55
Prof.dr Jovo Jednak 1 NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA PREDAVANJE 9 Prof. dr Jovo Jednak

NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

  • Upload
    glora

  • View
    113

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA. PREDAVANJE 9 Prof. dr Jovo Jednak. Definisanje monopola i uslovi privređivanja na tržištima nesavršene konkurencije. Tržišna moć i monopol . Suština tržišne moći je mogućnost da se menjaju cene proizvoda. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 1

NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

PREDAVANJE 9

Prof. dr Jovo Jednak

Page 2: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 2

Definisanje monopola i uslovi privređivanja

na tržištima nesavršene konkurencije

1. Tržišna moć i monopol. Suština tržišne moći  je mogućnost da se menjaju cene

proizvoda. Da bi naveli potrošače da kupuju više, proizvođači

moraju da snižavaju cene. Nepotpuna konkurencija ne znači da preduzeće ima

apsolutnu kontrolu nad cenom svog proizvoda. Na primer, Koka-kola u uslovima nepotpune konkurencije može

svoje limenke da prodaje za 0,40 ili 0,50 evra. Kada bi preduzeće pokušalo da prodaje svoje limenke za 10 evra, ono bi prpalo. Dakle, reč je o nekom stepenu slobode odlučivanja pri određivanju cena.

Monopol, kao kontrast ovome, ima značajnu kontrolu nad cenom koju naplaćuje - ima tržišnu moć.

Page 3: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 3

Definisanje monopola i uslovi privređivanja

na tržištima nesavršene konkurencije

2. . Monopol kao industrija Patent daje nekoj firmi ekskluzivno pravo da proizvodi ili odobri

neki proizvod. Sa svojom dozvolom novi vlasnik svih ribnjaka u Srbiji i Crnoj

Gori može uskratiti pristup oksidacionoj opremi drugih firmi i tako postati jedini snabdevač ribom na ovom širem regionalnom području.

Takvu firmu nazivamo monopol – reč je o jedinoj firmi koja snabdeva čitavo tržište dobrima.

Page 4: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 4

Definisanje monopola i uslovi privređivanja

na tržištima nesavršene konkurencije

Konkurentne firme su statno pod pritiskom drugih fimi u industrji da smanje troškove i poboljšaju kvalitet proizvoda. Takođe, moraju da brinu o novim ulascima i prodorima u njihovoj industriji i ishodima koji vrše pritisak na cene.

S druge strane, monopolista poseduje igralište i može da postavi pravila igre kako želi

Page 5: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 5

Definisanje monopola i uslovi privređivanja na tržištima nesavršene konkurencije

Monopolistička firma jeste industrija. Otuda postoji samo jedna kriva tražnje za

koju treba brinuti, a to je kriva tržišne (industrijske) tražnje.

U situacijama kada imamo monopol, krivoj tražnje koja se odnosi na firmu je identična krivoj tržišne tražnje za neki proizvod, tj. ima silazni nagib

Page 6: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 6

Definisanje monopola i uslovi privređivanja na tržištima nesavršene konkurencije

Sli ka br. 9–1. Potpuna konkurencija ima horizontalnu krivu, a nepotpuna konkurencija ima si la zni na gib kri ve tra žnje s kojom je preduzeće suočeno

Pano (a): preduzeća na tržištu potpune konkurencije nailaze na horizontalnu krivu: d, d i može duž nje prodati koliko god hoće, a da ne obori tržišnu cenu. Pano (b): preduzeća na tržištu nepotpune

konkurencije se suočavaju s krivom tražnje koja ima silazni nagib, budući da povećanje prodaje potiskuje cenu prema dole. Ukoliko suparnici tog preduzeća sni ze svoje cene, a ono nije dobro zaklonjeni

monopolist, kriva tražnje za njegovim proizvodima se pomera osetno ulevo do d’, d’.

Page 7: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 7

Struktura tržišta i nesavršena konkure

1. Monopol Osnovnije oblik nepotpune konkurencije. Postoji samo jedan prodavac s potpunom

kontrolom nad celom privrednim sektorom Na dugi rok, nijedan monopolista nije siguran od

napada konkurenata.

