Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
datum / 6., ožujka, 2017.
naručitelj / Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske
naziv dokumenta / PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM
Naručitelj: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske Radnička cesta 80, 10000 Zagreb
Ovlaštenik: DVOKUT ECRO d.o.o. Trnjanska 37, 10000 Zagreb
Naziv projekta: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA SITNICA UZ PROCJENU DOPRINOSA NUTRIJENATA
Naziv dokumenta: D-2 PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM
Ugovor: TA 3/1, Contract No. 60604 (naš broj U003_17)
Verzija: Konačna radna verzija
Datum: 6., ožujak 2017.
Poslano: Jedinici za provedbu projekta
Voditelj izrade: Mario Pokrivač, mag. ing. traff., struč. spec. ing. sec.
Stručni suradnici: Igor Anić, mag. ing. geoing., univ. spec. oecoing. Kamenko Josipović, mag. ing. aeidf. Ines Geci, mag.geol. Marijana Bakula, mag.ing.cheming. Jelena Fressl, mag.oecol.
Konzultacije i podaci:
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske
Direktorica: Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch.
S A D R Ž A J
A. SAŽETAK 2
B. UVOD 5
D. OPIS PROJEKTA 7
D.1. LOKACIJA ZAHVATA ............................................................................................................... 7
D.2. PREDVIĐENA SANACIJA ODALGALIŠTA .................................................................................. 8
D.2.1. OPIS TEHNOLOŠKOG RJEŠENJA ...................................................................................... 9
E. OPIS OKOLIŠA (NULTO STANJE) 14
F. ODREĐIVANJE POTENCIJALNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 27
G. PLAN UBLAŽAVANJA POSLJEDICA NA OKOLIŠ 36
H. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA (MONITORING) PLANA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM 42
H.1. PLAN PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING) DO ZATVARANJA ODLAGALIŠTA* ....... 42
H.2. PLAN PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING) NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA* 43
H.3. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PRAĆENJE I PLAN UBLAŽAVANJA I JAČANJE KAPACITETA ..... 45
I. SAŽETAK KONZULTACIJA S JAVNOŠĆU 46
G R A F I Č K I P R I K A Z I
Grafički prikaz D-1: Geološka karta otoka Korčule ................................................................................................................... 15
Grafički prikaz D-2: Državna mreža za praćenje kvalitete zraka s prikazom 5 područja/zona i 4 izdvojene aglomeracije te
položajima mjernih postaja ...................................................................................................................................................... 19
Grafički prikaz D-3: Zaštićena područja prirode u široj okolici odlagališta "Sitnica"................................................................. 20
Grafički prikaz D-4: Područja ekološke mreže RH na širem području odlagališta "Sitnica" ...................................................... 21
Grafički prikaz D-5: Karta staništa šireg područjg odlagališta "Sitnica" .................................................................................... 22
Grafički prikaz D-6: Prostorni raspored vodnih tijela ............................................................................................................... 24
T A B L I C E
Tablica D-1: Stanje vodnog tijela priobalne vode O423 - MOP ................................................................................................ 24
Tablica D-2: Karakteristike i stanje vodnog tijela podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci - Korčula................................. 25
Tablica D-3: Mreža kategoriziranih prometnica na području Općine Blato .............................................................................. 26
Tablica F-1: Analiza osjetljivosti projekta na određene klimatske promjene ........................................................................... 28
Tablica F-2: Procjena izloženosti projekta na trenutne i buduće klimatske promjene – Primarni utjecaji ............................... 29
Tablica F-3: Procjena izloženosti projekta na trenutne i buduće klimatske promjene – Sekundarni utjecaji........................... 29
Tablica F-4: Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru .............................................................. 33
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
LISTA KRATICA
EU - Europska unija
FZOEU - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske
GEF Fond - Global Environmental Facility Fund
HAOP - Hrvatska agencija za okoliš i prirodu
JPP - Jedinica za provedbu projekta
K. Č. – Katastarska čestica
K. O. – Katastarska općina
MCS - Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica potresa
NN – Narodne novine
POVS – Područja značajna za vrste i stanišne tipove
WFS – Web Feature Service
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
2
A. SAŽETAK
Za potrebe sanacije odlagališta "Sitnica" osigurana su sredstva iz GEF Fonda, kroz projekt ADRIATIC SEA
ENVIRONMENTAL POLLUTION CONTROL PROJECT I (GEF Grant No. TF 017706).
Kroz projekt će biti izrađena studijska dokumentacija, podnijeti će se zahtjev za ishođenje okolišne dozvole te provesti istražni radovi prije, tijekom i poslije sanacijskih aktivnosti.
Za sanaciju odlagališta do sada je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš tijekom 2006. godine te je ishođeno rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Nakon toga provedeni su istražni radovi trasiranja podzemne vode s područja odlagališta otpada (listopad 2007. godine) te je ishođena lokacijska dozvola (travanj 2008. godine) te izmjena i dopuna lokacijske dozvole (rujan 2016. godine).
Lokacija zahvata nalazi se zapadno od mjesta Blato i istočno od Potirne uz asfaltiranu cestu Vela-Luka
Blato te je od Blata, odnosno Vela Luke udaljena oko 4 km. Odlagalište se nalazi na području
katastarskih općina Vela Luka i Blato.
Odlagalište "Sitnica" se koristi od 1980. i do sada je na odlagalište odloženo oko 158.000 m3 (95.000 t)
komunalnog i proizvodnog otpada te nepoznata količina opasnog otpada. Lokacija odlagališta "Sitnica",
površina od oko 4,86 ha, je označena u prostornim planovima Općine Vela Luka i Općine Blato.
Odlagalište otpada "Sitnica" se sastoji od:
• ulazno izlazne zone, • odlagališne plohe.
Radovi na sanaciji odlagališta otpada "Sitnica" odvijat će se u etapama. Izgradnja ulazno izlazne zone obuhvaća izvedbu prometno manipulativnih površina, ulaznih vrata i ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, garaže za kompaktor, perilišta kotača te izgradnju prateće infrastrukture.
Radovi obuhvaćeni izgradnjom odlagališne plohe obuhvaćaju izgradnju makadamske prometnice, kazeta, premještanje i odlaganje otpada na za to predviđenu kazetu i formiranje tijela.
Sanacija odlagališne plohe podrazumijeva uklanjanje otpada sa prostora na kojem je odlagan i njegovu ugradnju na za to predviđenu odlagališnu kazetu.
Novoizgrađena odlagališna ploha tlocrtne je površine cca 2,95 ha, ima kapacitet za cca 203.000 m3 otpada. Ukupna površina dijela građevine koji se odnosi na odlagališnu plohu iznosi cca 4,66 ha.
Geomorfološki gledano teren je dobro razveden s relativnim visinskim razlikama većim od 150 m. Teren
je u cjelini izgrađen od mezozojskih karbonata, pri čemu vapnenci imaju dominantnu ulogu.
Šire područje lokacije odlagališta je izgrađeno je od karbonatnih stijena s dominantnom ulogom
vapnenaca. Tektonski pokreti i krški procesi formirali su kolektorsku sredinu s disoluciano-pukotinskim
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
3
tipom poroznosti na cijelom otoku. Prisutni su različiti krški oblici, ne samo na površini, nego i u
podzemlju, kao što su: kanali, šupljine te mreža međusobno povezanih pukotina.
Tlo u okolici odlagališta "Sitnica" se može okarakterizirati kao litosol (kamenjar), koji je formiran na
vapnenačkoj podlozi. Na padini dominira mehanizam mehaničkog trošenja stijena koji raspadanjem
daje kameniti detritus. Dominantan faktor nastanka ove vrste pedološkog pokrivača su klimatsko uvjeti
(smrzavanje i zagrijavanje stijena).
Prema podacima iz Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na
teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) kvaliteta zraka cijele zone HR5, kojoj pripada otok Korčula, je
zadovoljavajuća te se kvaliteta zraka može ocijeniti kao kvaliteta I. kategorije s obzirom na sve
onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona.
Odlagalište otpada ''Sitnica'' ne nalazi se na području ekološke mreže, a lokacija se nalazi unutar
stanišnog tipa C.3.6./D.3.4. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu – i stenomediterana / Bušici.
Otok Korčula nema stalnih izvora, a podzemna voda se koristi u Blatskom polju od sredine 20. stoljeća.
Crpljena voda se koristi za vodoopskrbu zapadnog dijela otoka te za navodnjavanje privatnih
poljoprivrednih površina
Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10), promatrani prostor pripada Jadranskom
vodnom području, Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN
97/10 i 31/13); obuhvat zahvata pripada području malog sliva „Neretva - Korčula“. Odlagalište "Sitnica"
nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta.
Kao način sanacije odlagališta otpada "Sitnica" predviđena je ex situ metoda sanacije. Sanacija će se
provesti na način da se otpad koji je ciljano odlagan na postojeće odlagalište smješten na sjevernoj
strani odlagališta te na česticama koje nisu u sklopu obuhvata zahvata, u cijelosti premjesti na uređene
kazete u dvije faze, te će se u konačnici oblikovati tijelo odlagališta i izvršiti njegovo konačno zatvaranje.
Radnje koje je potrebno provesti prilikom sanacije i zatvaranja odlagališne plohe su kako slijedi:
• izgradnja makadamske prometnice,
• izgradnja odlagališnih kazeta (uključujući obodni nasip, obodni kanal, temeljno brtvljenje i
sustav odvodnje procjednih voda),
• preslagivanje odloženog otpada s postojećeg odlagališta na novouređene kazete te
odlaganje novog otpada, formiranje tijela odlagališta sukladno projektom definiranim
gabaritima, izgradnja sustava otplinjavanja te konačno zatvaranje odlagališne plohe,
• izgradnja sustava oborinske odvodnje sa zatvorene odlagališne plohe,
• uređenje/planiranje površina s kojih je uklonjen otpad.
Projektom sanacije odlagališta otpada "Sitnica" predviđa se fazna izgradnja u dvije etape (I etapa –
ulazno-izlazna zona, II etapa – odlagališna ploha).
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
4
Projektom se predviđa etapna izgradnja kako slijedi:
• etapa 1 – ulazno izlazna zona – na ukupnoj površini od cca 0,2 ha,
• etapa 2 – odlagališna ploha - na ukupnoj površini od cca 4,66 ha.
Sve slobodne površine unutar ograde, osim prometno-manipulativnih i radnih koje zbog specifičnosti
tehnološkog procesa moraju biti makadamske, hortikulturno će se urediti. Predviđena je sadnja drveća
i grmlja (naročito uz ogradu, kako bi se postigla vizualna barijera prema okolnom prostoru), pri čemu
treba koristiti prvenstveno autohtoni biljni materijal, te zatravljivanje.
Mjere ublažavanja posljedica za okoliš bit će primijenjene u 2 faze projekta:
tijekom faze projektiranja posebna se pozornost mora posvetiti sprječavanju/ublažavanju
utjecaja na tlo i vode, utjecaja na krajobraz, utjecaja na stanovništvo i namjenu prostora i
utjecaja u slučaju akcidenta.
tijekom faze sanacije i zatvaranja glavni negativni utjecaji će biti u slučaju utjecaja na zrak,
utjecaja na tlo i vode, utjecaja na kulturno-povijesnu baštinu, utjecaja na stanovništvo i
namjenu prostora, utjecaja na staništa, floru i faunu, utjecaja na krajobraz, utjecaja na
prometne tokove i infrastrukturu, utjecaja uslijed nepravilnog gospodarenja s otpadom,
utjecaja u slučaju akcidenta, ako se ne primijene odgovarajuće mjere zaštite.
Gore navedeni utjecaji minimizirat će se primjenom specifičnih mjera za svaku oblast ponaosob, koje su detaljno opisane u okviru Plana ublažavanja posljedica za okoliš.
Glavna zadaća plana praćenja stanja okoliša (monitoringa) je osiguranje primjene odgovarajućeg standarda zaštite okoliša koji je propisan važećom legislativom i dobrom inženjerskom praksom. Na taj način se prate utjecaji na okoliš kao i učinci predviđenih mjera za njihovo ublažavanje.
Plan monitoringa kao i nulto stanje koje će se koristiti za provjeru učinkovitosti mjera ublažavanja utjecaja odnose se na fazu do zatvaranja i nakon zatvaranja odlagališta.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
5
B. UVOD
Za potrebe sanacije odlagališta "Sitnica" osigurana su sredstva iz GEF Fonda, kroz projekt ADRIATIC SEA ENVIRONMENTAL POLLUTION CONTROL PROJECT I (GEF Grant No. TF 017706).
Kroz projekt će biti izrađena studijska dokumentacija, podnijeti će se zahtjev za ishođenje okolišne dozvole te provesti istražni radovi prije, tijekom i poslije sanacijskih aktivnosti.
Naručitelj je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: FZOEU), dok je nositelj zahvata EKO d.o.o. Blato.
Za sanaciju odlagališta do sada je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš tijekom 2006. godine te je ishođeno rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Nakon toga provedeni su istražni radovi trasiranja podzemne vode s područja odlagališta otpada (listopad 2007. godine) te je ishođena lokacijska dozvola (travanj 2008. godine) za namjeravane sanacijske radove.
Privremeno korištenje odlagališta nastavilo bi se do otvaranja regionalnog Centra za gospodarenje otpadom, sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, a koji prostorno pokriva cijelo područje Dubrovačko-neretvanske županije uključujući i otok Korčulu.
Planom gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije predviđena je izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom s potrebnim građevinama i površinama za provođenje tehnoloških procesa obrade otpada. Lokacija centra je planirana u općini Dubrovačko primorje, na lokaciji Lučino razdolje, oko 700 m zapadno od naselja. Od dokumentacije za realizaciju centra gospodarenje otpadom pripremljena je studija utjecaja na okoliš, provedeni su istražni radovi trasiranja voda kojim se dokazuje da nema utjecaja na izvorišta vode i Studija izvodljivosti.
