27
Osnovna škola “Ante Curać- Osnovna škola “Ante Curać- Pinjac”, Žrnovo Pinjac”, Žrnovo Projekt “Turistička kultura” Nematerijalna baština Žrnova

Nematerijalna baština žrnova

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Nematerijalna baština žrnova

Osnovna škola “Ante Curać-Osnovna škola “Ante Curać-Pinjac”, ŽrnovoPinjac”, Žrnovo

Projekt “Turistička kultura”Nemateri jalna baština

Žrnova

Page 2: Nematerijalna baština žrnova

1.1. Žrnovski običaji Žrnovski običaji Trganje naranče Priprema žrnovskih makaruni Poklade Priskakanje cmija Kolendavanje uoči Sv.Kate, Sv.Nikole i Sv.Luce Obilježavanje 1. svibnja2. Vjerske svečanosti2. Vjerske svečanosti Procesije Slavljenje Gospe Lurdske3. Folklor3. Folklor Moštra Stari bali

Page 3: Nematerijalna baština žrnova

Trganje narančeTrganje naranče

delijica delija

Žrnovo, 1965. godineŽrnovo, 1965. godine

Page 4: Nematerijalna baština žrnova

Za običaj trganja naranče trebalo je u mjestu izabrati “deli ju” i “deli j icu”, što

je po običaju bio ugledni mladić i ugledna cura. Izbor je vršen na nivou cijeloga mjesta. Od određenog mjesta gdje će se vršit i trganje do deli j ine i

deli j ič ine kuće bi le su obješene cijel im putem različite zastave. Stjegonoša bi s grupom mještana došao po deli ju. U

deli j inoj kući bi lo je organizirano čašćenje s hrstulama*, pečenim vinom

i ostalim delici jama tog vremena. Posli je čašćenja kod deli je, isto bi se

održalo kod deli j ice. Posli je toga odlazilo se do mjesta gdje će se trgati

naranča.

Page 5: Nematerijalna baština žrnova

Na samom mjestu trganja naranče

stajalo je stablo lovora i na njemu koncem pričvršćeni plodovi naranče.

Pjevački zbor pjevao je u rimi: “ tu naranču žutu uberite i našem je …

ponesite”. Trganje naranče završilo bi tako da bi deli j ica uzela u ruke naranču koju bi deli ja nožicama

presjekao te dao na pladanj da se odnese onome kome je u pjesmi bila

namijenjena. Sli jedilo je sveopće mjesno veselje, a ime deli je i deli j ice

štovalo se zauvijek u mjestu.

Page 6: Nematerijalna baština žrnova

Hrstule*Hrstule*Sastojci: 1/2kg brašna 8 jaja, malo soli 4 dag masti nastrugana kora naranče i l imuna malo bijelog vina čašica rakije 1/2l ul ja za prženje 10 dag šećera

Priprema: Zamijesimo tijesto od brašna, žumanjaka i ostalih

sastojaka. Izrađeno tijesto pustimo 10-15 minuta počivati. Zatim opet mijesimo i valjkom povaljamo tanak

sloj. Potom od tijesta režemo duguljaste trake od kojih

pravimo čvorove. Hrstule pržimo u dubokoj posudi na obilatom ulju. Kad porumene, izvadimo ih, ocijedimo i

pospemo finim šećerom u prahu.

Page 7: Nematerijalna baština žrnova

Priprema žrnovskih Priprema žrnovskih makarunimakaruni

Žrnovski makaruni su jelo koje se pripremalo od pamtivi jeka za

vri jeme blagdanskih svečanosti i obiteljskih proslava. Za pripremu

su se isključivo koristi le namirnice proizvedene u kući: brašno, luk,

divl jač i l i govedina, jaja, sol, maslinovo ulje, rajčice i začinsko

bil je. U današnje vri jeme, žrnovski makaruni mogu se naći na

stolovima mnogih otočkih konoba i restorana, međutim nigdje nisu

tako dobro spremljeni kao u samom Žrnovu!

