Novalic Fahrudin - Islamski Svijet i Modernost

IzvorničlanakUDK133.528:140.8Primljeno29.08.2008.

FahrudinNovalićHorvaćanskacesta156,HR–10110Zagreb

[email protected]

Islamski svijet i modernost

SažetakIslamski je svijet, tijekom modernizacije Zapada, stagnirao. U najboljem slučaju, postup-no, je napredovao. Spektar suvremenih društava islamskoga svijeta veoma je raznovrstan – od tradicionalnih do demokratskih. Tradicija i modernost mogu zajedno, ukoliko je mo-derniziranje autonomno djelo i ako se staro ne uništava, nego preobražava. Bez vlastite refleksivnosti i autonomne modernizacije, islamski svijet i sve tzv. »zemlje u razvoju«, u uvjetima planetarne dominacije neoliberalizma i mondijalizacije zapadnog moderniteta, te u uvjetima islamskoga konzervativizma – biti će osuđeni na siromaštvo i nerazvijenost. Autonomnim moderniziranjem, islamski će svijet postati moćnijim i respektabilnijim subjek-tom globalnoga komuniciranja, što bi stvorilo pretpostavke i za prevladavanje islamskoga konzervativizma.

Ključneriječiidentitet,islamskisvijet,modernost,razvoj,tradicija

»Modernodruštvonije onokojeponištavaprošlost ivjerovanja,negoonokojepreobražavastaroumoder-nonerazarajućiga.(…).Idejasubjektajedisidentskaidejakojajeuvijekisticalapravonapobunuprotivne-pravednevlasti.(…).Subjektsemoraredefiniratikaosnagakojasemože,kadjepoduprtatradicijamaide-finiranakaoafirmacijaslobode,oduprijetiaparatima.«

AlainTouraine

Prijerazmatranjatemepokušatćemodefiniratidvaterminakojačinenjegovnaslov– ‘islamskisvijet’ i ‘modernost’.Onoštosedanasnaziva ‘islamskisvijet’,veomajedifuzna,različitairazjedinjena–etnička,politička,ekonom-ska,kulturnapojava.Islamskisvijetnemožeseograničitisamonazemljesislamskomvećinom–muslimanskeiarapskezemlje,etnijeikulture.Arapskiiliarabiziraninarodisamosumanjidiocjelinesuvremenogaislamskogsvi-jetačijisusastavnidioiostalinarodiikulture.1Atribut‘islamski’usintagmi

1

»Suvremeni islamski svijetobuhvaćapet (os-novnih, op. a.) kulturoloških zona: arapsku(arapske zemlje i narodi), tursku (Osmanlije,Azerbajdžanci,Turkmeni i dr.), iransko-indij-sku(Iran,Afganistan,Pakistan,Bangladeš,mu-

slimaniuIndiji),malešku(MalezijaiIndonezi-ja)icrno-afričku(eritreja,Nigerija,Sudanidr.)zonu.«(Opći religijski leksikon,2002:373)Netrebazaboravitiiznačajnedijeloveislam-skoga svijeta izvan navedenih kulturoloških

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(869–896)

F.Novalić,Islamskisvijetimodernost870

‘islamskisvijet’implicira,prijesvega,osebujnukulturuicivilizaciju,amanjekompaktnuzajednicuireligiju.Drugitermin–‘modernost’,odnosje,prijesvega,spramvremena–novasvi-jestovremenu(JürgenHabermas),kaoirefleksivnostajalištespramvlastitepozicijeupovijesti.Modernostjesustavnospoznavanjeiprihvaćanjenovo-ga,tepotiskivanjeiraskidspredmodernim(feudalnim,agrarnim)društvom.Riječ je o novom načinu ciljno-racionalnogmišljenja, rada, proizvodnje idjelovanjaupretpostavljenimprirodnimidruštvenimuvjetimaostvarivanjapromjenaistalnoganapretka.Veomasažeto,razmotritćemomišljenjanekihautoraomoderni–G.W.F.Hegela,J.Habermasa,M.Webera,A.Tourainea;G. Hoffmana,A. Hornunga, R. Kunowa;A. Giddensa, G. Lipovetskyoga,N.Smailagića,kojaćenampomoćiurazmatranjuproblemamodernizacijeislamskogasvijeta.Hegel je»prvifilozofkojemujemodernapostalaproblemom«,primjećujeHabermas (Habermas, 1988:45). Temeljne odrednice filozofski pojmljenemoderneHabermaspronalazi, ponajprije, uHegelovoj filozofiji.Hegelovamisaonafigura‘apsolutnosamoodnošenjesubjekta’,kojiizsvojesupstancijedospijevadosamosvijesti, tekojiusebinosikako jedinstvo tako i razlikukonačnogaibeskonačnog,»postavljasredstvafilozofijesubjektausvrhupre-vladavanja subjektnocentriranoga uma« (Habermas, 1988:37). ‘Apsolutno’seneshvaćakaosubjekt,nego»kaoposredujućiprocessamoodnošenjakojesebezuvjetnoreproducira«(Habermas,1988:37).Takvustrukturusamood-nošenja umodernomvremenuHegel naziva subjektivnost, čija je sloboda»dasesvebitnestranekojesuprisutneuduhovnomtotaliteturazvijajudo-lazećidosvogaprava«(u:Habermas,1988:21).2ZaHegelajesubjektivnost,ponajprije,principnovogavremena ilimodernoga svijeta, aobjašnjavaga‘slobodom’ i ‘refleksijom’. Iz tog principa objašnjava nadmoćnostmoder-nogasvijetainjegovukriznost.Onseujednodoživljavakaosvijetnapretkaiotuđenjaduha,učemuseprepoznajeprvipokušajkritikemoderne.PremaHegelu,izrazsubjektivnostsadrži,prijesvega,četiriobilježja:»a)individua-lizam…b)pravo kritike…c)autonomija djelovanja…d)idealistička filozo-fija…«(u:Habermas,1988:21–22).Opojmusubjektaiakteraviševidjetiutekstupodmeđunaslovom:Autonomnamodernizacija–izazovislamskomesvijetu.MaxWeberovaspektracionaliziranjanijesamoprocesprofaniziranjazapad-nekulture–slabljenjainapuštanjasakralnihsferaiorijentacijanaprofane–zasebneisamostalnesfere–ekonomsku,političku,kulturnu,»negoprijesvega razvoj modernih društava« (Habermas, 1988:7). Nove su društvenestruktureoblikovanediferenciranjemfunkcionalnoseukrštavajućihsustava–kaoinstitucionaliziranjesvrhovitoracionalnoggospodarskogiupravnogdje-lovanja.Ali,moderniziranjesvijetaživota(Lebenswelt)nijeodređenosamostrukturamasvrhoviteracionalnosti.Habermassereferiranae.DurkheimaiG.H.Meada,kojiuracionaliziranimsvjetovimaživotaprepoznajureflek-sivnoophođenje»stradicijamakojesuizgubilesvojusamoniklost,univerza-liziranjemnormidjelovanjaigeneraliziranjemvrijednostikojeuproširenimprostorimaopcijeodrješujukomunikativnodjelovanjeoduskoopisanihkon-teksta«(Habermas,1988:8).Sobziromda

