nordijski sustav

7/25/2019 nordijski sustav

1/15

SVEUILITE U OSIJEKU

EKONOMSKI FAKULTET

Josip Horvat

FINANCIJSKA I EKONOMSKA KRIZA - UZROCI I PUT OPORAVKA

HRVATSKE

Seminarski ra

Kolegij:

Mentor:Student:

Osijek, lipanj 2016.


2/15

Sadraj

1. UO!........................................................................................................................................1

2. SJ"#SK$ "KO%OMSK$ K&'($ ' H&$#SK$...................................................................2

2.1. (a)et*i ekono+ske krie............................................................................................................2

2.2. Uro*i krie u &epu-li*i Hrvatskoj............................................................................................

2./. Utje*aj ekono+ske krie na gospodarstvo &epu-like Hrvatske..................................................

2.. "kono+ska kretanja u gospodarstvu &epu-like Hrvatske..........................................................6

2.. &jeenja a ila i Krie..........................................................................................................10

/. ($KJU3$K..........................................................................................................................12

'#"&$#U&$.....................................................................................................................................1/


3/15

!" UVO#

%aslov ove te+e i rad op4enito je i dalje aktualan danas u Hrvatskoj. idljivo je i +edija da

Hrvatska kao i dijelovi svijeta jo nije iila i ekono+ske krie i re*esije. Kria je djelovala i

psi5i)ki na ljude, to se odraava na nji5ovo+ oso-no+ ivotu. Kria i dalje djeluje a

nesnalanje nae vlade daje njoj povoda a daljnji nastavak. 'sto tako +oe+o s ove poi*ije

utvrditi utje*aj krie, ato je ona nastala, pokaati glavne )i+-enike koji nju opisuju. U

ovo+ radu 4e+o govoriti nairoko o ovoj te+i.

7eli+ isto tako re4i da 4e+o se kro rad najvie dotaknuti ekono+ske krie u &epu-li*i

Hrvatskoj koja je i sada aktualna u svakodnevno+ ivotu, kria je kod nas uela veliki +a5 i

nis+o je uspjeli rijeiti na pravi na)in, a to su odgovorne i krive pret5odne vlade, koja je u

takvoj krii ivla)ila nova* a sadanja ne4e ili ne na povu4i prave re8or+e kako -i se

gospodarstvo stavilo na noge, i odre9eni+ projekti+a podigla na rainu vie. Ovi+ rado+ se

ukauju osnovni pro-le+i u gospodarstvu drave, u ovo+ radu je te+a gospodarstvo &H.


4/15

$" SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA I HRVATSKA

Kad su u pitanju posljedi*e ekono+ske krie u "uropi i da li 4e se one osjetiti u regiji +ogu

govoriti o situa*iji u Hrvatskoj. %ai+e, pojava i irenje re*esije od 200. godine do danassa+o su +anji+ dijelo+ utje*ali na ekono+sko stanje jer su ta gospodarstva relativno

skro+no poveana sa svjetski+ gospodarstvo+. 'vo pojedini5 e+alja ra+jerno je

niak pa sukladno to+e pore+e4aji na svjetsko+, odnosno europsko+ tritu nisu

+ogli natnije ugroiti ta gospodarstva.

Me9uti+, negativne posljedi*e krie +ogu se osjetiti kro, s jedne strane iravne

inoe+ne investi*ije koje su u Hrvatskoj od 2000. godine stalno rasle do 200. godine kad su

inosile ,2 +ld eura. e4 200;. godine s+anjile su se na 2,1 +ld eura, da -i 2010. godineinosile sa+o 21 +ilijun eura. 'stina je da su se u 2011. godini donekle pove4ale osljednji5 godina potronja se s+anjuje i navedenoga raloga, ali i -ogpove4anja neaposlenosti. Ove, 2012. godine u prvo+ kvartalu a-iljeen je pad investi*ija od

2,? i @!>Aa od 1,/?. >otronja ku4anstava se s+anjuju pa je pro+et u trgovini na +alo pao

na godinjoj raini u travnju B,/?, svi-nju ,? i lipnju ,1?.

