Njega i bolesti Njega i bolesti krvnog sistemakrvnog sistema

Bolesti srca i krvnih žilaBolesti srca i krvnih žila

• Krvožilne bolesti glavni su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u manje razvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u porastu i prestiže stope smrtnosti od zaraznih bolesti.

• U BiH svaka druga osoba umire zbog bolesti srca i krvnih žila.

Rizični uzročniciRizični uzročniciNepromjenjivi:

• Dob• Spol• Obiteljsko

nasljeđe

Promjenjivi:• Povišeni krvni

pritisak• Povišene masnoće• Povišeni šećer• Prekomjerna tjelesna

težina• Pušenje• Tjelesna neaktivnost• Stres

Šećerna bolestŠećerna bolest

• Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećaj. 

• Nastaje zbog hroničnog nedostatka inzulina ili neosjetljivosti tkiva na inzulin s posljedičnim povišenjem glukoze u krvi (hiperglikemijom).

Šećerna bolestŠećerna bolest• Glukoza je

jednostavan šećer i osnovni izvor energije stanicama u organizmu.

• Glukoza se pretvara u energiju u stanicama do kojih dolazi krvotokom.

Glukoza i inzulinGlukoza i inzulin• Za ulazak glukoze u

stanice potreban je inzulin

• Višak glukoze u krvi je štetan i pogoduje razvoju aterosklerotskih promjena na krvnim žilama

• Osobe sa šećernom bolesti češće oboljevaju od srčanog i moždanog udara

Simotomi šećerne bolestiSimotomi šećerne bolesti• žeđ i suhoća usta• učestalo mokrenje• gubitak težine• pojačanu glad• umor i iscrpljenost• zamućen vid• trnci u stopalima• sporo zamlađivanje

rana i učestale infekcije

Vrijednosti šećera u krviVrijednosti šećera u krvi Normalne vrijednosti: 

prije jela: <110 mg/dl (<6,1 mmol/l)poslije jela < 140 mg/dl (<7,8 mmol/l)

Poremećena tolerancija šećera:prije jela: >110 <126 mg/dl (>6,1 <7 mmol/l)poslije jela: >140 <200 mg/dl (>7,8 <11,1 mmol/l)

Dijabetes:prije jela: >126 mg/dl (>7 mmol/l)poslije jela: >200 mg/dl (>11,1 mmol/l)

Povišeni krvni pritisakPovišeni krvni pritisak

• Najvažniji rizični uzročnik za moždani udar i bolesti srca i krvnih žila

• “Tihi ubojica”- arterijska hipertenzija najčešće traje godinama bez bitnih simptoma

 • Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog

tlaka imaju 6 puta veći rizik obolijevanja od koronarne bolesti i 19 puta veći rizik od moždanog udara

Povišeni krvni pritisakPovišeni krvni pritisak• Arterijska hipertenzija jest bolest povišenog krvnog

tlaka.

• Dijagnoza se postavlja kada ponovljenim mjerenjem vrijednosti krvnog tlaka prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mm Hg

• Neliječena bolest povišenog arterijskog tlaka povećava rizik razvoja bolesti srca, popuštanja srca, koronarne bolesti - infarkta miokarda i angine pektoris, zatim moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće, ateroskleroze

• Arterijska hipertenzija je u više od 90% slučajeva nepoznata uzroka, tzv. esencijalna, a u manje od 10% sekundarna, s poznatim uzrokom, pri čemu se liječenjem njezina uzroka neizravno može izliječiti i hipertenzija.

Krvni pritisakKrvni pritisak Srce poput mišićne

pumpe istiskuje krv u velike krvne žile, a potom se ona raspodjeljuje po cijelom organizmu

Krvni pritisakKrvni pritisak

• Krvni tlak - pritisak krvi na zidove arterija u organizmu.

• Pri mjerenju krvnog tlaka određuju se vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog arterijskog tlaka.

• Za vrijeme sistole (srčanog stiska, kontrakcije) krvni tlak je bitno viši nego tijekom dijastole (razdoblje punjenja komora krvlju iz predkomora).

Krvni pritisakKrvni pritisak• Vrijednosti krvnog

pritiska nisu stalne, nego se mijenjaju ovisno o tjelesnoj aktivnosti, stupnju psihičkog stresa, dobu dana (ujutro su u pravilu više nego navečer), itd.

Podjela krvnog pritiskaPodjela krvnog pritiska

Kategorija Sistolički     Dijastolički

• Optimalan krvni tlak od 120 mm Hg / <80 mm Hg

• Normalan krvni tlak   < 130 mm Hg / < 85 mm Hg

• Visoko normalan krvni tlak          130-139 / 85-89

• Stupanj 1 (blaga) hipertenzija       140-159 / 90-99

• Stupanj 2 (umjerena) hipertenzija  160-179 /100-109

• Stupanj 3 (teška) hipertenzija         180-209 /110-119

• Stupanj 4 (vrlo teška) hipertenzija   210 ili >/120 ili >

Simptomi koji mogu ukazivati Simptomi koji mogu ukazivati na povišeni krvni pritisakna povišeni krvni pritisak

• glavobolja (ponekad)• umor• smetenost• promjene vida• mučnina, povraćanje• anksioznost• pretjerano znojenje• bljedilo kože, ili crvenilo lica ili drugih područja• drhtanje mišića• bolovi u prsnom košu• povećana slezena

PušenjePušenje

• Pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim žilama.

• Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do njihovog suženja i začepljenja.

• Rizik ateroskleroze je razmjeran broju popušenih cigareta na dan, a nakon prestanka pušenja znatno se smanjuje tijekom 1-2 godine, no ostaje i dalje nešto veći nego u osoba koje nisu nikad pušile.

Pušenje i aterosklerozaPušenje i ateroskleroza

• Ateroskleroza kod pušača uvjetovana je direktnim djelovanjem duhanskog dima na zid krvne žile

• Indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi: 1. povisuju se trigliceridi i 2. smanjuje razina dobrog kolesterola (HDL) koji je zaštitni

faktor od procesa ateroskleroze • Pušenje povisuje razinu fibrina (faktora zgrušavanja krvi)

koji se hvata za plakove i na taj način dodatno suzuje krvne žile.

• Pušenje povisuje krvni tlak te tako pospješuje ubrzanu aterosklerozu.

PušenjePušenje

• Već 48 sati nakon prestanka pušenja poboljšavaju se pokazatelji vezani uz zgrušavanje krvi, odnosno rizik nastanka ugruška. Stoga je prekid pušenja neprijeporno jedan od najvažnijih zaštitnih mjera u sprečavanju smrtnosti.

• Prestankom pušenja znatno se smanjuju rizici nastanka mogućih bolesti srca i krvnih žila te se izbjegavaju pojave infarkta i moždanog udara. Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo kada ste počeli pušiti, drugo najbolje vrijeme za prestanak pušenja je danas.

BMI = m / h BMI = m / h ²² Indeks tjelesne mase

(eng. Body Mass Index - BMI) je pokazatelj za procjenu tjelesne težine. Izračunava se tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli sa kvadratom visine u metrima

Obim strukaObim struka

• Obim struka kod muškaraca veći od 90 cm predstavlja rizik za zdravlje. Muškarci koji imaju struk veći od 102 cm izloženi su visokom zdravstvenom riziku

• Obim struka veći od 80 cm kod žena predstavlja rizik za zdravlje. Žene čiji je struk veći od 88 cm izložene su većem riziku.

Stres i srceStres i srce

• Kad smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce.

• S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca (lupanje srca),

bolovi u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris),

a na kraju i srčani infarkt.

Stres i srceStres i srce• Osobe sa srčanim poremećajima pokazuju

karakteristične crte ličnosti, tzv. A-tip ličnosti: vrlo su ambiciozne, hiperaktivne, društvene, s jakom kontrolom emocija.

• Na poslu rade više i dulje od drugih, imaju jako izražen osjećaj odgovornosti i savjesnosti, nerijetko preuzimaju previše obveza i često žrtvuju obiteljski život.

• U obitelji teže dominaciji i imaju izraženu potrebu da ih drugi cijene, uvažavaju i slušaju.

• U konfliktnim situacijama potiskuju osjećaje, nastojeći biti optimistični i smireni.

Povišene masnoće u krviPovišene masnoće u krvi

• Holesterol je vrsta masnoće koja je pristuna u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit.

• Sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari,služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima.

• Prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti.

• Neophodan je za funkcioniranje organizma, a njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane,već se stvara i u tijelu

Povišene masnoće u krviPovišene masnoće u krvi

• Holesterol se u krvi prenosi pomoću čestica zvanih lipoproteini.

• Postoje dva tipa tih čestica: 1. LDL(čestice niske gustoće ) 2. HDL(čestice visoke gustoće) Viša razina HDL – a u krvi upućuje na

manji rizik za nastajanje bolesti srca i krvnih žila!

LDL i HDLLDL i HDL• LDL čestice prenose

kolesterol koji se naziva «lošim kolesterolom» i odlaže se u tkiva i stijenke krvnih žila

• HDL čestice nose «dobri kolesterol» i nazivaju se «čistačima» jer odnose suvišak kolesterola iz tkiva

Preporučene vrijednosti Preporučene vrijednosti masnoća u krvimasnoća u krvi

• Preporučena vrijednost ukupnoga holesterola trebala bi biti

manja od 5,0 mmol/L

• A vrijednost LDL-holesterola manja od 3,0 mmol/L. 

• S HDL-holesterolom je drugačije, za njega je bolje da je što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/L

Povišene masnoće u krviPovišene masnoće u krvi• Do povećane razine kolesterola u krvi

dolazi zbog nepravilne prehrane, prekomjerne tjelesne težine i obiteljske sklonosti.

• Povišene vrijednosti kolesterola predstavljaju, pored pušenja, najsnažniji čimbenik rizika za razvoj srčanožilnih bolesti.