»Weberdefiniramodernostkaointelektualizaciju…intelektualnaaktivnost…mora…bitiza-štićena od političke propagande ili od vjerskih uvjerenja, neutralnost zakonamora štititi odnepotizma,klijentelizma ikorupcije, javna iprivatnaadministracijanesmijubiti instrumentosobnemoći,javniiprivatniživotmorajubitiodvojeni,kaoštoiprivatnobogatstvomorabitiodvojenoodproračunadržaveilipoduzeća.«(Touraine,2007:19)3



Habermaspodsjećadajeriječ‘moderniziranje’uvedenakaotermintek50-ihgodina.4Odtadamoderniziranjekarakterizirateorijskopolazištekojepreuzi-mainterpelacijuMaxaWebera,alijeobrađujesredstvimasocijalno-znanstve-nogfunkcionalizma(Habermas,1988:8).Habermasovpojammoderniziranjaodnosisenaukupnostuzajamnojačajućihprocesa:

»…nastvaranjekapitala imobiliziranje resursa;na razvojproizvodnihsnaga ipovećavanjeproduktivnostirada;naafirmiranjecentralnihpolitičkihsilainaoblikovanjenacionalnihiden-titeta;naproširenjepolitičkihpravasudjelovanja,urbanihoblikaživota,formalneškolskeizo-brazbe;nasekulariziranjevrijednostiinormiitd.«(Habermas,1988:8)

PremaG.Hoffmanu,A.HornunguiR.Kunowu,bitneznačajkemodernostijesu:

»… na ekonomskoj razini, visok stupanj rasta proizvodnje i potrošnje; na političkoj razini,sudjelovanje javnogmišljenja,odnosnodemokratskogpredstavništvanarodauodređivanju iizabiranjupolitičkihalternativa;nakulturnoj razini,difuzijasekulariziranih i racionalističkihnormiivrijednosti;udruštvenojzbilji,neograničenaslobodakretanja,odnosnoosobnaslobodasobziromnageografsku,socijalnuipolitičkupokretljivost;naraziniindividualnosti,uvećanjeindividualnih proizvodnih sposobnosti, osobne nezavisnosti, sklonosti međusobnoj suradnji,itd.«(u:Kalanj,1994:108–109)

PremaA.Giddensumodernostimačetiriinstitucionalnedimenzije:

»…kapitalizam(akumulacijakapitalaukontekstukonkurentskihtržištaradaiproizvoda);in-dustrijalizam(transformacijaprirode,razvoj‘stvorenogokruženja’);nadzor(kontrolanadin-formacijamaidruštvenonadgledanje);ivojnamoć(kontrolanadsredstvimaprinudeukonteks-tuindustrijalizacijerata).«(u:HaralambosiHolborn,2002:646)5

Militarizacija,razvojvojnoindustrijskogkompleksa(teeksplicitnoiimplicit-noratovanje,op.a.),premaGiddensu,novojeobilježjemodernizacijeu20.stoljeću,štosepotvrđujeipočetkom21.stoljeća.

GillesLipovetskyprimjećuje:

»…modernizaminijedrugonegooblikvelikogsekularnogprocesakojivodistvaranjudemo-kratskihdruštavautemeljenihnasuverenostipojedincainaroda,društavakojasuoslobođenapodređenostibogovima,nasljednimhijerarhijamaiutjecajimatradicije.«(Lipovecki,1987:76)

SLipovetskymbimogliraspravljatiotomešto,iukojojmjeri,značioslo-bođenostdruštavapodređenostibogovimaiutjecajimatradicije?MisliliLi-povetskyvišenaoslobađanjeodutjecajatvrdokornogatradicionalizma,aneodtradicije,toneznamo.Sažeto,modernizacijaznačiusmjerenostnaindus-

zona – u europi, ostatku Azije, SjevernojAmerici iAustraliji.Nekisuseodnjihmo-derniziraliiintegrirali,nekiasimiliraliudruš-tvazemaljaukojimažive,anekigetoiziraliičinezajednicekoje,više ilimanje,žive ilioponašaju tradicionalni način života svojihpredaka.

