Fakultet elektrotehnike i računarstvaZavod za visoki napon i energetikuUnska 3, 10000 Zagreb

Seminarski rad

NEPLAN

Mentor: prof.dr.sc. Davor Škrlec Neven Ivošević 0036376682

EEN – ES

Zagreb, Rujan 2004.

Sadržaj

1. Uvod................................................................................................................................................... 42. Korisničko sučelje............................................................................................................................... 4

2.1. Alatna traka.................................................................................................................................. 52.2. Radni prostor............................................................................................................................... 52.5. Prozor za mijenjanje.................................................................................................................... 52.4. Prozor sa simbolima....................................................................................................................52.5. Prozor za poruke.......................................................................................................................... 5

3. Računalna pomoć preko interneta......................................................................................................54. Organizacija podataka........................................................................................................................ 65. Osnovni elementi NEPLAN-a.............................................................................................................7

5.1. Čvorovi......................................................................................................................................... 75.2. Elementi....................................................................................................................................... 7

5.2.1. Modeliranje aktivnih elemenata.............................................................................................85.3. Zaštitni uređaji, strujni i naponski transformatori..........................................................................85.4. Stanica (čvor mreže)....................................................................................................................85.5. Simbol.......................................................................................................................................... 85.6. Sklopke........................................................................................................................................ 85.7. Zone i područja............................................................................................................................ 95.8. Djelomična mreža........................................................................................................................ 9

6. Korak 1 – Izrada novog projekta.......................................................................................................107. Korak 2 – Unošenje male mreže......................................................................................................11

7.1. Ulazni podaci............................................................................................................................. 127.2. Unošenje mreže......................................................................................................................... 157.3. Ispitajte svoju mrežu..................................................................................................................20

8. Korak 3 – Unos zaglavlja, spremanje ispis, i izlaženje iz programa..................................................218.1. Unos zaglavlja............................................................................................................................ 218.2. Spremanje mreže....................................................................................................................... 238.3. Ispis dijagrama........................................................................................................................... 248.4. Zatvaranje i otvaranje projekta...................................................................................................25

9. Korak 4 – Upotreba dijagram, slojeva, područja i zoni......................................................................269.1. Upotreba dijagrama................................................................................................................... 26

9.1.1. Preimenovanje dijagrama....................................................................................................279.1.2. Definiranje novog dijagrama................................................................................................279.1.3. Unošenje niskonaponske mreže.........................................................................................29

9.2. Upotreba grafičkih slojeva..........................................................................................................319.2.1. Unos novog grafičkog sloja.................................................................................................329.2.2. Unos crteža u novi grafički sloj............................................................................................34

9.3. Definiranje i označavanje područja i zona..................................................................................359.3.1. Definiranje područja i zoni...................................................................................................369.3.2. Dodjeljivanje područja i zoni elementima, jedan po jedan...................................................389.3.3. Dodjeljivanje područja i zone grupi elemenata....................................................................399.3.4. Dodjeljivanje područja i zoni svim elementima djelomične mreže.......................................40

10. Korak 5 – Izrada i upotreba ''knjižnica'' (libraries)...........................................................................4210.1. Izrada nove ''knjižnice''.............................................................................................................4210.2. Unos podataka iz ''knjižnice''....................................................................................................4510.3. Dopuna podataka mreže sa tipom ''knjižnice''..........................................................................4610.4. Iznos podataka u knjižnicu.......................................................................................................47

11. Korak – Definiranje inačica (variants).............................................................................................4911.1. Umetanje novih podnačina (subvariants).................................................................................4911.2. Spremanje preinaka u načine..................................................................................................5211.3. Izrada i dodijeljivanje topoloških datoteka podataka................................................................5511.4. Izrada i dodijeljivanje učitanih podataka iz datoteke................................................................57

12. Protočni proračun (Load Flow Calculation).....................................................................................5913. Proračun kratkog spoja...................................................................................................................6714. Analiza prijelazne stabilnosti...........................................................................................................7415. Sučelja NEPLAN -a........................................................................................................................ 93

15.1. Import/Export........................................................................................................................... 93

2

15.2. Topologija/Dodavanje podataka u datoteku.............................................................................9415.3. Međumemorija......................................................................................................................... 9415.4. DXF-Files................................................................................................................................. 9415.5. Katastarskei mrežno-grafičke datoteke (BMP, PCX, TIFF)......................................................94

16. Savijeti iz prakse “Tips from the Practice”......................................................................................9416.1. Nesimetrična struktura mreže..................................................................................................9416.2. Protočno opterećenje (Load Flow)...........................................................................................95

16.2.1. Odstupanje zbog upotrebe PV čvorišta.............................................................................9516.2.2. Topologija sklopki ili spajanje motora................................................................................95

3

1. Uvod

NEPLAN je vrlo koristan program za izvedbu električnih, plinskih i vodenih mreža. Mogućnosti izbornika i moduli za proračun su opisani u sljedećim poglavljima.

Program će biti opisan pomoću primjera i prikazat će se kako započeti novi projekt i kako konstruirati mali energetski sustav. To znači da će korisnik naučiti kako unositi elemente grafički, kako unositi podatke, kako upotrebljavati «knjižnice» podataka, kako pokrenuti proračun i kako prikazati rezultate koji su prilagođeni ciljevima analize.

2. Korisničko sučelje

Slika 1. Izgled korisničkog sučelja

Opis korisničkog sučelja:

1. Naslovna traka2. Izbornik3. Alatna traka4. Radni prostor5. Prozor za mijenjanje6. Prozor sa simbolima7. Prozor za poruke8. Traka stanja

4

2.1. Alatna traka

Svi komandni dugmići imaju dodatni pomoćni tekst koji se pojavljuje kada se kursor drži iznad dugmića, bez pritiskanja tipki. Neke komande, do kojih se može doći u alatnoj traci, mogu se naći u izborniku za svaki pojedini dugmić. Ostale, uglavnom grafičke komande, se mogu naći samo u alatnoj traci.

2.2. Radni prostor

U radnom prostoru se mogu otvoriti različiti dijagrami. Isti dijagrami mogu biti upotrebljeni za unošenje mreže, izradu kontrolnih krugova ili crtanje nacrta.

2.5. Prozor za mijenjanje

Prozor za mijenjanje daje dobar uvid u otvoreni projekt i druge varijante. Novi projekti i varijante mogu biti upravljani, što znači da se mogu obrisati, dodati, aktivirati ili deaktivirati.Iz prozora za mijenjanje korisnik se može prebaciti u prostor za upravljanje dijagramima gdje može otvarati prozore u slojevima.

2.4. Prozor sa simbolima

Prozor sa simbolima sadrži sve elemente koji su dostupni. Neki elementi nemaju standardne simbole, ali sadrže iste karakteristike. Mogu se izraditi novi simboli, a postojećim simbolima se mogu promjeniti karakteristike.

2.5. Prozor za poruke

Prozor za poruke je kanal za komunikaciju sa korisnikom. Obavještava o pokrenutom procesu, o greškama i o daljnjim informacijama.

3. Računalna pomoć preko interneta

Slika 2. Kako pozvati pomoć preko interneta 

Slika prikazuje kako pozvati pomoć preko interneta. Nakon pritiskanja na dugme (1) poziva se pomoć, a nakon tog korisnik može odabrati karakteristiku ili

5

dijalog za koji treba informaciju. Odabirom pomoćnih tema (2) u 'Help izborniku' ili odabirom tipke F1 korisnik može dobiti više informacija iz pomoćnih tema ili indeksa pretraživanja.

4. Organizacija podataka 

Slika 3. Organizacija podataka u NEPLAN-u 

Slika prikazuje organizaciju podataka u Neplan-u. Direktorij Neplan sadrži sljedeće datoteke:

Bin: sadrži kontrolne i izvršne datotekeDat: sadrži primjere i projekteHardlock: sadrži izvršne datoteke za Hardlock driverHTML Help: sadrži pomoćne HTML datotekeLib: sadrži NEPLAN 'knjižnicu'Manuals: sadrži priručnik u PDF formatuRamses: sadrži datoteke modula Ramsestemp: sadrži privremene datotekeuser: sadrži korisničke datoteke i projekte

 Tijekom instalacije ulaz u registre operacijskog sustava će napraviti sam

NEPLAN. To je informacija gdje program može naći različite datoteke za spremiti i čitati.

5. Osnovni elementi NEPLAN-a

Da bi razumijeli okružje NEPLAN-a, neophodno je opisati određene koncepte koji se upotrebljavaju u sustavu:

6

Slika 4. Primjer dijagrama sa komponentama mreže Električni sustav se sastoji od čvorišta i ostalih elemenata.

5.1. Čvorovi

Čvor je spojna točka dva elementa ili mjesto gdje se električna energija proizvodi odnosno troši (generator, trošilo). Čvor je opisan sa:

• imenom,• nazivnim naponom sustava u kV,• zonama i područjima,• tipom čvora (glavna sabirnica, sabirnica, rukavac, posebni čvor),• opis.

