Click here to load reader

Nazire se kraj Branko Nadilo PRIPREMIO: prometne · PDF filedozemlju. Crkva je zapravo najslavnija romanska građevina u Hrvatskoj koja ima tri lađe s tri polukružne apside i svođeno

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Nazire se kraj Branko Nadilo PRIPREMIO: prometne · PDF filedozemlju. Crkva je zapravo...

  • 887GRAEVINAR 67 (2015) 9

    GRADILITE Graevinar 9/2015

    trogirske povijesne jezgre na zapadu i priblino 500 m od prirodnog rezervata Pantana. Meu est pristiglih rjeenja deveterolani je iri jednoglasno oda-brao rjeenje Katedre za mostove pri Zavodu za konstrukcije Graevinskog fakulteta u Zagrebu koje su potpisali prof. dr. sc. Jure Radi, prof. dr. sc. Zlat-ko avor, prof. Ante Kuzmani, dipl. ing. arh., Gordana Hrelja, dipl. ing. gra., i mr. sc. Nijaz Mujkanovi.Iako se najavljivalo da e radovi poeti vrlo brzo, poeli su tek 16. veljae 2015., a u financiranju radova, ija je vrijednost procijenjena na 32 milijuna eura, sudjelo-vat e strukturni fondovi Europske unije s priblino 85 posto.

    Otoci Trogir i iovo

    Openito je prihvaena definicija da su otoci dijelovi kopna okrueni morskom, rijenom ili jezerskom vodom. Meu-tim, za otoke koji su s kopnom ili drugim otokom povezani mostom ili nasipom moe se rei da su svojevrsni pseudo-otoci, kako se esto nazivaju u stru-noj literaturi. Njihovo je obiljeje da su nakon izdizanja razine mora u gornjem pleistocenu i holocenu postali manji di-jelovi kopna okrueni vodom, i to u blizi-ni obalne kopnene crte. Meutim, nakon ponovnog povezivanja s kopnom ti su otoci izgubili velik dio dotadanjih oto-kih obiljeja, to je potaknulo potpunu preobrazbu otonih drutveno-gospo-darskih sustava, ali i promjenu krajobra-za. Takvih je negdanjih vrlo malih otoka i otoia u nas zaista mnogo, a mnoge rijetko svrstavamo u otoke: Rovinj, Ulja-nik, Nin, Zadar, Tribunj, Primoten, Ro-goznica, Vranjic, Katel tafili i Katel Gomilica, a moda i Korula i Dubrovnik, ali i znatno manji kao to su Sv. Andrija (Jadrija) i Sv. Nikola na ulazu u Kanal sv. Ante kod ibenika.

    oni koriste neveliku dvotranu promet-nicu preko dvaju mostova koja prolazi tik uz apsidu trogirske katedrale. Da si-tuacija bude jo dramatinija, istim tim putom, koji je uostalom i jedina veza s iovom, tee i sav teretni prijevoz za brodogradilite i brojna privatna otoka gradilita.Problem je odavno prepoznat i ve se etrdesetak godina govori o potrebi nje-gova rjeavanja. Opi je zakljuak bio da je potrebna izravna veza izmeu kopna i iova istono od Trogira kako bi cestovni promet mogao dijelom ili u cijelosti za-obii grad koji je od 1997. na UNESCO-ovu popisu svjetske batine. Dugo se raspravljalo o tome je li za to pogodniji tunel ili most, ali se konano ipak do-lo do prostornog rjeenja toga vrijedno-ga urbanog obalnog prostora. Potom su sredinom 2007. Hrvatske ceste d.o.o. ras-pisale natjeaj za izradu idejnog rjeenja novog mosta koji bi se nalazio na uda-ljenosti do otprilike 850 m od zatiene

    MOST KOPNO OTOK IOVO

    PRIPREMIO:Branko Nadilo

    Nazire se kraj prometne agonije

    Na iovu tijekom ljeta boravi i do 25.000 stanovnika i svi prolaze prometnicom preko dvaju mostova i uz apsidu trogirske katedrale, a tuda tee i sav teretni promet