$"!" Za%e&'i ek(n(mske kri)e

Kao i do sada u povijesti uro*i re*esije su spekula*ije na 8inan*ijski+ triti+a. One suposljedi*a po5lepe a to ve4i+ pro8ito+. !a -i se on ostvario, pekulanti ko*kaju, klade se

na 8inan*ijski+ triti+a. $ko o)ekuju da 4e neki vrijednosni papir


5/15

kod ter+inski5 poslova uveden je )itav ni Cnovi5 proivodaD kao to su 8utures, sEaps,

options i drugi. #o je dodatno sti+uliralo pekula*ije na ter+inski+ triti+a. %ajve4i poti*aj

ravoju ter+inski5 trita dalo je kupovanje vrijednosni*a na kredit ili u+arginu. Margina je

postotak u)e4a koji kupa* +ora uplatiti u nov*u pri kupovini vrijednosni*e. $ko je +argina

re*i+o 2?, tada kupnju vrijednosni*e od 100 dolara


6/15

nesolventna te ide u ste)aj. Ste)aj -ilo koje -anke s+anjuje povjerenje u -anke, a na nje+u se

te+elji )itav posao -ankarstva. Ste)aj neke velike -anke +oe poljuljati povjerenje u )itav

-ankarski sustav i dovesti do krie *jelokupnog sustava A do siste+ske krie. !a -anka ne -i

-ankrotirala, druga -anka ili drava je +ogu dokapitaliirati, tj. +ogu u nju uloiti

kapital,spasiti je od ste)aja, ali i ostvariti svoje vlasnitvo nad njo+. S+anjivanje +ogu4nosti

davanja kredita utje)e na s+anjivanje +ogu4nosti privrede a apoljavanje proivodni5

8aktora


7/15

ra+jene s inoe+stvo+ koji se ustalio na neki5 2? G!>Aa, to je gotovo najvie u

odnosu na e+lje "U.

. In3a'i/a1 relativne *ijene i te)aj jesu oso-ito vaan dio ekono+ske politike. U

Hrvatskoj su sta-ilan te)aj i relativno sta-ilne *ijene -ili *iljevi ekono+ske politike u*ijelo+ proteklo+ rado-lju. #ako iavane ekono+ske neravnotee, unutarnja i

vanjska kontinuirano su rjeavane sve ve4i+ aduivanje+/

$"4" U&/e'a/ ek(n(mske kri)e na 5(s+(ars&.( Re+*,ike Hr.a&ske

U ovo+ dijelu rada analiirat 4e se gospodarska kretanja u &epu-li*i Hrvatskoj u vrije+e

svjetske ekono+ske krie. '+aju4i u vidu te+eljnu 5ipoteu rada da je svjetska ekono+ska

kria tek jedni+ dijelo+ utje*ala na do+a4u gospodarsku sliku, analiirat 4e se postoje4i

pro-le+i i nji5ovi uro*i, a koje 4e se pokaati da datiraju prije stvaranja glo-alne

nesta-ilnosti. Kraje+ 200. svjetska ekono+ska kria +ani8estirala se u Hrvatskoj, prvotno

austavljanje+ gospodarskog rasta, ati+ s+anjenje+ proivodnje i potronje, te naposljetku

pado+ G!>Aa od ,?.'+e9u 1;;. i 200. 5rvatsko gospodarstvo je iskaalo relativno

visoke stope ekono+skog rasta. Jedan od glavni5 pokreta)a rasta na*ionalne ekono+ijepredstavljala je do+a4a potranja, koja je u periodu i+e9u 2001. i 200. rasla po stopi vioj

od est postotni5 poena godinje Aa=. #ijeko+ 200;. i 2010. dolo

je do pada realne potronje ku4anstva od skoro 10?, kao reultat pada neto realni5 do5odaka,

to se re8lektiralo i kao s+anjenje o-uj+a uvoni5 do-ara.

