Upload
trinhque
View
240
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
NEPOTPUNA KONKURENCIJA: MONOPOL, OLIGOPOL I
MONOPOLISTI ČKA KONKURENCIJA
Prof.dr Jovo Jednak 1
PREDAVANJE 10
Prof. dr Jovo Jednak
Definisanje monopola i uslovi privreñivanja
na tržištima nesavršene konkurencije1. Tržišna moć i monopol. � Suština tržišne moći je mogućnost da se menjaju cene
proizvoda.� Da bi naveli potrošače da kupuju više, proizvoñači
moraju da snižavaju cene.� Nepotpuna konkurencija ne znači da preduzeće ima
Prof.dr Jovo Jednak 2
� Nepotpuna konkurencija ne znači da preduzeće ima apsolutnu kontrolu nad cenom svog proizvoda.
� Na primer, Koka-kola u uslovima nepotpune konkurencije može svoje limenke da prodaje za 0,40 ili 0,50 evra. Kada bi preduzeće pokušalo da prodaje svoje limenke za 10 evra, ono bi prpalo. Dakle, reč je o nekom stepenu slobode odlučivanja pri odreñivanju cena.
� Monopol, kao kontrast ovome, ima značajnu kontrolu nad cenom koju naplaćuje - ima tržišnu moć.
� Monopol kao industrija� Patent daje nekoj firmi ekskluzivno pravo da proizvodi
ili odobri neki proizvod. � Sa svojom dozvolom novi vlasnik svih ribnjaka u Srbiji
može uskratiti pristup oksidacionoj opremi drugih
Definisanje monopola i uslovi privreñivanja
na tržištima nesavršene konkurencije
Prof.dr Jovo Jednak 3
može uskratiti pristup oksidacionoj opremi drugih firmi i tako postati jedini snabdevač ribom na ovom širem regionalnom području.
� Takvu firmu nazivamo monopol – reč je o jedinoj firmi koja snabdeva čitavo tržište dobrima.
Definisanje monopola i uslovi privreñivanja
na tržištima nesavršene konkurencije
� Konkurentne firme su statno pod pritiskom drugih fimi u industrji da smanje troškove i poboljšaju kvalitet proizvoda. Takoñe, moraju da brinu o novim ulascima i prodorima u njihovoj industriji i ishodima
Prof.dr Jovo Jednak 4
prodorima u njihovoj industriji i ishodima koji vrše pritisak na cene.
� S druge strane, monopolista poseduje igralište i može da postavi pravila igre kako želi.
Definisanje monopola i uslovi privreñivanja na tržištima nesavršene konkurencije
� Monopolistička firma jeste industrija.� Otuda postoji samo jedna kriva tražnje
za koju treba brinuti, a to je kriva tržišne
Prof.dr Jovo Jednak 5
za koju treba brinuti, a to je kriva tržišne (industrijske)tražnje.
� U situacijama kada imamo monopol, krivoj tražnje koja se odnosi na firmu je identična krivoj tržišne tražnje za neki proizvod, tj. ima silazni nagib
Prof.dr Jovo Jednak 6
Slika 10.1. Potpuna konkurencija ima horizontalnu krivu, a nepotpuna ima silazni nagib krive tražnje s kojom je preduzeće suočeno
Pano a: preduzeća na tržištu potpune konkurencije nailaze na horizontalnu krivu d, d, i mogu duž nje da prodaju dobara koliko god hoće, a da ne obore tržišnu cenu (data cena). Pano b: preduzeća na tržištu nepotpune konkurencije (monopol) se suočavaju s krivom tražnje koja ima silazni nagib, budući da povećanje prodaje uslovljava korekciju cena naniže. Ako suparnici tog preduzeća snize svoje cene, a ono nije dobro zaklonjeni mono-polista, kriva tražnje za njegovim proizvodima osetno se pomera ulevo, do d’, d’.
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
� 1. Monopol– Osnovni oblik nepotpune konkurencije.
– Postoji samo jedan prodavac s potpunom
Prof.dr Jovo Jednak 7
– Postoji samo jedan prodavac s potpunom kontrolom nad celom privrednim sektorom
– Na dugi rok, nijedan monopolista nije siguran od napada konkurenata.
� 2. Duopol– Dve firme, mogu biti bukvalno samo dve firme
na tržištu, da dominiraju i da na taj način
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 8
na tržištu, da dominiraju i da na taj način kontrolišu cenu i autpu.
– Zajedno mogu kontrolisati 80-90% tržišta
– Primer, Coca cola i Pepsi• Više vole da koriste pametno reklamiranje, nego da
snize cene, da bi kupce odratili jedna od druge
3. Oligopol i ravnoteža na oligopolističkom tržištu
� Oligopol može imati jasno odreñenu granicu u proizvodnji i cenama. Na primer, 11 nacija
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 9
u proizvodnji i cenama. Na primer, 11 nacija uključenih u OPEC.
