Nikola Vitov Gučetić: o ljepoti, ljubavi i ženama

IzvorničlanakUDK111.85:177.61/GučetićPrimljeno05.06.2007.

Ivana ZagoracSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,I.Lučića3,HR-10000Zagreb

[email protected]

Nikola Vitov Gučetić: o ljepoti, ljubavi i ženama

SažetakZamah neoplatonističkih koncepcija i oživljavanje ideala antike uz zdušnu potporu petrar-kističke lirike, u humanizmu i renesansi uzvisuju ženu na način nepojmljiv za srednjovje-kovlje. Dubrovačko zakonodavstvo, već od ranije pod prevladavajućim utjecajem Crkve, bilježi značajne promjene u pozicioniranju žene u društvu, dok nove misaone orijentacije snažno utječu i na kulturni život. Tako se u Dubrovniku pojavljuju i prve pjesnikinje, a kon-struira se i prvi mit o ženi, onaj o Cvijeti Zuzorić. Upravo njen suvremenik i dragi prijatelj Nikola Vitov Gučetić, svojim radovima svjedoči novu mogućnost – ženski glas uklopljen u filozofski koncept i promoviran potpisom uglednog Dubrovčanina. Gučetić otvara prostor svog ljetnikovca, zaštićenog mjesta za »časna proučavanja«, dvjema ženama za njihove razgovore o ljepoti i ljubavi, a posvetu objavljenim Dijalozima upućuje još jednoj »vrlo dič-noj i prepoštovanoj gospoji«, Cvijetinoj sestri Niki. Time svojoj supruzi Maruši Gundulić i Cvijeti Zuzorić posredovano daje glas, ali i ime. U stilskom susretu pjesničkog i filozofskog, prožimanju aktera i interpretatora, premošćivanju od bogova do Boga, Gučetić prolazi tra-govima autoriteta iz dobro mu znane filozofske tradicije, opredjeljujući se ipak već i samim podnaslovom za promišljanje ljubavi »u Platonovu duhu«.Ovaj rad otkriće žene prezentirano kroz ženski glas dovodi u vezu s Gučetićevim stavovima iznesenim u Upravljanjuobitelji, djelu objavljenom desetak godina nakon Dijalogaoljepotii Dijalogaoljubavi. Poseban naglasak stavljen je na Gučetićevo tematiziranje pojma lju-bavi i snagu argumenata korištenih u rješavanju zagonetke moći, izvorišta i kompleksnosti ljubavi.

Ključne riječiNikolaVitovGučetić,MarušaGučetić,Dijalog o ljubavi,renesansa,žena

NikolaVitovGučetić(Nicolo’VitodiGozze,1549–1610)poznatijepripad-nikjošpoznatijedubrovačkeplemićkeobitelji.Uzbrojnazaduženjakojajeimaou upraviGrada,Gučetića povijest bilježi i kaoplodonosnog i širokoobrazovanogpiscaifilozofa.Uznjegovadjela,posebaninteresizazivainje-govoobrazovanjekojejenajvjerojatnijestekaoisključivounutarzidinaGra-da,1 nabavljajući knjigedobrouhodanim trgovinskimputovima.Filozofskiinteresvodiogajeproučavanjimaprirodnofilozofijskihpitanja,analiziranjupolitičkih tema i bavljenju praktičnom filozofijom. Mnoga njegova djelapredstavljaju značajan doprinos filozofskim raspravama kasnorenesansnog

1

VjerodostojnupotkreputvrdnjidajeGučetićboravioizvandomovine,konkretnouRimu,no da nije pohađao ikoje sveučilišta izvansvoje domovine, navodi Lj. Schiffler (usp.

LjerkaSchiffler,Nikola Vitov Gučetić,Biblio-teka Croatica, Hrvatski studiji Sveučilišta uZagrebu,Zagreb2007,str.15–16).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(613–627)

I.Zagorac,NikolaVitovGučetić:oljepoti,ljubaviiženama614

perioda,asuvremenapedagogijasmatragaiautoromprvoghrvatskogdjelapedagošketematike.2

No Gučetićeva djela ovdje će nam poslužiti za razmatranje jedne sasvimodređeneproblematike.Naime,Gučetićevodobabilježiprveglasoveženaitzv.ženskogpismaitokakokrozpojavuprvihženaspisateljicatakoikrozdjelafilozofaiknjiževnikakoji,poputslavnogPetrarce,slavesvojegospoje,vile,deklice,djeveidivojčice.3DivinizacijaženeurenesansnomDubrovnikustvaraiprvimitoženi,onajoCvijetiZuzorić,kojiživiidonašihdana.Upra-voCvijetapostajepovodomMarušiGučetić(MarusciadiGozze),Nikolinojsupruzi,zaobjavutekstakojisedanasbilježikaoprvispomenženskogglasa(Discorsi Sopra le Metheore d’ Aristotele1584.,predgovor).No, to je idobaukojempovijesni izvori svjedočedrugačijedoživljavanježeneizvankulturneprodukcije.Udruštvenimodnosimaženajetakorelativ-noobespravljenatejepopitanjimapraktičnenaravisvakodnevnogživotada-lekoodmitskogidealapromoviranoguumjetnosti.Objekoncepcijepronala-zimouGučetićevimdjelimakojaćemopromotritikaoknjiževno-filozofijskiuzorakzaoprimjeravanjeantagonizmaurazumijevanjuženeonovremenogDubrovnika.Umodusimapomirenjazbiljskogikulturnog,ukontekstu»im-pulsasuprotnostikaoosnovnihobilježjakrajastoljeća«,4Gučetićevapotrebazasinkretizmomnalazisvogaopravdanja.

Razgovori u ljetnikovcu

Dijalog o ljubavi i Dijalog o ljepoti5 objavljeni su 1581. godine (Dialogo della Bellezza,Dialogo d’Amore,Venetia,app.FrancescoZiletti)uznaznakudajetonjihovodrugoobjavljivanjestimdanamjeidanasnepoznatovrijemenjihova prva objavljivanja.Dijalozi su kombinacija Platonovihmisli, neo-platoničkihodjeka,kaoiriječivelikogFilozofapromotrenihukršćanskomduhu.Gučetić iskušavamisli i stavoveu prvome reduPlatona iAristotelaproducirajućijedan,umnogimdijelovimaspecifičan,argumentativnisklop,sintezu,paisinergiju,raznolikihmislisasnažnomkršćanskompodlogom.6ŠiriniGučetićevenaobrazbe,aliiliterarnojznatiželji,svjedočeipozivanjanaDantea,akaoposebnoistaknutknjiževniuzor,kakopostilupisanjatakoikaovažanmisaoniorijentir,javljasePetrarca.ČinisedajeGučetićposredstvomPetrarkinihdjelaosjećaoonuspecifičnuintelektualnuiemocionalnubliskostsautoromkojiseisamlomionadtežnjomzausklađivanjemtradicijesnovimhumanističkim idealima.Zanimljivo jeGučetićevopoigravanje sa navođe-njemAristotela,čijesemislinaprvipogledjavljajukaoopozititvrdnjikojuželidokazati,7azavršavajuinterpretacijskioblikovanekaomisliodgovaraju-ćekršćanskomnauku.NoGučetićevasklonostAristoteluupravojćesemjeripokazatitekunjegovimkasnijimimnogopoznatijimdjelima.UDijalozimaGučetićposvećenoupotrebljavapopularnurenesansnutematikuljepoteilju-bavizaispunjenjetrajnogizazova–pomirenjaneoplatonizma,renesansnogpoimanjačovjekaikršćanskihstrujanja.Misaonaisprepletenostpredstavlje-nauDijalozimaodrazjeposebnostionovremenihfilozofskihiknjiževnihori-jentacijaizrcalinazornasvijettogdinamičnogodsječkaljudskepovijesti.Temeljepoteiljubavipovjerenesudvjemaženamanaraspravu.Nokakobisamrazgovorbioodpočetkashvaćenkaovrijedandoprinosfilozofskojmisli,Gučetićsepobrinuosmjestitisugovorniceuljetnikovac,»podonulijepuhridkrajbistrapotoka«,8mjestonamjenjenoudaljavanjuodsvakidašnjih,svjetov-nihposlovaiposvećeno»časnimproučavanjima«.Tkobiboljemogaovoditirazgovoreo ljubavi i ljepoti oddvije žene čiji je dijalogprožet uzvišenim



