New PROGRESSIVE · 2013. 4. 4. · svibnja. Damir Ciglar, predsjednik Uprave HU RAe, suorganizatora IdejeX, najavio je da orga nizatori ove godine idu s još jačim programom i predavačima

4 progressive | 03: 2012

UvodnikPROGRESSIVE M A G A Z I N

| 03: 2012

Pro gres si ve ma ga zin iz la zi jed nom mje seč no i bes pla tan je za cil j nu sku pi nu (tr go vi ne, pro iz vođa če, dis tri bu te re, uvoz ni ke i iz voz ni ke ro be ši ro ke po troš nje) u Hr vat skoj, Slo ve ni ji i BiH. Iz da vač pri drž a va pra vo da odre di cil ja nu sku pi nu či ta te lja. Za član ke, sli ke i obli ko va nja ob jav lje na u ovom ča so pi su sva su pra va pri drža na. Ne do puš te na je ob ja va, pre ra da, re produ ci ra nje, um no ža va nje, imi ti ra nje, stav lja nje na elek tro nič ke me di je i dru gi na či ni pre no še nja bez su glas nos ti na klad ni ka. Ru ko pi se, fo to gra fi je i os ta le pri lo ge ne vra ća mo.

Starotrnjanska 23, 10000 ZagrebTel.: + 385 1 4854 429Fax: + 385 1 4854 432 + 385 1 6386 [email protected]

ISSN 1331-7865

Marija Kosor, 01 4854 [email protected]

Marija Sedlar, 01 4854 [email protected]

Maja Galeković, Damjan Geber, An-tonia Iviček, Biljana Mašić, Andrijana Mušura, Brankica Olić, Ana Puljić, Sanda Renko, David Shukri, Anđa Šimović, Sonja Hecker Tafra, Ivana Voloder, Antonio Zrilić, Kristina Žilić

Valentina Godler, 01 5391 546 [email protected]

Danijela Lanović, 01 4854 278 [email protected]

Irena Šahman, 01 4854 [email protected]

Gospodarska 9, Sveta Nedelja

John [email protected]

UREDNICE

SURADNICI

MARKETING/PRODAJA

VODITELJICA UREDA I NAKLADE

TISAK

GROUP MANAGER

Žene su snaga

Marija Kosor

Poznat je stereotip da su žene sklone trgovini. Teorija kaže da je nježniji spol najsretniji dok ‘krstari’ prodajnim mjestima ‘uhodeći’ proizvode, dok su muškarci najsretniji kada to mogu izbjeći. Istraživanja, pak, pokazuju i da su žene, u većoj mjeri nego muškarci, bolje organizatorice i glavne donositeljice odluka o kupovini.

No kakva je pozicija žena koje upravljaju trgovinom, poduzetnica koje osnivaju vlastita trgovačka poduzeća, a kakav onih koje u trgovini rade kao, primjerice, prodavačice ili blagajnice?

Istraživanje, koje su za Progressive provele Sanda Renko i Maja Galeković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pokazuje da se u oba slučaja žene susreću s problemima koji ne more njihove kolege. Žene koje su vlasnice i top menadžerice trgovačkih poduzeća jednoglasne su pri konstataciji da žene kod nas još uvijek imaju veće obveze u obitelji i podizanju djece i zapravo rade ‘na tri fronta’: domaćinstvo, obitelj i posao. Iako prema statističkim podacima DZSa čine 54% ukupnog broja zaposlenih u trgovini, udio žena na najvišim menadžerskim pozicijama ostao je na relativno niskoj razini i s tendencijom opadanja.

Vrijedilo bi razmisliti o promjenama.

Jedna od žena koja se suprotstavila stereotipu, i koja zauzima visoku poziciju u hijerarhiji donositelja važnih odluka svakako je i starija bankarica Vedrana JelušićKašić, najjača regionalna ‘igračica’ Europske banke za obnovu i razvoj. S Vedranom smo razgovarali o prilagodbi maloprodaje novom okruženju, kategorijama koje su ‘vruća tema’ i u koje bi se isplatilo ulagati te o značajnom interesu koji EBRD pokazuje prema financiranju dobrih projekata.

Možda vas savjeti Banke potaknu na nove ideje!

Na naš veliki jubilej, desetu obljetnicu, zadovoljstvo nam je svim čiteteljicama i čitateljima Progressiva u zemlji i regiji zahvaliti na povjerenju. I dalje rastite s nama!

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o.

[email protected]

U FOKUSUVOĆNI SIRUPI

INTERVJU MJESECAVEDRANA JELUŠIĆKAŠIĆ, EBRD

U FOKUSUSREDSTVA ZA ČIŠĆENJE PROZORA

PREGLED MALOPRODAJEMAĐARSKA, RUMUNJSKA, BUGARSKA

FINANCIJE I POREZIŠTO NAS ČEKA U EU

ISTRAŽIVANJEŽENE U TRGOVINI

POD POVEĆALOMDETERDŽENTI ZA BIJELO RUBLJE

PSIHOLOGIJA POTROŠAČAŠTO MISLE KUPCI?

MT KUTAKKUPAC KUPUJE ONO ŠTO VIDI

sadržaj

18

16 26 36

28 40

32 4220

progressive | 03:2012 5

|

03:2012

Žene su snaga


KTC otvorio trgovački centar u Virovitici Novi trgovački centar KTC Virovitica nalazi se na staroj lokaciji – u Vukovarskoj 3 u Virovitici. Prostire se na 7500 metara kvadratnih s više od 300 parkirnih mjesta. Uz supermarket na 2200 metara kvadratnih nalazi se skladišni prostor, prodavaonica poljoprivrednog repromaterijala,

benzinska crpka, autopraonica, restoran za 700 gostiju i sobe za iznajmljivanje. KTC ima prodajne objekte u 19 gradova Hrvatske i 5 gradova Vojvodine. Ukupno zapošljava više od 1000 djelatnika, a na tržištu je već 18 godina.

AKTUALNO

Iz zemljeMercator Grupa u 2011. postigla 5,3postotni rast

Mercator Grupa je u 2011. godini, usprkos jako teškim okolnostima poslovanja, realizirala 23,5 milijuna eura čiste dobiti. Na svim tržištima na kojima posluje Grupa se suočavala s posljedicama gospodarske krize koje su obilježile smanjen opseg potrošnje i promijenile strukturu košarice proizvoda, rečeno je na konferenciji Mercatora održanoj 28.

veljače u Ljubljani. U 2011. godini, Mercator Grupa realizirala je 2,93 milijardi eura čistih prihoda od prodaje, što predstavlja 5,3postotni rast u odnosu na 2010. Na domaćem, slovenskom tržištu Mercator je zadržao svoj tržišni udio i položaj najvećeg trgovca, dok je rast prihoda većinom rezultat djelovanja na inozemnim tržištima. Mercator Grupa u 2012. godini planira više od 3 milijarde eura čistih prihoda od prodaje, što je 3,5 postotni rast u odnosu na 2011. godinu.

20 godina OžujskogOžujsko pivo ove godine slavi 120 godina, a tim je povodom lansirano jubilarno izdanje pod nazivom Ožujsko 120. Svježe iz proizvodnje, prije nego što se našlo u prodaji, Ožujsko 120 u pivnici K pivovari degustirali su 22. veljače mnogobrojni članovi Društva prijatelja piva na čelu s Nevenom Pufnikom i Domagojem Jakopovićem Ribafishom, a pridružio im se i popularni radijski dvojac Milan Peh i Siniša Švec te glumac Rene Bitorajac.

Pokrenut MultiPlus mobileMultiPlusCard d.o.o. pokrenuo je novi brend na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu– MultiPlus mobile prepaid tarifu. Projekt MultiPlus mobile nastao je kroz suradnju Hrvatskog Telekoma, koji pruža elektroničku komunikacijsku uslugu u mobilnoj mreži i MultiPlusCarda koji je odgovoran za marketing, distribuciju i pozicioniranje brenda.

Rekordna zarada Henkela“Godina 2011. bila je još jedna uspješna godina za Henkel”, izjavio je Kasper Rorsted, predsjednik Uprave Henkela. Kako je priopćeno iz kompanije, Henkel je povećao prodaju u fiskalnoj 2011. na 15,605 mil. eura što je povećanje od 3,4% u usporedbi s prošlogodišnjim iznosima. Organska prodaja koja isključuje prilagodbe tečaju i utjecaj akvizicija/dezinvestiranja, ponovno je pokazala povećanje od 5,9%.

Predstavljena IdejaX02Hrvatsko Udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA) i hrvatska podružnica Europskog udruženja digitalnog i interaktivnog marketinga (IAB) predstavili su drugo izdanje IdejeX, nacionalnog festivala kreativnog oglašavanja, koji će se ove godine održati u Umagu, 11. i 12. svibnja. Damir Ciglar, predsjednik Uprave HURAe, suorganizatora IdejeX, najavio je da organizatori ove godine idu s još jačim programom i predavačima nego na prvoj IdejiX.

Bez postupka protiv TDRaAgencija za zaštitu tržišnog natjecanja odbacila je inicijative Japan Tobacco International i BAT Hrvatska kojima su zatražili pokretanje postupka po službenoj dužnosti radi utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja protiv Tvornice duhana Rovinj, odnosno Adris Grupe, priopćio je 28. veljače AZTN.

Zvonimir Mršić na čelu Uprave Podravke

Podravka d.d. za novog predsjednika Uprave kompanije 24. veljače imenovala je Zvonimira Mršića, dosadašnjega gradonačelnika Koprivnice.

Nadzorni odbor donio je odluku o imenovanju Dubravka Štimca za predsjednika NO Podravke. Za njegovog zamjenika imenovan je Mato Crkvenac dok je članom NOa imenovan Ivo Družić. Članovima Uprave imenovani su Jadranka Ivanković, Olivija Jakupec, Jorn Pedersen te Miroslav Klepač.

Henkel produžio ugovore članovima Uprave

Vodstvo tvrtke Henkel Ag & Co. KGaA 23. veljače je objavilo produženje ugovora na pet godina s Kasperom Rorstedom, glavnim izvršnim direktorom

Henkela i Hansom Van Bylenom, izvršnim potpredsjednikom poslovnog sektora kozmetike i proizvoda za osobnu njegu. Kasper Rorsted pridružio se Henkelu 2005. godine kao član Uprave, a glavnim izvršnim direktorom imenovan je 2008. Hans Van Bylen pridružio se Henkelu 1984., a u Upravni odbor je imenovan 2005.

Predstavnici Mercator Grupe na konferenciji za novinare u Ljubljani


|

03:2012

Otvoren preuređeni Supermarket PlodineNa dan povećanja stope PDVa, 1. ožujka, u Osječkoj u Rijeci otvoren je preuređeni Supermarket Plodine, moderan prodajni centar koji se prostire na tisuću četvornih metara. Uz odjele svježih proizvoda, tržnicu sa svakodnevno svježim voćem i povrćem, mesnicu s kvalitetnom i provjerenom ponudom, pekaru, delikatesa te gastro odjel s dnevno svježim i kuhanim jelima, potrošači će moći uživati u kupovini i na odjelima poput vinoteke, drogerije, tekstila. Na dan otvorenja, tijekom vikenda, ali i sve naredne dane, u Supermarketu Plodine u Osječkoj organizirane su brojne aktivnosti i veliki broj akcijskih proizvoda. Kompanija Plodine trenutno broji 67 prodajnih centara u svim većim gradovima Hrvatske. Ubrzan razvojni ciklus nastavlja se i dalje.

Na tržištu Radler grejpPredsjednik uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher početkom ožujka najavio je još jednu novost koju je Pivovara predstavila na tržištu: Karlovačko Radler grejp. Pivovara očekuje pozitivan razvoj segmenta piva s voćnim okusom i nudi novo osvježenje odraslim potrošačima. Osim toga, ova druga po veličini pivovara u Hrvatskoj prošle je godine potvrdila snažnu poziciju i porasla na 27,5% tržišnog udjela.

Vidaković i Kero u menadžmentu Karlovačke pivovare

Mirjana Vidaković i Roko Kero imenovani su novim direktorima sektora i članovima menadžment tima Karlovačke pivovare, priopćila je Karlovačka pivovara. Mirjana Vidaković kao direktorica Sektora za ljudske resurse bit će odgovorna za upravljanje strategijom ljudskih resursa s ciljem podrške poslovanju i razvoju zaposlenika u Karlovačkoj pivovari. Roko Kero, direktor Sektora marketinga, bit će odgovoran za razvoj i provedbu strategija za marketing i trade marketing Karlovačke pivovare.