Nazivni napon sustava Un je linijski napon, za sustav za koji je izveden. Nazivni napon sustava mora biti unešen prilikom unosa podataka za čvor. Svaki napon sa unosi kao linijski napon. Nije potrebno stavljati čvor između svih elemenata. Mogu biti spojeni direktno sa linijom.

5.2. Elementi

Element odgovara komponenti mreže, npr. transformator ili električni stroj. Postoje aktivni i pasivni elementi. Za tronamotne transformatore treći čvor mora postojati. Elementi će biti opisani električki pomoću:

• mjerenom strujom, mjerenom snagom, i mjerenim naponom• parametrima, npr. gubicima, reaktancijom,…

7

Aktivni elementi su napajači (izvori), asinkroni strojevi, sinkroni strojevi i stanice. Napajač mreže predstavlja susjednu mrežu. Pasivni elementi su linije, spojke, prekidači, reaktori, dvo i tronamotni transformatori, shuntovi i trošila. Trošila mogu biti unešena kao linije bez čvorova (linijska trošila).

5.2.1. Modeliranje aktivnih elemenata

Za proračun kratkog spoja aktivni elementi se modeliraju pomoću prijelazne reaktancije. Za proračun trošila ovi elementi će biti predstavljeni pomoću radne i jalove snage (PQ-čvorovi) ili pomoću iznosa napona i kuta u čvoru (labavi čvorovi). Napajač mreže se uglavnom modelira kao labavi čvor.

5.3. Zaštitni uređaji, strujni i naponski transformatori

Zaštitni uređaji (nadstrujni releji, distantni zaštitni releji, strujni prekidači) i strujni i naponski transformatori povezani sa čvorovima i elementima za isključivanje. Oni nemaju utjecaja na trošila i na proračun kratkog spoja. Ovi elementi su upotrebljavaju u relejima.

5.4. Stanica (čvor mreže)

Stanica sadrži nekoliko čvorova i nije bitan za proračun ili za koordinaciju zaštitnih uređaja. Biti će upotrebljen jedino u izvještaju u datoteci.

5.5. Simbol

Za svaki element postoji određeni simbol u prozoru sa simbolima. Izabere se jedan i prenese u dijagram. 'Knjižnica' simbola je uključena u NEPLAN paket, u kojoj korisnik može definirati i kreirati novi simbol.

5.6. Sklopke

Sklopke se upotrebljavaju da promjene topologiju mreže (sklopni on/off elementi). Postoje dva tipa sklopki:

• fizičke sklopke i• logičke sklopke.

Fizičke sklopke su spojke, strujni prekidači i isklopne ili uklopne sklopke. Logičke sklopke su izmišljene sklopke koje su dodijeljene svim elementima sustava. Npr., linija ima dvije logičke sklopke, jednu na početnom čvoru, a drugu na krajnjem čvoru. Fizičke sklopke nemaju logičkih sklopki, zato što su one ustvari sklopke. Tijekom unošenja mreže, fizičke sklopke mogu biti zanemarene jer se rad sa sklopkom može zamjeniti sa radom pomoću logičkih sklopki. To je nedostatak, kada

8

linija ide na dvostruke sabirnice sustava. Uklop od jedne sabirnice na drugu korisnik mora zamijeniti početnim ili krajnjim čvorištem linije. Ako korisnik unese dvije sklopke (za svaku sabirnicu jednu sklopku), sa dodanim čvorištem između, izmjenjivanje može biti izvedeno i sa sklopkama za isklapanje. Fizičke sklopke mogu biti uklonjene tijekom proračuna.

5.7. Zone i područja

Zone i područja su grupe mreže koje se mogu definirati. To znači, da svaki element i čvorište pripadaju zoni području. Područje uključuje jednu ili više zona. Za proračun protočnog tereta moguće je definirati povezanost između zona područja. Svaka zona i područje se mogu prikazati u različitim bojama. U Koraku 5 će biti objašnjeno kako definirati zone i područja.

5.8. Djelomična mreža

Za razliku od zona i područja djelomična mreža je nezavisna mreža. Djelomična mreža nema veze sa bilo kojom drugom mrežom. Možete napraviti djelomičnu mrežu otvaranjem logičkih ili fizičkih sklopki. Također je moguće obojitit svaku djelomičnu mrežu drugom bojom (prikazano na slici 5.)

Slika 5. Djelomična mreža

9

6. Korak 1 – Izrada novog projekta

Nakon pokretanja programa, novi projekt se pokreće odabirom u glavnom izborniku "File – New".

1. Unesite lokaciju ili direktorij za spremanje projekta. Pritiskanjem na "…" možete odabrati direktorij.2. Unesite naziv projekta.3. Odaberite tip mreže: Električna, Vodena, Plinska.4. Ako želite možete unjeti opis projekta.5. Odaberite veličinu dijagrama i orjentaciju stranice.6. Pritisnite OK.

Slika 6. Izrada novog projekta

Slika 7. prikazuje korisničko sučelje nakon što se izradi novi projekt. Opis slike 7.:

a. Naslovna traka pokazuje naziv aktivnog projekta.b. Jedan dijagram je otvoren za glavnu mrežu (rootnet)c. Prozor za mijenjanje prikazuje raspored (projektno ''stablo'' ) koji se postoji u trenutku samo jedne glavne mreže.

10

Slika 7. Izgled nakon izrade novog projekta

7. Korak 2 – Unošenje male mreže

U ovom koraku se unose čvorišta i elementi da bi mogli izraditi malu električnu mrežu. Prozor sa simbolima dozvoljava da odaberete željeni element na lak način. Možete unjeti bilo koji element koji želite. Nije potrebno da se najprije unose čvoršta, nego se mogu unjeti elementi po želji i onda se mogu spajati sa linijama. Jedino linije ne mogu biti unešene neovisno. One trbaju točke za spajanje, a to su čvorišta ili drugi elementi. Nije potrebno unositi čvorište između svih elemenata jer se elementi mogu povezati direktno sa linijama. No ako korisnik želi vidjeti rezultate u čvorištu mora unjeti čvorište grafički.

11

7.1. Ulazni podaci

Nacrtat ćemo sljedeću mrežu:

Slika 8. Mreža koja se unosi u NEPLAN Potrebni parametri su popisani u sljdećim tablicama:

Izvor mreže:

NameSk''maxIk''maxR(1)/X(1)Z(0)/Z(1)C1Sk''minIk''minR(1)/X(1)Z(0)/Z(1)LF- U oper

Uw oper

PoperQoper

- MVA kA max max uF MVA kA min min Type% Deg MW MvarNETZ 1500 3.936 0.1 1.667 0 1500 3.936 0 0 SL 100 0 0 0

Linije: 

NameLengthNumbUnits R(1) X(1) C(1) G(1) R(0) X(0) C(0) Ir min

Ir max

Red. fact.

Q mm2

  km     Ohm/..Ohm/..uF/... uS/...Ohm/..Ohm/..uF/... A A   mm2LEIT. 1

1.16 1 Ohm/km0.103 0.403 0.0090 0.150 1.400 0.0050 90 1 0

LIN 2- 4

1.16 1 Ohm/km0.103 0.403 0.0090 0.140 1.499 0.0050 90 1 0

LIN 2- 0.59 1 Ohm/km0.103 0.403 0.0090 0.140 1.599 0.0050 70 1 0

12

3LIN 4- 8

0.20 1 Ohm/km0.113 0.410 0.0090 0.150 1.599 0.0040 100 1 0

LIN 3- 8

0.37 1 Ohm/km0.113 0.413 0.0090 0.153 1.619 0.0040 75 1 0

LIN 3- 9

0.16 1 Ohm/km0.113 0.413 0.0090 0.154 1.639 0.0040 60 1 0

LIN 7- 6

1.61 1 Ohm/km0.066 0.382 0.0100 0.085 1.459 0.0040 400 1 0

LIN 5- 2

7.80 1 Ohm/km0.091 0.415 0.0090 0.130 1.659 0.0040 200 1 0

LIN 5- 6

11.90 1 Ohm/km0.141 0.413 0.0090 0.160 1.649 0.0040 190 1 0

LIN 8- 7

19.10 1 Ohm/km0.112 0.400 0.0090 0.144 1.587 0.0050 200 1 0

 

Trošila:

Name LF Type P Q Domestic Units

Units

V_ZWOELFPQ 5 4 0 HVV1 PQ 2 2 0 HV

 

Sinkroni strojevi:

Name Sr Ur pUr cosphi xd sat xd' satxd'' sat x(2) x(0) Ufmax/urIkk- MVA kV % - % % % % % - kAGEN 145 8.5 0 0.85 160 0 20 20 20 2 0

 

Name mue RG Turbo Amort. Winding

Unit Geneator

Motor LF-Type P oper Q oper

- - Ohm - - - - - MW MvarGEN 10 0 1 1 1 0 PQ 40 10 

Transformatori:

Name From To VectorUnit Comp. Sr Ur1 Ur2ukr(1)uRr(1)ukr(0)uRr(0)  Node Node Group Transf.WindingMVAkV kV % % % %TRA8 -12

EIGHTTWELVE YD,05 0 0 60 65 16 10 0 10 0

TRA6 -13

SIX THIRTEENYD,05 0 0 140 65 8.5 10 0 10 0

TRA8 -11

EIGHTELEVEN YD,05 0 0 12 65 5.2 10 0 10 0

TRA9 -10

NINE TEN YD,05 0 0 6 65 5.2 8.46 0 8.46 0

13

TRA1-2

ONE TWO YY,00 0 0 200 22065 9 0 9 0

 

Name I0 Pfe U01(0)U02(0)Earthing RE1 XE1 ZE1 active

Earthing RE2 XE2 ZE2 active

  % kW % % primary OhmOhm% secondary OhmOhm%TRA8 -12

0 0 0 0 impedance0.1 0 100 impedance6 0 100

TRA6 -13

0 0 0 0 direct 0 0 100 direct 0 0 100

TRA8 -11

0 0 0 0 direct 0 0 100 direct 0 0 100

TRA9 -10

0 0 0 0 direct 0 0 100 direct 0 0 100

TRA1-2

0 0 0 0 direct 0 0 100 impedance1 35 100

 

Name On-load Tap side Controlled Tap act

Tap min

TaprTap max

Delta U

Beta U

UsetPsetSr min

Sr max

  Tapchanger  bus         % ° % % MVAMVATRA8 -12

0 Primary Primary 0 0 0 0 0 0 0 0 60 60

TRA6 -13

0 Primary Secondary0 0 0 0 0 0 0 0 140 140

TRA8 -11

0 SecondaryPrimary 0 0 0 0 0 0 0 0 12 12

TRA9 -10

0 SecondaryPrimary 0 0 0 0 0 0 0 0 6 6

TRA1-2

1 Primary Secondary0 -10 0 10 2 0 100 0 200 200

 

Asinkorni strojevi:

NameFrom Pr Sr Ur Ir cosphieta Ia/IrNumberPole-Conv.-cosphiMa/MrMk/MrRm sr  Node MWMVA kV A - - - - pairs Drive start - - Ohm%U3 5.2

ELEVEN5 6.64895.20.7380.8 0.945 1 1 1 0.3 0.9 2.2 0 2

U1 5.2

TEN 5 6.64895.20.7380.8 0.945 1 1 1 0.3 0.9 2.2 0 1.8

 

NameJ H LF type P oper

Q oper

ANSI Load M0 M1 M2 M0,1,2Model

  kg*m2s - MW Mvar factortorque       in Nm  U3 5.2

100 0.742PQ oper

2 1 1.5 Parabola45000 70001 3. Order

U1 5.2

100 0.742PQ oper

4 3 1.5 Parabola35000 70001 3. Order

 

14

Čvorišta:

Name Node Un Frequ.Umin Umax Ir Ipmax  Type kV Hz % % A kATHREE Busbar 65 50 0 0 0 0FOUR Busbar 65 50 0 0 0 0TEN Busbar 5.2 50 0 0 0 0TWELVE Busbar 16 50 0 0 0 0SEVEN Busbar 65 50 0 0 0 0ELEVEN Busbar 5.2 50 0 0 0 0THIRTEENBusbar 8.5 50 0 0 0 0ONE Busbar 220 50 0 0 0 0TWO Busbar 65 50 0 0 0 0EIGHT Busbar 65 50 0 0 0 0SIX Busbar 65 50 0 0 0 0FIVE Busbar 65 50 0 0 0 0NINE Busbar 65 50 0 0 0 0

7.2. Unošenje mreže Unos elementa:

1. Da bi nacrtali element, u Prozoru sa simbolima kliknemo na element, te držeći tipku na mišu prenesemo simbol u dijagram2. Dijalog za unošenje parametara elementa kojeg smo odabrali3. Unesite naziv elementa4. Unesite parametre elementa5. Pritisnite OK kada završite 

15

Slika 9. Unos elementa Unos čvorišta:

6. Da bi unjeli čvorište, odaberemo ga na izbornoj traci i (toolbar)7. Kliknuti jednom na dijagram da dobijemo okruglo čvorište. Da bi nacrtali prvocrtno čvorište kliknemo na dijagram, držimo tipku miša nacrtamo čvorište po želji. 8. Pojavi se dijalog za unošenje parametara čvorišta9. Za čvorište je najmanje potrebno unjeti nazivni napon sustava i frekvenciju 10. Pritisnite tipku OK kada završite

 

16

Slika 10. Unos čvorišta Unos spojnice:

11. Da bi povezali elemente i čvorišta, upotrebljavamo spojnice. Pritisnete tipku sa spojnicama12. Najprije kliknete na kraj jednog elementa13. Onda kliknete na čvorište da završite povezivanje

Slika 11. Povezivanje elemenata

17

 Izrada cijele mreže (uputa za unos linija):

14. Izradite mrežu kao što je objašnjeno. Da bi unjeli linije potrebna su čvorišta gdje se linije spajaju.15. Za unošenje linije pritisnite tipku sa linijama.16. Kliknite na početno čvorište.17. Kliknite na dijagram, gdje želite imati potporne točke.18. Kliknite na krajne čvorište.19. Unesite podatke o liniji u njenom dijalogu.20. Odaberite OK kada završite.

 

Slika 12. Unos linije Unos polja sa tekstom:

21. Odaberite tipku sa tekstom.22. Kliknite na dijagram. Unjet će se polje sa tekstom i možete pisati tekst.

 

18

Slika 13. Unos polja sa tekstom 

23. Da bi promijenili opcije teksta, odaberemo ga i pretisnemo desnu tipku miša. 24. Nakon što se pojavi izbornik odaberete Graphic Properties i pojavi se dijalog.25. Možete mijenjati opcije teksta.

 

Slika 14. Promjena i opcije teksta

19

7.3. Ispitajte svoju mrežu

Nakon što ste izradili mrežu, treba provjeriti jesu li svi elementi povezani i da li su ispravno uneseni. Za pokretanje proračuna , odnosno provjeru odaberete redom u izborniku "Analysis – Load Flow - Calculation". Obratite pozornost na moguće greške koje se pojave u Prozoru za greške i popracite pogreške u mreži sve dok proračun ne proradi uspiješno.   U slučaju da se pojavi greška za pojedini element javiti će se indikator tog elementa. Postoji opcija za traženje tog elementa: Traženje elementa:

1. Odaberite Search-feature u Edit-menu.2. Odaberite kriterije za traženje. U ovom slučaju odaberite “Id”.3. Unesite ID elementa kojeg tražite.4. Pritisnite tipku Find Next.

 

Slika 15. Traženje elementa 

5. Pronađeni element će biti označen u narandžastom okviru (slika16.).6. Upotrebite tipku Show Dialog da se prikažu podaci elementa.7. Unesite drugi ID za drugi element8. Pritisnite Cancel da završite sa pretragom

 

20

Slika 16. Traženje elementa

8. Korak 3 – Unos zaglavlja, spremanje ispis, i izlaženje iz programa

8.1. Unos zaglavlja

U svakom dijagramu zaglavlje može biti uneseno i podaci se mogu mijenjati. 

1. Unesite zaglavlje pomoću tipki "Insert - Header".2. Kliknite na dijagram da zaljepite zaglavlje.

21

Slika 17. Unos zaglavlja u dijagram 

3. Odabirom u izborniku "Options – Header" pojavit će se dijalog sa tekstom zaglavlja. 4. Tekst se može promijeniti.

Slika 18. Mijenjanje linija zaglavlja

22

 5. Pomoću "Options – Project Description" pojavi se odgovarajući dijalog.6. Možete mijenjati opis projekta.

Slika 19. Promjena opisa projekta 

Naziv projekta promjenjeni naziv se prikažu automatski u zaglavlju.

8.2. Spremanje mreže

Tijekom rada mreža mora biti spremljena da se ne bi izgubili podaci zbog mogućih pogrešaka. Uglavnom pritiskanjem ikone Save ili pomoću "File - Save". U nastavku je prikazano kako se sprema projekt prvi put ili kako se sprema projekt pod izmjenjenim imenom. 

1. Odaberite "File – Save as".

23

Slika 20. Spremanje projekta 

2. Odaberite direktorij gdje se sprema projekt.3. Unesite naziv .4. Odaberite tipku "Save".

Slika 21. Unos naziva

8.3. Ispis dijagrama

Upotrebite Page Setup, Print Setup i Print Preview da prilagodite sva svojstva prije ispisa. Za printanje dijagrama na jednu stranicu aktivirajte opciju "Print on One Page". Ako funkcija nije aktivirana, dijagram će biti ispisan na nekoliko stranica. 