Usporedno sa uspostavom regionalnog centra za gospodarenje otpadom, na širem području Dubrovačko-neretvanske županije predviđena je uspostava mreže pretovarnih stanica te zatvaranje lokalnih odlagališta otpada. Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske Županije planirano je 8 pretovarnih stanica, od kojih je jedna predviđena na lokaciji odlagališta "Sitnica".
Na području Općine Blato i Općine Vela Luka provode se općinski planovi gospodarenja otpadom s ciljem uspostave sustava izdvojenog prikupljanja potencijalno iskoristivog otpada koji se može obraditi i ponovno upotrijebiti (papir, karton, staklo, metali, plastika i sl.). U prijelaznom razdoblju do realizacije regionalnog centra gospodarenja otpadom za područje Dubrovačko-neretvanske županije, za potrebe odlaganja komunalnog otpada skupljenog s područja Općine Blato i Općine Vela Luku predviđeno je korištenje odlagališta "Sitnica".
Za odlagalište "Sitnica" tijekom 2014. godine proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sa neznatnom izmijenjenim projektom sanacije (promijenjene su količine otpada predviđenog za odlaganje) te je ishođeno rješenje nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i energetike da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš te provesti glavnu ocjenu utjecaja na ekološku mrežu.
Sukladno dobivenom rješenju o prihvatljivosti zahvata napravljena je izmjena Idejnog projekta te je ishođena nadopuna lokacijska dozvola (rujan 2016. godine) čime su se stekli potrebni uvjeti za provedbu sanacije odlagališta.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
6
Ovaj Plan upravljanja okolišem napravljen je u skladu s politikama okoliša Svjetske banke i zakonskom
regulativom Republike Hrvatske, a ima za cilj osiguranje primjene mjera ublažavanja posljedica na
okoliš te plana praćenja stanja okoliša, što je definirano provedenim postupcima procjene utjecaja na
okoliš.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
7
D. OPIS PROJEKTA
D.1. LOKACIJA ZAHVATA
Lokacija zahvata nalazi se zapadno od mjesta Blato i istočno od Potirne uz asfaltiranu cestu Vela-Luka Blato, na rubu Blatskog polja. Ista je smještena neposredno uz turistički dio uvale Karbuni te je od Blata, odnosno Vela Luke udaljena oko 4 km. Odlagalište se nalazi na području katastarskih općina Vela Luka i Blato. Odlagalište se nalazi na udaljenosti od cca 1.5 km sjeverno Jadranskog mora (uvala Karbuni). U uvali Karbuni su i najbliže kuće samom odlagalištu.
Grafički prikaz D-1: Lokacija odlagališta "Sitnica" na ortofotografskoj podlozi
Izvor: Esri basemap, 2016. godine
Sjeveroistočno od odlagališta na udaljenosti od oko 2 km na području Blatskog polja nalaze se instaliran i vodozahvati ''Studenac'', ''Prbako'', ''Gugić'' i ''Prcalo''. Navedeni vodozahvati služe za opskrbu pitkom vodom zapadnog dijela otoka Korčule.
Na lokaciji "Sitnica" otpad se odlaže od 1980. godine te je do sada odloženo oko 95.000 t otpada.
Odlagalište se nalazi na području katastarskih općina Vela Luka i Blato, na katastarskim česticama
10632/1, 11588/1, 11588/2, 11588/3, 11590, 11592/1, 11592/2, 31268/2 k.o. Vela Luka i 10633,
10634, 11568, 11569/1, 11569/2, 11570/1, 11570/2, 11571/1, 11571/2, 11571/3, 11572, 11574,
11575, 11576, 11577, 11578, 11585, 11586, 11587/1, 11587/2, 11596, 11598, 11599, 31268/2, i zgr.
883, 885/1, 885/2, 886, 887, 888, 889, 891 k.o. Blato (Sitnica).
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
8
Odlagalište "Sitnica" se koristi od 1980. i do sada je na odlagalište odloženo oko 158.000 m3 (95.000 t)
komunalnog i proizvodnog otpada te nepoznata količina opasnog otpada. Lokacija odlagališta "Sitnica",
površina od oko 4,86 ha, je označena u prostornim planovima Općine Vela Luka i Općine Blato.
Odlagalište ne zadovoljava osnovne uvjete za rad, te nije uređeno sukladno važećim propisima
Republike Hrvatske. Budući da odlagalište trenutno radi mimo zadanih tehničko-tehnoloških kriterija,
potencijalno može utjecati na sve dijelove okoliša te ga je potrebno sanirati, uz osiguranje nastavka
rada, a do otvaranja centra za gospodarenje otpadom. Specifičnim načinom odlaganja, debljina
odloženog komunalnog otpada na pojedinim mjestima je i do 40 m, uz formiranje vrlo strmog nagiba
što može biti uzrok klizanja odnosno urušavanja postojećeg odlagališnog prostora.
D.2. PREDVIĐENA SANACIJA ODALGALIŠTA
Odlagalište otpada "Sitnica" se sastoji od:
• ulazno izlazne zone, • odlagališne plohe.
Radovi na sanaciji odlagališta otpada "Sitnica" odvijat će se u etapama, kako je to definirano Idejnim projektom. Izgradnja ulazno izlazne zone obuhvaća izvedbu prometno manipulativnih površina, ulaznih vrata i ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, garaže za kompaktor, perilišta kotača te izgradnju prateće infrastrukture.
Radovi obuhvaćeni izgradnjom odlagališne plohe obuhvaćaju izgradnju makadamske prometnice, kazeta, premještanje i odlaganje otpada na za to predviđenu kazetu i formiranje tijela odlagališta u skladu s gabaritima definiranima Idejnim projektom, uključujući obodni nasip, temeljno brtvljenje, sustav odvodnje procjednih voda, površinsko brtvljenje sustav otplinjavanja i sustav odvodnje oborinske vode s tijela zatvorenog odlagališta.
Izgradnja ulazno izlazne zone obuhvaća izvedbu prometno manipulativnih površina, ulaznih vrata i ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, garaže za kompaktor, perilišta kotača te izgradnju prateće infrastrukture.
Sanacija odlagališne plohe podrazumijeva uklanjanje otpada sa prostora na kojem je odlagan i njegovu ugradnju na za to predviđenu odlagališnu kazetu.
Novoizgrađena odlagališna ploha tlocrtne je površine cca 2,95 ha, ima kapacitet za cca 203.000 m3 otpada i sastoji se od sljedećih dijelova: obodnog nasipa, temeljnog brtvenog sloja, sustava odvodnje procjednih voda, pasivnog sustava otplinjavanja, završnog brtvenog sloja i sustava odvodnje oborinske vode s tijela zatvorenog odlagališta.
Ukupna površina dijela građevine koji se odnosi na odlagališnu plohu iznosi cca 4,66 ha.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
9
D.2.1. OPIS TEHNOLOŠKOG RJEŠENJA
Ulazno izlazna zona
Namjena građevine ulazno izlazne zone je prijem i evidentiranje otpada te za upućivanje na mjesto
odlaganja.
Izgradnja ulazno izlazne zone obuhvaća izvedbu prometno manipulativnih površina, ulaznih vrata i
ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, garaže za kompaktor, perilišta kotača te izgradnju
prateće infrastrukture.
Odlagališna plohe
Kao način sanacije odlagališta otpada "Sitnica" predviđena je ex situ metoda sanacije. Sanacija će se
provesti na način da se otpad koji je ciljano odlagan na postojeće odlagalište smješten na sjevernoj
strani odlagališta te na česticama koje nisu u sklopu obuhvata zahvata, u cijelosti premjesti na uređene
kazete u dvije faze, te će se u konačnici oblikovati tijelo odlagališta i izvršiti njegovo konačno zatvaranje.
Radnje koje je potrebno provesti prilikom sanacije i zatvaranja odlagališne plohe su kako slijedi:
• izgradnja makadamske prometnice,
• izgradnja odlagališnih kazeta (uključujući obodni nasip, obodni kanal, temeljno brtvljenje i
sustav odvodnje procjednih voda),
• preslagivanje odloženog otpada s postojećeg odlagališta na novouređene kazete te
odlaganje novog otpada, formiranje tijela odlagališta sukladno projektom definiranim
gabaritima, izgradnja sustava otplinjavanja te konačno zatvaranje odlagališne plohe,
• izgradnja sustava oborinske odvodnje sa zatvorene odlagališne plohe,
• uređenje/planiranje površina s kojih je uklonjen otpad.
Oblik i veličina građevinske čestice
Zona odlagališta je približno trapeznog tlocrtnog oblika te zauzima ukupnu površinu od oko 4,86 ha.
Nema posebnih uvjeta za oblikovanje odlagališta otpada.
Projektom se predviđa etapna izgradnja kako slijedi:
• etapa 1 – ulazno izlazna zona – na ukupnoj površini od cca 0,2 ha,
• etapa 2 – odlagališna ploha - na ukupnoj površini od cca 4,66 ha.
Sve slobodne površine unutar ograde, osim prometno-manipulativnih i radnih koje zbog specifičnosti
tehnološkog procesa moraju biti makadamske, hortikulturno će se urediti. Predviđena je sadnja drveća
i grmlja (naročito uz ogradu, kako bi se postigla vizualna barijera prema okolnom prostoru), pri čemu
treba koristiti prvenstveno autohtoni biljni materijal, te zatravljivanje.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
10
Ulazno izlazna zona
Ulaz u prostor odlagališta otpada "Sitnica" je s nerazvrstane prometnice i smješten je na istočnom dijelu obuhvata zahvata.
Dio građevine koji se odnosi na ulazno izlaznu zonu zauzima ukupnu površinu od oko 0,2 ha, od čega
je oko 529 m2 uređena prometno–manipulativna asfaltna površina, oko 40 m2 zauzima pješačka staza,
a ostatak je zelena površina (oko 1.457 m2 tj. ~ 72%).
U sklopu ulazno izlazne zone predviđena su 2 parkirališna mjesta za osobna vozila, za potrebe
zaposlenika.
Odlagališna ploha
Pojmom „odlagališna ploha“ obuhvaćena je građevina koji zauzima prostor na sjevernom i obuhvata odlagališta otpada "Sitnica" i sastoji se od pripremljenog tj. zatvorenog tijela odlagališta s pratećim sustavima (sustav odvodnje procjednih voda, sustav otplinjavanja, sustav odvodnje oborinskih voda sa zatvorenog tijela odlagališta), prometnice i zelenih površina.
Dio građevine koji se odnosi na odlagališnu plohu zauzima ukupnu površinu od oko 4,54 ha, od čega je oko 825 m2 uređena prometno–manipulativna makadamska površina, oko 29.516 m2 zauzima odlagališna ploha, a ostatak je zelena površina (oko 15.069 m2 tj.~ 33%).
U zelenoj je površini planiran razvod potrebne infrastrukture, te izgradnja sabirnog bazena za procjedne vode i sabirnog bazena za procjedne vode.
Etapna izgradnja
Projektom sanacije odlagališta otpada "Sitnica" predviđa se fazna izgradnja u dvije etape (I etapa – ulazno-izlazna zona, II etapa – odlagališna ploha), kako se vidi u Grafičkom prilogu 1 (str. 12).
ETAPA 1 – ulazno izlazna zona – koja obuhvaća izvedbu sljedećih građevina i radova:
• prometno manipulativne površine (uključujući asfaltiranu prometnicu, spoj na javnu
prometnicu, pješačku stazu uz ulaz na lokaciju te parkirališna mjesta za zaposlenike),
• ulaznih vrata i ograda oko cijelog zahvata,
• zgrade za osoblje,
• sustav vodoopskrbe (sanitarna mreža),
• sustav odvodnje potencijalno zauljene oborinske vode s prometno manipulativnih površina,
• sustav odvodnje otpadne sanitarne vode,
• stabilni diesel elektro agregat,
• garaže za kompaktor,
• perilišta kotača.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
11
ETAPA 2 - Odlagališna ploha, sanacija odlagališta, izgradnja kazeta I, II, III i IV – koja obuhvaća izvedbu
sljedećih građevina i radova:
• izgradnju kazeta I, II, III i IV (uključujući obodni nasip, temeljno brtvljenje, obodni kanal, sustav
odvodnje procjednih voda, sabirni bazen za procjedne vode),
• sabirnog bazena za čiste oborinske vode,
• makadamsku prometnicu,
• uklanjanje otpada s postojećeg odlagališta i njegovo premještanje i ugradnja na novouređene
kazete,
• uređenje/planiranje površina s kojih je uklonjen otpad,
• zatvaranje kazeta I, II i III – koja obuhvaća izvedbu sljedećih građevina i radova: površinsko
brtvljenje, sustav otplinjavanja i sustav odvodnje čiste oborinske vode s tijela odlagališta.
Prikaz situacije zatvorenog odlagališta dan je u Grafičkom prilogu 2, (str. 13).
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
14
E. OPIS OKOLIŠA (NULTO STANJE)
Geološka i hidrogeološka obilježja
Geomorfološki gledano teren je dobro razveden s relativnim visinskim razlikama većim od 150 m. Sama
lokacija odlagališta otpada "Sitnica" se nalazi na južnoj padini brda Rat od Sitnice (visine 87 m), koja se
pruža u nastavku u «Sitničko polje». Teren je u cjelini izgrađen od mezozojskih karbonata, pri čemu
vapnenci imaju dominantnu ulogu. U tektonskom pogledu, teren je poremećen tektonskim pokretima
koji su se događali u više orogenetskih faza pa su razvijene plikativne i disjunktivne strukture.
Najstarije stijene u razmatranom području pripadaju donjoj kredi s mogućim vršnim dijelom jurskih
sedimentima (J3K1), a zastupljene su pretežno neuslojenim krupnozrnatim dolomitima. Na njima
slijedi kontinuirani razvoj krednih karbonata. Zastupljena je gotova kompletna donja i gornja kreda: od
beriasa do alba, odnosno od cenomana do senona.