Nove direktorice marketinga i logistike u Badelu 1862 Na mjesto direktorice Marketinga i inovacija proizvoda u Badelu 1862, nakon dugogodišnje karijere u telekomunikacijama, retailu i distribuciji došla je Tatjana Gerić Podravac, a na mjesto direktorice Nabave i logistike Barbara Županić, s iskustvom u branši, prvenstveno u prodaji, poručuju iz Badel 1862. Nova pojačanja vezana su za zahtjevne potrebe koje pred Badel 1862 donosi skori ulazak Hrvatske u EU i potpisivanje joint venture Ugovora s kineskim partnerom o izvozu i distribuciji vina i jakih alkoholnih pića u Kinu.

’Trusted Brands 2012’Nagradu “Trusted Brands 2012”, koju u Hrvatskoj šesti put organizira časopis Reader’s Digest, u kategoriji 35 proizvoda i usluga dobilo je 18 domaćih i 13 stranih brendova. U kategorijama od mliječnih proizvoda i osiguravateljskih poduzeća do kava, čokolada i voda ili piva pobjednici su Dukat, Croatia osiguranje, Franck, Kraš, Kutjevo, Cedevita, Zvijezda u kategoriji maslinovo ulje, Jana u kategoriji voda, Pliva u kategoriji sredstava protiv prehlade, a Belupov Neofen u kategoriji sredstava za ublažavanje bolova.

Blokirane cijene u Spar i Interspar trgovinamaU vrijeme brojnih poskupljenja i usprkos povećanju PDVa, Spar svojim kupcima želi olakšati udar na kućni budžet “blokiranjem cijena“ određenih osnovih namirnica i kućanskih potrepština. Spar Hrvatska je za svoje kupce blokirao cijene proizvoda koji su objavljeni u posebnom letku te će njihova maloprodajna cijena ostati ista najmanje sljedeća tri mjeseca, stoji u priopćenju.

Dodijeljene Zlatne kuneU prigodi proslave 160. obljetnice osnivanja Hrvatske gospodarske komore, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. veljače po 19. put dodijeljena su priznanja HGK Zlatna kuna za uspješnost u poslovanju te doprinos hrvatskom gospodarstvu u cjelini. Zlatna kuna je dodijeljena najuspješnijim malim, srednjim i velikim tvrtkama, bankama, osiguravajućim društvima te pojedincima za životno djelo i inovatorstvo. Zlatna kuna za životno djelo ove je godine dodjeljena akademiku Vladimiru Ibleru.

PIK Vrbovec lider kvaliteteU QUDAL istraživanju kvalitete, QUDAL QUality meDAL, koje je u RH proveo Centar za istraživanje tržišta GfK, PIK Vrbovec osvojio je čak četiri QUADAL certifikata, u kategorijama šunka, pršut, svježe pakirano meso i mortadela.

Kaufland pomaže beskućnicimaNa zamolbu za pomoć u skrbi za beskućnike koju je Caritas Zagrebačke nadbiskupije uputio na adrese brojnih proizvođača i trgovačkih lanaca odazvao se Kaufland Hrvatska k.d. koji je darovao prehrambene artikle u vrijednosti od oko 10.000,00 kuna.


Svaka pobjeda započinje doručkom, a svaki doručak započinje čašom najpopularnijeg čokoladnog napitka na svijetu – NESQUIK plus. Zato NESQUIK sada dolazi u novim, još praktičnijim kutijama, oblikom prilagođenim djeci i odraslima, s oblim otvorom koji omogućuje jednostavno zahvaćanje kakao praha i s poklopcem za jednostavno zatvaranje i čuvanje dragocjenog kakao praha.

NESQUIK plus na Hrvatsko tržište ovoga ožujka lansira 3 nova proizvoda. Kvalitetom i okusom identična dosadašnjem NESQUIK plus kakao proizvodu ali ovoga puta u čak 3 veličine kutije: 250g, 450g i 600g.Sve 3 kutije jednake su širine, te oblika pa je i njihovo slaganje na police jednostavno i sigurno, a oku prepoznatljivo i ugodno.

ispijanja jutarnje čokoladne poslastice osigurat će dovoljno vitamina i minerala za svaku dječju pustolovinu.

Kao svjetski lider u prehrani Nestlé svojim potrošačima nudi ukusniji i zdraviji izbor hrane i pića promičući zdrav način života. Ujedno, Nestlé posebnu pažnju posvećuje djeci i razvoju njihovog potencijala. Upravo s tim ciljem, NESQUIK je s velikim zadovoljstvom postao sponzor hokejaškog kluba Medveščak, koji ovih dana

u play offu međunarodne EBEL lige ispisuje jednu od najljepših hrvatskih sportskih priča. Hokejaši Medveščaka donose radost svojim fantastičnim igrama i fanatičnim zalaganjem, a sada upozoravaju svoje male navijače na važnost uravnotežene prehrane i doručka u novom spotu za najpopularniji čokoladni napitak na svijetu – NESQUIK.

Hrvatski mališani odabrali su upravo NESQUIK kakao kao najbolji topli čokoladni napitak u ovoj kategoriji ističući njegovu topivost u toplom i hladnom mlijeku te neodoljiv čokoladni okus.

Uz čašu NESQUIKA dnevno svaki je mališan spreman na velike i male pobjede, a užitak

Svaka pobjeda započinje doručkom!

SPONZORIRANI ČLANAK


|

03:2012


AKTUALNO

Iz regije

Tadžus preuzeo maloprodaju Rekić

Poduzeće Tadžus preuzelo je maloprodajnu mrežu od kompanije Rekić. Tadžus će zadržati brend Rekić market, ali će znatno proširiti asortiman i trudit će se biti još pristupačnijim za kupce. Kompanija je 7. ožujka otvorila novi supermaket u Novom Sadu, u naselju Liman IV, u ulici Balzakova 55a. U moderno uređenom prodajnom prostoru površine veće od 550m², u skladu s najsuvremenijim svjetskim standardima, potrošačima se nudi bogat asortiman od više od 15.000 artikala.

Drastičan pad prodaje bugarskih cigaretaProdaja bugarskih cigareta na domaćem tržištu drastično je pala u siječnju 2012., pokazuju rezultati Bulgartabaca i Kings Tobaccoa. Bulgartabac Holding, koji je privatiziran u rujnu 2011., izgubio je postupno udio na tržištu, s više od 74% u 2007. na 37% krajem 2010. godine, prenio je dnevni list Capital Daily. Razlog bi mogao “ležati“ u tome što u Kingsu više nisu pretjerano zainteresirani za razvijanje vlastitih brendova jer su oni sada indirektno dio novog vlasnika Bulgartabaca.

Gomex otvorio peti objekt u Novom Sadu

Kompanija Gomex otvorila je 1. ožujka peti objekt u Novom Sadu. Pored objekata na Novoj Detelinari, Grbavici, Klisi i u Adicama, Gomex je od sada i na Telepu, u Subotičkoj ulici 80. Poslovna jedinica će raditi na više od 150m² prodajnog prostora, a za profesionalnu uslugu pobrinut će se šest zaposlenih. Nova prodavaonica uređena je prema standardima Gomex kompanije, koji su već prepoznatljivi u svim maloprodajnim objektima lanca. U objektu se nalazi roba široke potrošnje s ponudom većom od 4500 artikala, koji će zadovoljiti potrebe dnevne kupovine. Za kupce na dan otvaranja, Gomex je pripremio prigodne poklone, kao i promocije i degustacije. Radno vrijeme objekta je od ponedjeljka do petka od 7h20.30h i nedjeljom od 7h13h.

Metro Cash&Carry u Rusiji otvara 10 novih trgovinaMetro Cash&Carry Rusija planira otvoriti 810 novih trgovina u 2012. godini, najavio je CEO Metro Rusije Jeroen de Groot. Investicija će stajati 2022 milijuna eura, od čega će 15 milijuna biti uloženo na podizanje novih objekata, a 5 na infrastrukturu. Metro Cash&Carry lansirao je 1. veljače i specijalni program u Rusiji, metropartner.ru, s ciljem pomoći klijentima da privuku potencijalne kupce.

Futura plus dio Centro štampeŠtampa sistem Novi Beograd, članica poslovnog sustava Centroproizvoda, otkupila je potraživanja od pojedinih stečajnih povjerenika društva Futura plus iz Beograda, postavši time njegov najveći povjerenik. Preuzimanjem navedenih potraživanja, Štampa sistem će kroz realizaciju postojećeg Plana reorganizacije Future plus, postati i jedan od njezinih vlasnika.

Carlsberg kupuje BaltikCarlsberg je predao ponudu za preuzimanje potpune kontrole nad svojom filijalom Baltika, sa sjedištem u Rusiji, u pokušaju jačanja tržišnih rezultata. Do najave je došlo usprkos padu profita u prošloj fiskalnoj godini, i to uglavnom zbog pada prometa na ključnom, ruskom tržištu. Četvrti po veličini svjetski pivar posjeduje 85% Baltike, a za potpuni udio nudi 875 milijuna eura.

Auchan u RumunjskojFrancuski trgovac Auchan objavio je da će prva Auchan City trgovina u Rumunjskoj, koja će biti otvorena krajem ove godine ili 2013., biti otvorena u Giulesti u Bukureštu. Prodajni prostor trgovine prostirat će se na površini od 5000 četvornih metara, a asortiman će biti sličan onome u Auchan hipermarketima koji već postoje na tom tržištu.

Slap grupa u prodajiStečajni upravitelj čačanske Slap grupe objavio je prodaju imovine tog proizvođača čipsa i drugih prerađevina od krumpira. Oglašena je prodaja tri imovinske cjeline Slap grupe, tvornice čija je vrijednost procijenjena na 4,4 milijuna eura, građevinskog zemljišta od oko 2,3 hektara po cijeni od 467.580 eura i poslovnog prostora od 44m² u Novom Beogradu po cijeni od 79.200 eura. Otvaranje ponuda je zakazano za 2. travnja.


|

03:2012

AKTUALNO

Iz svijetaTesco preuzeo sistem It’s fresh!

Tesco je postao prvi trgovac mješovitom robom u Velikoj Britaniji koji je preuzeo nedavno nastali It’s Fresh! odstranjivač etilena u pokusnom projektu koji je uključivao i britanske rajčice uzgajane u stakleniku Thanet Earth u južnoj Engleskoj. Odstranjivač, za kojeg tvrde da je 100 puta učinkovitiji od bilo kojeg postojećeg sličnog materijala, je food grade nepletena traka presvučena mješavinom minerala i glina koji omogućuju odstranjenje etilena sa svježih proizvoda smanjujući pokvarljivost. Traka, proizvedena u It’s Fresh! Ltd, britanskoj podružnici Food Freshness Technology, duga 8 cm i široka 4.5, cm, može se sigurno staviti u pakiranje bez utjecaja na reciklažu.

ABInBev pokazao interes za StarBev

AnheuserBusch InBev NV “važe“ potencijalnu akviziciju StarBeva, vlasnika češkog lagera Staropramen, za iznos od skoro tri milijarde dolara, prenosi Wall Street Journal. CVC Capital Partners posjeduju pivovaru otkako su je otkupili od AB InBeva, u prosincu 2009. godine. CVC ima i druge pristupe za preuzimanje posla od kraja prošle godine, prenosi list i dodaje da taj proces ne mora voditi neposrednoj prodaji.

Poraslo globalno tržište energetskih pića

Globalna potrošnja energetskih pića porasla je za 14% u 2011. godini, na 4,8 milijardi litara, što je dodatak od oko 1,5 milijardi litara u odnosu na 2007., prema posljednjem izvještaju konzultantske kuće Zenith International. Prosječan rast opsega prodaje tijekom nekoliko proteklih godina iznosio je oko 10% godišnje, a vrijednosno je prodaja rasla još više 13% godišnje, na 26,5 milijardi eura u 2011.

Delhaize Group smanjio cijene 300 proizvoda u BelgijiBelgijski maloprodajni trgovački lanac Delhaize Group trajno je snizio cijene više od 300 proizvoda u svim domaćim trgovinama. Tim potezom, cijene brendiranih proizvoda u kategoriji kozmetike i lijekova snižene su u prosjeku za 7%. U nekim slučajevima, cijene proizvoda smanjene su za 25%. Kako prenose iz Delhaize Group, potez snižavanja cijena omogućen je zahvaljujući fokusiranju na redukciju troškova, efikasnost i poboljšanje uvjeta nabave.