međusobnimkomplimetimaoljepoti,dobrotii»nemanjebožanskomliku,ičistimgrudimaukojimastanujeljubav«.9Kaododatnopodcrtavanjeoprav-danostiupravotihsugovornicauDijalozima,imeđusobnaobraćanjaMarušeiCvijeteobogaćenasuizjavamaoapsolutnoj,čistojiodanojljubaviiuzaja-mnomveličanjuljepoteiplemenitostiduše.RazgovorbilježiizahvaljivanjeBoguštojebiotolikomilosrdandaihjeposlaoobjenazemlju»dabiponovnopokazaosvijetukolikiučinakmožeimatiljubavizmeđudvoještosuuljubavispojeni«.10Dviježene,dioniceunajčišćimostvarajimaduše,spotpunimsupravompredsvijetomdoličnoraspravljaleotemamaljubaviiljepote.No, Gučetićevo tematiziranje žene već na primjeru njegovih Dijaloga iUpravljanja obitelji stojiu raskoraku između idealnog i stvarnog,književ-nogiživljenog.Iovanjegovadjelasvjedočerenesansuupunomezamahuislijedeliterarnimodelutemeljenupertarkističkojliricistendencijompouč-nogpripovijedanjaoumijećučasnogživljenja.Čast,tolikoželjenaivažna,pojavljujeseikaoosnovnoobilježjerenesansnežene,jednakoseističućiupromišljanjimaspekulativne,kaoisasvimpraktičnenaravi.

2

RadisenaravnoodjeluUpravljanje obitelji.Vrijedno jenapomenutikako jeGučetićpo-kazivaointeresizamnogadrugapodručjatese smatra autorom prvog znanstvenog djelao spilji uHrvatskoj.Radi seonjegovudje-lu Discorsi Sopra le Metheore d’ Aristotele(1584.)gdjebilježisvojazapažanjaovjetro-vimaispredspiljaVjetrenicaiŠipun,»štosesmatra temeljem znanstvene speleologije uHrvatskoj i BiH«.Više na: http://www.geo-grafija.hr/novosti.asp?id_novosti=805&id_projekta=0&id_stranice=0.

3

O radovima hrvatskih petrarkista, pa tako iženikaotrajnojinspiracijinjihovastvaralaš-tvavišeu:BratislavLučin,MirkoTomasović(ur.),Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj knji-ževnosti (zbornik radova), Književni krug,Split2006.

4

LjerkaSchiffler,Nikola Vitov Gučetić,Zagreb2007.,str.32.

5

NikolaVitovGučetić,Dijalog o ljepoti/Dia-logo della Bellezza, Dijalog o ljubavi/Dia-logo d’Amore, dvojezično izdanje, Most,Zagreb1995.

6

OsnovnapotkrepljivanjasvojihmisliGučetićpronalaziuPlatona,uprvomeseredupoziva-jućinaSymposium, anešto rjeđenadijalogeTimej i Fedar, tim putemotvarajući uvide ugrčkumitologiju.Uz»božanskogPlatona«po-zivaseinadruge»drevnefilozofe«,posebnoPitagoruiEmpedokla,avažnimaističeiOvi-dijeva djela Umijeće ljubavi i Metamorfoze.PlatonovemisliimplementiraneuosnovuGu-četićevatematiziranjaljepoteiljubavi,podcr-tanesuradovimaneoplatonika.UDijalozima,kaoiuUpravljanju obitelji,GučetićevdragičestoisticanautorjeMarsilioFicino,vjerojat-

noidanasnajpoznatijiinajutjecajnijirenesan-snineoplatonik.Pozivaseinaostale»odličneplatoničare«(str.175)takodasvojemjestonastranicamaDijalogapronalazeiHalkidije,Lu-ciusApulej,Proklo,akaoznačajnareferencajavlja se Plotinovo djelo O ljubavi. UpravoPlotinovateorijaemanacijezauzimasredišnjemjestoGučetićevapromišljanjaoljubaviilje-poti.Gučetićjeupoznatisadrugim»učenimplatoničarima«,pritomuprvomeredupodrža-vajućiDionizijaAreopagita(referirasenaDeDivinis Nominibus),Origena i»velikogoca«sv.Augustina (str. 215), posebno na njegovadjela Genesis i De Trinitate. Nezaobilazanautoritet Gučetiću predstavlja sv. Toma kaojedanod»mudracanašekršćansketeologije«(str.281),ali i»onajvelikiArapinAverroës«(str.295).OdrenesansnihautorazanimljivmujePicodellaMirandolainjegovaizlaganjaudjeluHeptapluskojakoristikaopodrškuute-matiziranjuStvaranja.

7

Kao jedan primjer navodimo: »Istu sumnjupokrećeAgostinoSessausvojojknjiziolju-bavi, no ja to želimdrukčije odrediti, jer jeonnatommjestučistiperipatetik«.Dijalog o ljubavi,str.235.

8

Ibid.,str.161.OvonijejediniprimjerdaGu-četić radnjusvogadijalogasmještaupredioljetnikovca,akonkretnoseradioladanjskomposjeduobiteljiGučetićuTrstenomkojejeidanas poznato po svome arboretumu uređe-nom potkraj 15. stoljeća sa obiteljskom ku-ćom izgrađenom1502. godine.Danas je tajprostor u cjelini zakonomzaštićen kao spo-menikvrtnearhitekture.

9

Ibid.,str.221.

10

Ibid.,str.245.



U raskoraku srednjovjekovlja i renesanse

Osnovniorijentirsrednjovjekovnemisli,Aristotel,pružaojesvojiminterpre-tatorimauporištazarazumijevanježenekaooneupitnihmoralnihiintelek-tualnihkvaliteta.11Aristoteloviizvodiofizičkojinferiornostižena,temeljeninanjegovoj teoriji elemenata, stvorili suosnovubrojnimsljedbenicimazakrajnjepojednostavljeno zaključivanjeo intelektualnom imoralnomstatu-suženeizproučavanebiologijskeosnove.Utjecajneenciklopedije12pisaneizmeđu1240.i1260.godine,temeljenetakođernainterpretacijiAristotelo-vihzapažanja,navoderazlikeurazvoju,konstitucijiisposobnostimaizmeđumuškaracaižena.Srednjovjekovnamedicinskatradicijastvaranjedjevojčicesmatraprije sveganeuspjelimpokušajemstvaranjadječaka.Razvojdječa-kapromatraosekrozprijelazodbiološkeovisnostiomajci,prekovremenapogodnogzaškolovanjedorazdobljapočetkauključivanjaujavneposlove.Razvojniputdjevojčicesdrugejestranedefiniranrazvojemreproduktivnogsustava,stogajeodrasladobženepočinjalautrenutkukadjebiološkimoglapostatimajkom.13 Jednostranobiološkodefiniranjesugeriralo je iosnovnokarakternooblikovanježeneističući»častipoštenje«kaotemeljneosobinetimeimplicirajućiiprimjerenemoduseponašanja.Srednjovjekovninauknasupućujedabudućisuženebližeosjetilnom,popustljivijesuizazovimakakovanjskogasvijetatakoivlastitogatijela;predmnogimiskušenjimanemajudovoljnosnažneobraneuvlastitomekarakteru.Percepcijatakvihslabihbićaupitnemoralnosti,»časti ipoštenju«dajeprijesvegaseksualnekonotacije.U srednjovjekovnom svjetonazoru, biti časna supruga je dobro, biti časnaudovicajošibolje,nobitidjevicajeipaknajbolje.Prevladavajućamizoginijasmatralaježenskuseksualnostunajmanjurukuprljavomtejetakvapercep-cijanužno implicirala potrebu stalnog nadzora i strogih pravila ponašanjažene.RastućiutjecajCrkveuzburkaojedotadajasnopozicioniranježeneunutarobiteljiidruštvanaglašavanjemjednakogmoralnogdostojanstvaobajuspo-lova.Usvakodnevnomživotutojeposebicedolazilodoizražajaupogledimanainstitucijubraka.Razumijevanjebrakakaopovezničkeinstitucijeizmeđudvijuobitelji susrelo se sacrkvenimshvaćanjembrakakaovezemeđusu-pružnicima.Kršćanstvojenaglašavalojednakomoralnodostojanstvoobajuspolova, no naglašenamizoginija u praksi, kao i sama struktura odnosa uobitelji,nijedavalamnogoprostorazadrugačijeshvaćanježene.14Dubokoukorijenjensrednjovjekovnimizoginidiskurstijekom14.i15.stoljećauEu-ropipočinjenavišestranabiti izazivannovimpitanjimaopoložajuženeudruštvuinjenommoralnomiintelektualnomintegritetu.Usredištezanimanjaprodiru teme ljubavi i ženske ljepote u svjetlu neoplatonističkemisli kojesvoju trajnu inspiracijupronalazeupetrarkističkomnaslijeđu razrješavanjakonflikta srednjovjekovnoga asketizma i ekspresije individualnosti.U tali-janskimsamostanimapostojalajetradicijaškolovanjaženapredodređenihdapostanuredovniceštourenesansidoživljavapuniprocvat.Izoliranostsamo-stanaomogućavalajeredovnicamadaseneometanobave,primjerice,umjet-nošću,dokjeizvansamostanaumjetnostsmještenaujavniprostor.Pojedinetalentiraneslikarice,redomizpoznatihslikarskihobitelji,mahomnisusmje-lepotpisivatisvojadjela.15Iudovice,pripadnicesrednjegstaleža,moglesuseuključitiuumjetničkiživotgrada,dodušesamouokviruCrkveizradomprekrivačazaoltareigrobove.UDubrovniku,dobrorazvijenomipomnogo-čemunaprednomgradu,prvepjesnikinjepojavljujuseteksredinom16.sto-ljeća.16SmatrasedajeprvameđunjimabilaJulijaBunić(GiuliaBona),iakojenedavnootkrivenazbirkanjenemanjepoznatesestreNadetiskana1569.



