Njega Bolesnika Prije i Poslije Operacije Debelog Crijeva

8/16/2019 Njega Bolesnika Prije i Poslije Operacije Debelog Crijeva

1/21

1. UVOD

Ulcerozni kolitis, Crohnova bolest i nedeterminirani kolitis su idiopatske kronične upalne

bolesti probavnog sustava, čiji točan uzrok nije poznat, iako se u podlozi njihovog nastanka

nalaze genetski i okolišni čimbenici koji dovode do složenih imunoloških reakcija u sluznici

probavnog sustava. Iskustvo kliničara i samih bolesnika, kao i spoznaje na području

nutricionizma, sve više ističu važnost pravilne prehrane u liječenju ovih psihički i fizički

nerijetko vrlo iscrpljujuih bolesti.

!od upalne bolesti debelog crijeva stvaraju se vrijedovi na sluznici debelog crijeva, često

izazivajui proljev, krv i gnoj u stolici. Upala je obično najjača u sigmoidnom i zadnjemcrijevu" rektumu i obično se smanjuje u višim dijelovima debelog crijeva.

Idiopatske kronične bolesti probavnog sustava obilježene su opetovanim upalama različtih

dijelova probavnog sustava koje su, ovisno o zahvaenom odsječku probavnog sustava te

izraženosti i trajanju upale, popraane raznolikim tegobama. U ovu skupinu bolesti ubrajaju

se ulcerozni kolitis, Crohnova bolest i nedeterminirani kolitis. Ulcerozni kolitis zahvaa

debelo i završno crijevo, a Crohnova bolest može zahvatiti bilo koji odsječak probavnog

sustava od usta do anusa. U oko #$% bolesnika s upalnom bolest crijeva upalne promjene se

ne mogu svrstati ni u ulcerozni kolitis niti u Crohnovu bolest, pa se za takvo stanje rabi naziv

nedeterminirani kolitis.

&akon uvodne cjeline ovog maturalnog rada u drugoj cjelini govori se openito o anatomiji

debelog crijeva i njegovoj funkciji u organizmu. 'rea cjelina govori o ve spomenutim

upalnim bolestima crijeva " inflammator( bo)el disease *I+-, konkretno o Ulceroznom

kolitisu, te o Crohnovoj bolesti. etvrta cjelina vezana je za pripremu bolesnika za operaciju

na crijevima, te govori o zdravstvenoj njezi bolesnika prije i poslije operacije na debelom

crijevu. /eta cjelina zaključak je na temu maturalnog rada.

'ijekom izrade maturalnog rada koristio sam se dostupnom stručnom literaturom te

literaturom sa interneta.


2/21

2. ANATOMIJA DEBELOG CRIJEVA

ebelo crijevo ima četiri dijela0 uzlazni, transverzalni, silazni i sigmoidni, koji se nastavljaju

jedan na drugi u obliku luka. ebelo crijevo leži isprva desno od tankog crijeva, a ondasukcesivno superiorno i anteriorno od njega, lijevo od njega, te na kraju ispod njega.

Uzlazno debelo crijevo je drugi dio debelog crijeva. /rolazi superiorno i desnom stranom

trbušne šupljine od caecuma do desnog režnja jetre, gdje skree u lijevo u desnoj fle1uri coli"

hepatična fleksura. Uzlazno debelo crijevo je uže nego caecum i sekundarno je

retroperitonealno duž desne strane posteriornog abdominalnog zida. Uzlazno debelo crijevo

prekriveno je peritoneumom anteriorno i sa strane, kod približno 23% ljudi ima kratki

mezenterij. Uzlazno debelo crijevo odvojeno je od anterolateralnog abdominalnog zida

omentumom majusom. uboki vertikalni usjek, nazvan desni parakolični usjek, leži izme4u

lateralne površine uzlaznog debelog crijeva i abdominalnog zida.#

Slika 1: Anatomski olo!a" #$i"%&a ' (o&"%ka i n"%)o&i anatomski *i"%lo&i

Izvor0 +iologija, doc., http055))).biol.pmf.hr5e"skola5odgovori *#6.$7.2$#$.-

#+iologija, doc., http055))).biol.pmf.hr5e"skola5odgovori *#6.$7.2$#$.-

2

http://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Jetrahttp://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Posteriorni_abdominalni_zidhttp://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Anterolateralni_abdominalni_zidhttp://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovorihttp://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovorihttp://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovorihttp://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Jetrahttp://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Posteriorni_abdominalni_zidhttp://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Anterolateralni_abdominalni_zidhttp://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovori


3/21

8rterijsku opskrbu uzlaznom debelom crijevu i desnoj fle1uri coli daju ogranci

a.mesentericae superior, a.ileocolica i a.colica de1tra. 9ve arterije me4usobno

anastomoziraju, ka i s desnim ogrankom a.colicae mediae, prve iz niza anastomotičkih lukova

na koje se nastavljaju lukovi lijevih količnih i sigmoidnih arterija tvorei jukstakoličnu

arteriju, paralelnu se širei s mezenteričnim rubom debelog crijeva. /ritoke v.mesentericasesuperior, ileokolična i desna količna vena odvode krv iz uzlaznog dijela debelog crijeva.

:imfne žile prolaze prvo u epikolične i parakolične limfne čvorove, pored ileokoličnih i

intermedijarnih desnih količnih limfnih čvorova, a iz njih u superiorne mezenterične limfne

čvorove. ;ivci za uzlazno debelo crijevo dolaze iz gornjeg mezenteričnog živčanog pleksusa.

ebelo crijevo ima četiri dijela0 uzlazni, transverzalni, silazni i sigmoidni, koji se nastavljaju

jedan na drugi u obliku luka. ebelo crijevo leži isprva desno od tankog crijeva, a onda

sukcesivno superiorno i anteriorno od njega, lijevo od njega, te na kraju ispod njega.

