Upload
fsegedin
View
985
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
Osnovna škola “Ante Curać-Osnovna škola “Ante Curać-Pinjac”, ŽrnovoPinjac”, Žrnovo
Projekt “Turistička kultura”Nemateri jalna baština
Žrnova
1.1. Žrnovski običaji Žrnovski običaji Trganje naranče Priprema žrnovskih makaruni Poklade Priskakanje cmija Kolendavanje uoči Sv.Kate, Sv.Nikole i Sv.Luce Obilježavanje 1. svibnja2. Vjerske svečanosti2. Vjerske svečanosti Procesije Slavljenje Gospe Lurdske3. Folklor3. Folklor Moštra Stari bali
Trganje narančeTrganje naranče
delijica delija
Žrnovo, 1965. godineŽrnovo, 1965. godine
Za običaj trganja naranče trebalo je u mjestu izabrati “deli ju” i “deli j icu”, što
je po običaju bio ugledni mladić i ugledna cura. Izbor je vršen na nivou cijeloga mjesta. Od određenog mjesta gdje će se vršit i trganje do deli j ine i
deli j ič ine kuće bi le su obješene cijel im putem različite zastave. Stjegonoša bi s grupom mještana došao po deli ju. U
deli j inoj kući bi lo je organizirano čašćenje s hrstulama*, pečenim vinom
i ostalim delici jama tog vremena. Posli je čašćenja kod deli je, isto bi se
održalo kod deli j ice. Posli je toga odlazilo se do mjesta gdje će se trgati
naranča.
Na samom mjestu trganja naranče
stajalo je stablo lovora i na njemu koncem pričvršćeni plodovi naranče.
Pjevački zbor pjevao je u rimi: “ tu naranču žutu uberite i našem je …
ponesite”. Trganje naranče završilo bi tako da bi deli j ica uzela u ruke naranču koju bi deli ja nožicama
presjekao te dao na pladanj da se odnese onome kome je u pjesmi bila
namijenjena. Sli jedilo je sveopće mjesno veselje, a ime deli je i deli j ice
štovalo se zauvijek u mjestu.
Hrstule*Hrstule*Sastojci: 1/2kg brašna 8 jaja, malo soli 4 dag masti nastrugana kora naranče i l imuna malo bijelog vina čašica rakije 1/2l ul ja za prženje 10 dag šećera
Priprema: Zamijesimo tijesto od brašna, žumanjaka i ostalih
sastojaka. Izrađeno tijesto pustimo 10-15 minuta počivati. Zatim opet mijesimo i valjkom povaljamo tanak
sloj. Potom od tijesta režemo duguljaste trake od kojih
pravimo čvorove. Hrstule pržimo u dubokoj posudi na obilatom ulju. Kad porumene, izvadimo ih, ocijedimo i
pospemo finim šećerom u prahu.
Priprema žrnovskih Priprema žrnovskih makarunimakaruni
Žrnovski makaruni su jelo koje se pripremalo od pamtivi jeka za
vri jeme blagdanskih svečanosti i obiteljskih proslava. Za pripremu
su se isključivo koristi le namirnice proizvedene u kući: brašno, luk,
divl jač i l i govedina, jaja, sol, maslinovo ulje, rajčice i začinsko
bil je. U današnje vri jeme, žrnovski makaruni mogu se naći na
stolovima mnogih otočkih konoba i restorana, međutim nigdje nisu
tako dobro spremljeni kao u samom Žrnovu!
Žrnovski makaruni*Žrnovski makaruni*Sastojci: 1 kg pšeničnog glatkog brašna tip 550 1 jaje 1 žumanjak sol 50 ml ul ja 100 g maslaca 150-200 ml mlake vode
Priprema: U brašno dodajte jaje, žumanjak, sol, ulje i omekšali maslac. Potom postupno dodajte mlaku vodu i umijesite tijesto. Tijesto je potrebno dobro razraditi, da bude glatko, ni pretvrdo ni premekano. Tako izradeno tijesto razdijelite na nekoliko komada i prekrijte ga krpom, pa neka neko vrijeme odstoji. Od tijesta oblikujte male valjke, izrežite ih na male komadiće. Komadić tijesta stavite na pletaću iglu i oblikujte dlanovima makarune te ih skinite s igle. Spretniji mogu izraditi po dva makaruna odjednom. Oblikujte makarune od svega tijesta i rasporedite ih po pobrašnjeloj dasci, pa ostavite da se malo posuše. Skuhajte makarune u kipućoj, slanoj vodi. Ocijedite ih dok su još malo tvrdi.
Pri je 4 godine, na inici jativu Crvenog križa Korčula, započela je manifestaci ja Makarunada. Glavna ideja bila je pokazati
široj javnosti način pripremanja lokalnog specijal iteta – žrnovskih makaruna i privući l jude u staro otočko selo. Od
prošle godine i naša se škola aktivno uključi la u provedbu ove manifestacije. Djeca se od malih nogu uče čuvanju lokalne
baštine, a mnoga od njih makarune prave kod kuće.
