n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 43 29. listopada 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Spomendan u Aljmašu 6. stranica

Foto: Timea Horvat 4. – 5. stranica

Nikica Maravić, predsjednik UHBDDR-a Nikica Maravić, predsjednik UHBDDR-a Primorsko-goranske županije, predaje zahvalnicu Primorsko-goranske županije, predaje zahvalnicu

ŽTS „Rouge" na humanitarnom koncertu u KoljnofuŽTS „Rouge" na humanitarnom koncertu u Koljnofu

Hvala ti, Zadre! 10. stranica Svjetski dan kruha 12. stranica

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Komentar

Pokoj vječni daruj im,Gospodine!

Naš uži zavičaj, rodno selo, rodni grad pratenas do kraja života ma gdje živjeli i radili.Nažalost, mnogi naši ljudi morali su ga na -pustiti. Nisu imali izbora, trbuhom za kru-hom uputili su se u bijeli svijet. Sa svojimobiteljima žive daleko od zavičaja, a samoje nekoliko dana u godini kada mu se vra-ćaju. Ponajprije o najvećim blagdanima iprigodom raznih obiteljskih događaja, pri-godom krštenja, vjenčanja, ukopa. I to, iakosvi mi osjećamo potrebu da se susretnemos najbližima, s roditeljima, starim rodite-ljima, prijateljima i znancima, da prošetamoulicama i trgovima svojega djetinjstva, pre-biremo po uspomenama, radne i obiteljskeobveze, jednako kao i velika udaljenost, ri-jetko nam dopuštaju, omogućuju.

Nekada nas je i u Santovu za Božić, za Uskrs ili za župno proštenje znalo bitidvostruko više, i na misi, i na zabavama, i naraznim drugim priredbama. Toga danas višenema, stoga i nas koji živimo u rodnomemjestu obuzima sjeta na minule dane, naprošlost kada je sve bilo drukčije.

Nažalost, danas nam se sve rjeđe vraćajusunarodnjaci i suseljani, osobito kada višenemaju roditelje, rodbinu, kada nemaju ni-koga. Ostao je samo jedan dan u godinikada se vraćaju – za blagdan Svih svetih.Neki dolaze danima prije, obilaze groblje,uređuju grobove, drugi čine to samo na danSvih svetih, donose cvijeće i pale svijeće zasvoje pokojne.

To je jedini dan kada se susrećemo i sonima koje nismo vidjeli cijele godine,možda i godinama, razmijenimo pokojutoplu riječ, sjetimo se zajedničkih uspo-mena, svojih najbližih, i živih i pokojnih,onih koji su već na drugome svijetu, naputu u vječni život ili su u vječnom životu.

Za nas kršćane, katolike to je zapravosus ret sa životom, nada za budući, vječniživot u Isusu Kristu.

No ne prisjećamo se svojih najbližih,pris jećamo se svih svetih osoba, svih našihvelikana, istaknutih ljudi koji su nas zadužilisvojim životom i djelom.

Pokoj vječni daruj im, Gospodine, i svjet-lost vjekovječna neka im svijetli. Počivali umiru Božjem.

Stipan Balatinac

Smrt za kršćane nije krajjer život se nastavlja uistoj osobnosti na smrt -nicima neponovljiv na -čin, kažu teolozi.

Ovogodišnja prvanedjelja mjeseca stude-nog u kalendaru su i Svisveti. Često ne znamorazlikovati značenjedvaju dana koji su prednama Svih svetih i Duš -noga dana, koji čestonazivano Dan mrtvih.Važan je ovaj prvi kao idrugi za nas katolike.Često se ova dva dana brkaju i pois -tovjećuju u globaliziranome svijetu,kada svijeća svijetli na grobljima, bezobzira na vjeru u srcima. U katoličkojreligiji nema mrtvih, ne umiremo, tek

duša napušta zemaljski stan zvan ti-jelo, stoga i ne postoji Dan mrtvih,nego tek Dušni dan. Toga danaidemo k grobljima gdje smo skloniliovozemaljske kuće, tijela, do njihovauskrsnuća, dok je duša u obećanimbožanskim visinama, vječno živa.

I dobro je da je tako jer ovoze-maljsko je prolazno te i mjesta gdjesklanjamo tijela. Gutaju ih desetljećai stoljeća pretvarajući ih u prah ipepeo. Groblja i grobove ne prepo -znajemo, a mjesta gdje su oni ne-kada bili danas su možda travnjaci,vrtovi, obrađene njive. Negdje nekikamen, negdje neka drača jer zabo-ravilo se paliti svijeće na grobovimagrijući tako tijela.

Otkada kršćani slave spomenutadva dana? Svi sveti kao spomen na

kršćanske mučenikeslave se od četvrtogstoljeća. Nekada seslavilo na prvu nedje-lju nakon Duhova, aodredbom pape Grgu -ra 3. u osmom sto-ljeću Svi sveti počelisu se obilježavati 1.studenoga.

Za razliku od Svihsvetih, Dušni dan nas -tao je poticajem be-nediktinskog opata izKrimija, sv. Odilona, i

to 998. godine, a taj sedan zaslugom benediktinaca proširioi Vatikan ga je potvrdio 1311. godine.Dušni dan najčešće obilježavaju misezadušnice i na taj način prisjećanjena preminule.

Običaji koji obilježavajuSve svete i Dušni dan jesu pos -jećivanje grobove obitelji i pri-jatelja koji više nisu s nama,polaganje cvijeća i paljenjesvijeća na njihovim vječnimpočivalištima.

Paljenjem svijeća vjeruje -mo da tako pomažemo umrli -ma u traženju puta osigu -

ra vajući svjetlost i toplinu umrlim du-šama. Teolog Šuljić pojaš njava,nakon smrti vjernici u zajed ništvu sKristom čekaju uskrsnuće tijela.Besmrtnost duše temelji se na Bož-jem odnosu prema čovjeku, ona jeod Boga darovana besmrtnost, aodnos s Kristom ključ je za poimanjebesmrtnosti. Blagdani Svi sveti iDušni dan jesu blagdani zapitanostinad ovozemaljskim i blagdani buđe-nja nade, ljubavi i molitve za pročiš -ćenje i konačni vječni mir našihpokojnika, zaključuje Anton Šuljić.Blagdani su to sjećanja, kojima miživi njegujemo uspomene, i pripre-mamo sebe za daleki put tražeći paž-nju i brigu nadolazećih naraštaja.

Branka Pavić Blažetin

Običaji koji obilježavaju Sve svetei Dušni dan jesu posjećivanje gro -bove obitelji i prijatelja koji višenisu s nama, polaganje cvijeća ipaljenje svije ća na njihovim vječ -nim počivalištima.

Glasnikov tjedan

AKTUALNO n 3 n

Martinci

Utemeljen Hrvatski kulturni i sportski centar „Josip Gujaš Đuretin”

Na sjednici Skupštine Hrvatske državne samouprave, 26. rujna 2015. godine u Kulturno-prosvjetnom centru i odma-ralištu Hrvata u Mađarskoj u Vlašićima na otoku Pagu, jedna od točaka dnevnoga reda bila je i obavijest o osnivanjuHrvatskoga kulturnog i sportskog centra «Josip Gujaš Đuretin», o kojoj je referirao predsjednik Skupštine Ivan Gugan.Još na skupštini 29. kolovoza 2015. u Serdahelu, prihvaćen je osnivački dokument spomenute HDS-ove ustanove, uskladu s HDS-ovim nacrtom o osnivanju ustanova u regijama gdje žive Hrvati.

Skupština održana 26. rujna prihvatila je i dva dokumenta, spo-razuma o prijenosu vlasništva nad nekretninama s martinačkeSeoske samouprave u vlasništvo Hrvatske državne samouprave.Radi se o nekretninama koje će ubuduće biti dio u kojem će na-rečeni Centar obavljati svoje djelatnosti.

Spomenute sporazume potpisali su 1. listopada martinačkinačelnik Levente Várnai i HDS-ov predsjenik Ivan Gugan.

Radi se o dva odvojena sporazuma. Po njima ugovorne straneobvezuju se da će primatelj (HDS) s nadnevkom od 1. listopada2015. godine utemeljiti kulturnu ustanovu za čije će potrebe slu-žiti nekretnine koje su predmet sporazuma. Sve u skladu s proši-renjem i u interesu kulturne autonomije, i to poradi očuvanjamaterijalnih dobara i duhovne kulture u službi njegovanjahrvatske samobitnosti, očuvanja stečevina, običaja, uporabehrvatskoga jezika, njegova širenja, primjene i predaje.