� Drugi tip oligopola čini privredni sektor u kome je samo nekoliko prodavaca diferenciranih proizvoda
� Prepreke ulaska mogu biti:
� a) privredne preprekekao što su patenti i pristupi tehnologiji, ulaganje kapitala u
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 10
pristupi tehnologiji, ulaganje kapitala u prepoznatljiv brend i sl. i
� b) strateške prepreke
� Kod donošenja važnih odluka - odreñivanje cena, definisanje obima proizvodnje ili investiranja u nove proizvodne kapacitetete –preduzećemorapokušati razlučiti, kako će
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 11
preduzećemorapokušati razlučiti, kako će najverovatnije reagovati njegovi konkurenti.
� Ravnoteža na oligopolističkom tržištu -Nešova ravnoteža
� Konkurentno tržište je u ravnoteži kada je količina ponude jednaka traženoj količini.
� Svako preduzeće posluje najbolje što može - prodaje sve što proizvode i maksimizira profit, te i nema razloga za promenu cena i
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 12
profit, te i nema razloga za promenu cena i obima proizvodnje.
� Slično tome, monopolist je u ravnoteži kada je granični prihod jednak graničnom trošku.
� Svako preduzeće nastoji poslovati najbolje što može uzimajući u obzir što rade konkurenti. Stoga je potrebno pretpostaviti
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 13
konkurenti. Stoga je potrebno pretpostaviti da će i ti konkurenti poslovati najbolje što mogu uzevši u obzir što radi prvobitno pomenuto preduzeće
4. Monopolistička konkurencija.� U uslovma nepotpune konkurencije postoji i
kategorija diferenciranih prodavaca. � To je slučaj kada veći broj prodavaca proizvodi
blago diferencirane proizvode.Ova diferencijacija obično proizilazi iz lokacije.
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 14
� Ova diferencijacija obično proizilazi iz lokacije. Ljudi štede vreme i idu do najbližeg prodajnog mesta.
� Ili, kad je u pitanju kvalitet, na primer, krompir koji se bolje ili lošije prži, ili zaštitni znak u proizvodnji alkoholnog i bezalkoholnog pića.
4. Monopolistička konkurencija.
� a) preduzeća konkuriraju prodajom blago diferenciranih proizvoda, koji su meñusobno zamenljivi, ali nisu savršeni supstituti i
� b) ulazak i izlazak na tržište je slobodan. Novom
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 15
� b) ulazak i izlazak na tržište je slobodan. Novom preduzeću je relativno lako ući na tržište sa vlastitim markama proizvoda, kao što i postojeća preduzeća mogu lako otići sa tržišta, ako njihovi proizvodi postanu neprofitabilni
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 16
Tabela 10.1. Struktura tržištaVećina sektora je nepotpuno konkurencijska mešavina monopola i konkurencije, što stvara olakšice
pomoću kojih se onemogućava ulazak novih preduzeća u industriju. Tako postojeća preduzeća zadržavaju visoke cene i monopolski profit na duži vremenski period. U
potpunoj konkurenciji proizvoñači prihvataju tržišne cene i prisvajaju ekonomski profit.
5. Monopson.Do sada je prednost analize tržišne moći bila samo prodajna strana tržišta, a ne i kupčeva strana.
� Monopson predstavlja tržište na kojem postoji samo jedan kupac, a oligopson je
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 17
postoji samo jedan kupac, a oligopson je tržište sa nekoliko kupaca.
� Ako ste konkurentski kupac nemate uticaja na cenu i u tom slučaju sve kupljene jedinice imaju jednaku tržišnu cenu dobara. – Cena po jedinici dobra je prosečni izdatak kupca i on je za
sve jedinice isti. – Ovo znači, da je granični izdatak jednak prosečnom izdatku,
a to je jednako tržišnoj ceni dobara.
Struktura tržišta i nesavršena konkurencija
Prof.dr Jovo Jednak 18
a to je jednako tržišnoj ceni dobara.
� Ako ste konkurentski kupac nemate uticaja na cenu i u tom slučaju sve kupljene jedinice imaju jednaku tržišnu cenu dobara. – Cena po jedinici dobra je prosečni izdatak kupca i on je za
sve jedinice isti. – Ovo znači, da je granični izdatak jednak prosečnom izdatku,
a to je jednako tržišnoj ceni dobara.
Izvori monopola� a) Ekskluzivna kontrola važnih sirovina.
� b) Ekonomije razmere obima
� c) Patenti
� d) Mrežna ekonomija
� e) Vladine licence ili franšize
Grafikon 10.1. Prirodni monopol
Prof.dr Jovo Jednak 19
Grafikon 10.1. Prirodni monopol Kada kriva dugoročnih prosečnih troškova
(LAC) opada udesno i naniže, preduzeće ima obeležja prirodnog monopola. U tom slučaju
je za pojedinačnu firmu uvek jeftinije da usluži celu industriju – na slici: LAC (Q’).