PokladePokladeUz poklade su vezani brojni običaj i. Pokladni običaj i njeguju
se u ovom kraju već godinama. Između blagdana Tri kralja i Čiste sri jede održavaju se maškarani bali svake
subote. Na pokladni utorak odlazi se u maškaranu povorku i pal i se “krivac za sve” – krnoval, koji plaća za sve gri jehe i svo zlo koje se dogodilo u protekloj godini.
Pripremaju se žrnovski makaruni, prikle i hrstule.
Priskakanje cmija (smil ja)Priskakanje cmija (smil ja)U Žrnovu se zapaljeni cmij preskakao tr i puta godišnje: u večeri
pri je blagdana Sv. Vida, Sv. Ivana i Sv. Petra i Pavla. “Okadit” se u dimu značilo je osloboditi se od zla. Djeca su s radošću odlazila brati cmij, natječući se tko će ga više ubrati. Cmij se
stavljao na hrpu i zatim zapalio. Ovaj običaj njeguje se i danas.
Zauzima se pozicija nekoliko metara od hrpe i preskače se.
Sutradan ujutro obilaze se mjesta gdje se preskakalo i provjerava se gdje ima više pepela. Vjeruje se da dim tjera zle duhove i da
će oni koji preskaču cmij bit i mirnij i i sretnij i .
Kolendavanje uoči Kolendavanje uoči SSv.Kate, v.Kate, SSv. Nikole i v. Nikole i SSv.Lucev.Luce
Uoči Sv. Kate (25. l istopada), Sv. Nikole (6. prosinca) i Sv.Luce
(13. prosinca) kolendava se kod obitelj i u kojima žive Kata,
Nikola i Luca. Domaćin dočekuje grupe koje pjevaju starinske
pjesme, uvede ih u kuću i počasti priklama*, hrstulama i voćem. “Pjevači” mu čestitaju imendan stihovima: Lipo ime Kata/Luca/Nikola, Bog je/ga
živio... Ovaj se običaj očuvao do danas, a njeguju ga seoska
djeca.
Pjesma Svetoj KatiPjesma Svetoj Kati
U malu smo šetnju pošliI do vaših vrata došli
Jerbo smo doznali, da se ode slaviVašoj Kati imendan.
Otvorite škafetinePodajte nam prikle f ine.
I još malo suha voćaDa grickamo do ponoća.
Otvorite širom vrataNek′ izađe Kata vanka.
Lipo ime Kata, KataBog je živio.
Mnogo l jeta sretna bila, bilaMnogo l jeta živila.
Prikle*Prikle*Sastojci:• 1/2kg brašna• vrećica kvasca• čašica rakije• 10 dag šećera• nastrugana l imunova kora• 3-4 žlice suhog grožđa• šaka isjeckanih badema il i oraha• 1/2l ul ja za prženje, malo tople
vode
Priprema: Izradimo tijesto od brašna, kvasca i ostalih sastojaka.
Dodajemo vode toliko da dobijemo tijesto koje počne praviti mjehuriće.
Ostavimo ga jedan sat da se odmori. Prikle se oblikuju i prže tako da se tijesto stisne u lijevu šaku i pusti da izlazi iz ruke između palca i kažiprsta, a žlicom u desnoj ruci stavljamo ih
u kipuće ulje dok ne porumene. Čim su prikle popržene, izvadimo ih i pospemo šećerom u prahu.
1. svibnja1. svibnjaDan rada u Žrnovu se obil ježava na
neobičan način. Naime, uoči toga dana djeca u večernjim satima odnose ispred kuća predmete
koje pronađu (cvijeće, odjeću sa sušila, stolove, stolice, alate,
itd.) te ih ostavljaju pred mjesnom trgovinom. Jako je zabavno na sam Dan rada
promatrati stvari donesene s raznih strana i l jutnju l judi kojima
te stvari pripadaju!Pri je je ovaj običaj bio drugačij i .
Nosilo se samo cvijeće. Uzeli bi cvijet ispred kuće djevojke i odnijel i ga u dvorište kuće mladića koji joj se sviđao.
Sutradan bi svi znali tko se kome sviđa!
2. Vjerske svečanosti2. Vjerske svečanostiVjerske svečanosti održavaju se u nekoliko crkava: u župnoj
crkvi Sv. Martina, crkvi Sv. Vida, crkvi Male Gospe, crkvi Sv. Roka, crkvi Sv. Antuna, crkvi Sv. Eustahija i crkvici Sv. Mihovila. Najstari ja je bratovština Sv. Martina iz 14.
stol jeća.