Po prvom sporazumu HDS je preuzeo u isključivo vlasništvozemljišnu česticu broj 154 na adresi: 7968 Martinci, Kossuthova6, veličine 4885 m2 i na njoj Športsku dvoranu s pripadajućimzdanjima. Martinačka Seoska samouprava spomenuto je predalau skladu sa zakonskim odredbama o nacionalnoj imovini, beznadoknade u HDS-ovo vlasništvo, isključivo za potrebe održa-vanja djelovanja spomenutog Centra uz obvezu primatelja dasvake godine podnese izvješće martinačkoj Seoskoj samoupravido 31. siječnja o načinu upotrebe nekretnina, s rokom od 15 go-dina. Sporazumne su se strane dogovorile i o uporabi nekretninasa strane martinačke Seoske samouprave i mjesne Hrvatske sa-mouprave za njihove potrebe bez ikakve nadokande. Ukine li se

spomenuti Centar, vlasnička prava nad nekretninama vraćaju semartinačkoj Seoskoj samoupravi. Sve možebitne troškove pre -uzeo je HDS. Na osnovi zakona o taksama, uporabom nekretninaisključivo za potrebe javnoga prosvjećivanja primatelj je oslobo-đen taksa. Sporazume su potvrdili zastupničko tijelo martinačkeSeoske samouprave i HDS-ova Skupština, na sjednici 26. rujna,uz dozvolu ministra Ministarstva ljudskih resursa.

Po drugom sporazumu HDS je preuzeo u isključivo vlasništvozemljišnu česticu broj 157 na adresi: 7968 Martinci, Kossuthova4, nekretninu veličine 2383 m2 i na njoj stambenu i gospodarskuzgradu, dom kulture i javni spomenik s dvorištem.

Navedenim sporazumima HDS je u vlasništvo dobio, po spo-razumom utvrđenim uvjetima, dvije nekretnines pripadajućimzdanjima. Ove su nekretnine ukupne veličine 7268 m2, s pripa-dajućim zdanjima: športska dvorana, stambena zgrada, dvorište,gospodarska zgrada, dom kulture i javni spomenik.

Na sjednici HDS-ove Skupštine, 26. rujna, prihvaćen je i pro-račun Hrvatskoga kulturnog i sportskog centra «Josip Gujaš Đu-retin», u iznosu od 11 754 000 forinti za godinu 2015.

Istoga dana, 26. rujna, na zatvorenoj sjednici HDS-ove Skup -štine, u drugoj točki dnevnoga reda odlučeno je o imenovanjuvršitelja dužnosti spomenutoga Centra, o kojoj je referirao pred-sjednik HDS-ove Skupštine Ivan Gugan. Kako saznaje Medijskicentar Croatica, za vršitelja dužnosti Centra, do raspisivanja natje -čaja, imenovan je Krištof Petrinović.

Branka Pavić Blažetin

n 4 n TEMA

Dr. Franjo Pajrić, inicijator u Gradišću ovoga humanitarnoga kon-certa i donatorskoga večera, moderirao je cijeli program, u plavojmajici s natpisom «Svi za Zrinka». To je bio i moto, oko česa su seokupili dobronamjerno brojni izvodjači iz trih zemalj, kade nekživu Gradišćanski Hrvati, i ki bi htili svojim nastupom pomoći be-težnomu 20-ljetnomu študentu iz Bakra. Po prethodnom planukoncert bi se bio održao u austrijskom Filežu, medjutim tamošnjiorganizatori, na čelu s HKD-om Gradišća (u Austriji), zadnji taje-dan su otpovidali ovu manifestaciju, s tim uzrokom da je u me-djuvrimenu, nažalost, preminuo Zrinko Kaurin, komu su bilinaminjeni dobrovoljni dari ovoga večera. Društvo GradišćanskihHrvatov u Ugarskoj, Hrvatski savez iz Slovač -ke i Etnomemorijalni centar GradišćanskihHrvatov nisu odustali od organizacije ukojoj im je partnersku ruku, samo od seberazumljivo, ponudila i Samouprava Koljnofai ovako je realizirana skupna priredba unam jeri da se dokaže, ne samo da Gradišćediše skupa s Hrvatskom nego jedan dioGradišćanskih Hrvatov je stalno pripravan iizraziti, istinska je ljubav veže za staru do-movinu. Dvoranu su napunili člani Udrugehrvatskih branitelja i dragovoljaca Domo-vinskoga boja iz Primorsko-goranske župa-nije, Hrvati iz Dalmacije i Slavonije, terGradišćanci iz Slovačke, Austrije i Ugarske.Po Pajrićevi riči, «Zrinko se je kot feniks izpepela zdignuo u jednu jaku simboliku», a

nazočnost njegovoga oca Franje Kaurina izBakra, kotriga Udruge i branitelja Domovin-skoga boja, dala je jedno odobrenje i orga-nizatorom da se prlje, zbog sina najavljenadobrovoljna akcija, ne zaguši, nego održi. U ovom slučaju pak milodari su prikdaniUdrugi, ka se brine oko svojih kotrigov i nje-vih familijov. O tom je govorio Nikica Mara-vić, predsjednik UHBDDR-a i predsjednikOpćinskoga vijeća Jelenja: – Hvala svima napomoći, s dobrovoljnim darovima želimopomoći našim članovima koji imaju slabaprimanja, slabe mirovine, jer moram i to rećida sadašnja vlast u Hrvatskoj ne štuje bašnas, branitelje. Istinski dragovoljci koji sustupili u obranu Hrvatske po svojoj savjesti,su danas marginalizirani, imaju male miro-vine, mnogima je neriješen status, a da negovorimo o Savskoj 66. Moram i to reći daje ovdje kod vas velika povijest, a mi jako

malo znamo o tome u Hrvatskoj i mislim da će ova suradnja snama i s vama trajati, jer mi smo u biti jedno. Mislim da nas jeZrinko stvarno povezao! Mogu reći da se ovdje ljepše osjećamonego u nekim dijelovima Hrvatske, ovdje vlada jedno zajedništvokao nekad 1990-ih godina kod nas, kad je počeo Domovinski rat.Ovdje smo kao doma... – Nije lako danas prez suz govoriti zbog rano preminulogaZrinka, ali mi je velika čast da vas moremo pogostiti ovde va Kolj-nofi – je rekao u uvodu koncerta Franjo Grubić, načelnik Koljnofa,i nastavio: – Koliko nas je, toliko nas je, ali mi ki smo ovde sku -padržimo. Svim se zahvalim ki su sudjelovali u ovoj priredbi, prik

Humanitarni koncert u Koljnofu „Svi za Zrinka”

Pomoćna akcija Gradišća braniteljemna 20. obljetnici „Oluje”

Gdo je 16. oktobra, u petak uvečer, stupio u Kulturni dom Koljnofa, veljek je vidio, a zamalo i ćutio da ovde mora vladatiposebni štimung. Svagdir su se obraćali mladji i zreliji ljudi u črnoj «uniformi», a škurinu toga rublja udarno je otkinula ša-hovnica, u prvoj bijeloj kockici sa srcem, nad kom je s ogromnimi slovami pisalo Grobnik. Na hodniku različiti hrvatski grbi,vridna djela ruk hrvatskoga branitelja, zastave braniteljske udruge, a i nutri u dvorani na centralni mjesti su stajali hrvatski,koljnofski, EU-znaki, dok su pred pozornicom pripadniki Gradske straže Bakra dali posebno zlamenje ovomu večeru. Spek-takularni glazbeno-humanitarni koncert durao je krez četire ure ter je napunio koljnofsku dvoranu.

Bondersölj iz Koljnofa

TEMA n 5 n

česa moremo pokazati svitu da smo Hrvati i ostat ćemo Hrvatiovde va Koljnofi – i liktarske riči okružio je veljek burni aplauz,čemu sličnoga toga večera dostkrat smo čuli u pratnji tamburaš -kih i jačkarnih produkcijov. – Danas ćete viditi jedan izbor najbo-lje muzičke ponude, ča mi imamo u Gradišću od Čunova sve doPetrovoga Sela – tako je počeo dr. Franjo Pajrić i kot prve sviračepozvao na binu člane Tamburaškoga sastava iz Petrovoga Sela«Koprive» ki su uz svoje autorske pjesme, odsvirali i petroviskujačku. Klapa «Vrime» iz Vulkaprodrštofa dočarala nam je dalma-

tinsku glazbenu harmoniju, veljek na početku s udarnom pjes -mom «Croatio, iz duše te ljubim» pri kojoj je publika na početkujoš sramežljivo, ali kasnije sve jače i glasnije pjevala skupa s izvo-djači. Mjenovske «Lole» s mladimi svirači iz Fileža, HrvatskogaJandrofa i Čunova vabili su pažnju i poglede s kvalitetnom izved-bom hrvatskih jačak, isto tako kot i tamburaški sastav «Rouge» usrićnom, gradišćansko-hrvatskom spoju žen. Čunovski bećari za-željili su svim mir i veselje, a uz njevu svirku prava fešta je i ovputbila garantirana. Za kratkom pauzom domaći Bondersölj je odu-ševio jur razdraganu publiku, a čarobna klavirska igra Alberta Vá-radija se je pretočila u ovaciju. Iako je svakom izvodjaču NikicaMaravić, predsjednik UHBDDR-a Primorsko-goranske županije,prikdao male dare i zahvalnicu, još je slijedilo razminjivanje pok -lonov i svim organizatorom je uručen vridan portret hrvatskogakralja Tomislava, dokle je koljnofski načelnik mogao prikzeti odMilana Kurilja, visokoga časnika Hrvatske vojske u mirovini,hrvat ski dres i razne hrvatske dare, a dr. Franjo Pajrić je postaobogatiji s vridnimi dari Gradske straže Bakra. Gdo je pak mislio