Dakle, jedno preduzeće je u stanju da proizvede bilo koju datu količinu dobara uz najmanje troškove. Ako bi proizvodnja bila podeljena izmeñu dva ili više preduzeća,
svako preduzeće bi proizvodilo manje, ali uz viši prosečni trošak.
Cena naspram marginalnog i ukupnog
prihoda na monopolskim tržištima
� Monopolisti ne povećavaju zaradu na isti način. Oni se još uvek drže saveta „da nikad ne treba proizvoditi ništa što košta više nego što donosi novac”.
Prof.dr Jovo Jednak 20
više nego što donosi novac”. � Ali koliko god zvučalo čudno, ono što je
donelo novac dodatnom prodajom, u ovom slučaju nije cena.
Cena naspram marginalnog i ukupnog prihoda na monopolskim tržištima� Samo za potpuno konkurentske firme cenajeste
jednaka marginalnom prihodu(P = MR).� Situacija u monopolu je drugačija. Firma je toliko velika
da njeni rezultati proizvodnje umnogome utiču na cene na tržištu.
� Treba imati na umu da je monopolista suprotstavljen krivoj
Prof.dr Jovo Jednak 21
� Treba imati na umu da je monopolista suprotstavljen krivoj tržišne tražnje, koja je uvek opadajuća.
� Kriva tržišne tražnje pretstavlja cenu koju dobija monopolista po prodajnoj jedinici proizvoda.
� A to je u stvari monopolistov prosečni prihod (AR).Prema tome, tražnja je jednaka prosečnom prihodu (D = AR).
� Kao posledica toga, monopolista može prodati dodatne proizvode samo ako „smanji cene”.
a) ukupni prihod (pre snižavanja cene) = 1 tona x 6.000 € = 6.000 €
MARGINALNI PRIHOD
b) ukupni prihod (posle prvog snižavanja cene) = 2 tona x 5.000 € = 10.000 €
4.000 €
c) ukupni prihod 2.000 €
Cena naspram marginalnog i ukupnog prihoda na monopolskim tržištima
Prof.dr Jovo Jednak 22
c) ukupni prihod (posle drugog snižavanja cene) = 3 tona x 4.000 € = 12.000 €
2.000 €
a) marginalni prihod (posle prvog sniženja cene)
=
ukupan prihod za 2 tone minus ukupni prihod z a 1 tonu 10.000 € - 6.000 €
= 4.000 €
b) marginalni prihod (posle drugog sniženja cene)
=
ukupan prihod za 3 tone minus ukupni prihod za 2 tonu 12.000 € - 10.000 €
= 2.000 €
Grafikon 10.2. Tražnja,ukupni prihod i elastičnost
tražnje za monopolistuDa bi monopolista povećao
prodaju, potrebno je dasnižava cenu (gornji pano).
Ukupan prihod raste sakoličinom, dostiže maksimalnu
vrednost (tačka C') i ondapočinje da opada (srednjipano). Primetno je i da
kvantitativni efekat dominiranad cenovnim efektom kada
ukupan prihod raste (od nule
23
ukupan prihod raste (od nuledo C'), a cenovni efekat
dominira nad kvantitativnimefektom kada se ukupan prihod
smanjuje (od tačke C' do D')Nivo količine za koju je
cenovna elastičnost jedinica(donji pano), odgovara
srednjoj tački krive tražnje,gde je veličina ukupnihprihoda maksimalna. S
obzirom na to da cena svihprodatih jedinica mora daopadne ako monopolista
poveća proizvodnju,podrazumeva se da je
marginalni prihod uvek manjiod cene.
Cena naspram marginalnog i ukupnog prihoda na monopolskim tržištima
Prof.dr Jovo Jednak 24
Grafikon 10.2. Cena prevazilazi marginalni prihod u monopolu
Ako firma mora da snizi cenu da bi prodaladodatni autput, marginalni prihod je manji od cene. Na primer, ako ova firma želi da poveća prodaju sa 1 na 2 korpe za sat, cena mora biti smanjena sa 13 na 12 evra. Marginalni prihod
druge korpe je zato samo 11 evra. Ovo je pokazano u redu B u tabeli, tačkom B na grafiku.
Tabela 10.1. Meñuodnos cene, ukupnih i marginalnih prihoda
Količina prodatog autputa raste kako se cena snižava. Istovremeno se povećava
ukupni prihod, kao i marginalni prihod koji postepeno opada.
Maksimiranje profita, odluke o proizvodnji i
odreñivanje cena na monopolskim tržištima
� 1. Maksimiranje profita i profit monopolista.