1. Odaberite "Page Setup" za postavljanje veličine papira i margina.2. Odaberite "Print Setup" za postavljanje pisača3. Pregledajte prikaz ispisa dijagrama. Možete ispisivati iz Preview window.4. Ispišite dijagram.

24

Slika 22. Ispis dijagrama

8.4. Zatvaranje i otvaranje projekta

Projekt može biti otvaran i zatvaran bez odustajanja programa. Nekoliko projekata može biti otvoreno istovremeno i bit će prikazani u prozoru za mijenjanje (variant manager). 

1. Odabirom desne tipke miša na simbolu projekta u prozoru za mijenjanje Pojavit će se pomoćni izbornik.2. Odaberite "Close Project" da zatvorite projekt. Isto je moguće sa odabirom "File - Close" u glavnom izborniku.

Slika 23. Zatvaranje projekta 

3. Otvaranje drugog postojećeg projekta pomoću "File – Open"

25

Slika 24. Otvaranje projekta 

4. Za izlazak iz programa odaberete "File – Exit"

Slika 25. Izlazak iz programa

9. Korak 4 – Upotreba dijagram, slojeva, područja i zoni

U ovom koraku ćete naučiti kako raditi sa dijagramima, grafičkim slojevima i definirat ćete područja i zone. Upotrebit ćemo primjer mreže MyProject.nepprj, unesen u Koraku 2. 

9.1. Upotreba dijagrama

Za određeni projekt mreža može biti unešena u različitim dijagramima. Pomoću ove funkcije korisnik može u jedan dijagram unjeti mrežu visokog napona, mrežu niskog napona nekoliko drugih dijagrama. Druga upotreba je uvećanje u

26

stanice. U glavnom dijagramu stanica (čvor) može biti nacrtana kao ''crna kutija'', a u drugom dijagramu može biti nacrtana sa svim detaljima, zaštitnim i uklopnim uređajima. U ovom koraku cemo naučiti kako raditi sa dijagramima u projektu.

9.1.1. Preimenovanje dijagrama

Slika 26. objašnjava postupak preimenovanja jednog dijagrama u projektu, koji se u stvari naziva Diagram 0. 

1. Odaberite vodeći dijagram.2. Dvostruki klik na postojeći "Diagram 0" i Diagram Properties otvara dijalog.3. Sada se ime može promijeniti, npr. u "MV-Network".4. Ako želite, unesite opis dijagrama.

Slika 26. Promjena naziva dijagrama

9.1.2. Definiranje novog dijagrama

Niskonaponska mreža za trafostanicu STAT-LV treba biti umetnuta u drugi dijagram. Definirat ćemo novi dijagram kao što je prikazano na slici 27.

27

1. Desnim klikom miša na Dagram Manager, i odabirom "Insert new Diagram" pojavit će se dijalog Diagram Properties.2. Unesite naziv novog dijagrama.3. Ako želite, unesite opis dijagrama.

Slika 27. Umetanje novog dijagrama 

Nakon zatvaranja Diagram Properties odabirom tipke OK pojaviti će se sljedeća struktura dijagrama.

Slika 28. Korijen (glavni prozor) sa dva dijagrama

28

 Za prikazivanje dijagrama, obilježite njegov kvadratić i odbilježite za njegovo

zatvaranje. Zadnji obilježeni dijagram je aktivan i on može biti promijenjen.

9.1.3. Unošenje niskonaponske mreže

Aktivirajte dijagram "LV-network" i nacrtajte sljedeću mrežu.

Slika 29. Niskonaponska mreža, nacrtana u novom dijagramu Potrebni parametri su popisani u sljedećim tablicama. Linije:

NameType LengthNumberUnits R(1) X(1) C(1) G(1) R(0) X(0) C(0) Ir min

Ir max

Red.Q

    km     Ohm/...Ohm/...uF/...uS/...Ohm/...Ohm/...uF/...A A fact. mm2N-L2 KS

3x150/1500.03 1 Ohm/km0.1240 0.072 0 0 0.508 0.115 0 0 360 1 150

N-L1 KS 3x240/240

0.02 1 Ohm/km0.0754 0.072 0 0 0.308 0.119 0 0 470 1 240

 

29

Opterećenja:

Name From node

LF Type

P Q Domestic Units

Units

N-V3 N3 PQ 20 10 0 LVN-V2 N2 PQ 40 30 0 LV

 

Transformatori:

Name Type From To VectorUnit Comp. Sr Ur1Ur2ukr(1)uRr(1)ukr(0)uRr(0)    Node Node Group Transf.WindingMVAkV kV % % % %TRAFO-NS

16/0.4 KV 630 KVA

TWELVENS_SS_N1DY,07 0 0 0.63 16 0.4 5.24 1.12 5.24 1.12

 

Name I0 Pfe U01(0)U02(0)EarthingRE1 XE1 ZE1 active

Earthing RE2 XE2 ZE1 active

  % kW % % primary OhmOhm% secondaryOhmOhm %TRAFO-NS

0 0 0 0 direct 0 0 100 direct 0 0 100

 

Name On-load Tap side

Controlled TapTapTaprTap Delta U

Beta U

UsetPsetSr min

Sr max

  Tapchanger  bus act min   max% ° % % MVAMVATRAFO-NS

0 PrimarySecondary0 0 0 0 0 0 0 0 0.63 0.63

 Čvorišta:

Name Node Un Frequ.UminUmaxIr Ipmax  Type kV Hz % % A kAN3 Sleeve 0.4 50 0 0 0 0N2 Sleeve 0.4 50 0 0 0 0NS_SS_N1Busbar 0.4 50 0 0 0 0

 

Unos elementa više puta u projekt:

Element može biti prikazan grafički koliko puta vi želite u istom projektu. Uglavnom to ima smisla, kada želite vidjeti isti element u različitim dijagramima, kao u našem slučaju. Trafostanica STAT-LV, gdje je niskonaponska mreža spojena, treba biti prikazana u LV- i u HV-dijgramu da spoji dvije mreže. U vezi je sa simbolom trafostanice i čvorišta TWELVE(12). Da bi nacrtali čvorište TWELVE drugi put sljedite sljedeće upute:

30

1. Odaberite simbol čvorišta i nacrtajte čvorište u dijagram.2. U Input-dialog, odaberite Info-tab.3. Pritisnite tipku uz polje gdje se nalazi naziv.4. Odaberite već postojeće čvorište sa liste.5. Odabirom OK, podatak odgovarajućeg elementa će biti usvojen.

Slika 30. Unos već postojećeg elementa ponovo u isti projekt

Nakon što ste unjeli cijelu niskonaponsku mrežu, preoblikujte proračun da ispitate unešene podatke i veze elementa.

9.2. Upotreba grafičkih slojeva

Svakom dijagrmu može biti dodijeljen bilo koji broj grafičkih slojeva. Korisnik može odlučiti koji će grafički slojevi dijagrama biti prikazani istovremeno. Slika 31. prikazuje princip dijagrema i grafičkih slojeva.

31

Slika 31. Dodjeljivanje grafičkih slojeva dijagramu 

U svakom grafičkom sloju može biti unesen bilo koji broj grafičkih elemenata, električnih elemenata ili čvorišta. Prije unosa nove komponente možete odabrati grafički sloj kojem će pripadati. Grafički slojevi mogu biti prikazani proizvoljno. Npr., moguće je upotrebiti rezličite slojeve za strujne transformatore i releje. Ako radite protočni (load flow) proračun, smijete isklopiti sloj za releje. Ako radite usklađivanje možete uklopiti sloj releja. U našem primjeru prikazati ćemo drugi grafički sloj za visokonaponski dijagram (HV) sa nazivom Areas/Zones. U novom grafičkom sloju nacrtati ćemo regije područja i zona mreže. Tada imamo mogućnost prikazati ili ne taj grafički unos, uklopom ili isklopom odgovarajućeg grafičkog sloja. 

9.2.1. Unos novog grafičkog sloja

Sljedite upute za unos novog grafičkog sloja:

1. U Diagram Manager dva puta kliknite desnom tipkom miša na simbol "HV- Network".2. U izborniku odaberite "Insert new Graphic Layer".

32

Slika 32. Dodavanje novog grafičkog sloja u dijagram "HV-Network"

3. U "Graphic Layer Parameters" dijalogu, unesite naziv grafičkog sloja.4. Ako želite možete napisati opis.

Slika 33. Unos parametara grafičkog sloja

Na kraju će dijagram izgledati ovako:

Slika 34. Diagram Manager nakon unosa novog grafičkog sloja

33

9.2.2. Unos crteža u novi grafički sloj

Da se može mijenjati grafički sloj, mora biti aktivan.

1. Pokrenite novi grafički sloj Areas/Zones visokonaponskog dijagrama (HV), klikom miša u kvadratić ili odabirom opcije u izborniku koji se pojavi nakon pritiska desnom tipkom miša. 2. Nacrtajte regije za područja i zone i napišite tekst kao što je prikazano na slici 35. pomoću grafičkog alata u alatnoj traci.