Litostratigrafski pregled
Šire područje lokacije odlagališta otpada "Sitnica" izgrađuju donjokredne karbonatne stijene s
mogućnošću da manji dio pripada najmlađem dijelu malma, odnosno titonu. Najstarije naslage,
pripadaju Tito‐berijasu (J3K1), izgrađuju jezgru poremećene i asimetrične antiklinale. Zapadni
završetak te antiklinale nalazi se južno i jugoistočno od lokacije odlagališta. Prisutne stijene su gotovo
isključivo dolomiti, veličine zrna od sitnozrnatnih do krupnozrnatih, a prevladavaju srednjozrnati
dolomiti. Slojevi stijena su debelo uslojeni do gromadasti te generalno položeni strmo u pravcu
sjevere, odnosno prema jugu. Ukupna debljina slojeva stijena prelazi 300 m. Južno od lokacije
odlagališta "Sitnica", u zapadnom produžetku opisane antiklinale (jugozapadno od V. i M. Brinistave i
Jadruše) razvijene su naslage neokoma (valentis‐otriv)‐K11+2, koje su taložene kontinuirano na
dolomitima titon‐berijasa. Zastupljene su uglavnom vapnencima te dolomitima. Vapnenci su dobro
uslojeni s debljinom slojeva najčešće 20‐50 cm. Slojevi su generalno nagnuti prema jugu i jugozapadu
pod prilično strmim kutovima. Ukupna debljina ovih slojeva iznosi oko 200 m. Kontinuirano na
opisanim slojevima slijede naslage barem‐apta (K13+4). Izgrađuju južne dijelove razmatranog terena i
strmo su nagnute prema jugu. Također su razvijene i sjeverno od lokacije odlagališta "Sitnica", gdje
su blago položene i nagnute, generalno, prema sjeveru (Masunović, Rat od Sitnice). Ti vapnenci su u
nižem dijelu tanko uslojeni pa im debljina slojeva najčešće iznosi 5‐30 cm, dok su u višem dijelu deblje
uslojeni, 25‐80 cm. Debljina tih naslaga je procijenjena na 250‐300 m. Najveći dio razmatranog terena
izgrađuju naslage alba (K15), koje kontinuirano slijede na naslagama barem‐apta. Najvećim dijelom
zastupljene su vapnencima, a u vršnom dijelu pojavljuju se i dolomiti u izmjeni s vapnencima;
izmjenjuju se vertikalno i lateralno. Ističe se zona dolomita, koja se pruža u uskom pojasu od mjesta
Blata, na zapad sve do lokacije «Sitnica». U predjelu lokacije dolomiti su nagnuti (blago do srednje
strmo) generalno prema jugu. Pretežno su uslojeni, pri čemu debljina slojeva iznosi 3‐6 dm, rjeđe su
debelo uslojeni pa im se debljina kreće od 1 m do 1,5 m. Stijene su dosta šupljikave i porozne.
Mjestimično se sreću tanki proslojci glinovite tvari između pojedinih slojeva. Debljina im se procjenjuje
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
15
na 250 m. U strukturnom pogledu ove naslage obrazuju asimetričnu sinformu generalnog pružanja
zapad‐istok, u kojoj su slojevi nagnuti centriklinalno, srednje strmo prema jugu i znatno strmije prema
sjeveru.
Grafički prikaz E-1: Geološka karta otoka Korčule Izvor: Geološka karta RH 1:300 000, Hrvatski geološki institut
Odlagalište Sitnica
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
16
Hidrogeloška obilježja
Šire područje lokacije odlagališta je izgrađeno je od karbonatnih stijena s dominantnom ulogom vapnenaca. Tektonski pokreti i krški procesi formirali su kolektorsku sredinu s disoluciano-pukotinskim tipom poroznosti na cijelom otoku. Prisutni su različiti krški oblici, ne samo na površini, nego i u podzemlju, kao što su: kanali, šupljine te mreža međusobno povezanih pukotina. Veći dio oborinskih voda, koje podnu na tlo ponire u podzemlje, dok se jedan dio kanalizira kroz bujične tokove prema nižim dijelovima terena. Mjestimično se nakon intenzivnih i kratkotrajnih kiša formiraju povremeni i kratkotrajni tokovi-bujice, koji ubrzo poniru u propusnim stijenama zbog čega na cijelom otoku nema trajnih vodotoka. U polju Sitnica, nasuprot odlagališta "Sitnica" postoji lokva koja predstavlja privremenu vodenu pojavu te se u ovisnosti o vremenskim prilikama zadržava kraći ili duži period.
Većina stijena koje izgrađuju šire podruje lokacije odlagališta su srednje do dobro propusne stijene. U jugoistočnom dijelu terena granica sliva pruža se antiklinalnom strukturom smjera pružanja istok-zapad, izgrađenoj od nepropusnih dolomita. Vododijelnica u predjelu Kule povija prema sjeveru-sjeverozapadu, sve do topografskog uzvišenja Maslinovići i Rat od Sitnice, odakle produžava u smjeru sjeverozapada.
Sjeverno od postavljene vododijelnice površinske i podzemne vode gravitiraju prema sjeveru i sjeveroistoku te pripadaju slivu Blatskog polja. Blatsko polje udaljeno je od odlagališta "Sitnica" u smjeru sjeveroistoka oko 2 km i ono je glavno vodoopskrbno područje okolnog stanovništva. Voda je
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
17
zahvaćena u vršnom dijelu vapnenačkih naslaga, a pokrov vodonosnog sloja čini zemlja crvenica te stijensko kršje.
Sama lokacija odlagališta "Sitnica" ne pripada slivu Blatskog polja, površinske i podzemne vode tog područja imaju smjer kretanja prema jugu i jugozapadu.
Seizmološka i tektonska obilježja
Gledano u širem smislu planiranog zahvata, generalno se za otok Korčulu može reći kako se obzirom na seizmičke osobine, nalazi u stabilnom području. U blizini otoka nalazi se vrlo aktivno područje, koje prostor Dubrovačko‐neretvanske županije čini seizmički najaktivnijim dijelom jadranske obale, što je u prošlosti rezultiralo s nekoliko katastrofalnih potresa. Temeljem postojećih seizmotektonskih spoznaja, napravljena je gruba seizmička mikrorajonizacija prostora županije koji je podijeljena u nekoliko zona prema mogućem intenzitetu potresa. Otok Korčula prema takvoj podjeli spada u VII‐VIII. Potresnu zonu po MCS. Seizmički intenzitet krajnjeg istočnog dijela otoka s naseljima Korčulom, Lumbardom i Žrnovom je VIII. Stupnja MCS, dok središnji i zapadni dio otoka, na kojem se nalazi i planirani zahvat pripada zoni VII. Stupnja MCS. U tom smislu otok Korčula djeluje kao potpuno samostalna seizmotektonska jedinica u kojoj seizmička aktivnost nije izrazita.
Pedološka obilježja
Veći dio tala otoka Korčule spada u grupu vapnenjača pomiješanih šljunkom, ilovačom te sporadično
humusom. Pedološki pokrivač je većinom plitak i teško obradiv te pod utjecajem suše. Uglavnom
prevladava crvenica. Na području Općine Blato prisutne su tri skupine matičnih supstrata: čisti i tvrdi
vapnenci, dolomiti, te nevezani kvartarni sedimenti. Antropogenim utjecajem stvoren je poseban tip
krajolika, u kojem se ističu rigolana terasirana tla. Drugo veliko područje čine krška polja i depresije,
gdje prevladavaju duboka antropogena tla, nastala iz različitih koluvijalnih, a lokalno i eolskih nanosa.
Značajna je poljoprivredna aktivnost na površinama plodnih i dubokih tala polja i poljica, te terasastih
terena s vinogradima i maslinicima. Krški predjeli izvan polja odlikuju se vrlo često plitkim isprekidanim
zemljišnim pokrivačem.
Tlo u okolici odlagališta "Sitnica" se može okarakterizirati kao litosol (kamenjar), koji je formiran na
vapnenačkoj podlozi. Na padini dominira mehanizam mehaničkog trošenja stijena koji raspadanjem
daje kameniti detritus. Dominantan faktor nastanka ove vrste pedološkog pokrivača su klimatsko uvjeti
(smrzavanje i zagrijavanje stijena). Ova vrsta pedološkog pokrivača je dosta česta u pretplaninskom i
mediteranskom krškom području. Dominacija kamena i krupnog šljunka u tlu temeljno je fizikalno
obilježje kamenjara.
Litosoli se odlikuju ekstremnom vodopropusnošću. Zbog male adsorpcijske površine litosoli su
siromašni topivim oblicima biljnih hraniva. Litosole slijedi osebujna vegetacija kamenjara i točila. Zbog
minimalne plodnosti ta tla nemaju gospodarsku važnost.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
18
Klima i meteorološke značajke
Općina Blato je smještena na otoku Korčuli, koji pripada skupini južnodalmatinskih otoka. Otok Korčula
se nalazi u zoni jadranskog tipa ugodne mediteranske klime koju karakteriziraju duga, mirna, suha i
topla ljeta s vedrim danima te kratke blage i vlažne zime (prema Kopunovoj klasifikaciji, Čas tip klime).
Srednja temperatura ispod 10° C zabilježena je samo tijekom siječnja i veljače, dok je srednja
temperatura u mjesecu lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu prosječno viša od 20° C. Temperatura zraka
otoka Korčule općenito pokazuje utjecaj mora zbog čega su temperature zraka tijekom jeseni više od
temperature zraka izmjerene tijekom proljeća.
Režim padalina tipično je mediteranski s maksimumom krajem jeseni i početkom zime, a minimumom
u mjesecu srpnju. Oborine u obalnom i otočnom dijelu Dalmacije godišnje se kreću do 1.000 mm.
Tijekom ljetnih mjeseci (lipanj - srpanj – kolovoz) prosječne mjesečne količine oborina se kreću u
rasponu od 30 do 45 mm, a u pojedinim godinama navedeni mjeseci mogu biti bez oborina.
Na području otoka Korčule ima oko 2.671 sunčanih sati godišnje te dva puta veći broj vedrih nego
oblačnih dana godišnje.
Na području Dalmacije postoji nekoliko vrsta vjetrova različitih učestalosti i jačina, a najznačajniji su
bura, jugo i maestral. Bura je sjeveroistočni vjetar (NE), koji je hladan, suh i izrazito mahovit vjetar s
kontinenta, koji najčešće traje nekoliko dana. Prosječna jačina bure na otoku Korčuli iznosi oko 3 m/s,
sa znatno jačim udarima.
Kvaliteta zraka
Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju
Republike Hrvatske (NN 1/14), područje Dubrovačko-neretvanske županije uvršteno je u zonu HR5 koja
obuhvaća široko područje čitave Dalmacije (Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i
Dubrovačko-neretvansku županiju uz izuzetak aglomeracija HR ST).
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
19
Grafički prikaz E-2: Državna mreža za praćenje kvalitete zraka s prikazom 5 područja/zona i 4 izdvojene aglomeracije te položajima mjernih postaja
Izvor: HAOP, Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2015. godinu
Podaci dviju postaja (Vis i Opuzen) državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka na području zone
HR5 nisu reprezentativni za ocjenu kvalitete zraka na području Korčule. Na područjima na kojima
postoji mali broj mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka procjena razine onečišćenja dobiva se
modeliranjem koje omogućava analizu prostorne razdiobe na velikoj prostornoj i vremenskoj skali koje
nisu pokrivene mjerenjima. Prema podacima iz Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema
razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) kvaliteta zraka cijele zone
HR5 je zadovoljavajuća, odnosno, globalno gledajući, nisu prekoračene zadane granične vrijednosti
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
20
emisija onečišćujućih tvari1 te se kvaliteta zraka može ocijeniti kao kvaliteta I. kategorije s obzirom na
sve onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona2
Zaštićena područja prirode
Na području obuhvata zahvata prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) nema zaštićenih područja
prirode. Najbliža zaštićena područja prirode su park šuma Ošjak na otočiću Ošjaku kod Vele Luke, na
udaljenosti od cca 4,8 km sjevero-zapadno od lokacije odlagališta "Sitnica" te Vela špilja, palenotološki
spomenik prirode, na udaljenosti od cca 4,2 km sjeverno od lokacije odlagališta "Sitnica" (Grafički prikaz
E-3).
Grafički prikaz E-3: Zaštićena područja prirode u široj okolici odlagališta "Sitnica"
Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode
Ekološka mreža
Odlagalište otpada ''Sitnica'' ne nalazi se na području ekološke mreže Republike Hrvatske. Najbliža
područja ekološke mreže lokaciji odlagališta su područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove
(POVS) HR3000423 – Lastovski i Mljetski kanal i HR3000153 – otok Korčula – od uvale Poplat do
Vrhovnjaka. Oba područja nalaze se oko 1,5 km južno od odlagališta.
1 Granične vrijednosti zadane su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/2012) 2 Prekomjerno onečišćenje prizemnim ozonom zabilježeno je na području cijele Republike Hrvatske. Uzroci prekomjernih koncentracija su meteorološki uvjeti, vrste vegetacije (prirodni izvori emisije prekursora prizemnog ozona) te zemljopisni položaj Hrvatske (daljinski transport prizemnog ozona).