Profit Heinekena Heineken NV prijavio je godišnji profit koji je “nadmašio očekivanja“. Iz kompanije su najavili i cilj uštede, kako bi se “borili“ sa daljnjim rastom troškova sastojaka, podižući vrijednost dionica tijekom većeg dijela godine. Zarade su prije kamata i poreza u 2011. porasle za 2,8%, na 2,7 milijardi eura, priopćili su iz Amstela.

Dobri rezultati KraftaKraft Foods Inc. prijavio je odlične rezultate za posljednji kvartal, kao i cijelu 2011. godinu, potpomognut snažnim rastom prihoda, uspješnim upravljanjem troškovima i fokusiranim investicijama na kompanijske najprepoznatljivije brendove. Neto prihodi u posljednjem kvartalu bili su 14,7 milijardi dolara, što je porast od 6,6%. Organski neto prihodi porasli su za 6,1%.

Skočila prodaja SparaTrgovački lanac Spar prijavio je ukupni rast prodaje za 3,8%, na 12,15 mlrd. eura u fiskalnoj 2011., sa 11,71 mlrd. eura, koliko su ostvarili u 2010. Ta cifra uključuje i prihode generirane kroz SES, međutim i bez SESa, prodaja je također “skočila“ za 3,8% na 10,51 mlrd. eura, sa 10,13 mlrd. eura. Prodaja na domaćem tržištu porasla je za 4,1% na 5,36%, sa 5,15 mlrd. eura.

Kellogg kupuje PringlesIz Procter&Gamblea je objavljeno da su odustali od prodaje brenda grickalica Pringles Diamond Foodsu, a da će ga umjesto toga prodati Kelloggu. Iz proizvođača žitarica priopćili su da su zaključili posao vrijedan 2,7 milijardi dolara, s obzirom da Pringles vide kao “odličan strateški dodatak“.

Kreće ‘Coeur de Nature’Novi Auchanov organski koncept za supermarkete u Francuskoj poslovat će pod banerom “Coeur de Nature“, priopćio je Le Parisien. Socobio, Auchanova podružnica za organski program, otvara prvu trgovinu na proljeće u La Maison Neuve shopping centru u BrétignysurOrgeu, u sjevernoj Francuskoj.


RAZGOVOR S POVODOM

Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine HUPa

Što za trgovce znači povećanje PDV-a? Povećanje poreza uvijek ima veći psihološki efekt nego što se očekuje. Promjena PDVa usko je povezana s potrošnjom koja ionako zbog krize stagnira. Današnji kupci su promijenili svoje potrošačke navike, idu češće u trgovine, kupuju manje košarice i prate akcije trgovaca. Izbjegavaju velike nabavke i postali su vrlo osjetljivi na cijene. Impulzivna kupnja se drastično smanjila. Kupuju se neophodne namirnice, a smanjena je potražnja za luksuznim proizvodima. Trgovcima ova promijenjena, viša stopa PDVa znači prilagodbu sustava blagajni i pripreme izdavanja računa s iskazanim novim stopama PDVa. Za sve je potrebno određeno razdoblje prilagodbe, pa tako i u ovom slučaju, za što je potrebno i vrijeme i određeni troškovi koji terete trgovinu zbog promijenjenog ispisa cijena i utrošenih radnih sati.

Strani dobavljači traže od trgovaca povećanje cijena... Ne možemo utjecati na njihove odluke, ali možemo dati preporuku da to povećanje bude minimalno. U poslovnom okruženju postoji niz vanjskih faktora na koje se ne može utjecati, kao što su kretanja na svjetskom tržištu, promjena cijena sirovina, energenata i komunalija, rast tečaja eura i dolara, odnosno valutnih razlika i dr. Primjerice, cijene energenata (nafta, plin, struja) i sirovina (šećer, kakao, žitarice…) imaju tendenciju kontinuiranog rasta na svjetskom tržištu što se direktno preslikava i na situaciju na domaćem tržištu. Trgovina predstavlja zadnju kariku u lancu robe od proizvođača do potrošača, tako da prikazuje realno stanje proizvodnog sektora te domaće i inozemne ponude. Imajući na umu proces formiranja cijena na svim tržištima svijeta, pa tako i u našoj zemlji, trgovina je odraz situacije i kretanja u drugim segmentima. Svi dobavljači nužno moraju biti konkurentni da bi opstali na policama trgovina.

Jesu li trgovci usuglašeni oko stava da neće dizati cijene? Unutar HUPa postoje tijela Udruge koja se redovito sastaju i prate aktualna zbivanja u domaćem gospodarstvu. Tako se i trgovci u HUPu redovito sastaju i održavaju svoje sastanake, a na zadnjem sastanku smo se bavili temama kao što su stanje i trendovi u trgovini,

Razgovarala: Marija Sedlar

uvjetima poslovanja i trenutnom poslovnom okruženju. Razmatrala se i problematika mogućeg porasta cijena roba uvjetovanog rastom stope PDVa, rastom cijena energenata i sirovina te tečaja dolara i eura. Iz rasprave je istaknuto da će oni kojima financijska situacija dozvoljava preuzeti dio tereta povećanog PDVa radi sprečavanja rasta cijena. Nastoji se ublažiti udar na potrošače te sačuvati postojeća razina potrošnje, standard građana, radna mjesta i investicije. Mišljenja smo da je za izlazak iz krize vrlo važno zadržavanje postojeće razine osobne potrošnje hrvatskih građana. Želimo unijeti dozu optimizma u potrošnju jer se samo pozitivnim trendovima u osobnoj potrošnji i investicijama može utjecati na neke konkretne pomake za izlazak iz krize. Unatoč lošoj gospodarskoj situaciji, sta

gnaciji potrošnje i novim trendovima u poslovnom okruženju, zajednički se želi postići da ne dođe do nekontroliranog rasta cijena, osim u slučaju promjene vanjskih inputa sadržanih u cijeni proizvoda, a koji su van kontrole poslovnog sektora trgovine.

U kakvoj je poziciji hrvatska trgovina danas?Trgovinu u Hrvatskoj danas obilježavaju vrlo velika konkurencija uz stagnaciju prometa i pad profita te je pod izravnim utjecajem događanja u eurozoni. Podaci DZS za cijelu 2011. godinu pokazuju da je rast maloprodajnog prometa u usporedbi s 2010. nominalno bio za četiri, a realno za jedan posto. Slične trendove očekujemo i u ovoj godini te očekujemo da će se nastaviti trendovi iz prethodnih razdoblja, koji na razini cijelog sektora bilježe stagnaciju prihoda, pad dobiti i pad investicija. Možemo reći da je 2007. bila zadnja godina u kojoj je trgovina ostvarila uspješne financijske rezultate. U posljednjih nekoliko godina trgovina je suočena s deflacijom cijena u maloprodaji koja u 2009. i 2010. godini iznosi preko 2%. Kriza je ostavila traga i na potrošačima (veća razina štednje), ali i na samoj strukturi osobne potrošnje (kupnja samo neophodnih proizvoda). Trgovci, pak, u skladu s promjenama u okruženju, prate potrebe i financijske mogućnosti svojih kupaca te u tome koriste brojne marketinške akcije kako bi privukli svakog potencijalnog kupca, ali i zadržali one lojalne, kroz loyality programe. Vrlo su zastupljeni prigodni popusti, ali i raniji početak sezonskih sniženja. n

Standardna stopa PDV-a s prvim ožujkom podigla se s 23 na 25 posto, a istovremeno je uve-dena snižena stopa PDV-a od 10 posto na jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode i bijeli šećer. O tome što povećanje PDV-a donosi trgovcima razgovaramo s Josipom Zaherom, predsjednikom Udruge trgovine HUP-a.

Trgovci ublažavaju udar na potrošače


|

03:2012


ANALIZA

Euromonitor International

Trgovina na malo prehrambenim proizvodima oporavlja se brže od one neprehrambenim, a prosječno hrvatsko domaćinstvo još uvijek troši oko četvrtinu raspoloživog dohotka na hranu, pokazuje analiza ‘Maloprodaja u Hrvatskoj’ koju je za Progressive izradio Euromonitor International.

Prepoznata kvaliteta privatnih marki

Hrvatska ekonomija još uvijek osjeća posljedice ekonomske krize, s porastom bruto nacionalnog proizvoda koji ostaje na, skromnih, manje od 1%. Ovo se odražava na potrošače kroz manja raspoloživa kućna primanja koja su daleko od razine koja bi poticala na daljnju potrošnju. No ipak, zahvaljujući nekoliko dobrih mjeseci, osobito za vrijeme turističke sezone te pri kraju godine, 2011. godinu moguće je vidjeti kao godinu oporavka trgovine na malo u Hrvatskoj.

NASTAVAK TRENDA ŠTEDLJIVOSTITradicionalno ponašanje hrvatskih potrošača, lojalnost domaćim brendovima i poduzećima, sve je više počelo ustupati mjesto ekonomizaciji. U prehrambenoj potrošnji, početni otpor prema privatnim markama je ‘omekšao’ kako su potrošači uvidjeli da kvaliteta proizvoda nije tako loša kao prvotno očekivana i da ovi proizvodi omogućuju značajnu uštedu. U neprehrambenoj potrošnji, domaći trgovci na malo su se suočili s konkurencijom globalnih igrača koji su odjednom nudili jeftinije proizvode zahvaljujući pogodnim kanalima nabave.

NEPREHRAMBENI PROIZVODI ‘NA LEDU’Trgovina na malo prehrambenim proizvodima oporavlja se brže od one neprehrambenim proizvodima budući se potrošači fokusiraju na osnovne proi

zvode u teškim financijskim vremenima. Prosječno hrvatsko domaćinstvo još uvijek troši oko četvrtinu raspoloživog dohotka na hranu. S druge strane, potrošači štede na neprehrambenim proizvodima čiju kupnju su odgodili ili prestali kupovati neegzistencijalne proizvode kao što su električni proizvodi i namještaj.

NASTAVAK KONSOLIDACIJE Konsolidacija prehrambene i neprehrambene trgovine vidljiva je na više načina. U trgovini prehrambenim proizvodima dominiraju domaći lanci i čak razmišljaju o proširenju na inozemstvo. Kad je riječ o konkurentnom okruženju, glavna tema je bila neuspješno udruživanje hrvatskog Agrokora i slovenskog Mercatora, koje bi rezultiralo formiranjem vodećeg prehrambenog trgovca u ovom dijelu Europe. S druge strane, u neprehrambenom sektoru, domaća poduzeća koja se nisu uspjela udružiti

s većom grupom ili formirati grupu ne mogu se natjecati s multinacionalnim kompanijama i njihovim cijenama. Domaća poduzeća su jednostavno premala da bi formirala povoljnu poziciju u opskrbljivanju lanaca i ne mogu konkurirati cijenama. U 2011. godini znatan broj domaćih poduzeća je zatvoren ili bankrotirao.

BUDUĆNOST TRGOVINE OPTIMISTIČNIJA OD OSTATKA EKONOMIJEDok međunarodne institucije predviđaju pesimističnu budućnost hrvatske ekonomije, procjenjujući minimalan porast bruto nacionalnog proizvoda u narednom razdoblju, službeni izvori potvrđuju zdrav porast cjelokupne ekonomije, ne objašnjavajući na osnovu čega. Euromonitor International predviđa da će potrošačko tržište biti uspješnije od proizvodne industrije u sljedećih pet godina. n


|

03:2012


PReGLeD MALOPRODAje 2011.