Uzlazno debelo crijevo je drugi dio debelog crijeva. /rolazi superiorno i desnom stranom

trbušne šupljine od caecuma do desnog režnja jetre, gdje skree u lijevo u desnoj fle1uri coli

*hepatična fleksura-. Uzlazno debelo crijevo je uže nego caecum i sekundarno je

retroperitonealno duž desne strane posteriornog abdominalnog zida. Uzlazno debelo crijevo

prekriveno je peritoneumom anteriorno i sa strane< ipak, kod približno 23% ljudi ima kratki

mezenterij. Uzlazno debelo crijevo odvojeno je od anterolateralnog abdominalnog zidaomentumom majusom. uboki vertikalni usjek, nazvan desni parakolični usjek, leži izme4u

lateralne površine uzlaznog debelog crijeva i abdominalnog zida.2

8rterijsku opskrbu uzlaznom debelom crijevu i desnoj fle1uri coli daju ogranci

a.mesentericae superior, a.ileocolica i a.colica de1tra. 9ve arterije me4usobno

anastomoziraju, ka i s desnim ogrankom a.colicae mediae, prve iz niza anastomotičkih lukova

na koje se nastavljaju lukovi lijevih količnih i sigmoidnih arterija tvorei jukstakoličnu

arteriju, paralelnu se širei s mezenteričnim rubom debelog crijeva. /ritoke v.mesentericase

superior, ileokolična i desna količna vena odvode krv iz uzlaznog dijela debelog crijeva.

:imfne žile prolaze prvo u epikolične i parakolične limfne čvorove, pored ileokoličnih i

intermedijarnih desnih količnih limfnih čvorova, a iz njih u superiorne mezenterične limfne

čvorove. ;ivci za uzlazno debelo crijevo dolaze iz gornjeg mezenteričnog živčanog pleksusa.

2=aruši 8., 8natomija čovjeka, =edicinska naklada 2$$2

>

http://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Jetrahttp://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Posteriorni_abdominalni_zidhttp://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Anterolateralni_abdominalni_zidhttp://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Jetrahttp://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Posteriorni_abdominalni_zidhttp://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Anterolateralni_abdominalni_zid


4/21

+. U,ALNA BOLEST CRIJEVA - INLAMMATOR/ BO0EL DISEASE

IBD

'ermin koji uključuje ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest, poremeaje nepoznatih uzroka

kojima je posljedica upala debelog ili tankog crijeva.

+.1. Ul#%$o3ni kolitis

Ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest crijeva. Upalne promjene zahvaaju sluznicu

debelog i završnog crijeva. !linički tijek bolesti karakteriziran je izmjenama pogoršanja s

razdobljima bez tegoba i simptoma. U pravilu je upalnim promjenama zahvaen rektum,

završni dio debelog crijeva, a u veem segmentu bolesnika upalne promjene u kontinuitetu

zahvaaju i druge dijelove debelog crijeva.

Etiolo)i"a ili '3$ok

?asan razlog nastanka ulceroznog kolitisa nije poznat. Uz nasljednu predispoziciju, veliku

ulogu imaju čimbenici okoliša, u prvom redu bakterije, psihogeni čimbenici te lijekovi.

!onzistentno se opisuje niža učestalost bolesti u populaciji pušača te mogua terapijska uloga

nikotina. Ipak, pušenje zbog brojnih drugih loših učinaka na zdravlje ljudi ne smije se

preporučivati bolesniku s ulceroznim kolitisom. /oznata je sveza pogoršanja bolesti pa čak i provociranje nastanka bolesti nakon uzimanja nesteroidnih antiupalnih lijekova.

/sihološki stres navodi se kao mogui čimbenik koji inducira nastanak bolesti.

8pendektomija ili operacija slijepog crijeva navodi se kao mogui zaštitni čimbenik, a

nedavno je objavljen rad koji dokazuje da apendektomija može imati ulogu i u terapiji

ulceroznog proktitisa.>

3 prof. dr. sc. !rznari ;., Ulcerozni kolitis, doc., http://www.zdrav zivot.com.hr5indeks *#@.$7.2$#$.-

7

http://www.zdrav/http://www.zdrav/http://www.zdrav/


5/21

4lini(ka slika

Aimptomi se u početku obično pojavljuju postupno, gotovo uvijek s krvavosluzavim

proljevima različitog intenziteta. =anji postotak bolesnika dolazi u ordinaciju s ve

razvijenim teškim oblikom bolesti, uz sliku tzv. toksičnog megakolona.

!linički pregled u početku bolesti u najveem broju bolesnika je bez osobitosti.

!asniji znaci mogu biti bljedilo, gubitak tjelesne mase, bolnost trbuha na dodir te nalaz krvi u

debelom crijevu tijekom digitorektalnog pregleda. Bbog primjerenijeg izbora terapijskih

opcija, bolest je uvjetno podijeljena u tri oblika0 blaga, umjerena i teška. 'ežina simptoma

često je odraz anatomske proširenosti bolesti, što je tako4er važno za liječenje.

Bla)a 5ol%st

+laži oblik bolesti najčeše nalazimo u bolesnika čija je bolest ograničena na rektum

*proktitis- ili rektosigmoidni dio *proktosigmoiditis ili distalni kolitis-. /risutne su do četiri

proljevaste stolice na dan, uz primjese sluzi te po"vremeno tragove krvi na stolici. +laga bol u

trbuhu te lažni nagoni na defekaciju su česti.

Um"%$%na 5ol%st

+olesnici imaju 3 do stolica s primjesama sluzi i krvi. +ol je umjerene težine uz lažnenagone na defekaciju.

T%6ka 5ol%st

U ovom obliku upalne promjene zahvaaju veliku površinu debelog crijeva, često i cijelo

debelo crijevo. +olesnici tipično imaju učestale proljevaste stolice *više od šest na dan- s

jakim grčevitim bolovima, nerijetko i temperaturu iznad >DEC te obilna krvarenja iz debelog

crijeva. 'raje li bolest dulje, prisutan je i znatan gubitak tjelesne težine uz narušavanje

nutritivnog statusa i razvoj pothranjenosti. !od teških oblika upala se širi iz sluznice debelog

crijeva u njegov mišini sloj, što može izazvati za život opasnu komplikaciju koju nazivano

toksični megakolon.