godinekojabitakomoglabitinajranijatiskanazbirkaprozeipoezijejednehrvatskepjesnikinje.NadaBunićposvetutojzbircipotpisujeuDubrovnikusa»iznezahvalnedomovine,4.rujna1569.«.TekstsugeriradajeobiteljBu-nićbilanalošemglasuiznajmanjedvarazloga:čakšesterosestara,mahomneudanih,abezmuškogpotomka.Uzto,čaksudvijesestrebilenaglasukaopjesnikinještojeizazivalopodsmijehokoline.17PosebanjeznačajteNadinezbirke,vjerojatnotiskaneuvlastitojograničenojnakladi,štojenjenakritikadubrovačkogdruštvatakoobjavljenačakpetnaestakgodinaprijepredgovoraGučetićevimDiscorsi(1584.)kojegpotpisujenjegovasuprugaMaruša.Mo-žemosamonagađatikakvesubilereakcijenaNadinuzbirku,akojekasnijeGučetićevodjelopretrpjeloponovno,današnjimrječnikomrečeno–cenzuri-rano,izdanje(objavljeno1585.).Primjer,jošnedovoljnoistražene,zbirkeNadeBunić,kaoikasnijereakcijenamarušinukritikuuDiscorsi,odražavajuonovremenoozračjeučitavojEu-ropikojenijebilosklonoženamaumjetnicama.Noiakosuseteškomoglere-aliziratikaoumjetničkisubjekti,ženesupostaleznačajanumjetničkiobjekt.Oženamatakonaširokoraspravljajupisciipjesnici,aprocvatantičkihidealairehabilitacijatijelaitjelesnostimanifestirasekrozslikarstvoikiparstvosvevišekoristećikaomotiveženuiženskotijelo.Svojdoprinosraspravamaoženamadajuicrkvenidužnosniciupozoravajućinaneprikladnostizdvajanjažene iz zidovakuće.Puni zamahdobiva imoda,kićenje iukrašavanje štoizazivaiGučetićanakritičkureakciju.Producirasemnoštvoradovaiprepiskioprečnihstajališta.UknjiževnimkrugovimaEuropevećnekovrijemetrajedebata,poznatapodnazivomquerelle des femmes,18akojajezapočelatema-

11

Osnovna svoja izvorišta mizogina tradicijapronašlajeuAristotelovimtekstovimaDe ge-neratione animaliumiFizika,kaoiuPoliticiiNikomahovoj etici.

12

Thomas ofCantimpré,Liber de Natura Re-rum;BartholomaeusAnglicus,De Proprieta-tibus RerumiVincentofBeauvais, Speculum Maius. Nav. prema: Philip Grace, »AspectsofFatherhood inThirteen-CenturyEncyclo-pedias«,Journal of Family History,Vol. 31(3/2006),str.211–236.

13

Usp. Jacques Le Goff (ur.), The Medieval World,CollinsandBrown,London1990.

14

Upraksiseprimjericesvakooporučnodari-vanjesupruge,posebnoonokojenijeograni-čavaloženinonasljedstvouslučajuponovneudaje,smatraloznakomvelikeljubavi.Sdru-gestrane,podacioodnosimaizmeđusupruž-nika ostajali su iza četiri zida, napominjućiipakdajemužodgovoranzaponašanjesvojesuprugetetomsvojompozicijomiodgovoranzanjeno»oblikovanje«kakosenebi»pokva-rila«.TakoBenediktKotruljević (BenedettoCotrugliRaguseo,1416–1469)napominjedajenajboljezaženuuzetidjevojkuodšesnaestgodinakakobijumogaodovestiured,»slič-nokaoštoseradiskopcem,kogaizdresiraškakvaželiš«.B.Kotruljević,cit.premaZ.Ja-nekovićRömer,Rod i grad,str.95.Takođerse

navodiipodatakizSplitskog statutadamužčijaježenapobjeglazbogzlostavljanjamoraobećatidanećevišebitiokrutanidajunećepovrijediti »preko uobičajenemjere« (Rod i grad,str.95.).Dalobiserazmatratikolikojedruštvenapercepcijazlostavljanjaubraku,aliisudskapraksaudanašnjedoba,odmaklaodtogpropisa.

15

Whitney Chadwick, Women, Art and Soci-ety,Thames&HudsonWorldofArt,London2002.

16

Izvrstan pregled dubrovačke povijesti krozživot i djelovanje prvih dubrovačkih pjesni-kinjavidjetiu:ZdenkaMarković,Pjesnikinje starog Dubrovnika,JAZU,Zagreb1971.

17

Višeu:EnnioStipčević,»Obranarimaiugle-da«,Vijenacbr.270(2004.),str.6–7.Usp.i:EnnioStipčević,»Arhiviranje tišine.Glazbaizkancelarijskihspisa«,Kolo2/2005.

18

Krajem13.stoljećauFrancuskojnastajeale-gorijskodjeloRoman o ruži(Le Roman de la Rose).GuillaumedeLorris1235.godinepišeprvih4000redakapoemekoju,između1275.i1280.godine,JeandeMeundovršavadoda-jućijojoko17000redaka.Roman de la Roseje alegorijska potraga Amanta (Ljubavnika)zasvojomidealiziranomljubavi,Ružom.Ova



tiziranjemženskeprirodekao inherentnodobre, odnosno zle, nastavljajućiseraspravamaotomejesuliženesposobnezaracionalnumisao.Odsamihpočetakaprovlačiseipitanjeobrazovanjažena,kaoevidentnognačinapotvr-đivanjanjihovemoralnostiiintelekta,nonezahtijevaseradikalnadruštvenapromjenaiizjednačavanjeiličakpreokretanjetradicionalnihuloga.Kršćan-stvo jeunijelopozitivnepomakeu stavupremaženama,nonijeuzdrmalotemeljemuževljevevlastinadnjom.19UredbamaomirazimainasljeđivanjuposvećujeseznačajnapažnjaugradskimstatutimaDalmacijeinjimasedi-rektnoiliindirektnoštitiženinopravonaudaju.20Takvipropisiutvrđivalisuiraspolaganjeimovinomubrakuštojeznačiloipostavljanjeekonomskihisocijalnihulogaubračnojzajednici,čakinakonsmrtijednogodsupružnika.Uriskantnomživotutrgovacaipomoraca,uzsnažnasjećanjanaepidemijekuge,udaja jeuvlasteoskimporodicamaDalmacijemoralabiti provedenapromišljeno.Uredbeomirazimainasljeđivanju,dogovaranjubrakova,tajnimzarukama,sklapanjuirazvrgavanjuzaručničkihugovora,propisiodozvolje-nojdobnojgranicizaulazakubrak,kaoimnogidrugikojisedotičupitanjaženidbenihodnosa,svjedočeodruštvenojstrukturiisvjetonazoruvlasteoskihobiteljiDalmacijeusrednjemvijeku.21Potomesedubrovačkoplemstvonijerazlikovaloodeuropskogaonogavremena.Ženaseostvarivalajedinounutarobiteljineimajućidrugogmjestaudruštvenojstrukturi.