Mađarska, Rumunjska, Bugarska

Dobra godina za diskonteMAĐARSKAIz sektora maloprodaje Mađarske stiže vijest da je MatchProfiCora ‘trio’ (121 supermarket, 73 diskonta i 7 hipermarketa) na prodaju, sve u vlasništvu istog vlasnika Louis Delhaize Group. Krajem prosinca 2011. Auchan je objavio da kupuje 7 Cora hipermarketa, a iako još nije poznat kupac ostalih trgovina, mađarski su političari već nekoliko puta naglasili da žele vidjeti što veći broj mađarskih vlasnika na mađarskoj maloprodajnoj sceni.Tržišni lider Tesco trenutno je fokusiran na ulazak u gradska središta putem trgovina manjeg formata – trenutno je u Mađarskoj 36 Tesco Express trgovina koje se nalaze u centrima gradova dok Tesco u toj zemlji posjeduje još i 57 supermarketa, 115 hipermarketa te dvije Tesco Extra trgovine u Budimpešti, a u ovoj će se godini u ponudi naći i Tesco Mobile.Diskont Lidl, koji ima 148 trgovina, nije najšira mreža (Penny Market ih ima 189), ali je najdinamičnija i najbrže rastuća. Aldi, njegov glavni konkurent koji je na tržište ušao nekoliko godina nakon Lidla, u Mađarskoj ima 77 trgovina.

RUMUNjSKAU modernu rumunjsku maloprodaju kriza je donijela nekoliko obrata, a najveći se mogu uočiti u segmentu hipermarketa: njemački Real i francuski Carrefour napravili su strateški zaokret od agresivnog širenja (više od četiri trgovine godišnje) ka slabijem jedna, odnosno tri, nove trgovine otvorene u posljednje tri godine dok je njihov konkurent Cora, koji je u vlasništvu francuskobelgijske kompanije Louis Delhaize, ubrzao širenje i skoro utrostručio broj svojih hipermarketa tijekom trogodišnjeg perioda. Njemački trgovac Kaufland također je ubrzao širenje u Rumunjskoj u posljednje 34 godine zahvaljujući EBRD

zajmu, tako da njegovo poslovanje nije bilo pogođeno posljedicama krize. Ako analiziramo sektor rumunjske maloprodaje hrane, 2011. je bila godina supermarketa i diskontnih trgovina. Najveći trgovci koji posluju kroz ovakve formate u Rumunjskoj zabilježili su visoku stopu širenja, tj. otvaranja novih objekata. Najinteresantnije promjene dogodile su se kod manjih formata, a najaktivniji igrači na tom tržištu bili su belgijska Delhaize grupa (vlasnik Mega Image and Shop&Go trgovina), Mic.Ro (lokalni lanac koji kontrolira najbogatiji rumunjski biznismen Dinu Patriciu) i Profi (u vlasništvu poljskog investicijskog fonda Enterprise Investors). Očekuje se da će Carrefour postati aktivniji u narednim godinama kada je o konvencionalnoj maloprodaji riječ, naročito zbog toga što je kompanija nedavno lansirala Carrefour Express franšizu u Rumunjskoj. Prošlu godinu obilježio je ulazak Lidla na rumunjsko tržište, nakon što je završio rebrendiranje svih Plus trgovina (akviziciju Plusa izvršio je 2010). Trenutno je Lidl najagresivniji trgovac na rumunjskom tržištu: u nekoliko proteklih mjeseci otvarao je nove trgovine gotovo svakog tjedna.

BUGARSKAPopularnost tzv. modernih prodajnih mjesta u Bugarskoj nastavila je u prošloj godini bilježiti rast. Podaci GfK pokazuju da su u 2010. godini hipermarketi, supermarketi, hard diskonteri i cash & carry trgovine imali 37,6postotni tržišni udio. U prvoj polovici 2011. popularnost je porasla na 39,8%. Najznačajniji rast zabilježili su hard diskonteri (sa 2,8% na 6,6%), najvjerojatnije zbog porasta broja Lidlovih trgovina koji je u jednoj godini porastao na 54.Supermarketi i Cash & Carry trgovine izgubile su ponešto tržišnog udjela, uglavnom u korist hipermarketa i hard diskontera. Međutim, u usporedbi s drugim tržištima u regiji, tržišni udio modernih trgovina u Bugarskoj još uvijek je relativno mali dok najveću ekspanziju doživljava u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj.Od spektakularnog ulaska njemačkog hard diskontera Lidla na bugarsko tržište u prosincu 2010. godine, diskonti bilježe rast popularnosti među kupcima. Općenito, 2011. nije zabilježila nikakav značajniji razvoj u modernom trgovačkom sektoru, osim promjene vlasničke strukture trgovačkog lanca Piccadilly. Prvotno u vlasništvu srpskog Delta Maxija, preuzeo ga je belgijski Delhaize. Drugi veliki supermarket, Billa, nastavio je s rastom, ali mnogo manjim intenzitetom u odnosu na 2010. godinu. Najveći rast bilježi Lidl, koji gotovo na tjednoj razini otvara po jednu novu trgovinu.

|

03:2012



od 1,7 milijardi eura na razini EUa, samo kao posljedica primjene pojednostavljenog izvještavanja. Najbitnija pojednostavljenja odnose se na činjenicu da ‘mali’ izvještavaju samo o bilanci, računu dobiti i gubitka i predaju ograničene bilješke te mogu izostaviti bilješke ukoliko se iste utvrde nematerijalima.Direktiva definira samo jedan oblik bilance koji se priprema, no dopušta prezentaciju dvije vrste računa dobiti i gubitka (prema prirodi ili prema funkciji troška). S obzirom da je razina izvještavanja u ograničenim bilješkama znatno niža u odnosu na postojeće propise u Hrvatskoj, možemo očekivati promjene postojećih HSFIja koji propisuju sadržaj koji se prikazuje u bilješkama financijskih izvještaja. Još jedna promjena bi mogla imati utjecaj na poduzetnike koji su do sada bili kategorizirani kao mali, a ne zadovoljavaju dva od uvjeta navedenih u Tablici 2. Za njih se predlaže primjena načela blagajne i jednostavno knjigovodstvo, dakle računovodstvo koje vrijedi za sustav obrtnika i slobodnih zanimanja. To bi značilo istovremeno da se oni isključuju iz financijskog izvještavanja koje je regulirano ZORom.S obzirom na povijest i intenzitet izvještavanja, možemo očekivati da će naši mikro, mali i srednji poduzetnici toplo pozdraviti nadolazeće promjene i smanjenje razine izvještavanja. U vezi s nekim značajnim promjenama u samim HSFIjima, iste ne treba očekivati jer je Komisija EU prihvatila naše standarde kao potpuno usklađene, zatvorivši Poglavlje VI. ‘Pravo trgovačkih društava’. n

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI) objavljeni su u skladu sa Zakonom o računovodstvu i primijenjuju se u izradi financijskih izvještaja malih i srednjih poduzetnika od 2008. godine. Prilikom izrade istih vodilo se računa o usklađivanju hrvatskog zakonodavnog okvira sa zakonodavnim okvirom EU te se HSFI temelji na Međunarodnim Standardima za Financijsko Izvještavanje (MSFI) kao i na IV. i VII. Direktivi EU. Naime, IV. Direktiva odnosi se na financijsko izvještavanje, a VII. Direktiva regulira računovodstvo konsolidiranih društava. Kako postoje određene neusklađenosti između Direktiva i MSFIja, Hrvatskom Odboru za standarde financijskog izvještavanja je bilo teško stvoriti računovodstvene standarde koji će biti prilagođeni s MSFIjima kao i s Direktivama EU. U tome i nisu u potpunosti

FINANCIje I POReZI

Hrvatska i EU

Računovodstvena regulativa za male i srednje poduzetnikeUlazak Hrvatske u Europsku uniju, kojeg očekujemo tijekom 2013., donijet će promjene u računovodstvenoj regulativi koja se odnosi posebice na male i srednje poduzetnike. Iako su Hr-vatski standardi financijskog izvještavanja relativno usklađeni s EU, određene značajne promjene mogu se očekivati sljede-će godine.

Piše: Sonja Hecker Tafra, izvršni direktor TPA Horwath

uspjeli, a da bi situacija bila još bolja, 25. listopada 2011. godine objavljen je prijedlog izmjena IV. i VII. Direktive (koji još mora proći usklađivanje u Vijeću ministara EU i nakon toga usvajanje u Parlamentu EU, no prijedlog će biti u primjeni najkasnije od 1. srpnja 2014. godine, ako ne i ranije).

KATEGORIZACIJA PODUZETNIKAMSFI za srednje velike poduzetnike (MSFI za MSE) ovom su odlukom potpuno odbačeni od strane EUa za mjerodavne u pripremi financijskih izvještaja za male i srednje poduzetnike jer su prezahtjevni što se izvještavanja tiče. Države članice EU mogu slobodno odlučiti koristiti MSFI za MSE za sve ili samo za neke male i srednje poduzetnike, međutim standard se mora prilagoditi Direktivi EU u svim računovodstvenim pitanjima.Osnovno što će se za početak promijeniti je da će se IV. i VII. Direktiva zamijeniti s jednom koja će regulirati sva računovodstvena pitanja. Nadalje, Direktiva predlaže sljedeću kategorizaciju poduzetnika koji prelaze dva od uvjeta navedenih u Tablici 1.Kategorizacija poduzetnika navedena u Tablici 1 ne podudara se s trenutno važećim ZORom te će biti potrebne njegove promjene. No nije kategorizacija poduzetnika jedino što će se promijeniti.Glavni cilj promjene u Direktivama je smanjenje administrativnih troškova malim poduzetnicima. Naime, namjera je pojednostaviti pripremu financijskih izvještaja koji bi trebali biti jasniji i jednostavniji za razumijevanje kako vlasnicima, tako i bankama i ostalim zainteresiranima. Očekuju se uštede

Mala Srednja

Bilanca ≤ € 5.000.000 ≤ €

20.000.000

Neto prihodi≤ €

10.000.000 ≤ €

40.000.000

Broj zaposlenih

≤ 50 ≤ 250

Mikro

Bilanca ≤ € 500 000

Neto prihodi ≤ € 1 000 000

Broj zaposlenih ≤ 10

Tablica 1

Tablica 2


|

03:2012


todom intervjua, potvrđeno je postojanje barijera kod samog pokretanja posla te njegovog daljnjeg razvoja. Žene koje su vlasnice i top menadžeri trgovačkih poduzeća jednoglasne su kod konstatacije da žene kod nas još uvijek imaju veće obveze u obitelji i podizanju djece i zapravo one rade, kako same kažu, na tri fronta: domaćinstvo, djeca obitelj i posao. To je zaista veliki teret za koji nema odgovarajućih rješenja u sadašnjim uvjetima u Hrvatskoj. Druga okolnost je nedostatak početnih sredstava za pokretanje većih poslova. Kod ispitanica iz manjih sredina kao treće ograničenje javlja se nepovoljan stav društvene sredine prema ženi koja ulazi u biznis. U situaciji krize puno je žena preuzelo uzdržavanje obitelji, ali na žalost naša sredina još uvijek ne gleda blagonaklono na to, pa čak ni sami muževi nisu sretni što su njihove žene postale uspješne u poslovnom smislu.Još jedan razlog koji su žene navele su odnosi s muškim kolegama u poslovnom svijetu dobavljača, prodajnih predstavnika, agenata, konkurentskih poduzeća i sl., a koji se često izražava kao marginalizacija, omalovažavanje žena te čak i neugodne seksualne aluzije.

NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJAIznenađuje prisutnost nedostatka samopouzdanja kod većine ispitanih poduzetnica, bez obzira na visoku razinu obrazovanja (70% sugovornica imalo je visoko obrazovanje dok su ostale imale višu stručnu spremu, ali i izraženu spremnost za dodatno obrazovanje i edukaciju), kao i na prethodnu uspješnu profesionalnu karijeru. Čak i one koje su imale svijest o svom znanju i poslovnim sposobnostima, imale su strah od toga što će se dogoditi kad iz jednog državnog posla uđu u samostalni posao. Što se tiče orijentacije prema daljem razvoju biznisa, može se zaključiti da žene nemaju hrabrosti ulaziti u širenje poslovanja, odnosno u rizične pothvate. S jedne strane, to se može smatrati razumljivim u situaciji izražene političke i ekonomske nestabilnosti i s tim povezane odgovornosti za obitelj i djecu koju većina ovih žena uzdržava. S druge strane, objektivna ograničenja proizlaze iz okruženja s visokom razinom korupcije i jakim muškim mrežama. Žene tako ostaju ne samo koncentrirane u nižim razinama rada na tržištu, nego su segregirane i u različitim područjima rada, što inače nije nikakva hrvatska posebnost, nego se očituje kao međunarodni fenomen, u skladu s općom strukturom sustava

Nesumnjiva je važnost trgovine za gospodarstvo zemlje, što dokazuje i veliki broj znanstvenih i stručnih radova na navedenu temu. Međutim, u tim radovima izostaje analiza uloge žena i njihove pozicije u ostvarivanju trgovačkih aktivnosti, a ona se može promatrati dvojako. U prvom redu, moguća je analiza uloge žena kao poduzetnica u osnivanju i vođenju trgovačkog poduzeća, ali se položaj žena može promatrati i kroz radna mjesta koja obnašaju u trgovini, primjerice kao prodavačice, blagajnice i sl. Činjenica je da se u oba slučaja žene susreću s problemima koji izostaju u slučaju njihovih muških kolega.Najčešći motiv koji pokreće žene da pokrenu vlastiti posao je skrb o sebi i drugima, obitelji i djeci. Međutim, ima i onih koje ulaze u poduzetništvo kada ne vide drugi izlaz. Zbog aktualne situacije u Hrvatskoj, gdje većina ljudi živi iznad svojih mogućnosti i nema elementarnu sigurnost, malo je žena koje osnivaju vlastita poduzeća kako bi ostvarile neki svoj osobni cilj. U istraživanju među deset vodećih poduzetnica u sektoru trgovine, provedenim me

ISTRAžIVANje

Žene u trgovini

Marginaliziranje usprkos sposobnostima Žene koje su vlasnice i top menadžeri trgovačkih poduzeća jednoglasne su kod konstatacije da žene kod nas još uvijek imaju veće obveze u obitelji i podizanju djece i zapravo rade, kako same kažu, na tri fronta: domaćinstvo, djeca - obitelj i posao. To je zaista veliki teret za koji nema odgovarajućih rješenja u sadašnjim uvjetima u Hrvatskoj, poručuju prof.dr.sc. Sanda Renko i Maja Galeković, oec. s Katedre za trgovinu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Prof.dr.sc. Sanda Renko Maja Galeković, oec.

Iako prema statističkim podacima DZS-a čine 54% ukupnog broja zaposlenih u trgovini, udio žena na najvišim menadžerskim pozicijama ostao je na re-lativno niskoj razini i s tendencijom opadanja, ali u tom pogledu Hrvatska nije nikakav izuzetak.


|

03:2012

patrijarhata. Tablica o stopi zapošljavanja po spolu potvrđuje navedeno te je iz nje vidljivo koja su to zanimanja “prepuštena” ženama.Iako prema statističkim podacima DZSa čine 54% ukupnog broja zaposlenih u trgovini, njihov udio na najvišim menadžerskim pozicijama ostao je na relativno niskoj razini i s tendencijom opadanja, ali u tom pogledu Republika Hrvatska nije nikakav izuzetak, budući da se i u najrazvijenijim zemljama teško dostiže visok prag glede udjela žena na menadžerskim pozicijama. Iako sve više žena želi raditi i ostvariti karijeru, one teže nalaze posao od muškaraca. Najviše su zastupljene u zanimanjima prodavačice, službenice na info pultu ili u ostalim ‘jednostavnim’ zanimanjima. No ipak, žene osiguravaju uspjeh trgovačkih poduzeća. Iako lošije plaćene, one rade mnogo i žele raditi jer u radu nalaze materijalnu potporu svoje neovisnosti i slobode. Žene koje su vlasnice o poslu promišljaju sve

stranije i realnije rasuđuju od svojih muških kolega, sklone su uvažavanju tuđeg mišljenja i savjeta suradnika. One su spremne slušati svoje zaposlenike te bolje razumiju i kupce ili korisnike.

STAKLENI PLAFONOtežano kretanje žena ka višim hijerarhijskim razinama u poduzećima često se

pripisuje tzv. “staklenom plafonu”. Taj je termin nastao u Americi sedamdesetih godina prošlog stoljeća s ciljem da se opiše nevidljiva barijera napravljena od predrasuda u stavovima i predrasuda u samim poduzećima, koja ženama zatvara put ka najvišim vodećim pozicijama.Taj stakleni plafon za žene evidentan je u hrvatskoj trgovini krenemo li i od uspoređivanja plaće muškaraca i žena, gdje je 2009. godine prosječna bruto plaća po zaposlenom za područje djelatnosti „Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala” za zaposlene muškarce iznosila 7.454 kune, dok je za zaposlene žene iznosila 5.798 kuna. Na alarmantne rezultate ukazuje istraživanje povezanosti fertiliteta i zaposlenosti žena u Hrvatskoj koje su proveli demografi Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Njihovi nalazi sugeriraju da je uništavanje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj imalo za posljedicu daljnje snižavanje ionako niske stope nataliteta. Naime, velik broj radnica iz prerađivačkog sektora od 2007. godine zaposlen je u trgovačkim poduzećima gdje se radi u smjenama, prekovremeno i vikendom, što nisu adekvatni preduvjeti za razmišljanje o povećanju obitelji. Rad u sektoru trgovine karakterizira nepredvidljivo radno vrijeme, zbog čega je zaposlenim majkama teško isplanirati svoje obiteljske obveze, a sami poslodavci za takve situacije ne pokazuju baš nikakvo razumijevanje. Pored toga, zapošljavanje u trgovini zaključuje se na određeno vrijeme, dakle ne garantira se sigurnost. Ukoliko se u obzir uzmu i institucije kojima radnice povjeravaju djecu dok rade (primjerice vrtići), a koje imaju klasično radno vrijeme, onda ženama zaista treba čestitati na dobroj volji i ljubaznosti u poslu gdje su svakodnevno izložene i ljudskoj kritici i neugodnostima. n

Kao najznačajniji problemi žena poduzetnica u trgovini ističu se:

• Nedostatak samopouzdanja i podrške obitelji• Socijalni pritisak zbog tradicionalne podjele uloga • Zakonodavni okviri koji ne potiču, a ponegdje i koče razvoj ženskog poduzet- ništva u trgovini • Poduzetnice su u obiteljskim poduzećima slabije zaštićene, i to iz sljedećih razloga: nisu suvlasnice nisu registrirane ne uplaćuje im se zdravstveno i mirovinsko osiguranje njihova sigurnost zapošljavanja slabija je nego suprugova nemaju izgrađenu mrežu lobije prilikom donošenja zakona teže dolaze do zajmova

Izvor: HZZ, www.hzz.hr/statistika

1 Tomnic, P., Rebernik, M.:Oskudnost ženskoga poduzetništva / Društvena istraživanja (2004) str. 7852 Milidrag-Šmid, J., i Kokanović, M.. Položaj žena na tržištu rada i diskriminacija žena u Hrvatskoj, ICFTU CEE Women’s Network & Ženska sekcija sindikata SSSH, Zagreb, 2000.3 Priopćenje DZS 9.2.1/1


SPONZORIRANI ČLANAK

Proizvodi za djecu od 1 do 3 godine

Nova paleta proizvodaPripremila: Nataša Negran, voditeljica Hipp marketinga

Ne postoje samo zakonski propisi koji se odnose na prehranu dojenčadi, već i propisi za prehranu male djece od 1 do 3 godine (direktiva 2006/12/EC and Dietary regulation).

Mala djeca nisu mali ljudi. Za njihov intenzivni proces rasta i optimalan razvoj potrebna im je zdrava prehrana. S obzirom na njihovu tjelesnu težinu, potreba za brojnim vitaminima i mineralima je tri do pet puta veća nego kod odraslih. Djeca u prehrani trebaju izbjegavati štetne tvari kako bi se izbjeglo ometanje složenog procesa rasta i njihovo zadržavanje u organizmu. Ne postoje samo zakonski propisi koji se odnose na prehranu dojenčadi, već i propisi za prehranu male djece od 1 do 3 godine (direktiva 2006/12/EC and Dietary regulation). Ovi zakonski propisi bazirani su na preporukama prehrane europskih pedijatara i svi proizvodi koji su namijenjeni djeci do 3 godine starosti podliježu tim zakonima. Upravo su ti proizvodi u zakonodavstvu proizvodi koji čine kategoriju ‘dječja hrana’. Što je dječja hrana? To je ostala hrana za dojenčad i malu djecu (mala djeca su djeca od 1 do 3 godine starosti) osim hrane prerađene na bazi žitarica te početne i prijelazne hrane za dojenčad.

PRAVILNIK O PReHRANII hrvatskim pravilnikom, koji je usklađen s pravilnikom Europske unije, točno je propisano kakav sastav moraju imati proizvodi da bi bili primjereni maloj djeci, tj. da bi na proizvodu moglo pisati vrijeme uvođenja 1 do 3 godine. Pravilnikom je propisana količina bjelančevina, masti, ugljikohidrata te količina šećera i soli. Također, propisano je koji vitamini i u kojim minimalnim i maksimalnim količinama mogu biti u tim proizvodima kako bi se smatrali dječjom hranom, odnosno hranom za djecu od 1 do 3 godine. Kako bi što više zaštitili malu djecu od štetnih tvari, postoje veća ograničenja na količine tih štetnih tvari u obroku nego kod uobičajene hrane – ograničenja su do 300 puta niža. Veliki broj aditiva, kao npr. konzervansi, umjetna bojila i okusi su zabranjeni. Danas na tržištu postoji veliki broj proizvoda koji su percipirani kao proizvodi za malu djecu, ali oni to zaista nisu jer su često neuravnoteženog sastava i imaju previše šećera, masnoće, aditiva i neuravnoteženih hranjivih dodataka. Često je veličina porcija i kalorija prevelika dok je hranjivih sastojaka premalo, kao npr. povrća, voća i visokovrijednih biljnih ulja. Proizvodi ne sadrže dob uvođenja u prehranu i samim time ne podliježu strogim zakonskim regulativama za dječju hranu. Preporučuje se sljedeće: roditelji bi uvijek kritički trebali pregledati listu sastojaka kada god kupuju hranu za prehranu svoje male djece.

HIPP POSTAVLjA STANDARDeHipp sada nudi novu paletu proizvoda za malu djecu posebno prilagođenih njihovim prehrambenim potrebama. Ti proizvodi su iz ekološkog uzgoja i u skladu su sa zakonskom regulativom za dječju hranu. Njihov sastav je u skladu s prehrambenim preporukama – mnoštvo voća i povrća te visoko vrijednih biljnih masti. Količina soli je strogo limitirana, bez šećera, veličina staklenki i porcija su odgovarajući s obzirom na dob. Kao i kod hrane za dojenčad, Hipp garantira da su svi sastojci za proizvodnju dječje hrane prošli strogu Hippovu kontrolu kvalitete. Nutrijenti su dodani jedino ako su propisani zakonom za dječju hranu. Zbog toga je opskrba hranjivim tvarima dovoljna, bez rizika za prevelikom dozom. Već sada je paleta Hipp proizvoda za djecu ‘Kinder 1 do 3’ vrlo široka, a kontinuirano se radi na

novom razvoju, tako da će do kraja godine u ponudi biti preko 40 artikala. Trenutno paletu Kinder 1 do 3 čine: Voćna zabava u tubi, sokovi u tetrapaku, razne zdrave grickalice, voće u čašici, razne paste, gotovi obro

ci u tanjuriću i staklenci, umaci za tjesteninu, sokovi, žitarice za djecu i razni deserti.

eDUKACIjA TRGOVACA I RODITeLjAO svemu navedenom o novoj kategoriji proizvoda za djecu od 1 do 3 godine danas se u Hrvatskoj zna vrlo malo. Zato Hipp marketing ima zadatak educirati trgovce, roditelje, bake, djedove o važnosti prehrane u prvim godinama života djeteta. Direktni marketing, TV kampanje i sl. alati su kojima će Hipp marketing osigurati da i ova kategorija prati uspjeh Hipp dojenačke kategorije. Kako bi potrošaču olakšali pronalazak tih proizvoda u samoj trgovini, u idealnom će slučaju trgovci ‘otvoriti’ novu kategoriju na polici. To nije ništa novo – naime, danas postoji kategorija dojenačke hrane koja prije nepunih 10 godina nije postojala na policama trgovaca, već se samo prodavala u apotekama. Hipp je danas pionir u otvaranju kategorije prehrane za malu djecu. Većina trgovaca pozitivno je reagirala upravo stoga jer nova kategorija znači i generiranje dodatnog prometa.Za sva dodatna pitanja trgovaca ili savjete oko odabira asortimana ili category managementa, stojimo na raspolaganju! n

Danas na tržištu postoji veliki broj proizvoda koji su percipirani kao proizvodi za malu dje-cu, ali oni to zaista nisu.