Page 8: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 8

Struktura tržišta i nesavršena konkure

2. Duopol Dve firme, mogu biti bukvalno samo dve firme na

tržištu, da dominiraju i da na taj način kontrolišu cenu i autpu.

Zajedno mogu kontrolisati 80-90% tržišta Primer, Coca cola i Pepsi

Više vole da koriste pametno reklamiranje, nego da snize cene, da bi kupce odratili jedna od druge

Page 9: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 9

Struktura tržišta i nesavršena konkure

3. Oligopol i ravnoteža na oligopolističkom tržištu

Oligopol može imati jasno određenu granicu u proizvodnji i cenama. Na primer, 11 nacija uključenih u OPEC.

Drugi tip oligopola čini privredni sektor u kome je samo nekoliko prodavaca diferenciranih proizvoda

Page 10: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 10

Struktura tržišta i nesavršena konkure

Prepreke ulaska mogu biti: a) privredne prepreke kao što su patenti i

pristupi tehnologiji, ulaganje kapitala u prepoznatljiv brend i sl. i

b) strateške prepreke

Page 11: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 11

Struktura tržišta i nesavršena konkure

Kod donošenja važnih odluka - određivanje cena, definisanje obima proizvodnje ili investiranja u nove proizvodne kapacitetete – preduzeće mora pokušati razlučiti, kako će najverovatnije reagovati njegovi konkurenti.

Ravnoteža na oligopolističkom tržištu - Nešova ravnoteža

Page 12: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 12

Struktura tržišta i nesavršena konkure

Konkurentno tržište je u ravnoteži kada je količina ponude jednaka traženoj količini.

Svako preduzeće posluje najbolje što može - prodaje sve što proizvode i maksimizira profit, te i nema razloga za promenu cena i obima proizvodnje.

Slično tome, monopolist je u ravnoteži kada je granični prihod jednak graničnom trošku.

Page 13: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 13

Struktura tržišta i nesavršena konkure

Svako preduzeće nastoji poslovati najbolje što može uzimajući u obzir što rade konkurenti. Stoga je potrebno pretpostaviti da će i ti konkurenti poslovati najbolje što mogu uzevši u obzir što radi prvobitno pomenuto preduzeće

Page 14: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 14

Struktura tržišta i nesavršena konkure

4. Monopolistička konkurencija. U uslovma nepotpune konkurencije postoji i

kategorija diferenciranih prodavaca. To je slučaj kada veći broj prodavaca proizvodi

blago diferencirane proizvode. Ova diferencijacija obično proizilazi iz lokacije.

Ljudi štede vreme i idu do najbližeg prodajnog mesta.

Ili, kad je u pitanju kvalitet, na primer, krompir koji se bolje ili lošije prži, ili zaštitni znak u proizvodnji alkoholnog i bezalkoholnog pića.

Page 15: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 15

Struktura tržišta i nesavršena konkure

4. Monopolistička konkurencija. a) preduzeća konkuriraju prodajom blago

diferenciranih proizvoda, koji su međusobno zamenljivi, ali nisu savršeni supstituti i

b) ulazak i izlazak na tržište je slobodan. Novom preduzeću je relativno lako ući na tržište sa vlastitim markama proizvoda, kao što i postojeća preduzeća mogu lako otići sa tržišta, ako njihovi proizvodi postanu neprofitabilni

Page 16: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 16

Struktura tržišta i nesavršena konkure

Tabela 9-1. Struktura tržištaVećina sektora je nepotpuno konkurencijska mešavina monopola i konkurencije, što stvara

olakšice pomoću kojih se onemogućava ulazak novih preduzeća u industriju. Tako postojeća preduzeća zadržavaju visoke cene i monopolski profit na duži vremenski period. U

potpunoj konkurenciji proizvođači prihvataju tržišne cene i prisvajaju ekonomski profit.