Page 8: Nematerijalna baština žrnova

Žrnovski makaruni*Žrnovski makaruni*Sastojci: 1 kg pšeničnog glatkog brašna tip 550 1 jaje 1 žumanjak sol 50 ml ul ja 100 g maslaca 150-200 ml mlake vode

Priprema: U brašno dodajte jaje, žumanjak, sol, ulje i omekšali maslac. Potom postupno dodajte mlaku vodu i umijesite tijesto. Tijesto je potrebno dobro razraditi, da bude glatko, ni pretvrdo ni premekano. Tako izradeno tijesto razdijelite na nekoliko komada i prekrijte ga krpom, pa neka neko vrijeme odstoji. Od tijesta oblikujte male valjke, izrežite ih na male komadiće. Komadić tijesta stavite na pletaću iglu i oblikujte dlanovima makarune te ih skinite s igle. Spretniji mogu izraditi po dva makaruna odjednom. Oblikujte makarune od svega tijesta i rasporedite ih po pobrašnjeloj dasci, pa ostavite da se malo posuše. Skuhajte makarune u kipućoj, slanoj vodi. Ocijedite ih dok su još malo tvrdi.

Page 9: Nematerijalna baština žrnova

Pri je 4 godine, na inici jativu Crvenog križa Korčula, započela je manifestaci ja Makarunada. Glavna ideja bila je pokazati

široj javnosti način pripremanja lokalnog specijal iteta – žrnovskih makaruna i privući l jude u staro otočko selo. Od

prošle godine i naša se škola aktivno uključi la u provedbu ove manifestacije. Djeca se od malih nogu uče čuvanju lokalne

baštine, a mnoga od njih makarune prave kod kuće.

Page 10: Nematerijalna baština žrnova

PokladePokladeUz poklade su vezani brojni običaj i. Pokladni običaj i njeguju

se u ovom kraju već godinama. Između blagdana Tri kralja i Čiste sri jede održavaju se maškarani bali svake

subote. Na pokladni utorak odlazi se u maškaranu povorku i pal i se “krivac za sve” – krnoval, koji plaća za sve gri jehe i svo zlo koje se dogodilo u protekloj godini.

Pripremaju se žrnovski makaruni, prikle i hrstule.

Page 11: Nematerijalna baština žrnova

Priskakanje cmija (smil ja)Priskakanje cmija (smil ja)U Žrnovu se zapaljeni cmij preskakao tr i puta godišnje: u večeri

pri je blagdana Sv. Vida, Sv. Ivana i Sv. Petra i Pavla. “Okadit” se u dimu značilo je osloboditi se od zla. Djeca su s radošću odlazila brati cmij, natječući se tko će ga više ubrati. Cmij se

stavljao na hrpu i zatim zapalio. Ovaj običaj njeguje se i danas.

Page 12: Nematerijalna baština žrnova

Zauzima se pozicija nekoliko metara od hrpe i preskače se.

Sutradan ujutro obilaze se mjesta gdje se preskakalo i provjerava se gdje ima više pepela. Vjeruje se da dim tjera zle duhove i da

će oni koji preskaču cmij bit i mirnij i i sretnij i .

Page 13: Nematerijalna baština žrnova

Kolendavanje uoči Kolendavanje uoči SSv.Kate, v.Kate, SSv. Nikole i v. Nikole i SSv.Lucev.Luce

Uoči Sv. Kate (25. l istopada), Sv. Nikole (6. prosinca) i Sv.Luce

(13. prosinca) kolendava se kod obitelj i u kojima žive Kata,

Nikola i Luca. Domaćin dočekuje grupe koje pjevaju starinske

pjesme, uvede ih u kuću i počasti priklama*, hrstulama i voćem. “Pjevači” mu čestitaju imendan stihovima: Lipo ime Kata/Luca/Nikola, Bog je/ga

živio... Ovaj se običaj očuvao do danas, a njeguju ga seoska

djeca.

Page 14: Nematerijalna baština žrnova

Pjesma Svetoj KatiPjesma Svetoj Kati

U malu smo šetnju pošliI do vaših vrata došli

Jerbo smo doznali, da se ode slaviVašoj Kati imendan.

Otvorite škafetinePodajte nam prikle f ine.