� Monopolista najpre identifikuje veličinu autputa koja povećava profit (odluka o
Prof.dr Jovo Jednak 25
autputa koja povećava profit (odluka o proizvodnji), a potom odreñuje koja je cena odgovarajuća toj količini proizvodnje (autputa).
� Monopolista povećava profit pri autputu gde je MR = MC
� 2. Odlučivanje o proizvodnji u funkciji maksimiranja profita
� Konkurentne fi rme donose odluke o
Maksimiranje profita, odluke o proizvodnji i
odreñivanje cena na monopolskim tržištima
Prof.dr Jovo Jednak 26
� Konkurentne fi rme donose odluke o proizvodnji tako što lociraju presecanje krivih marginalnog troška i cene. Meñutim, monopolista traži veličinuautputa u kojoj je marginalni trošak jednak marginalnom prihodu
Izgubljeni prof it zbog premale proizvodnje (3 korpe) i prodaje
po previsokoj ceni (11 evra)
Prof.dr Jovo Jednak 27
Grafikon 10.4. Autput koji maksimizira profitUvažavajući marginalne uslove, najprofitabilnija veličina autputa (4 korpe za sat) je pri-kazana presekom krivih marginalnog prihoda i marginalnog troška (tačka E). Tačka Gna krivoj tražnje ukazuje da će potrošači platiti 10 € po korpi za ovoliki autput.Ukupniprofit je jednak ceni (10 €), minus prosečni ukupni trošak (8 €) = 2 €, pomnožen sa pro-datom količinom (4 jedinice autputa) = 8 €. Veličina monopolskog profita predstavljenaje površinom zatamnjenog pravougaonika A, B, G, C. Zatamnjena polja (levo i desno odtačke E) su izgubljeni monopolski profiti zbog prevelikog ili premalog obima proizvodnje.
AUTPUT GRANIČNI USLOVI PROSEČNI USLOVI MR > MC MR = MC MR < MC P < SAVC P > SAVC P < SAVC Odluka o
nivou autputa POVEĆATI OPTIMALAN SMANJITI NE
PROIZVODITI OSTATI NAPUSTI
Maksimiranje profita, odluke o proizvodnji i
odreñivanje cena na monopolskim tržištima
Prof.dr Jovo Jednak 28
� 3. Monopolistička cena
� presek krivih marginalnog prihoda i marginalnog troška (tačka E) utvrñuje
Maksimiranje profita, odluke o proizvodnji i
odreñivanje cena na monopolskim tržištima
Prof.dr Jovo Jednak 29
marginalnog troška (tačka E) utvrñuje autput koji maksimira profit;
� kriva tražnje nam govori koju će najvišu cenu potrošači biti spremni da plate za odreñenu količinu autputa (tačka G).
30
Grafikon 10.5. Monopolista proizvodi manji autput po višoj ceni i stvara čist ili
mrtvotežinski gubitak za društvo Dugoročna ravnoteža se ostvaruje u tački F, uz ukupan autput Q3 i cenu P3. No kada monopolista izjednačava MR sa SMC (maksimiranje profita), ograničava autput na Q2 i povećava cenu na P2, i ostvaruje abnormalni ili superprofit – П2 (zatamnjena površina P*, P2, G, Y). Takva monopolistička cena (P2) i količina autputa (Q2) stvaraju čist gubitak (ili mrtvotežinski gubitak za društvo) zatamnjena površina trougla E, F, G zbog alokativne neefikasnosti). U dugom roku monopolista izjednačava MR i LMC (MR = LMC), smanjuje autput na Q1 uz višu cenu P1 i povećava alokativnu neefikasnost. Zbog barijera nema ulaska novih preduzeća koja bi neutralisala abnormalni ili superprofit (П2 + П1), оznačen zatamnjenom površinom P3, P1, H, X.
Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista
Prof.dr Jovo Jednak 31
Grafikon 10.5.1. Prisvajanje potrošačevog viška od strane monapolistaU uslovima kada preduzeće može naplaćivati samo jednu cenu svim kupcima, to je cena P*
pri obimu prizvodnje Q*. U najpovoljnijem slučaju, preduzeće želi naplaćivati višu cenu potrošačima (P1) koji su spremni platiti višu cenu od P*, te na taj način pridobiti deo potrošačevog viška, obeležen područjem A krive tražnje. Takoñe, preduzeće će želeti
prodavati proizvode potrošačima koji su spremni platiti nižu cenu (P2), ali samo ako to ne utiče na sniženje cena za druge potrošače. Na taj način, preduzeće takoñe može prisvajati deo
potrošačevog viška obeležen područjem B krive tražnje.