Page 17: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 17

Struktura tržišta i nesavršena konkure

5. Monopson. Do sada je prednost analize tržišne moći bila samo prodajna strana tržišta, a ne i kupčeva strana.

Monopson predstavlja tržište na kojem postoji samo jedan kupac, a oligopson je tržište sa nekoliko kupaca.

Page 18: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 18

Struktura tržišta i nesavršena konkure Ako ste konkurentski kupac nemate uticaja na cenu i u tom

slučaju sve kupljene jedinice imaju jednaku tržišnu cenu dobara. Cena po jedinici dobra je prosečni izdatak kupca i on je za

sve jedinice isti. Ovo znači, da je granični izdatak jednak prosečnom izdatku,

a to je jednako tržišnoj ceni dobara. Ako ste konkurentski kupac nemate uticaja na cenu i u tom

slučaju sve kupljene jedinice imaju jednaku tržišnu cenu dobara. Cena po jedinici dobra je prosečni izdatak kupca i on je za

sve jedinice isti. Ovo znači, da je granični izdatak jednak prosečnom izdatku,

a to je jednako tržišnoj ceni dobara.

Page 19: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 19

Izvori monopola

a) Ekskluzivna kontrola važnih sirovina. b) Ekonomije razmere obima

Grafikon br. 9-1. Prirodni monopol

Kada kriva dugoročnih prosečnih troškova (LAC) opada udesno i nadole, to je uvek jeftinije za

pojedinačnu firmu da usluži celu industriju – na slici LAC (Q’)

Page 20: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 20

Izvori monopola

c) Patenti d) Mrežna ekonomija e) Vladine licence ili franšize

Page 21: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 21

Cena naspram marginalnog i ukupnog

prihoda na monopolskim tržištima

Monopolisti ne povećavaju zaradu na isti način. Oni se još uvek drže saveta „da nikad ne treba proizvoditi ništa što košta više nego što donosi novac”.

Ali koliko god zvučalo čudno, ono što je donelo novac dodatnom prodajom, u ovom slučaju nije cena.

Page 22: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 22

Cena naspram marginalnog i ukupnog prihoda na monopolskim tržištima

Samo za potpuno konkurentske firme cena jeste jednaka marginalnom prihodu (P = MR).

Situacija u monopolu je drugačija. Firma je toliko velika da njeni rezultati proizvodnje umnogome utiču na cene na tržištu.

Treba imati na umu da je monopolista suprotstavljen krivoj tržišne tražnje, koja je uvek opadajuća.

Kriva tržišne tražnje pretstavlja cenu koju dobija monopolista po prodajnoj jedinici proizvoda.

A to je u stvari monopolistov prosečni prihod (AR).Prema tome, tražnja je jednaka prosečnom prihodu (D = AR).

Kao posledica toga, monopolista može prodati dodatne proizvode samo ako „smanji cene”.

Page 23: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 23

Cena naspram marginalnog i ukupnog prihoda na monopolskim tržištima

a) ukupni prihod (pre snižavanja cene) = 1 tona x 6.000 € = 6.000 €

MARGINALNI PRIHOD

b) ukupni prihod (posle prvog snižavanja cene) = 2 tona x 5.000 € = 10.000 €

4.000 €

c) ukupni prihod (posle drugog snižavanja cene) = 3 tona x 4.000 € = 12.000 €

2.000 €

a) marginalni prihod (posle prvog sniženja cene)

=

ukupan prihod za 2 tone minus ukupni prihod z a 1 tonu 10.000 € - 6.000 €

= 4.000 €

b) marginalni prihod (posle drugog sniženja cene)

=

ukupan prihod za 3 tone minus ukupni prihod za 2 tonu 12.000 € - 10.000 €

= 2.000 €

Page 24: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 24

Cena naspram marginalnog i ukupnog prihoda na monopolskim tržištima

Grafikon br. 9-2. Tražnja, ukupni prihod i elastičnost tražnje za

monopolistuDa bi monopolista povećao prodaju, potrebno je da snižava cenu (gornji

pano). Ukupni prihod raste sa količinom, dostiže maksimalnu

vrednost, i onda počinje da opada (srednji nivo). Nivo količine za koju

je cenovna elastičnost jedinica, odgovara srednjoj tački krive

tražnje, gde je veličina ukupnih prihoda maksimalna.

