truljenje, a dugotrajno prisustvo vode ini ga jo tvrim.

    Kue izgraene od ove dve vrste su veoma ekonomine zbog niske toplotne provodljivosti

    materijala, takoe poveana otpornost na vatru ga ini jo primamljivijim za upotrebu u ovesvrhe.

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    29/33

    - 28 -

    Nedostaci primene drveta u graevinarstvu:

    Zavisnost kvaliteta i ujednaenosti kvaliteta od prirodnih resursa (stanite, uslovi rasta) iokruenja (promene sadraja vlage i sl.)

    potreba za zatitom od atmosferilija, poara i biotikih uzronika propadanja (graevinsko-fizika zatita, konstruktivna zatita, povrinska obrada, hemijski zatitni tretman)

    osetljivost kvaliteta u zavisnosti od uslova suenja i skladitenja (dimenzione promene ideformacije)

    Velika gustina kod Sibirskog Aria i visok sadraj smole oteavaju njegovu obradu i zahtevajuredovno otrenje alata kao i oteano suenje i deformacije do kojih dolazi prilikom suenja ovevrste drveta

    Kiselost Zapadnog crvenog kedra koja je veoma niska, pH iznosi oko 3.5, zahteva da svispojevi koji se koriste pri ugradnji ovih elemenata budu izraeni od nerajueg elika

    Diskoloracija do koje dolazi kod obe vrste pod uticajem vederinga (kia, sneg, sunce...).

    Delovanjem atmosferskih uticaja dolazi do sivljenja drveta, mada je u poslednje vreme ovapojava postaje i prednost s obzirom na injenicu da siva patina poslednjih godina postaje trendu savremenoj arhitekturi.

    i ekonomski faktor odnosno cena je jo jedna od ograniavajuih stavki kada se donosi odlukao tome od koje vrste graditi.

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    30/33

    - 29 -

    9. Zakljuak

    Ono to je potrebno shvatiti jeste vanost poznavanja karakteristika i svojstava drveta i njegovoponaanje u spoljanjim uslovima, i usavriti znanja o njegovoj zatiti, odravanju i pravilnojprimeni, da bi se postigli svi funkcionalni i estetski efekti koje nam drvo prua pri upotrebi uproizvodnji graevinskih elemenata.

    Potrebno je uzeti u obzir sve prednosti ali i probleme koji se mogu pojaviti prilikom korienjadrveta u arhitekturi i graevinarstvu. Ako pravilno tretiramo drvo i adekvatno rukujemo sa njimu gradnji, objekti izraeni od drveta bilo u svom enterijeru ili eksterijeru e imati ne samo svojuestetsku i ekoloku ve i ekonomsku opravdanost.

    Sanacija greaka nastalih iz nedovoljnog poznavanja svih osobina drveta u gradnji moe dovestido enormnog poveanja trokova ili ak katastrofalnih posledica poput uruavanja. Na slici br.

    28 moe se videti jedan primer nepotovanja vlanosti drveta pri ugradnji, gde su fasadnielementi osueni na niu vlanost nego to je to predvieno za spoljanju upotrebu, to jerezultiralo odvajanjem fasadnih elemenata od konstrukcije zbog poveanja vlanosti elemenatausled poveane vlanosti sredine.

    Sibirski ari i zapadni crveni kedar, kako smo mogli videti u prethodnom tekstu, dalekoprednjae po svojim svojstvima u odnosu na druge vrste koje se upotrebljavaju u graevinarstvu.Meutim presudan faktor njihovog korienja i upotrebe jeste zapravo stanite njihoverasprostranjenosti i cena zbog ega se kod nas vrlo malo javljaju u upotrebi.

    Sagledavajui sve prednosti kao i mane upotrebe ovih vrsta u graevinarstvu i njihovih

    najbitnijih svojstava moemo zakljuiti da Zapadni crveni kedar i sibirski ari pokazuju odlinekarakteristike kao graevinski elementi (mehanike, fizike i estetske) u odnosu na druge vrstedrvea. Ipak, sve njihove prednosti imaju mnogo vei znaaj i logiku u predelima gde surasprostranjeni. Ekonomski inilac i potrebe trita su faktori koji na kraju sagledavanja svihinjenica odluuju da li je neki projekat isplativ ili ne. Svaka zemlja tei tome da iskoristi svojeprirodne resurse i potencijale to je razlog to kod nas upotreba ovih vrsta jo uvek nije u pravojmeri zastupljena.

    Literatura:

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    31/33

    - 30 -

    V. Kujuni, D. Toi (2002): Metalne i drvene konstrukcije, Beograd

    V. Ivkovi (1998): Arhitektonske konstrukcije- Drvene zgrade, Arhitektonski fakultet,Beograd

    B.M. oki, dr. Z. Popovi (2002): Svojstva drveta, umarski fakultet, Beograd

    J. Kolb (2008): Sistems in timber engineering,UK Samuli Heikkonen, Katri Luostarinen, Kimmo Piispa - KILN DRYING OF SIBERIAN

    LARCH(Larix sibirica)TIMBER

    Elif Topalolu , Nurgl Ay - SOME MECHANCAL PROPERTES OF SBERAN LARCH(Larix sibirica) WOOD

    Gabriella E. I. Grds, Martinsson, Owen - Decay resistance in Siberian larch, Larix sibiricaLdb, heartwood

    KARLMAN Lars, MORLING Tommy and MARTINSSON Owe - Wood Density, Annual

    Ring Width and Latewood Contentin Larch and Scots Pine Western Redcedar -- A Literature Review Don Minore, 1983

    WESTERN RED CEDAR Josefina S. Gonzalez, Forintec Canada Corp.

    prof.dr. Zdravko Popovi - MATERIJAL DRVO, Graa i svojstva drveta

    www. Realcedar. Com

    www.woodsolutions.com.au

    www.architectureau.com/articles/western-red-cedar/

    www.drvotehnika.rs

    http://www.woodsolutions.com.au/http://architectureau.com/articles/western-red-cedar/http://www.drvotehnika.rs/http://www.drvotehnika.rs/http://architectureau.com/articles/western-red-cedar/http://www.woodsolutions.com.au/
  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    32/33

    - 31 -

  • 7/24/2019 Nauka o Drvetu-seminarski-Tijana i Oksana

    33/33