,$i$o*ni ti"%k 5ol%sti

Ulcerozni kolitis obilježen je izmjenama pogoršanja kliničke slike *egzacerbacija- i

razdobljima s mirnom kliničkom slikom, često bez ikakvih simptoma *remisija-. =ali

3


6/21

postotak bolesnika ima trajne simptome i kod njih se ne uspijeva postii remisija dostupnom

medikamentoznom terapijom.

Di"a)no3a

Aimptomi bolesti često su nespecifični. U ranoj fazi bolesti nužno je isključiti mogue

infektivne uzroke. !olonoskopski pregled standardna je dijagnostička metoda, ali nije ju

poželjno izvoditi u situacijama teške akutne upale. 'ada se izvodi samo tzv. nativna

rektoskopija bez posebne pripreme ili čišenja debelog crijeva. !ontrastna rentgenska

pretraga ili irigografija može potvrditi dijagnozu, ali danas nije metoda prve dijagnostičke

linije. Bbog isključivanja moguih komplikacija ili razlikovanja od Crohnove bolesti, najčeše

se primjenjuje =AC'.

Di7%$%n#i"alna *i"a)no3a

Aimptomi ulceroznog kolitisa nisu specifični isključivo za ovu bolest i mogu se nai kod niza

drugih bolesti0 Crohnove bolesti, radijacijskog kolitisa *upala debelog crijeva kao posljedica

zračenja-, ishemijskog kolitisa *upala debelog crijeva zbog nedovoljne prokrvljenosti-, niza

infektivnih proljeva te kod promjene sluznice debelog crijeva kao posljedice uzimanja nekih

lijekova.

4omlika#i"%

!od ulceroznog kolitisa uz lokalne komplikacije često nalazimo i izvancrijevne komplikacije.

:okalne komplikacije uključuju obilno krvarenje, tešku upalu debelog crijeva, toksični

megakolon, perforaciju crijeva, suženje lumena crijeva i mogui nastanak karcinoma debelog

crijeva. Fizik od nastanka karcinoma poveava se s duljim trajanjem bolesti iako je učestalost

te komplikacije znatno niža nego što se prije mislilo.

Izvancrijevne komplikacije su brojne i česte. &alazimo promjene na očima *uveitis,episcleritis-, koži *er(thema nodosum i p(oderma gangrenosum ), koštano"zglobnom sustavu

*atralgije, artritis koji ponajprije zahvaa velike zglobove i ankilozantni spondilitis-.

Aklerozirajui kolangitis *bolest žučnih vodova- ozbiljna je bolest žučnih vodova povezana s

nastankom tumora jetara. +olesnici s ulceroznim kolitisom skloniji su stvaranju ugrušaka u

venama i arterijama i nastanku tromboembolijskih komplikacija.

Li"%(%n"%

/očetni terapijski pristup ovisi o stupnju i težini bolesti. +olest završnog dijela debelog

crijeva ili proktitis u početku se liječi lokalnom primjenom 3"aminosalicilata *3"8A8-, u nas


7/21

najčeše mesalazinima ili steroidima. =esalazinske klizme ili čepii imaju prednost nad

lokalnom primjenom steroida. &elagoda ili nadražaj čmara zbog stavljanja čepia u nekim

slučajevima ne dopušta primjenu lokalnih lijekova. U bolesnika koji odmah odgovore na

početnu terapiju u pravilu nije nužna terapija održavanja. /rimjena tableta ili kapsula

sulfasalazina i različitih oralnih 3"8A8 pripravaka mogua je u ulceroznom proktitisu.Aimptomatsko poboljšanje obično se vi4a nakon tri ili četiri tjedna. !ad se postigne remisija,

doza lijeka može se postupno smanjivati do doze održavanja. Austavna primjena

kortikosteroida ili imunosupresiva rijetko je potrebna kod pacijenata s ulceroznim

proktitisom.

Li"%&ost$ani kolitis može odgovarati na lokalnu primjenu lijekova, ali češe je potrebno

uključiti i peroralnu terapiju. :iječenje se razlikuje ovisno o težini stanja. 'erapiju blage do

umjereno teške bolesti mogue je započeti s mesalazinom u standardnim dozama. 'erapijski

odgovor obično se očekuje nakon od četiri do šest tjedana. !ad se postigne remisija, doza se

postupno smanjuje do doze održavanja. 8ko se simptomi ponove unatoč uzimanju terapije

održavanja, često su potrebne vee doze lijeka za sprečavanje njihova ponavljanja.

&adoknada folne kiseline preporučuje se pacijentima koji su na dugotrajnoj terapiji

sulfasalazinom jer ovaj lijek djeluje kao antimetabolit folne kiseline. anas se naglašava i

uloga folne kiseline u prevenciji nastanka karcinoma debelog crijeva.

!ortikosteroidi se primjenjuju u težim oblicima bolesti. /očetna doza ovisi o masi bolesnika i

težini simptoma. /očetna doza se nakon od deset do četrnaest dana postupno smanjuje. &ema

dokaza o učinkovitosti terapije steroidima u obliku terapije održavanja, a nuspojave takve

primjene su vrlo ozbiljne. &ije isključeno uvo4enje imunosupresivne terapije u bolesnika koji

ne pokazuju dobar odgovor na ponu4ene terapijske opcije.

/ankolitis s blagom do umjereno teškom kliničkom manifestacijom liječi se kombinacijom

oralnih mesalazina ili sulfasalazina i lokalnom terapijom mesalazinom.

!od težih simptoma opravdana je primjena kortikosteroidne terapije, ali ne dulje od tri

mjeseca. Imunosupresivi poput azatioprina mogu biti vrlo učinkoviti u liječenju ulceroznog

kolitisa. !ontinuirana aktivnost bolesti, rezistencija na kortikosteroide ili neučinkovitost

imunosupresiva može indicirati primjenu anti '&G terapije u liječenju ulceroznog kolitisa.