Page 25: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 25

Cena naspram marginalnog i ukupnog prihoda na monopolskim tržištima

Grafikon br. 9-3. Cena prevazilazi marginalni prihod u monopolu

Ako firma mora da snizi cenu da bi prodala dodatni autput, marginalni prihod je manji od cene. Na

primer, ako ova firma želi da poveća prodaju sa 1 na 2 korpe za sat, cena mora biti smanjena sa 13 na 12

evra. Marginalni prihod druge korpe je zato samo 11 evra. Ovo je pokazano u redu B u tabeli, tačkom B na

grafiku.

Tabela br 9-2. Međuodnos cene, ukupnih i marginalnih prihoda

Količina prodatog autputa raste kako se cena snižava. Istovremeno se povećava ukupni prihod, kao i marginalni

prihod koji postepeno opada.

Page 26: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 26

Maksimiranje profita, odluke o proizvodnji i određivanjecena na monopolskim tržištima

1. Maksimiranje profita i profit monopolista.

Monopolista najpre identifikuje veličinu autputa koja povećava profit (odluka o proizvodnji), a potom određuje koja je cena odgovarajuća toj količini proizvodnje (autputa).

Monopolista povećava profit pri autputu gde je MR = MC

Page 27: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 27

Maksimiranje profita, odluke o proizvodnji i određivanjecena na monopolskim tržištima

2. Odlučivanje o proizvodnji u funkciji maksimiranja profita

Konkurentne firme donose odluke o proizvodnji tako što lociraju presecanje krivih marginalnog troška i cene. Međutim, monopolista traži veličinu autputa u kojoj je marginalni trošak jednak marginalnom prihodu

Page 28: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 28

Grafikon br. 9-4. Maksimiranje profita Najprofitabilnija veličina autputa je prikazana presekom marginalnog prihoda i marginalnog troška (tačka E). U ovom slučaju, presek marginalnog prihoda i marginalnog troška je pri autputu 4 kor pe za sat. Tačka G ukazuje na to da će potrošači platiti 10 evra po korpi za ovoliki autput.Ukupni profiti je jednak ceni (10 evra) minus prosečni ukupni trošak (8 evra) = 2 €, pomnožen sa prodatom količinom (4 jedinice autputa) = 8 evra. Veličina profita prestavljena je površinom osenčanog pravougaonika A, B, G, C. Zatamljena polja

(levo i desno od tačke E) su izgubljeni profiti zbog prevelikog ili premalog obima proizvodnje

Page 29: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 29

Maksimiranje profita, odluke o proizvodnji i određivanjecena na monopolskim tržištima

3. Monopolistička cena presek krivih marginalnog prihoda i

marginalnog troška (tačka E) utvrđuje autput koji maksimira profit;

kriva tražnje nam govori koju će najvišu cenu potrošači biti spremni da plate za određenu količinu autputa (tačka G).

Page 30: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 30

Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista

Grafikon br 9-5. Prisvajanje potrošačevog viška od strane monapolista U uslovima kada preduzeće može naplaćivati samo jednu cenu svim kupcima, to je cena

P* pri obimu prizvodnje Q*. U najpovoljnijem slučaju, preduzeće želi naplaćivati višu cenu potrošačima (P1) koji su spremni platiti višu cenu od P*, te na taj način pridobiti deo potrošačevog viška, obeležen područjem A krive tražnje. Takođe, preduzeće će želeti prodavati proizvode potrošačima koji su spremni platiti nižu cenu (P2), ali samo ako to ne utiče na sniženje cena za druge potrošače. Na taj način, preduzeće takođe može prisvajati deo potrošačevog viška obeležen područjem B krive tražnje.

Page 31: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 31

Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista

2. Savršeno diskriminirajući monopolista ili cenovna diskriminacija prvog stepena

U idealnom slučaju, preduzeće bi htelo naplaćivati različitu cenu, odnosno najvišu cenu svakom svom kupcu koji je spreman platiti za kupljen proizvod.

