NAUTIKI TURIZAM

1. Koji su osnovni principi definiranja?Osnovni principi definiranja su: sveobuhvatnost, konciznost, sadrajnost i jasnost.

2. Statistika definicija turizma u RH?Statistika definicija se koncentrira na subjekta turizma, turista.''Inozemni turist je svaka osoba koja putuje u zemlju gdje nema svog prebivalita i to u trajanju od najmanje 24 sata''.

3. Legislativna definicija turizma u RH?Turistika djelatnost u smislu ''Zakona o pruanju usluga u turizmu'' je: pruanje usluga putnike agencije, turistikog vodia, prijatelja, animatora, zastupnika, pruanje usluga u nautikom, seljakom, zdravstvenom, kongresnom, portskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pruanje ostalih turistikih usluga i dr. (NN 68/07, l. 2.)

4. Preskriptivna definicija turizma u RH?''Turizam je skup odnosa i pojava nastalih prilikom putovanja i boravka stranaca u nekom kraju, ukoliko taj boravak ne znai stalno nastanjivanje i nije vezan za stjecanje zarade''.

5. Objasni to je to Jedinstvena nomenklatura djelatnosti (JND)?Jedinstvena nomenklatura djelatnosti (JND), baza je statistike metode i evidencije. Kao dravni dokument, vrlo dobro i precizno definira i klasifikacira sve gospodarske djelatnosti, ali ne definira pojam nautikog turizma. Ta je klasifikacija kompatibilna klasifikaciji Europske unije (NACE Rev. 2.), a sukladna je meunarodnom standardnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda (ISIC Rev. 3.).

6. Tko su: posjetitelj, turist, izletnik?Posjetitelj je svaka osoba koja putuje u neko mjesto izvan mjesta stalnog boravka u trajanju do godine dana, s bilo kojim ciljem putovanja osim obavljanja djelatnosti koja se plaa iz izvora u posjeenom mjestu, uenja, zasnivanja stalnog boravka i iseljenja. Turist je svaki posjetitelj odnosno putnik koji provede najmanje jednu no u ugostiteljskom ili nekom drugom objektu za smjetaj gostiju, radi odmora, rekreacije, zdravlja, uenja, porta, vjere, obiteljskih razloga, javnih misija i skupova. Izletnik je svaki posjetitelj odnosno putnik koji boravi u mjestu van stalnog prebivanja u stajanju kraem od 24 sata i bez noenja, radi odmora, rekreacije, zdravlja, uenja, porta, vjere, obiteljskih razloga, javnih misija i skupova.

7. Objasni u emu je razlika izmeu statistike i legislativne definicije turizma?Legislativna definicija odreuje to je to nautiki turizam, tko se moe njime baviti, kojim vrstama nautikog turizma, koji su preduvjeti da se time bavi, to se dogaa kad ne ispunjava uvjete, i druge odnose. Legislativa definira djelatnost, vrste, subjekte, minimalno tehnike uvjete i drugo. Statistika ima ulogu da registrira nautiko turistiku djelatnost i prati njeno kretanje te stvara uvjete za nove djelatnosti. Legislativa i statistika se nadopunjuju i meusobno uvjetuju.

8. Zaokrui dvije osnovne komponente koji definiraju pojam nautikog turizma.Pomorska komponenta, koritenje, divlji vez, plovilo i drugi objekti vezani za NT, rekreacija, razonoda i druge potrebe.

9. Kompletiraj nau kratku definiciju nautikog turizma.Nautiki turizam je multifunkcionalna turistika djelatnost sa izraenom pomorskom komponentom.

10. Koje se sve djelatnosti (ima ih 9) po zakonu mogu obavljati u domeni NT-a?Djelatnosti koje se po zakonu mogu obavljati u domeni NT-a su:

iznajmljivanje veza u lukama nautikog turizma za smjetaj plovnih objekata i turista-nautiara koji borave na njima

iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade, s pruanjem ili bez pruanja usluge smjetaja, radi odmora, rekreacije i krstarenja turista nautiara (charter, cruising i sl.)