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
21
Grafički prikaz E-4: Područja ekološke mreže RH na širem području odlagališta "Sitnica"
Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode
Bioraznolikost
Područje odlagališta "Sitnica" nalazi se na stanišnom tipu C.3.6./D.3.4. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu – i stenomediterana / Bušici. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu – i stenomediterana - navedeni kompleks staništa se kao posljednji stadiji degradacije vazdazelenih šuma crnike razvijaju u sklopu eumediteranske i stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa razvijaju diljem Sredozemlja. Bušici - navedeni skup predstavlja niske, vazdazelene šikare koje se razvijaju na bazičnoj podlozi, kao jedan od degradacijskih stadija vazdazelene šumske vegetacije. Šire područje oko lokacije odlagališta "Sitnica" zauzimaju staništa:
I.5.3. Vinogradi,
E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike - skup zajednica čistih vazdazelenih šuma i makije crnike, te šuma alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsušem dijelu istočno-jadranskog primorja.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
22
Grafički prikaz E-5: Karta staništa šireg područja odlagališta "Sitnica"
Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
23
Hidrografske značajke, zone sanitarne zaštite i vodna tijela
Hidrografski podaci
Otok Korčula nema stalnih izvora, a podzemna voda se koristi u Blatskom polju od sredine 20. stoljeća.
Crpljena voda se koristi za vodoopskrbu zapadnog dijela otoka te za navodnjavanje privatnih
poljoprivrednih površina. Zbog poroznosti krškog terena stalnih tekućih vodotoka nema na otoku.
Većina oborinske vode ponire kroz porozno tlo te teče podzemno. To dokazuju brojne vrulje, osobito
duž južne obale otoka i izvori bočate vode na samoj obali. Za vrijeme jakih kiša javljaju se kratkotrajne
bujice. Na Korčuli se nalazi i dvadesetak manjih lokava (npr. Donje Blato, Čarsko polje, Sitnica, Bradat i
dr.), od kojih neke ljeti presušuju, neke su stalne tijekom cijele godine.
Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10), promatrani prostor pripada Jadranskom
vodnom području, Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN
97/10 i 31/13); obuhvat zahvata pripada području malog sliva „Neretva - Korčula“.
Istražni radovi trasiranja podzemne vode šireg područja odlagališta "Sitnica" obavljeno je u sušnom
periodu i nižim vodostajima podzemne vode. Na zdencima Studenac i Gugić detektirane su niske
koncentracije trasera, dok na ostalim pozicijama koncentracije trasera iznad predviđene granice
detekcije nisu zabilježene. Kvaliteta vode na izvorištima Studenac i Gugić od strane Zavoda za javno
zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Zone sanitarne zaštite
Odlagalište "Sitnica" nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta.
Stanje vodnih tijela
Na širem promatranom području odlagališta "Sitnica" prisutna su sljedeća vodna tijela:
Priobalno vodno tijelo
O423 – MOP obuhvaća područje od Prevlake do Rta Ploče do Splitskog kanala, uključujući područja
Mljetskog, Lastovskog, Korčulanskog, Hvarskog i Viškog kanala
Podzemno vodno tijelo
JOGN_13 – Jadranski otoci - Korčula
Prostorni raspored vodnih tijela u odnosu na odlagalište prikazan je na grafičkom prikazu u nastavku
(Grafički prikaz E-6).
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
24
Grafički prikaz E-6: Prostorni raspored vodnih tijela
Izvor: Hrvatske vode
Stanje vodnog tijela O423 - MOP podaci vodnih tijela na promatranom području prikazani su u tablici
koja slijedi (Tablica E-1).
Tablica E-1: Stanje vodnog tijela priobalne vode O423 - MOP
Šifra
vodnog
tijela
Područje Površina
(km2)
Ekološko
stanje
Kemijsko
stanje
Ukupno
stanje
O423-MOP
Od Prevlake do Rta Ploče do Splitskog kanala, uključujući
područja Mljetskog, Lastovskog, Korčulanskog, Hvarskog i
Viškog kanala
4.238,76 Dobro Dobro Dobro
Izvor podataka: Hrvatske vode, Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16)
Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. (NN 66/16) predmetno
odlagalište smješteno je na vodnom tijelu podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci - Korčula.
U tablici niže prikazane su karakteristike grupiranog vodnog tijela podzemne vode JOGN_13 – Jadranski
otoci - Korčula prema kojima je vidljivo da je vodno tijelo u dobrom količinskom i kemijskom stanju
(Tablica E-2).
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
25
Tablica E-2: Karakteristike i stanje vodnog tijela podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci - Korčula
Kod JOGN_13
Ime vodnog tijela podzemne vode Jadranski otoci - Korčula
Poroznost pukotinsko – kavernozna
Površina (km2) 272
Obnovljive zalihe podzemnih
voda (*106 m3/god) -
Prirodna ranjivost -
Procjena stanja
Količinsko stanje Dobro
Kemijsko stanje Dobro
Ukupno stanje Dobro
Izvor: Hrvatske vode, Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16)
Stanovništvo
Odlagalište "Sitnica" nalazi se većim dijelom na administrativnom području Općine Blato, a manjim
dijelom na području Općine Vela Luka. Administrativno područje Općine Blato i Vela Luka u sastavu je
Dubrovačko-neretvanske županije.
Lokacija odlagališta nalazi se izvan naseljenih područja. Jezgra naselja Blato nalazi se na oko 4,8 km od
lokacije odlagališta, a Vela Luka na oko 3,5 km zapadno od odlagališta.
Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine u samom Blatu živjelo je 3.570 stanovnika, dok
je 2001. živjelo 3.659 stanovnika. U razdoblju od deset godina koliko je bilo između dva posljednja
popisa stanovništva, naselje Blato je izgubilo 89 stanovnika (2,4%). Prosječna gustoća naselja Blato je
56,70 st/km23.
U Vela Luci je prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine živjelo je 4.137 stanovnika, dok
je 2001. živjelo 4.380 stanovnika. razdoblju od deset godina koliko je bilo između dva posljednja popisa
stanovništva, naselje Vela Luka je izgubilo 243 stanovnika (5,5%). Prosječna gustoća naseljenosti je 95,4
st/km24.
3 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Blato, Službeni glasnik Općine Blato br. 1/15 4 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Vela Luka, Službeni glasnik Općine Vela Luka br. 6/12
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
26
Prometna infrastruktura
Položaj Općine Vela Luka i Općine Blato u prometnom sustavu pripadajuće Dubrovačko-neretvanske
županije određen je položajem u istočnom dijelu otoka Korčule. Uz lokaciju odlagališta prolazi cesta
Vela Luka-Blato (oznaka ceste L69016) kojom se otpad odvozi do odlagališta "Sitnica".
Glavni cestovni pravac cestovne komunikacije otoka Korčule je prometnica Blato – Vela Luka. Otok je
povezan s kopnom trajektnom vezom (Vela Luka – Split, Korčula-Pelješac i Korčula-Drvenik). Drugi
primarni pravac cestovne komunikacije je prometnica Blato – Korčula. Sekundarni pravci cestovnog
povezivanja otoka Korčule su lokalnog karaktera te se uglavnom kreću duž sjeverne i južne obale.
Tablica E-3: Mreža kategoriziranih prometnica na području Općine Blato i Vela Luka
Oznaka ceste Opis ceste Duljina ceste na području
Općine Blato (km)
Državne ceste
DC 118 Vela Luka – Kapja – Dubovo – Korčula 8,8
Županijske ceste
ŽC 6222 D118 – Blato – D118 3,8
ŽC 6223 Blato (Ž6222) – Prižba – Brna – Smokvica (Ž6268) 12,3
ŽC 6255 Prigradica (L69018) – Blato (Ž6222) 4,2
Lokalne ceste
LC 69016 Vela Luka (Ž6221) – Blato (Ž6222) 5,6
LC 69017 Tri Luke – Potirna – L69016 5,4
LC 69018 D118 – Bristva – Prigradica (Ž6255) 11,8
LC 69019 Prigradica (L69018) – Babina 3,8
LC 69020 Blato (Ž6222) – Smokvica (Ž6223) 7,4
UKUPNO 63,1
Oznaka ceste Opis ceste Duljina ceste na području
Općine Vela Luka (km)
Državne ceste
DC 118 Vela Luka – Kapja – Dubovo – Korčula 4,1
Županijske ceste
ŽC 6221 Vela Luka (Plitvine) (L69060) – D118 3,2
Lokalne ceste
LC 69016 Vela Luka (Ž6221) – Blato (Ž6222) 4,9
LC 69017 Tri Luke – Potirna – L69016 1,6
LC 69060 Privala – Vela Luka (Ž6221) 5,5
UKUPNO 19,3
Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Blato, Službeni glasnik Općine Blato br. 1/15; Izvješće o stanju u prostoru Općine Vela Luka, Službeni glasnik Općine Vela Luka br. 6/12
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
27
F. ODREĐIVANJE POTENCIJALNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Utjecaj na kvalitetu zraka
Dubrovačko-neretvanska županija pripada zoni HR5 koja obuhvaća široko područje čitave Dalmacije.
Lokacija zahvata se s obzirom na sve emisijske razdiobe i koncentracijske vrijednosti svih onečišćujućih
tvari nalazi u području niskih emisijskih vrijednosti i niskih do srednjih vrijednosti srednjih koncentracija
onečišćujućih tvari što potvrđuje da je zrak promatranog prostora prema svim onečišćujućim tvarima
(osim ozona) I kategorije.
Tijekom sanacije odlagališta komunalnog otpada neminovno će doći do lokalnog i vremenski
ograničenog smanjenja kvalitete zraka, ali zbog činjenice da će po završetku radova navedeni utjecaji
na kvalitetu zraka prestati ti se utjecaji ocjenjuju kao neznatni.
Tijekom sanacije odlagališta može se očekivati privremeno onečišćenje zraka uslijed prometovanja
teretnih vozila te rada mehanizacije i građevinske opreme. Obzirom na relativno kratkotrajne
aktivnosti rada građevinske mehanizacije i vozila, utjecaj na kvalitetu zraka je zanemariv. Sanirano
odlagalište imat će izvedene odzračnike (bunare za otplinjavanje s biofiterima) kojima će se provoditi
pasivno otplinjavanje s obzirom da količina plina nije energetski iskoristiva.
Prema rezultatima modela i teorijskim predviđanjima najveća količina odlagališnog plina nastaje u
prvoj godini nakon zatvaranja odlagališta. Nakon zatvaranja odlagališta nastale količine odlagališnog
plina se smanjuju.
Utjecaj klimatskih promjena
Procjena utjecaja klimatskih promjena na zahvat provedena je prema Smjernicama Europske komisije
(Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient) pri čemu
su ključni elementi za procjenu rizika:
analiza osjetljivosti projekta na određene klimatske promjene,
procjena izloženosti projekta na trenutne i buduće klimatske promjene.
Osjetljivost projekta na ključne klimatske promjene (primarne i sekundarne promjene) procjenjuje se
kroz četiri teme:
Postrojenja i procesi in situ
Ulaz
Izlaz
Transport
te se vrednuje ocjenama danima u tablici u nastavku:
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
28
Osjetljivost na klimatske promjene
2 Visoka
1 Umjerena
0 Zanemariva
Tablica F-1: Analiza osjetljivosti projekta na određene klimatske promjene
Sanacija odlagališta "Sitnica" – Općina Blato
Transp
ort
Izlaz
Ulaz
Po
stroje
nja i
pro
cesi in
situ
Osjetljivost
Primarni utjecaji R.br.
Promjene prosječnih temperatura 1 0 0 0 0
Povećanje ekstremnih temperatura 2 0 0 0 0
Promjene prosječnih oborina 3 0 0 0 0
Povećanje ekstremnih oborina 4 0 0 0 0
Promjene prosječne brzine vjetra 5 0 1 1 1
Povećanje maksimalnih brzina vjetra 6 0 1 1 1
Vlažnost 7 0 0 0 0
Sunčeva zračenja 8 0 0 0 0
Sekundarni utjecaji R.br.
Porast razine mora 9 0 0 0 0
Temperatura mora 10 0 0 0 0
Dostupnost vodnih resursa 11 0 0 0 0
Klimatske nepogode (oluje) 12 0 0 0 0
Obalno plavljenje 13 0 0 0 0
Ostalo plavljenje 14 0 0 0 0
Erozija obale 15 0 0 0 0
Erozija tla 16 0 0 0 0
Požar 17 0 0 0 1
Nestabilna tla / klizišta 18 0 0 0 0
Kakvoća zraka 19 0 0 0 0
Koncentracija topline urbanih središta 20 0 0 0 0
Kakvoća vode za kupanje 21 0 0 0 0
Izloženost projekta na klimatske promjene se procjenjuje za one parametre na koje je projekt visoko ili umjereno osjetljiv i to za sadašnje i buduće stanje klime, a ocjenjuje se prema tablici danoj u nastavku.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
29
Izloženost klimatskim promjenama Visoka 2 2
Umjerena 1 1
Zanemariva 0 0
Tablica F-2: Procjena izloženosti projekta na trenutne i buduće klimatske promjene – Primarni utjecaji
R.br. Osjetljivost Izloženost lokacije - postojeće stanje Izloženost lokacije - buduće stanje
Primarni utjecaji
5 Promjene prosječne
brzine vjetra
Lokacija izložena sjevernom i
sjeveroistočnom vjetru (bura). 1
Nisu očekivane promjene izloženosti
za budući period. 1
6
Povećanje
maksimalnih brzina
vjetra
Lokacija izložena sjevernom i
sjeveroistočnom vjetru (bura). 1
Nisu očekivane promjene izloženosti
za budući period. 1
Tablica F-3: Procjena izloženosti projekta na trenutne i buduće klimatske promjene – Sekundarni utjecaji
Sekundarni utjecaji
17 Požar Porast učestalosti požara u cijelom
obalnom području. 1
Zbog predviđenog smanjenja količina
oborina te porasta prosječne
temperature predviđaju se i veći rizici
od požara. Sanacijom odlagališta
ugraditi će se preventivne mjere zaštite
odlagališta od požara.
1
Utjecaj zahvata na klimatske promjene
Utjecaj zahvata na klimatske promjene svodi se na emisiju stakleničkih plinova koji nastaju kao
posljedica korištenja odlagališta. Staklenički plinovi imaju značajnu ulogu u povećanom zagrijavanju
cijelog klimatskog sustava. Emisija stakleničkih plinova od strane građevinskih strojeva i vozila tijekom
sanacije je zanemariva u smislu potencijalnog utjecaja na klimatske promjene.