2

Habermasufusnoti32navodisljedećuopas-ku: »Hegel sv. 7. str. 439, daljnje potvrde učlanku ‘Moderne Welt’, Werkausgabe, Re-gisterband, str. 417–418« (u: Habermas,1988:21).

3

Činisedasmouskraćenizadetaljnijepojaš-njenje iskaza ‘intelektualna aktivnost mora

bitizaštićenaodvjerskihuvjerenja’–baremzapitanja:kojihvjerskihuvjerenja iukojojmjeri?

4

UpokušajimaiznalaženjaporijeklaidatiranjaterminaModerne,odnosnomodernostipolazisesveomarazličitihvremenskihidruštveno-povijesnihishodišnihtočaka.Primjerice,Ma-rijanKrivakpodsjećana5.,9.i12.,16.,te17.stoljeće (Krivak,2000:49).Uvijek je riječostanovitomnovom–»modernom«prelasku,raskidu,dobu.

5

AnthonyGiddens,The Consequences of Mo-dernity,PolityPress,Cambridge1990.,str.59.



trijalizaciju, urbanizaciju; što na ekonomskoj razini podrazumijeva porastproizvodnjeipotrošnje,porastpismenostiiobrazovanja,porastznanstvenihi tehnološkihpostignuća,porast imetka, socijalnepokretljivosti, složenije iraznolikije strukture zaposlenosti, temedijskog i kulturnog rasta i razvoja.Ukonačnici,svebitomoralonapolitičkojraziniimatiznačajnepomakeuporastuizborapolitičkihalternativaidemokratskogarazvojapojedinihdru-štava.Ovisnookontekstu,tijekomobradeteme,obaćesepojma–‘islamskisvijet’i‘modernost’–dodatnodopunjavatiirasvjetljavati.UvrijememodernizacijeZapada, islamski je svijet stagnirao.Unajboljemslučaju,postupnojenapredovao.OtomproblemuNerkezSmailagić:

»Kakosementalnakomponentačinipresudnijom,možese rećida jecijelahistorija Islama,zapravo,borbaizmeđusunneibid’e,izmeđutradicijeiinovacije.«(Smailagić,2006a:18)

Uzrocistagnacije islamskogasvijetasumeđusobnouvjetovani–unutrašnjiivanjskičinitelji–rigidnakonzervativnost,spoznajnapasivizacija,pohlepa,korupcija,6razjedinjenostinesloga,7posebice,vladajućihelita;tekolonijalnaineokolonijalnaekspanzijaihegemonijaimperijalnihsilauislamskomesvi-jetu.8»AbasidskijekalifatpropadaoipaokadsuMongoli1256.razoriliBag-dad.«(Russell,2005:151)»Srastućimutjecajemmistike,kojajepočelajačatiu13.stoljeću,raspadomAbasidskogaCarstva«,smatraSmailBalić,»širilase(i,op.a.)pesimističkafilozofija.«(Leksikon,2005:177)»Trijumfrigidneinterpretacijeislamauarapskomsvijetu«,smatraL.Veljak,»rezultiramargi-nalizacijomarapskesastavnicefilozofijenaMediteranu,odkojesearapskafilozofijanijeoporaviladonašihdana.«(Veljak,2007:526)Umjestotermina‘arapskafilozofija’,svesevišeupotrebljavatermin‘islamskafilozofija’.Orazlozimaupotrebetermina‘islamskafilozofija’,‘islamskakultura’…bitćeriječiovdjeutekstupodmeđunaslovom:Identitet–složenastrukturno-gene-tičkasintezarazličitihpripadnosti.OcivilizacijskomzaostajanjuislamskogasvijetazaZapadom,ZiauddinSar-darkaže:

»Našanedavnaprošlost,dakleposljednjačetiristoljeća,kaoinašasadašnjost,priznajem,malosluženačastislamskimidealima–ajošmanjeodražavajucivilizacijukojajenekoćodređivalabrzinunapretkačovječanstva.«(u:Sim,2006:212)

Krajem18.stoljeća,slobodoumnipojedinciislamskeprovenijencijeuSredo-zemljuzastupalisuidejeislamskogareformizmainastojalioponašatiZapad.Utomese,ponajviše,isticaoMuhamedAli–potkraljegipta.U19.i20.sto-ljećuglavnipredstavniciislamskogareformizma(modernizma,op.a.)bilisuMuhamedAbduhiRašidRida(Opći religijski leksikon,2002).

ISmailagićsmatradaje

»XIX.stoljećevrijemekadasezačinjeioblikujeislamskimodernizam…čijijetemeljniprin-cip–paralelnoevropskomprotestantizmu–slobodaispitivanjatradicionalnihvrelaiprimjenamodernemisliprinjihovomtumačenju,bezoslonanaidejnekonstrukcijeprvotnihznalaca.«(Smailagić,2006a:19)

NaistommjestuSmailagićpojašnjavadaseislamskimodernizampojavljuje,prijesvega,kaopotrebazanovomspoznajomkojatekomogućujedaseislamnanovoprotumačiipotvrdi.Pritomislamskimodernizamimazaciljprevla-datidvijejednostranostiislamskogaučenjaiprakse–tradicionalizamimis-tičkiintuitivizam.9Islamskimodernizamkaointelektualnipokretnijeimaomasovniučinak,jerseograničionaobrazovanijumladežisredinu(generacijusrednjedobi,op.a.)(Smailagić,2006a:19).



