Embed Size (px)
DESCRIPTION
- PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
UvodSlužbeni jezik Crne GorePovjesni razvoj crnogorskoga jezikaČlanci i prilozi o srpskohrvatskom jeziku u crnogorskim časopisimaNormiranje jezikaStandardizacija jezika i njegovo imenovanjeRazlike između srpskoga i crnogorskoga jezikaLingvistička ispitivanja i njihov značajVojislav P. NikčevićAdnan ČirgićZaključakLiteratura i internetski podaci
2
Jezik i pismo
Član 13 Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik.
Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni.U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski
jezik.
(http://www.go-cce.org/demokratija/dokumenti/Ustav%20CG.doc)
3
Srpski ijekavskog izgovora
Jezička norma, pravopis i gramatika primjenjuju se i na ostale jezike
Na tom jeziku se izvodi i nastava
Nakon referenduma ime jezika jednako imenu države
4
Raški pravopis
Arhaični pravopisni obrazac
Resavski pravopis
5
Dukljansko razdoblje
Zetsko razdoblje
Razdoblje pisanoga jezika
Razdoblje nekodificiranoga književnog jezika
Prijelazno razdoblje
Vukovsko razdoblje (belićevsko i suvremeno)
6
5 autora koji su obrađivali jezična pitanjaŠima Matavulj (1877): Vraćajmo narodne riječi na svoje mjesto, Nova Zeta., br. 5, str 195-96. (prvi objavljeni napis)Razvijen kult osobnosti V. KaradžićaČlanci o jeziku javljaju se i u časopisima nejezičnog karakteraAutori ugl. Književnici, rijetko filoloziČasopisi Nova Zeta i Luka čitali su se i u inozemstvu
7
Kovačević Filip (1890): Mitološki rječnik. Nova Zeta, br. 1, str. 24-27. - Objašnjenja za 46 riječi;
- ideja o rječniku se nije realizirala.
8
Usmjerenost u leksiku narodnih govora
Građa narodnog blaga je bila u izumiranju
9
Službeni jezik = vlada koristi u svim svojim djelatnostimaStandardni jezik = nadregionalni, zajednički svim slojevima društva, polifunkcionalan i polivalentan Multistandardni jezik = ista jezična osnova s različitim realizacijamaMultidržavni jezik = jedan jezik u više državaVarianta = unutar standardnog jezika
10
Jezična norma:OrtografskaOrtoepskaMorfološkaSintaktičko-semantičkaLeksičkaTekstovnaStilističkaPragmatička
11
Postupci:
Selekcija (odabiranje)Deskripcija (opisivanje)Kodifikacija (propisivanje)Elaboracija (razrađivanje)Akceptuacija (prihvatanje)
12
Postupci:
Implementacija (primjenjivanje)Ekstenzija (širenje)Kultzacija (njegovanje)Evaluacija (vrijednovanje)Rekonstrukcija (prepravljanje)
13
a) kako naći dijalekatsku ili književnojezičku bazu za normiranje? b) koji sistem akcentuacije normirati?c) kako objediniti govore zapadnog djela Crne Gore s onima na istočnoj strani?d) što uraditi s dijalekatskim fonetizmom?e) što učiniti s leksikom koja ima dijalekatske likove itd.