#ijeko+ nia godina pove4ana do+a4a potranja, pose-i*e privatna potronja te+eljena na

aduivanju, predstavljala je jedan od uroka kontinuiranog pove4anja ukupne vanjske

aduenosti. &elevantno je da porast konu+eristi)ki5 tenden*ija nije popra4en adekvatni+pove4anje+ stope tednje. &alika i+e9u do+a4i5 investi*ija i do+a4e tednje vaan je

ekono+ski indikator koji ukauje na visinu upotre-e inoe+ni5 8inan*ijski5 ivora. #ijeko+

200B. godine -roj se neaposleni5 u eviden*iji Hrvatskoga avoda a apoljavanje kretao po

uo-i)ajeno+ seonsko+ o-ras*u. >o)etko+ godine neaposlenost je -ila velika i -lago je

opadala, poto+ se na)ajno s+anjivala sve do sredine ljeta, a nakon avretka ljetne seone,

neaposlenost se ponovno pove4avala sve do kraja godine. U skladu s ti+ najve4i je -roj

3#i5o+ir !o+aet F Hrvatska ekono+ska politika i geoekono+ika, str./.4!ravni avod a statistiku: Statisti)ke in8or+a*ije 2010., (agre-, 2010., str..


8/15

neaposleni5 -io u sije)nju


9/15

U vanjskotrgovinskoj ra+jeni, godine 200B. ivo je pove4an a ;,2 ?, a uvo a 10,/ ?.

(-og relativno +anje godinje stope rasta ivoa od uvoa, s+anjena je pokrivenost uvoa

ivoo+ a 0, postotna -oda


10/15

a -roj no4enja a 1,?. Udio inoe+ni5 turista u ukupno+e -roju dolaaka -io je ,?, a u

-roju no4enja ;,B? naspra+ 1,6? dolaaka i 10,/? no4enja do+a4i5 turista.

&ast no+inalni5 pla4a aposleni5 u 200;. godini -io je 2,6?, to je kudika+o +anje nego

pret5odni5 godina. Usporavanje rasta pla4a -ilo je iraenije od usporavanja in8la*ije, pa surealne neto pla4e porasle tek 0,2?, to je a 0,6 postotni5 -odova +anje u uspored-i s rasto+

u 200. godini. @odinja stopa in8la*ije, +jerena indekso+ potroa)ki5 *ijena, godine 200;.

inosila je 2,? pa se nakon prologodinjeg skoka na 6,1? vratila na rainu pret5odni5

godina kada je -ila i+e9u 2 i /?.6

@odine 2011. 5rvatsko gospodarstvo nije doivjelo na)ajniji oporavak, pre+da neki

pokaatelji gospodarski5 aktivnosti ukauju na poitivna kretanja ili usporavanje negativni5

kretanja u uspored-i s 2010. godino+. >re+a revidirani+ pro*jena+a u 2011. godiniostvarena je nulta stopa rasta -ruto do+a4eg proivoda, pri )e+u je porast a-iljeen u

drugo+ i tre4e+ tro+jese)ju Aa u prvo+ i )etvrto+

tro+jese)ju 2011. okrivenost uvoa ivoo+ adrala se na prologodinjoj raini od ,; ?. &aina

prosje)ni5 pla4a aposleni5 no+inalno je pove4ana a 1, ?, a -og stope in8la*ije od 2,/ ?

6'vor podataka: EE.5.5r


11/15

realne su pla4e aposleni5 pale a 0, ? u uspored-i s 2010. godino+. @odinja stopa

in8la*ije, +jerena indekso+ potroa)ki5 *ijena, godine 2011. inosila je 2,/ ?.

Kretanja na tritu rada u 2011. godini -ila su pod utje*aje+ gospodarski5 kretanja u teku4oj,

ali i pret5odnoj godini. #ako se prosje)ni -roj aposleni5 s+anjio, a -roj neaposleni5pove4ao po natno usporeniji+ stopa+a u odnosu na 2010. godinu, to je reultiralo neto

-lai+ porasto+ stope neaposlenosti.