I još malo suha voćaDa grickamo do ponoća.

Otvorite širom vrataNek′ izađe Kata vanka.

Lipo ime Kata, KataBog je živio.

Mnogo l jeta sretna bila, bilaMnogo l jeta živila.

Page 15: Nematerijalna baština žrnova

Prikle*Prikle*Sastojci:• 1/2kg brašna• vrećica kvasca• čašica rakije• 10 dag šećera• nastrugana l imunova kora• 3-4 žlice suhog grožđa• šaka isjeckanih badema il i oraha• 1/2l ul ja za prženje, malo tople

vode

Priprema: Izradimo tijesto od brašna, kvasca i ostalih sastojaka.

Dodajemo vode toliko da dobijemo tijesto koje počne praviti mjehuriće.

Ostavimo ga jedan sat da se odmori. Prikle se oblikuju i prže tako da se tijesto stisne u lijevu šaku i pusti da izlazi iz ruke između palca i kažiprsta, a žlicom u desnoj ruci stavljamo ih

u kipuće ulje dok ne porumene. Čim su prikle popržene, izvadimo ih i pospemo šećerom u prahu.

Page 16: Nematerijalna baština žrnova

1. svibnja1. svibnjaDan rada u Žrnovu se obil ježava na

neobičan način. Naime, uoči toga dana djeca u večernjim satima odnose ispred kuća predmete

koje pronađu (cvijeće, odjeću sa sušila, stolove, stolice, alate,

itd.) te ih ostavljaju pred mjesnom trgovinom. Jako je zabavno na sam Dan rada

promatrati stvari donesene s raznih strana i l jutnju l judi kojima

te stvari pripadaju!Pri je je ovaj običaj bio drugačij i .

Nosilo se samo cvijeće. Uzeli bi cvijet ispred kuće djevojke i odnijel i ga u dvorište kuće mladića koji joj se sviđao.

Sutradan bi svi znali tko se kome sviđa!

Page 17: Nematerijalna baština žrnova

2. Vjerske svečanosti2. Vjerske svečanostiVjerske svečanosti održavaju se u nekoliko crkava: u župnoj

crkvi Sv. Martina, crkvi Sv. Vida, crkvi Male Gospe, crkvi Sv. Roka, crkvi Sv. Antuna, crkvi Sv. Eustahija i crkvici Sv. Mihovila. Najstari ja je bratovština Sv. Martina iz 14.

stol jeća.

Crkva Sv.Vida, najstarija crkva

Župna crkva Sv. Martina

Page 18: Nematerijalna baština žrnova

ProcesijeProcesijeProcesjuni obilježavaju vjerske

blagdane koji se u Žrnovu slave. Zavjetni procesjuni održavaju se

za blagdane Sv. Roka, Male Gospe i Sv. Ante. Na Veliki petak tradicionalan je noćni

procesjun uz zapaljene baklje uz put i stihove Isusovo tilo sveto, na

križ za nas bi propeto ...Na Tijelovo, djeca obučena u

bijelo u procesiji bacaju cvjetne latice po putu u znak slavljenja

Euharistije.Križeve i bandire nose članovi bratovština Srca Isusova, Sv. Martina i Gospe od Ruzarija.

Page 19: Nematerijalna baština žrnova

Slavljenje Gospe LurdskeSlavljenje Gospe Lurdske U Žrnovu imamo i dvi je špil je Gospe Lurdske - jednu u Postrani “Pod Bil in kok” i onu “Podno Jankova”. Sve je to

djelo vri jednih žrnovskih klesara koji su u prošlosti izrađivali i čuvali crkvene objekte, a osobito brojne

križeve koji se nalaze uz put i po baštinama.

Pod Bilin kok Podno Jankova

Page 20: Nematerijalna baština žrnova

U špil j i u Postrani proslavl jena je 2010. godine stogodišnjica postavljanja kipa Gospe Lurdske (12. l ipnja 1910.), a ove godine svečano će se obil ježit i i

stogodišnjica postavljanja kipa Gospe na Jankovu (13. kolovoza 1911.).