usluge upravljanja plovnim objektom turista nautiara prihvat, uvanje i odravanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu usluge opskrbe turista nautiara (vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim dijelovima,

opremom i sl.) ureenje i pripremanje plovnih objekata davanje razliitih informacija turistima nautiarima (vremenska prognoza, nautiki vodii i

sl.) druge usluge za potrebe nautikog turizma

11. Prema statistikoj nomenklaturi, kako se definiraju osnovne djelatnosti NT-a?Podruje 61 vodeni prijevoz (cruising)Podruje 71 iznajmljivanje strojeva i opreme bez rukovatelja i predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo; podskupina 1.22 iznajmljivanje plovnih prijevoznih sredstava (charter)Podruje 92 rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti; podskupina 92.62.1 djelatnosti marina (poslovanje marina luka nautikog turizma)

12. Objasni pravni sustav koji regulira djelatnost nautikog turizma.Zakonsko reguliranje nautikog turizma definirano je, kao i turizam, ''Zakonom o pruanju usluga u turizmu'' (N.N. br. 68/07), lankom 44. koji kae: ''Nautiki turizam je plovidba i boravak turista-nautiara na plovnim objektima (jahta, brodica i sl.), kao i boravak u lukama nautikog turizma radi odmora i rekreacije''. Ovako definiran nautiki turizam ima svrhu reguliranja i definiranja kao gospodarske djelatnosti, ime se zakonski definirati nain gospodarenja. Ovakva legislativna definicija nije potpuna, ali posve zadovoljava svrhu definiranja.

13. Naa preskriptivna definicija NT-a (moe je rei svojim rijeima uz upotrebu kljunih rijei)Nautiki turizam je multifunkcionalna turistika djelatnost sa izraenom pomorskom komponentom.

14. Objasni njene (pod 11) kvalitete: ova definicija ima elemente realne, konceptualne i nominalne definicije jer rasvjetljava bit stvari, odreuje njegov sadraj i pojanjava znaenje rijei kao:Ova definicija ima elemente realne, konceptualne i nominalne definicije jer rasvjetljava bit stvari, odreuje njegov sadraj i pojanjava znaenje rijei.1. Da bi primijenili kriterij sveobuhvatnosti, koliko je god bilo mogue, odbacili smo zamku da ulazimo u detaljizaciju nautiko turistikih djelatnosti. Naime, analiza TOMAS 2007, kao i druge analize, pokazale su da plovidba na plovilima nije uvjet nautikog turizma. Jedan dio korisnika nautike turistike ponude boravi na plovilu, a da tijekom cijelog svog boravka ne isplovi. Stoga smo rije plovidba zamijenili rijeju koritenje to je sveobuhvatnije, a time i primjenljivije situaciji2. Boravak nautiara nije samo u lukama nautikog turizma. On se odvija i u uvalama ili bolje reeno da divljem vezu te je tu injenicu trebalo uzeti u obzir. Prevladava miljenje da je potrebno dopustiti nautiaru noenje izvan klieja luke nautikog turizma tim prije to se radi o

karakteristici koja privlai turiste na hrvatski dio Jadrana. Stoga smo u definiciju uveli pojam ili izvan nje (misli se na luku nautikog turizma).3. U definicije smo uz neizostavni pojam plovilo ubacili i drugih objekata vezanih za nautiko turistiku djelatnost budui se sama djelatnost iri uslijed diversifikacije djelatnosti. Tako na primjer, noenje u okviru nautiko turistike ponude sve ee je vezano za noenje u stabilnim objektima, koji su sastavni dio proizvoda u ponudi marina na Mediteranu ali i izvan nje. Javljaju se i druge aktivnosti i vrste plovila (turistike podmornice i batiskafi) koja se registriraju u domeni nautikog turizma, budui su lokacijski vezani za luke nautikog turizma.4. Osim porta, rekreacije i razonode, koji zaista obuhvaaju gotovo sve ljudske potrebe i interesne sadraje u potranji nautikog turizma, uveli smo pojam i drugih potreba. Razlog tome je potranja koja se gotovo svakodnevno iri u smislu motiva i dio je sve jae vertikalno izraenog stratekog managementa marina, kao najvieg stupnja kvalitete ponude.

15. Koja su tri osnovna aspekta NT-a? Navedi ih i objasni.1. Turistiki aspekt: turizam je najistaknutija djelatnost koja ima direktan kontakt sa ljudskim

duhom posredstvom potroaa, odnosno, korisnika turistike usluge. To je razloga da se stvaraju novi turistiki proizvodi a i nove vrste turizma. NT jedna je od novijih turistikih djelatnosti. Zajednike karakteristike NT-a i drugih vrsta turizma su: usluna djelatnost, kupovanje zadovoljstva ili neke druge ljudske potrebe, sezonalnost. Osnovne specifinosti NT-a koje ga razlikuju od svih ostalih vrsta turizma su: poslovanje u uvjetima koritenja koncesije, intenzivna povezanost sa morem, plovidbom i plovilima, u najirem smislu.