|

03:2012


U FOKUSU

Voćni sirupi

Nekad su naše bake radile sirupe od raznih vrsta voća, međutim danas se rijetko tko upušta u domaću izradu sirupa, iako zapravo ne zahtijevaju tako puno posla. Nedavno me jako pozitivno iznenadio sirup od đumbira koji se s vrućom vodom može piti kao čaj, a s hladnom vodom kao sok. Za sve one koji se ne planiraju upuštati u samostalnu izradu sirupa, proizvođači na policama trgovina nude zaista različite okuse.Kategorija voćnih sirupa uključuje proizvode koji su opisani kao sirupi i koncentrati. Te se tekućine moraju pomiješati s vodom kako bi se dobio bezalkoholni napitak. Uključene su sve varijante okusa, proizvodi na kojima je naznačeno 'juice koncentrat' te voćni sirupi koji se koriste za pripremu koktela, ali razrijeđeni mogu poslužiti i kao osvježavajući napitak. U kategoriju nisu uključeni alkoholni sirupi, juicevi, gazirana i energetska pića te sirupi na kojima je jasno naznačeno da su namijenjeni dijabetičarima.U zadnjih je godinu dana (listopad 2010. rujan 2011.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carry i diskontnih trgovina) kategorija voćnih sirupa ostvarila prodaju od 15,4 milijuna litara (+10,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Vrijednosna prodaja iznosila je 199,6 milijuna kuna, što je za +10,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Na hrvatskom tržištu voćnih sirupa najveći količinski udio u kategoriji čine trgovačke robne marke (38%) te u zadnjih godinu dana pokazuju rast količinske prodaje od +7%. Vodeći proizvođači s pripadajućim robnim markama u zadnjih godinu dana prema količinskom udjelu u kategoriji su: Podravka (Lero), Maraska (Maraska), Dona Trgovina (Dona), Matica (Bingo), Paradizo okusi (Paradizo) te Badel 1862 (Voćko).Sirupi u pakiranju od 1 l čine najveći količinski udio ukategoriji (74%). Slijede ih pakiranja veća od 2 l (23%). Pakiranja manja od 1 l i pakiranja od 1,012 l čine preostalih 4% udjela u kategoriji.Najprodavaniji okus voćnih sirupa je naranča koji čini 29% količinskog udjela u kategoriji. Slijede limun (11%), jabuka (9%), borovnica (9%), marelica (5%), brusnica (5%), višnja (4%). Preostali okusi čine ukupno 29% udjela u kategoriji.U kategoriji još uvijek dominiraju nedijetalni voćni sirupi (78% količinskog udjela u kategoriji), dok dijetalni sirupi čine preostalih 22% udjela.Najvažniji kanal prodaje za voćne sirupe su supermarketi (3012500m2) koji ostvaruju 36% ukupne količinske prodaje kategorije. Slijede ih srednje trgovine mješovitom robom (41100m2) s 22% te velike trgovine mješovitom robom (101300m2) s 20% prodaje kategorije. Hipermarketi (>2500m2) ostvaruju 13% dok male trgovine mješovitom robom (


|

03:2012


nizirati degustacije i promotivne prodaje Lero voćnih sirupa pri čemu će potrošačima osigurati vrijedne nagradne. Aktivnosti na prodajnim mjestima bit će podržane i ATL aktivnostima (TV, web).

MODICUS (MATICA)Modicus d.o.o. godišnje proizvodi između 2,3 2,5 milijuna litara sirupa u pakovanju od 1 l i 3 l, dijelom pod vlastitim brendom Bingo, a većim dijelom u privatnim robnim markama gotovo svih trgovačkih kuća u Republici Hrvatskoj, kaže Blanka Ketes, voditeljica kontrole kvalitete u Modicusu te dodaje da veliki udio proizvodnje nose i niskoenergetski sirupi u količini od približno 1 milijun litara godišnje. S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, sve veći rast prodaje i veći udio na tržištu nose velika pakiranja kako voćnih sirupa, ali sve više i niskoenergetskih sirupa koji su cjenovno osjetno jeftiniji.“Sirupi, bez obzira na pad prodaje bezalkoholnih pića, od prošle godine bilježe kontinuirani rast jer su cjenovno najisplativija kategorija bezalkoholnih pića. Kod svih naših kupaca za koje proizvodimo PRM bezalkoholnih pića, sirupi bilježe rast prodaje“, kaže Ketes. Gledajući asortiman u Hrvatskoj, s više od 50% udjela su zastupljeni okusi naranča i limun dok ostali okusi kao jabuka, borovnica i brusnica nose znatno manji udio tržišta. Za bezalkoholna pića, pa tako i za sirupe, specifično je da se trendovi dosta razlikuju po

U FOKUSU

Voćni sirupi

PODRAVKA

“Lero je dobro poznato ime u kategoriji voćnih sirupa što potvrđuje i liderska pozicija na tržištu Hrvatske. Zahvaljujući svojoj četrdesetogogodišnjoj tradiciji i vrhunskoj kvaliteti, Lero sirupi stekli su povjerenje potrošača i postali dio svakodnevne konzumacije u mnogim domaćinstvima“, kaže Karmen Šifkorn iz Podravkina odjela Poslovni program pića. Paletu Lero sirupa čine klasični voćni sirupi okusa naranče, limuna, tropica, jabuke, višnje i borovnicejabuke u pakiranju 1 l te okusa naranče, tropica i borovnicejabuke u pakiranju 3 l. Novitet u paleti su nedavno lansirani inovativni voćni sirupi s dodatkom začina i začinskog bilja. Tako je voćni sirup okusa naranče postao aromatičan dodatkom cimeta, jagoda je oplemenjena punoćom vanilije, okus maline nadopunjen je zanimljivom aromom jasmina dok je okus limuna postao još više osvježavajući dodatkom mente. Osim izvrsne kombinacije okusa, naglasila je Karmen Šifkorn, bitna karakteristika novih sirupa je korištenje isključivo prirodnih boja i aroma. Posebnost sirupa naglašena je i ambalažom. Sirupi su, naime, pakirani u staklene boce zapremnine 0,75 l koje dizajnom ističu njihovu kvalitetu i stvaraju prepoznatljivost na polici.Na pitanje kakav je utjecaj privatnih marki u kategoriji voćnih sirupa, Šifkorn kaže da je on izuzetno velik. “Gotovo svaki veliki kupac ima svoju privatnu marku“. Najavljujući promotivne aktivnosti, iz Podravkina Poslovnog programa pića najavljuju da će tijekom travnja i svibnja na brojnim prodajnim mjestima Podravka orga

Aroma prirode s okusom voćaVodeći proizvođači s pripadajućim robnim markama u zadnjih godinu dana prema količinskom udjelu u kategoriji su: Podravka (Lero), Maraska (Maraska), Dona Trgovina (Dona), Matica (Bingo), Paradizo okusi (Paradizo) te Badel 1862 (Voćko). Sirupi u pakiranju od 1 l čine najveći količinski udio u kategoriji (74%). Slijede ih pakiranja veća od 2 l (23%). Pakiranja manja od 1 l i pakiranja od 1,01-2 l čine preostalih 4% udjela u kategoriji.Pripremila: Marija Kosor


državama, pa tako sirupi koji su “hit“ u npr. Sloveniji, kod nas nisu previše zastupljeni na tržištu. “Analizirajući prošlogodišnju prodaju, iz našeg asortimana je zamjetan rast zabilježio sirup okusa ’ledeni čaj breskva’, kao relativno novi okus koji je dobro prihvaćen u svim PRM“, dodaje Ketes. S obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju, Modicus očekuje daljnji rast proizvodnje i prodaje sirupa, kako ove, tako i sljedeće godine. Marketinške aktivnosti i akcijske prodaje tijekom cijele godine provode u suradnji sa svim trgovačkim kućama u RH.

BADEL 1862

“Na tržištu je prisutan veliki broj robnih marki, ali se po dugovječnosti i kvaliteti ističe jedno domaće ime koje je na policama prisutno već više od 20 godina. Riječ je o Voćko voćnim sirupima koji su već generacijama slatka navika u okusu brojnih hrvatskih obitelji“, kažu u marketingu Badela 1862. Osim po imenu, iz mar

ketinga Badela 1862 dodaju da su Voćko voćni sirupi prepoznatljivi i po elegantnoj, staklenoj boci sa twist off zatvaračem. U ovoj kategoriji, staklena ambalaža volumena 1,0 l predstavlja prednost i pravu “obiteljsku mjeru”, a proizvodi ostaju besprijekorno svježi i dugo zadržavaju svoj pravi, puni voćni okus.Prateći suvremene trendove, u Badelu 1862 kontinuirano rade na kvaliteti samih proizvoda. Posebnu pažnju usmjeravaju na pribavljanje najkvalitetnijih sirovina i izvrsnost u samom procesu proizvodnje.“Voćko voćni sirupi proizvode se od koncentriranog voćnog soka i voćnih baza, a ono što je posebno važno naglasiti jest da nijedan okus Voćko voćnih sirupa ne sadrži konzervanse. S obzirom na svjetske trendove koji, više nego ikad, propagiraju prirodne sastojke i proizvode bez konzervansa, to Voćko voćnim sirupima daje dodatnu vrijednost“. Respektabilna paleta proizvoda uključuje okuse: naranča, marelicajabuka, limunjabuka, jabuka, ananas, višnjajabuka i borovnica. “Najpopularniji su: naranča, marelicajabuka i limunjabuka, a u pripremi je novi okus, koji će obogatiti već postojeću paletu okusa“, najavljuju u Badelu 1862. “Iako kategorija bilježi zamjetan rast privatnih robnih marki i oduzima dio tržišnog kolača, kupci znaju prepoznati neupitnu kvalitetu, a najbolji pokazatelj toga je prošlogodišnji rast prodajnih rezultata Voćko voćnih sirupa“, ističu u Badelu 1862. Ipak, dodaju, kontinuiranim marketinškim aktivnostima, koje su isključivo usmjerene na potrošača, pokušava se doprijeti do novih, ali i vjernim kupcima omogućiti da za sebe i svoje najmilije izaberu kvalitetni proizvod po najboljoj mogućoj cijeni. n


INTeRVjU MjeSeCA

Vedrana JelušićKašić, Senior Banker, Agribusiness, EBRD

Koliko je EBRD od donošenja Agribusiness strategije 2010. ulo-žio u FMCG sektor i koliko još planira uložiti? U našoj regiji (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija), godišnje financiramo 1215 projekata vrijednosti oko 150 mil. eura. Tako smo 2011. podržali 16 projekata sa 167 mil. eura u regiji, dok su ukupne investicije Banke u Agribusiness sektoru iznosile 945 mil. eura u 55 projekata. U prva dva mjeseca 2012., u JI Europi zatvorili smo tri transakcije vrijedne oko 150 mil. eura, od čega dvije uključuju kreditno financiranje maloprodajnog sektora BiH i Rumunjske, te prerađivačkoprehrambenog sektora Makedonije. Uskoro se priprema i završetak bioenergetske investicije proizvođača jestivog ulja u Srbiji. Dva od četiri projekta odnose se na investicije u energetsku efikasnost, što ukazuje na sve veći trend okretanja investicijama koje pridonose uštedi te smanjuju ovisnost o tradicionalnim i fosilnim izvorima energije.

Novca ima više nego projekata Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) naj-mlađa je međunarodna financijska institucija. Od osnutka 1990. godine, unutar Agribusiness sek-tora financirala je 440 projekata u iznosu iznad 7 mlrd. eura. Hrvatska Vlada usvojila je 2010. godine Strategiju za Hrvatsku 2010.-2013., kojom su do-govoreni prioriteti u financiranju niza projekata od strane EBRD-a. O aktualnim aktivnostima EBRD-a te o kretanjima na tržištu maloprodaje na lokal-noj i regionalnoj razini razgovaramo s Vedranom Jelušić-Kašić, višom bankaricom u EBRD-u, zadu-ženom za aktivnosti u Agribusiness sektoru jugoi-stočne Europe, uključujući i Republiku Hrvatsku.