    Uvodne napomene

    Izmeu Trogira i iova upravo se gradi most koji e vjerojatno rijeiti jedan od najveih prometnih epova u Hrvatskoj spoj kopnenoga cestovnog prometa s otocima Trogirom i iovom. Radi se po-najprije o dvotranoj upanijskoj cesti (C-6134) koja vodi od Okruga Gornjeg do Trogira i potom nastavlja preko mo-sta koji povezuje iovo i Trogir, prolazi oko sredinje povijesne gradske jezgre te preko maloga kamenog mosta vodi do kopnene prometnice. Na tom je di-jelu u ljetnim mjesecima, posebno na dijelu od Okruga Gornjeg do iovskog mosta, ali i na spoju s prometnicom na kopnu, znalo doi do tolikoga promet-nog zakrenja da se ta nevelika udalje-nost prelazila i po tri-etiri sata. Uzrok je toga ponajprije gotovo nezapamena apartmanizacija otoka iova na kojemu prema procjenama tijekom ljeta zna boraviti i do 25.000 stanovnika. I svi

    Primjer tipine ljetne guve na iovskom mostu

  • 888 GRAEVINAR 67 (2015) 9

    Graevinar 9/2015 GRADILITE

    Takav je i Trogir i pritom je potpuno ne-vano to je uska Foa koja ga dijeli od kopna vjerojatno nastala svjesnim pro-kopavanjem potaknutim obrambenim razlozima, ba kao to je to bio sluaj i sa Zadrom. Inae je Trogir slubeno postao otokom tek u oujku 1999. prihvaanjem posebnog amandmana pri izglasavanju Zakona o otocima u Hrvatskom saboru. Unato tome nigdje nema podataka o tome kolika je povrina toga novog otoka ni koliko tono ima stanovnika. Naime, Trogir je grad koji se prostire na povri-ni od 39,10 km2 i sa 13.192 stanovnika, to znai da ima 337 st./km2, dakle e-tverostruko vie od hrvatskog prosjeka (78 st./km2). Obuhvaa kopnene i iov-ske prostore koji su sastavni dio grada u uem smislu, naselja Plano i Divulje na kopnu te Arbaniju, Mastrinku i edno na iovu, ali i mjesta Mali Drvenik i Veliki Drvenik (Ploa) na istoimenim otocima. Teko je rei koliko tono iznosi povri-na zatiene i vrijedne povijesne jezgre i koliko ona ima stanovnika. Zna se da je najvea duina otoka priblino 500 m a irina 350 m, to bi bilo manje od 0,15 km2. Zbog brojnih javnih sadraja i napu-tenih kua te stanova prenamijenjenih u apartmane moe se pretpostaviti da u staroj gradskoj jezgri ne ivi vie od 500 ljudi (u izvorima stoji da ih je u prolosti bilo najvie 2000), a to bi znailo da je

    Trogir najmanji, ali ujedno najnapueniji hrvatski otok. Vjerojatno nije sporno da je i najljepi.

    Trogir je otok i pritom je nevano to je uska Foa koja ga dijeli od kopna vjerojatno nastala

    prokopavanjem zbog obrambenih razloga

    Trogir su, kako se pretpostavlja, na mjestu nepoznatoga ilirskog naselja osnovali Grci Dorani iz Isse krajem 3. i poetkom 2. st. pr. Kr. kao sredite za trgovinu sa zaleem te kao mjesto za skladita i radionice za popravak brodova. Kao i drugdje, to nije bio samostalni polis ve se njime upravlja-lo iz matinoga grada. Grci su mu najvjero-jatnije nadjenuli i naziv, jer naziv Tragurion potjee od grkih rijei tragos (jarac) i oros (brdo), a to se svakako slae s oblinjim

    Pogled iz zraka na dijelove grada na iovskoj i trogirskoj strani

    Pogled na zgusnute trogirske krovove

  • 889GRAEVINAR 67 (2015) 9

    GRADILITE Graevinar 9/2015

    Kozjakom. Prema nekim naznakama u pukim predajama, naziv je moda ilirskog podrijetla i tada bi znaio tri hridi.Nakon to je Cezar svladao Pompeja, kaznio je Issu ukidanjem gotovo svih kopnenih posjeda, pa tako i Trogir koji je pripojen Saloni. U rimskom je razdoblju grad bio poznat po luci, trgovini i zanat-stvu te kvalitetnom mramoru, ulju i vinu s oblinjega kopna. Nakon propasti Rim-skog Carstva u 5. st. Trogir je s ostalim rimskim gradovima u Dalmaciji bio pod upravom bizantskog egzarha u Raveni. Hrvati su nedugo nakon pada Salone na poziv bizantskog cara Heraklija protje-rali Avare i njihovi su knezovi u oblinjim

    Bijaima, iznad sadanje zrane luke, uz crkvu sv. Marte uredili jedan od svojih dvorova. Zna se da su Trogirani knezu Zdeslavu plaali 100 numizmata na go-dinu za slobodno koritenje posjeda.