Prema rezultatima modela i teorijskim predviđanjima najveća količina odlagališnog plina nastaje u
prvoj godini nakon zatvaranja odlagališta, nakon čega se količina odlagališnog plina eksponencijalno
smanjuje.
Ukoliko se nastali plinovi ne obrađuju na ispravan način oni predstavljaju opasnost za okoliš. Prema
Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada
(NN 114/15), ukoliko na odlagalištu nastaje odlagališni plin potrebno je osigurati sustav sakupljanja
odlagališnog plina koji se mora obraditi i koristiti. Ako se odlagališni plinovi na mogu upotrijebiti za
dobivanje energije treba ih spaliti na području odlagališta ili spriječiti njihovu emisiju u zrak uporabom
drugih postupaka koji su jednakovrijedni spaljivanju.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
30
U cilju smanjivanja nepoželjnih utjecaja odlagališnog plina na okoliš, na odlagalištu "Sitnica" predviđa
se, nakon prekrivanja, izvođenje pasivnog sustava otplinjavanja. Sustav otplinjavanja provodi se
izvedbom mreže vertikalnih i horizontalnih plinskih drenova s biofilterima na vrhu bunara.
Pretpostavljenim metodama će se smanjiti utjecaj odlagališta na kvalitetu zraka, ali i smanjiti utjecaj
na klimatske promjene (smanjenim emisijama stakleničkih plinova u zrak).
S obzirom na karakter, obuhvat i intenzitet zahvata, može se zaključiti kako zahvat u fazi sanacije i
korištenja neće imati značajnog utjecaja na klimatske promjene.
Utjecaj na tlo
Tlo u okolici odlagališta "Sitnica" je litosol (kamenjar) velike vodopropusnosti. Zbog minimalne plodnosti ta tla nemaju gospodarsku važnost.
Tijekom sanacije odlagališta, obzirom se radi o ograničenoj površini ne očekuje se onečišćenje tla. Moguća su rasipanja otpada izvan područja sanacije odlagališta tijekom same sanacije. Također moguća je pojava akcidentnog izlijevanja goriva i maziva iz građevinskih strojeva koji će raditi na terenu. Osim toga tijekom pripreme i izvođenje sanacije odlagališta moguće je onečišćenje tla uslijed dostave i nepravilnog skladištenja materijala na samom gradilištu (materijal za prekrivku, građevinski materijal i sl.) Pojava erozije ili obavljanja nedozvoljenih radnji na površini saniranog odlagališta (teški transporti, bušenja u površinske slojeve i slično) mogu uzrokovati oštećenja pojedinih dijelova odlagališta te negativno utjecaji na tlo i podzemlje zbog čega je potrebno strogo pridržavanje aktivnosti sanacije prema projektnoj dokumentaciji. Ovisno o porijeklu materijala korištenog za dnevno prekrivanje, ukoliko se radi o lokalnim pozajmištima tla, može doći do degradacije tla što omogućuje daljnju eroziju i povećava rizik od onečišćenja uslijed akcidentnih situacija. Zbog toga je potrebno koristiti materijal za dnevno prekrivanje isključivo s područja odobrenog od strane jedinice lokalne samouprave, a moguće je i korištenje višekratnih umjetnih materijala te inertnog građevinskog materijala.
Obzirom da je vjerojatnost za dodatno onečišćenje tla provedbom predmetnog zahvata vrlo mala, utjecaj na tlo biti će zanemariv.
U vremenskom razdoblju do prestanka rada nakon sanacije odlagališta, utjecaj na tlo bit će nepromijenjen uz sve izražajniju tendenciju pozitivnog utjecaja u vidu smanjenja infiltracije procjedne vode u tlo.
Nakon završetka sanacije odlagališta utjecaj na tlo bit će pozitivan kao rezultat smanjenja stvaranja
onečišćenih procjednih voda odlagališta i njihovog infiltriranja u tlo.
Utjecaj na vode i vodna tijela
S obzirom da je istražnim radovima s trasiranjem podzemne vode utvrđena povezanost šireg područja
odlagališta ''Sitnica'' i vodocrpilišta na području Blatskog polja nužno je čim prije provesti sanaciju
odlagališta. Sanacijskim aktivnostima predviđeno je postavljanje temeljnog brtvenog sustava na novu
odlagališnu plohu kao i izvedba površinskog brtvljenja postojećeg i novog odlagališnog prostora čime
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
31
će utjecaj odloženog otpada odnosno procjednih voda na podzemne vode biti izbjegnut. Izvedbom
pokrovnog brtvenog sloja spriječiti će se unos oborina u tijelo saniranog odlagališta, što će imati za
posljedicu smanjenje količine procjedne vode.
Obzirom na to da će se na predmetnoj lokaciji izvesti sanacija i zatvaranje odlagališta postavljanjem
temeljnog brtvenog sustava te vodonepropusnog završnog pokrovnog sloja, zahvat predstavlja
značajan pozitivan utjecaj na kakvoću podzemne vode u utjecajnom području ovog zahvata u odnosu
na dosadašnje stanje. Provedbom sanacije i zatvaranja neće doći do utjecaja na količinsko i kemijsko
stanje podzemne vode, te zahvat predstavlja pozitivan utjecaj na grupirano vodno tijelo podzemne
vode podzemne vode JOGN_13 – Jadranski otoci - Korčula.
Po završetku sanacije i zatvaranja odlagališta, vode koja će se redovito javljati na odlagalištu "Sitnica"
su oborinske vode. Izrađenom projektnom dokumentacijom odvodnja površinske vode sa zatvorenog
odlagališta i okolnih površina omogućena predviđenim sustavom odvodnje, pri čemu je završni
pokrovni sloj projektiran s adekvatnim poprečnim i uzdužnim nagibom. Dimenzioniranje sustava
odvodnje oborinskih voda provedeno je u odnosu na površinu s koje se oborine prikupljaju, odnosno s
obzirom na predviđeni protok.
Utjecaj na staništa, floru i faunu, zaštićena područja prirode i ekološku mrežu
Prema izvodu iz karte staništa Republike Hrvatske i nacionalnoj klasifikaciji staništa, unutar lokacije
odlagališta "Sitnica" nalaze se stanišni tip C.3.6./D.3.4. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu – i
stenomediterana / Bušici.
Grmovita i travnjačka vegetacija šireg područja pogodno je stanište za faunu manjih sisavaca, od kojih
se mogu naći vrste kao što su miš (Mus musculus), štakor (Rattus norvegicus), zec (Lepus europaeus),
indijski mali mungos (Herpestes auropunctatus) te čagalj (Canis aureus).
Na užem području odlagališta nema dijelova prirode zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (NN
80/13). Područje planiranog zahvata sanacije odlagališta otpada "Sitnica" ne nalazi se unutar područja
ekološke mreže. Najbliža područja ekološke mreže nalaze se oko 1,5 km južno od odlagališta:
HR3000423 – Lastovski i Mljetski kanal i HR3000153 – otok Korčula – od uvale Poplat do Vrhovnjaka.
Sanacijom postojećeg odlagališta smanjit će se pojava povećane brojnosti životinja, koje obično
obitavaju na odlagalištima te time i broj potencijalnih prijenosnika zaraznih bolesti. Sanacijom
odlagališta onemogućit će se i izvor hrane za vrste ptica, glodavaca i kukaca koje se hrane različitim
odloženim organskim otpadom.
Radovi na sanaciji biti će lokalni i kratkotrajni te neće doći do zauzimanja dodatne površine okolnih
staništa. Radovima na sanaciji odlagališta "Sitnica" ne očekuju se negativni utjecaji na floru, faunu i
staništa na tom području.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
32
Za predmetni zahvat ishođeno je rješenje da je planirani zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu (KLASA:
UP/I-351-03/13-08/128, URBROJ: 517-06-2-1-1-14-8, Zagreb, 10. travnja 2014. godine).
Utjecaj na krajobrazne značajke
Tijekom sanacije odlagališta "Sitnica" isti će prostor krajobrazno nalikovati na uobičajeni prostor na
kojem se odvijaju građevinski odnosno montažerski radovi. Sadašnje stanje odlagališta predstavlja
negativan utjecaj na krajobraz, budući da odloženi otpad vizualno degradira okolni prirodni krajobraz.
Tijekom izvođenja sanacijskih radova kratkoročno će doći do blaže krajobrazne degradacije prostora
što međutim nije od većeg značaja u odnosu na postojeće stanje neuređenog odlagališta. Sanacijom
odlagališta stvorit će se novi konfiguracijski i reljefni oblici na samoj lokaciji. Sanacijom odlagališta sav
otpad će se prekriti, a prekrivena površina rekultivirati, čime se ostvaruje preduvjet za kvalitetno
uklapanje odlagališta u okolni krajobraz. Sukladno tome u pozitivnom smislu će se promijeniti sastav
pokrova i karakter krajobraza, a sukcesijom ranije posađene vegetacije ta će površina biti manje
vizualno izložena.
Utjecaj povećane razine buke
Na području gradilišta odvijat će se uobičajene aktivnosti izvođenja radova, a neizbježna buka koja će
pri tome nastajati bit će posljedica rada teških građevinskih strojeva i uređaja (utovarivač, bager,
dizalica, kompresor i sl.). Kako su većina tih izvora mobilni, njihove se pozicije mijenjaju. Buka motora
građevinskih strojeva i teretnih vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i
karakteristikama podloge kojom se stroj ili vozilo kreće.
Sam intenzitet ukupne buke varirat će tijekom dana ovisno o etapi sanacije odlagališta, međutim,
građevinski radovi biti će ograničenog vijeka trajanja. Kako se radi o području izvan naselja, tijekom
izgradnje povećana razina buke uzrokovana građevinskim radovima neće utjecati na lokalno
stanovništvo.
Najviša dopuštena razina vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta prema Pravilniku o
najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) iznosi 65 dB(A). U
razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB(A).
Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prelaziti vrijednost od 40
dB(A). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A) u noćnom razdoblju, u
slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom
razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan
pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
33
Tablica F-4: Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru
Zona Namjena prostora
Najviše dopuštene razine buke imisije
LR,A,eq, dB(A)
dan noć
1 Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40
2 Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40
3 Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45
4 Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem 65 50
5 Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)
Na granici građevne čestice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A)
Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.
Izvor: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
Utjecaj u slučaju izvanrednih događaja
Sagledavajući sve elemente tehnologije rada, akcidenti odnosno izvanredni događaji5 koji se mogu
očekivati tijekom provedbe zahvata su:
požar/eksplozija tijekom izvođenja radova na aktivnom dijelu odlagališta ili požar u objektima,
vozilima ili radnoj mehanizaciji zbog ekstremnih slučajeva nepažnje,
ekološka nesreća (izvanredna onečišćenja/akcidenti) vezani uz kvar vozila uslijed nehotičnog
curenja goriva i sredstava za podmazivanje,
prometna nesreća i ozljeda osoblja,
nesreća uzrokovana višom silom uslijed prirodnih opasnosti (ekstremno nepovoljni vremenski
uvjeti – ekstremne količine oborina, olujno ili orkansko nevrijeme, tuča, udar groma).
Požar
U slučaju odlagališta otpada značajna akcidentna situacija je požar na odlagalištu. Požar se može
pojaviti uslijed samozapaljenje otpada (lakozapaljive tvari, tinjajuće tvari, staklo u ulozi optičke leće i
sl.), aktivnosti ljudi (paljenje otpada, pušenje, rad s aparatima koji iskre), rada motora vozila (bacanje
iskre) ili prirodne pojave (trenje, udar groma). Požar se na gore opisani način javlja kao površinski požar.
Požari onečišćuju atmosferu otrovnim produktima izgaranja koji su vrlo toksični, a predstavljaju
opasnost zbog širenja na okolni prostor (raslinje). Požar se može javiti i kao dubinski požar, a najčešće
nastaje tako da se vatra proširi u tijelo odlagališta gdje izgaraju plinoviti produkti fermentacije
5 Izvanredni događaji je svaki događaj koji onemogućava normalno odvijanje tijeka rada na odlagalištu otpada "Sitnica".
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
34
biorazgradivog dijela otpada. Požar je pojava karakteristična za odlagališta, a prekrivanje otpada svodi
ih na najmanju moguću mjeru.
Ekološka nesreća (izvanredna onečišćenja/akcidenti uslijed nehotičnog curenja goriva i sredstava za
podmazivanje)
Slučajnim izlijevanjem veće količine goriva po nezaštićenom tlu postoji mogućnost onečišćenja
podzemnih voda. Ukoliko dođu u površinske vode gorivo je otrovno za organizme koji žive u vodi i
može dugotrajno štetno djelovati u vodi. Naime, zbog manje gustoće ostaje na površini vode, odakle
se relativno brzo isparava te u slučaju velike količine može zbog pomanjkanja kisika štetno utjecati na
vodene organizme. S obzirom na predviđenu sanaciju odlagališta otpada "Sitnica", povećat će se rizik
od izlijevanja goriva, odnosno rizik onečišćenja podzemnog krškog sustava odnosno od većih količina
onečišćujućih tvari u oborinskim vodama s manipulativnih površina. U cilju sprečavanja nastanka
ekoloških nezgoda na odlagalište se ne smiju odlagati tekućine ili opasni otpad. U slučaju nalaza
opasnog otpada, isti izdvojiti i zbrinuti u skladu s propisima.
Prometna nesreća i ozljeda osoblja
Tijekom rada na sanaciji za očekivati je najveći utjecaj na zdravlje radnika koji će obavljati fizičku
sanaciju odlagališta. Naime, svako odlagalište prate štetočine, prije svega glodavci koji pronalaze hranu
u smeću i mogu se namnožiti u velikom broju (prvenstveno štakori), zatim ptice (galebovi i sl.) te kukci
(muhe, ose, žohari) tako da tijekom radova na sanaciji postoji mogućnost prijenosa zaraznih bolesti sa
životinja na radnike koji će raditi na odlagalištu ukoliko se oni neće pridržavati mjera zaštite na radu.