Ovu najvišu-maksimalnu cenu nazivamo rezerervacijskom cenom kupca.

Praksa naplaćivanja rezervacijske cene svakom kupcu naziva se savršena diskriminacija prvog stepena.

Page 32: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 32

Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista

Slika br.9-2. Savršeno diskriminirajuće cene i savršeno diskriminirajući monopolista Pano (a). Ako monopolista proda svaku jedinicu autputa po različitoj ceni (najvišoj -

rezervacijskoj), on će ostvariti maksimum prihoda, ako je kupac spreman da to plati. U ovoj situaciji monopolista uzima (prisvaja) sav potrošačev višak. Pano (b). Kriva marginalnog prihoda koju monopoli ta može diskriminisati je isto što i njegova kriva tražnje. Maksimiranje profita je pri autputu Q*, gde se seku kriva SMC i tražnja D, D. Ekonomski profit (П) je prikazan osenčenim poljem A, B, C, E, pano b.

Page 33: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 33

Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista

3. Diskriminacija cena drugog stepena. Još jedan oblik diskriminacije cena je

praksa po kojoj mnogi prodavci formiraju ne samo jednu cenu nego prave raspored po kojem cena opada u skladu sa količinom koju kupujete

Primer struja

Page 34: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 34

Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista

Slika br. 9-3. Diskriminacija cena drugog stepena

Prodavac nudi prvi blok potrošnje od (0 do Q1) po višoj ceni (P1) drugi blok (Q1 do Q2) po nižoj ceni (P2) treći blok

po još nižoj ceni (P3) itd. Čak i tada diskriminacija drugog stepena ne pokušava da prilagodi veličinu autputa

karakteristikama pojedinaca ili specifičnih grupa. To često omogućava monapolisti da zadrži znatan udeo potrošačevog viška

(osenčen deo).

Slika br. 9-4. Perfektna preprekaKada je prepreka ulaska savršena,

preskaču je samo kupci koji postaju pogodni za diskutnu cenu (PL), jer oni nisu spremni da plate normalnu (regularnu) cenu (PH).

Savršena prepreka ne pokazuje značajnije troškove za one koji je preskaču.

Page 35: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 35

Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista

4. Preskočni model diskriminacije cena Drugi oblik diskriminacije cena, koji se sastoji

od tehnike koja podstiče najveći broj najelastičnijih kupaca da se identifikuju. Ovo je preskočni model diskriminacije cena. Osnovna ideja je da prodavac napravi nekakav preskok i učini cenu sa popustom dostupnom onim kupcima koji odaberu da je preskoče. Logično je da će oni kupci koji su osetljiviji na cene biti spremniji da preskoče prepreku.

Primer, rabat

Page 36: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 36

Teorija igara i konkurencija u odnosu na tajni sporazum: dilema zatvorenika i oligopolističko utvrđivanje cena

1. Matrica isplata. Po Nešovoj ravnoteži svako preduzeće donosi odluke uz koje

postiže maksimalan profit, uzimajući u obzir akcije konkurenata.

Pitanje je:Zašto ne biste odredili tu cenu ako će konkurent uraditi isto?

Ako konkurent uradi isto oboijca zarađujete više novca. Problem suštinske prirode je da vaš konkurent verovatno neće

izabrati cenu na odgovarajućem nivou. Zašto? Zato što bi imao više koristi da odabere nižu cenu, čak i

kada bi znao da ćete vi odrediti cenu na dogovorenom nivou.

Page 37: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 37

Teorija igara i konkurencija u odnosu na tajni sporazum: dilema zatvorenika i oligopolističko utvrđivanje cena

Na primer, pretpostavimo da svako preduzeće ima fiksni trošak 20 $, nema varijabilnog troška, a krive tražnje su im sledeće:

tražnja preduzeća 1: Q1 = 12 - 2P1 + P2

tražnja preduzeća 2: Q2 = 12 - 2P2 + P1

Page 38: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 38

Teorija igara i konkurencija u odnosu na tajni sporazum: dilema zatvorenika i oligopolističko utvrđivanje cena

U Nešovoj ravnoteži svako preduzeće naplaćuje cenu od 4 $ i zarađuju profit od 12 $, dok u slučaju sporazuma, oba preduzeća prodaju po 6 $ i

zarađuju profit od 16 $. Sada pretpostavimo da preduzeća menjaju tajni sporazum, tako

da preduzeće 1 naplaćuje 6 $, što je dogovorena cena , u nadi da će preduzeće 2 učiniti isto.