Proslava 100 godina Gospe Lurdske u Postrani

12. lipnja 2010. godine

Proslava 80 godina Gospe Lurdske podno Jankova

11. kolovoza 1991. godine

Page 21: Nematerijalna baština žrnova

MoštraMoštra Najstari j i pisani izvor o kumpanij i u Žrnovu je Statut iz

1620. godine (12. ožujka) koji nosi naziv Zakon kumpanije sela Žrnova.  Kumpanija se i u Žrnovu izvodila o pokladama, a običaj se sastojao od kolendanja, obrane od neprijatelja, plesa od boja, žrtvovanja vola i na kraju

iza starog bala je sl i jedila zajednička gozba.

Klikni!

Page 22: Nematerijalna baština žrnova

Pojam moštra je, pod tali janskim utjecajem, prihvaćen kasnije i znači smotra (u vojničkom smislu). Moštra je zadnji

put pri je Drugog svjetskog rata izvedena 1937. godine, a obnovljena je 1966. godine sa cjelovit im običajem.

U novije doba svečana moštra se, u skraćenom obliku s plesom od boja i starim balom, priređuje 16. kolovoza na

blagdan Sv. Roka, zaštitnika zaseoka Postrane.

Klikni!

Page 23: Nematerijalna baština žrnova

Moštra – dio govoraMoštra – dio govora

Branitelj: Kapetane, slušaj dobro,

Što ćeš znati,A ja ću ti sad kazati.Ne smijem ti dopustit i ,Da ti ideš pod oružjenČasnim krajen govorit i ,Već oružje podaj meniPa ispuni želju tebi.

Klikni!

Kapitan: Evo oružje moje bojnoDajem ti ga dobrovoljno Kapitan ide kraju, pokloni se i reče: O moj kraju velečasni, Ja se sada klanjem vami, Svon gospodon previsokon Koja sedu spored s tomon, Dopušta l i vaša voja, Da izveden ples od boja. Kraj se diže i reče: Ja dopušćam dobrovojno, Nek ti bude zadovojno, Ali svaki koj ' je ovde Neka zdravo kući pojde.

Page 24: Nematerijalna baština žrnova

Stari baliStari baliUobičajeno je da neposredno posli je plesa s mačevima

sl i jedi ples u kojem sudjeluju i žene, najčešće bl iža rodbina plesača, koji se u Žrnovu naziva stari bal. Nakon

moštre, po starom običaju prvo se žrtvovao vol a potom plesao stari bal. Ovi običaji nemaju jednaku ulogu kao

nekad, način života i ogromne promjene učinil i su svoje, izvedbe su učestali je zbog utjecaja turističkih kretanja, obredi žrtvovanja su napušteni i svedeni na simboliku.

Klikni!

Page 25: Nematerijalna baština žrnova

Iskoristivost nemateri jalne Iskoristivost nemateri jalne baštinebaštine

Žrnovo je bogato narodnim običajima koji se mogu u lokalnom ambijentu vrlo jednostavno predstavit i gostima.

Velika je ponuda lokalnih specijal iteta i vina u kojima će turisti uživati.

Cjelovečernji folklorni program uz čašćenje vinom i hrstulama organizira se na postranskoj pijaci.

Makarunada je manifestacija koja okuplja više stotina domaćih i stranih gosti ju.

Sve ovo samo je djelić ponude Žrnova...

Page 26: Nematerijalna baština žrnova

Ko starac, Žrnovo,Puno vrimena stoji,Živi i traje dok muŠest brežuljakaGodišća i stoljeća broji.

A judi su srce mista, Žrnovu su kruna,Nema ništa bez rada, vina i žrnovskih makaruna!Učenička pjesma

Page 27: Nematerijalna baština žrnova

Izradili:Izradili:

Adriana Šegedin i Tina Graber, 7.razred Adriana Šegedin i Tina Graber, 7.razred - PowerPoint prezentacija

Mentorice: Milka Skokandić, prof. Fani Šegedin, prof.Fotografi je: Milka Skokandić, Fani Šegedin, Ante

Radovanović-Bjondo, Ivan Šegedin i Ivan Grbin.Video: Ivan Grbin, Milka Skokandić