da se ta lip večer zašao ka kraju, zgodno se je razočarao, jer je udvoranu uprav zakoracalo presenećenje, legenda hrvatskogamuzičkoga svita, Krunoslav Kićo Slabinac. Uz vice su slijedileredom pjesme Zbog jedne divne crne žene, Otišo je otac moj po-lako, Plavuša, Ako zora ne svane, Tamburaši, samo svirajte. Odhita do hita smo putovali, ali onda već gledatelji u prvi redi sustajali solidno pjevajući i aplauzom sprohadjajući slavonsku zvi-jezdu, a pravoda je došao tren kad su već melodije u tanac sko-vale mnoštvo veseljakov. Na kraju su još svi tamburaši zasvirali i

pokidob se je koncert onda jur sfuznuo u fenomenalnu spontanufeštu, svirači dugo nisu mogli ostaviti pozornicu, jer na tancoškojplaci se je raširila volja «’oće duša vanka tijela». Dr. Franjo Pajrićzadovoljno je komentirao dogadjanja: – To je bila jedna dobraprilika za shvatiti da moramo skupa ča načinjiti s Hrvati, a te pri-like morale bi biti kod nas, sve češće. Ako smo sami sebi prepuš -ćeni, neće biti budućnosti, a i za naše Hrvate u staroj domoviniimamo i mi čuda ča novoga povidati i pokazati. Hvala svim društ -vam ka su bila fleksibilna u organizaciji, hvala svim sviračem kisu zaman nastupali, svim podupiračem ki su barkakovu maluslamčicu dalje vrgli da nam pomognu. U Filežu bi bio sigurnoveći dohodak od koncerta, ali da ne bi bili imali ovakovu atmos-feru, u tom sam siguran. Ja sam apsolutno zadovoljan, publikaje bila fantastična iz cijeloga Gradišća, hvala i prijateljem iz Hrvat -ske ki su poseban pečat dali cijeloj priredbi i tako znamo reći dasmo proslavili 20. obljetnicu «Oluje» i kod nas, u Gradišću!

Timea Horvat

Klapa Vrime iz Vulkaprodrštofa

Čunovski bećari iz Slovačke

Milan Kurilj, časnik Hrvatske vojske u mirovini, prikdaje hrvatski dresFranji Grubiću, načelniku Koljnofa

Krunoslav Kićo Slabinac u krugu Gradske straže Bakra

Iako je u Aljmašu na posljednjim izborima za narodnosnesamouprave registrirano 156 Hrvata, zalaganjem mjesne hrvat -ske samouprave i Bunjevačkog Divan-kluba, svojim priredbamazalažu se za očuvanje nacionalne svijesti i jačanje osjećaja o pri-padnosti hrvatskome narodu. Svake godine obilježavaju spo -mendan dvaju velikana bunjevačkih Hrvata, kojih su se ovegodine zajedno prisjetili. Naime, u suorganizaciji tamošnje

Hrvatske samouprave, rimo -katoličke Aljmaške župe iBunje vačkog Divan-kluba, 10.listopada u Aljmašu je pri -ređen Spo mendan prepo -roditelja bačkih Hrvata, nas -lovnog biskupa Ivana Antu -novića (1815. – 1888.) ihrvatskoga pjesnika i sveće -nika Miroljuba Ante Evetovića(1862. – 1921.).

Svečanost je u ranim po -podnevnim satima započelaprisjećanjem kod spomen--ploče biskupu Antunovića ipoprsja Miroljuba Ante Eve -tovića. Prigodni je govorodrža la dopredsjednica Hrvat -ske državne samo up rave An-gela Šokac Marković. Svojimpjevanjem svečanost su uljep -

šali aljmaški pjevački zbor i učenici Osnovne škole Mihálya Vörös-martyja, polaznici predmetne nastave hrvatskoga jezika koji surecitirali Evetovićeve pjesme „Svome narodu” i „Veseli se”. Svojomnazočnoš ću sveča nost je uveličao predsjednik Hrvat ske državnesa moup ra ve Ivan Gugan. Na kon prigodnih riječi položeni su vi-jenci sjećanja.

U župnoj crkvi služena je misa na hrvatskomejeziku koju je predvodio tavankutski župnik FranjoIvanković, a s njime suslužili santovački župnik ImrePolyák, ujedno bis kupski vikar za narodnosti Kalačko-kečkemetske nadbis kupije, te aljmaški župnik JánosBergman. Dodajmo ka ko je misa uljepšana čitanjimahrvatskih učenika i pjevanjem aljmaškoga crkvenogzbora.

U svojoj prigodnoj propo vijedi velečasni Ivan -ković, nadahnut onotjednim riječima evanđelja, uz os-talo je naglasio da su velikani bunjevačkih Hrvatasvojim životom i djelom uzorno služili drugima, svo-jemu narodu, osobito biskup Antunović, koji je poma-gao onima koje je trebalo podignuti u duhovnom imaterijalnom pogledu.

– Kod Antunovića uvijek je bilo mjesta i za siro -mahe, koliko je samo ljudi školovao o svome trošku.Jednako tako o svome trošku izdavao je mnoge knji -ge, mnoga svoja djela. I sve što god je imao bilo je u

službi drugih, a to možesamo čovjek koji je nadah-nut evanđeljem. Podrijet-lom iz ovih krajeva, za svojnarod živio je čitavim svo-jim bićem. Iza sebe je usvoje doba ostavio zaistaveliko bogatstvo, bogat-stvo duha, bogatstvo kul-ture i vjere. Od togabo gatstva mi danas živimo.Premda je već davno umro,ostalo je njegovo djelo, zanas toliko vrijedno. Zatomoramo biti zahvalni našimpredcima, i Crkvi, jer većinanjih bili su povezani upravos Crkvom. Naš je narod naposeban način bio povezan

s Crkvom, a ta životna veza daje nam stabilnost i za sadašnjost iza budućnost. – reče uz ostalo velečasni Ivanković.

Pošto su sudionici zajedno otpjevali pjesmu Kraljice Hrvata,upriličen je prigodni koncert crkvenih zborova iz Baje, Kalače,Santova, Dušnoka, Kaćmara i Aljmaša.

U prigodnome kultur nom programu, koji je priređen u alj-maškom domu kulture, nastupile su domaće skupine HKUD«Zora» i «Danica», Pjevački zbor Bunjevačkog Divan-kluba teorkestar Zaklade harmonikaša iz Madaroša.

Program je završen zajedničkom večerom i Hrvatskim balomu Gostionici «Žuto ždrijebe» (Sárga Csikó Étterem), a za dobroraspoloženje pobrinuo se garski TS «Bačka», pa je zabava potra-jala do zore.

Stipan Balatinac

n 6 n BAČKA

Nazočne je pozdravila predsjed-nica aljmaške Hrvatske samo -uprave Valerija Petrekanić Kószó.

Na svetoj misi u aljmaškoj crkvi

Svi zajedno: domaće skupine HKUD «Zora» i «Danica», Pjevački zbor Bunjevačkog Divan-kluba te orkestar madaroške Zaklade harmonikaša

Živjeli su za svoj narod

U spomen na biskupa Ivana Antunovića i pjesnika Ante Evetovića u Aljmašu

Susret hrvatskih crkvenih zborova

BARANJA n 7 n

Vrtić je nedaleko od glavne ceste broj 58 na lijepom zelenompodruč ju. Na istočnoj i zapadnoj strani zgrade se nalazi dvorištepuno dječjih igračaka. Zimzeleni borovi, voćke, igračke na dvo-rištu i velik travnjak idealno je mjesto za igre i svakodnevnu za-bavu. Dnevni je red oblikovan tako da djeca svaki dan što viševremena provodu na zraku.

Jedna je od glavnih zadaća vrtića osigurati djeci koja su pri-padnici hrvatske narodnosti upoznavanje hrvatskoga jezika i hr-vatske kulture. Djeca u vrtiću od prvoga trenutka pa i nadaljeupoznaju se s dvojezičnosti. Osim salantske djece i svima osta-lima pružaju priliku da se upoznaju s osnovama ovoga jezika. Ciljje hrvatskog odgoja osigurati djeci jezičnu okolinu, postići davrti ćaši zavole hrvatski jezik i kulturu, da se upoznaju s običajima.Odgojiteljice nastoje na tome da se što više čuva hrvatska tradi-cija. Najvažniju ulogu hrvatski jezik ima na pod ručju sviranja ipjevanja. Djeca uživaju učiti rime, pjesmice, igre, brojalice i za-gonetke na hrvatskom jeziku.