U tekstu koji slijedi razmotrit ćemo: doprinos islamske kulture klasičnogarazdoblja svjetskoj kulturi, identitet – složena strukturno-genetička sintezarazličitihpripadnosti,autonomnamodernizacija–izazovislamskomesvijetu;razvojmodernizacije,vrijednostiidemokratizacije–razvojdruštva.»Islamska civilizacija klasičnoga razdoblja u svojim bitnim doprinosima itvorbama,stvarasedokrajaXIV.stoljeća.«(Smailagić,2006:12)Razmatra-jućihumanističkanačelaidemokratskeprincipe,IvanSupekkaže:»…štujućitradicijuoslonitćemosenahumanističketežnjeidjelaznanostiiumjetnosti«(Supek,2003:11).Utomsmislu,razmotritćemonekepojedinostidoprinosaislamske kulture klasičnoga razdoblja svjetskoj kulturi, koje i danasmogubitiizazovmodernizacijiislamskogasvijeta.Ponajprije,izazovzastupnicimarigidnekonzervativnostikojiselicemjernopozivajunaislamskutradiciju,aneštujunjezinunajvrednijuznanstvenu,humanističkuiumjetničkubaštinu.

Doprinosislamskekultureklasičnogarazdoblja svjetskoj kulturi

Širećisenapodručjahelenističkeiperzijskekulture,islamjenaslijedionjiho-vadostignuća,teupoznavaodostignućakineske,bizantskeiindijskekulture.PremaRogeruGaraudyju,arapskaekspanzija

»…stvorilaje(kulturno-,op.a.)duhovneuslovezarenesansu.Onajebilatakojaje,prijesvih,stvorilamogućnostoživljavanjastarekulture,posebnohelenističke.«(Garodi,1981:16)

Oživljavanjestarekulture.Garaudynas,sažeto,podsjećanatooživljavanje (Garodi,1981:17–18).SkorosvadjelaPlatona,Aristotela,Galena,Ptolome-ja,euklida,Arhimeda,mehanikaHerona, tepoznatodjeloForme lijekova,prevedenasunaarapskijezikdokraja9.stoljeća.Kulturno-duhovnidoprinosislamskekultureobratuueuropskojkulturiostvarenjeposredstvomnekolikoprevodilačkihsredišta.Halifaal-Me’mūn,angažirajućiskupinuprevoditelja,osnovaojeuBagdadu832.akademijukojujenazvaoBayt al-hikma–Škola

6

Pragmatično načelo imperijalnoga podčinja-vanja idominacijebilo jepoznato iRimlja-nima,aprihvatilasugamnogasekularnacar-stva.NajboljegajeopisaolordCromer:»Minevladamoegiptom,mivladamovladarimaegipta.«(Shahak,2006:154)Tosenačeloneodnosisamonavladarenegoinasvakunacio-nalnuhijerarhiju–njezinekorumpiranepoli-tičke,gospodarske,financijske,znanstveneiinedužnosnike.

7

Poslije smrti Muhamedova zeta Alija, 661.godine,islamskivjernicisusepodijelilinasu-niteišijite.Razjedinjenostineslogauislam-skomesvijetutrajusvedodanas.Njihovisuuzrocibrojni,anesamonavedenapodjela.

8

Osnovnivanjskiuzrocistagnacijeiopadanjaislamskekulturebilasumongolska, turska ieuropskaimperijalnaosvajanja.ŠpanjolskoiportugalskoosvajanjeuLatinskojAmericita-kođersuuništilanajboljaumjetničkaihuma-nističkaostvarenjaInka,Majainjimasličnihkultura.

9

Prema tradicionalizmu smisao spoznaje nijeistraživanje nepoznatoga, nego mehanič-ko skupljanje činjenica znanog i o znanom– spoznaja je dana ukupnost znanog, a nepromjenljivairazvojnapojava.Natojosnovise razvio islamski fundamentalizam, koji jespriječio intelektualnu radoznalost islamskefilozofijeuSrednjemvijeku,asvoznanjejestaviopodpečatstarihinovihautoriteta.Mis-tičkiintuitivizamjeidealiziraoislam.Svojimhijerohistorijskim alegorijskim vertikalamagubiojesmisaozavitalnoiopstojeće.Islam-skimodernizamjenastojaotradicionalističkudisciplinu vjerovanja zamijeniti znanjem oBogu,svijetuičovjeku–znanjemkojegosi-gurava,nudiirazvijamodernaznanost;aistotako,mističkisubjektivniidealizam,kojinijelišensnagealiniiluzije–utemeljivanjemjed-nogpromišljajućeg sistema.U tom smislu,islamski semodernizam, iako to nije doveodo kraja, pojavljuje kao svojevrsna sinteza znanosti i religije, razuma i vjere (Smail-agić,2006a:19).