!ad bolesnik u4e u remisiju, potrebno je razmisliti o dugotrajnoj terapiji održavanja sa

standardnom dozom sulfasalazina ili mesalazina te imunosupresiva ili infli1imaba.

6


8/21

T%6ki ili 7'lminantni kolitis

:iječenje započinjemo sustavnom parenteralnom primjenom kortikosteroida, uz potpunu

primjenu potporne terapije koja uključuje infuzijske otopine i antibiotike. &e treba zanemariti

i mogui povoljan učinak lokalne terapije klizmama i u ovoj teškoj kliničkoj situaciji. U vrlo

teškim situacijama koje prijete nastankom toksičnog megakolona, unatoč intravenoznoj

primjenu kortikosteroida, moramo promišljati terapijsku opciju primjene anti '&G terapije

*infli1imab- ili ciklosporina. +olesnici koji se prezentiraju toksičnim megakolonom *kod

kojih je debelo crijevo prošireno šest centimetara ili više te imaju toksične simptome-, a koji

ne odgovaraju na terapiju kortikosteroidima, infli1imabom ili ciklosporinom unutar tri dana

potencijalni su kandidati za kirurški zahvat.

9peracija izbora je proktokolektomija s moguim formiranjem ileoanalnog rezervoaratijekom prve operacije ili naknadno. Aavjetovanje s kirurgom u tim slučajevima potrebno je

obaviti unutar tog vremena.

,$%8$ana

/rehrana ima važnu ulogu kod bolesnika s upalnim bolestima crijeva, a spektar nutritivnih

intervencija započinje od modifikacijskih iskustvenih dijeta, preko potporne terapije, osnovne

terapije pa do poticanja rasta u djece i adolescenata. /osebno je važna odgovarajua opskrba

mikronutrijentima *vitaminima i mineralnim tvarima- čiji se nedostaci učestalo pojavljuju kod

oboljelih od upalnih bolesti crijeva.

Ba veinu bolesnika najvažniji savjet je da konzumiraju dovoljne količine proteina i imaju

adekvatan energetski unos kako bi održavali poželjnu tjelesnu masu i osiguravali rast kod

djece i adolescenata. Hnergetski unos od >3 do 7$ kcal5kg dnevno i # do #,3 g5kg tjelesne

mase proteina dnevno zadovoljit e potrebe za energijom i i proteinima kod veine odraslih

bolesnika s aktivnom upalnom bolešu crijeva.

/robava i apsorpcija masti nije poremeena u oboljelih od ulceroznog kolitisa. /ostoje

indicije da se oboljelima od ulceroznog kolitisa stanje popravlja slijede li dijetu s niskim

udjelom jednostavnih šeera te hipoalergenu dijetu.

,$o)no3a

/rognoza za ulcerozni kolitis. U jednom desetogodišnjem ispitivanju, D6% bolesnika imalo je potpunu remisiju nakon samo jednog napada, a kod samo D% razvilo se kronično stanje.

D


9/21

Atopa smrtnosti je openito ista kao i u opoj populaciji, iako je viša kod bolesnika s

ulceroznim kolitisom koji su imali jake početne napade ili opsežnu bolest.

+.2. C$o8no&a 5ol%st

Crohnova bolest je upala koja se širi u dublje slojeve stjenke crijeva. &ajčeše se nalazi u

ileumu *drugi dio tankog crijeva- i prvom dijelu debelog crijeva *cekum-, koji su poznati kao

ileocekalno područje. =e4utim, poremeaj se može razviti u bilo kojem dijelu probavnog

sustava , uključujui anus, želudac, jednjak, pa čak i usta. =ože zahvatiti cijelo debelo crijevo

ili može postojati niz vrijedova jedan do drugoga u jednom dijelu debelog crijeva, a može se

razviti i u obliku višestrukih raspršenih nakupina vrijedva.

C$o8no&a 5ol%st

Ois 5ol%sti

Iako uzroci upalne bolesti crijeva još nisu poznati, genetski faktori igraju odre4enu ulogu. o

23% osoba s tom bolešu ima članove obitelji s tom bolesti. Fizik naslje4ivanja je najvei ako

boluje majka, a nakon toga brat ili sestra. Fazličite bakterije mogle bi biti odgovorne za

Crohnovu bolest ili ulcerozni kolitis. !ako je upalna bolest crijeva mnogo češa u

razvijenijim zemljama, stručnjaci vjeruju da vanjski faktori, kao što je ishrana, moraju igratiodre4enu ulogu, iako su istraživanja u tom pogledu nejasna. U jednom istraživanju je

prona4eno da je velik unos masnoa, posebno životinjskog podrijetla, bio povezan s kasnijim

razvojem ulceroznog kolitisa. elik unos šeera *osim iz voa- bio je povezan s oba upalna

crijevna poremeaja. elik unos tekuine i prehrana bogata voem, vitaminom C i

magnezijem bili su povezani s manjim rizikom od oba poremeaja, a velik unos kalija i

povra bio je povezan s manjim rizikom samo od Chronove bolesti.7

7Upalna bolest crijeva , doc., http055))).plivazdravlje.hr5bolest"clanak5bolest5$5Upalna"bolest"crijeva.htmlJ2$>6 *#6.$7.2$#$.-

@

http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/60/Upalna-bolest-crijeva.html#20376http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/60/Upalna-bolest-crijeva.html#20376http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/60/Upalna-bolest-crijeva.html#20376http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/60/Upalna-bolest-crijeva.html#20376


10/21

C$o8no&a 5ol%st

Tko o5oli"%&a9

=uškarci i žene jednako su skloni obolijevanju. Upalna bolest crijeva dijagnosticira se

najčeše u dobi izme4u #3. i 7$. godine života, ali se pojavljuje još jedna manje izražena vea

učestalost pojave bolesti izme4u 3$. i D$. godine života. 9ko 2% slučajeva I+"a se

pojavljuje kod djece mla4e od #$ godina, a >$% se pojavljuje kod mladih ljudi u dobi izme4u

#$ i #@ godina. I+ je često prisutan u obiteljima, a muškarci i žene jednako su pogo4eni.

ini se da je I+ češi kod stanovnika gradova nego sela i pojavljuje se češe u razvijenim

nego u manje razvijenim zemljama, što upuuje na to da i genetski faktori i uvjeti okoliša, kao

što je prehrana, mogu biti uključeni u njegov razvoj.