Na dan proslave ravnateljica vrtića i odgojiteljice čekale sumnogo gostiju. Priredbi je pribivala i Vesna Haluga, generalnakonzulica Republike Hrvatske u Pečuhu, a i gosti iz donjomiho-ljačkog vrtića s kojim Salanta već godinama njeguje prijateljskuvezu. Program je započeo u popodnevnim satima otkrivanjemslike koju je vrtić dobio u poklon. Nakon toga ravnateljica vrtićaje pozdravila nazočne, u svome govoru istaknula je važnost tih40 godina i zahvalila podupiračima za potporu. Suradnice vrtićapripremile su projekciju koja predstavlja povijest vrtića, bivše i

sadašnje suradniceod početka djelo-vanja sve do da -nas, te izlete, nas -tupe i sve doga-đaje koje se vežuuz vrtić. Nazočni suimali priliku pogle-dati program vrtić -ke djece, koja su sodgojitel j icamahrvat skog jezikapredstavila zago-netke, brojalice tepjesmice koje sujako vješto uvjež-bali, a nakon togaprograme takođeru duhu hrvatskekulture. U večer-njim satima doma-ćini su svakogačekali s bogatomvečerom u blago-vaonici vrtića.

Luca Gažić

Proslava 40. obljetnice djelovanja Salantskog vrtićaU Salanti – koja se nalazi na južnome dijelu Baranjske županije, okružena šumama i brdima – ove godine, 26. rujna, dječji vrtićproslavio je 40. obljetnicu djelovanja. Vrtić prima djecu iz osam okolnih naselja, a to su: Pabac (Babarcszőlős), Bišira (Bisse),Bosta, Garija (Garé), Siklósbodony, Salanta, Szilvás, Turon (Túrony).

Voditeljica vrtića Diana Bóri pozdravlja okupljenena proslavi 40. obljetnice vrtića.

Najmlađi Salanćani sa svojimodgojiteljicama sudjeluju mnogim seoskimpriredbama – u duhovskome mimohodu2015. s voditeljicom vrtića Dianom Bóri.

XXI. Berbeni festival u HarkanjuBerbeni je festival tradicionalna rujanska priredba u Harkanju u čiju je organizaciju aktivno uključena harkanjskahrvatska zajednica, na čelu s tamošnjom Hrvatskom samoupravom. Program je i ove godine privukao mnoštvoznatiželjnika u gradić koji se nalazi nedaleko od Pečuha. Među brojnim sudionicima Festivala i izvođačima bilesu sasvim nove skupine, a nastupili su, naravno, i oni koji već tradicionalno sudjeluju u programu, primjericeMješoviti pjevački zbor tamošnjih Hrvata.

Program je nudio zabavu za sve dobi. Po-sjetitelji su mogli u ovim danima sudjelo-vati u berbi grožđa, kušala se domaća,južnobaranjska, podravska jela, bila je vin-ska cesta i izložba tamošnjih obrtnika, na-zočni su postali dijelom uobičajeneberbene parade, pogledali su sudionikemeđunarodne ples ne gale. Priređeni su ipop-koncerti, organizatori su mislili i naobitelji, bilo je podosta i dječjih programa,

poput vrtuljka, jahanja i obrtništva. Ove jegodine nastupilo 19 skupina različitih na-rodnosti iz zemlje i inozemstva. U povorcikroza Šetalište Zsigmondy sudjelovali suBrass Dance, mažoretkinje, harkanjski vr-tićaši, KUD Harka i orkestar Bartina, varaž-dinski KUD Željezničar, KUD iz Pribilja(Pörböly), KUD Devetak iz Bosne i Herce-govine, KUD „Csillag rózsa”, njemački KUDiz Újpetre, KUD Josip Čoklić iz Rakitovice,

Udruga umirovljenika „Borostyán” iz Cso-konyavisonte, njemačka plesna skupina izBorjata (Borjád), KUD iz Zminje (Izmény),šeljinska plesna skupina Zlat ne noge uzpratnju orkestra Biseri Drave, plesna sku-pina iz Suljoka (Szulok), pečuški KUDTanac, KUD Mišina, Mješoviti pjevački zboriz Harkanja uz pratnju orkestra Drava, Ple-sna skupina „Józsa Gergely”.

Luca Gažić

n 8 n KNJIŽEVNOST

XIV. Dani Balinta Vujkova – dani hrvatske knjige i riječiU Subotici je održana trodnevna književna manifestacija, XIV. Dani Balinta Vujkova – dani hrvatske knjige i riječi,od 22. do 24. listopada 2015, kojoj su nazočili i predavači iz redova Hrvata u Mađarskoj, i voditelji HDS-ovih ustanova.Spomenuti Dani obilovali su nizom programa za djecu i odrasle. Organizirala ih je Hrvatska čitaonica u suradnji sasubotičkom Gradskom knjižnicom i uz logističku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. U okviru pratećegaprograma Dana, u čitaonici spomenute Gradske knjižnice priređena je Izložba knjiških produkcije vojvođanskih Hr-vata 2014./2015. godine.

Programi ovogodišnjih Dana odvijali su se oko nekoliko temat-skih cjelina: Narodna književnost u školi, Književna večer, Znan-stveno-stručni skup, te prateći program Izložba knjiškeprodukcije 2014./15. Sudionici Dana položili su i vijence sjećanjakod poprsja Balinta Vujkova, sakupljača narodnih pripovijedakakoji je brojne pripovijetke sakupio i u hrvatskim naseljima u ma-đarskom dijelu Bačke.

U sklopu međunarodnoga stručno-znanstvenog skupa, pred-stavljen je zbornik radova sa skupova 2013. – 2014., a sudioniciskupa, njih dvadesetak, izlagali su o temama vezanim uz važneobljetnice hrvatskih književnika, o ratovima u književnosti Hrvatau Vojvodini, te o istraživanjima s područja znanosti o književnosti,narodnoj književnosti, jezikoslovlju (dijalektologija), povijesti,kulturnoj povijesti. Stručno-znanstveni kup organiziran je u suradnji sa Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj. Tako jedr. sc. Stjepan Blažetin, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata uMađarskoj, govorio na temu: Hrvatski književnopovijesni diskurzi književnost Hrvata izvan Hrvatske. Dr. sc. Ernest Barić izlagao jena temu: Pravopisni prijepori oko pisanja mađarske onomastičkegrađe u „Bunjevačkim i šokačkim novinama“. Znanstveni novakZnanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Silvestar Balić govorioje na temu: Slobodnim putovima Mije Karagića – uz 70. ro -đendan.

Danima i skupu nazočila je i dr. sc. Bernadeta Zadrović, vodi-teljica prisičke Zbirke sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj,koja je izlagala na temu: Hrvati i sveti Martin u Mađarskoj te dr.sc. Ladislav Heka s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Segedinu, In-stituta za poredbeno pravo koji je govorio o biskupu Josipu Ju-raju Strossmayeru i Mađarima.

U okviru višemedijalne večeri u Velikoj vijećnici Gradske kuće,dodijeljene su nagrade ovogodišnjih Dana. Nagrada za životnodjelo na području književnosti „Balint Vujkov Dida“ dodijeljenaje samoprijegornom promicatelju književne baštine i autoru ne-

koliko knjiga Naci Zeliću iz Zagreba, podrijetlom iz Subotice. Dodijeljene su i dvije nagrade koje je utemeljio Zavod za kul-

turu vojvođanskih Hrvata. Nagrada „Emerik Pavić“ za najboljuknjigu u 2014. pripala je zborniku „Bunjevci u vremenskom i pros -tornom kontekstu” u kojem su objavljeni radovi s istoimenogaznanstvenog skupa održanog od 20. do 23. studenoga 2012. go-dine. Zbornik je izašao u sunakladništvu Odsjeka za etnologiju ikulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zag -rebu, FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Prvi put u sklopu ovogodišnjih Dana dodijeljena je novoute-meljena trogodišnja Nagrada „Iso Velikanović“ za najbolju knjiguproze 2012. – 2014. Pripala je književniku Nevenu Ušumoviću.

Branka Pavić Blažetin

Sudionici XIV. Dana Balinta Vujkova iz Mađarske kod spomenika Balintu Vujkovu

Trenutak za pjesmu

Godine se polako nižu.Vraćam se u groblje;U zadnje vrijeme ne naUlazu glavnoga sokaka,Već na onom,Vazda razjapljenom – U Šlavonici.

Godine se polako nižu.O studenom,Najčešće u susnježici –Koraci me vodeHumcima srcu dragihRoditelja, rođa iPrijatelja bliskih.Usput mi naviruNeizbrisivi prizoriSusretanja s pokojnicima.

Godine se polako nižu.Drhtavom rukom polažemStručke cvijeća,Pripaljujem voštanice,Koje se na vjetru vazda gase,Očupavam osušeni dračonako, bez motičice,Noktima, grebući – Za dragim likovima,Poznate glasove slušajući.