Radnicima prilikom sanacije prijeti opasnost od ugriza glodavaca i insekata, posjekotina od odloženog
otpada odnosno udisanja prašine koja nastaje uslijed radova. U cilju sprječavanja nastanka prometnih
nezgoda ili ozljede osoblja potrebno je:
Zabraniti ulaz na odlagalište osoblju pod utjecajem alkohola, lijekova i droga
Definirati prometne pravce, te postaviti odgovarajuće znakove
Ograničiti brzinu kretanja vozila,
Djelatnike koje rade u označenom (aktivnom) području propisno obučiti i opskrbiti potrebnom
zaštitnom opremom (kombinezon, kaciga, zaštitne rukavice, prometni sigurnosni prsluk i
sigurnosne čizme s čeličnim vrhom)
Provoditi povremene preglede uvjeta radnog okoliša, radne opreme i strojeva, kao i
zdravstveni pregled radnika uz vođenje zapisnika
Redovito provoditi dezinsekciju i deratizaciju.
Rizik glede zdravlja radnika uz uvažavanje propisanih mjera osobne zaštite bit će minimalan.
Prirodne opasnosti (ekstremne količine oborina, tuča, olujno ili orkansko nevrijeme)
Ekstremne količine oborina mogu uzrokovati plavljenje uslijed intenzivnih pljuskova. Olujni vjetar, a
ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
35
imovini, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i
odnosi ljudske živote.
U odnosu na predmetni zahvat, ovakva situacija bi izazvala potrebu pravodobnog prekida rada
odlagališta.
Opis mogućih prekograničnih utjecaja
S obzirom na smještaj i vrstu zahvata ne očekuje se prekograničan utjecaj zahvata.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
36
G. PLAN UBLAŽAVANJA POSLJEDICA NA OKOLIŠ
Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Trošak Institucionalna odgovornost Komentar
Priprema i projektiranje Općenito, utjecaj na tlo i vode
Izraditi Plan (projekt) organizacije gradilišta prije početka rada i definirati: lokalni transport, skladištenje materijala, gospodarenje otpadnim vodama, gospodarenje građevinskim i drugim otpadom, mjere zaštite na radu, sustav protupožarne zaštite. Prije početka radova izraditi plan izvođenja radova kojim će se ujedno odrediti i prostor za smještaj privremenih građevina, strojeva i opreme. Planirati opremanje prostora za smještaj radnika sa sanitarnim čvorovima i pokretnim ekološkim WC-ima i osiguranjem pražnjenje sadržaja putem ovlaštene pravne osobe. Planirati prostor za smještaj vozila i građevinskih strojeva koji mora biti uređen tako da je podloga zaštićena i vodonepropusna. Na odlagalištu odlagati samo miješani komunalni i neopasni proizvodni otpad, uz prethodno izdvajanje glomaznog i posebnih kategorija otpada. Sve aktivnosti vezane uz kompaktiranje otpada koji se odlaže nastaviti uz obvezno dnevno prekrivanje istog slojem inertnog materijala ili folijom. Materijal za pokrivku i građevinske radove će se nabavljati sa lokacija (pozajmišta) namijenjenih za tu namjenu u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave. Moguće je koristiti kao prekrivni sloj materijal dobiven od inertnog građevinskog materijala kako bi se osigurale dovoljne količine potrebne za dnevno prekrivanje otpada.
U sklopu Plana (projekta) organizacije gradilišta.
Projektant, građevinska inspekcija, inspekcija zaštite okoliša, sanitarna
inspekcija
Priprema i projektiranje Utjecaj na stanovništvo i namjenu prostora
Obaviti koordinaciju sa svim dionicima (lokalno stanovništvo) oko početka i trajanja radova. Osigurati djelomičan angažman lokalne radne snage. Voditi računa da je lokalna zajednica aktivno uključena u projekt. Osigurati tel. broj za pritužbe i adresu na koju se mogu poslati pismene pritužbe.
- EKO d.o.o., izvođač
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
37
Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Trošak Institucionalna odgovornost Komentar
Priprema i projektiranje Utjecaj u slučaju akcidenta
Provoditi preventivne mjere zaštite i mjere u slučaju akcidenta ili izvanrednog događaja sadržane u Planu interventnih mjera za slučaj iznenadnih zagađenja na lokaciji i/ili Planu postupaka u slučaju izvanrednog događaja.
- EKO d.o.o., inspekcija zaštite okoliša
Na lokaciji unaprijed osigurati sredstva za neutralizaciju prolivenih opasnih tvari (pijesak i PE folija).
U sklopu Plana (projekta) organizacije gradilišta.
Izvođač, inspekcija zaštite okoliša
Sanacija i zatvaranje (do uspostave regionalnog
centra za gospodarenje otpadom za područje
Dubrovačko-neretvanske županije)
Utjecaj na zrak
Sve aktivnosti vezane uz kompaktiranje otpada koji se odlaže nastaviti uz obvezno dnevno prekrivanje istog slojem inertnog materijala ili folijom. Za vrijeme preslagivanja dijela prethodno odloženog otpada redovito prekrivati odloženi otpad inertnim materijalom ili vatrootpornom LDPE folijom. Osigurati kontrolirano sakupljanje i odvođenje plinova koji nastaju unutar tijelu odlagališta pasivnim sustavom otplinjavanja uz ograđenu plinsku drenažu u sklopu prekrivke. Sustav pasivnog otplinjavanja provesti ugradnjom okomitih šljunčanih kanala, pri zatvaranju odlagališta, a na šljunčane kanale postaviti biofiltar (rahli kompost, debljine 2 m). Osigurati kretanje vozila uređenim prometnim površinama. Rasuti zemljani materijal vlažiti ili prekrivati, pogotovo za vjetrovitih dana. Transportne putove i radne površine u sušnim periodima prskati vodom. Sve radove na iskapanju i premještanju otpada i formiranju tijela odlagališta otpada, kao i sve druge građevinske radove provoditi tijekom suhog vremena. Strojevi i vozila koja se upotrebljavaju kod sanacije i zatvaranja moraju biti pod stalnim nadzorom u pogledu količine i kakvoće ispušnih plinova. Provoditi održavanje sustava za pasivno otplinjavanje tj. održavanje sloja rahlog komposta potrebne debljine koji služi kao biofiltar pogodnim za oksidaciju stakleničkog plina metana i njegovu razgradnju u ugljični dioksid, vodu i biomasu.
- Izvođač, inspekcija zaštite okoliša
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
38
Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Trošak Institucionalna odgovornost Komentar
Sanacija i zatvaranje (do uspostave regionalnog
centra za gospodarenje otpadom za područje
Dubrovačko-neretvanske županije)
Utjecaj na tlo i vode
Izraditi konačni zaštitni nasip na južnom dijelu odlagališta sukladno rješenju u glavnom projektu. Temeljni brtveni sloj na novoj odlagališnoj plohi izgraditi od mineralnog materijala čija najveća vrijednost koeficijenta propusnosti iznosi 10-9 m/s uporabom prirodnog materijala (glina) ili zamjenskog sintetskog materijala (GCL, geokompozit ili polielektrolitski gel). Na mineralni brtveni sloj postaviti HDPE foliju, a iznad drenažni sloj za procjednu vodu. Procjedne vode odlagališta sustavom drenažnih perforiranih cijevi izvedenih u temeljnom brtvenom sloju odvoditi u vodonepropusni bazen za procjedne vode. Nakon predobrade taloženjem iste vraćati putem recirkulacijskog sustava u tijelo odlagališta. Bazen za prihvat procjednih voda izvesti vodonepropusno. Bazen mora biti dostatnog volumena za prikupljanje procjednih voda, uzimajući u obzir velike intenzitete oborina. Površinske oborinske voda sa sanirane odlagališne površine obodnim kanalom odvoditi u sabirni bazen, te ih koristiti kao protupožarne vode odnosno vode za pranje internih prometnica. Obodni kanal izvesti kao vodonepropusni betonski kanal koji se dimenzionira na način da može prihvatiti maksimalni intenzitet oborina. Vodu iz kanala odvoditi u sabirni bazen za oborinske vode. Bazen za oborinske vode mora biti vodonepropustan i dostatnog volumena za prihvat svih oborina s prostora odlagališta, obodnog nasipa i protupožarnog pojasa u periodu maksimalnog intenziteta oborina. Izgraditi sustav za pasivno otplinjavanje odlagališnog plina te iznad istog postaviti biofiltarski sloj od zrelog komposta za biooksidaciju stakleničkog plina metana. Završni pokrovni sloj (sustav prekrivke starog i novog odlagališnog prostora) izvesti od mineralnog materijala čija najveća vrijednost koeficijenta propusnosti iznosi 10-9 m/s uporabom prirodnog materijala (glina) ili zamjenskog sintetskog materijala (GCL geokompozit ili polielektrolitski gel).
- Izvođač, inspekcija zaštite okoliša
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
39
Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Trošak Institucionalna odgovornost Komentar
Iznad mineralnog sloja postaviti drenažni sloj, te hortikulturni sloj minimalne debljine 80 cm. Prije početka radova na iskopavanju i preslagivanju dijela prethodno odloženog otpada, urediti novi odlagališni prostor te uz donji brtveni sloj oko istog izgraditi obodne kanale te izgraditi bazen za procjedne i oborinske vode. Procjedne otpadne vode prikupljati drenažnim sustavom u sklopu donjeg brtvenog sloja te u zatvorenom sustavu odvoditi u sabirni bazen. Bazen izvesti vodonepropusno da se onemogući njihov prodor u podzemlje. Prikupljene procjedne vode iz bazena vraćati u zatvorenom sustavu u tijelo saniranog (novog) dijela odlagališta. Sanitarne vode prikupljati postojećim nepropusnim sabirnim bazenima, te periodički prazniti putem vozila za pražnjenje i odvoz sadržaja sabirnih i septičkih jama. Sadržaj propisno zbrinuti prema odluci odvodnje otpadnih voda općine Blato. Sav materijal, gorivo i druge kemikalije skladištiti i koristiti na propisan način, sukladno uputama izvođača u Elaboratu o uređenju gradilišta. Opasne tvari koje se koriste za vrijeme izgradnje, skladištiti na vodonepropusnim površinama. Osigurati prostor za pretakanje goriva, kao i za odlaganje otpada na nepropusnoj površini. Trajno održavati sve slojeve prekrivke, gornji humusni sloj hortikulturno održavati. Drenažne kanale oborinske vode kontrolirati, redovito održavati i čistiti.
Sanacija i zatvaranje (do uspostave regionalnog
centra za gospodarenje otpadom za područje
Dubrovačko-neretvanske županije)
Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu
U slučaju otkrića arheoloških lokaliteta prekinuti radove te obavijestiti Ministarstvo kulture, nadležni Konzervatorski odjel u Dubrovniku koji će dalje postupati sukladno zakonskim ovlastima.
- Izvođač, Ministarstvo kulture
(Konzervatorski odjel u Dubrovniku)
Sanacija i zatvaranje (do uspostave regionalnog
centra za gospodarenje otpadom za područje
Utjecaj na stanovništvo i namjenu prostora
Na razini glavnog projekta provjeriti i po potrebi predvidjeti dodatne mjere zaštite od buke, kao što su izgradnja privremene barijere oko odlagališta, ugradnja opreme za smanjenje emisija buke u radne strojeve i dr.
- Izvođač, nadzorni inženjer, inspekcija zaštite okoliša,
građevinska inspekcija
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
40
Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Trošak Institucionalna odgovornost Komentar
Dubrovačko-neretvanske županije)
Osigurati kvalitetno prometno rješenje te koristiti suvremenu mehanizaciju i transportna sredstva koja imaju mali intenzitet buke na izvoru. Telefonski broj i adresa na koju se mogu poslati pismene pritužbe trebaju biti dostupni radi eventualnih pritužbi.
Sanacija i zatvaranje (do uspostave regionalnog
centra za gospodarenje otpadom za područje
Dubrovačko-neretvanske županije)
Utjecaj na staništa, floru i faunu
Tijekom izvođenja radova u slučaju nailaska na strogo zaštićenu vrstu poduzeti sve potrebne mjere zaštite. Zabranjeno je namjerno ubijanje i hvatanje strogo zaštićenih vrsta te uznemiravanje vrsta u periodu razmnožavanja i podizanja mladih. U slučaju pojave invazivnih vrsta poduzeti mjere redovnog uklanjanja kako bi se spriječilo daljnje širenje.
- Izvođač, EKO d.o.o., Hrvatska
agencija za okoliš i prirodu
Sanacija i zatvaranje (do uspostave regionalnog
centra za gospodarenje otpadom za područje
Dubrovačko-neretvanske županije)
Utjecaj na prometne tokove i infrastrukturu
Oko odlagališta urediti servisnu tj. protupožarnu cestu kako bi se omogućila pristupačnost svim dijelovima odlagališnog prostora. Prati kotače vozila prije izlaska na javnu prometnicu. Nije dopušteno povećano punjenje vozila materijalom, što bi moglo prouzročiti rasipanje tijekom prijevoza. Vrijeme gradnje uskladiti s odlukama lokalne samouprave s obzirom na turističku sezonu.