14
Kriteriji što je jezik Lingvistički (sistemsko-lingvistički, genetski, tipološki, komunikacijski)Stupanj razumljivosti uslovljen sličnostima i razlikama između jezičnih sistemaSociolingvistički
15
V. Karadžić je oslonac za uvođenje narodnog jezika u književnost imao u Crnoj Gori jer se tamo pisalo narodnim jezikom (crnogorski mediji pod forsiranjem trenutne vlasti)
16
Cijeli projekt oslonjen na politiku
Crnogorska lingvistika ne postoji, stoga ne može biti političkog dogovora o imenu
Jedini kriterij: bezkriterialnost
17
7 načela crnogorskog pravopisa: Model za crnogorsku standardnu jezičnu normu je zajednički, opći jezični sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim građanimaPoštovat će se pravilo piši kao što govoriš, a čitaj kako je napisanoIjekavica je normativna, u skladu s crnogorskom tradicijom i suvremenom upotrebomOpći crnogorski fonemi ć, š, đ i ž nastali ijekavskim jotovanjem dio su standardne crnogorske jezične norme i glasovi će imati svoje grafeme u abecedi
18
7 načela crnogorskog pravopisa: Kodificirat će se standardni crnogorski četvoroakcentski sistem sa dužinamaTim pravopisom neće se sprovoditi arhaizacija crnogorskog, ni se njime mogu normirati dijalektizmi, lokalizmi, provincijalizmi…Neće se odstupati od pravopisa srpskoga odn. Srpskohrvatskoga jezika
19
Pravopisna norma Pravopisom se proglašavaju standardni oblici srpskoga jezikaNajbolje rješenje su dubletePrijelazni pravopis
20
2010. – Crnogorski pravopis (M. Perović, J silić, L. Vasiljevna, A Ćirgić)Kodifikacija samo autohtonih oblika2010. – Gramatika crnogorskoga jezika (A. Čirgić, J. Silić, I. Pranjković)(Hrvatski lingvist Josip Silić bolje poznaje crnogorski?)
21
Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Do- ili preimenovanje jezika u Crnoj Gori (školski predmet u srednjim školama i šire)Pokušaj nasilne promjene njegovog imena ili standarda Pokret i forsacija zvanične politike Crne Gore preko organizacija, udruga i pojedinaca Protagonisti: političko opredeljenje i promocija političke usmjerenosti kroz lingvističko djelovanje
22
Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Ožujak 2004. – u školama umj. nastavnog predmeta Srpski jezik i književnost predmet Maternji jezik i književnost (odluka državnih i prosvjetnih vlasti)Na kraju školske godine ili školovanja učenici i roditelji po vlastitoj želji definiraju jezikPosljedica: protesti studenata FF u Nikšiču (prikupljeni potpisi 70% studenata, brojnih profesora i asistenata)Ministarstvo i savjet povlače odluku
23
Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Maternji (srpski, crnogorski, hrvatski, bošnjački) jezik i književnost: - Nekonzultiranje lingvista i Odsjeka za srpski jezik i književnost;- nepoželjno izvođenje stručnog skupa;- neispoštovano mišljenje i volja govornika;- prošireni naziv predmeta nije u koliziji s ustavom Crne Gore;- 2006 – situacija se ponovila. Posljedica: profesori srpskog jezika i drugih predmeta odbili voditi nastavu u srednjim školama.
24
Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Primjenjivanje kataloga znanjaFabriciranje udžbenika za maternji jezik (promašena ideja se konkretizira i distribuira u školama)
25
Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Podjela djece u školi glede na jezične odredniceDijete može svake godine izučavati drugu odrednicu
26
Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Sociopsihološki problem: - Zloupotreba roditelja od strane nadležnih organa koja uslovljava zloupotrebu djece od strane roditelja(dječji pedagozi i psiholozi nisu reagirali);zloupotreba profesora srpskoga jezika (trebaju predavati nepoznato, nemoguće, diskutabilno)
27
Naziv jezika = primarno lingvističko (terminološko) pitanjeTreba biti u skladu sa kulturnogenetskim kodomOpćedruštvena prihvatljivost = jezik se zove kako će ga zvati većinaUstavnopravno reguliranje jezika u svjetskim relacijama nije pravilo(neki ustavi službenu upotrebu uopće ne reguliraju)
28
Argumenti protagonista nove jezične politike A) imenovanje jezika je političko pitanje:- Staljinističko-lenjinistička praksa = stavljanje jezika u okove politike i namještanje politike znanosti; - jezik je jedan od kriterija za naciju (Karl Marx).