Crkva Sv.Vida, najstarija crkva
Župna crkva Sv. Martina
ProcesijeProcesijeProcesjuni obilježavaju vjerske
blagdane koji se u Žrnovu slave. Zavjetni procesjuni održavaju se
za blagdane Sv. Roka, Male Gospe i Sv. Ante. Na Veliki petak tradicionalan je noćni
procesjun uz zapaljene baklje uz put i stihove Isusovo tilo sveto, na
križ za nas bi propeto ...Na Tijelovo, djeca obučena u
bijelo u procesiji bacaju cvjetne latice po putu u znak slavljenja
Euharistije.Križeve i bandire nose članovi bratovština Srca Isusova, Sv. Martina i Gospe od Ruzarija.
Slavljenje Gospe LurdskeSlavljenje Gospe Lurdske U Žrnovu imamo i dvi je špil je Gospe Lurdske - jednu u Postrani “Pod Bil in kok” i onu “Podno Jankova”. Sve je to
djelo vri jednih žrnovskih klesara koji su u prošlosti izrađivali i čuvali crkvene objekte, a osobito brojne
križeve koji se nalaze uz put i po baštinama.
Pod Bilin kok Podno Jankova
U špil j i u Postrani proslavl jena je 2010. godine stogodišnjica postavljanja kipa Gospe Lurdske (12. l ipnja 1910.), a ove godine svečano će se obil ježit i i
stogodišnjica postavljanja kipa Gospe na Jankovu (13. kolovoza 1911.).
Proslava 100 godina Gospe Lurdske u Postrani
12. lipnja 2010. godine
Proslava 80 godina Gospe Lurdske podno Jankova
11. kolovoza 1991. godine
MoštraMoštra Najstari j i pisani izvor o kumpanij i u Žrnovu je Statut iz
1620. godine (12. ožujka) koji nosi naziv Zakon kumpanije sela Žrnova. Kumpanija se i u Žrnovu izvodila o pokladama, a običaj se sastojao od kolendanja, obrane od neprijatelja, plesa od boja, žrtvovanja vola i na kraju
iza starog bala je sl i jedila zajednička gozba.
Klikni!
Pojam moštra je, pod tali janskim utjecajem, prihvaćen kasnije i znači smotra (u vojničkom smislu). Moštra je zadnji
put pri je Drugog svjetskog rata izvedena 1937. godine, a obnovljena je 1966. godine sa cjelovit im običajem.
U novije doba svečana moštra se, u skraćenom obliku s plesom od boja i starim balom, priređuje 16. kolovoza na
blagdan Sv. Roka, zaštitnika zaseoka Postrane.
Klikni!
Moštra – dio govoraMoštra – dio govora
Branitelj: Kapetane, slušaj dobro,
Što ćeš znati,A ja ću ti sad kazati.Ne smijem ti dopustit i ,Da ti ideš pod oružjenČasnim krajen govorit i ,Već oružje podaj meniPa ispuni želju tebi.
Klikni!
Kapitan: Evo oružje moje bojnoDajem ti ga dobrovoljno Kapitan ide kraju, pokloni se i reče: O moj kraju velečasni, Ja se sada klanjem vami, Svon gospodon previsokon Koja sedu spored s tomon, Dopušta l i vaša voja, Da izveden ples od boja. Kraj se diže i reče: Ja dopušćam dobrovojno, Nek ti bude zadovojno, Ali svaki koj ' je ovde Neka zdravo kući pojde.
Stari baliStari baliUobičajeno je da neposredno posli je plesa s mačevima
sl i jedi ples u kojem sudjeluju i žene, najčešće bl iža rodbina plesača, koji se u Žrnovu naziva stari bal. Nakon
moštre, po starom običaju prvo se žrtvovao vol a potom plesao stari bal. Ovi običaji nemaju jednaku ulogu kao
nekad, način života i ogromne promjene učinil i su svoje, izvedbe su učestali je zbog utjecaja turističkih kretanja, obredi žrtvovanja su napušteni i svedeni na simboliku.
Klikni!
Iskoristivost nemateri jalne Iskoristivost nemateri jalne baštinebaštine
Žrnovo je bogato narodnim običajima koji se mogu u lokalnom ambijentu vrlo jednostavno predstavit i gostima.
Velika je ponuda lokalnih specijal iteta i vina u kojima će turisti uživati.
Cjelovečernji folklorni program uz čašćenje vinom i hrstulama organizira se na postranskoj pijaci.
Makarunada je manifestacija koja okuplja više stotina domaćih i stranih gosti ju.
Sve ovo samo je djelić ponude Žrnova...
Ko starac, Žrnovo,Puno vrimena stoji,Živi i traje dok muŠest brežuljakaGodišća i stoljeća broji.
A judi su srce mista, Žrnovu su kruna,Nema ništa bez rada, vina i žrnovskih makaruna!Učenička pjesma
Izradili:Izradili:
Adriana Šegedin i Tina Graber, 7.razred Adriana Šegedin i Tina Graber, 7.razred - PowerPoint prezentacija
Mentorice: Milka Skokandić, prof. Fani Šegedin, prof.Fotografi je: Milka Skokandić, Fani Šegedin, Ante
Radovanović-Bjondo, Ivan Šegedin i Ivan Grbin.Video: Ivan Grbin, Milka Skokandić