Q**
Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista
Slika 10.2. Gubitak blagostanja zbog jedinstvene (jedne) cene
monopolisteMonopolista koji naplaćuje jednu (istu) cenu
svim kupcima proizvodiće Q* i prodavati po ceni P*. Konkurentska industrija pokušaće po istim
Prof.dr Jovo Jednak 32
P*. Konkurentska industrija pokušaće po istim troškovima, proizvodiće Qc i prodavati po ceni
Pc. Uporeñujući je sa rezultatom savršene konkurencije, jedinstvena cena monopola ima za
rezultat gubitak potrošačevog viška koji je jednak polju П + S1. Pošto monopolista zarañuje
profit П, trošak za društvo je S1, nazvan „mrtvotežinski gubitak od monopola ili čist
gubitak”. Tako je ukupni višak (profit preduzeća)na tržištu jednak zbiru profita П potrošačevog
viška S2 i mrtvotežinskog gubitka S1.
� 2. Savršeno diskriminirajući monopolista ili cenovna diskriminacija prvog stepena
� U idealnom slučaju, preduzeće bi htelo naplaćivati razli čitu cenu, odnosno najvišu cenu svakom svom kupcu koji je spreman
Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista
Prof.dr Jovo Jednak 33
cenu svakom svom kupcu koji je spreman platiti za kupljen proizvod.
� Ovu najvišu-maksimalnu cenu nazivamo rezerervacijskom cenom kupca.
� Praksa naplaćivanja rezervacijske cene svakom kupcu naziva se savršena diskriminacija prvog stepena.
Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista
Prof.dr Jovo Jednak 34
Slika 10.3. Savršeno diskriminirajuće cene i savršeno diskriminirajući monopolistaPano (a). Ako monopolista proda svaku jedinicu autputa po različitoj ceni (najvišoj -rezervacijskoj), on će ostvariti maksimum prihoda, ako je kupac spreman da to plati. U
ovoj situaciji monopolista uzima (prisvaja) sav potrošačev višak. Pano (b). Kriva marginalnog prihoda koju monopoli-ta može diskriminisati je isto što i njegova kriva tražnje. Maksimiranje profita je pri autputu Q* , gde se seku kriva SMC i tražnja D, D.
Ekonomski profit (П) je prikazan osenčenim poljem A, B, C, E, pano b.
� 3. Diskriminacija cena drugog stepena.� Još jedan oblik diskriminacije cena je
praksa po kojoj mnogi prodavci
Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista
Prof.dr Jovo Jednak 35
praksa po kojoj mnogi prodavci formiraju ne samo jednu cenu nego prave raspored po kojem cena opada u skladu sa količinom koju kupujete
� Primer struja
Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista
Prof.dr Jovo Jednak 36
Slika 10.4. Diskriminacija cena drugog stepena
Prodavac nudi prvi blok potrošnje od (0 do Q1) po višoj ceni (P1) drugi blok (Q1 do Q2) po nižoj ceni (P2) treći blok
po još nižoj ceni (P3) itd. Čak i tada diskriminacija drugog stepena ne pokušava da prilagodi veličinu autputa
karakteristikama pojedinaca ili specifičnih grupa. To često omogućava monapolisti da zadrži znatan udeo
potrošačevog viška (osenčen deo).
Slika 10.5. Perfektna preprekaKada je prepreka ulaska savršena, preskaču je samo kupci koji postaju
pogodni za diskutnu cenu (PL), jer oni nisu spremni da plate normalnu (regularnu) cenu (PH). Savršena
prepreka ne pokazuje značajnije troškove za one koji je preskaču.
� 4. Preskočni model diskriminacije cena� Drugi oblik diskriminacije cena, koji se sastoji
od tehnike koja podstiče najveći broj najelastičnijih kupaca da se identifikuju. Ovo je preskočni model diskriminacije cena.
Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista
Prof.dr Jovo Jednak 37
je preskočni model diskriminacije cena. Osnovna ideja je da prodavac napravi nekakav preskok i učini cenu sa popustom dostupnom onim kupcima koji odaberu da je preskoče. Logično je da će oni kupci koji su osetljiviji na cene biti spremniji da preskoče prepreku.
� Primer, rabat
� 4. Preskočni model diskriminacije cena� Drugi oblik diskriminacije cena, koji se sastoji
od tehnike koja podstiče najveći broj najelastičnijih kupaca da se identifikuju. Ovo je preskočni model diskriminacije cena.
Cenovna diskriminacija i prisvajanje potrošačevog viška od strane monopolista
Prof.dr Jovo Jednak 38
je preskočni model diskriminacije cena. Osnovna ideja je da prodavac napravi nekakav preskok i učini cenu sa popustom dostupnom onim kupcima koji odaberu da je preskoče. Logično je da će oni kupci koji su osetljiviji na cene biti spremniji da preskoče prepreku.