mudrosti (Corbin, 1977:28). Prema IbnKhaldunu, ova je akademija poče-takcvjetanjaarapske(islamske,op.a.)kulture.NajznačajnijeprevodilačkosredištebilojeuToledu(Bučan,1985:321).Uprevodilačkimsredištima,nalatinskiseprevodilanajznačajnijaarapskaznanstvenaifilozofskaliteratura,štojepresudnoutjecalonabitnipreporodsrednovjekovneeuropskefilozofijeiznanosti.OtomusvjedočiiStjepanAntiohijski–jedanodnajranijihprevo-diteljasarapskog.Premavlastitojizjavi,naučiojearapskikakobiproučavao»skritetajnefilozofije«10(Bučan,1985:321).IposlijekršćanskereconquisteuŠpanjolskoj, prevodilačke škole, poput toledanske, te brojni prevoditelji,poputAdelardaizBatha,HermanaDalmatinca,MichaelaScotta,GerardaizCremoneidrugih,značajnosupridonijelikontinuiranomtransferuislamskekultureueuropuispajanjumediteranskeantikeseuropskimsrednjimvije-kom(Bučan,1985:321–322).OtomutjecajuDanijelBučan:

»Akosuupravuonikojikaobitnikoordinatnisustavevropskeduhovnostiikultureštojeiznjeproizašlaprepoznajubaštinugrčkefilozofijeisemitskuobjavu(tojestreligijskimonoteizamizraženukršćanstvu)…ondavaljarećidajeislamprviuspioizvestisintezutihdvajuelemenatamediteranskebaštine.Utomsmislumožesezaključitidabezislama–beztesintezekojujeizveokaojednaodvelikihkulturanaMediteranu,nebibilonievropekakvaserazvilacrpeći(baštinu,op.a.)izsvojemediteranskekolijevke.«(Bučan,1985:322)

AbūYusūfibnIshāqal-Kindī,matematičar,astrologihelenističkiinspiriranifilozof,preniojeAristotelovukosmološkuteorijuinapisaonajvećuenciklo-pedijukojujepoznavaosvijetprijeZbirke teologijeTomeAkvinskog.

»UvrijemekadauMarokuhalifaIbnNasir raspravljasaIbnRušdomoAristotelu iPlatonu(Garaudyprimjećuje,op.a.)prinčeviZapadaponosesetimeštoneznajunidačitaju…UKairu,KaravijunuiFasu,kraljevskeporodicedajuneograničenupodrškuknjiževnosti,nauciiumjet-nosti.Oko980.godineHugoKabijepovjeravasvogasinanavaspitanjesveštenikuDžerberu,(2.travnja999.godinepostaojepapa,poznatkaoSilvestarII.(u:Tomašević,2003:107,op.a.)),kojijestudiraomatematičkeznanostinaarapskomuniverzitetuuKordobi.UKordobijeutodobabionavlastiAlHakem,učenjak,čijaćebibliotekabrojativišeod100.000djela,doknakonpunačetiristoljećafrancuskikraljŠarlV.,prozvanmudracem,nećemoćidasakupini1.000djela.«(Garodi,1981:17–18)

Nakonarapskihosvajanja i stvaranjakulturno-duhovnihuvjetaza renesan-su, i ekonomija u osvojenim zemljama doživjela je značajne promjene.OtomeBerankaže:»Arapskajeekspanzijaprouzrokovalaistinskooživljavanjesvjetskeekonomije.«(u:Garodi,1981:14)Topotvrđuje ipoznati talijanskiorijentalistFrancescoGabrieliupoglavljunapisanomzakolektivnodjelo–The Legacy of Islam:11

»Utjecajislama,osobitoseočitovaouekonomskimidruštvenimpromjenamakojejeizazvao.«(u:Bučan,1985:320)»GlasovitatkaonicauPalermusnabdijevalajeevropskekućevladarskomodjećom,prvitali-janskitekstilniobrtnicisvojesuzanatedobiliodmuslimanskihzanatlijanaSiciliji.Pomnogimtalijanskimgradovimavrlosudugoradiliorijentalnimajstori,atragoviiutjecajistočnjačkogumjetničkogobrtavrlosuvidljiviukasnijimrazdobljima,naprimjer,uvenecijanskomzlatar-stvu, itd.…Arapi subitnounaprijedili poljoprivreduuvodeći sustavnonavodnjavanje,novisustavzemljišnogposjedainovekulture–limun,pamuk,šećernutrskuirižu.UmaurskojŠpa-njolskojrascvjetalisusebrojninoviobrtiiindustrija–tekstil,lončarstvo,proizvodnjapapira,svile,rafiniranješećera…RazvilasevrloobimnavanjskatrgovinasIstokomisnažnatrgovačkasredozemnaflota.«(Bučan,1985:320–321)

Snažanrazmahtrgovinepoticaojedotadaneviđenrazvojgradova.Kordobajebilajedinstvengradeurope–smilijunipolstanovnika…U15.stoljećuuEuropinijebilogradaniblizusličnaGranadi.KadajepalaurukeŠpanjolacaimalajepolamilijunastanovnika.Tadaueuropinijebilonijednogaglavno-



gagradakojibiimaopolovicutogabrojastanovnika,aAlhambra(el-Hamra)uGranadi,jedodanasostalabeztakmaca(Arslan,1995:58).Islamska kultura nije samo oživljavala stare, zaboravljene kulture. Ona jesvojimvelikimstvaralačikimdjelomdalaizvornidoprinossvjetskojkulturiuprirodnimihumanističkimznanostima,teuumjetnosti.Prirodne znanosti. Praktičnaiteorijskaotkrićahelenistističkogadobaoplo-dilasunovuislamskukulturuisvakodnevniživotljudi.Znanjaizgeografijepostalasuosnovnominužnomživotnompotrebom,osobitozaonekojisuputovalipustinjomiplovilimorem.