Ako preduzeće 2 učini isto, zaradiće profit od 16 $. Ali šta će se dogoditi, ukoliko cenu od 6 $ preinači u cenu od 4, $?

U ovom slučaju preduzeće 2 zarađuje profit od 20 $, odnosno:

П2 = P2 Q2 – 20 = (4) [12 – (2) (4) + 6] - 20 = 20 $, a preduzeće 1 zaradilo bi manji profit, samo:

П1= P1 Q1 – 20 = (6) [12 – (2) (6) + 4] - 20 = 4 $.

Page 39: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 39

Teorija igara i konkurencija u odnosu na tajni sporazum: dilema zatvorenika i oligopolističko utvrđivanje cena

Dakle, ako bi preduzeće 1 naplaćivalo 6 $, a preduzeće 2 samo 4 $, profit preduzeća 2

porastao bi na 20 $, očito na štetu preduzeća 1, čiji će profit pasti na 4 $.

Slično, kada bi, preduzeće 2 naplaćivalo 6 $, a preduzeće 1 samo 4 $, preduzeće 1 bi zaradilo 20

$ profita, a preduzeće 2 samo 4 $. Reč je o teoriji igara, odnosno donošenja strateških

odluka, tj. odluka kod kojih se uzimaju u obzir međusobne akcije i reakcije.

Page 40: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 40

Teorija igara i konkurencija u odnosu na tajni sporazum: dilema zatvorenika i oligopolističko utvrđivanje cena

Tabela 9.3 Matrica isplata u igri određivanja cena PREDUZEĆE 2

Naplaćuje 4 $ Naplaćuje 6 $ Naplaćuje 4 $

PREDUZEĆE 1 Naplaćuje 6 $

12 $, 12 $ 20 $, 4 $ 4 $, 20 $ 16 $, 16 $

Page 41: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 41

Teorija igara i konkurencija u odnosu na tajni sporazum: dilema zatvorenika i oligopolističko utvrđivanje cena

2. Dilema zatvorenika. Dilema zatvorenika ilustruje problem u kojem se susreću

oligopolistička preduzeća. Ono glasi: dva zatvorenika optužena su za učestvovanje u

zločinu. Oni se nalaze u odvojenim ćelijama i ne mogu međusobno

komunicirati. Od svakog se traži priznanje. Ako oba priznaju, svaki će dobiti zatvorsku kaznu od pet godina.

A ako ni jedan ne prizna, optužba će teško dokazati zločin, tako da mogu očekivati nagodbu i dobiti kaznu od dve godine.

S druge strane, ako jedan od njih prizna, a drugi ne - onaj koji je priznao dobiće samo jednu godinu, dok će drugi ići u zatvor na deset godina.

Page 42: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 42

Teorija igara i konkurencija u odnosu na tajni sporazum: dilema zatvorenika i oligopolističko utvrđivanje cena

Tabela 9.4 Matrica isplata za dilemu zatvorenika ZATVORENIK B

Priznati Nepriznati Priznati

ZATVORENIK A Nepriznati

-5, -5 -1, -10 -10, -1 -2, -2

Page 43: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 43

Teorija igara i konkurencija u odnosu na tajni sporazum: dilema zatvorenika i oligopolističko utvrđivanje cena

Kada bi se mogli dogovoriti da ni jedan ne prizna zločin (na način koji bi bio obavezujući), tada bi svako išao u zatvor na dve godine.

Međutim, oni ne mogu razgovarati, a čak i kada bi mogli, da li bi verovali jedan drugome.