    Trogir je aglomeracija s neprekinutom gradskom tradicijom duljom od 22 stoljea, a svi su javni sadraji oko glavnog trga na kojem

    su bili grka agora i rimski forum

    Hrvati postupno prodiru u Trogir i poinju graditi svoje male crkvice. Pri osnivanju

    enskoga benediktinskog samostana 1064. meu uglednicima se spominju samo hrvatska imena kao to su Do-brana, Dobro, Vitae, Mire i Bogoboja. Hrvati su s vremenom postali gospoda-ri Trogira, a grad je bez otpora prihvatio i hrvatsko-ugarskoga kralja Kolomana. Od 10. st. bio je sjedite biskupije, koja je ukinuta 1828., a na je elu grada bio prior, koji se zvao i potestat ili komes, ali je o svim vanijim pitanjima odluivao biskup koji je svoje odluke objavljivao u katedrali.Ondanji je napredak samostalne opine privremeno zakoila velika nesrea 1123. kada su grad opljakali i gotovo do teme-lja razorili Saraceni. Preivjeli su se sta-novnici sklonili u Split, a ivot se u gradu normalizirao tek krajem tog stoljea kada je zapoela i njegova temeljita obnova. Potom su gradom krae vladali bizantski carevi, ali i ugarsko-hrvatski kraljevi, a Trogir se udruio sa Splitom, Klisom i i-benikom protiv sve jaih knezova Bribir-skih. Trogir su opsjedali i Mongoli jer se ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. pred njima sklonio na iovo i otoi Kraljevac, a za-uzvrat je grad dobio mnoge privilegije i posjede u Katelanskom zaljevu.Potom je vlast nad dalmatinskim grado-vima ipak pripala knezovima Bribirskim, a za kneza je Mladena III. utjecaj ubia u Trogiru bio najjai. Grad je 1222. dobio statut, a u sukobu Venecije i Genove bio je na strani poraene Genove. Krae je vrijeme Trogir bio pod upravom bosan-skog kralja Tvrtka I. i njegova nasljednika Stjepana Dabie, a 1420. svoju je vlada-vinu zapoela mletaka vlast koja je tra-jala puna etiri stoljea.Pod mletakom je vlau Trogir nazado-vao, posebno u 17. i 18. stoljeu, ponaj-prije zbog turskih pustoenja u trogir-skom zaleu, ali i zbog nepovoljne gos-podarske politike i stagniranja ondanje Venecije. Nakon propasti Mletake Re-publike 1797. Trogir je slijedio sudbinu ostalih dijelova obalne Hrvatske. Za tali-janske okupacije tijekom Drugoga svjet-skog rata sustavno su unitavani svi tra-govi hrvatske prolosti, a grad je velika razaranja doivio i tijekom jednogodinje njemake okupacije. U takozvanoj se drugoj Jugoslaviji Trogir poeo postupno gospodarski razvijati, a to se ponajprije

    Katedrala u Trogiru

  • 890 GRAEVINAR 67 (2015) 9

    Graevinar 9/2015 GRADILITE

    odnosi na velik rast brodogradilita te nekontrolirano naseljavanje i nestajanje plodnoga oblinjeg polja.Trogir je jedna od najstarijih hrvatskih aglomeracija s neprekinutom gradskom tradicijom duljom od 22 stoljea. Usto su svi glavni javni sadraji uglavnom smje-teni na istome mjestu. Grad se razvio oko glavnog trga na kojem su bili grka agora i rimski forum, a cijeli je gradski prostor organiziran po pravilnoj ortogo-nalnoj mrei. Glavna je zgrada katedrala sv. Lovre (zovu je i sv. Ivana) koja se poe-la graditi 1200., a zavrena je 1598. kada je izgraen zvonik koji se ubraja meu najljepe u Dalmaciji, al