&eki istraživači vjeruju da se bolest razvija kod osoba koje imaju genetsku sklonost koja

omoguuje agensu kao što je virus ili bakterija da pokrene nenormalni imunološki odgovor.

Ispitivanja su pokazala da djeca s I+"om imaju češe i ranije infekcije u djetinjstvu nego

djeca bez tog poremeaja. irusne infekcije tijekom trudnoe tako4er mogu poveati kasniji

rizik od razvoja upalne bolesti crijeva kod djeteta.

4lini(ka simtomatolo)i"a

Aimptome bolesti dijelimo u dvije skupine " crijevne i izvan crijevne manifestacije bolesti

C$i"%&n% mani7%sta#i"%:

+olovi u desnom donjem kvadrantu trbuha " +ol je često odraz opstruktivnih promjena,

najčeše u završnom dijelu tankog crijeva. 9pstrukcija je u početku prolazna karaktera

zbog edema i spazma stijenke, a poslije trajna zbog nastalih suženja, pa uzrokuje zatvor

Kubitak apetita i tjelesne težine

/roljevi se mogu javiti u početnoj fazi, ovisno o lokalizaciji bolesti *kod upale debelog

crijeva-, no češe su posljedica kroničnih promjena koje dovode do smanjena

#$


11/21

apsorptivnog kapaciteta, razvoja sindroma kratkog crijeva, aktivne sekrecije vode i

elektrolita bez odgovarajue apsorpcije

Gistule se vrlo često javljaju i smatraju se jednom od karakteristika bolesti. Gistule mogu

biti izme4u crijeva, crijeva i mokranog mjehura, crijeva i rodnice te crijeva i kože

/ojava apcesa i porast tjelesne temperature 9šteenja jetre

/ojava žučnih kamenaca znatno je učestalija negoli u prosječnoj populaciji.3

I3&an#$i"%&n% mani7%sta#i"%:

8nemija je česta komplikacija, a razlozi nastanka su gubitak krvi, nuspojava

medikamentozne i kirurške terapije ili manjka prijeko potrebnih supstrata-

:eukocitoza, trombocitoza i sklonost nastanku tromboembolijskih komplikacija odraz su

kronične upale

!oštano"zglobne promjene0 uglavnom je riječ o artralgijama, migratornom artritisu i

sakroileitisu

/romjene kvalitete i gustoe kosti0 osteopenija i osteoporoza nisu samo komplikacija

bolesti, nego su vrlo česta komplikacija primjene medikamentozne terapije

*kortikosteroidi-

9či0 uveitis, retinitis, episkleritis i keratitis

!ožne promjene mogu se javiti nodozni eritem i urtikarije. =ogua komplikacija je i

aftozni stomatitis

Infekcije mokranog sustava i nastanak mokranih kamenaca odraz su komplikacija same

bolesti.

/othranjenost i zaostajanje u rastu< uz smanjen indeks tjelesne mase i hipoalbuminemije,

čest je manjak vitamina *poglavito vitamina i vitamina +#2- te elemenata u tragovima.

Oso5% sa C$o8no&om 5ol%6' mo)' 5iti ot8$an"%n% i3 n%koliko $a3lo)a:

Kubitak apetita " nastaje zbog straha od hrane, mučnina, bolova u abdomenu ili promjene

u osjetu okusa, pa se ne unosi dovoljno hrane

U svim kroničnim bolestima se poveavaju energetske potrebe *povean je bazalni

metabolizam-

!od Crohnove bolesti dolazi do malapsorpcije proteina, masnoa, ugljikohidrata, vodevitamina i minerala, stoga, iako osoba dobro jede, nee se svi sastojci hrane iskoristiti

3Chronova bolest, doc., http055))).poliklinika"analiza.hr5inde1 *#6.$7.2$#$.-

##

http://www.poliklinika-analiza.hr/indexhttp://www.poliklinika-analiza.hr/index


12/21

=etabolizam proteina je tako4er povean a u toku bolest dolazi do gubitka proteina kroz

upaljenu sluznicu crijeva L gubitak e biti vei što je vea površina crijevne sluznice

zahvaena bolešu

=alapsorpciju žučnih kiselina i prekomjerni rast crijevne flore " žučne se kiseline slabo

reapsorbiraju u oboljelom ileumu. U takvoj situaciji, žučne soli koje dolaze u debelocrijevo gdje izazivaju proljeve, a sa smanjenjem zaliha žučnih soli u tijelu *koje su inače

dobro iskorištene- dolazi i do malapsorpcije masnoa. /retjeran rast i razmnožavanje

crjevne flore javlja se kod >$% osoba sa Crohnovom bolešu, bakterije tada troše vitamin

+#2, pri čemu dolazi do njegovog deficita

9sobe koje pate od maldigestije ili su imale kirurški zahvat, dolazi do deficita vitamin

eficit kalija se javlja zbog dijareje i povraanja, ili nakon terapije odre4enim lijekovima

*prednizon- eficit magnezija uzrokovan je kroničnom dijarejom ili veom zahvaenošu tankog

crijeva, ili kod osoba kojima je odstranjen vei dio tankog crijeva

eficit kalcija je tako4er čest i javlja se li samostalno ili je povezan sa deficitom vitamina

!od pacijenata je vrlo čest i deficit željeza i cinka

La5o$ato$i"sk% $%t$a)%:

ubrzana sedimentacija

leukocitoza

anemija

niska razina albumina u krvi

povišene vrijednosti CF/"a *C"reaktivnog proteina-

Ra*iolo6ka *i"a)nostika:

kolonoskopija s biopsijom uzorka sluznice crijeva

irigografija *rendgensko snimanje s barijevom kašom-

C' i =F tako4er mogu pokazati radi li se o Chronovoj bolesti

igitorektalni pregled *pregled zadnjeg crijeva prstom ruke liječnika- ispitivanje okultnog

krvarenja u stolici *krvarenje koje nije vidljivo okom-, rendgenski pregled završnog crijeva,

sigmoidoskopija ili kolonoskopija * postupak kod kojeg liječnik pregledava donji dio debelog

crijeva, sigmoid, osvijetljenim instrumentom koji uvodi kroz zadnje crijevo-.