»Arapisubiliprvikojisuusvijetuosnovaliopservatorije:uSemerkandu,Bagdadu,Damasku,Kairu,Kordobi…Jošoko860.godineAhmedAlFergalinapisaojepoznatodjelooastronomijikojećepredstavljatiosnovninaučni izvorevropeslijedećihsedamstotinagodina.«(Garodi,1981:18–19)

Spoznaja da Zemlja nemiruje i da je okrugla pojavila se i u Indiji, a i uislamuovogarazdoblja.Spisiučiteljaeuropeizgeografije–najvećeggeo-grafaikartografasrednjegavijeka–al-Idrisija,potvrđujutootkriće.Otkrićearapskihbrojeva12 i nule,nakojima se temeljidecimalni sustav,dovelo jedodrugerevolucijeumatematičkimznanostimaposlijeFeničana.Odimenaarapskogamatematičara»iz9.stoljeća,Al-Khwarizmija(Al-Hvarizmija,op.a.),potječenaziv‘algoritam’;naziv‘algebra’dolaziiznjegovadjelaAl-Jabr wa al-Muqabalah«(Sen,2007:74).Muslimanskisuintelektualciutomrazdobljubilimeđunajodanijimširitelji-maznanostinasvijetu,posebicediljemeurope.OtomeAmartyaSenpiše:

»DecimalnisustavinekiranirezultatiutrigonometrijidošlisuizIndijedoeuroperanihgodinadrugoga tisućljeća,prenošenikrozdjelaarapskih i iranskihmatematičara. Isto tako, latinskeverzijematematičkihrezultataindijskihmatematičaraAryabhate,VarahamihireiBrahmagubte,iznjihovihraspravanasanskrtu,nastalihizmeđu5.i7.stoljeća,pojavilisuseueuropiudvijeverzije:najprijesuprevedenisasanskrtanaarapski,aondanalatinski.«(Sen,2007:75)

U11.stoljeću,AhmedMusapronašaojegeometrijskiianalitičkinačinrješa-vanjajednadžbidrugogastupnja.U12.stoljećunjegovojedjeloprevedenonanekolikoeuropskihjezika,aeuropskasveučilištaupotrebljavalasugakaoosnovnuiizvornuliteraturusvedo16.stoljeća.HasanMarakešisastaviojeprvelogaritamsketabliceitablicetangentnihlukova1229.godine…(Garodi,1981:20).Ukemiji,mnogitermini–kaoalkaloid,alkohol,alimpik,aliksir…–podsje-ćajunasnadoprinosArapaeuropskojisvjetskojznanstvenojbaštini.Arapskiistraživači otkrili sumetode destilacije, sublimacije, kristalizacije i koagu-lacije, teproizvodekaošto suputazijum,nišador (salmijak, amonijevklo-rid,op.a.),dušičnakiselina,razlikeizmeđukiselinaialkaloida…(Garodi,1981:21).Arapisubilinaprvomemjestuumedicinivišeodpetstotinagodina–od700.do1200.godine.IbnRazijenapisaopoznatumedicinskuenciklopediju.Samo

10

Norman Daniel, The Arabs and Mediaeval Europe,Longman,London1979.,str.268(u:Bučan,1985:321).

11

The Legacy of Islam,Oxford1974.(u:Bučan,1985:321).

12

»MuslimanskajekulturaniknulauSiriji,alisujojsredištimauskoropostalePerzijaiŠpa-njolska.USirijisuArapinaslijediliaristotel-sketradicijekojimasubiliskloninestorijanciu vrijemekad se ortodoksni katolicizamdr-žaoneoplatonskogučenja…UPerzijisumu-slimaniupoznaliindijskumatematikuiuveliarapskebrojevekojibisezapravotrebalizva-tiindijski.«(Russell,2005:151)



uengleskojje,između1458.i1866.godine,doživjelapreko40izdanja.UBečujetiskana1520.,uFrankfurtu1588.godine.Arapisurazviliiusavršilivakcinacijuprotivvariole,kojusupoznavaliperzijskiliječnici.Ufarmaciji,Arapisupoznavalivelikibrojmedicinskogabilja.Zaliječenjeotvorenihranaupotrebljavalisupencilinovplijesan(kvaščevegljivice,op.a.) igljivekaomeleme…(Garodi,1981:21).Podsjećamo, arapski i berberski inženjeri zaslužni su za razvoj i upotrebutehnologijenavodnjavanjau

»…oblikuacequias(kanala)uŠpanjolskoj,koristećiinovacijekojesuprijeprimijeniliuSred-njemistoku.Tojeomogućilo,prijevišeodtisućugodina,uzgojkultura,voćaipovrćaiispašuživotinjanaonomeštojeprijebilopotpunosuhoeuropskotlo.«(Sen,2007:75)