29
Argumenti protagonista nove jezične politike B) svaka nacija ima pravo svoj jezik zvati svojim imenom:- Povezivanje narodnog i nacionalnog s povjesnog gledišta je pogrešno; - relacija jedna nacija – jedan jezik je nemoguća;- jedan jezik – više sociuma, nacija ili država;- jedan socium, nacija ili država – više jezika.70-ih godina pokušaj proklamiranja crnogorskog jezika (Vladimir Bakarić)
30
Argumenti protagonista nove jezične politike C) Demokratičko pravo svakog naroda:- Jezik ima pravo na svoje ime; - ne daje mu se drugo, zasnovano na nametanju isforsiranog nacionalnog predznaka. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (1967) i Proglas o bosanskom jeziku (1992) = imenovanje jezika prema nacionalnostiCrna Gora – svatko svoj jezik imenuje kako hoće
31
Kvaziznanost i snaga političke moći protiv znanosti, struke i istine Protagonisti:Ministarstvo nauke i prosvjete sa Savjetom za opšte obrazovanjeInstitut za crnogorski jezik i jezikoslovljeVojislav P. Nikčević
32
Kvaziznanost i snaga političke moći protiv znanosti, struke i istine 2 znanstvena skupa (Vodio V. P. Nikčević): - Učesnici skupa bi sadržali, a preimenovali srpski;- Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje = samozvana organizacija (veliko značenje od strane crnogorskih medija);- U javnoj upotrebi neka crnogorski Srbi koriste pravopis srpskog jezika iz Srbije.
33
Što je jezična politika? 1 Treba biti u skladu sa strukturnogenetskom paradigmom jezika Crnogorsko govorno područje se jasno uklapa u širi govorni i dijalekatski areal srpskog jezika.Sa povjesno-kulturnim identitetom jezik crnogorskog govornog područja se uvijek zvao srpski (u nekom periodu srpskohrvatski).Na jezičnom planu danas ništa ne završava na granicama Crne Gore.
34
Što je jezična politika? Različiti dijalekti i govoriNijedan nije samo crnogorski
35
Što je jezična politika? 2 dijalekatski različita tipa: Arhaičniji (govori zetsko-sjeničkog tipa)Progresivniji (istočnohercegovački) tip (u osnovi standardnog jezika)
36
Što je jezična politika? Za traženje državljanstva potrebna je potvrda o znanju crnogorskogOsobni dokumenti su na crnogorskom, engleskom i jeziku manjine(što to znači za 64% Srba?)
37
Što je jezična politika? Apsurd uvođenja nepostoječeg jezika kao službenogApsurd uvođenja tog jezika u znanost koja time prestaje biti znanostOtvaranje studijskog programa za nepostojeći jezik
38
Što je jezična politika? Primanje studenata na fiktivni studijski programDiskriminacija prema studentima srpskog jezika i južnoslavenske književnostiPredavatelji srpskog ili srpskohrvatskog jezika koji trebaju položiti razliku
39
Što je jezična politika? 2 Treba biti u skladu s voljom naroda koji taj jezik govori: Prema popisu 2 trećine stanovništva govori srpski(80-90% njih su naveli crnogorsku nacionalnost)Samo 10% se izjasnilo za Crnogorce
40
Što je jezična politika? Preimenovanje studijskog programa Srpski jezik i južnoslavenske književnostiOsnovanje programa crnogorski jezik i paralelnog za južnoslavenske jezike i književnostiNa 3. sjednici 08. 05. 2008. podržano preimenovanje studijskog programa u Crnogorski jezik i južnoslavenske književnostiStudijski program Srpski jezik i južnoslavenske književnosti se zadrži
41
a) Leksičke specifičnosti su manjim dijelom uslovljene nejednakosti u narodnim govorima. b) U upotrebi su hipokoristici Pero, Zeko, (a ne Pera,Zeka).c) Neizmjenična upotreba supinskih formi i prezenta s veznikom da s nešto češćim konstrukcijama s prezentom.
42
d) Sužavanje upotrebe infinitiva i širenje supinskih formi.e) Sira upotreba aorista i imperfekta za razliku od srpskog jezičkog standarda.f) Sira upotreba шturskih formi za budućnost.g) Crnogorska standardna ijekavica je u stalnom razvoju, izgradnji i u procesu usavršavanja.