O ženama: »Spekulativnog uma i zlog jezika«

NoGučetić,renesansnifilozofširokoghumanističkogobrazovanja,usvojimradovimasvjedočidrugačijeviđenježene.UprivatnomživotusasuprugomMarušomiuprijateljevanjusaCvijetomZuzorić,intrigantnompripadnicomdubrovačkogvisokogdruštva,Gučetićotvarastranicunekihnovihsvjetona-zora.NikolaVitovGučetićpotomakjecijenjeneiutjecajnedubrovačkeobi-teljičijisupripadnicigeneracijamaobnašalinajvišedužnostiuGradu.IsamjebiranzačlanaVijećaumoljenih,članaMalogavijeća,čakjesedamputabiranzakneza,kaoizamnogedrugeutjecajnepozicije,22uztosebavećiitrgovinom.NoNikolaGučetićuprvomejeredufilozof,aobiteljskiljetniko-vacuTrstenompredstavljaojeidealnoutočištezaizučavanjadjelafilozofâipisanjevlastitih.IsuprugaMaruša,pripadnicatakođerugledneobiteljiGun-dulić, u tomemu je bila dostojna pratilja. Potpisujući posvetu predgovoruDiscorsi sopra la metheore d’ Aristotele i pojavljujući se kao sugovornicauDijalozima,Marušinoimesvjedočijednunovustrujurazumijevanjaženeteotvarapitanjepodudarnostiliterarnogistvarnog,povijesnogživota,jednežive»superiorne«ženeustaromDubrovniku.UpravoMarušinakritikaiznesenaupredgovoruDiscorsi sopra la metheore d’ Aristotelesvjedočidvijestvari:otvaranjepremanovimsvjetonazorimatenjihovsudarsauvriježenimiodobravanimstavovimaširedruštvenezajedni-ce.Okomljujućisena»strašneglasovevukova,medvjedaitigrova«23marušaseneustežekritizirati onekojima smeta jednanovapojava–obrazovana,lijepa,talentiranaičasnažena.UCvijetiZuzorićskupilosevišedivljenjavri-jednihkarakteristikanegoštoihjeondašnjedruštvomoglopodnijeti.Kritikajepodjednakooštrakadjeuperenapremavladajućimstrukturamakaoiondakadrazotkrivazlobusalonskihrazgovora.NiDijalog o ljubavinijemimoišaoosvrnutisena»opakejezike«,ovogaputa»zlihžena«.Jalkojiihpokrećeda»ružnogovoreosvakojplemenitojosobi«zaGučetićanijeništadrugonegonadmetanje.24Iakojekritikaproisteklaiz



pokušajaodređivanjazavistikao jedneod strastikojapratiučinke ljubavi,preimenovanjezavistiunadmetanjeotkidatakvaogovaranjaodpojmaljuba-vi.Oštricajeovdjebritka:ogovaranjaplemenitihosobajasansuznakodmakaodčistoćeduše.»Zli jezicižena«nisuzanemareninitiukasnijemGučetićevudjeluUprav-ljanje obiteljigdjejebrbljavostženeistaknutakaojednaodnajvećihmana:nepokazujerječitostvećnemogućnostdasešuti.MalobrojnesuženeuDu-brovniku,sjetnokomentirajuBunićiGučetić,kojesušutljive,nijemeiškrtenariječima.Mnoštvoonihdrugihnećenitispominjatiimenimajerjetona

pričaoputovanju i potrazi za idealnom lju-bavi bila je jedno od najčitanijih djela četr-naestogstoljeća,aliikasnije,čemusvjedočioko 250 do danas sačuvanih srednjovjekov-nih i renesansnih izdanja. Iznimnogutjecajanaknjiževnost,prvenstvenofrancusku,djelojepromoviralo ispecifičanmodelkurtoaznepoezije.Vještoslijedećiliterarnimodel,jednaježena,spretnoiučeno,reagiralanamizogi-nijupropagiranukrozRoman o Ruži.Christi-nedePizan(1364–1430?),rođenauVeneciji,a odrasla, stekla obrazovanje i stvarala nafrancuskom dvoru, danas je zapamćena kaoprvaženauFrancuskoj,avjerojatnoiuEu-ropi, koja je za život privređivala baveći seknjiževnošću. Iako slavljena da je napisalaprvispisopitanjuemancipaciježena(Knjiga o gradu žena,1405.godine),njense radnesvodisamonapisanjeoženskoj tematici.Usvakom slučaju, povijesni odmak pokazujeda je Christine de Pizan pokrenula žestokuliterarnuraspravuoblikujućisvojomglasnomintervencijom već postojeći senzibilitet zapoložajženainužnostnjegovapreispitivanja.IakoGučetićvjerojatnonijeimaoprilikečita-tiprepiskeaktivnihsudionikaoveprvobitnerasprave,rukavcitenovemisaoneiargumen-tativnestrujevećsuuzelimahauliteraturiskojomjeimaodoticaja.

19

U Dubrovačkom statutu (1272.) navodi seda žena ne smije izaći pred sud bez pratnjesvogamuža,aakobitoiučinila,mužmožeponištitiparnicu.Z. JanekovićRömernavo-dizanimljivprimjersnalažljiveDubrovkinjeskraja13.stoljećakojajenasudunastojalaosporitioporukusvojemajke.Tvrdilajedajenjen pristanakprilikom sastavljanjamajčineoporukenevažeći,budućidajetadavećbilaudana,odnosnopodvlašćusvogamuža.Pre-mapropisimakojisuograničavalipravaženaubraku,njenosetadašnjeslaganjesodredba-maoporukemorasmatratinevaljanim.Sudjeukonačnicipresudiounjenukorist.ZdenkaJanekovićRömer,Rod i grad,str.94.

20

Čaksuinajsiromašnijedjevojkemoraleimatimiraz,makarsimboličan.Njihovaudaja,naj-važnijidogađajtijekomživota,bilajeonemo-gućena nedostatkom novca te su pripadnicibogatijih slojeva često oporučno ostavljaliodređenesvotezasiromašnijedjevojkeštite-

ćiihtimčinomodnesrećeživotausidjelice.DvostrukozanimljivpodatakdajeT.RaukarnavodećiprimjeroporukezadarskogplemićaMiheSoppekoji1413.oporučnoostavlja200libarasiromasimagubavcima(pauperibus le-pra exstra Jadram),određujućiistodobnodasenakonženinesmrtiprodaostatakimovineinovacpodijelisirotinji(pauperibus Christi).Istaoporukanavodiidarivanjeuimemirazadvanaestdjevojaka,svakojpo100libara.To-mislav Raukar, »Komunalna društva uDal-macijiuXVstoljeću«,str.187.

21

Ovažnomzadatkunastavljanjarodasvjedočeipodacikojinavodedajeu15.stoljećuuro-doslovljimadubrovačkihobiteljiprisutnočak34% vlasteoskih obitelji koje nisu ostavilenastavljača roda,većinomzbogvelikesmrt-nostidjeceili,umanjembrojuslučajeva,radiisključivoženskogpotomstva.Opovezanostiveličine i razgranatostivlasteoskeobiteljisautjecajemnapolitički,društveniikulturniži-votsvjedočiiprimjerobiteljiGondolekojaseudrugojpolovici14.iu15.stoljećuizrazitobrojčanopovećalaibračnimvezamaostvari-lakontaktesadrugimutjecajnimobiteljima.PripadniciobiteljiGondole (Gundulić)dugosuvremenavršili značajnedruštvene i poli-tičkefunkcije.AnalizurodoslovljaprovelajeI. Mahnken, nav. prema: Zdenka JanekovićRömer,Rod i grad,str.47.

22

DetaljanpopisGučetićevihpolitičkihidržav-ničkihdužnostiuzpodatkeonjegovuživotuvidjeti u: IvicaMartinović, »Ljetopis životaidjelaNikoleVitovaGučetića«,Dubrovački horizonti36(1996),str.23–33.

23

Predgovoru:NikolaGučetić,Discorsi sopra la metheore d’ Aristotele,1584.