Slika 35. Unos dijagrama "HV-Network" za grafički sloj "Areas/Zones"  

U stvari, obadva grafička sloja (GrLayer 0 i Areas/Zones) su prikazana. Isključi grafički sloj "Areas/Zones", tako da je samo mreža prikazana.

1. Da bi mogli isključiti grafički sloj Areas/Zones, mora biti aktivan. Zbog tog razloga aktivirajte drugi grafički sloj.2. Desnim klikom miša kliknite na simbol "Areas/Zones" sloj.3. Odznačite "Show Graphic Layer" opciju.

34

Slika 36. Isključivanje grafičkog sloja "Areas/Zones"

Sada svi grafički elementi koje smo unjeli prije nestaju i samo je mreža vidljiva. Crvrni X preko simbola grafičkog sloja označava da "Areas/Zones" sloj nije prikazan, odnosno isključen je:

Slika 37. Samo je prikazan grafički sloj "GrLayer 0"

9.3. Definiranje i označavanje područja i zona

Područja i zone su mrežne grupe i korisnik ih može definirati. Svaki element i čvorište pripadaju jednoj zoni i jednom području. Područje se sastoji od jedne ili više zona. Za protočni proračun moguće je definirati povezanost (promet) između zona i različitih područja. Kada se radi novi projekt, jedno područje i jedna zona su predefinirani i svaki uneseni element je dodjeljen tim mrežnim grupama. Nakon što je element unešen područje i zona mogu biti promijenjene.

35

Postoje različite mogućnosti da se dodijele područja i/ili zone elemenzima mreže. Biti će objašnjeni naknadno. Općenito, područja i zone moraju biti definirane prije, tj. prije nego se dodijele pojedinim elementima. 

9.3.1. Definiranje područja i zoni

Da bi definirali područja i zone odaberite "Edit – Variant Properties".

1. Odaberite najprije "Areas". 2. U listi postoji jedino predefinirano područje. Da bi dodali novo područje kliknite na odgovarajuću tipku.3. Unesite ime područja.4. Odaberite boju.5. Odaberite OK.

 

Slika 38. Definiranje novog područja “Area_red” Promijena boje područja Area 1:

1. Odaberite Area 1 u Area tab.2. Kliknite na Properties.3. Promijenite boju.4. Odaberite OK.

 

36

Slika 39. Promijena svojstava područja Area 1 Na isti način definirate zonu Zone_motors:

1. Odaberite "Zones".2. Da bi dodali novu zonu kliknite na odgovarajuću tipku.3. Unesite naziv zone i boju.4. Mogu biti definirani različiti faktori dijeljenja za zonu.5. Odaberite OK.

37

Slika 40. Definiranje zona 

Sada su zone i područja definirani i mogu biti dodijeljeni elemantima. Imate nekoliko mogućnosti da to uradite.

9.3.2. Dodjeljivanje područja i zoni elementima, jedan po jedan

Kao što je prikazano na slici 41. za svaki pojedini element možete izabrati nezavisnu zonu i područje, koje su prethodno definirane.

38

Slika 41. Dodijeljivanje područja i zone elementu

9.3.3. Dodjeljivanje područja i zone grupi elemenata

Drugi, jednostavniji način je da označite grupu elemenata i toj grupi dodjelite područja i/ili zone.

1. Označite grupu elemenata.2. Odaberite "Assign Areas/Zones" i pojavi se dijalog "Assign Properties".3. U dijalogu "Assign Properties" označite Area-box da dodjelite područje elementu. Ako želite dodjeliti samo zonu elementu, obilježite kvačicom kvadratić.4. Sada možete odabrati ime naziv područja i kojem elementu pripada.5. Budući da smo označili grupu elemenata za dodjeljivanje, biramo opciju "Assign to graphical selection".6. Odaberite OK.

39

Slika 42. Dodjeljivanje područja (i/ili zone) grupi elemenata

Kao kontrolu, možete otvoriti Info tab iz Data Input Dialog-a elementa koji pripada području i primjetit će te da je naziv područja izmjenjen.

9.3.4. Dodjeljivanje područja i zoni svim elementima djelomične mreže

Za ovaj postupak najprije morate izraditi djelomičnu mrežu. To znači da dio mreže mora biti odspojen od ostatka mreže.

1. Odspojite dio mreže, koji želite dodjeliti području i/ili zoni. Djelomična mreža je izrađena.2. Uđite u Assign Properties dijalog preko izbornika "Edit - Data – Assign Areas/Zones".3. Odaberite Area (i/ili Zone) i odaberite odgovarajuće ime.4. Označite kvadratić "Assign to all elements of selected partial network" i odaberite ID djelomične mreže. Ako neznate ID, otvorite Data Input dijalog jednog elementa ove djelomične meže i nađite ga u Info tab.5. Odabirom OK, dodjeljivanje će biti završeno. Ponovno spojite mrežu.

40

Slika 43. Dodjeljivanje područja (i/ili zone) djelomičnoj mreži

Sada imate mogućnost obojiti mrežu po različitim područjima i zonama.

1. Uđite u Colors tab iz Diagram Properties preko "Edit – Diagram Properties". 2. Odaberite "Network Areas" za bojenje mreže prema područjima.3. Odaberite OK i promjenit će se boja mreže.

41

Slika 44. Bojenje mreže prema područjima

10. Korak 5 – Izrada i upotreba ''knjižnica'' (libraries)

Library file *.neplib u NEPLAN-u može sadržavati mnoge ''knjižnice'', koje su posložene po tipu elementa. U nastavku ćemo objasniti kako izraditi novu ''knjižnicu'', kako kopirati ''knjižnicu'' u element i kako iznjeti podatak iz elementa u knjižnicu. 

10.1. Izrada nove ''knjižnice''

Sljedeći koraci objašnjavaju kako izraditi novu knjižnicu elemenata:

1. Odaberite "Libraries" u izborniku "Libraries". Pojavit će se NEPLAN Library Application.

Slika 45. Otvaranje Library Application

2. Odaberite "File - New" za izradu novog Library File-a.3. Unesite naziv.

42

Slika 46. Izrada novog Library File-a

4. Odaberite "Library – New Library" za izradu nove ''knjižnice''.5. Odaberite tip elementa, za kojeg je ''knjižnica'' izrađena.

Slika 47. Izrada nove ''knjižnice''

6. Nova ''knjižnica'' se pojavi u stablu. ''Knjižnice'' su sortirane po tipu elementa.

43

7. Promijenite naziv nove ''knjižnice''

Slika 48. Promjena naziva ''knjižnice''

8. Umetinite novi Library Element (tip) odabirom "Library Element - New".

Slika 49. Umetnite novi element u ''knjižnicu''

9. Novi element se pojavio u ''knjižnici'' "50MVA".

Slika 50. Novi element u ''knjižnici'' "50MVA"

10. Promjena naziva tipa, elementa u ''knjižnici''.11. Unesite podatke za novi element u ''knjižnici''.12. Ako želite unesite dodatne elemente.13. Ako želite unesite druge ''knjižnice''.14. Kada završite, zatvorite Library Editor preko "File-Close".

44

Slika 51. Unos podataka ''knjižnice''

10.2. Unos podataka iz ''knjižnice''

Kada su elementi mreže uneseni u dijagram, i ako želite kopirati podatke iz tipa elementa ''knjižnice'', nastavite na sljedeći način:

1. U Params tab od Element-Data-Input dijaloga odaberite "…".

Slika 52. Kopiranje podataka iz ''knjižnice'' tipa elementa

2. Odaberite Library-File u NEPLAN-u, gdje odgovarajući tip elementa može biti pronađen.3. Odaberite tip elementa u odgovarajućoj ''knjižnici''.4. Da bi kopirali podatke iz ''knjižnici'' u željeni element, odaberite OK.

45

Slika 53. Odaberite tip elementa

10.3. Dopuna podataka mreže sa tipom ''knjižnice''

U slučaju da su podaci određenog tipa elementa izmjenjeni, imate mogućnost za nadopunu tih podataka mrežnih elemenata, koji su istog tipa..

1. Kliknite na tipku Library u Data-Input dijalogu , elemanta sa odgovarajućim tipom elementa.2. U Library dijalogu, odaberite tip elementa.3. Odaberite "Update Data with Modal Type" za nadopunu podataka u svakom elementu mreže istog tipa. 4. Nastavite na isti način za nadopunu ostalih elemenata izmjenjenog tipa. Kada završite, odaberite OK da zatvrite dijalog.

46

Slika 54. Nadopuna svih elemenata određenog elementa, podacima iz ''knjižnice''

10.4. Iznos podataka u knjižnicu

U slučaju da ste unjeli podatke u Data-Input dijalog elementa i želite izraditi tip elementa ovih podataka u ''knjižnici'', nastavite na sljedeći način.