2. Pomorski aspekt: poslovanje na pomorskom dobru, poslovanje putem plovila, poslovanje vezano za luke (u irem pojmu), NT se odvija po pravilima pomorskog prometa, nautiar mora imati pomorsko obrazovanje.

3. Gospodarski aspekt: direktan znaaj NT-a za gospodarstvo Hrvatske nije velik. NT mobilizira industriju u najirem smislu, razvija se specijalizirana brodogradnja za izgradnju jahti i velikih cruisera kao i drugih plovila. Organiziraju se sportska natjecanja, regate i druga natjecanja. Znaaj NT-a u gospodarskom smislu je u njegovom razvojnom leaderstvu na nekom lokalitetu. Taj model prisutan je u cijelom Mediteranu.

16. Koje su tri osnovne zajednike karakteristike NT-a i drugih vrsta turizma?Zajednike karakteristike NT-a i drugih vrsta turizma su: usluna djelatnost, kupovanje zadovoljstva ili neke druge ljudske potrebe, sezonalnost.

17. Koje su dvije osnovne specifinosti poslovanja u NT-u koje ga razlikuju od svih drugih djelatnosti?Osnovne specifinosti NT-a koje ga razlikuju od svih ostalih vrsta turizma su: poslovanje u uvjetima koritenja koncesije, intenzivna povezanost sa morem, plovidbom i plovilima, u najirem smislu.

18. Navedi osnovne karakteristike (ima ih 9) mora vezane za NT i objasni ih.Osnovne karakteristike mora su: klima mora, temperatura mora, fizika svojstva mora, morski valovi, morski vjetrovi, morske struje, parametri stanja mora (uobiajena izvjea), plovidba i plovidbena infrastruktura i legislativa, ivot u moru.

19. Podjela luka s pravnog aspekta.S pravnog aspekta, luke se dijele na:

luka iskrcaja ili isporuke luka ukrcaja luka odabrana luka odredita luka preuzimanja tereta

luka pristajanja luka upisa luka pribjeita ili uplovljenja u nevolji sigurna luka tranzitna ili provozna luka usputna luka.

20. Na koji nain su u RH razvrstane luke NT-a i temeljem ega? (do lipnja 2008.)Luke nautikog turizma u RH su razvrstane na sidrite, privezite, suhe marine i marine.

21. Koji su osnovni elementi (3) kategorizacije luka NT-a?Osnovni elementi kategorizacije luka nautikog turizma su: opi minimalni uvjeti, infrastruktura i zbrinjavanje otpada, visina prostorija, kapacitet luke nautikog turizma, ugostiteljski sadraji za usluivanje pia, napitaka, hrane i ostali sadraji, osoblje.

22. U smislu opremljenosti navedi osnovne razlike meu lukama NT-a.Osnovne razlike meu lukama N.T. u smislu opremljenosti:standardne, s osnovnom udobnou, luksuzne, s visokim stupnjem udobnosti, rekreacijske, s mogunou koritenja sportsko-rekreacijskih i zabavnih sadraja.

23. Kako se razvrstavaju marine (prema pravilniku iz 2008.), to je uvjet za njihovu kategorizaciju i objasni.Marine se razvrstavaju na: 1. kategoriju, 2. kategoriju i 3. kategoriju.Kategorije marine oznaavaju se sidrima. Vrsta marina kategorizira se u sljedee kategorije:

dva sidra tri sidra etiri sidra pet sidara

Kategorija marine utvruje se ovisno o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Pravilnikom za pojedinu kategoriju, prema:

kvaliteti opreme i ureenja standardu usluga raznovrsnosti dopunjujuih usluga koje se turistima pruaju u marini kao i ostalih usluga i sadraja na raspolaganju turistima u neposrednoj blizini marine te kvaliteti odravanja marine u cjelini.