� Primer, rabat
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
Razliku izmeñu oligopola i drugih formi tržišne strukture pokazuje sledeći pregled:
Konkurencija Nekonkurencija Perfektna
konkurencija Monopolistička konkurencija
Oligopol Monopol
Prof.dr Jovo Jednak 39
konkurencija konkurencija Mnogo firmi proizvodi
identičan proizvod Mnogo firmi proizvodi diferencirane proizvode
Nekoliko firmi dominira tržištem
Jedna firma dominira tržištem
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
Slika 10.6. Tajna saradnja u oligopolu naspram konkurencije
Tajnom saradnjom i dogovorom autput se ograničava na QM, maksimiraju se
zajednički profiti (zatamnjena površina P,
Prof.dr Jovo Jednak 40
zajednički profiti (zatamnjena površina PC, PM, F, E) i oni se meñusobno dele, a
ekvivalentni su profitima koje bi ostvarili monopolisti samostalno sa brojnim
preduzećima. No svako preduzeće pri graničnom trošku (PC = MC) je motivisano da izigra tržište kupaca i time izbegne da
proizvede veći autput QC.
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
� Matrica isplata.� Po Nešovoj ravnotežisvako preduzeće donosi odluke uz
koje postiže maksimalan profit, uzimajući u obzir akcije konkurenata.
Prof.dr Jovo Jednak 41
� Pitanje je:Zašto ne biste odredili tu cenu ako će konkurent uraditi isto?
� Ako konkurent uradi isto oboijca zarañujete više novca.� Problem suštinske prirode je da vaš konkurent verovatno
neće izabrati cenu na odgovarajućem nivou. Zašto? � Zato što bi imao više koristi da odabere nižu cenu, čak i
kada bi znao da ćete vi odrediti cenu na dogovorenom nivou.
� Na primer, pretpostavimo da svako preduzeće ima fiksni trošak 20 $, nema varijabilnog troška, a krive
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
Prof.dr Jovo Jednak 42
20 $, nema varijabilnog troška, a krive tražnje su im sledeće:
tražnja preduzeća 1: Q1 = 12 - 2P1 + P2
tražnja preduzeća 2: Q2 = 12 - 2P2 + P1
� U Nešovoj ravnotežisvako preduzeće naplaćuje cenu od 4 $ i zarañuju profit od 12 $, – dok u slučaju sporazuma, oba preduzeća prodaju po 6 $ i
zarañuju profit od 16 $. � Sada pretpostavimo da preduzeća menjaju tajni sporazum, tako
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
Prof.dr Jovo Jednak 43
� Sada pretpostavimo da preduzeća menjaju tajni sporazum, tako da preduzeće 1 naplaćuje 6 $, što je dogovorena cena , u nadi da će preduzeće 2 učiniti isto.
� Ako preduzeće 2 učini isto, zaradiće profit od 16 $. Ali šta će se dogoditi, ukoliko cenu od 6 $ preinači u cenu od 4, $?
� U ovom slučaju preduzeće 2 zarañuje profit od 20$, odnosno:П2 = P2 Q2 – 20 = (4) [12 – (2) (4) + 6] - 20 = 20 $,
� a preduzeće 1 zaradilo bi manji profit, samo:П1= P1 Q1 – 20 = (6) [12 – (2) (6) + 4] - 20 = 4 $.
� Dakle, ako bi preduzeće 1 naplaćivalo 6 $,
� a preduzeće 2 samo 4 $, profit preduzeća 2 porastao bi na 20$, očito na štetu preduzeća 1, čiji će profit pasti na 4 $.
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
Prof.dr Jovo Jednak 44
na 4 $.
� Slično, kada bi, preduzeće 2 naplaćivalo 6 $,
� a preduzeće 1 samo 4 $, preduzeće 1 bi zaradilo 20$ profita, a preduzeće 2 samo 4 $.
� Reč je o teoriji igara, odnosno donošenja strateških odluka, tj. odluka kod kojih se uzimaju u obzir meñusobne akcije i reakcije.
Tabela 10.2. Matrica isplata u igri odreñivanja cena Predueće 2
Naplaćuje 4 $ Naplaćuje 6 $ Naplaćuje 4 $ 12 $, 12 $ 20 $, 4$
Preduzeće 1 Naplaćuje 6 $ 4 $, 20 $ 16 $, 16 $
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
Prof.dr Jovo Jednak 45
Preduzeće 1 Naplaćuje 6 $ 4 $, 20 $ 16 $, 16 $
2. Zatvorenikova dilema� Dilema zatvorenika ilustruje problem u kojem se susreću
oligopolistička preduzeća. Ono glasi: dva zatvorenika optužena su za učestvovanje u zločinu.
� Oni se nalaze u odvojenim ćelijama i ne mogu meñusobno
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
Prof.dr Jovo Jednak 46
� Oni se nalaze u odvojenim ćelijama i ne mogu meñusobno komunicirati. Od svakog se traži priznanje.