1. Unesite naziv tipa elementa u dijalog elementa.2. Kliknite na tipku Export u Data-Input dijalogu elementa, da bi dobili dijalog ''knjižnice''.3. Odaberite Library File, gdje će te iznjeti podatke.4. Ako želite izraditi novu ''knjižnicu'', odaberite tipku (Novi tip elementa može biti umetnut u novu ili staru već postojeću ''knjižnicu'').5. Odaberite ''knjižnicu'' u koju će novi element biti dodan.6. Da završite, odaberite OK.

47

Slika 55. Iznos podataka elementa u''knjižnicu''

7. Kada otvorite dijalog ''knjižnice'' ponovo, prepoznat ćete novi element.

Slika 56. Novi tip elementa

Na isti način možete također dodati već postojeći tip elementa u ''knjižnici''. Odaberite ''knjižnicu'' u kojoj se nalazi taj tip elementa i odaberite OK. Tada će vas računalo pitati da li želite da taj element bude prepisan novim.

48

11. Korak – Definiranje inačica (variants)

Za proračunavanje različitih slučajeva, NEPLAN ima mogućnost izrade različitih inačica korijena (rootnet) i njihove kombinacije sa topologijom i učitanih podataka..

Sljedeća slika prikazuje načelo:

Slika 57. Različito vođenje sustava sa NEPLAN-om

Načini (inačice) su spremljene sa korjenom (rootnet) u projektu (.nepprj); za topologiju i učitavanje odvojenih podataka će biti definirani. Kada se aktivira inačica , dodjeljena topologija i učitani podaci će se otvoriti automatski.

U ovom koraku 4, upoznat ćete se sa pojmom načina (inačica. U nastavku će se definirati različiti načini.

11.1. Umetanje novih podnačina (subvariants)

Načini moraju najprije biti izrađeni u stablu načina, prije nego što spremite preinake različitih načina. Biti će definirano nekoliko načina.

49

1. Desnim klikom miša kliknite na rootnet simbol, u Variant Manager2. Odaberite "Insert new Subvariant"

Slika 58. Umetanje novog podnačina

3. Pojavit će se "Variant Properties" dijalog.4. Unesite naziv za novi način i ako želite možete unjeti opis.

Slika 59. Unos naziva i opisa

5. “Variant replacement” je prikazana u stablu načina.

50

Slika 60. "Variant replacement" se pojavi u stablu načina

6. Definirajte drugi način “Variant additional” na isti način kao prije.

Slika 61. Definiranje načina "Variant additional"

7. Definirajte dva podnačina (Variant a i Variant b) u "Variant replacement"

51

Slika 62. Definiranje podnačina "Variant a" i "Variant b"

11.2. Spremanje preinaka u načine

Stablo načina je sada stvoreno, ali sve varijante još uvijek sadrže iste podatke. Sada ćemo izmjeniti različite načine.

1. Aktivirajte “Variant replacement” odbilježavanjem kvadratića.2. Kao izmjenu za način, promijenite duljinu i Ir linije LIN 7-6.

Slika 63. Izvedba preinaka u "Variant replacement"

52

3. Deaktivirajte “Variant replacement” obilježavanjem na kvadratić. Ovo je potrebno ako želite promjeniti sljedeći način iste grane stabla.4. Biti ćete pitani da li želite spremiti promjene u “Variant replacement”. Odaberite YES.

Slika 64. Spremanje promjena u “Variant replacement”

5. Aktivirajte Variant a6. Obavijest da je promjena izvršena u “Variant replacement” će također biti izvršena u Variant a (u slučaju duljine i Ir linije LINE 7-6).7. Pozovite dijalog za unos podataka linije LINE 8-7, tako da dva puta kliknete na liniju.8. Promijenite podatke otpora.

Slika 65. Izvršenje promjena za Variant a

53

9. Aktivirajte Variant b. Kao što možete primjetiti, Variant a može biti aktivna, jer dvije otvorene varijante ne ovise jedna o drugoj.10. Za Variant b, možete unjeti kompenzaciju za liniju LINE 8-7.

Slika 66. Izvedba promjena za Variant b

11. Aktivirajte “Variant additional”12. Nacrtajte novu liniju od čvorišta FIVE do čvorišta SEVEN i unesite podatke.

54

Slika 67. Unošenje nove linije za “Variant additional”

11.3. Izrada i dodijeljivanje topoloških datoteka podataka

Podaci topologije, kao npr. stanje logičkih sklopki u cijeloj mreži, mogu biti spremljeni u Topology Data File. Da bi definirali različite slučajeve topologije u mreži nekoliko načina može biti definirano sa istim karakteristikama, ali sa različitim topološkim datotekama podataka.

U nastavku izradit ćemo topološke datoteke podataka spremanjem promjena stanja nekoliko logičkih sklopki u našem primjeru mreže.

1. Aktivirajte “Variant replacement”2. Promijenite topologiju. U ovom slučaju možete otvoriti logičke sklopke transformatora. 3. Spremite topologiju pomoću "File - Export - Topology Data", sa nazivom Topology1.

55

Slika 68. Izrada topološke datoteke

4. Deaktivirajte i aktivirajte ponovo “Variant replacement” ali ne spremajte, zato jer promjena topologije treba biti spremljena direktno u način (variant), ali samo u topološku datoteku. Sada su logičke sklopke zatvorene ponovo.5. Sada želimo dodijeliti topološku datoteku “Variant replacement”-u. Kliknite desnom tipkom miša NA SIMBOL “Variant replacement” da pšozoveta pomoćni izbornik, gdje odabirete Properties. Isto je moguće da dva puta kliknete na simbol “Variant replacement”.

Slika 69. Zvanje dijaloga Properties

6. Pojavi se dijalog Variant Properties

56

7. Odaberite "Topology Data File".8. Potražite topološku datoteku i odaberite je.9. Otvorite topološku datoteku.10. Odaberite OK.

Slika 70. Dodijeljivanje topološke datoteke “Variant replacement”-u

11.4. Izrada i dodijeljivanje učitanih podataka iz datoteke

Podatak, npr. kao snaga potrošena na trošila ili snaga proizvedena u generatoru može biti spremljena u Load Data File. Da bi definirali različite slučajeve učitavanja mreže, neke varijante mogu biti definirane sa istim karakteristikama ali sa različitim učitanim podacima iz datoteke.

U nastavku ćemo izraditi spomenute podatke spremanjem promjena aktivne snaga generatora.

1. Dvostrukim klikom na generator pojavit će se dijalog za unos podataka.2. Promijenite radne podatke generatora i spremite promjene "Load Data File” sa "File – Export – Load Data".

57

Slika 71. Promjena učitanih podataka

3. Pozovite dijalog Variant Properties dvostrukim klikom na simbol “Variant replacement”.4. Potražite Load Data File.5. Otvorite Load Data File.6. Završite odabirom OK.

58

Slika 72. Dodijeljivanje učitanih podataka iz datoteke “Variant replacement”

Ne smijete spremati “Variant replacement” nakon ovih promijena, ali trebate spremiti projekt. Najbolji način da to napravite je, da najprije deaktivirate način bez spremanja i onda možete spremiti projekt.

Općenito, pazite da niste spremili način (variant), kada ste promijenili Load ili Topology data, koji mora biti sadržan u Load-u i u Topology Data File-u.

Sada Variant 1 uključuje Load Data File i Topology Data File. Kada je varijanata otvorena, ove dvije datoteke podataka su učitane.

Na isti način možete dodijeliti isti ili neki drugi Load i Topology Data File drugim varijantama.

12. Protočni proračun (Load Flow Calculation)

U ovom poglavlju naučit prikazat ćemo kako izvršiti protočni proračun na maloj mreži i kako doći do željenih rezultata.

Otvaranje projekta

1. Učitajte Load Flow primjer mreže.2. Pozovite Load Flow Parameter dijalog.

59

Slika 73. Podešavanje parametara proračuna Podešavanje parametara proračuna: 3. Odaberite metodu proračuna.4. Možete promijeniti maksimalni broj iteracija (standardno 20 iteracija).5. Definirajte ako se transformatori reguliraju automatski tijekom proračuna.6. Možete odabrati datoteku sa rezultatima *.rlf, koja može biti otvorena sa programom za uređivanje teksta ili Microsoft Excel-om.7. Upotrebite Reference tab da uredite učitane podake za elemente i minimalni i maksmalni napon reference.8. Ako želite raditi sa Area/Zone Control (područja/zone), upotrebite odgovarajuću oznaku da definirate povezanost.9. Odaberite OK da spremite promjene i izađete iz Parameter dialog-a.

60

Slika 74. Load Flow parametri

Odabiranje varijabli rezultata

10. Za rezultat prikazan u jednolinjskom dijagramu, možete odabrati da se prikažu varijable. Ovo može biti urađeno prije ili poslje proračuna. Otvorite dijalog Diagram Properties.11. Odaberite Load Flow tab.12. Odaberite varijable koje će biti prikazane u jednolinijskom dijagramu za čvorišta i elemente. Ovo odabiranje nama nikakvih utjecaja na tablice rezultata. Teblice rezultata će sadržavati sve varijable.13. Definirajte jedinice i broj znamenki za varijable rezultata i odlučite da li želite vidjeti samo load flow rezultate ili istovremeno i rezultate zadnjeg proračuna kratkog spoja.