&at i ratna raaranja tako9er predstavljaju jedan od 8aktora koji su klju)no utje*ali na do+a4u

ekono+iju. (a 8inan*iranje rata, ostvaren je de8i*it 8inan*iran +onetarno+ ekAspanijo+, to

je dovelo do +akroekono+ske nesta-ilnosti. &at je utje*ao na reloka*iju radne snage, to je

u unitavanje industrijski5 postrojenja i pro+etni5 vea -ilo ko-no a ivo. #ako je u

periodu i+e9u 1;;/. i 1;;B. ukupni rast ivoa inosio tek 1/?, dok je u Srednjoj i 'sto)noj"uropi ostvaren rast ivoa od B; ?. B

#e+eljito je pogo9ena i grana turi+a neposredno prije rata, tijeko+ 1;;., Hrvatska je

ostvarila +ilijuna no4enja, dok je 1;;B. a-iljeila 2 +ilijuna no4enja. >ro*jenjuje se da

je iravni gu-itak poten*ijalne arade od turisti)ke djelatnosti u ratno+ rado-olju inosio 1/

+ilijardi a+eri)ki5 dolara, a uniten je turisti)koAugostiteljski kapital u vrijednosti od 2/

+ilijuna a+eri)ki5 dolara.

>ro-le+atika uvone ovisnosti, kao usko poveana s nisko+ konkurentno4u na*ionalni5

proivoda, na+e4e osvrt i na pro*es pretvor-e i privatia*ije, koji se po)eo odvijati upravo u

ratno+ i poratno+ rado-lju, neposredno nakon osa+ostaljenja. >rivatia*ija je -ila

okarakteriirana politi)koAprora)unski+ raloi+a njeine proved-e, nedostatko+ jakog

pravnog 8unda+enta, nepristrano4u sudstva, netransparentno4u.

Kao to &a)i4 i vijanovi4 naglaavaju, u+jesto da su se reultati ogledali u pove4anju

pro8ita-ilnosti i po-oljanju +enad+enta, dolo je do redistri-u*ije do-ara, i to u usko+

krugu oda-rani5 pojedina*a olailo se od pojeA

dnostavljenog kon*epta kako 4e privatno vlasnitvo e8ikasnije djelovati te 4e se sa+i+ ti+e

rijeiti pro-le+ niske produktivnosti 5rvatskog gospodarstva. Konekventno, sustavno

restrukturiranje podue4a, podianje nji5ove konkurentnosti, dugoro)ni ravojni planovi i

adravanje postoje4e radne snage, postali su ele+enti sekundarne vanosti.

7

'ML: &epu-li* o8 roatia: Sele*ted 'ssues and Statisti*al $ppendi,Nas5ington !.., rujan 1;;., str. 2/.8&a)i4 !o+agoj i vijanovi4 ladi+ir, Hrvatska na putu u "uropsku uniju, "kono+ski institut (agre-,(agre-,200., str. 26.A;.


12/15

$"7" R/e2en/a )a i)a) i) Kri)e

%ajnovije analie glo-alne 8inan*ijske i ekono+ske krie uklju)uju i +ogu4nost da je kria

dodirnula sa+o dno i da je najgore ia nas. Ovakvo +iljenje dijele i neki od slu-enika

vode4i5 8inan*ijski5 institu*ija +ada ne isklju)uju )injeni*u da -i oporavak i ilaak

ire*esije svjetski5 privreda +ogao potrajati i nekoliko godina.

Gudu4i da se s+atra da su -anke napravile pogrenu pro*jenu riika ulaganja priliko+

plasiranja sredstava itanjepoti*anja protoka kredita kako na na*ionalnoj tako i na glo-alnoj raini s+atra se klju)ni+

kratkoro)ni+ adatko+ a oporavak svjetske ekono+ije.

Osnovne +jere a ostvarenje oivljavanja svjetske ekono+ije prije svega u 8inan*ijskoj s8eri

+ogle -i -iti:

1. Osiguranje potpore likvidnosti uklju)uju4i dravne garan*ije a o-avee

8inan*ijski5 institu*ija

2. (atita tednje i depoita

/. Ja)anje -ilan*e -anka

. U-rigavanje kapitala u 8inan*ijske institu*ije.

. >itanje svi5 pitanja jeste kako rijeiti pro-le+ nepovjerenja -anaka koje ne ele

posuditi kapital da -i se atitile od daljnji5 poten*ijalni5 ekstre+ni5 gu-itaka.

6. Odsustvo elje -anaka da po)nu s poaj+ljivanje+ nov*a podue4i+a i

do+a4instvi+a i+a pogu-ne posljedi*e na veliki -roj svjetski5 privreda.