24

»Zavistjeupravomsmislužaljenjezbogna-predovanja tuđeg dobra koje se izjednačujes našim, pa vjerujem da bi onu strast kojumaloprijenazvasmozavišću(akoja ječestouzrokdaseodrugimazlogovori)razumnijebilonazvatinadmetanjem,jerseone(podle, zle žene,op.I.Z.)žalezbogdobrakojenji-masamimanedostaje.«Dijalog o ljubavi,str.269.



sramotunjihovimmuževimakojisemalobrinuočasti.Šutljivostženeznačirazboritosturazgovoruštoizazivadivljenje,adivljenjeizazivapoštovanje.Ženadodušepoštovanjemožezaslužitiidrugimstvarima,primjericebavećisečasnimposlovimapoputvezenja,predenjaitkanja.Poželjnojeidasenepokazujenaprozorimaznatiželjnogledajućizbivanjanaulici.Sasvimjejasnodaizkućenebitrebalaizlaziti,akadjevećukući,odgovoranmužkojibrineočastitrebauvijekbitinaoprezudamusupruganeprovodipreviševremenasasluškinjamailidaukućuneprima»bezobrazneinepoštenežene«.Unatočsvimmjeramaoprezaženskačast je izuzetnokrhkakategorija. Isključivimposredovanjemzlihjezika,ženajemoglaprekonoćipostatiobjektkrajnjegprezira.Svakoženskoprijateljstvoidruženjetumačilosekaoiskorištavanjeprilikezaogovaranje,pačakikaoopasanoblikženskezavjere.25»Ženenaj-bolječuvajusamoonoštoneznaju«upozoravaiGučetić.26Oslabostiženasvjedoči ionovremenalegislativa:budućidaženenemogučuvatinikakvutajnutrebaihdržatipodaljeodobiteljskihposlova,aisudovisuizražavalisumnjuuženinosvjedočenje.Ipraznovjerja,čarobnjaštvoivještičarenjebilisuposebno,iakoneiisključivo,vezaniuzžene;krhkeinestabilne,skloni-je su zlim utjecajima.Neki autori povezuju zanimanje države za progon isuđenjevješticadirektnopovezanimsapromjenomslikeoženi:odopasne,zle,pa inasilnedo,dodušeprepredene,aliumiljate,nježne iaseksualne.27Takvomprijelazu svjedoči i renesansna literatura slavljenjemženskeumil-nosti,nježnostiiljepoteneublažujućiipaktimeopasnostodženskeslabostiizavodljivosti.28

Brojnostrenesansnih,uzvišenokonotiranihtekstovaoženama,sentimental-no-ljubavnihipatetično-udvaračkih,stavljeniukontekstraspravaopraktič-nimpitanjima,podcrtavajuneskladliterarnogiživljenog.Ženi,uzasvenovo-otkrivenekvalitete,ipaknijemjestoujavnomživotu.Imediteranskitrg,sre-dištezbivanjajavnog,gradskogživota,isključivojerezerviranzamuškarca.Ambivalentnostonovremenihstavovaoženitolikojeizraženadasuvremenianalitičaričakpostavljajupitanje:jesuliženeuopćeimalerenesansu?29

Primjerepronalazimo iuGučetićevimdjelima.UUpravljanju obiteljiGu-četićsereferiranasedamzakonaizAristotelovaGospodarstva.Takonavodidaježenastvorenatjelesnoslabijomdabidjelovalaunutardomaiobiteljiičuvaladom,dokjetijeloiduhmuškarcaBogpodesiotakodamuomogućidjelovanjeizvankuće.Drugijezakondaženanesmijepuštatiukućunikogabezznanjamuža.Nesmijepretjerivatiuoblačenjuiukrašavanju,aGučetićbičakikaznioonekojepretjerujuikojesu»začetniceneurednogiraskalašenogkićenja«.30Ženijeprimjerenijebavitisepreslicomnegodržavnimpitanjimai zato ne smije dosađivati svojemumužu pitanjima oko gradskih poslova.Gučetićupućujedaženatrebapažljivopromatratiioponašatičasnepostupkesvogamužaiistinskigapoštivati,nesastrahomvećkćerinskomljubavlju.Suprugetrebajubitiuskladuislozisamuževimaiusrećiiunesreći.Dobraženanesmijeimatisvojihposebnihosjećajavećsamozajedničkihsmužem,aposljednjijezakondaženamoraosjećatiposlovesvogamuža,amužženine»onakokaoštočvorstežedrugičvoričinigajačim«.31

Noženeipakimajunekihosobinakojemudarmužmoraznatipravodobnoiskoristiti.TakoseuUpravljanje obiteljiprobiooprezanstavorazumuženekojisesastojiod»trezveneinteligencije«:

»Poredovihsavjetakojepisciogospodarstvudajumuževimaopostupanjusženama,onijošupozoravajumuževedaodlakomislenihženaneprimajusavjeteuteškimiozbiljnimstvarimaakotonijeneočekivano.Ovakvinaime,neočekivanisavjetiženapokazalisusevišeputaoštro-umnijiodmuževljevih,jersenjihovrazumsastojiodtrezveneinteligencije.«32



Naglašenasuzdržanostuvjeriuženskirazumznačajnoserazlikujeodstavo-vapromoviranihuDijalozimadesetakgodinaranije.Gučetićtadaotvorenoinedvosmislenonaglašavadase»trezvenainteligencija«ženevišeputapoka-zalakorisnomiponudiladobrarješenja.Štoviše,uposvetiDijalozimaističeda»ženemoguboljeodmuškaracausvojitisvakuznanost«.33NikolaVitovGučetićusvojimranijimdjelimapridružujesenovojstrujislavljenjažene,nočinisedatemisliuradovimaobjavljenimanakonbiranjananajvišedužnostiGradagubenasvojojsnazi.Posvećujućisepolitičkimiteološkimpitanjima,tematiziranježeneunjegovimdjelima jasno je razgraničeno između ideal-nog,moždanajizraženijepromoviranoguDijalozima,ionogsvakodnevnog.Isamisugovorniciserazlikuju:spekulativnapitanjapoputonihuDijalozimaspremnopovjeravaženskimlikovima,dokrazgovorepraktičnenaravizadr-žavameđumuškimgovornicima.Nobaremjednom,biojepredizazovom:prvaverzijaUpravljanja obitelji(urukopisupodimenomDialogo iconomi-co)pisanajekaodijalogGučetićevesuprugeinepoznatogsugovornika34kojisuprijeobjavljivanjazamijenjeniStijepomNikolomBunićemisamimGu-četićem.MožemosamonaslućivatikojisurazloziGučetićanavelinatakvupromjenu.Riječžene,bistroguma,ali izlog jezikazabavljenog trivijalno-stima,moždanijeimaladostatnogaopravdanjazasudjelovanjeurazgovoruopraktičnimpitanjimasvakodnevnogaživota.Poznavanjenačinazadobrovođenjevlastitogdomapretpostavkajedobrogvladanjagradom,ističeGu-četićuUpravljanju obitelji.»Neksenigdanedopustiženamadasemiješajuuvladanjedržavom,nidjelovanjemnivijećanjem«,bezpogovornoupućujeudjeluGrađanski naputci.35Noulogaispitivačiceudijalogu,makakogodciljanihiizbrušenihpitanja,nebiotvorilaputdrugačijem,kontroverznijem,razumijevanjuulogeženeukućanstvu.VjerojatnijimtakoipaksmatramodajeGučetić,poučeniskustvomsobjavljivanjemDiscorsi sopra la metheore d’ AristotelegdjenjegovasuprugapotpisujekritičkiusmjerenPredgovor,odlu-čiomanjim intenzitetom, prihvatljivijim javnom svjetonazoru, promovirati

25

KarmaLochrie, »BetweenWomen«, u:Din-shaw, C. i Wallace, D. (eds.), Medieval Women’s Writing,CambridgeUniversityPre-ss2003.,str.74.

26

NikolaGučetić,Upravljanje obitelji,Biblio-tekaScopus,Zagreb1998.,str.155.

27

EdwardBever,»Witchcraft,femaleaggressi-on,andpowerintheearlymoderncommuni-ty«,Journal of Social History,35(4/2002).

28

Samo usput napominjemo kako je prijatelj-stvo između Maruše i Cvijete, zabilježenokrozdjelaNikoleGučetića,imnogimsuvre-menim povjesničarima otvorilo prostor zaimplicitne zaključkeomnogodubljimemo-cijama između te dvije žene. Isto sugerira ikazališnadramapostavljena2005.podautor-stvomiurežijiMatkaSršena.

29

Poznat je primjerice tako intoniran tekst D.J.Kelly-Gadolkoji jepotaknuoživuraspra-vu.Usp.:DiJoanKelly-Gadol,»DidWomen

HaveaRenaissance?«.Značajanprilogistra-živanjurazumijevanjaženeurenesansnidajei tekst Erne Banić-Pajnić »Žena u renesan-snojfilozofiji«,Prilozi za istraživanje hrvat-ske filozofske baštine 59–60 (1–2/2004), str.69–89.

30

NikolaGučetić,Upravljanje obitelji,str.163.

31

Ibid.,str.165.

32

Ibid.,str.155.

33

Dijalog o ljepoti, Dijalog o ljubavi,Predgo-vor,str.13.