- Izvođač, nadzorni inženjer, inspekcija zaštite okoliša,
građevinska inspekcija
Sanacija i zatvaranje (do uspostave regionalnog
centra za gospodarenje otpadom za područje
Dubrovačko-neretvanske županije)
Gospodarenje otpadom
Komunalni otpad sakupljati u za to predviđene kontejnere. Osigurati prikupljanje neopasnog tehnološkog otpada (papir/karton, metal, plastika...). Građevinski otpad razvrstati i odvojeno odložiti. Opasan otpad sakupljati odvojeno od ostalog otpada. Prostor na kojem se nalaze spremnici mora biti ograđen i natkriven te s uređenim sustavom odvodnje koja završava sa sabirnom jamom za prihvat eventualno razlivenog otpada. Zabraniti spaljivanje otpada i prodaju opasnog otpada neovlaštenim osobama na lokaciji. Za sav novonastali otpad uslijed radova na sanaciji odlagališta (kao što su: otpadna ambalaža, drvo, staklo, građevinski otpad, apsorbeni i sl.) voditi očevidnike o nastanku i tijeku gospodarenja otpadom prema vrstama i količinama, a svako odvoženje otpada obavljati uz prateći list.
100.000,00 kn (opasni otpad) (potencijalno vrlo značajan trošak)
5.000,00 kn (komunalni i građevni otpad)
Izvođač, nadzorni inženjer, inspekcija zaštite okoliša,
građevinska inspekcija, vodopravna inspekcija
Sanacija i zatvaranje (do uspostave regionalnog
centra za gospodarenje otpadom za područje
Dubrovačko-neretvanske županije)
Utjecaj u slučaju akcidenta
Ograditi lokaciju zahvata ogradom visine 2 m, a uz ogradu zasaditi zeleni pojas od autohtonog drveća. Na ulazu u odlagalište osigurati 24-satni nadzor. Radove na premještanju otpada i uređenju odlagališta (postavljanje sustava za odvodnju procjednih i površinskih voda i sustav otplinjavanja) provesti uz uporabu zaštitne opreme (rukavice, odjeća, obuća, zaštitne maske itd.), osigurati i koristiti sanitarnu opremu (pitka voda, umivaonici s toplom vodom, sanitarni čvor, garderoba itd.), koristiti profesionalnu opremu za iskapanje i preslagivanje
- EKO d.o.o., izvođač, nadzorni
inženjer
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
41
Faza Utjecaj Mjera ublažavanja Trošak Institucionalna odgovornost Komentar
otpada s jaružalima i utovarivačima koji imaju hermetički zatvorenu kabinu i odgovarajući sustav provjeravanja, redovito prati i dezinficirati radnu odjeću i opremu te sanitarne prostorije i strojeve. Po potrebi obavljati deratizaciju i dezinsekciju. Osobitu pažnju posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim plamenom prilikom izvođenja radova, kako ne bi došlo do požara (na gradilištu staviti znakove o zabrani pušenja ili nekontroliranog loženja vatre). Postaviti odgovarajući broj protupožarnih aparata na za to predviđena mjesta. Osigurati dostupnost vatrogasne jedinice u kratkom roku za slučaj požara. Izraditi Plan interventnih mjera za slučaj iznenadnih zagađenja na lokaciji i/ili Plan postupaka u slučaju izvanrednog događaja. Provoditi preventivne mjere zaštite i mjere u slučaju akcidenta ili izvanrednog događaja sadržane u Planu interventnih mjera za slučaj iznenadnih zagađenja na lokaciji i/ili Planu postupaka u slučaju izvanrednog događaja. Za slučaj akcidentnih situacija ispuštanja goriva, ulja ili maziva, osigurati sredstva (standardni industrijski „spill kit“ setovi, npr. mahovina, granule, piljevina i sl.) za upijanje prolivenih tekućina (čišćenje suhim postupkom). Onečišćeni dio tla predati ovlaštenoj osobi. Provesti zatvaranje odlagališta prema prethodno izrađenom Planu zatvaranja koji će sadržavati mjere za osiguranje stabilnosti odlagališta, tehničko i biološko rekultiviranje odlagališta uz praćenje utjecaja zatvorenog odlagališta na okoliš.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
42
H. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA (MONITORING) PLANA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM
H.1. PLAN PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING) DO ZATVARANJA ODLAGALIŠTA*
Faza Što
je parametar koji će se pratiti
Gdje će se parametar
pratiti?
Kako će se parametar pratiti – učestalost mjerenja ili trajno/vrsta opreme za
praćenje?
Kada/od strane koga će se parametar
pratiti (po izboru)? Trošak
Institucionalna odgovornost
Nulto stanje Kontrola izvorišta
Blatskog polja
Senzorski, fizikalno-kemijski i mikrobiološki
parametri sukladnosti vode za ljudsku potrošnju
Izvorišta Studenac i Gugić
Sukladno godišnjem Planu monitoringa zdravstvene
ispravnosti vode za ljudsku potrošnju Ministarstva zdravlja
Nadležni zavod za javno zdravstvo
Dubrovačko-neretvanske županije
- Nadležni zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
Do zatvaranja odlagališta (do uspostave regionalnog
centra za gospodarenje otpadom za područje
Dubrovačko-neretvanske županije)
-
Meteorološki parametri na odlagalištu otpada: volumen i intenzitet oborina (mjesečni prosjek i dnevni maksimum u mjesecu), temperatura (minimum i
maksimum) i ruža vjetrova
Najbliža meteorološka stanica državne
meteorološke mreže.
Jednom godišnje*/meteorološka stanica
Korisnik
0,15 kn po jednom meteorološkom podatku mjerenja ili opažanja
(konvencionalno mjerenje, dnevna vrijednost)**
Korisnik
Emisije u zrak Koncentracije CH4, CO2, O2, H2S i H2 u
odlagališnom plinu Ugrađeni bunari za
otplinjavanje
Četiri puta godišnje*/mjerni instrumenti za mjerenje odlagališnih
plinova Ovlaštena osoba
cca. 1.000 kn po jednom ispitivanju na jednom bunaru za otplinjavanje
Korisnik
Kontrola izvorišta Blatskog polja
Senzorski, fizikalno-kemijski i mikrobiološki
parametri sukladnosti vode za ljudsku potrošnju
Izvorišta Studenac i Gugić
Sukladno godišnjem Planu monitoringa zdravstvene
ispravnosti vode za ljudsku potrošnju Ministarstva zdravlja
Nadležni zavod za javno zdravstvo
Dubrovačko-neretvanske županije
- Nadležni zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
Emisije procjednih voda i kontrola
oborinskih otpadnih voda
TOC, As, Pb, Cd, Cr6+, Ni, Zn, Cu, Hg, fenoli, fluoridi, amonijak, cijanid
(lakooslobodivi), nitriti, AOX, ispareni ostatak, električna vodljivost, pH
vrijednost, ukupni dušik, BPK5, KPK
Sabirni bazen za procjedne vode
Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli/oprema za
uzorkovanje Ovlaštena osoba cca. 5.000 kn po jednom ispitivanju Korisnik
Parametri prema Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli
Na izlazu iz obodnog kanala u upojni bunar
Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli/oprema za
uzorkovanje Ovlaštena osoba
Nije poznato u ovom trenutku jer ovisi o Vodopravnoj ili okolišnoj
dozvoli. Korisnik
Podzemne vode na odlagalištu otpada
TOC, As, Pb, Cd, Cr6+, Ni, Zn, Cu, Hg, fenoli, fluoridi, amonijak, cijanid
(lakooslobodivi), nitriti, AOX, ispareni ostatak, električna vodljivost, pH
vrijednost
Najmanje dvije opažačke bušotine na
mjestu dotjecanja i otjecanja podzemne
vode
Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli oprema za
uzorkovanje/oprema za uzorkovanje Ovlaštena osoba
cca. 7.000 kn po jednom ispitivanju na jednoj opažačkoj bušotini
Korisnik
Topografija terena: podaci o tijelu
odlagališta
Praćenje strukture i sastava tijela odlagališta i praćenje slijeganja razine
tijela odlagališta Tijelo odlagališta Jednom godišnje/geodetska oprema Ovlaštena osoba
cca. 8.000 kn po ha (geodetsko snimanje)
Korisnik
- Kontrola stanja sustava odvodnje Sustav odvodnje
odlagališta otpada Dinamika prema Vodopravnoj ili
okolišnoj dozvoli Korisnik Nije poznato u ovom trenutku Korisnik
-
Vođenje očevidnika o rezultatima ispitivanja svih provedenih mjerenja (emisije u zrak, emisije procjednih
voda i kontrola oborinskih otpadnih voda i podzemne vode na odlagalištu
otpada)
Odlagalište otpada Prema dinamici provedenih mjerenja Korisnik - Korisnik
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
43
* Program praćenja stanja okoliša proizlazi iz uvjeta do sada ishođene dokumentacije i dozvola (procjena utjecaja na okoliš). Obzirom na izmjene propisa u međuvremenu (Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 114/15) Operater je u obavezi osim provedbe ovog Programa praćenja stanja okoliša provoditi mjere kontrole rada odlagališta propisane Prilogom IV. Pravilnika. ** Podaci preuzeti s web stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda: Izvor: http://klima.hr/razno/katalog_i_cjenikDHMZ.pdf
H.2. PLAN PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA (MONITORING) NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA*
Faza Utjecaj Što
je parametar koji će se pratiti Gdje
će se parametar pratiti?
Kako će se parametar pratiti –
učestalost mjerenja ili trajno/ vrsta opreme za
praćenje?
Kada/od strane koga će se parametar pratiti
(po izboru)?
Trošak
Institucionalna odgovornost
Nakon zatvaranja odlagališta
-
Meteorološki parametri na odlagalištu otpada: volumen i intenzitet oborina (mjesečni
prosjek i dnevni maksimum u mjesecu), temperatura
(minimum i maksimum) i ruža vjetrova
Najbliža meteorološka stanica državne
meteorološke mreže.
Jednom godišnje*/meteorološka
stanica Korisnik
0,15 kn po jednom meteorološkom podatku
mjerenja ili opažanja (konvencionalno mjerenje,
dnevna vrijednost)**
Korisnik
Emisije u zrak Koncentracije CH4, CO2, O2, H2S i
H2 u odlagališnom plinu Ugrađeni bunari za
otplinjavanje
Dva puta godišnje narednih 10 godina a nakon toga jednom u dvije godine
sljedećih 10 godina*/mjerni instrumenti za mjerenje
odlagališnih plinova
Ovlaštena osoba cca. 1.000 kn po jednom
ispitivanju na jednom bunaru za otplinjavanje
Korisnik
Kontrola izvorišta Blatskog polja
Senzorski, fizikalno-kemijski i mikrobiološki
parametri sukladnosti vode za ljudsku
potrošnju
Izvorišta Studenac i Gugić
Sukladno godišnjem Planu monitoringa zdravstvene
ispravnosti vode za ljudsku potrošnju Ministarstva
zdravlja
Nadležni zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
- Nadležni zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
Emisije procjednih voda i kontrola oborinskih
otpadnih voda
TOC, As, Pb, Cd, Cr6+, Ni, Zn, Cu, Hg, fenoli, fluoridi, amonijak,
cijanid (lakooslobodivi), nitriti, AOX, ispareni ostatak, električna vodljivost, pH vrijednost, ukupni
dušik, BPK5, KPK
Sabirni bazen za procjedne vode
Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj
dozvoli/oprema za uzorkovanje
Ovlaštena osoba cca. 5.000 kn po jednom
ispitivanju Korisnik
Parametri prema Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli
Na izlazu iz obodnog kanala u upojni bunar
Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj
dozvoli/oprema za uzorkovanje
Ovlaštena osoba Nije poznato u ovom trenutku
jer ovisi o Vodopravnoj ili okolišnoj dozvoli.
Korisnik
Podzemne vode na odlagalištu otpada
TOC, As, Pb, Cd, Cr6+, Ni, Zn, Cu, Hg, fenoli, fluoridi, amonijak,
cijanid (lakooslobodivi), nitriti, AOX, ispareni ostatak, električna
vodljivost, pH vrijednost
Najmanje dvije opažačke bušotine na mjestu
dotjecanja i otjecanja podzemne vode
Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj
dozvoli/oprema za uzorkovanje
Ovlaštena osoba cca. 7.000 kn po jednom
ispitivanju na jednoj opažačkoj bušotini
Korisnik
Topografija terena: podaci o tijelu
odlagališta
Praćenje slijeganja razine tijela odlagališta
Tijelo odlagališta
Jednom godišnje u periodu 20 godina nakon zatvaranja
odlagališta/geodetska oprema
Ovlaštena osoba cca. 8.000 kn po ha (geodetsko
snimanje) Korisnik
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
44
Faza Utjecaj Što
je parametar koji će se pratiti Gdje
će se parametar pratiti?
Kako će se parametar pratiti –
učestalost mjerenja ili trajno/ vrsta opreme za
praćenje?
Kada/od strane koga će se parametar pratiti
(po izboru)?
Trošak
Institucionalna odgovornost
- Kontrola stanja sustava odvodnje Sustav odvodnje
odlagališta otpada
Dinamika prema Vodopravnoj ili okolišnoj
dozvoli Korisnik Nije poznato u ovom trenutku Korisnik
-
Vođenje očevidnika o rezultatima ispitivanja svih provedenih
mjerenja (emisije u zrak, emisije procjednih voda i kontrola oborinskih otpadnih voda i
podzemne vode na odlagalištu otpada)
Odlagalište otpada Prema dinamici provedenih
mjerenja Korisnik - Korisnik
* Program praćenja stanja okoliša proizlazi iz uvjeta do sada ishođene dokumentacije i dozvola (procjena utjecaja na okoliš). Obzirom na izmjene propisa u međuvremenu (Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 114/15) Operater je u obavezi osim provedbe ovog Programa praćenja stanja okoliša provoditi mjere kontrole rada odlagališta propisane Prilogom IV. Pravilnika. ** Podaci preuzeti s web stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda: Izvor: http://klima.hr/razno/katalog_i_cjenikDHMZ.pdf
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
45
H.3. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PRAĆENJE I PLAN UBLAŽAVANJA I JAČANJE KAPACITETA
Nadzor nad provođenjem plana upravljanja okolišem osigurava Jedinica za provedbu projekta (JPP)
osnovana pri FZOEU. U okviru JPPP su osim predstavnika FUOEU i predstavnici Općine Vela Luka,
Općine Blato te tvrtke/operatera EKO d.o.o.