� Ako oba priznaju, svaki će dobiti zatvorsku kaznu od pet godina. A ako ni jedan ne prizna, optužba će teško dokazati zločin, tako da mogu očekivati nagodbu i dobiti kaznu od dve godine.
� S druge strane, ako jedan od njih prizna, a drugi ne - onaj koji je priznao dobiće samo jednu godinu, dok će drugi ići u zatvor na deset godina.
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
Tabela 10.3. Matrica isplata za dilemu zatvorenika Zatvorenik B
Priznati Ne priznati Priznati -5 , -5 -1 , -10
Prof.dr Jovo Jednak 47
Priznati -5 , -5 -1 , -10 Zatvorenik A
Nepriznati -10 , -1 -2 , -2
� Kada bi se mogli dogovoriti da ni jedan ne prizna zločin (na način koji bi bio obavezujući), tada bi svako išao u zatvor na dve godine.
� Meñutim, oni ne mogu razgovarati, a čak i kada bi mogli, da li bi verovali jedan drugome.
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
Prof.dr Jovo Jednak 48
bi verovali jedan drugome. � Ako zatvorenik A ne prizna, on rizikuje da njegov bivši
saučesnik to iskoristi. � Najzad, bez obzira šta bi uradio zatvorenik A, zatvorenik B je na
dobitku ako prizna.� Isto tako, zatvorenik A uvek je u prednosti ako prizna, tako da
zatvorenik B mora brinuti, da će, ako prizna, biti iskorišćen. � Stoga će verovatno oba zatvorenika priznati i otići u zatvor na
pet godina.
� Primer – proizvodnje i izvoza nafte zemalja Iraka i Irana
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
Prof.dr Jovo Jednak 49
Oligopol, Nešova ravnoteža, teorija igara: zatvorenikova dilema, prelomljena kriva tražnje i utvñivanje cena oligopolista
G
D
Prof.dr Jovo Jednak 50
Slika 10.7. Prelomljena kriva tražnjeSvako preduzeće veruje da kada bi povećalo svoju cenu iznad sadašnje cene P*, nijedankonkurent ne bi sledio taj postupak pa bi izgubio veći deo prodaje. Svako preduzeće veruje i dabi, ako snizi cenu, i druga preduzeća sledila njegov primer, pa bi njegova prodaja porasla samou meri do koje bi porasla tržišna tražnja. Kao posledica toga, kriva tražnje D, D preduzeća jeprelomljena kod cene P* u tački G, a njegova kriva graničnog prihoda MR se prekida u tojtački, pri autputu Q*. Ako se granični trošak poveća sa MC na MC' , oligopolista će proizvoditina istom obimu proizvodnje Q*, pri kojem MC preseca MR krivu, i naplaćivati istu cenu P*.
Kartel, odreñivanje cene i prirodni monopol
� 1. Kartel� Karteli su uobičajno internacionalni i gotovo sve
zemlje zabranjuju zakonima firmama da se tajno dogovaraju.
� Osnovni preduslov za uspeh kartela su:
Prof.dr Jovo Jednak 51
– prvo, mora biti fokusirana stabilna organizacija, čiji se članovi dogovaraju o ceni i obimu proizvodnjei zatim pridržavaju dogovora
– Drugo, kartel mora posedovati monopolsku moć. Drugim rečima, kartel kroz organizacione forme mora obezbediti prostor za podizanje cena, ako je kriva tražnje veoma elastična.
Kartel, odreñivanje cene i prirodni monopol
Prof.dr Jovo Jednak 52
Slika 10.8. OPEC - naftni kartel Kriva ukupne tražnje za naftom u svetu je TD, a SC je konkurentna kriva ponude (izvan Opeka). Tražnja za naftom OPEKA (DOPEC,) je razlika izmeñu ukupne tražnje i konkurentne ponude. Pošto su ukupna tražnja za naftom u svetu i konkurentna ponuda neelastične, tražnja Opeka je neelastična. Maksimiranje profita Opeka (QOPEC) se nalazi na preseku krivih graničnog prihoda i graničnog troška. Pri ovoj količini Opek naplaćuje cenu P*. Da se Opekovi proizvoñači nisu udružili u kartel, cena bi bila znatno niža PC, gde se Opekove krive tražnje i graničnog troška seku.
� 2. Prirodni monopol.
� Jedna jedina telefonska ili elektronska kompanija može snabdeti tržište efikasnije
Kartel, odreñivanje cene i prirodni monopol
Prof.dr Jovo Jednak 53
kompanija može snabdeti tržište efikasnije nego veći broj konkurentskih firm
Slika 10.9. Prirodni monopolPreduzeće je prirodni monopol kada stalno
obezbeñuje ekonomiju obima uz niže prosečne troškove. Efikasna tačka E’ izjednačava LMC i marginalnu korist D, D. Prirodni monopolista
postavlja uslov MR = MC, proizvodi QM i zarañuje ekonomski profit (Π) obeležen sa PM, C, B, E.