Ako zatvorenik A ne prizna, on rizikuje da njegov bivši saučesnik to iskoristi.

Najzad, bez obzira šta bi uradio zatvorenik A, zatvorenik B je na dobitku ako prizna.

Isto tako, zatvorenik A uvek je u prednosti ako prizna, tako da zatvorenik B mora brinuti, da će, ako prizna, biti iskorišćen.

Stoga će verovatno oba zatvorenika priznati i otići u zatvor na pet godina.

Page 44: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 44

Teorija igara i konkurencija u odnosu na tajni sporazum: dilema zatvorenika i oligopolističko utvrđivanje cena

Primer proizvodnje i izvoza nafte zemalja Iraka i Irana

Page 45: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 45

Monopolistička konkurencija, ulazak konkurenata

na tržište i efikasnost gubitaka od monopola

1. Monopolistička konkurencija i ulaženje konkurenata na tržište

Grafikon 12-6 prikazuje konačnu dugoročnu ravnotežu tipičnog prodavca ribe u uslovima monopolističke konkurencije.

Tražnja je pomerena ulevo i kriva D’, D’ prolazi kroz krivu prosečnih troškova (ATC’) tog preduzeća (ali nikad iznad nje).

Tačka G’ predstavlja dugoročnu ravnotežu, jer su profiti jednaki nuli i niko više nema interesa da ulazi u sektor, niti da ga napuštaju oni koji su već u njemu.

Page 46: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 46

Monopolistička konkurencija, ulazak konkurenata

na tržište i efikasnost gubitaka od monopola

Grafikon br. 9-6. Nesmetano ulaženje

brojnih monopolističkih konkurenata anulira profit

Izvorna kriva tražnje uz koju tipičan prodavac ribe ostvaruje profit, krivu D, D (na grafikonu br. 12-4), pomera dole i levo (D’D’) ulaženjem novih suparnika u sektor. Ulaženje prestaje tek kad je svaki

od prodavaca postavljen u dugoročnu ravnotežu kod koje nema razlike u

profitima kao što je ona u tački G’. Pri dugoročnoj ravnoteži, cena ostaje iznad

MC’, a svaki je proizvođač na levoj silaznoj deonici svoje dugoročne

krive ATC’.

Page 47: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 47

Monopolistička konkurencija, ulazak konkurenata na tržište i efikasnost gubitaka od monopola

2. Efikasnost gubitaka od monopola

Slika br. 9-5. Gubitak blagostanja zbog jedinstvene (jedne) cene

monopolisteMonopolista koji naplaćuje jednu (istu) cenu svim kupcima proizvodiće (Q*) i

prodavati po ceni (P*). Konkurentska industrija pokušaće po istim troškovima, proizvodiće Qc i prodavati po ceni Pc. Upoređujući je sa rezultatom savršene

konkurencije, jedinstvena cena monopola ima za rezultat gubitak potrošačevog

viška koji je jednak polju П + S1. Pošto monopolista zarađuje profit П, trošak

za društvo je S1, nazvan „mrtvotežinski gubitak od

monopola”.

Page 48: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 48

Monopolistička konkurencija, ulazak konkurenata na tržište i efikasnost gubitaka od monopola

3. Oligopolističko utvrđivanje cena a) Rigidnost cena (otpornost cena na

promene). Slika br. 9-6. Izlomljena kriva tražnje

Svako preduzeće veruje da, kada bi povećalo svoju cenu iznad sadašnje cene P*, ni jedan konkurent ne bi sledio taj postupak pa bi izgubio veći deo prodaje. Svako preduzeće takođe veruje da bi

druga preduzeća sledila njegov primer u slučaju da snizi cenu, tako da bi njegova prodaja porasla

samo u meri do koje bi porasla tržišna tražnja. Kao posledica toga kriva tražnje D, D preduzeća lomi se kod cene P*, a njegova kriva graničnog prihoda MR

prkida se u toj tački. Ako se granični trošak poveća sa MC na MC', preduzeće će proizvoditi na istom obimu

proizvodnje Q* i naplaćivati istu cenu P*.