Predstavnici jedinice lokalne samouprave, na čijem prostoru se nalazi odlagalište "Sitnica" će osigurati
sudjelovanje javnosti i konzultacije putem svoje web stranice te kontrolu provođenja mjera
ublažavanja i programa praćenja stanja okoliša.
Predstavnik operatera (EKO d.o.o.) će biti u nadležnosti provođenja mjera praćenja i ublažavanja
utjecaja na okoliš predviđenih Planom upravljanja okolišem tijekom sanacije i potom tijekom rada do
zatvaranja te nakon zatvaranja odlagališta. To se posebno odnosi na obavezu izrade Plana interventnih
mjera za slučaj iznenadnih zagađenja na lokaciji i/ili Plana postupaka u slučaju izvanrednog događaja.
Obveze provedbe EMP-a mogu se prenijeti na odabranog izvođača radova kroz ugovor za provedbu
sanacijskih radova. Kao takav, Izvođač ostaje odgovoran za provedbu svih mjera ublažavanja koje su
propisane u EMP-u, a nadzorni inženjer će biti odgovoran za praćenje i izvješćivanje provedbe mjera
ublažavanja na gradilištu. Pojedinosti praćenje i izvješćivanje provedbe EMP-a trebaju biti prikazani u
zasebnom poglavlju u okviru redovitih nadzornih izvješća.
Tijekom izvođenja radova sanacije odlagališta pojedine mjere praćenja i ublažavanja utjecaja na okoliš
predviđenih Planom upravljanja okolišem provoditi će se od strane nadzornog inženjera, odnosno sa
strane korisnika voditelj odlagališta. Oni će u svom redovnom radu pratiti provođenje mjera
ublažavanja utjecaja na okoliš i mjera praćenja stanja okoliša po potrebi odnosno najmanje kako je
propisano u planu praćenja stanja okoliša te o istom jednom u tri mjeseca obavještavati nadležne
osobe za projekt pri jedinici lokalne samouprave i operatera odlagališta (korisnik).
Jačanje kapaciteta je predviđeno kroz postupak ishođenja okolišne dozvole u vidu edukacije
predstavnika Općine Vela Luk i Općine Blato, te korisnika (EKO d.o.o.) o potrebi sudjelovanja javnosti
u postupku ishođenja okolišne dozvole, o samoj sanaciji i predviđenim radom odlagališta te
sudjelovanju nadležnih tijela za pojedine sastavnice okoliša.
Inspektori zaštite okoliša iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOiE) će po potrebi obavljati
nadzor na temelju nenajavljenih terenskih posjeta tijekom sanacije i rada odlagališta, a nadzirati će se
uvjeti zaštite okoliša i kakvoće tla i voda.
Sva izvješća koja će biti dostavljena od Izvođača radova i nadzornih inženjera vezani uz provedbu EMP-
a također će uključivati izvješća potrebna za izvješćivanje o pitanjima Okoliša, društva, zdravlja i
sigurnosti (engl. ESHS) za Izvješća o napretku prema Smjernicama Svjetske banke za zaštitu okoliša,
zdravlje i sigurnost i svim nacionalnim zakonskim zahtjevima i standardima ako oni predstavljaju više
standarde od Smjernica za zaštitu okoliša, zdravlje i sigurnost Svjetske banke.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
46
I. SAŽETAK KONZULTACIJA S JAVNOŠĆU
ZAPISNIK S JAVNE RASPRAVE
o Planu upravljanja okolišem – sanacija odlagališta "Sitnica", Općina Vela Luka
(Upravni odjel za gospodarenje prostorom i komunalne djelatnosti Općine Vela Luka, II. kat, 11. travnja 2017., 8.00 sati)
Lista sudionika:
• Igor Anić (Dvokut-ecro d.o.o., izrađivač Plana upravljanja okolišem)
• Mario Pokrivač (Dvokut-ecro d.o.o., izrađivač Plana upravljanja okolišem)
• Tonko Gugić ( načelnik Općine Vela Luka)
• Darko Franulović (Općina Vela Luka)
• Sanja Jurković (Općina Vela Luka)
• Ivana Jonke Valpotić (FZOEU)
• Sofija Petrinec (FZOEU)
• Marin Miletić (Općina Vela Luka)
• Barbara Mirošević (Općina Vela Luka)
• Boris Andreis (Općina Vela Luka)
• Željka Gugić (Hrvatske šume d.o.o.)
• Ranko Surjan (KOMUNALAC d.o.o.)
• Damir Andreis (KOMUNALAC d.o.o.)
• Ivana Padovan (Dubrovačko-neretvanska županija)
• Tina Anić (Dubrovačko-neretvanska županija)
Javna rasprava o Planu upravljanja okolišem održana je u razdoblju od 3. do 17. travnja 2017. godine
na području Općine Vela. Obavijest o javnoj raspravi objavljena je na mrežnim stranicama Općine Vela
Luka. Plan upravljanja okolišem je, u uredovno vrijeme, od 3. do 17. travnja 2017. godine bio izložen u
prostorijama Općine Vela Luka (Obala 3 br. 19) te na mrežnim stranicama Općine.
Javno izlaganje je održano 11. travnja 2017. godine, u 8.00 sati, u prostorijama Upravnog odjela za
gospodarenje prostorom i komunalne djelatnosti Općine Vela Luka, na II. katu.
Tijekom javne rasprave u knjizi primjedbi nisu upisane nikakve primjedbe niti poslane poštom. Također
nije dano nijedno pisano mišljenje, prijedlog ili primjedba.
Ovaj Zapisnik s održane javne rasprave je izrađen nakon javnog izlaganja Plana upravljanja okolišem.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
47
Igor Anić ispred izrađivača Plana upravljanja okolišem (Dvokut-ecro d.o.o.) otvorio je javno izlaganje i
obavijestio sve prisutne da se ovo javno izlaganje održava sukladno smjernicama Svjetske banke.
Prezentaciju Plana upravljanja okolišem održali su Igor Anić i Mario Pokrivač (cijela prezentacija u
dodatku zapisnika). Prezentiran je opis zahvata sanacije odlagališta "Sitnica". U prezentaciji je
napravljen osvrt na:
Ishođenu dokumentaciju
Predviđenu sanaciju
Opis okoliša odlagališta
Potencijalne utjecaje na okoliš
Plan ublažavanja posljedica na okoliš
Plan praćenja stanja okoliša
Daljnje aktivnosti.
Nakon završene prezentacije otvorena je javna rasprava. Gđa Gugić je postavila pitanje o primjerima
korištenja saniranih površina odlagališta, a da to nije samo ozelenjivanje. Čula je da je bilo prijedloga
da se na odlagalištu postave solarne ploče koje bi proizvodile električnu energiju za objekte na
odlagalištu.
Gosp. Pokrivač je odgovorio da je trenutnom projektnom dokumentacijom predviđeno ozelenjivanje,
a ista površina se naknadno može iskoristiti za druge namjene. Bilo je primjera za korištenje kao npr.
mini golf igralište, sportski tereni i sl. Ne može se graditi neki čvrsti objekt na saniranom odlagalištu ali
se lokacija može iskoristiti za sport i rekreaciju. EMP se nastavlja na niz dokumenta i projekata koji su
do sada izrađeni. Prema ishođenim dozvolama nisu predviđene solarne ploče na saniranom
odlagalištu.
Gđa Gugić je postavila pitanje o vremenu trajanja sanacije, kako će funkcionirati odlagalište do
otvaranje regionalnog centra za gospodarenje otpadom?
Gosp. Anić je odgovorio da će se sanirati dio po dio odlagališta (etapna izvedba).
Gđa Gugić je pitala koliko se predviđa da će trajati sanacija?
Gđa Petrinec je odgovorila da će sanacija trajati godinu dana. U ovom trenutku nemoguće drugu
namjenu planirati na saniranom odlagalište obzirom na slijeganje i nastanak odlagališnih plinova ali u
budućem razdoblju je moguće.
Gosp. Pokrivač je dodao da je obaveza obavljati monitoring 30 godina nakon sanacije odlagališta.
Nakon bilježenja primjedbe, s obzirom da nije bilo dodatnih pitanja niti daljnjih primjedbi na Plan
upravljanja okolišem, zaključeno je javno izlaganje.
Javno izlaganje je završilo u 9.30 sati.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
48
Sastavili:
Igor Anić
Mario Pokrivač
U Zagrebu, 18. travnja 2017. godine
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
49
ZAPISNIK S JAVNE RASPRAVE
o Planu upravljanja okolišem – sanacija odlagališta "Sitnica", Općina Blato
Lista sudionika:
• Igor Anić (Dvokut-ecro d.o.o., izrađivač Plana upravljanja okolišem)
• Mario Pokrivač (Dvokut-ecro d.o.o., izrađivač Plana upravljanja okolišem)
• Ante Šeparović (Načelnik Općine Blato)
• Marino Sardelić (EKO d.o.o)
• Dorotea Žanetić (Općina Blato)
• Franko Favro (EKO d.o.o.)
• Jurica Petković (Općina Blato)
• Maja Šeparović (Turistička zajednica Općine Blato)
• Marko Šimunović (stanovnik Blata)
• Ivana Jonke Valpotić (FZOEU)
• Sofija Petrinec (FZOEU)
Javna rasprava o Planu upravljanja okolišem održana je u razdoblju od 3. do 17. travnja 2017. godine
na području Općine Blato. Obavijest o javnoj raspravi objavljena je na mrežnim stranicama Općine
Blato te na lokalnom radiju. Plan upravljanja okolišem je, u uredovno vrijeme, od 3. do 17. travnja
2017. godine bio izložen u prostorijama Općine Blato (Trg Franje Tuđmana 4) te na mrežnim stranicama
Općine.
Javno izlaganje je održano 11. travnja 2017. godine u 11.000 sati, u prostorijama Općine Blato
(vijećnica).
Tijekom javne rasprave u knjizi primjedbi nisu upisane nikakve primjedbe niti poslane poštom. Također
nije dano nijedno pisano mišljenje, prijedlog ili primjedba.
Ovaj Zapisnik s održane javne rasprave je izrađen nakon javnog izlaganja Plana upravljanja okolišem.
Igor Anić ispred izrađivača Plana upravljanja okolišem (Dvokut-ecro d.o.o.) otvorio je javno izlaganje i
obavijestio sve prisutne da se ovo javno izlaganje održava sukladno smjernicama Svjetske banke.
Prezentaciju Plana upravljanja okolišem održali su Igor Anić i Mario Pokrivač (cijela prezentacija u
dodatku zapisnika). Prezentiran je opis zahvata sanacije odlagališta "Sitnica". U prezentaciji je
napravljen osvrt na:
Ishođenu dokumentaciju
Predviđenu sanaciju
Opis okoliša odlagališta
Potencijalne utjecaje na okoliš
Plan ublažavanja posljedica na okoliš
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
50
Plan praćenja stanja okoliša
Daljnje aktivnosti.
Nakon završene prezentacije otvorena je rasprava.
Gosp. Šimunović, vlasnik zemljišta koje se nalazi neposredno uz odlagališta, je napomenuo da se već
više od 20 godine ne riješava problem odlagališta na dijelu privatnog zemljišta.
Gosp. Šeparović je odgovorio: ono što je u granicama obuhvata zahvata se prihvaća i biti će riješeno u
sklopu darovnice Svjetske Banke.
Gosp. Pokrivač je rekao da pitanje imovinsko pravnih odnosa nije pitanje plana upravljanja okolišem.
Gosp. Sardelić je pitao tko obavlja monitoring i da li se mora zaposliti stručna osoba za to?
Gosp. Pokrivač je odgovorio da dio predviđenog monitoring obavlja nadležni zavod za javno zdravstvo
(nutlo stanje), praćenje meteoroloških parametra može uzimati operater podatke s najbliže
meteorološke postaje. Trebat će preuzeti podatke i dalje ih voditi uredno. Za emisije u zrak će se morati
angažirati ovlaštena osoba za mjerenje kao i za procjedne vode. Za slijeganje odlagališta će se morati
angažirati geodetsko snimanje. EMP je napravljen za izvođače radova sanacije te operatera.
Dosadašnja praksa je bila da se uglavnom ne zapošljava nova osoba za vođenje navedenih podataka.
Gosp. Sardelić je upitao za kriterij tj. kapacitet koji je propisan za obvezu izrade okoline dozvole (10
t/dan), da li se to mijenjalo? Sitnica je ispod tog kriterija.
Gosp. Anić je odgovorio da je kriterij prema propisima još uvijek 10 t/dan odloženog otpada.
Gđa. Petrinec je dodala da je zahtjev Svjetske Banke da se izradi okolišna dozvola.
Gosp. Favro je upitao za izradu Plana intervencija u slučaju iznenadnih događaja, da li je i za taj Plan
potrebno angažirati ovlaštenu tvrtku?
Gosp. Pokrivač je odgovorio da korisnik/operater može sam napraviti takav Plan sa definiranim
preventivnim mjerama i shematogramom djelovanja u slučaju iznenadnog događaja.
Nakon bilježenja primjedbe, s obzirom da nije bilo dodatnih pitanja niti daljnjih primjedbi na Plan
upravljanja okolišem, zaključeno je javno izlaganje.
Javno izlaganje je završilo u 12.00 sati.
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
51
Sastavili:
Igor Anić
Mario Pokrivač
U Zagrebu, 18. travnja 2017. godine
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
52
Dodatak: Prezentacija EMP-a za javnu raspravu
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
53
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
54
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
55
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
56
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
57
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
58
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
59
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
60
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
61
PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PROJEKT: ANALIZA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA SANACIJU
ODLAGALIŠTA "SITNICA" UZ PROCJENU DOPIRNOSA NUTRIJENATA
62