61

Slika 75. Varijable rezultata

Izvođenje proračuna:

14. Sada možete izvesti proračun

Slika 76. Load Flow proračun

62

Analiza rezultata u jednolinijskom dijagramu:

15. Rezultati mogu biti analizirani u jednolinijskom dijagramu. Ako dodatne varijable trebaju biti prikazane, nastavi prema točki 10. nije potrebno ponavljati proračun.16. Upotrebi povećanje (zoom) da se bolje vide rezultati.17. Elementi mreže i čvorišta mogu biti obojeni ovisno o rezultatima. U ovom primjeru čvorišta su crvene boje jer je napon ispod minimalne vrijednosti.

Slika 77. Analiza rezultata

18. Upotrebite dijalog Diagram Properties (Edit – Diagram Properties) da definirate boju mreže u ovisnosti o karakteristikama mreže ili o rezultatima proračuna (tab Colors i Color Ranges).

63

Slika 78. Bojenje mreže

Analiza rezultata upotrebom tablica rezultata:

19. Odaberite “Show Results” da dobijete rezultate prikazane u tablicama. 20. Tablice možete dobiti za pregled čvorišta, elemenata ili svih rezultata.21. Postoji još mogućnost za prenos rezultata u datoteku ako ova opcija nije bila aktivirana u “Load Flow – Parameters” dijalogu.

64

Slika 79. Tablica rezultata

Analiza određenih rezultata:

22. Ako želite prikazati rezultate određenih elemenata i bilo kojih čvorišta u jednolinijskom dijagramu ili u tablicama rezultata, možete upotrebiti “Select Results” opciju, da odaberete te elemente.

65

Slika 80. Izlazni rezultati za određeni element i čvorište

23. Da budete sigurni hoće li se elementi prikazati u jednolinijskom dijagramu prema izabranoj tablici, trebate aktivirati opciju u “Edit – Diagram Properties – Load Flow” tab.24. Da budete sigurni hoće li se elementi prikazati u jednolinijskom dijagramu prema izabranoj tablici, trebate aktivirati opciju u “Analysis –Load Flow – Show Results”.

Slika 81. Izlazni rezultati za sve elemente i čvorišta ili prema listi

13. Proračun kratkog spoja

U ovom poglavlju će te naučit kako izvesti proračun kratkog spoja na maloj mreži i kako doći od željenih rezultata.

Otvaranje projekta:

1. Učitajte primjer mreže za proračun kratkog spoja.2. Pozovite dijalog Short Circuit Parameter.

66

Slika 82. Podešavanje parametara za proračun kratkog spoja

Podešavanje parametara proračuna:

3. Izaberite tip kvara.4. Izaberite metodu proračuna.5. Unesite udaljenost kvara ako želite prikazati rezultate u ovisnosti o udaljenosti čvorišta od mjesta kvara.6. Moguće je da će te morati prilagoditi metodu proračuna u ovisnosti o parametrima, odnosno prema svojim potrebama.7. Možete odabrati datoteku rezultata *.rsc, koja može biti otvorena sa programom za uređivanje teksta ili sa Microsft Excel-om.8. Definirajte referencu za maksimalno učitavenje elemenata.

67

Slika 83. Parametri kratkog spoja

Odabiranje čvorišta u kojima su kvarovi:

9. Odaberite “Faulted nodes” tab u Short Circuit Parameters.10. Odaberite čvorišta u kojima će doći do kvara i prebacite ih u drugu tablicu sa strelicom.

Slika 84. Odabiranje pokvarenih čvorišta

Odabiranje linija sa kvarovima:

11. Odaberite “Faulted lines” tab u Short Circuit Parameters.12. Odaberite linije u kojima se dogodio kvar i prebacite ih u drugu tablicu sa strelicom.13. Unesite udaljenost od mjesta kvara, u postotcima od “From node”.

68

Slika 85. Odabiranje linije u kojoj se nalazi kvar

Definiranje određenog kvara:

14. Odaberite “Special fault” tab u Short Circuit Parameters.15. Upišite novi opis kvara.16. Definirajte brojeve čvorišta i njihove faze, između kojih se nalazi kvar.17. Dodijelite brojeve čvorišta čvorovima u kojima se dogodio nalazi kvar.

69

Slika 86. Definiranje određenih kvarova

Odaberite varijable rezultata:

18. Za rezultate prikazane u jednolinijskom dijagramu možete izabrati da budu prikazane varijable. To može biti urađeno prije i nakon proračuna.Otvorit dijalog Diagram Properties.19. Odaberite Short Circuit tab20. Odaberite varijable koje će biti prikazane u jednolinijskom dijagramu za čvorišta i elemente. Ovaj izbor nema utjecaja na rezultate u tablicama. Tablice rezultata će sadržavati sve varijable.21. Definirajte jedinice i broj znamenki za rezultantne varijable i odlučite da li želite vidjeti samo rezultate proračuna kratkog spoja ili istovremeno i rezultate potpunog (protočnog) proračuna.

70

Slika 87. Varijable rezultata

Izvođenje proračuna:

22. Sada možete izvršiti proračun kratkog spoja

Slika 88. Proračun kratkog spoja

71

Analiza rezultata u jednolinijskom dijagramu:

23. Rezultati mogu biti analizirani direktno u jednolinijskom dijagramu. Ako dodatne varijable trebaju biti prikazane nastavi prema točki 18. Nije potrebno ponavljati proračun.24. Upotrebi povećanje zbog boljeg očitavanja rezultata.

Slika 89. Analiza rezultata

Analiza rezultata upotrebljavajuću tablice rezultata:

25. Odaberite “Show Results” da dobijete rezultate prikazaneu tablicama. 26. Možete dobiti tablice za sve struje kvarova, samo struju na mjestu kvara i napone čvorišta.27. Još postoji mogućnost za iznošenje rezultata u datoteku ako ova opcija nije aktivirana u dijalogu “Short Circuit – Parameters”.

72

Slika 90. Tablice rezultata

14. Analiza prijelazne stabilnosti

U ovom poglavlju ćomo govoriti kako izvršiti simulaciju sa prijelaznom stabilnošću na meloj mreži i kako doći do željenih rezultata.

Otvaranje projekta:

1. Učitajte primjer mreže za prijelaznu stabilnost.

73

Slika 91. Otvaranje projekta

Unos dinamičkih podataka:

2. Unesite dinamičke podatke sinkronog stroja u dijalog za unos podataka.

Slika 92. Dinamički podaci za sinkroni stroj

74

3. Unesite podatke o zasićenju sinkronog stroja.

Slika 93. Padaci o zasićenju sinkronog stroja

Unos kontrolnih krugova CCT’s:

4. Kliknite na CCT tipku.5. Kliknite u dijagramu kraj sinkronog stroja da zaljepite CCT.6. Pojavi se CCT dijalog. Unesite ime ovog CCT-a.7. Odaberite OK.

75

Slika 94. Unošenje CCT-a

8. Novi dijagram za izradu CCt-a.

Slika 95. Dijagram za izradu CCT-a

76

Izrada blok-dijagrama za AVR:

9. Zamijenite Insert menu u Function Block Menu.

Slika 96. Upotreba funkcije Function Block Menu

10. Odaberite Input-Block.11. Kliknite mišom na dijagram na mjesto gdje želite staviti blok.12. Pojavi se dijalog Properties unesenog bloka. Unesite naziv bloka.13. Odaberite varijablu. U ovom slučaju, za AVR, biramo iznos napona sabirnice.14. Odaberite odgovarajuće čvorište (BUS 1) iz liste.15. Odabirom OK zatvaramo prozor.

Slika 97. Unošenje funkcionalnog bloka

16. Ulazni blok je prenesen (zaljepljen) u dijagram.

77

Slika 98. Ulazni blok je unesen

17. Odaberite Sum-block.18. Kliknite na dijagram. Pojavi se dijalog Properties.19. Unesite naziv.20. Unesite konstantu i zatvorite prozor odabirom OK.

Slika 99. Unošenje Sum-block-a

21. Odaberite Source-block za referentni napon.22. Smjestite ga u dijagram.23. Unesite naziv i konstantu izvora.

78

Slika 100. Unošenje Source-block-a

24. Odaberite Source-block i okrećite ga sa tipkama za rotiranje.25. Upotrebite spojnice da povežete funkcijske blokove.

Slika 101. Povezivanje funkcijskih blokova sa spojnicama

26. Izradite ostatak kontrolnog kruga na isti način. 27. Izradite kontrolni krug za ostale generatore. Funkicijski blokovi i kontrolni krugovi mogu biti kopirani od jednog dijagrama u drugi.