Humanističkeznanosti.Razvojprirodnihznanostiiekonomijeutjecaojenarazvoj humanističkihznanostiiobratno. Zbog opsežnostiteksta,ovdjesažetopodsjećamo samona tri velikana islamskehumanističkemisli – IbnSînâa(Avicena)/(980–1037),IbnRushda(Averroesa)/(1126–1198)iIbnKhalduna(1332–1406).Najistaknutijipredstavniciislamskefilozofije,zarazlikuodkrš-ćanskihskolastika,nisubiliklerici,negosvjetovniljudi,itovećinomliječnicisinteresomzafilozofijuprirode(Kalin,1991:125–126).IbnSînâ–filozof,pjesnik,prirodoznanstvenik,liječnik,predstavljauniver-zalniumsrednjegavijeka.Bibligrafijamubilježi242naslova,štopokrivajučitavopodručjefilozofijeiznanostikojesupostojaleunjegovovrijeme.Svo-jimneortodoksnimstavovimaizazivaojemržnjuteologa.Značajanjepred-stavnikarapskogaaristotelizma.PokušaojeuskladitiPlatonasAristotelom(Russell,2005:151).Unekimsvojimmanjimdjelimapribližavaseimisticiz-mu,pokušavajućineoplatonizamspojitisislamskimvjerskimpredodžbama(Grlić,1982:28).Onoštosu

»…skolastičari-latinistisamodjelomičnospoznali,odnosisenamonumentalnodjeloŠifā,kojeuključujelogiku,fizikuimatematiku;alikonačniciljnjegovihtraženjatrebaojebiti…onoštoonsamnaziva‘istočnjačkomfilozofijom’.«(Corbin,1977:187–188)

Onjegovudjelu Istočna filozofija, odkojeg su sačuvani samodijelovi,A.M.Goichonpišedabinam»njegovaIstočna filozofijarazotkrilanesumnjivomisao,kojajeneobičnobliskanašojrenesansi.«(u:Veljačić,1982:70)IbnSînâova teorija spoznaje, pod vidomopće teorijeHijerarhijskih inteli-gencija,predstavljasekaoangelologijaukojojjezačetakkozmologije,teukojojjesmještenaantropologija(Corbin,1977:188).IbnSînâsmatradanemaspoznajebezkozmičkogaaktivnoguma,kojijejedinstvenusvihljudi,nitibezosjetilnogaiskustva.IbnRushd–»najistaknutijipredstavnikonogaštosezove‘arapskomfilozofijom’,značiojenjezinvrhunacinjezinkraj«(Corbin,1977:260–261).Uzfilozofijuproučavateologiju,pravneznanostiimedicinu.IbnRushdoveriječi:»Oljudi!Nekažemdajeznanostkojuvinazivatebo-žanskompogrešna,nojaznamzaljudskuznanost«,bilesukarakterističnezanjegaipotaknulesutvrdnjudaje»otudaproizašlonovočovječanstvokojejeprocvalourenesansi(quadri)«(Corbin,1977:268).IbnRushdjestjedanodnajvećihkomentatoraAristotelovihdjelasnaglaskomna materijalističkoj orijentaciji, te jedan od osnivača učenja o dvostrukojistini,čijajeintencija–stanovitaemancipacijaznanosti–davanjeznanostiodređenogastupnjaautonomije islobodeoddominacijereligije.13Zatoštosedržaofilozofskihstavova,umjestodasezadovoljireligijom,prognanjeizŠpanjolskeuMaroko(Russell,2005:151).NjegovojeučenjeosudiloPariškosveučilište1240.ipapaLeonX.1519.godine(Grlić,1982:28).



IbnKhalduna – znanstvenika, filozofa, pravnika, diplomata, vojnog zapo-vjednika–uspoređujuseuropskimvelikanimarenesanse.Povijesnuznanostshvaćakao samostalnu znanost čiji predmetnijepripovijedanjedogađaja iponašanjeprinčeva,negoanaliza,objašnjenjeirazumijevanjekulturaicivi-lizacija.Smatrasejednimodosnivačaznanstvenogashvaćanjapovijestiiso-ciologije.Otkrivaraznovrsnostpovijesnihrazdoblja,dijalektičkoshvaćanjedruštvenihpojava–njihoveuzročno-posljedičneodnose,razvojinestanak.OibnKhaldunukaorenesansnommisliocuivizionaru,Garaudykaže:

»KadačovjekZapadačitaIbnHaldunovu‘Mukaddimu’,onpredsobomjošučetrnaestomstolje-ćuvidiDescartesaiMontesquieua,kojisuprestignutizapunatristoljeća.«(Garodi,1981:33)

PremaGaraudyju, islamska je kultura cjelovitom razvoju društva dodala ietičkudimenzijukojasezasnivalana:

»…toleranciji,zatimracionalističkielemenatkojisezasnivaonakritičkomduhuisuprotstav-ljanju tiranističkomidogmatskomšovinizmu.Zbog togaengels tvrdidasuarapskimisliocidalekepretečefrancuskihenciklopedistaizosamnaestogastoljeća.«(Garodi,1981:14)

Raspravljajućiorenesansi,uDijalektici prirodeengelspiše:

»RomanskinarodiimajučistuislobodnuidejuuzetuodArapaizadojenugrčkomfilozofijom.Kasnije je ona sve više jačala pripremajući na taj način rađanjematerijalizma osamnaestogvijeka.«(u:Garodi,1981:14)

Islamska jeumjetnost,zbogreligijskogasvetonazora,osiromašenazadvijeumjetničkegrane–slikarstvoikiparstvo–neuključujućiutoornamentiku.Međutim,islamse

