NIŠTETNI UGOVORI

SEMINARSKI RAD IZ TRGOVAČKOG I RADNOG PRAVA

Student : Andreas Softić

Profesorica: prof.dr.sc Gordana Mršić

UVOD

Ugovora kao valjane pravne osnove postoje u mnogim pravnim područjima npr. u porodičnom ,nasljednom, stvarnom i drugim pravnim granama. Tako je u obveznom pravu pravna osnova za nastanak obveznopravnog odnosa po pravilu – UGOVOR. Ugovor je ona bitna činjenica za koju se veže postanak subjektivnih prava i obveza .

Obavezo pravo uređuje one obvezne odnose koji se stvaraju u procesu razmjene dobara i usluga, dakle u procesu prometa.

UGOVORI

• Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim očitovanjem volje najmanje dviju strana.

• Pretpostavke za sklapanje ugovora :

1. PRAVNA i POSLOVNA SPOSOBNOST STRANAKA

2. VALJANO I SUGLASNO OČITOVANJE VOLJE

3. MOGUĆA, DOPUŠTENA, ODREĐENA ili ODREDIVA ČINIDBA

4. NEDOPUŠTENA POBUDA

5. PONEKAD ODREĐENI OBLIK UGOVORA

Opće pretpostavke moraju biti KUMULATIVNO ispunjene.

NASTANAK UGOVORA

• Za nastanak ugovora ključni su sljedeći pojmovi:

1) PONUDA – je prijedlog za sklapanje ugovora upućen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke ugovora.

2) PRIHVAT – očitovanje kojim se prijedlog za sklapanje ugovora prihvaća.

3) PERFEKCIJA UGOVORA – je trenutak sklapanja ugovora

SASTOJCI UGOVORA

Sadržaj ugovora dijelimo :

1) BITNE SASTOJKE UGOVORA – sadržaj bez kojeg ugovor ne može postojati.

2) PRIRODNE SASTOJKE UGOVORA – sadržaj ugovora koji se podrazumijeva jer proizlazi in njegove prirode.

3) NUZGREDNI SASTOJCI UGOVORA- sadržaj ugovora koji vrijedi samo ako ga ugovorne stranke posebno ugovore ( uvjet i rok)

VALJANOST I NEVALJANOST UGOVORA

Pretpostavke VALJANOST SUBJEKTI ugovora : PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST SUBJEKATA VALJANO I SUGLASNO OČITOVANJE VOLJE MOGUĆA, DOPUŠTENA , ODREĐENA ILI ODREDIVA

ČINIDBA NEDOPUŠTENA POBUDA PONAKAD ODREĐENI OBLIK OGOVORA

Sve navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene a u protivnom je ugovor nevaljan.

VALJANOST I NEVALJANOST UGOVORA

Nevaljani ugovori mogu biti :

1) NIŠTETNI ili

2) POBOJNI

Ništetnost se javlja u dva oblika :

3) Apsolutna ništetnost

4) Relativna ništetnost

ZOO prihvaća ta dva oblika nevaljanosti. ZOO pod ništetnosti ugovora razumijeva apsolutnu ništetnost a pod pobojnošću relativnu ništetnost.

NIŠTETNI UGOVORI1.POJAM I KARAKTERISTIKE

NIŠTETNIH UGOVORA• Ništetni su oni ugovori koji ne proizvode pravne učinke , koji bi da su

valjani, trebali proizvesti.Nazivaju se i apsolutno ništetnim ugovorima. S njima se postupa kao da nisu sklopljeni , kao da pravno ne postoje.

• Ništetan je onaj ugovor koji je protivan Ustavu Prisilnim propisima Moralu društva

Težište je na zaštiti javnih interesa . Ništetnost nastaje ex lege – na osnovi zakona . Sud na nju pazi po službenoj dužnosti ( ex offo) . Na ništetnost se može pozirati svaka zainteresirana osoba. Ništetnost nastaje ex tunc , tj. od samog trenutka sklapanja.

2. RAZLOZI NIŠTETNOSTI UGOVORA

• Razlozi ništetnosti su one iste činjenice koje su predviđene kao pretpostavke valjanosti ugovora, ali ostvareni u njihovom negativnom značenju.

• Razlozi ništetnost ugovora:

1) Poslovna nesposobnost strana

2) Nevaljanost ili nesuglasnost očitovanja volje

3) Nemogućnost , nedopuštenost , neodređenost odnosno neodredivost činidbe

4) Nedopuštenost pobude za sklapanje ugovora

5) (Ponekad) nedostatak potrebnog oblika

a) Poslovna nesposobnost

• Od FIZIČKIH OSOBA poslovno su nesposobne

- maloljetne osobe ( osim onih koji sklapaju brak ili postanu roditelji )

- punoljetne osobe koje su lišene poslovne sposobnosti.