24. Koji su osnovni elementi (10) kategorizacije marina?Osnovni elementi kategorizacije marina su:

usluge recepcije vezovi za plovne objekte zajedniki sanitarni vor za turiste u marini obiteljska kupaonica ugostiteljski sadraji za pripremu i usluivanje pia, napitaka i hrane trgovake i sportske usluge servis, opskrba gorivom plovnih objekata i ostale usluge zatita okolia prostorije za zaposleno osoblje koje ne podlijee sanitarnom nadzoru kvaliteta ureaja, opreme i odravanja marine.

25. Prema poloaju akvatorija, marine moraju biti: objasni ili skiciraj.S obzirom na poloaj akvatorija, u odnosu na kopneno okruenje, postoje etiri tipa marina:

otvoreni poluuvueni uvueni potpuno uvueni

26. Kako dijelimo marine prema vlasnitvu?Prema vlasnitvu, marine dijelimo na:

privatne komunalne javne

27. Plovilo kao uvjetan objekt NT-a.Plovni objekti nautikog turizma jesu brod, brodica ili jahta ureeni i opremljeni za pruanje turistikih usluga u nautikom turizmu.

28. Plovilo u NT-u; klasifikacije i legislativa.Plovni objekti nautikog turizma se razvrstavaju kao:

plovni objekti za izlete plovni objekti za krstarenje plovni objekti za iznajmljivanje bez usluge smjetaja (dnevni charter) plovni objekt za iznajmljivanje s uslugom smjetaja (charter)

Plovilo mora imati certifikat o ispunjavanju tehnikih standarda za plovidbu, mora biti u Upisniku plovila pri Lukoj kapetaniji, mora imati registarski broj ili oznaku (za plovila vea od 2,5m).

29. Tko su subjekti NT-a? Objasni ih detaljno i na temeljem kojeg zakona.Subjekti nautikog turizma nazivamo jednoznanim imenom nautiari, ali to nije posve tono. Potrebno je razlikovati:

voditelje amca kategorije A, B i C zapovjednike jahte kategorije A i B turiste koji plove na jahti

Voditelje amca mogli bi grupno nazvati nautiari, zapovjednike jahte skipperi, a turisti ostaju turisti. Ovako razvrstavanje i kategorizacija nautiara u Hrvatskoj je regulirano ''Pomorskim zakonikom'' i ''Pravilnikom o brodicama i jahtama''.

30. Koja vrsta plovila postaje skoro pa sinonim NT-a?Cruiseri i jahte.

31. Koja i kakva pravila vrijede za plovila NT-a?Uvjeti za kategorizaciju definiraju se posebnim uvjetima koji se mogu definirati kao uvjeti koji se odnose na minimalne tehnike uvjete koje mora zadovoljavati plovilo i na kvalitetu i vrste usluga koje se pruaju na plovilu. Plovilo mora imati certifikat o ispunjavanju tehnikih standarda za plovidbu, mora biti u Upisniku plovila pri Lukoj kapetaniji, mora imati registarski broj ili oznaku (za plovila vea od 2,5m).

32. Plovni putovi i signalizacija u funkciji sigurne plovidbe i nautiara. Objasni.Plovni putovi, koji su definirani, dograuju se adekvatnom signalizacijom, radi poveanja stupnja sigurnosti plovidbe. Klasini najvaniji sustav signalizacije na Mediteranu, gradio se vrlo intenzivno u skladu sa stupnjem tehnikog razvoja drutva. Klasini sustav signalizacije obzirom na svrhu plovidbe moe se podijeliti na: govornu i optiku ili vizualnu. Optika signalizacija dijeli se na svjetlosnu, zastavnu i semaforsku. Govorna signalizacija koristi se na manjim udaljenostima. Radi unificiranja signalizacije razvijen je Meunarodni signalni kodeks (MKS).

33. Peljar je?Peljar je prirunik za plovidbu koji daje podatke za izbor najpovoljnije rute u nekom podruju. On daje podatke o moru, lukama, zaklonitima, sidritima, opasnostima, mogunosti opskrbe, propise i dr.

34. Ruta u pomorskom argonu je?U pomorskom argonu, ruta je odabrani kurs ili sistem kursova unutar odreenog plovnog puta koji vodi plovilo od luke polaska do odredine luke.

35. to je ''Plava zastava''?''Plava zastava'' je brand kvalitete ili simbol kvalitete kod marina koja se svake godine dodjeljuje najboljoj marini u nekoliko kategorija.

36. Kad je jahta u kabotai?Jahta je u kabotai kada slui prijevozu putnika i tereta.