„Mrtvotežinski gubitak“ društvenog bogatstva je A, E, E’ , tj. S1. Ako se monopolista zakonom primora
Kartel, odreñivanje cene i prirodni monopol
Prof.dr Jovo Jednak
, , tj. 1. Ako se monopolista zakonom primora da naplati fiksnu cenu PC , on se suočava sa
horizontalnom krivom tražnje PC E’ , proizvodeći autputQ’. Pošto bi PC bila ujedno kriva
marginalnog prihoda, to bi monopolista proizvodio autput u tački E', gde je MR = MC. Iako je
postignuta efikasnost, društvo ne može da primora monopolistu da u dugom roku proizvodi u tački E'.
To stvara gubitke, jer tačka E' leži ispod krive LATCi monopolista napušta posao, ili traži rešenje preko
državnih regulativa i proizvodi autput Q pri definisanoj ceni PR, gde se seku krive prosečnog ukupnog troška i prosečnog prihoda. Potrošačev
višak predstavlja površina PR, P*,G, a monopolista prisvaja nulti profit
Monopolistička konkurencija i ulazak konkurenata na tržište
Monopolistička konkurencijapodrazumeva tržište na kome senalazi mnogo malih konkurentnih firmi i svaka od njihnudidiferencirane proizvode.Prodavnice mešovite robe sediferenciraju po lokaciji, ženski i muški frizerski saloni polojalnosti mušterijama itd.Takva preduzeća ne mogu uticatina usklañivanje ponašanjaostalihpreduzeća. Kako senjihov
Prof.dr Jovo Jednak 55
na usklañivanje ponašanjaostalihpreduzeća. Kako senjihovproizvod razlikuje od proizvoda nekog drugog preduzeća,njihova kriva tražnje je opadajuća, za razliku od preduzeća upotpunoj konkurenciji,čija je kriva tražnje horizontalna linija.
Monopolistička konkurencija i ulazak konkurenata na tržište
Zbog diferencijacije proizvoda mogu kreirati nešto drugačijucenu od drugih preduzeća u datoj industriji, ali zamaksimiranje profita koristegranične uslove, tj. da jemarginalni prihod jednak marginalnom trošku (MR =MC), a zatim na osnovu krive tražnje pronalaze cenu kojaje konzistentna sa tom količinom. Kao i kod monopola,kriva marginalnogprihoda(MR) divergiraispodkrive tražnje
56
kriva marginalnogprihoda(MR) divergiraispodkrive tražnje(D, D). Monopolistička konkurencija ne podrazumeva samodiferencirane proizvode, već i ograničene mogućnosti zaekonomiju obima.Preduzeća su mala i njihova delatnost senajviše ispoljava u domenu usluga.
� Pretpostavimo da preduzeća u monopolističkoj konkurenciji žele da maksimiraju profit. To znači da ona žele da proizvode autput kada je marginalni prihod jednak marginalnom trošku,
što prikazuje slika 10.9, pano a.
Monopolistička konkurencija i ulazak konkurenata na tržište
57
Slika 10.9. Kratkoročni abnormalni profit i gubitak u monopolističkoj konkurenciji Preduzeća u monopolističkoj konkurenciji maksimiraju profit tako što proizvode količinu autputa pri kojoj je marginalni prihod jednak marginalnom trošku (MR = MC). Na panou a, preduzeće ostvaruje super ili abnormalni profit pri autputu Q1 i ceni P1 (obeleženo zatamnjenom površinom ATC, P1, G, H). Na panou b, preduzeće ima gubitke jer je cena manja od prosečnog troška (P < ATC).
Monopolistička konkurencija i ulazak konkurenata na tržište Slika 10.10. U dugom roku, firme
nesmetano ulaze na tržište, smanjuje se tražnja za svaku
individualnu firmu i normalni ili nulti profiti su stvoreni
Izvorna kriva tražnje uz koju tipičan prodavac ribe ostvaruje profit, krivu
D, D (pogledajte grafikon 10.4) pomera naniže i ulevo (D’D’)
Prof.dr Jovo Jednak 58
pomera naniže i ulevo (D’D’) ulaženjem novih suparnika u
industriju. Ulaženje prestaje tek kad je svaki prodavac postavljen u
dugoročnu ravnotežu, kod koje nema razlike u profitima kao što je ona u tački G’. Pri dugoročnoj ravnoteži, cena ostaje iznad MC1’, a svaki je
proizvoñač na levoj silaznoj deonici svoje dugoročne krive ATC’.Ovde jecenajednaka ATC’, a prodavnice
ostvaruju nulti profit.
HVALA NA PAŽNJI
Prof.dr Jovo Jednak 59