34

MarinkoŠišak,»Predgovor«u:NikolaGuče-tić,Upravljanje obitelji,str.11.

35

NikolaGučetić,Građanski naputci, naputakCXXIV.,u:NikolaVitovGučetić,O ustroju država,Goldenmarketing,Narodne novine,Zagreb2002.,str.497.



svojarazmišljanja.Postojilipovezanostizmeđupromjeneproklamiranihsta-vovaipromjeneusamomGučetićevupolitičkomidruštvenomživotu,ostajezanimljivimpitanjempovjesničarima,aliiGučetićevimbiografima.

Malo o ljepoti, više o ljubavi

Unatoč kasnijem suzdržanijem, više »ukalupljenom« tematiziranju žene,ostajedajeGučetićevamisao,krozpoticajeAristotela,Platonaifilozofakr-šćanskeorijentacije,produciralajedannovimozaik.UDijalozimanjegatakočudesvikojiženskispolsmatrajunevrijednimislabimobrazlažućidaupravoizdefiniranjaženineprirodeproizlazisuprotno.Pritomsepozivanauvjerenjedasu»ženebližetemperaturi«,poznatargumentsrednjovjekovnemislikojiseoslanjanaaristotelovskozaključivanjedaženeimajumanjetopline,aonokojepoprirodiimamanjeudjelautoplinijeimanjerazvijeno.NoGučetićtajdokazkoristisasvimsuprotnoodtradicionalnogargumentiranja.Bliskostsosjetilnimprovocirapovodljivostimamiuslabostinestalnost,noistančanijiosjetznačiijasnijuspoznaju,navodiuPosvetiDijalozima.Jasnijaspoznajačini»dajenjihovumsavršenijiodnašeg«iupravotakav,pronicljiviisenzi-bilnijium,punopravnomožeraspravljatiovrlinamaduše.MarušaiCvijeta,urešene»darežljivimdarovimaprirode«,Gučetićusenamećudostojnimsu-govornicamanatemeljepoteiljubavikadse»usavršenstvunjihoveljepo-teunajvećojmjeriiskazujeonapripravnostdušezaspekulativnoučenje«.36Glasuženeurazgovorimafilozofskenaravi,Gučetićjepronašaolegitimnoopravdanje.ObadijalogatematizirajudavnopostavljenapitanjaiunjihovurazjašnjavanjuGučetićprolazitragovimadobromuznanihfilozofskihautoriteta.Iakonavo-didajedijalogpisan»uPlatonovuduhu«čestozalaziurukavceisporednimputovimadokazujeglavnumisao.CvijetiZuzorićpripalajeulogaodgovara-njanapreciznaMarušinapitanjapričemuseobilatokoristiprimjerimaizmi-tologije,kaoiprimjerimaizdjelafilozofaantičkeGrčke.IPlatona,dakako.NomisaoPlatonovanavišejemjestaprovociranastavovimaAristotelatesečinikakoseisamGučetićvišeputapriklonio,onakosuptilnoisaintelektu-alnomzrelošću,mislivelikogFilozofa.OdantičkihbogovadokršćanskogBoga,prekodemonaipalihanđela,Gučetićpletezanimljivufilozofskuisvje-tonazorskumrežu.Dualističkakoncepcijapredstavljatemeljizgrađivanjasvekolikesrednjovje-kovne, ali i renesansne slike o svijetu, kako ovom tako i onozemaljskom.Tvarno, propadljivo tijelo i besmrtna, vječna duša sjedinjeni su nakon ne-sretnogpadaduše.Dušasputanatijelomupravoraditogatežibezvremenomsavršenstvu.Njeniokovisvjedočenjenusnagu.Tijelojeznak–upravodokaz–postojanjaduše.Sjedinjenjedušestijelomjeprirodno,navodiiGučetić,iraskidasesmrću.Tijelojevanjskiprikazonogaiznutrazaštićenog,baškaoštojedandomštitisvojeukućane.Susprezati»našeprolaznotijelozaprljanotolikimčuvstvimaistrastima«inadziratinagone,osnovni jezadatak.Žen-sko tijelozrcalna jeslikamuškoga, izuzevšto jenjenreproduktivnisustavzaštićenunutartijela,tajnovit,dokrajnjemjereprivatan,alitime,kaoisveskriveno – sumnjiv. Srednjovjekovnog čovjeka već i sama anatomija ženenavodidajepotrebnoistiprincipslijeditiiuživotu;ženijepotrebnazaštitakuće i vodstvo snažnijega.Renesansnipisci važnimsmatrajupitanje časti,koja se kod žena u najvećojmjeri odnosi na čednost; čuvanje tijela značipojačanubriguosvimslabostimakojimajetijelo,posebicežensko,sklono.Nepričatipuno,sklanjatipogled,nepokazivatisenaprozoru,bitistidljivai



poslušna,naputcisukojeiGučetićsmatrasamorazumljivim.Renesansaipakneskrivadivljenjespramsnažnihisposobnihženakojesuseiskazaleuzna-čajnimpovijesnimtrenucima.Njihresiposebnasnaga,snalažljivostiintelekt–nagrađenesumuškimelementima.Tijelokaohramduše,ujednojeinjenodraz.Ljepotatijelaoznačavailjepotuduše.Itvrdnjeoženskojsuperiorno-sti,potpisaneodGučetića injegovesupruge,svojosnovpronalazeustavuoženskojnadmoćiupogledutjelesneljepote.»Otkrićežene«urenesansijeutemeljeno na »otkriću tijela«.Lijepo tijelo više je »izazivano« iGučetić,iznenađujućepojednostavljeno,zaključujedajedinolijepaženamožebiti ičedna.37Čednost,svojstvenasamoponekimlijepimženama,najvišijenjihovures.Ljepotajepredmetljubaviskojomstojiuodnosustalnogaprožimanja.Ljubav,kaosveprožimajuća,otkrivaseutemeljimanazoranasvijet.Nakonbrojnih idetaljnih filozofskih tumačenja takvogsuodnosa ljubavi i ljepote,Gučetićizvodiizačuđujućenaivanzaključak:

»…svakakozaslužujupodsmijehonikojisuružni,ačiniimse,kadžarkoljubeneštolijepo,damorajubitivoljenitolikokolikoonivole,štobisemogloučinitipravednimkadbisenjihmogloljubitijednakokaoiljubljenuosobu;nokakooninemajuonoštobisemogloljubiti,zaslužujuporuguipodsmijeh«.38

Ljepotajepredmetljubaviiljubavjetežnjapokojojsvatkoodnasželilijepoidobro,PlatonovesumisliimplementiraneuosnovuGučetićevatematiziranjaljepoteiljubavi.»Takonasučeplatoničari«,progovaraCvijeta,»anjihovojeučenjegotovonepogrešivo«.39Ljepotailjubavsemeđusobnoobjašnjavaju.Nakonšto jeDijalog o ljepoti rezultiraozaključkomda je ljepotapredmetljubavi,upravoljubavpobuđujedaljnjiinteresipoticajzaraspravu.»Ljubavjepočetakizkojegajeukaosunastalažudnjazauresom«,40onajedemoniz-međubogovailjudi,jer»pobuđujenašumoćpožudezalijepimilizadobrim,(…),utiskujeiunosiizvišihibožanskihsupstancaslikulijepogidobrogunašudušu«.41ZanimljivojeGučetićevoopredjeljenjezagovorodemonima.Ljubavjedemonupravozatojerposredujeizmeđusmrtnikaibesmrtnihsup-stanca;ljubavsudjelujeuobjekrajnosti.DokjezaGrkedaemonoznačavaobića izmeđusmrtnika ibogova,kršćanstvodemonima imenujeanđelepro-tjerane izraja.Ranakršćanska tradicijademonizirala jedemone.IGučetićradi kratak pregled krozmetamorfoze razumijevanja demona, na koncu ihpoistovjećujućisaanđelima.Demone,odnosnoanđele,dodjeljujenamBož-ja providnost prilikomnašega rođenja.Svi sudemoni stvoreni iz duše, nomeđusobnoserazlikujuposvojimvrlinama,anisunitisvidemoniljubavni.Udaljenostodbožanskogradirazlikuimeđudemonima,takodasubožansko-mebližionikojisunavišemstupnju»odličnostiisavršenstva«.Gučetićseopredjeljujezapostojanjeidobrihizlihdemona,tedemonastvorenihizrazli-

36

Dijalog o ljepoti, Dijalog o ljubavi,Predgo-vor,str.13.