79

Slika 102. Potpuni kontrolni krug (CCT) Podešavanje parametara proračuna:

1. Odaberite izbornik parametara za prijelaznu stabilnost.

Slika 103. Odabiranje izbornika parametara

2. Unesite vrijeme simulacije.

80

3. Možete odabrati sinkroni stroj kao referentnu vrijednost za kut rotora.4. Imate mogućnost mijenjanja duljine koraka i podatke iteracije, ali najprije probajte sa standardnim vrijednostima.

Slika 104. Podešavanje parametara simulacije

5. Upotrebite Disturbances tab da definirate smetnje tijekom prijelazne stabilnosti.6. Smetnje sa predznakom su aktivne za sljedeću simulaciju.7. Možete mijenjati smetnju dvostrukim klikom ili odgovarajućom tipkom.

81

Slika 105. Odabiranje smetnje

Unošenje podataka o smetnji:

8. U ovom slučaju želimo dodati 10% statičkog opterećenja.9. Odaberite element na koji želite da djeluje smetnja i vrijeme kada treba nastupiti smetnja. 10. Upotrebite određene tipke za dodavanje, uklanjanje ili obnavljanje prijava smetnje.

82

Slika 106. Definiranje smetnji

Definiranje skice (Screen Plots):

11. Upotrebite Screen Plots tab da bi definirali varijable koje bi trebale biti prikazane na ekranu ili spremljene u datoteku.12. Varijable sa simbolom grafikona će biti prikazane kao skice tijekom simulacije.13. Varijable sa simbolom disk-a će biti spremljene u datoteku i mogu biti upotrebljene za crtanje grafikona nakon simulacije.14. Odaberite Edit za promjenu unešene skice.

83

Slika 107. Spremanje skica (Screen Plots) u datoteku ili prikaz na ekranu

15. Definirajte element i varijablu za koji želite nacrtati skicu ili grafikon.16. Upotrebite određene tipke za dodavanje, uklanjanje i nadopunjavanje unešenih skica.

Slika 108. Definiranje skica

84

Simulacija i analiza:

1. Pokrenite simulaciju prijelazne stabilnosti

Slika 109. Pokretanje simulacije prelazne stabilnosti

2. Skica se pojavljuje i krivulje odabranih varijabli se crtaju. Ispod dijagrama je prikazan izvještaj.

Slika 110. Skica na kraju simulacije

3. Skica prikazuje odabrane varijable tijekom cijelog procesa simulacije. Korisnik ima

85

mogućnost prekinuti, nastaviti ili čak izaći iz procesa simulacije.

Slika 111. Opcije za prekinuti, nastaviti ili izaći iz simulacije

4. Zatvorite skicu (Screen Plot)i odaberite Graphical Results za prijelaznu stabilnost (Transient Stability). Ako se ne definiraju grafikoni za projekt, pojavit će se jedan prazan grafikon..

Slika 112. Poziv grafičkih rezultata

5. Možete definirati nekoliko grafikona. Svaki grafikon prikazuje se na grafičkom papiru i može sadržavati jedan ili više podgrafova. Za početak, dodajte podgrafikon u svoj postojeći grafikon. 6. U dijalogu što se pojavljuje unesite naziv za krivulju i odaberie vrijednosti za X iY osi.7. Odaberite OK da dobijete sljedeći dijalog.

86

Slika 113. Odabiranje vrijednosti za krivulju

8. Unesite ime grafikona.9. Odaberite opcije crtanja krivulje. 10. Ako se unosi više od jedne krivulje, opcije crtanja vrijede samo za obilježenu krivulju.11. Da bi dodali krivulju u isti podgrafikon ili promijenili postojeće krivulje upotrebite odgovarajuće tipke.12. Promijenite u Subchart Settings tab.

87

Slika 114. Definiranje svih krivulja za prikaz u jednom podgrafu

13. Odaberite osi.14. Podesite opcije za odabrane osi.15. Imate mogućnost prikazati legendu u podgrafu.16. Odaberite OK da završite.

88

Slika 115. Podešavanje postavki podgrafa

17. Definirane krivulje su nacrtane u podgrafu.

89

Slika 116. Grafikon sa jednim podgrafikonom i jednom krivuljom

18. Definirajte koliko želite grafikona, podgrafikona i krivulja. Moraju biti definirane samo jedanom za projekt. Nakon svake simulacije ista krivulja će biti nacrtana u grafičkim rezultatima. Zapamtite da su samo varijable, koje su deklarirane kao varijable koje se spremaju u datoteku, u "Transient Stability – Parameter - Screen Plot" izborniku, dostupne za prezentaciju u ovim grafikonima.

90

Slika 117. Definiranje nekoliko grafova i podgrafova

19. Da vidite rezultate prijelazne stabilnosti spremljene u tablice odaberite Result Table(Elements).

Slika 118. Pogled na prezentaciju rezultata u Result Table

20. Pogledajte u rezultate u Result table.

91

Slika 119. Rezultati prijelazne stabilnosti u tablici

15. Sučelja NEPLAN -a

NEPLAN ima nekoliko sučelja za vanjsku upotrebu:

• Import/Export preko ASCII datoteke• Spremanje u bazu podataka• Rezultantnu bazu podataka• Međumemoriju• DXF-datoteke• Mrežno-Grafičko (npr. BMP, PCX, TIFF, itd.)• DVG-Format

15.1. Import/Export

Postoje dvije import/export datoteke za vanjske programe, kao što su MS-Excel, the EDT i NDT datoteke. EDT-datoteka sadrži topološke ielektrične podatke od elemenata, a NDT datoteka sadrži topološke i učitene podatke čvorišta.

Struktura datoteke import/export je data u dodatku (vidi "Appendix"). Ako su podaci uneseni bez grafičkih podataka onda će NEPLAN automatski sam uključiti mrežu funkcijom "Auto-Layout".

92

15.2. Topologija/Dodavanje podataka u datoteku

Topologija i dodavani podaci mogu biti spremljeni u ZDB datoteku (topologija) i u NDB datoteku (dodavani podaci). ZDB i NDB datoteke su upotrebljene da definiraju varijante (načine). Svaakoj varijanti Load Data File i Topology Data File može biti dodijeljena (vidi "Edit – Variant Properties" u poglavlju "Menu Options").

15.3. Međumemorija

Dijagram može biti spremljen u međumemoriju. Međumemorija može biti od nekog vanjskog programa, npr. od word processing programa.

15.4. DXF-Files

DXF datoteka može biti unesena. Svi dijagrami su definirani i prikazani. Korisnik može odabrati dijagrame za unos sa liste. Uneseni crteži mogu biti skalirani. Uneseni dijagrami su upravljani programom urazličitim grafičkim slojevima. Uneseni crteži mogu biti promijenjeni.

15.5. Katastarskei mrežno-grafičke datoteke (BMP, PCX, TIFF)

Mrežne grafičke datoteke (BMP, PCX, TIFF, itd.) mogu biti unesene u bilo koji dijagram. Moguće je unesti mrežno-grafičku datoteku (npr. PCX) kao katastarsku. Katastar može biti upotrebljen kao podloga za podatke mreže NEPLAN-a. Katastar može biti upotrebljen u pravim svjetski koordinatama.

16. Savijeti iz prakse “Tips from the Practice”

Prikazani su važni savijeti iz prekse.

16.1. Nesimetrična struktura mreže

Predstavljanje nesimetrične linije

Preporuča se da se unose linije na čvrst način. Toretski, 3 faze mogu biti unešene kao tri jednofazne linije, između dva čvorišta. Bolji je prikaz sa jednom trofaznom linijom. Isto vrijedi za dvofazne linije.

93

16.2. Protočno opterećenje (Load Flow)

16.2.1. Odstupanje zbog upotrebe PV čvorišta

Kada upotrebljavamo PV čvorišta treba upotrebiti Newton-Raphson metodu. Korisnik mora voditi računa da nema odspojenih sklopki ili kratkih spojeva na PV čvorištu zbog numeričkih problema. Ako su odspojene i opterećene sklopke spojene na PV čvorište poželjno ih je ukloniti tijekom proračuna. Ako je npr. generator spojen na sabirnicu preko odspojeni sklopki (jedna otvorena, jedna zatvorena), generatorsko čvorište bi trebalo obilježeno kao reducirano (vidi "Node Data Input" u poglavlju "Element Data Input and Models").

Kada upotrebljavamo strujnu metodu iteracije vrijedi isto. Konvergencija može biti utjecajna kao ubrzavajući faktro (vidi "Calculation Parameters (LF)" u poglavlju "Load Flow"). Vjerovatno vrijednost mora biti reducirana ispod 0.05 da bi imali konvergenciju. Kriterij konvergencije također treba biti smanjen.

16.2.2. Topologija sklopki ili spajanje motora

Ako modul startanja motora nije dostupan i korisnik napravi naponski ispust u proračunu kada mijenja topologiju ili spajanje motora, impedancija mreže mora biti mora biti prikazana preko linije.U normalnom proračunu unutrašnja impedancijamreže se ne uzima u obzir (Sk", Un).

94