Page 49: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 49

Monopolistička konkurencija, ulazak konkurenata na tržište i efikasnost gubitaka od monopola

Slika br. 9-7. Dominantno preduzeće određuje cenu

Dominantno preduzeće određuje cenu, a ostala preduzeća prodaju onoliko koliko

žele po toj ceni. Kriva tražnje dominantnog preduzeće, DD, razlika je između krive

tržišne tražnje, D i ponude malih preduzeća, SF. Dominantno preduzeće proizvodi količinu QD kod tačke gde je

njegovi granični prihod MRD jednak graničnom trošku, MCD. Odgovarajuća

cena je P*. Pri ovoj ceni, mala preduzeća prodaju QF, tako da je ukupna prodaja QT

Page 50: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 50

Monopolistička konkurencija, ulazak konkurenata na tržište i efikasnost gubitaka od monopola

b) Cenovno signaliziranje i cenovno preduzetništvo Oblik implicitivnog dogovaranja kod kojeg

preduzeće najavljuje porast cena (na primer, u štampi) u nadi da će ga slediti drugi, naziva se signaliziranje cena.

Model određivanja cene kod kojeg jedno preduzeće redovno najavljuje promenu cena, koju zatim prate druga preduzeća naziva se cenovno predvodništvo.

c) Model dominatnog preduzeća.

Page 51: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 51

Kartel, prirodni monopol i antimonopolski zakoni

1. Kartel Karteli su uobičajno internacionalni i gotovo sve

zemlje zabranjuju zakonima firmama da se tajno dogovaraju.

Osnovni preduslov za uspeh kartela su: prvo, mora biti fokusirana stabilna organizacija, čiji se

članovi dogovaraju o ceni i obimu proizvodnje i zatim pridržavaju dogovora

Drugo, kartel mora posedovati monopolsku moć. Drugim rečima, kartel kroz organizacione forme mora obezbediti prostor za podizanje cena, ako je kriva tražnje veoma elastična.

Page 52: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 52

Kartel, prirodni monopol i antimonopolski zakoni

Slika br. 9-8. OPEC - naftni kartelKriva ukupne svetske tražnje za svetskom

naftom je TD, a SC je konkurentna kriva ponude (izvan OPEC-a). Tražnja za naftom OPEC-a, DOPEC, razlika je između ukupne tražnje i

konkurentne ponude. Pošto su ukupna svetska tražnja i konkurentna ponuda neelastične OPEC-a tražnja je neelastična. OPEC-a

maksimalizacija profita QOPEC nalazi se na secištu krivih graničnog prihoda i graničnog

troška. Pri ovoj količini OPEC naplaćuje cenu P*.

Da se OPEC-i proizvođači nisu udružili u kartel, cena bi bila PC, gde se OPEC-e

krive tražnje i graničnog troška seku.

Page 53: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 53

Kartel, prirodni monopol i antimonopolski zakoni

2. Prirodni monopol. Jedna jedina telefonska ili elektronska

kompanija može snabdeti tržište efikasnije nego veći broj konkurentskih firm

Page 54: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 54

Kartel, prirodni monopol i antimonopolski zakoni

Grafikon br. 9-8. Prirodni monopol

Efikasnost E’ izjednačava LMC i marginalnu korist D, D. Privredni monopolista postavlja uslov MR = MC, proizvodi QM i zarađuje profit (Π) PM, C, B, E. „Mrtvotežinski

gubitak“ društvenog bogatstva je A, E, E’, tj. S1. Ako se on primora na cenu PC monopolista će se suočiti sa horizontalnom krivom tražnje PC,

E’ iznad autputa Q’. Pošto će PC biti i marginalni prihod, to će monopolista proizvoditi autput, gde je MR = MC. No, to stvara gubitke i monopolista

traži rešenje preko državnih regulativa i proizvodi autput, Q pri

definisanoj ceni PR.

Page 55: NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Prof.dr Jovo Jednak 55

Kartel, prirodni monopol i antimonopolski zakoni

3. Kršenje antimonopolskog zakona Majkrosoft