Gudu4i da je irenje krie posljedi*a glo-alia*ije u ekono+skoj i 8inan*ijskoj s8eri

+edjunarodna suradnja 4e -iti neop5odna i u ja)anju povjerenja u 8inan*ijsku sta-ilnost i

+ini+iiranje distorija na tritu. U isto vrije+e -it 4e potre-no dati podrku triti+a u

ravoju i sprije)iti 8inan*ijski protek*ionia+. >rogra+i koji -udu doneseni a otklanjanje

posljedi*a krie +oraju -iti -ro i+ple+entirani i i+ati ograni)eni rok trajanja. (a e+lje utrani*iji postoji ansa a i-jegavanje najgoreg s*enarija. Osnovno pitanje o ovi+


13/15

gospodarstvi+a -it 4e kako o)uvati postoje4i opseg dani5 kredita i pove4ati eventualni dotok

stranog kapitala.

4" ZAKLJUAK


14/15

U ovo+ radu s+o napravili pregled ekono+ske krie u &H, dotakli s+o se sa+i5 po)etaka i

povijesnog pregleda ekono+ske krie. rlo vano je napo+enuti kako s+o doli do aklju)ka

da je a kriu u Hrvatskoj ponajprije kriva sa+a Hrvatska, odnosno vlade koje su je vodile.

@uverner &o5atinski je istaknuo da je +odel Hrvatskog gospodarstva dugo -io neodriv te da

se kria i "U sa+o prelila u Hrvatsku i prakti)ki -ila sa+o okida) a nastavak du-okog jaa

u 8inan*ijsko+ gospodarstvu Hrvatske.Svjetsko gospodarstvo, koje je visoko glo-aliirano i

in8or+atiirano, ulo je u jednu odnajtei5 kria, prije svega -og gru-e lopora-e u

8inan*ijsko A +onetarnoj s8eri, a u sprei korpora*ija. Ganaka i drave.

>osljedi*e krie su osjetne i drave u skladu sa svoji+ spe*i8i)nosti+a +oraju se spre+ati da

u-lae negativno djelovanje svjetske krie na realni i 8inan*ijski sektor. Hrvatska je, kao i

+noge e+lje u regiji *entralne i isto)ne "urope, prije svega rasla na -ai -rog porastakredita a privatne oso-e, podue4a pa i drave. #o i nije tako loe, no preko+jerni rast

kredita i potronje -e dovoljno ivoa nije odriv +odel gospodarskogravoja. @ospodarski

ravoj &epu-like Hrvatske naglo je stao dolasko+ najve4e gospodarske krie od trideseti5

godina prolog stolje4a. Hrvatska +ora proaktivno raditi na svojoj konkurentnosti. #re-a puno

ulaganja u nanje io-raovanje, inova*ije, istraivanja, poveivanje istraiva)ki5 *entara s

podue4i+a,istraivanje i rau+ijevanje vanjski5 trita, privla)enje strani5 investi*ija i

dravna potronjaa istraivanja i ravoj. Menad+ent u podue4i+a )eka veliki iaov.

%ji5ova je o-vea pro*ijeniti posljedi*e koje4e kria i+ati na poslovanje podue4a i ponuditi

e8ikasan ila. >otre-no je provesti opsenu i -ru pro*jenu pro+jena koje su se dogodile kod

kupa*a, do-avlja)a i konkuren*ije. 'sto tako, tre-a planirati rane s*enarije i posljedi*e ti5

s*enarija na 8inan*ijsku poi*iju podue4a. Kada nastane oporavak gospodarstva, tre-a

8or+ulirati strategije a novonastalo okruenje

LITERATURA


15/15

1. $ndreE Lelton i ar+en &ein5art F >rva 8inan*ijska kria 21. Stolje4a, %ovu+(agre- 200.

2. Galeti4, (. A Kria i antikrina politika, Kria i ekono+ska politika: politika iekono+ija ravoja Hrvatske, naklada Jesenski i #urk, (agre-, 2010

/. Stojanov, !. "kono+ska kria i ekono+ska politika : ress, 2010

. !ragolju- Stojanov F "kono+ska kria i kria ekono+ske nanosti, &i8in (agre-,

6. Korten, !. F N5en *orporations rule t5e Eorld, Ku+arian >ress, ress, (agre- ress

Documents

nordijski sustav