43
Sociolingvistički pristup: Izučavalo se samo narodni jezikMalo se radilo na lingvističkim ispitivanjima općenitoCANU je na početku osnovala Odbor za jezik i književnost
44
Zadaci lingvističkih ispitivanja u Crnoj Gori: - Proučavanje povjesti književnog jezika u Crnoj Gori u predvukovskoj dobi;- prikupljanje i obrada crnogorskog toponomastikona koji bi obuhvatio sva geografska imena u Crnoj Gori koja postoje danas ili su zabilježena u arhivskoj građi;- proučavanje crnogorskih dijalekata i narodnih govora u povjesnoj perspektivi, preko pisanih izvora ili u standardnoj fazi;- proučavanje međujezičkih uticaja (veza primorskih govora sa romanskim jezicima, direktno ili indirektno preko dalmatinskog zaleđa, crnogorska krajina i granični pojas prema Albaniji).
45
18. 01. 1935 (Stubica kod Nikšiča) – 02. 07. 2007 (Beograd)JezikoslovacNjegošologPovjesničar književnostiUtemeljitelj montenegristike1990-ih obavio prvi znanstveni pokušaj kodificiranja crnogorskog jezika
46
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Vojislav_P._Nik%C4%8Devi%C4%87)
Ukazuje na neophodnost kodifikacije crnogorskog sa svim gramatičkim, fonetskim, grafijskim i leksičkim specifičnostimaPotreba po crnogorskom rječnikuRješenja su sazrjela u duhu crnogorske kulturne i jezične stvarnostiStandardizacija se uklapa u razdoblja kulture, povjesti, tradicije Crne Gore
47
Za opstanak naroda su važni jezik, crkva i državni okvir.Crnogorska jezična norma treba se nametnuti politikom, školom, voluntarizmom, medijima, govornom praksom…Ako akademici, kulturnici, znanstvenici, nacionalna televizija, novine… neprihvate novu normu, do tada će vladati raznolikost, sve dublja nepismenost koja će Crnu Goru odnijeti na put kaosa, duhovnog siromaštva, vulgarizma.
48
Prvi doktorant crnogorskogDoktorirao na FF u OsijekuDobio brojne čestitke, čak predsjednika skupštine
49
(http://www.vijesti.me/kultura/adnan-cirgic-crnogorski-jezik-ulazi-skole-to-je-pobjeda-svih-nas-clanak-23671)
Donošenje odluka koje: - U samom jeziku nisu utemeljene;- bez konzultiranja i konstatiranja znanosti i struke;- bez veze s lingvističkom i društvenom realnošću;- nepoštovanjem dominantne lingvističke misli; - uz nametanje pojedinaca koji imaju ili hoće imati neku vrstu društvene i političke moći ili radi zadovoljavanja njihovih osobnih ambicija i želja.
50
Nacija može postojati bez jezika, a narod ne. Potreban je zdrav odnos prema jeziku i jezičnoj politici. Razlike su bogatstvo, a ne prokletstvo. U sukobu politike i znanosti treba mijenjati politiku. Vani se hrvatski, srpski, bosanski / bošnjački i crnogorski smatraju kao jedan jezik.
51
Nikčević, Milorad (2009): Pogledi i refleksije o crnogorskom jeziku (u svjetlosti kodifikacije). Lingua montenegrina, br. 3. Cetinje: Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje.Ostrojić, Branislav (1985): O crnogorskom književnojezičkom izrazu. Titograd: Univerzitetska riječ.Ostrojić, Branislav (2006): O crnogorskom književnojezičkom izrazu. Podgorica: CID.Stojanović, Jelica; Bojović, Draga (2006): Srpski jezik između istine i obmane: (socio)lingvistička analiza stanja u Crnoj Gori. Beograd: Jasen.Norma i kodifikacija crnogorskog jezika. Međunarodni naučni skup, zbornik radova. Cetinje: Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, 2005. http://hr.wikipedia.org/wiki/Vojislav_P._Nik%C4%8Devi%C4%87 (stanje: 25. 01. 2012.)http://hr.wikipedia.org/wiki/Crnogorski_jezik (stanje: 25. 01. 2012.)
52