#2


13/21

Li"%(%n"%

Aamopomo M liječnik obiteljske medicine

Ulcerozni kolitis se smatra blagim ako bolesnik ima sljedee simptome0 četiri ili manje stolica

dnevno, samo povremeno krv u stolici, normalnu temperaturu, puls i nalaz hemoglobina i

crvenih krvnih stanica, nema promjena na rendgenskoj snimci debelog crijeva. !od blage

Crohnove bolesti, bolova u trbuhu nema ili su blagi. +olesnik se osjea dobro ili skoro dobro.

!omplikacije izvan probavnog sustava su malobrojne ili ih nema. :iječnik ne može otkriti

nikakvu masu pritiskom na trbuh. &alaz crvenih krvnih zrnaca je normalan ili skoro normalan

i pacijent nema premalu tjelesnu težinu. Uz pravilan režim prehrane koriste se i lijekovi i to

kortikosteroidi, sufasalazin ili mesalazin.

S%#i"alisti(ko li"%(%n"%

Ulcerozni kolitis se smatra ozbiljnim ako su prisutni sljedei simptomi0 više od šest stolica

dnevno, česta ili stalna krv u stolici, povišena temperatura, brz puls, anemija, nenormalan

rendgenski nalaz debelog crijeva, bolovi u trbuhu na pritisak, uz moguu nadutost. !irurško

uklanjanje debelog crijeva jedini je lijek za ulcerozni kolitis, ali bolest uvelike varira u jačini.

Crohnova bolest se ne može izliječiti niti operativnim putem. !od teške Chronove bolesti,

bolesnik ima stolicu toliko često da to zahtijeva opijate ili druge jake lijekove protiv proljeva.

+olovi u trbuhu su jaki i obično smješteni u donjem desnom dijelu trbuha *me4utim, treba

napomenuti da bolovi ne moraju upuivati na stvarno mjesto poremeaja, što je fenomen

poznat kao prenesena bol-. &alaz crvenih krvnih zrnaca je nizak. +olesnik se loše osjea i ima

komplikacije koje mogu uključivati gubitak na težini, bolove u zglobovima, upalu očiju,

crvenilo kože ili čireve na koži, fistule, apscese i povišenu temperaturu. /otrebno je bolničko

liječenje i dobar program *parenteralne- prehrane.

,$o)no3a 3a C$o8no&' 5ol%st

Iako periodi bez znakova bolesti kod nekih bolesnika mogu trajati godinama ili desetljeima,

recidivi su pravilo.

,$%&%n#i"a

Fedovne kontrole i liječnički pregledi potrebni su kod osoba s velikim rizikom razvoja upalne

bolesti crijeva *koji imaju ro4ake s dijagnosticiranom bolešu-.

Vitamini i min%$ali

#>


14/21

!od svih oboljelih od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa prisutan je deficit vitamina i

minerala. :ijekovi koji se najčeše koriste za liječenje upalnih bolesti crijeva tako4er

smanjuju njihovu apsorpciju, stoga je suplementacija od izuzetne važnosti.

/osebno se javlja deficit vitamina 8, C i H čije antioksidativno djelovanje štiti sluznicu.

=anjak vitamina jedan je od najčeših nedostataka u oboljelih.a bi se spriječila anemija, potreban je vitamin +#2, a uočen je i deficit vitamina ! koji je od

vitalne važnosti za zdravlje crijeva.

/osebno je važna suplementacija folne kiseline jer se u prehrani ne koristi svježe voe i

povre, a deficit folne kiseline može poveati rizik od kancerogenih oboljenja crijeva.

!ada je riječ o mineralima, treba nadoknaditi kalcij, magnezij, cink i selen. !alcij i magnezij

su neophodni za zdravlje kostiju, selen je snažan antioksidans, a cink je potreban za

zacjeljivanje rana. eficit cinka može izazvati razvoj fistula kod oboljelih od Crohnove

bolesti.

/otrebna je i nadoknada aminokiseline glutamina, toliko važnog za pravilan rad crijeva da se

nerijetko naziva NčimbenikomO crijevne propusnosti, jer obnavlja sluznicu debelog crijeva.

;. ,RI,REMA BOLESNI4A


15/21

Bdravstvena njega bolesnika s bolesti crijeva u prijeoperativnoj pripremi, usmjerena je na

smanjenje straha, tjeskobe i zabrinutosti, uklanjanje i5ili smanjenje tjelesnih simptoma,

usvajanje poželjnog ponašanja, smanjenje bakterijske flore, prepoznavanje komplikacija.

;.1. Oa $i"%o%$a#i"ska $i$%ma 5ol%snika o5'8&aa:

/sihološku pripremu bolesnika

/sihološku pripremu bolesnika u kojeg se planira učiniti kolostoma počinje kirurg koji

upoznaje bolesnika s vrstom i važnošu kirurškog zahvata i stome. Batim se u pripremu

uključuje enteroterapeut i5ili medicinska sestra, koji svojim pristupom i radom u bolesnika

nastoje umanjiti strah, tjeskobu i zabrinutost, pomoi mu izgraditi povjerenje i

samopouzdanje, pomoi u usvajanju poželjna ponašanja.

+olesniku se mora objasniti i pokazati što je to stoma, zbog čega se izvodi, kako izgleda na

tijelu, što e on sam morati činiti i kako se treba njegovati stoma. +olesnika treba poticati na

pitanja, ali i odgovoriti na svako njegovo pitanje jer e se tako umanjiti strah i pomoi

bolesniku u usvajanju poželjnog ponašanja.