37

Navedeni stavpropagiranuDijalozimapro-nalazimoikasnijeuUpravljanju obitelji:»Zavelikusupohvalukodženečistoća i ljepotazajedno.Velim zajedno, jer biti lijepa a ne-čedna jebiti sličnaprasiciukrašenoj skupo-cjenimibogatimnakitom.Bitiružnaačednanevrijedinikakvepohvale,jerteškoćejednaružna ženapostati nečednabudući da je sviizbjegavaju«. Nikola Gučetić, Upravljanje obitelji,str.135.

38

Dijalog o ljubavi,str.253.

39

Ibid.,str.171.

40

Ibid.,str.165.

41

Ibid.,str.169.



čitihvrlinaduše.Ljepotajesjajbožanskogikaotakvaproizlaziizbožanskog,noiskustvonampokazujedanisusvanašadjelovanja,nitisvakanašatežnja,premabožanskomzaistaiusmjerene.Međuljubavnimdemonimatakosera-zlikujuonidobrikojepokrećebožanskaljubavionizli,kojinagonedušunanevrijednestvari,preljubeiblud.Ljubavjemoćkojasvimstvorenimstvari-maočitujedobro,odnosnopredmetprvogsveopćeguzrokasvijeta.Stvaranjesvijetapoznavalisuifilozofiprijekršćanstva,napominjeGučetić.Eventual-neraskorakesacrkvenimnaukompomirujeizjednačavajućibožanskiumsaPlotinovomumnomdušomupojmuSvetogDuha–pokretačaBožjemudrostiiuzrokastvaranjasvijeta.Dvovrsnostljubaviizvedenajeuskladuscrkvenimnaukom,dokjeodređenjeljepotepreuzetoiznaslijeđaantike.Teorijaemana-cijepostajeosloncemtumačenjarazličitosti–oneproizlazeizudaljenostiodstvaralačkogprincipa.TakoisvakozlopredstavljaodsutnostsavršenstvaštosetumačiizsnažnogaugustinovskogargumentaodopuštenjuiprovidnostiBožijoj.Prisutnostzla,odnosnoodsutnostdobra,mogućejejedinopoBogu,paseitakvapojavaukonačnicizbivazadobrobića.VažandioDijaloga o ljubaviposvećenjemituoErosu.OdPorosa,bogaobi-ljaiPenije,božiceoskudiceisiromaštva,stvorenjeEros,štovateljAfrodite.Ustalnojžudnjizalijepim,Erosserazvijakažudnjizaljepotomposebi,zaidejomljepote.Iakorođenuinteligibilnomsvijetu,Erospomajčinunasljeđubudiunamaosjetilnestrasti.BožanskoitjelesnoposredstvommitaoErosunastojeobjasnitisvojezajedničkoishodište.Nokrajnjesjedinjenje,pročišće-njeilistapanjerazličitosti,svojeispunjenjepronalazeusamomeprocesu.IGučetićželiupravotakavEros,kojižudi,stvara,napinje,čezne.VećAristo-fanuGozbinaznačujeonuparadoksalnostkojućeFreudrazraditi:žudnjazaispunjenjemjestžudnjazaprestankomžudnje,onaželisvojkraj,prestanak,smirenje.Stvaralaštvojeput,savršenstvojekraj.Ljepotajestpredmetljuba-vi,nonjihovafuzijajekrajstvaralaštva.PlatonovErosjetakoproizvoditelj,božanskostvorenjekojenas»nebeskimibožanskimstvarimaupućujeina-dahnjuje«,nadovezujeiGučetić.42Iosjetilnačuvstvanosetragbožanskoga,iosjetilna,tjelesnažudnjamožesenazivatiljubavlju.IdejaljubaviuGučetićanosisnažanreligijskipečat,ljubavBogajeuzrokpostojanjasvihstvariipoti-čenasnatraganjezacjelinom,zasavršenstvom,koje,svedokjedušasputanatijelom,nijemogućedoseći.Uobjedinjavanjufilozofskogireligijskog,Gu-četićseoslanjananeoplatonizam,prvenstvenonateorijuemanacije,bavećiseraznolikimmanifestimaBožjeljubavi.PozivajućisenaAugustinanavodida je»ljubavonajprvikretštogadušaosjetispramlijepestvari«zaključujućidajeljubav»željazauživanjemlijepestvari«.43Iztognačelaizvoditrivrsteljubavi:božansku,kojanasvučepre-makontemplativnomživotu,požudnuiliživotinjskukojanasvoditjelesnomužitku,iljudsku,djelatnu,kojasenalaziizmeđuprethodnedvije.Ukolikoseljubavshvatikaopokretačkielementkojinagonikavječnomdobru,utolikosemožetvrditi,navodiGučetić,dajuposjedujuiživotinjeipriroda.Noonajbitnirazlikovnielementjestposjedovanjerazuma.Ljubavkaodemonparti-cipirauinteligibilnomsvijetutejukaotakvuistinskimoguprepoznatisamorazumna stvorenja.Čovjek takomožežudjeti zaopćim,dok je ljubavkodživotinjaiprirodeucjelinipokretanaprirodnimnagonom.Žudnjaživotinjaokrenutajepojedinačnomdobru,užitkutijelaitrebasezvatipožudom,aneljubavlju.Razumijevanje ljubavi iz pozicije sudjelovanja u božanskom, zaGučetićadokidapostojanjeljubaviuprirodiiživotinjama.Prvoiposljednjedjelovanjeduše,navodiGučetić, jestumnopromatranje i traženjenajvišegdobra.Svejestvorenoizbožanskeljubavi,nounjojnemožejednakoipar-ticipirati.PonovnoseslažućisAristotelom,Gučetićnavodidasustvariod



Bogaproizašleizljubavi,nokakonisustvoreneistimredom,višeilimanjesudionicedobroteidrugihsavršenstava,pajetakoiBožjaljubavjačailislabija.Kozmološko-religioznipoglednasvijetumotanjeuumno,etičko.Sveopćostiuniverzalnostiscrpljujuseudjelatnome.Gučetićjeposvetioznačajanprostoripraktičnimpitanjimaljubavi.Uz,kakonavodi,prirodnosjedinjenjekojeseodnosinapovezanostduše i tijela, ra-spravljaiosjedinjenjuizljubavi.Nužanpreduvjetjevelikaljubavljubavnikailjubljenekojamorabitiobostrana(pretpostavljamodaobojemorajubitiilijepi).TijekomrazgovoravišeputanailazimonaeksplicitneotkloneodAri-stotelovemisli,notemaprijateljstvaodajemupriznanjezadobrupodjelunaprijateljskuiputenuljubav.GučetićipaknijeodoliopajetupodjelupojasnioifilozofskimautoritetomTomeAkvinskogaotomedasetedvijeljubavime-đusobnoprožimaju,norazličitoobjelodanjuju.Uzsjedinjenje,Gučetićsepo-zabavioidrugimučincimaljubavi,višepažnjeposvećujućizanosudušeilju-bomori.Govorećiostrastimakojeprateučinkeljubavi,navodidasvestrastiproizlazebiloizužitkabiloizboli.Ciljanoizdvajazavistuobrazlaganjukojeujednopronalazimoijedinomjestogdjesegovorioaktualnimdogađajima.MnoštvoprimjerakojimaGučetićoslikavatemesvojeraspravepotječeizmi-tova,književnosti,rimskogisuvremenogtalijanskogpjesništva,aspominjeiPelegrinovićevuJejupku.Uzučestalokorištenjeprimjeraizvanfilozofskogdiskursa,Dijaloziodajupočastipetrarkističkojlirici.Eklektičkookupljanjerazličitihmislinezazireiodkorištenjapomaloegzotičnihprimjera,poputre-inkarnacije,magikeilizvjezdoznanstva.Ljubavjeuniverzalna,kozmološka,povezujeosnovneelemente,aliicijelisvemir.Gučetićevaknjiževno-teološ-ko-filozofskasintezaustrajnoslijediosnovnuzamisaopomirenjasuprotnostiproizašlih izpromjeneduhovneklimevremenaukojem ježivio.Različitemisliusklađujeujedansistem,nebezrazlogastavljajućinaglasaknaneopla-tonizam.UpravoneoplatonističkekoncepcijeurefleksijamaoljubaviiljepotiuGučetićupronalazesvogaustrajnogsljedbenika.Slažućimozaikfilozofskihmisli,Gučetićotkrivaslikujednogkasnorenesansnogfilozofa.Neoplatonikiaristotelovac,nouvijekfilozofikršćanin.MijenefokusamislikrozživotistvaralaštvoNikoleVitovaGučetićasvjedocisujednefilozofskeznatiželje.Inesamofilozofske–otvaranjeprostora»drugomglasu«dopuštanamGuče-tićasmatrati,umjeriukojojjenjegovovrijemetodopuštalo,iangažiranimpiscem.