Godine se polako nižu.Uranjam u mrtvu tišinuBezbrojnih križevaKoji poput postrojene vojskeDisciplinirano strše –Ponajviše čitkim spomenicima,Ima ih naherenih, natrulih,

Lišajevima zasjenjenih,Zapuštenih, vječno zaboravljenih.

Godine se polako nižu.S mlađim sinom, Aleksisom,U ponoćne, pozne sate,Usred golemog travnjakaTreperavih plamičaka – Stražarimo pred OčevimDjedovim – humkom,Dok nas šumovi mrtve naseobineNekim čudnim romorom,Cijukom lepršavih krilaŠišmiša okrunjuju.

Godine se polako nižu.Slutim, na jednom od rubovaVječnog počivališta,Zemlja nam matiU svome kriluNovorođenče ljuljaKoj’ nevin svoj sanak sniZa sestru i mene –Već nesuđeno,Malen se kovčežić krije.

Godine se polako nižu.Dobro znam, doći će danKrajnjega vraćanjaVoljenoj grudi,Željenog obitavališta,Rodnoga mi Santova– I sreći i tuzi –Ribarskog dječačića,Vjernoga Bodoljaša,Iz malog sokačića.

Marko Dekić Bodoljaš(Budimpešta, 1998.)

O Svim svetima...(Sestri Anici)

Biserka Brantner Kolarić nastavnica je u lu-koviškoj Osnovnoj školi i od ove školskegodine zidove hodnika krase njezine fo-tografije. To je njezina prva tzv. izložbaiako sam je već hrabrila da bi bilo vrijednourediti izložbu od njezinih fotografija. Bi-serka se fotografiranjem počela bavitikada su joj djeca odrasla i odjednom jeimala previše vremena za sebe. Budući das mužem često šetaju u prirodi u obližnjimšumama, na obali Drave, uvijek naiđe nakakvu lijepu pojedinost prirode, pa jeupravo to bio razlog da počne fotografi-rati.

– Uvijek sam voljela boraviti u prirodi, sdjedom kao dijete obilazila sam šume, li-vade, okolicu, čak je i naslov mojega dip -lomskog rada bio „Uzajamnost prirode iduše u poeziji modernista”. Mislim da trebapokornost prema prirodi, poštovanje, da bihsnimila vjerodostojne fotografije. Prirodame zaista privlači, tamo isključim svako-dnevne probleme, stres inađem svoj mir. Kada obila-zim svoj prekrasni zavičaj, umeni se javlja želja da svuovu neopisivu ljepotu štovidim, na neki način saču-vam. Jednim klikom zausta-viti trenutak i zauvijek semožemo diviti njemu – zarto nije čarolija? – reče mi Bi-serka kada sam je zapitalazbog čega je počela foto-grafirati.

Ona nije učila tehnikufotografiranja, ali želi da nauči sve o njoj.Kaže da ima samo jedan mali ružičast apa-rat, oduševljenje i možda dobro oko i pri-kladnu slutnju. Na neke stvari sama jenadošla, npr. na zanimljive kombinacijeboja, svjetla, sjenka, da je jutarnje svjetlonajbolje za fotografiranje u prirodi, ne-kako je toplije. Kaže da uglavnom slikaslučajne prizore, ali kada ima vremena,sklona je satima stajati, smrzavati se dadočeka ptice, ili hodati do koljena u sni-jegu ili blatu radi željene prilike. Nikada jojnije teško ustati u zoru da uhvati izlazaksunca, ili popeti se na drvo ako treba. Kažeda je zahvaljujući fotografiranju shvatilakoliko je lijep njezin zavičaj.

„Svako godišnje doba nudi mi milijunčari.. .Obala Drave, naše šume, livade, cvi-jeće, životinje… U svakoj šetnji otkrivamnešto novo, izaziva čuđenje u meni i želju dato pokažem i drugima. Moderna tehnikadopušta da slike odmah stavim na nekedruštvene mreže i ljudi koji su vezani za mojzavičaj to cijene jer budi u njima uspo-mene...” – kaže Biserka. Inače, slike razvr-stava po temama, po godišnjim dobima.Omiljena joj je tema Drava, suncokreti,poljsko cvijeće. Fotografiranjem je zarazilai svoj razred, s djecom mnogo boravi u pri-

rodi i ona se također dive podrobnostimakoje nisu zapazili. Najveći joj je san napra-viti izložbu fotografija o Podravini sa svo -ga gledišta, kako bi pokazala široj pub liciljepote svog zavičaja. U našem tjedniku jojnudimo mali prostor da predstavi svojeomiljene fotografije.

beta

PORTRET n 9 n

Bogatstvo...

Refleksija

Jednim klikom zaustaviti trenutakZahvaljujući internetskim društvenim mrežama, uspijevam se povezati s dragim prijateljima, znancima s kojima se nisamsrela već dugi niz godina. Tako sam naišla i na Biserku Brantner Kolarić, s kojom smo pohađale istu Hrvatsko-srpsku gim-naziju u Budimpešti. Biserka me iz dana u dan očarava svojim prekrasnim fotografijama objavljenim na društvenoj mrežii vjerujem da mnogi korisnici i njezini znanci imaju slično mišljenje. Ljepše mi počinje dan ako vidim neku od njezinih fo-tografija s prekrasnim potankostima, čarima ljepote života njezina zavičaja. Njezin kutak kamere zrači vedrinu i oživi trenfotografiranja. U svako godišnje doba pronalazi nešto osebujno lijepo iz podravskoga kraja, Lukovišća, mjesta i okolice ukojem ona živi.

Biserka na obali Drave

Labudi na oranici

Sumrak

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Kazališna predstava „Vremeplov –800-godišnja zajednička hrvatsko--mađarska povijest“ osvojila je većzagrebačku publiku i s iskrenom na-mjerom za pridobivanje i zadarskepublike hošigovci su krenuli na put.Zadar ih je dočekao poput pravogaprijatelja i u svome najboljemsvjetlu, bilo je prekrasno sunčanokasnojesensko vrijeme. Dana 23. li-stopada u prijepodnevnim satima uzadarskome Hrvatskom narodnomkazalištu pripremalo se na još jedannastup, očekivanja i želja za uspje-hom i ovoga su puta bili veliki. Nonije riječ samo o nepoznatoj pozor-nici, nego i o novim glumcima.Naime, umjesto scenske um jetnicePetre Grišnik, u glavnoj se ulozinašla bivša gimnazijalka škole InezKvarda, Lijepu Jelenu glumila je LeaDulić, a kralja Matiju Ivan Momirov.Tim plesača i pjevača jačale su također bivše polaznice KlaudijaDeli i Ilderina Kovačević. Na predstavi su među inima pribivali ve-leposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Gordan Grlić Rad-man, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i školstvo grada ZadraJoso Nekić, pročelnica Ureda Grada Mirjana Zubčić, pročelnicaUpravnoga odjela za financije Grozdana Perić, pročelnik Uprav-nog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije Ivan Ši-munić, voditeljica Odsjeka za međunarodnu suradnju AnitaGržan Martinović, tajnik Zadarske nadbiskupije vlč. Roland Jelić,te uz navedene predstavnike ustanova i ravnatelji zadarskihosnovnih i srednjih škola te i polaznici škola. Na početku nazočneje pozdravila HOŠIG-ova rav nateljica Ana Gojtan naglašujući daje nastup Literarne i plesne scene u zadarskome Hrvatskom na-rodnom kazalištu velika čast, te je zahvalila gradonačelniku gradaZadra Božidaru Kalmeti i hrvat skome veleposlaniku u MađarskojGordanu Grliću Radmanu za tu mogućnost, potom je naglasilaposlanje škole i ulogu mosta ustanove između dvije države i kul-ture. Hrvatski velepos lanik Grlić Radman čestitao je svome kolegiveleposlaniku Mađarske u Zagrebu Józsefu Magyaru prigodomdržavnoga blagdana i dodao da je to razlog njegove nenazoč-nosti. Istaknuo je da su Hrvati u Mađarskoj tijekom stoljeća us-pjeli očuvati hrvat ski jezik i kulturu te podvukao ulogu mostabudimpeštanske škole. Potom su scenu zauzeli glumci i plesači,koji su ovoga puta s nevjerojatnom sigurnošću i lakoćom osvojilikazališnu pozornicu. Sazrela je ta predstava, nikad toliko osjetnasnaga timskoga rada, ustupnosti i zavidno opuštene improviza-cije. Koreografija „Borbenoga plesa“ zadobila je nove plesne mo-tive, a plesovi su dopunjeni koreografijom „Drmeš“. Bilo je to prvizajednički scenski nastup hošigovaca i profesorice narodnogaplesa Andreje Balint, naime ovom je prigodom zaplesala s uče-nicima. Poznato je da se članovi Literarne i plesne scene vole na-

šaliti, ovom su prilikom pripremili iznenađenje svojim domaći-nima, Franju Patakija ili Kolomana Mudroga uslikali su ispred zvo-nika samostana sv. Marije, što je kralj dao podići 1105. godine.Fotografija se dodala uza slike slajdova igrokaza, što je, kao i ka-zališna predstava, nagrađena burnim pljeskom domalo četiristogledatelja.