Ugovori koje bi sklapale te osobe bili bi ništetni.• PRAVNA OSOBA može sklopiti ugovore u pravnom

prometu u okviru svoje poslovne sposobnosti. Ugovori koji su sklopljeni izvan okvira pravne sposobnosti određene pravne osobe nemaju pravni učinak.

b) Nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje

Svi oblici nevaljanog očitovanja obuhvaćeni su pojmom koji nazivamo MANAMA VOLJE. Pod MANAMA VOLJE podrazumijevamo nesklad između volje i očitovanja.

Taj nesklad se dijeli u dvije skupine :

1.) SVJESNI NESKLAD

2.) NESVJESNI NESKLAD

1)SVJESNI NESKLAD između volje i očitovanja postoji u svim slučajevima kad stranka namjerno očituje ono što uistinu ne želi ( školski primjer, šala, simulacija, prijetnja i mentalna rezervacija)

2)NESVJESNI NESKLAD postoji u onim slučajevima kada stranke nesvjesno očituju ono što uistinu ne žele ( zabluda, neznanje, nesporazum i prijevara )

Sve nabrojene mane volje, osim mentalne rezervacije uzrokuju nevaljanost ugovora (neke izazivaju ništetnost a neke pobojnost).

Mentalna rezervacija

• Mentalna rezervacija predstavlja svjesan nesklad između volje i očitovanja . To je slučaj kada jedna strana prigodom sklapanja ugovora svjesno očituje kao svoju volju nešto što ona uistinu neće , a druga strana za to ne zna. Taj ugovor je nastao i uzrokuje pravne učinke.Tko zna ili mora znati za posljedice svojeg očitovanja,ne može htjeti očitovanje bez posljedica – pravilo) npr. dražba (nadmetanje)

Mane volje koje uzrokuju ništetnost

a) školski primjer i šala ( svjesni nesklad),( edukacija,kazališna predstava…)

b) simulacija (svjesni nesklad) je prividno (fiktivno) sklapanje ugovora. Simulacija se javlja u dva oblika :

1.) Apsolutna simulacija- sklapanje prividnog (fiktivnog) ugovora radi zaobilaženja pravnih propisa ,prijevare trećih osoba i sl. npr. otuđenje imovine radi stjecanje nekog prava.

2. Relativna simulacija – sklapanje prividnog ugovora, da bi se njime prikrio neki drugi ugovor (kupoprodajnim ugovorom stranke prikrivaju ugovor o darovanju- zbog poreza).

Ovdje se radi o dva ugovora:

-Prividni ugovor- SIMULIRANI UGOVOR- je ništetan i

-Prekriveni ugovor- DISIMULIRANI UGOVOR je valjan.

c) Nesporazum (svjesni nesklad)- kada ugovorene strane vjeruju da su suglasne , a u stvari među njima postoji nesporazum o prirodi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora.

d) Sila (svjesni nesklad) – izvršavanje akata nasilja nad nekom osobom u trenutku očitovanja i radi iznuđivanja očitovanja volje.

c)Nemogučnost , nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe

NEMOGUČNOST činidbe razlog je ništetnosti ugovora, ako je činidba bila nemoguća u vrijeme sklapanja ugovora.• Pod OBJEKTIVNOM nemogučnošću činidbe misli se na

radnju koji nitko ne može izvršiti• SUBJEKTIVNA nemogučnost činidbe predstavlja takvu

radnju kojase objektivno može izvršiti, ali je ne može izvršiti osoba koja se na to obvezala.Ova nemogučnost ne izaziva ništetnost,nego samo odgovornost dužnika za neispunjenje obveze.

• PRAVNA nemogučnost ispunjenja činidbe obuhvaćena je pojmom nedopuštenosti

Nedopuštenost činidbe

• NEDOPUŠTENOST činidbe postoji kada se ona protivi:

1) Ustavu Republike Hrvatske

2) Prisilnim propisima

3) Ili moralu društva

Pod pojmom nedopuštenosti razlikuju seZABRANJENI UGOVORNEMORALNI UGOVORIZELENAŠKI UGOVORI

Nedopuštenost činidbe

ZABRANJENI UGOVORI su ugovori koji su protivni prisilnim propisima pravnog poretka, što znači ne samo propisima građanskog nego i ostalih grana prava ( npr. kaznenog, upravnog itd.)

NEMORALNI UGOVORI su takvi koji se protive moralnim normama određene društvene zajednice

ZELENAŠKI UGOVORI

Zelenaški se smatra ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugug, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovoriti za sebe ili nekog trećeg korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti

ZELENAŠKI UGOVORI

Zelenaški ugovor je vrsta nemoralnog ugovora ( npr. ugovor o uzdržavanju). On je kao i prethodni ništetan, ali ZOO predviđa mogućnost da takav ugovor ostane na snazi ako oštećeni u roku od 5 godina od njegova sklapanja podnese sudu zahtjev za smanjenje obveze na pravični iznos, a sud udovolji. Za fizičke osobe koje sklope zelenaški ugovor, predviđena je kaznena odgovornost.