Koje projekte biste izdvojili u Hrvatskoj u posljednje dvije godine? Izdvojila bih akviziciju Droge Kolinske od strane Atlantic Grupe, projekt koji je Banka financirala povećanjem kapitala Atlantic Grupe preko Zagrebačke burze uz bok s drugim institucionalnim investitorima, te dugoročnim kreditnim financiranjem. Od posebnog je značaja i prošlogodišnja Agrokorova investicija u bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije na lokaciji Gradec u blizini Vrbovca. Bioplinsko postrojenje koristit će između ostalog i termički obrađen klaonički otpad pridonoseći većem očuvanju okoliša i smanjenju utroška energije.

Hoćete li uspjeti realizirati sve što je predviđeno do 2013.? Očekujem da ćemo proračun ispuniti, kao i svake godine do sada. No, naša je želja biti “iznad proračuna“ te pokušati financirati što

Razgovarala: Marija Kosor


|

03:2012

više dobrih projekata i zdravih firmi. Hoćemo li u tome uspjeti, ovisi prvenstveno o stanju pripremljenosti ne samo projekta, već i firme i njezinog vlasnika na rad s međunarodnom financijskom institucijom. Kad govorimo o području bivše Jugoslavije, koja zemlja je uspjela dobiti konkurentsku utrku? U kojoj zemlji su kompa-nije najlošije vođene? Konkurentska bitka se nastavlja, uz pojavu novih proizvoda pa često i brendova. Hrvatski brendovi su najprepoznatljiviji u regiji, a nivo tehnološke modernizacije prehrambene industrije vjerojatno je u prosjeku viši u Hrvatskoj i Sloveniji. Međutim, pravila igre se mijenjaju ulaskom Hrvatske u EU jer će se tada uspoređivati naša konkurentnost s vodećim njemačkim i/ili francuskim proizvođačima. Nedavna dodjela statusa kandidata Srbiji za članstvo u EU dobra je vijest i za Hrvatsku, ne samo s političke, već i s ekonomske strane. Srbija je naše najbliže i najveće tržište na kojem su brendovi hrvatskih prehrambenih firmi cijenjeni. Na top 15 FMCG brendova u regiji, koja broji 22 mil. potrošača, Argeta se nalazi na 3. mjestu, odmah iza CocaCole i Milke, dok Vegeta i Cedevita drže 5. i 6. mjesto. Kraševi brendovi Domaćica i Dorina zauzimaju 11. i 12. mjesto.

Je li Hrvatska iskoristila potencijal regionalnog povezivanja ili prava akcija tek slijedi?Hrvatske tvrtke, po broju prekograničnih investicija, prednjače u regionalnom povezivanju i širenju u susjedne zemlje. Spomenula bih Agrokor, Atlantic, Dukat, Kraš, Podravku, Vindiju. Regionalnih akvizicija će biti, kao i ulaska strateških investitora u uglavnom konsolidirane regionalne tržišne pozicije. Pobjednik će ovisiti o stupnju poznavanja tržišta, industrije te brzini reagiranja na tržišne prilike.

Gledajući maloprodaju na području središnje i istočne Euro-pe, koje tzv. mete akvizicija smatrate najzanimljivijima? Tko bi mogao najviše profitirati? Najinteresantnije mete su definitivno maloprodajni lanci koji su konsolidirali svoje pozicije na lokalnom ili regionalnom nivou, te zauzeli vodeće tržišne pozicije. Ulazak u pojedinačne zemlje zapadnog Balkana za vodeće međunarodne maloprodajne lance nosi visok oportunitetni trošak, pa se okreću prema više rastućim i populacijski većim tržištima. Ove godine EBRD je podržao širenje Louis Delhaize u Rumunjskoj sindiciranim kreditom od 230 mil. eura za gradnju 17 hipermarketa, potičući time i razvoj lokalnih proizvođača kojima se otvara veći broj prodajnih mjesta. U našoj regiji postoji nekoliko “manjih” maloprodajnih lanaca poput DISa u Srbiji, Volija u Crnoj Gori ili Binga u BiH koji mogu biti zanimljive mete investitorima zbog konsolidiranih pozicija te ostvarenih stopa rasta usprkos krizi. Međutim, većina takvih tvrtki je u privatnom obiteljskom vlasništvu, te se ne može pristupiti preuzimanju ukoliko se vlasnici ne odluče za prodaju ili strateško spajanje.

Je li Hrvatska, po pitanju proizvodnje i maloprodaje, dobro odgovorila na krizu? Igru sada vodi potrošač manje kupovne moći, a prehrambena industrija i maloprodaja prilagođavaju se novom okruženju. Krizom potaknut, potrošač je postao educiraniji i zahtjevniji. Retaileri su

odgovorili inovacijom usluge i razvijanjem sve atraktivnije trgovačke robne marke. Potrošači su se kod velikog broja proizvoda okrenuli ekonomičnijim proizvodima, a jača i svijest o porijeklu proizvoda. Porast udjela trgovačkih robnih marki, kao nove kategorije proizvoda, rezultat je potražnje kupaca, ali i mudre prilagodbe strategije retailera. U Velikoj Britaniji i Švicarskoj trgovačke robne marke prelaze 40%, dok se procjenjuje da u Hrvatskoj imaju oko 16% udjela u ukupnoj prodaji. Samo prošle godine prema istraživanju Nielsena, u Hrvatskoj je 69% ljudi kupilo više trgovačkih robnih marki u odnosu na godinu ranije, a sličan trend zabilježen je i u Turskoj sa 70%, u Francuskoj sa 69%, a najviše u Španjolskoj s 80%.Inovacije u retailu usko su vezane s novim tehnologijama, a uključuju samostalno skeniranje robe, plaćanje šireg spektra računa na blagajnama, kupnju preko mobilnih telefona itd. Povećava se vremenska i volumenska iskoristivost vozila, odnosno isporuka veće količine roba s manjim brojem vozila, što kreira dodatne uštede goriva i ljudske snage. Atlantic Trade, jedan od vodećih distributera u Hrvatskoj, pokrenuo je elektroničku razmjenu dokumenata s ključnim kupcima, te poboljšao sustav upravljanja otpremom s ciljem poboljšanja usluge kupcima te stjecanjem učinkovitije kontrole nad zalihama.

Gdje treba gledati razvojni potencijal? Koje kategorije hrane su ‘vruća tema’? U što ulagati?Ulagati u principu treba u nedostatke. Tako i u prehrambenoj industriji treba ulagati u modernu poljoprivredu, bioenergiju, te poljoprivrednu infrastrukturu poput skladišnih kapaciteta i luka za prijam i obradu žitarica kojima se trguje u našoj regiji, posebno na području Dunava. Cijene obradivog poljoprivrednog zemljišta i dalje su atraktivne u odnosu na prosječne cijene obradivog zemljišta u EU. Hrvatska i Srbija zajedno proizvedu oko 12 mil. tona žitarica, te oko milijun tona uljarica godišnje što privlači najveće svjetske poljoprivredne kompanije u ovu regiju. U 29 zemalja u kojima EBRD posluje procjenjuje se da bi se efikasnijom obradom zemljišta prinosi žitarica mogli povećati za 75% kroz desetak godina, pri čemu bi od 40 do čak 60 mil. hektara zemljišta moglo postati obradivo. U Hrvatskoj je od 3,15 mil. hektara zemljišta, samo 0,86 mil. hektara obradivo, što predstavlja ogroman potencijal za daljnji razvoj sektora. Prilika za ulaganje ima i kod uzgoja voća i povrća. I dalje uvozimo puno hrane; u prvih smo 10 mjeseci 2011. uvezli oko 1.1 mlrd. eura hrane i pića, a izvezli oko 684 mil. eura. Uvezli smo u prvih 10 mjeseci 2011. oko 213 mil. eura vrijednosti voća i povrća. Nedostaje i dalje jabuka, rajčica, trešanja, luka.

Očekujem da ćemo proračun ispuniti, kao i svake godine do sada. No, naša je želja biti ‘iznad proračuna’ te pokušati financirati što više dobrih projekata i zdravih firmi. Ho-ćemo li u tome uspjeti, ovisi prvenstveno o stanju pripremljenosti ne samo projekta, već i firme i njezinog vlasnika na rad s me-đunarodnom financijskom institucijom.


INTeRVjU MjeSeCA

Kad je u pitanju maloprodaja u Hr-vatskoj, tko su, prema Vama, tržišni lideri među proizvođačima, a koji igrači su najjači među trgovcima? Tko je imao najbolju, a tko najlošiju strategiju? Tržišni lideri među proizvođačima su definitivno naše najveće prehrambene tvrtke s najprepoznatljivijim brendovima te najvećim tržišnim udjelima. Kompanije u sklopu koncerna Agrokor poput Leda i Jamnice definitivno spadaju u lidere zbog osvojenih visokih vodećih tržišnih pozicija koje godinama uspješno uspijevaju obraniti. Zavidne rezultate ostvaruju PIK Vrbovec u proizvodnji mesa i mesnih prerađevina, te Belje u sektoru primarne poljoprivrede postižući prinose poljoprivrednih žitarica iznad prosječnih europskih prinosa. Spomenula bih i Atlantic Grupu koja se ističe inovacijom. Tržište maloprodaje se značajno konsolidiralo u zadnjih deset godina. Konzum definitivno zauzima prvo mjesto po prometu, a tržišnu poziciju unaprijedio je Spar u segmentu hipermarketa i Lidl u segmentu hard discountera.

Poznato je da je uspjeh kompanija u prehrambenom sektoru usko pove-zan s njihovom sposobnošću uprav-ljanja brendovima. Koliko su domaće kompanije u tome uspješne? Hrvatski prehrambeni brendovi već su dosta dobro razvijeni i poznati u Hrvatskoj i susjednoj regiji. Međutim, najveći izazov predstavlja ulazak Hrvatske u EU, otvara mogućnost rasta, ali istodobno i jača borbu s međunarodnim brendovima. Jedna od najvećih pogreški većine tvrtki u regiji je potcjenjivanje ljudskog kapitala u odnosu na financijski. Novca ima, ali dobrih projekata nema. Europski konkurenti, a posebno azijski, izrazito polažu na edukaciju kadra kroz kontinuirano usavršavanje. Mi često vjerujemo da smo “samodostatni“ te posebno teško prihvaćamo savjete stručnjaka, a poseban otpor se pruža inozemnom stručnom kadru.

Ide li proizvođačima hrane kriza na ruku? Koliko je dugoročno isplativo ulaganje u dionice poljoprivredno-prehrambenih tvrtki?Proizvođači žitarica i uljarica koji imaju prateću infrastrukturu za skladištenje, pristup obrtnom kapitalu te uspostavljene mehanizme “hedgiranja“ promjene cijena, najviše su profitirali prilikom velikih oscilacija cijena u proteklih nekoliko godina.Dugoročno ulaganje u dionice poljoprivrednoprehrambenih tvrtki smatram isplativim. No, pripadajući sektor samo je jedan od faktora koje treba uzeti u obzir prilikom odluke o ulaganju. Važne su i komparativne prednosti zemlje u kojoj tvrtka posluje

te kvaliteta managementa. Sistem korporativnog upravljanja u krizi postaje sve značajniji i ne smije ga se zanemariti prilikom odluke o investiranju.

U Hrvatskoj je od 1. ožujka na snazi povećana opća stopa PDV-a od 25%. Kako će to utjecati na maloprodajnu scenu?Očekujem da samo povišenje PDVa neće imati bitan utjecaj na cijene, koliko sveukupna konkurentnost pojedinih tvrtki, posebno njihovo upravljanje nabavom sirovina te troškovna efikasnost u proizvodnji.

Hoće li se domaći brendovi uspjeti probiti na tržište EU-a? Je li moguć pojedinačni opstanak, ili će biti nuž-na povezivanja?Vjerujem da će određeni broj kompanija to uspjeti. Tvrtke poput Podravke, Atlantica, Agrokora već imaju proizvodna postrojenja u zemljama EU, dok Viro izvozi gotovo pola svoje proizvodnje u EU. Međutim, ulaganja u marketing kako bi se povećala prepoznatljivost brenda na novim tržištima su značajna. Samostalan nastup mogu si, dakle, priuštiti samo najveće hrvatske prehrambene tvrtke s najdebljim džepovima za marketing i distribuciju. Upravo u tim segmentima, manje tvrtke

kompatibilnih portfelja trebale bi se povezivati kako bi zajednički organizirale izlazak na nova tržišta.