• Smanjenje prekomjerne tjelesne težine, odgovarajuća prehrana i umjerena dnevna tjelesna aktivnost su prve i najsnažnije mjere koje se poduzimaju za smanjenje povišene razine kolesterola u krvi.

Djeta pri hiperkolesterilemijiDjeta pri hiperkolesterilemiji

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Obrano mlijeko, jogurt, svježi sir, kiselo kravlje mlijeko, sve u manjim količinama

Maslac, punomasno mlijeko, vrhnje, punomasni sirevi, tučeno slatko vrhnje

MESO I MESNI PROIZVODI

Piletina i puretina bez kože, teletina, što više plave ribe

Masno svinjsko meso, masna govedina, paštete kobasice, pršut, žumanjak, salame lignje, škampi

POVRĆESve vrste povrća, kuhani krumpir, sve vrste mahunarki

Prženo povrće (pommes frites)

dopušteno × nedopušteno

VOĆEJabuke trešnje, naranče, jagode. Lubenice, šljive, breskve, limun

Grožđice, orašasti plodovi, suhe smokve i šljive

PIĆEČaj, mineralna voda, do 2 šalice crne kave na dan, 2 dl crnog vina

Kakao, topla čokolada, koncentrirani slatki voćni sokovi, pivo, žestoka pića

KRUH I PECIVO

Crni raženi, polubijeli, zobene pahuljice i druge žitarice

Bijeli kruh, lisnato tijesti, čips, smoki

dopušteno × nedopušteno

SLASTICE I KOLAČI

Suhi kolači bez masnoće, sladoled bez vrhnja u manjim količinama

Čokolada, kolači s kremom od jaja ili vrhnja, palačinke, uštipci

ZAČINISvi začini, sol umjereno, male količine senfa

Majoneza, tartar umak

dopušteno × nedopušteno

Tjelesna neaktivnostTjelesna neaktivnost

Tjelesna aktivnost od izuzetne je važnosti u prevenciji debljine, blage hipertenzije, šećerne bolesti, povišene razine masnoće u krvi, razvoja aterosklerotskih promjena na krvnim žilama i koronarne bolesti srca.

Zašto reći DA 30 minutnom hodanjuZašto reći DA 30 minutnom hodanju

1. poboljšava kondiciju cijelog tijela jačajući srce, pluća, mišiće i zglobove,

2. hodanjem se troše prekomjerne zalihe masti3. u mlađoj životnoj dobi doprinosi stvaranju

koštane mase, a u starijoj spriječava gubitak koštane mase, a samim tim i spriječava razvoj osteoporoze i njezine posljedice (prijelom kralježaka, podlaktice i kuka, koji su česti kod starijih osoba),

4. hodanjem u društvu prijatelja (npr.izletom u prirodu ili toplice)poboljšavaju se socijalni kontakti,izlučuje se endorfini,tvari koje nas čine dobro raspoloženim i zadovoljnim.

5. uklapanje fizičke aktivnosti u svakodnevni život donosi višestruku i dugoročnu dobrobit za zdravlje cijelog organizma.

10 koraka kako živjeti zdravije:10 koraka kako živjeti zdravije:1. Zdrava uravnotežena prehrana, 5 obroka voća i

povrća dnevno2. 30 min umjerene tjelesne aktivnosti svaki dan3. Reći NE pušenju!4. Održavanje normalne tjelesne težine5. Poznajete li svoje brojeve? Krvni tlak, kolesterol,

šećer u krvi, ITM, OS, OB6. Ograničeni unos alkohola7. Okruženje bez duhanskog dima, udišimo punim

plućima čisti zrak8. Vježbajte na radnom mjestu9. Odaberite zdravu hranu za marendu10.Osigurajte si vrijeme za sebe i svoju obitelj!

Bolesti krvi - AnemijeBolesti krvi - Anemije• Anemije mogu biti uzročnici malaksalosti, brzog

zamaranja, osjećaja brzog lupanja srca, ubrzanog pulsa, nedostatka vazduha, nesvjestica,  glavobolji, nervozi i razdražljivosti...

• Anemije se manifestuju blijedilom i smanjenim tonusom kože i sluzokoža, pojavom fisura u uglovima usana, lomljivim noktima i kosi.

• Postoji vise oblika anemije, što zavisi od uzroka: nedostatak Fe, vitamina B12, folne kiseline, bjelančevina.

• Može biti uzrokovana naslijednim i nenaslijednim faktorima.

• Ukoliko je snižen ili povišen broj leukocita, hematolog može utvrditi da li se radi o ozbiljnijem poremećaju (leukemija) ili o prolaznim promjenama broja leukocita. Ovo se može utvrditi analizom mijelograma (sternalna punkcija) ili PH pregledom biopsije kosti.

• Poremećaji koagulacije krvi mogu biti urođeni (Hemofilija, Von Wilebravdova bolest) ili stečeni (poremećaji zbog bolesti jetre, ciroza)

• Kod poremećaja u krvnoj slici, a posebno kod ozbiljnih bolesti krvi, brza i precizna dijagnostika je od velikog značaja za pravovremeno i efikasno lečenje