NEODREĐENOST ili NEODREDIVOST ČINIDBE

• Neodređena je činidba kada ugovor ne predviđa dovoljno pojedinosti na temelji kojih je moguće izvršiti njezinu individualizaciju, pa dužnik ne zna točno što treba izvršiti vjerovniku u takvom slučaju ( npr. u zahtjevima kojima se traži ispunjenje ugovora, kod ovrhe).

d) NEDOPUŠTENOST POBUDE ZA SKLAPANJE UGOVORA

• U načelu POBUDE iz kojih osobe sklapaju ugovore ne utječu na njihovu pravnu valjanost. Postoje pretpostavke pod kojim će zbog kojih će zbog pobude ugovor biti ništetan. Kumulativno se moraju ispuniti sljedeće pretpostavke:

Pobuda mora biti nedopuštena ( kao i činidba)-kad je protivna Ustavu, prisilnim propisima ili moralu društva.

Da je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor.

Da je drugi ugovaratelj znao ili morao znati da je nedopuštena pobuda bitno utjecala na njegova suugovaratelja da sklopi ugovor.

e) NEDOSTATAK POTREBNOG OBLIKA

• ZOO usvaja načelo neformalnosti, što znači da se ugovor može sklopiti u bilo kojem obliku.

Iznimno se za zahtjeva određeni oblik ugovora za valjanost i to u 2 slučaja : Prvi, ako je to propisom predviđeno Drugi, ako su se ugovorene strane

sporazumjele da poseban oblik bude uvjet valjanosti ugovora

DJELOMIČNA NIŠTETNOST

Ugovor može biti i djelomično ništetan. Ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači za sobom ništetnost cijelog ugovora. To vrijedi samo u slučaju kad ugovor može opstati bez te ništetne odredbe.

POSLJEDICE NIŠTETNOSTI

• Ništetan ugovor ne proizvodi nikakve pravne učinke.• POSLJEDICE koje se nadovezuju na ništetnost

ugovora su: OBVEZA RESTITUCIJE – osnovna dužnost

ugovorenih strana jest povrat u prijašnje stanje ( restitutio in integrum). Ako povrat nije moguć daje se naknada u novcu.

ODGOVORNOST ZA ŠTET – postoji na onoj ugovornoj strani koja je kriva za sklapanje ništetnog ugovora

TKO I U KOJEM ROKU MOŽE ISTICATI NIŠTETNOST

• Institucijom ništetnosti štite se opće društveni interesi.

• Ništetnost mogu isticati :

1. Svaka zainteresirana osoba

2. Sud ( koji pazi na ništetnost po službenoj dužnosti)

3. Državno odvjetništvo

Isticanje ništetnosti nije ograničeno rokovima. Ništetnost je moguće isticati u bilo kojem trenutku.

POBOJNOST

• Ugovor je pobojan:

a. Kada ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna

b. Kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje

c. Kad je to ZOO-om ili posebnim propisom određeno

Institutom pobojnosti štite se ugovorne strane i njihovi interesi. Pobojnim ugovorima smatramo one ugovore koji proizvode pravne učinke, kao i valjani ugovori, ali se mogu iz zakonom određenih razloga poništiti. Pobojni ugovori postojei proizvode pravne učinke dok ih se ne poništi. Posljedice poništenja nastupaju ex tunc, od dana njegova skalapanja.

KONVERZIJA

• Kad ništetni ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, među strankama će vrijediti taj drugi ugovor.

• Pretvaranje ništetnog u valjani pravni posao naziva se KONVERZIJOM.

Konverzija je moguća: Ako ništetni ugovor sadrži pretpostavke dovoljne za valjanost

nekog drugog ugovora Ako se konverzijom postiže cilj koje su strane namjeravale postići

prvotnim ugovorom. Ako bi strane sklopile konvertirani ugovor da su znale za ništetnost

sklopljenog ugovora.

KONVALIDACIJA

• NIŠTETNI UGOVORI u pravilu ne konvalidiraju. Uz određene pretpostavke IZNIMNO mogu konvalidirati :

a. Zabranjeni ugovori

b. Zelenaški ugovori ( poslovi)

c. Kada je za valjanost ugovora propisan pisani oblik• POBOJNI UGOVORI u pravilu mogu

konvalidirati .Ugovorna zainteresirana strana odlučuje hoće li podnijeti zahtjev za poništenje ili u zakonskom raku (1 god.,3 god.) podignuti tužbu za poništenje. Ako to ne učini ona ( ili druga ovlaštena osoba)- pravni ugovor će konvalidirati.

KRAJ PREZENTACIJE

POŠTOVANE KOLEGICE I KOLEGE, HVALA VAM NA PAŽNJI