U EBRD-u ste skoro 14 godina. Koji projekti su bili najizazovniji i zbog čega? Svaki je projekt priča za sebe. U pravilu projekti s manjim firmama su teži zbog često nižeg nivoa korporativnog upravljanja, nedovoljno uspostavljenih procesa u financijskom sektoru, te često i u prodaji. Sjetila sam se jednog od mojih prvih projekata u sektoru primarne poljoprivrede u Kirgistanu iz kojeg sam naučila da je nadzor investicija izuzetno bitan, prvenstveno od strane samog izvođača investicije, te da se lokalno poslovanje ne može razumjeti bez poznavanja tržišta i mentaliteta ljudi.

Na najvišoj ste bankarskoj poziciji unutar EBRD-a. Pokrivate poslovanje Banke u 10 zemalja, uključujući odnedavno Ru-munjsku, Bugarsku i Mađarsku. Koje tržište smatrate najper-spektivnijim? Gdje je Hrvatska? Svaka zemlja ima svoj potencijal unutar svojih mogućnosti, te ih je teško međusobno uspoređivati. U Hrvatskoj bi se što više trebao iskoristiti potencijal turizma. Usluge se trebaju poboljšati, napraviti “autoput“ od lokalnog proizvoda do turistpotrošača kojih ljeti ima oko 9 milijuna. To je početak ulaska hrvatskih prehrambenih tvrtki na tržišta EU. n

Igru sada vodi potrošač manje kupovne moći, a prehrambena

industrija i maloprodaja prilago-đavaju se novom okruženju. Kri-

zom potaknut, potrošač je postao educiraniji i zahtjevniji.


|

03:2012


U FOKUSU

Svako me proljeće iznova razveseli prva sunčana i topla subota kad mogu sjesti u kuhinju, piti kavu uz neki časopis i nadati se da će sunce biti tako jako da grije kroz prozore. Još ako sam ranije skinula zavjese i oprala prozore, mojoj sreći nema kraja. No kad sunašce obasja zamućen prozor, ni kava više nije tako ukusna...U kategoriju sredstava za čišćenje prozora uključeni su proizvodi namijenjeni pranju prozora, ogledala i stakla, iako je njihova primarna namjena pranje prozora. Mogu biti u obliku tekućine, spreja, kreme ili maramica. U kategoriju nisu uključena sredstva za čišćenje vjetrobranskih stakala niti ostala sredstva za čišćenje kućanstva.U zadnjih je godinu dana (siječanj pro

U zadnjih je godinu dana (siječanj - prosinac 2011.) na hr-vatskom maloprodajnom tržištu kategorija sredstava za čišćenje prozora ostvarila prodaju od 1,9 milijuna komada (-2,4% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Vrijednosna prodaja iznosila je 23,1 milijun kuna, što je za -1,6% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Sredstva za čišćenje prozora

Prednost imaju tekućine

Analizirala: Ana Puljić, mlađi voditelj klijenata, Nielsen

sinac 2011.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carry i diskontnih trgovina) kategorija sredstava za čišćenje prozora ostvarila prodaju od 1,9 milijuna komada (2,4% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Vrijednosna prodaja iznosila je 23,1 milijun kuna, što je za 1,6% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.Na hrvatskom tržištu sredstava za čišćenje prozora vodeći proizvođači (s pripadajućim robnim markama) prema komadnom udjelu u kategoriji su: Saponia (Arf), Colgate (Ajax), Henkel (Clin) i Labud (Super Jon) te, dakako, sveprisutne trgovačke robne marke (s 15% komadnog udjela u kategoriji).

Na tržištu je najveći postotak proizvoda u obliku tekućine (98% komadnog udjela u kategoriji) dok preostali dio čine maramice za čišćenje prozora i vrlo mali dio pjene za čišćenje prozora.Najvažniji kanal prodaje za sredstva za čišćenje prozora su supermarketi (3012500m2) koji ostvaruju 28% ukupne komadne prodaje kategorije. Slijede ih hipermarketi (>2500m2), drogerije te velike trgovine mješovitom robom (101300m2), svaka sa 17% komadne prodaje kategorije. Srednje trgovine mješovitom robom (41100m2) ostvaruju 16%, a male te male trgovine mješovitom robom (


|

03:2012

Saponia pod krovnom markom Arf ima četiri specijalizirana proizvoda za čišćenje staklenih površina: Arf Crystal Shine, Arf Antistatic, Arf Shine&Fresh i Arf Staklo Active Nature. S Obzirom na široku primjenu ovih proizvoda, potrošači traže veća pakiranja te je

SAPONIA

Počinje sezona čišćenjaNa hrvatskom tržištu sredstava za čišćenje prozora vodeći proizvođači prema komadnom udjelu u kategoriji su: Saponia (Arf), Colgate (Ajax), Henkel (Clin) i Labud (Super Jon). Pripremila: Marija Sedlar

Arf staklo pakirano u najpopularnije pakiranje – boca od 750 ml s pumpicom za naprskavanje. „U Saponiji konstantno pratimo najnovije svjetske trendove jer biti u vrhu rezultat je pomnog praćenja i osluškivanja želja i potreba potrošača. Na tržište smo plasirali brojne inovacije koje su potrošači rado prihvatili. Arf Shine&Fresh posebno smo parfimirali kako bi posao čišćenja učinili ugodnijim. U Arf staklo Antistatic ugrađene su antistatičke komponente. Budući da smo ekološki osviještena tvrtka prošle godine izašli smo na tržište s novom linijom proizvoda za čišćenje Active Nature. S mirisom bez alergena, ambalažom koja se može 100% reciklirati i sirovinama prirodnog podrijetla, potrošači će biti sigurni da doprinose čistijem prostoru u kojem rado borave, ali očuvanju našeg planeta“, otkriva Tihana Kostenko iz Saponije Osijek te dodaje da će Saponia i u budućnosti, kako bi zadržala pažnju potrošača, konstantno unaprjeđivati asortiman.Iako su sredstva za čišćenje kućanstva kategorija koja dolaskom toplijih dana, zbog velikih proljetnih spremanja, bilježi rast proda


je, Kostenko napominje da potrošači Arf proizvodima poklanjaju povjerenje tijekom cijele godine te da Saponia ne osjeća bitniji utjecaj sezonskih oscilacija. „Unatoč jačanju privatnih robnih marki, Arf proizvodi za čišćenje bilježe rast realizacije i tržišnog udjela. Kvalitetu Arf proizvoda za čišćenje kućanstva potvrdili su i brojni potrošači kada su ga izabrali za brend kojem najviše vjeruju u kategoriji sredstava za čišćenje”, otkriva Kostenko.

COLGATE - PALMOLIVE

Kompanija ColgatePalmolive u svom asortimanu ima brend Ajax koji je zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji, kako napominje Goran Meić iz ColgatePalmolivea, lako prepoznat i vrlo popularan od strane kupaca. Među Ajax proizvodima za čišćenje svih prostorija i svih površina u kući nalazi se i Ajax Staklo s četiri različite varijante za čišćenje prozora i staklenih površina bez ostavljanja tragova: Ajax Crystal, Ajax Triple Action, Ajax Antistatic (Windows & Shiny Surfaces) i Ajax Lemon. Sve su varijante dostupne u spreju od 750 ml, a Ajax Crystal i u refil formatu (750 ml).“Sezona čišćenja počinje u ožujku i traje do rujna. Ovo je razdoblje najvažnije upravo za proizvode za čišćenje stakla i univerzalne proizvode za čišćenje. S obzirom da ColgatePalmolive prati trendove i želi zadovoljiti svoje potrošače, svake godine na tržište plasiramo određeni broj novih proizvoda. Kao i prethodnih godina, novitete planiramo i za ovu godinu. Kroz cijelu godinu organiziramo različite promo akcije koje pokrivaju sve Ajax linije”, najavljuje Meić te dodaje da kupcima u trgovini treba nešto ili netko tko će ih podsjetiti što zapravo žele. Stoga trgovci trebaju najprodavanije proizvode postaviti u visini očiju, jednostavno i jasno kupcu dati osnovne informacije o proizvodu – u trgovini ili prije ulaska u nju. HENKEL

Clin je proizvod s kojim je Henkel na hrvatskom tržištu zastupljen u kategoriji sredstava za čišćenje staklenih površina, a Marijeta Kuten iz Henkela napominje da je Clin sredstvo broj jedan za čišćenje

staklenih površina u Europi. „Jedinstvenim mehanizmom raspršivača i funkcijom stvaranja pjene Clin je donio inovaciju na hrvatsko tržište. Jedinstvena Clin formula nema nagrizajućih sastojaka štetnih za kožu dok ergonomski dizajn boce omogućuje lako rukovanje, a formula koja sadrži alkohol pruža sjaj uz čistoću i higijenu bez napora te sprječava ponovno nakupljanje prljavštine na staklu.“ Na hrvatskom tržištu Clin je prisutan u tri varijante: Clin Citrus, Clin Apple i Clin Universal. Najveći udio u prodaji ima Clin Citrus. Clin je dostupan u redovnom pakiranju od 500 ml i promotivnom pakiranju od 750 ml. „S obzirom da smo u tijeku sezone proljetnog čišćenja, pripremili smo za potrošače promotivno pakiranje od 750 ml gdje im darujemo 250 ml gratis i posebnu cijenu. Clin ima snažnu marketinšku podršku putem TV oglasa za vrijeme trajanja kampanje proljetnog i jesenskog čišćenja kada je sezona ove kategorije“, poručuje Kuten. LABUDLabud je krajem 2010. na tržište lansirao novu liniju sredstava za čišćenje pod krovnim brendom Super Jon koja, između ostalog, sadrži i dva nova proizvoda za čišćenje staklenih površina Super Jon Staklo Antistatic i Super Jon Staklo Alkohol+Ocat. „Oba su proizvoda pakirana u nove atraktivne PET boce od 650 ml s raspršivačem, a njihova inovativna formula na bazi prirodnog

alkohola sadrži i osvježavajuće mirise bez alergena te više od 90 posto biorazgradljivih sastojaka čime je Labud odlučio aktivno pratiti najnovije trendove u smislu ekološki i zdravstveno prihvatljivih proizvoda. Lansiranje novih proizvoda za čišćenje stakla bilo je podržano i nacionalnom marketinškom kampanjom u svim medijskim kanalima te intenzivnim aktivnostima i promocijama na mjestu prodaje. Izvrsni prodajni rezultati i znatan rast tržišnog udjela pokazuju da je novi brend u potpunosti zaživio na tržištu i da su ga potrošači prihvatili i prepoznali kao kvalitetan hrvatski proizvod“, otkriva Milica Damjanović iz Labuda te dodaje: „Prema podacima agencije Nielsen iz 2011. godine, tržišni udio ova dva proizvoda narastao je za 7,5% p.p. u godinu dana. U zadnjem promatranom razdoblju (Nielsen, studeniprosinac 2011.) Super Jon zabilježio je 13,7% količinskog udjela te 13,3% vrijednosnog udjela“, poručuje Damjanović.„Kategorija sredstava za čišćenje stakla u zadnjih godinu dana bilježi količinski rast dok je vrijednosno nešto niža od 2010. godine. Razlika između količinskog i vrijednosnog rasta može se objasniti činjenicom da raste udio velikih pakiranja od 501 do 750 ml. Najveći rast u prošloj godini zabilježio je upravo Super Jon sa svoja dva proizvoda Super Jon Alkohol+Ocat i Antistatic 650 ml (150 ml gratis)“, poručuje Damjanović. n

U FOKUSU

Sredstva za čišćenje prozora


|

03:2012


pirati s rublja, jednostavni u uporabi te sigurni za ljude i okoliš.

MARKETINGZbog bogatstva ponude, praškasti deterdženti su jedna od najčešće oglašavanih kategorija. Kroz oglašavanje proizvođači nastoje informirati potrošače o benefitima proizvoda, nastojeći osigurati pozicioniranje brenda u svijesti potrošača. Kod praškastih deterdženata

u kampanjama je najistaknutija poruka čistoće i bjeline te djelotvorno odstranjivanje mrlja. Zamjetan je visok stupanj lojalnosti domaćica prema brendovima koje koriste. Naši potrošači vjeruju brendovima, kako u premium, tako i u economy segmentu. Zbog krize, economy segment ima izrazit rast pa se u njemu pojavljuj

Documents

New PROGRESSIVE · 2013. 4. 4. · svibnja. Damir Ciglar, predsjednik Uprave HU RAe, suorganizatora IdejeX, najavio je da orga nizatori ove godine idu s još jačim programom i predavačima