Zanimljivo je da gostovanje povijesne predstave odista pratei povijesni datumi, u Zagrebu su nastupili 14. svibnja, dana kadaje rođen prvi predsjednik suverene i samostalne RepublikeHrvat ske Franjo Tuđman, a 23. listopada 1847. godine Hrvatskije sabor uveo hrvatski kao svoj službeni jezik, što je dotad bio la-tinski, kao što hrvatske amaterske kazališne družine iz Mađarskenisu do sada nastupile ni u jednom kazalištu. Zadarske se slavnepovijesti, u vijećnici grada Zadra, prisjetio zamjenik gradonačel-nika Zvonimir Vrančić, kada je sa suradnicima primio veleposla-nika Republike Hrvatske u Mađarskoj Gordana Grlića Radmana,HOŠIG-ovu ravnateljicu Anu Gojtan i sudionike kazališne pred-stave. U kasnim popodnevnim satima narečeno je izaslanstvo uprostorijama Zadarske nadbiskupije primio nadbiskup mons. Že-limir Puljić. Susret je protekao u odista opuštenom ozračju, nanjegovu zamolbu sudionici predstave su zajednički recitiralizavrš ne misli predstave i čiribu-čiriba mons. Puljić se susreo s ka-lačkim biskupom Ivanom Antunovićem, točnije s glumcem And -rejom Kišem. Sutradan je turistički vodič gđa Vesna pokazala ipredstavila svaki povijesni i znameniti kutak grada Zadra.

Fotografije za uspomenu, šetnja po gradu i druženje... i na po-molu još jedna suradnja. Uz pomoć gradske uprave budimpeš -tanska će se škola povezati sa zadarskom srednjom školom, atakođer se planiraju zajednički projekti te nastavak gostovanjapo Hrvatskoj, i to u Osijeku, Splitu i Dubrovniku.

Kristina Goher

HOŠIG-ova Literarna i plesna scena u Zadru

Hvala ti, Zadre! Pod pokroviteljstvom veleposlanika Republike Hrvatske u Mađarskoj Gordana Grlića Radmana i veleposlanika Mađarske uZagrebu Józsefa Magyara, HOŠIG-ova Literarna i plesna scena te nekoliko plesača budimpeštanske Hrvatske izvorne plesneskupine između 22. i 25. listopada boravilo je u Zadru. Zamisao o zadarskome gostovanju narodila se još prigodom zag -rebačkoga nastupa.

Hošigovci u društvu zadarskoga nadbiskupa mons. Želimira Puljića

GRADIŠĆE n 11 n

Na trgadbi s kiseškimi Hrvati u Štefanićevom vinogradu

Kiseški Hrvati već ljeta dugo organizirano idu na trgadbu u Štefanićev vinograd na podnožju kiseškihbrigov. Prvu subotu miseca oktobra, oduševljenu brigadu je Bog darovao lipim kasnojesenskim sun-čanim vrimenom da je djelo bilo pravi užitak zapravo za svakoga, a nije se samo brala bogata urodjatrsja, nego se je kušalo grojze, vino i žgano, kako se je to moglo zgodati vik pri ovakovi prilika. A naj-važnije je još nek to bilo da su se Hrvati veselo družili u ovom gradu i uz hrvatsku rič.

Daleko se čuje na Štefanićevoj ravnici, kako traktor brunči. Nevid -ljivo se širi rompotanje med redi. Kako vlasnik vinograda Mateveli, peljač djelatne akcije i ovde je Šandor Petković, predsjednikHrvatske samouprave u Kisegu. – Ovo je naša jedna lipa pravicada se skupa družimo. A za vino mi Hrvati svi smo stručnjaki!Zdravo i slatko je grojze, bilo je lipo vrime, ako od ovoga neće bitidobroga vina, onda ga već neće ni biti! Matin vinograd je jedanod najvećih ovde u Kisegu, ter zaistinu rado mu dojdemo pomoć– veli trgadbeni šef i jur se obrne dalje na djelo. Marljive ruke beruprezgrišno grojze, ljuto se napunjuju kante, a ki uprav lazno ima,more se razgledati u jesenskoj talentiranoj moljarskoj igri, ka jeizlila čudno-krasne farbe u prirodu. Mate Štefanić s ladicami bižisimo-tamo, s pilom opskrbljava brigadu, kad žajno se djelati nemore. – Moramo se skrbiti za naše Hrvate i družice, ki su skorosvako ljeto isti, aš cijelo ljeto se redu i teško čekaju da nam dojdu.Kljetu, 9. januara, u subotu, na Maligan turi pak ćemo im i mi za -

hvaliti na trudu – kaže vinogradar, ki uz sina sad se jurviše najde u ulogi tanačnika. Na deset hektari imajugrojza od sorte merlota, pinot noira, plave frankovke,blauburgera, a šardone će se kljetu začeti roditi. Ovo-ljetna trgadba, tvrdi gazda, mora biti ekstra dobra. –Čuda je bilo sunca, betega nij’, malo je bilo tuče, alismo va dobi špricali. Tako ni kvara čuda nije bilo,ufamo se dobrom vinu, ča u okolici Kisega sve mo-remo prodati – dodaje još domaćin i jur dalje biži, nij’prestanka. Julija Brezović iz druge redice komentiratempo: – Lipo, polako beremo, nigdor nas ne goni. Toje važno da smo mi Hrvati skupa i da je ovako toplo,to nam je Gospodin Bog uredio. 79-ljetni Feri bači Vla-šić pri našem razgovoru izračunaju, jur 53 ljeta živu uKisegu, a rodom su iz Hrvatskoga Židana. U zdravljusu i veselju, prlje su bijelo, a sad po doktorskoj prepo-ruki črljeno vino piju. – Meni se Matino vino najbolje

vidi! Ovde sam 22 ljeta štucao ovo trsje i svako ljeto dojdem natrgadbu. Hvala Bogu, još tako si mislim da sam va zdravlji, domami je špasno, siditi ne morem, a tako se veselim kad vidim ova-kovo lipo grojze. A lipo je i vani biti na lufti! – povidaju tetac Feri,a med berači najdemo i jednu Koljnofku, ka se udala, k tomu jur45 ljet, u Austriju. Paula Šinković-Šatović je došla s kćerom i njeprijateljem na kisešku trgadbu: – Imala sam ovu želju da još jed-noč doživim trgadbu, kako je bilo koč va stari časi, kad smo domahtili trgati. Kćer mi je išla va ljeti s kiseškimi Hrvati na celjanskoshodišće, to me jako veselilo, ovako smo dostali jače veze s ovimiHrvati. Sad sam došla prvi put, ali mislim da nikako nisam zadnjiput bila, nego čekamo i Maligan turu. Za ukusnim objedom još kod stola smo s diozimatelji fiksirali,naše slijedeće spravišće obavezno je predvidjeno u januaru, štar-tom od kiseškoga farofa, otkud se gane XIII. vinska ekspedicija.

TihoI kucki su se veselili trgadbi

Bela Farkaš i Nora Koledić u kušanju grojza

n 12 n PODRAVINA

Martinci – Svjetski dan kruhaU martinačkoj osnovnoj školi i ove godine, 16.listopada, organizirano je obilježavanje Svjet-skog dana kruha i zahvalnost plodovima zemlje.

Učenici, njihovi nastavnici, na čelu s ravnateljicom Ružom Hideg,sve osoblje škole, mame, tate, bake i djedovi te brojni pomagačiučinili su školske prostore prekrasnima. Mala izložba u povoduspomenutih blagdana odiše ljubavlju onih koji su je pripremili.Blagoslov kruha obavio je martinački župnik Ilija Ćuzdi, koji je na-dahnuto iz Svetog pisma čitao prigod na poglavlja te smo sviskupa izmolili Očenaš. Slijedio je prigodan program koji su prire-dili učenici škole od najmlađih do najstarijih, dramska scena, igra,recitacija i pjesma, svega pomalo. Potom smo se svi sladili marti-načkim raznovrsnim kolačima koje su ispekle vješte ruke nastav -nica i brojni pomagači. Rijetke su škole gdje se obilježavaju oviblagdani, a kako kažu Martinčani, oni su tu zamisao prije desetakgodina preuzeli iz svoje zbratimljene škole iz Hercegovca. Najviše se soli unosi u organizam putem kruha, te se ove godineu povodu spomenutog dana poseban naglasak stavio na sma-njenje unosa soli u organizam jer pretjerano unošenje soli ima

dugoroč no štetneposljedice na zdravljete izaziva jedanaestnezaraznih kroničnihbolesti: povišeni krvitlak, boles t i srca ibub rega, mož daneudare, pretilost, bu-brežni kamenac, os -teoporozu, kar cinom(rak)... Pre ma procje-nama Svjetske zdrav-stvene organizacije,kronične nezaraznebolesti odgovorne suza čak 86 % preura-njenih smrti u Europi,a najvažniji je čimbe-nik rizika pretjeraniunos soli.