Gizičku pripremu bolesnika

" /retrage vezane uz bolest i rutinske pretrage za kirurški zahvat,

" 9sobnu higijenu,

" /rehranu hranom s malom količinom ostataka L fekalnog sadržaja u crijevu, te tekua

dijeta dva dana prije operacije,

" &adoknada tekuine i elektrolita, krvi, proteina, vitamina itd, a pogotovo kada postoje

znakovi dehidracije, anemije ili hiopoproteinemije,

" /riprava probavnog sustava, nekoliko dana prije operacije bolesniku se daju laksativi,

" Amanjenje bakterijske flore u crijevima davanjem antibiotika širokog spektra ili

Hflorana od 3$$ mg jedan dan prije operacije,

" Aprečavanje poslijeoperacijskih komplikacija, embolije itd.6

&eposredna prijeoperacijsika priprava L opa

an prije operacije uz opu pripravu obavi se čišenje crijeva, uvo4enje trajnog katetera,

uvo4enje nazogastrične sonde, elastični zavoji se stavljaju na potkoljenice, primjenjuju se

6/rli &., Fogina ., =uk +., Bdravstvena njega I, P! d.d., Bagreb 2$$D

#3


16/21

antibiotici širokog spektra ili Hfloran i to na odjelu ili u operacijskoj dvorani prije samog

zahvata.

;.2. ,osli"%o%$a#i"ska 3*$a&st&%na n"%)a 5ol%snika s o%$a#i"om #$i"%&a

/oslijeoperacijska je zdravstvena njega bolesnika s operacijom crijeva usmjerena na

otklanjanje tjelesnih simptoma bola, mučnine, povraanja, na sprečavanje i prepoznavanje

komplikacija kao što je krvarenje, tromboembolija, atelektaza, pneumonija itd., sprečavanje

infekcije i poučavanje bolesnika. U dogovoru sa bolesnikom, sestre planiraju i provode

sestrinske intervencije.

Ta5%la 1: Int%$&%n#i"% ' 35$in"a&an"' 5ol%snika s o%$a#i"om #$i"%&a

Int%$&%n#i"% O5"a6n"%n"%

Ataviti bolesnika u odgovarajui položaj L

G9Q:HF9" noge flektirane u koljenima.

/ovišeni položaj omoguuje lakše iskašljavanje i

bolju ventilaciju plua, olakšava drenažu krvi i

seruma iz rane, te smanjuje napetost trbušnog

mišija a time i bol.

/romatrati i mjeriti vanjski izgled, puls, FF,

disanje svakih #3 minuta tijekom prva > sata,

a zatim svakih >$ minuta.

Uočavanje promjena, prepoznavanje komplikacija,krvarenje, ubrzan jedva vidljiv puls, pad FF,

prepoznavanje poslijeoperativnih poteškoa kao što

su mučnine, povraanje, bol itd.=jeriti diurezu L bolesnik ima trajni karakter. =ogunost retencije mokrae.

8spirirati želučani sadržaj L promatrati,

mjeriti, bilježiti.

Amanjuje se mogunost povraanja, aspiracije i

distenzije L sonda se vadi kada se uspostavi

peristaltika.

+olesnik popije nekoliko žlica vode ili čaja L 2$">$ cmR, ako nema retencije 27 sata sonda

se može izvaditi

!ontrolirati drenažu operativnog polja, mjeriti

i bilježiti količinu i izgled drenažnog sadržaja.

=ogunost krvarenja, ubrzan puls, pad FF,

pritisnut dren.

!ontrolirati zavoj.

/romijeniti vlažan zavoj L gornji.=ogunost krvarenja.

Fegulirati stolicu.

/rimijeniti parafinsko ulje 2"> puta na dan #žlicu ako se bolesniku daje kašasta hrana,

Fegulirati stolicu.

#


17/21

drugi laksativ daje se prema odredbi liječnika

nakon "6 dana.

ati prostigmin prvog poslijeoperacijskog

dana i5ili uvesti gumenu cijev u rektum prema

liječničkoj odredbi.

/otiče peristaltiku.

9sigurava prolazak vjetrova i smanjuje napetost

crijeva. &e davati klizmu "6 dana .

/rovoditi osobnu higijenu i njegu usne

šupljine.

+olesnik se ne može sam brinuti o sebi.

&jega kože i sluznice sprečava ošteenja i infekciju./oticati bolesnika na vježbe dubokog disanja i

iskašljavanje.

/omoi bolesniku prilikom iskašljavanja

/rovoditi vježbe ekstremitetima.

/oboljšava ventilaciju plua.

/revencija respiratornih komplikacija i

tromboembolije.

9sigurati povoljne mikroklimatske uvjete L vlažnost zraka, temperaturu.

Auhi zrak nadražuje sluznicu.

9sigurati pravilnu prehranu.

/arenteralna 7D sati dok se ne uspostavi peristaltika.

>. dan parenteralna uz oprezno davanje čaja.

7. dan tekua dijeta uz kašastu.

o #7 dana kašasta hrana koja ne nadima i ne

sadrži celulozu L N9S dijeta.

&akon toga obična dijeta.

9sigurati nadoknadu tekuine L kontrola primljene i izlučene tekuine.

/oticati bolesnika na ustajanje, pomoi

bolesniku pri ustajanju, postupno ovisno o

bolesnikovu stanju a uz pomo sestre.

9sigurati trapez za pomo pri ustajanju ili

promjeni položaja.

/revencija komplikacija dugotrajnog ležanja.

!ontrolirati primjenu terapije " infuziju,

transfuziju.

/rimjenjivati ordiniranu terapiju.

=ogunost komplikacija, pluni edem L cijanoza,dispneja, pjenušavi ispljuvak.

Aprečavati infekciju. =ogunost infekcije.