Literatura

Balić,Davor,»NikolaVitovGučetić:Upravljanje obitelji«(prikaz),Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine,47–48(1998),str.270–274.

Banić-Pajnić,Erna,»Ženaurenesansnojfilozofiji«,Prilozi za istraživanje hrvatske filo-zofske baštine,vol.30,sv.59–60(1–2/2004),str.69–89.

Bever,Edward,»Witchcraft,femaleaggression,andpowerintheearlymoderncommuni-ty«,Journal of Social History,35(4/2002).

Bremer,Alida,»Gynotopia‘Knjigaogradužena’ChristinedePizan«,Kolo14(4/2004),str.67–81.

Carr,RichardA.,»Theresolutionofaparadox:AlexandredePontaymeri’sresponsetotheQuerelle des femmes«,Renaissance Studies17(2/2003),str.246–256.

42

Ibid.,str.219.43

Ibid.,str.215.



Chadwick,Whitney,Women, Art and Society,Thames&HudsonWorld ofArt, London2002.

Dialeti,Androniki(2003.),»‘Defenders’and‘enemies’ofwomeninearlymodernitalianquerelledesfemmes.Socialandculturalcategoriesoremptyrhetoric?«.http://www.iiav.nl/epublications/2003/Gender_and_power/5thfeminist/paper_248.pdf

Duby,George (ur.),A History of Private Life. Revelations of the Medieval World,TheBelknapPressofHarvardUniversityPress1988.

LeGoff,Jacques(ur.),The Medieval World,London,CollinsandBrown1990.

Lochrie,Karma,»BetweenWomen«,u:Medieval Women’s Writing,Dinshaw,C.iWalla-ce,D.(eds.),CambridgeUniversityPress2003.,str.70–88.

Grace,Philip, »Aspects ofFatherhood inThirteen-CenturyEncyclopedias«,Journal of Family History,Vol.31(3/2006),str.211–236.

Gučetić,NikolaVitov,Upravljanje obitelji,BibliotekaScopus1998.

Gučetić,NikolaVitov,Dijalog o ljepoti/Dialogo della Bellezza, Dijalog o ljubavi/Dialogo d’Amore,dvojezičnoizdanje,Most,Zagreb1995.

Gučetić, Nikola Vitov, O ustoju država, Golden marketing, Narodne novine, Zagreb2000.

Hult,DavidF.,»TheRoman de la Rose,ChristinedePizan,andthequerelle des femmes«,u:,Dinshaw,C. iWallace,D. (eds.),Medieval Women’s Writing,CambridgeUniversityPress2003.,str.184–194.

JanekovićRömer,Zdenka,Rod i grad: dubrovačka obitelj od XII do XV stoljeća,HAZU,Dubrovnik1994.

JanekovićRömer,Zdenka,»MarijaGondolaGozze–Laquerelle des femmesurenesan-snomDubrovniku«,u:AndreaFeldman(ur.),Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest,Institut»VladoGotovac«,Ženskainfoteka2004.,str.105–123.

Lučin, Bratislav i Tomasović,Mirko,Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti,zbornikradova,Književnikrug,Split2006.

Kelly-Gadol,DiJoan,»DidWomenHaveaRenaissance?«,u:Bridenthai,R.iKoonz,C. (eds.),Becoming Visible: Women in European History,HoughtonMifflinCo.1977.

Marković,Zdenka,Pjesnikinje starog Dubrovnika: Od sredine XVI do svršetka XVIII sto-ljeća u kulturnoj sredini svoga vremena,JAZUZagreb1970.

Martinović,Ivica,»LjetopisživotaidjelaNikoleVitovaGučetića«,Dubrovački horizonti36(1996),str.23–33.

Martinović,Ivica,»KasnorenesansnifilozofNikolaVitovGučetić«,u:Zbornik Dubrovač-kog primorja i otokaVI.,»Primorac«,Dubrovnik1997.,str.203–225.

Nikolić,Zrinka,»Izmeđuvremenitihivječnihdobara–ženeudalmatinskimgradovimauranomsrednjemvijeku«,u:AndreaFeldman(ur.),Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest,Institut»VladoGotovac«,Ženskainfoteka2004.,str.33–56.

Raukar,Tomislav,»KomunalnadruštvauDalmacijiuXVstoljeću«,Historijski zbornik,god.XXXIII–XXXIV(1),(1980.–1981.).

Schiffler,Ljerka,»Pogovor«u:Dijalog o ljepoti/Dialogo della Bellezza, Dijalog o ljubavi/Dialogo d’Amore,dvojezičnoizdanje,Most,Zagreb1995.,str.337–353.

Schiffler,Ljerka,Nikola Vitov Gučetić,BibliotekaCroatica,HrvatskistudijiSveučilištauZagrebu,Zagreb2007.

Stipčević,Ennio,»Obranarimaiugleda«,Vijenacbr.270(2004.),str.6–7.Dostupnona:http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac270.nsf/AllWebDocs/Obrana.

Stipčević,Ennio,»Arhiviranjetišine.Glazbaizkancelarijskihspisa«,Kolo2/2005.Dostu-pnona:http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/arhtisine

Stojan, Slavica,Vjerenice i nevjernice. Žene u svakodnevici Dubrovnika (1600–1815),Prometej,Zagreb-Dubrovnik2003.



Šimunković,LjerkaiRožman,Miroslav,»Ženskopismourenesansi,dubrovačkiprimjer:MaraGundulićiCvijetaZuzorić«,Mogućnosti45(4–6/1998.),str.235–241.

Šišak,Marinko,»Predgovor«u:Gučetić,NikolaVitov,Upravljanje obitelji,BibliotekaScopus1998.

Šišak,Marinko(2002.),»Žudnjazaljetnikovcem«,Vijenacbr.222(2002.).Dostupnona:http://www.matica.hr/Vijenac/Vij220.nsf/AllWebDocs/esej3.

Tadić,Jorjo,Dubrovački portreti,Srpskaknjiževnazadruga,Beograd1984.

Zbornik,Gradske marginalne skupine u Hrvatskoj kroz srednji vijek i ranomoderno doba,BibliotekaDiesHistoriae,Zagreb2004.

Zenko,Franjo,Starija hrvatska filozofija,Školskaknjiga,Zagreb1997.

Ivana Zagorac

Nikola Vitov Gučetić: on Beauty, Love and Women

AbstractThe vigorousness of Neo-Platonic conceptions and the revival of the ideals of antiquity, along with wholehearted support from Petrarchian lyricism, exalted women in Humanism and the Re-naissance in a way which was inconceivable in the Middle Ages. The legislature of Dubrovnik, already under the prevalent influence of the Church, witnessed significant changes in the social positioning of women, while the novel intellectual orientations exerted powerful influence on its cultural life. Accordingly, it was in Dubrovnik that the first-ever poetesses emerged, and that the first-ever female myth was constructed; namely that of Cvijeta Zuzorić. The work of her contem-porary and dear friend, Nikola Vitov Gučetić, bears witness to the then novel possibility – wo-man voice embedded in a philosophical concept, and promoted by the signature of this reputable citizen of Dubrovnik. Gučetić opened the doors of his villa, a sheltered place for »honourable study«, to two women for their talks of beauty and love, and dedicated the published Dialogues to yet another »respectable and most fair lady«, Cvijeta’s sister Nika. With this he gave his wife Maruša Gundulić and Cvijeta Zuzorić not only mediate voice, but also a name. In the stylistic encounter of the poetical and philosophical, in the interlacement of the actor and interpreter, in the bridging from gods to God, Gučetić traces the trails of authority from a well-known philo-sophical tradition, opting for a reflection on love »in the spirit of Plato« already in his subtitle.This paper unveils women presented via a feminine voice, and compares them with Gučetić’s attitudes articulated in his Upravljanjeobitelji(ManagingFamily), a work published some ten years or so after his Dijalogoljepoti (DialogueonBeauty) and Dijalogoljubavi (DialogueonLove). Close attention is given to Gučetić’s thematisation of the concept of love and the strength of arguments used in solving the mysteries of the power, source and complexity of love.

Key wordsNikolaVitovGučetić,MarušaGučetić,Dijalog o ljubavi(Dialogue on Love),theRenaissance,wo-men

Documents

Nikola Vitov Gučetić: o ljepoti, ljubavi i ženama