Branka Pavić BlažetinScena iz prigodne predstave

Učenici martinačke škole bili su pravi pekari.

ŠELJINČANI I ECHO KUP

Premda nas jesenske kiše hlade, sudionici tradicionalnoganogometnog ECHO KUPA, koji se već nekoliko godina zare-dom početkom rujna održava u organizaciji Pansiona Zavičaju Vlašićima na otoku Pagu, puni su ljetnih dojmova. Sjećajuse dana odmora i športa, ljubaznosti osoblja Pansiona Zavi-čaj, na čelu s ravnateljem Tiborom Radićem. Ove je godinespomenutom Kupu sudjelovalo šest momčadi, koje su seogledale i družile tijekom četiri dana boravka u Zavičaju i naotoku Pagu.

Bile su to momčadi iz Egraga (Egerág), Šeljina, televizijskamomčad sastavljena od suradnika MTVA, momčad pečuškogRestorana Diana, momčad ECHO TV, te salantska momčad.Ovaj je kup onodobno pokrenut na poticaj upravo djelatnikaECHO TV pa je tako i dobio ime koje nosi i danas. Ogledanjasu bila na velikome nogometnom terenu. Prvo je mjesto ovegodine pripalo egraškoj momčadi, drugo su osvojili naši Še-ljinčani koji su imali i najjaču navijačku potporu s kojom sudoputovali iz Šeljina, treća je bila momčad MTVA, četvrtamomčad Restorana Diana, peta momčad ECHO TV, a šesti suSalanćani koji su ove godine prvi put sudjelovali turniru, kažumi moji sugovornici koji su i poslali fotografije za Hrvatskiglasnik i Medijski centar Croatica. Hvala im na pomoći.

Branka Pavić BlažetinFoto: Mariann Matoric

Egraška je momčad osvojila KUP.

Šeljinčani, kao obično, bili su dobri.

MALA STRANICA n 13 n

Svi sveti Nada Landeka

Prepliće se sjaj zvijezda,miris borovai odsjaj svijećasa grobova.

Tu smo svi!Suza po kojaniz lice poteče,dok molimo Očenašsuzne kapi padaju na cvijeće.

Književni kutak

Blagdan Svih svetih i Dušni danPrvoga dana mjeseca studenoga svake godine slavimo blagdan Svih svetih. Tog dana slavimo one svece i svetice koje je Crkvaproglasila svetima, te one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili uzor kršćanskog života. Kako ne znamo poi-mence sve koji su umrli na glasu svetosti,Crkva je odredila ovaj dan kada se zajed -nički moli za sve svete i blažene, poznate inepoznate. Riječ je o onome beskrajnommnoštvu običnih ljudi, mnoštvu koje namsvjedoči da svetost ne znači nenormalnost,besprijekornost, nego znači puninu ljud-skosti. Dušni dan slavimo svake godine 2. stude-noga, kada se sjećamo svih svojih dragihpokojnika. Pohodi grobovima i grobljima utom pogledu redoviti su znak pažnje i vjere.Tog dana vjernici mole za duše svojih dra-gih pokojnika, za njih pale svijeće na grobo-vima, pribivaju svetoj misi, povezujući setako svojim molitvama s njima i molećiBožje milosrđe da ih što prije očisti od svihslabosti te da ih uvede tamo gdje s okasvaka suza nestaje.

A onda upremo pogledu nebesku plavetnu boju,među sjajnim zvijezdamavidimo kor Anđelakako veselo pjevaju.

Zaboravimo na tugu.Umjesto žalostitek osjećaj praznineispuni nam srca,utješe nas glasovi iz visine.

Vjerujemo u život vječni,u život duše,u Boga  i Anđele s neba.Tuga polako prolazi,nismo više sjetni.

Festival je započeo berbenom povorkom, poredali su se šarenoukrašeni fijakeri, traktori, kamioneti i kolona od tri kilometra obi-lazila je ulice svirajući, pjevajući, usput zastala na nekoliko mjesta,npr. kod Doma starih i nemoćnih, pa su se sudionici predstavili skratkim programom. U povorci je bilo mnoštvo sudionika iz Me-đimurja i iz okolnih naselja, koji su nudili gledatelje moštom,vinom i grožđem. Marija Đuric, predsjednica Hrvatske samo -uprave, radovala se što se okupio toliki broj ljudi:

– Prije deset godina bila je takva priredba u našem gradu i mislilismo da bi ju dobro bilo opet oživiti, u tome su bili partneri i Glazbenaudruga Vedrina i gradonačelnik Szilárd Farkas. Vrlo smo sretni štose okupilo toliko ljudi, čak iz tri zemlje, iz Hrvatske je došlo tri konjskezaprege, traktori koje ne mogu ni pobrojiti, a ovdje su i iz Slovenije.Predstavljale su se i razne vinske kuće, mnogi su pomogli u ukrasi-vanju i smatram da se naša samouprava uspjela približiti široj pub -lici i predstaviti nešto malo od hrvatske kulture. – reče gđa Đuric.

U zadnje vrijeme mnogi hrvatski državljani kupili su vino-

grade u blizini Letinje,tako i Ivan Gudlin koji seradovao Berbenom fes -tivalu, pa se i sam potru-dio da ga promiče, arado je nudio i svojevino koje je uzgajao naJulijanskoj gori. Kaže daje ova godina bila vrlodobra. GradonačelnikSzilárd Farkas u svomepozdravnom govoruistaknuo je da ovaj Fes -tival simbolizira zajed -ništvo područja s objestrane granice, bez ob-zira na nastalu izbjeglič -

ku problematiku. Ljudi i s jedne i druge strane granice nadalje sedruže, pomažu jedni drugima, a to je najbolja podloga za razvi-janje veza i na svim drugim poljima. Inače, suradnja izmeđuGradske samouprave i Hrvatske vrlo je dobra, moglo bi se rećida je svakodnevna. Prethodna pokušava potonju pomagati usvim njezinim nastojanjima, a pomoć je uzvratna u održavanjuprekograničnih veza. Inače, grad Letinja ima prijateljske odnoses hrvatskim gradovima Ludbregom i Prelogom, a i sa susjednimpograničnim mjestom Goričanom. Program Kulturno-umjetnič -kog društvo Goričan ni ovaj put nije izostao s repertoara kultur-

nog programa, njegovi tamburaši i pjevači zabavljali sugledatelje međimurskim pjesmama. Njima su se pridružili i omi-ljeni puhači Glazbene udruge „Derű” (Vedrina) sa živahnim sklad-bama, te letinjski citraši, zbor letinjskih umirovljenika i svirci izpomurskih hrvatskih naselja koji su mnoge privukli i na ples.Zbog uspješnosti Festivala organizatori su odlučili da će ga idućegodine opet prirediti te će program proširiti i s drugim sadrža-jima.

beta

n 14 n POMURJE

Berbeni festival u LetinjiNa poticaj letinjske Hrvatske samouprave, 10. listopada priređen je Berbeni festival. Organizaciji su se pridružilei Glazbena udruga „Derű“ (Vedrina) i Gradska samouprava želeći ponovno oživiti nekadašnji običaj u gradu. Fe-stival je dosegnuo međunarodne razmjere, stiglo je mnoštvo sudionika iz Hrvatske i Slovenije kako bi zajednoproslavili plod vinograda i družili se uza sadržajan hrvatski kulturni program.

Marija Rucek, zastupnica letinjske Hrvatske samouprave, nudi goste pogačicama.

Vinar Ivan Gudlin s majkom slavi izvrstan urod vinograda.

Pomurski svirači Janoš Trojko, Martin Friman, Toni Novinić i JožoĐuric (slijeva)

Gradonačelnikove pozdravne riječi

SA SVIH STRANA n 15 n

UNDA – Unutar projekta Ugarskoga kulturnoga instituta, 7. no-vembra, u subotu, s početkom od 17 uri, dojt će do trećegaspravišća med prijateljski seli na Undi. Naime, pod naslovom pro-grama „Čuvanje gradišćanskohrvatskih običajev na zapaduUgarske” u minuli miseci cilj je bio približiti stanovničtvo trihgradišćanskih sel, Kemlje, Umoka i Unde, s izložbami i folklornimispektakli, pri ki se je predstavila bogata tradicija našega naroda.Na folklornom otpodnevu ovput nastupaju Dičja folklorna grupaiz Unde, HKD „Veseli Gradišćanci” (tancoši i tamburaši), ŽVS „Biseri”,pjevački zbor „Mali Dunaj” iz Kemlje i HKD „Kajkavci” iz Umoka. Or-ganizatori su Ugarski kulturni institut, Hrvatska samoupravaUnde, Undansko hrvatsko društvo, a manifestaciju materijalnopodupira Hrvatska samouprava Jursko-mošonsko-šopronske žu-panije.