Izvor0 /rli &., Fogina ., =uk +., Bdravstvena njega I, P! d.d., Bagreb 2$$D

#6


18/21

=. A4

Upalna bolest crijeva, poznatija pod svojom engleskom kraticom I+ " inflammator( bo)el

disease, zapravo je grupa sličnih bolesti karakteriziranih autoimunim upalnim procesima u

probavnom traktu, kroničnog karaktera, najčeše u tankom i debelom crijevu.

Klavni oblici upalnih bolesti crijeva su Crohnova bolest te Ulcerozni kolitis.

#D

http://hr.wikipedia.org/wiki/Autoimune_bolestihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Crohnova_bolesthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ulcerozni_kolitishttp://hr.wikipedia.org/wiki/Autoimune_bolestihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Crohnova_bolesthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ulcerozni_kolitis


19/21

Klavna razlika izme4u ovih bolesti je lokacija i priroda upalnih promjena u probavnom traktu.

Crohnova bolest može se pojaviti u bilo kojem dijelu probavnog trakta, od usta do anusa,

me4utim, veina slučajeva počinje u terminalnom ileumu.Ulcerozni kolitis zahvaa isključivo

debelo crijevo"kolon i rektum. =ikroskopski gledano, ulcerozni kolitis zahvaa samo gornji

mukozni sloj debelog crijeva, dok Crohnova bolest zahvaa cijelu crijevnu stijenku.

Crohnova bolest i Ulcerozni kolitis povezani su i s raznima ekstra"intestinalnim

komplikacijama kao što su artritis, psorijaza, iritis, uveitis, problemi s jetrom, itd. =noge od

ovih komplikacija su rezultat agresivnih lijekova koji se koriste u liječenju osnovne bolesti,

prvenstveno kortikosteroida i imunosupresiva. Iako vrlo različite bolesti, obje imaju slične

simptome " kronični proljev, crijevno krvarenje, gubitak težine, anemija, mučnina,

povraanje. U početnim stadijima, prije dijagnoze, bolesti mogu vrlo lako biti pogresno

dijagnosticirane kao otrovanje hranom ili hemeroidi u slučaju rektalnog krvarenja. Ispravna

dijagnoza se obično dobiva kolonoskopijom s biopsijom patoloških lezija.

Upalne bolesti crijeva su kronične autoimune bolesti. :iječenje zapravo podrazumijeva

isključivo kontrolu simptoma budui da je potpuno izliječenje još uvijek izvan dosega

današnje medicine. Intenzivna istraživanja u ovom polju daju nadu u bolje razumijevanje i

liječenje bolesti, ali u ovom trenutku jedini način kontrole bolesti uključuje korištenje

protuupalnih i imunosupresivnih medikamenata. 'eži slučajevi tako4er zahtijevaju kirurškeintervencije, a u slučaju ulceroznog kolitisa kirurško odstranjenje debelog crijeva znači i

izliječenje bolesti budui da bolest ne može TmigriratiT u ostale dijelove probavnog trakta.

Cilj terapije kronične upalne bolesti crijeva je indukcija remisije, sprječavanje relapsa,

poboljšanje nutricijskog manjka, sanacija krvne slike zbog česte anemije uzrokovane obilnim

krvarenjem, te osiguranje normalnog rasta i razvoja u slučaju pojave bolesti u ranoj dobi.

Iako upalne bolesti crijeva mogu ograničiti kvalitetu života zbog neugodnih simptoma poput

boli, povraanja, proljeva i sl., rijetko su opasne po život. 'oksični megakolon, perforacija

crijeva i slične opasne komplikacije su tako4er rijetke.

/acijenti koji boluju od ulceroznog kolitisa tako4er imaju značajno povean rizik nastanka

kolorektalnog malignoma"raka debelog crijeva, ali s druge strane tako4er imaju puno veu

šansu da se ta bolest primjeti u najranijim stadijima zbog rutinskih kolonoskopija i poveanog

opreza liječnika, pa je i postotak uspješno izliječenih pacijenata izuzetno visok.

#@

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudska_probavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ustahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Anushttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tanko_crijevohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Debelo_crijevohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Autoimune_bolestihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rak_debelog_crijevahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudska_probavahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ustahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Anushttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tanko_crijevohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Debelo_crijevohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Autoimune_bolestihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rak_debelog_crijeva


20/21

LITERATURA

I 4n"i)%

#- =aruši 8., 8natomija čovjeka, =edicinska naklada 2$$2

2- /rli &., Fogina ., =uk +., Bdravstvena njega I, P! d.d., Bagreb 2$$D

II Int%$n%t

#- +iologija, doc., http055))).biol.pmf.hr5e"skola5odgovori *#6.$7.2$#$.-

2$

http://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovorihttp://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovori


21/21

2- prof. dr. sc. !rznari ;., Ulcerozni kolitis, doc., http055))).zdrav zivot.com.hr5indeks

*#@.$7.2$#$.-

>- Upalna bolest crijeva , doc., http055))).plivazdravlje.hr5bolest"clanak5bolest5$5Upalna"

bolest"crijeva.htmlJ2$>6 *#6.$7.2$#$.-

7- Chronova bolest, doc., http055))).poliklinika"analiza.hr5inde1*#6.$7.2$#$.-3- dr.med. :aido B., &ezarazne upalne bolesti crijeva i prehrana

http055))).zdravlje.hr5clanak *#D.$7.2$#$.-

- Upalna bolest crijeva, doc., http055hr.)ikipedia.org5)iki5Upalnabolestcrijeva

*#D.$7.2$#$.-
http://www.zdrav/http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/60/Upalna-bolest-crijeva.html#20376http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/60/Upalna-bolest-crijeva.html#20376http://www.poliklinika-analiza.hr/indexhttp://www.zdravlje.hr/clanakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Upalna_bolest_crijevahttp://www.zdrav/http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/60/Upalna-bolest-crijeva.html#20376http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/60/Upalna-bolest-crijeva.html#20376http://www.poliklinika-analiza.hr/indexhttp://www.zdravlje.hr/clanakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Upalna_bolest_crijeva

Documents

Njega Bolesnika Prije i Poslije Operacije Debelog Crijeva