HRVATSKI ŽIDAN – Dalje se gaji navada na Martinje u spomenu-tom selu, otkud i ljetos, 6. novembra, u petak uvečer, gane sehodočašće u susjedni Plajgor. Spravišće je u 17 uri pred židan-skom crikvom, otud ide moleći i jačući povorka s laternami, jurpo deseti put, u organizaciji Hrvatskoga katoličanskoga omladin-skoga vjerskoga i kulturnoga društva Hrvatskoga Židana. Ovaatrakcija najveć vabi mališane iz čuvarnice i školare na vjerskoshodišće, a na pragu sela Plajgora svenek domaćini čekajuhodočasnike, na čelu s mjesnim liktarom Vincijem Hergovićem.Potom se skupa ide u crikvu Sv. Martina ka je trenutno pod ob-novom, a potom je druženje u mjesnom kulturnom domu.

BAJA – U povodu Dana mađarske znanosti, bajska Visoka školaJózsefa Eötvösa 11. studenog organizira međunarodni znanstveniskup na temu „Evolucija znanosti: stvarni i virtualni svjetovi”. Kaoi svake godine, u okviru znanstvenoga skupa organizira se i Hrvat -ska sekcija kojoj će sudjelovati predavači iz Zagreba, Čakovca, Vin-kovaca, Slavonskoga Broda i Osijeka. Znanstveni se skup priređujeu novoj zgradi, u Ulici Bajcsy Zsilinski 14., a otvoren je za sve zain-teresirane. Prijepodne od 10 do 12 sati plenarne su sjednice, aHrvat ska sekcija zasjeda između 13 i 17 sati.

HARKANJ – U organizaciji tamošnje Hrvatske samouprave, 7. stu-denoga priređuje se Hrvatska večer. Program započinje sveča-nom svetom misom, s početkom u 17 sati u rimokatoličkoj crkvi,a u 18.30 su nastupi hrvatskih folklornih društava. U programusudjeluju: KUD „Crkvari” iz Orahovice, Ženski zbor „August Šenoa”iz Pečuha, KUD „Marica” iz Salante, Ženski zbor „Snaše” iz Pogana,Bunjevačka izvorna kulturna grupa iz Gare, KUD „Ladislav Matu-šek” iz Kukinja, harkanjski Mali školari, Mješoviti pjevački zbor har-kanjskih Hrvata. Nakon program slijedi druženje i bal uza„Podravkinu” svirku. Program se ostvaruje i uz pomoć Fonda pot-pore Ministarstva ljudskih resursa te Samouprave Baranjske žu-panije.

BAJA, NOVI SAD – Na XV. međunarodnom festivalu malih tam-buraških orkestara «Bisernica Janike Balaža», u organizacijiudruge «Tamburica Janike Balaža», održanom u novosadskomeStudiju M, 18. listopada 2015., među ostalima nastupili su «Bajskitamburaši» s pjevačem Stipanom Đurićem. Članovi su orkestraGergely Pozsgai, Ljubomir Fenyősi, Zsolt Nebl, Marko Jerant,Ádám Szabó, Stipan Pavković i Mladen Filaković. Oni su osvojilidrugo mjesto na Festivalu, nag radu Drugoplasiranom orkestru15. međunarodnog festivala «Bisernica Janike Balaža» te nagraduNajboljem primašu toga Festivala koju je dobio Gergely Pozsgai.

KALAČA – „Budimpešta – Zagreb s povratnom kartom“ naslov jeknjige pisca i povjesničara književnosti Csabe Gy. Kissa koja će sepredstaviti u srijedu, 28. listopada, s početkom u 17 sati, u Klubusuvremene umjetnosti toga grada. Priredbu organizira tamošnjaHrvatska samouprava.

7. Koljnofski književni susreti(Od 4. do 8. 11. 2015.)

U suradnji s Hrvatskom samoupravom Petrovoga Sela, DruštvoHrvati iz Koljnofa jur po sedmi put priredjuje Koljnofske knji-ževne susrete, tako da jur po drugi put stanu književniki naprezentaciju i na jugu Gradišću. Ljetos su gosti književniki izHrvatske: Božica Brkan, Đuro Vidmarović, Robert Mlinarec, To-mislav Marijan Bilosnić, Božidar Glavina, Denis Peričić, MarkoGregur, Igor Šipić, Nikša Krpetić, Zoran Bošković i Darko PeroPernjak. Oni su jur skoro svi većputi gostovali u Gradišću. U sri-jedu, 4. novembra, otpodne će gosti dospiti u Petrovo Selo, aod 19 uri se začme književni večer u mjesnom domu kulture,potom je druženje u kafiću Nazdravlje. Drugi dan petroviskaDvojezična škola će pogostiti u 9 uri dičje književnike, a okopodne je dolazak u Koljnof. Otpodne, u 15 uri predvidjen jeizlet u Beč, a uvečer se otvara izložba pod naslovom »Povrataktigra», Tomislava Marijana Bilosnića u Hrvatskom centru u Bečuter svi diozimatelji skupa nastupaju i ovde. Petak je posvećengostovanju dičjih književnikov u Dvojezičnoj sridnjoj školi, uVelikom Borištofu, što organizira Jurica Čenar, gradišćansko--hrvatski književnik u Austriji. Slično ovom nastupu i dica kolj-nofske Dvojezične škole će se upoznati s hrvatskimi gosti.Zatim se svi zainteresirani pozivaju k okruglomu stolu na temu«Hrvatska poetika». U 19 uri nastupa koljnofska kazališnagrupa u mjesnom domu kulture. Subotu dopodne još jednočje na programu prevoditeljska djelaonica, potom izlet, a uvečerće i sami Koljnofci moći čuti najnovije plode hrvatske književ -nosti iz pera dotičnih piscev. Ov večer će se predstaviti i mo-nografija Jurice Čenara.

- Tiho -

Program Hrvatskog kazališta za mjesec studeni

11. studenoga 2015. g., u 18 sati Agatha Christie: Mišolovka –krimić, Santovo13. studenoga 2015. g., u 10.30 sati Silvija Šesto: GospodinMrak i tri bijela šeširića – bajka, gostovanje Kazališta Virovitica,Hrvatski školski centar Miroslav Krleža17. studenoga 2015. g., u 17 sati Éric-Emmanuel Schmitt: Za-gonetne varijacije – drama, gostovanje Narodnog pozorištaTuzla, Dom umjetnosti28. studenoga 2015. g., u 18 sati Agatha Christie: Mišolovka –krimić, Mohač.

Diozimatelji lanjskoga susreta s domaćini u Petrovom Selu

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

Igrokazačko društvo Petrovoga Sela Vas srdačno poziva na

jubilarnu svetačnost povodom 25. obljetnice uteme-ljenja društva,7. novembra, u subotu, s početkom od 17 uri, u mjesni domkulture.

U programu nastupaju:Hrvatska čitaonica Hercegovac

Kazališno društvo «Dugava» PinkovacIgrokazačko društvo Hrvatski Židan

Školska kazališna grupa Petrovoga SelaIgrokazačko društvo Petrovo Selo

Za programom slijedi večera u gostionici Pinka, a zatim stepozvani na zabavu i druženje u mjesni dom kulture. Svirat će: Timar trio iz Petrovoga Sela.

Svečujte s nami!

PROGRAM PRIREDBE

DAN HRVATA

14. studenog 2015. godineu Martincima

15.00

16.30

17.00

17.30

15

16

17

17

III. susret najselaHrvatska matica iseljenika organizira III. susret najselaPinkovca, Mjenova i Novoga Sela iz Austrije, Martinaca, Petro-voga Sela, Sumartona i Kukinja iz Mađarske, Karaševa iKlokotića iz Rumunjske, Tavankuta, Bačkog Monoštora iNovog Slankamena iz Srbije. Ovim susretom želi pridonijetimeđusobnoj suradnji spomenutih sela i potaknuti ih na sud-jelovanje u zajedničkim projektima u skladu s programimaEU, kaže ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović.

Za Susret je predviđen ovaj dnevni red:

1. Program Europa za građane 2014. – 2020., upoznavanje sprogramom i dogovor oko mogućeg odabira programa,prema materijalima koji će vam biti uručeni pri dolasku.

2. Agencija za mobilnost i programe EU – predstavnici agen-cije govorit će o programima i mogućnostima sudjelo-vanja (u 14 sati).

3. Manjinski imenik – potpuni adresar predstavničkih tijela,kulturnih i drugih udruga te glasila, medija hrvatskihmanjinskih zajednica u europskim državama.

4. Razno.

Nakon stanke Susret se nastavlja susretom s predstavnicimaAgencije za mobilnost i programe EU, u 14 sati.Mjesto i vrijeme susreta: Hrvatska matica iseljenika, Trg S.Radića 3, Zagreb; Zagreb, 30. listopada 2015. u 11 sati (dvo-rana II. kat).