»…odužiobogatimiosebujnimgraditeljstvom,tepjesništvom.Apodutjecajemsredinaukojejeislamdošaobilojeirijetkihslikarskihikiparskihdjela(islamskislikariznalisuih‘prošver-cati’,baremilustrirajućistaradjela).«(Kale,1981:157)

Osimsvjetovnearhitekture,uislamuserazvilabogataarhitekturareligijskenamjene (džamije,medrese,mektebi, grobnemošeje).Džamijapredstavljasredištegdjesesusrećusvevrsteislamskeumjetnosti–sveumjetnostivodeudžamiju,aonavodinamolitvu(Garaudy).Garaudyističetriosnovnaobi-lježjaislamskeumjetnosti–funkcionalnost,apstraktnostijedinstvoizmeđuvjerskogisvjetovnogelementa(Garodi,1981:24–27).Sobziromdasunitskiislamzabranjujeprikazivanježivotinjskogailjudskogalika,islamskajeumjetnostulikovnimumjetnostimarazvilaprvenstvenoarhi-tekturuidekoraciju.Arhitektonskisekosturuprvomeredupokoravafunk-ciji,asvevrstedekoracijeopetnjemu.Geometrijskapreokupacijaislamskeumjetnosti uvjetuje bogatstvo formi.Arapska je rezbarija osobena forma ičistojeislamska(e.Kuhnel).Ušijitskomislamu,ukojemnavedenazabrananijestroga,razviloseifigurativnoslikarstvouminijaturiitapiseriji.Garaudyprimjećujedaislamskiumjetnikneinterpretirastvarnostbićaistvariunjiho-vojsubjektivnojindividualnosti,većkaoslike,odnosnokopije.Natajnačinseislamskaumjetnostodlikujedvjemaosnovnimkarakteristikama:»a)islamnije protiv slika, nego protiv idola; b) islam više određuje stil umjetnosti,negonjenpredmet«(Garodi,1981:23).

13

Među pravcima suvremenoga tumačenjaKur’ana Smailagić navodi i komentar paki-stanskogpiscaAbu‘l-KalamAzadaiz1930.godinekojise»temeljinasmionomtraženju

odgovoranapitanjeoodnosuznanostiireli-gije–mogućnostinjihovamiroljubivogsupo-stojanja;ajednakoseunjemupromišljaidejaUniverzalnereligije.«(Smailagić,2006a:21)



Uislamskojumjetnostirazlikujesenekolikostilova.14Oninoseobilježjekul-ture i civilizacije s kojom je islamdolazio u doticaj.Govoreći o simbioziislamske15ilokalnekultureuzemljamakojesuosvojiliArapi,unatočnjihovumiješanju isnažnompreplitanju,Garaudysmatradasuonesačuvalesvojuoriginalnostkojajepostalatemeljemzabudućunacionalnuumjetnostikultu-ru(Garodi,1981:15).TopotvrđujeipoznatišpanjolskipisacBlaskoIbanezusvomdjeluU sjeni katedrale:

»UŠpanjolskurenesansanijedošlasaSjevera,sbarbarskimnajezdama,većsJuga,sarapskimosvajačima…Ovamlada i snažnakulturanosila je sa sobomelemente indijske i perzijsketradicije, temnogousvojenog iznepoznateKine…Španjolska jeprije togabilauokovimacrkvenihvladara i ratobornog svećenstva.Ugradovimaukojima sugospodarili nisudiralikršćanskecrkvenitižidovskehramove.Odosmogdopetnaestogstoljećanastalajenajljepšainajbogatijakulturakojujeevropaimalausrednjemvijeku…svevrsteumjetnosti,nauke,industrije…S… Istoka je došla svila, pamuk, limun, kava, naranča, šipak, tepisi, tkanine,šifon(tankobijeloplatno,op.a.),rude,puderiislično.ZahvaljujućiArapima,upoznalisu…imetričkopjesništvo…Grčkifilozofi,poslijedugogzaborava,ponovosuoživjeli.«(u:Garodi,1981:15–16)16

ImpresivanstupanjrazvojaislamskekultureprimjećujeiStjepanRadić:

»Idoksueuropskinarodiu8.i9.stoljećuživjeliupotpunomdivljaštvuibiliustrašnojtminineznanja,stanovaliukukavnimkolibama,jelisamograh,korijenje…,odijevaliseuneučinjenukožu…,Kordovajeimalavišeoddvjestatisućakućaivišeodjedanmilionstanovnika.Čimbisuncezapalo,prekodesettisućasvjetiljakagorjelobinaulicamainašetalištima.Jošsedamstotinagodinaposlije imaojeLondonsamojednujedinugradskusvjetiljku.SvajeKordovabilapopločana.UParizu,naprotiv,jošnizstoljeća,čimsiprekoračiosvojprag,etoteublato.«(u:Đozo,2006:69)

PrijelazislamskecivilizacijeikultureueuropunijebiosamoprekoŠpanjol-ske.OtomeBedeviAbdAlLatif,rektorSveučilištaAlAzharuKairu,kaže:

»Nekiznanstvenicismatrajudajearapskacivilizacijaprešlauevropuputemčetirikanalailimosta:Španjolska,SicilijaiJužnaItalija,BliskiistokiKrižarskiratovi.«(uGarodi,1981:44)

Zaključimo,islamjeapsorbirao‘glavnestvaralačkesnage’drevnihciviliza-cijaikultura,

»…onogštose(primjećujeenesKarić,op.a.),kakobikazaoTomasMan,u‘dubokomzdencuprošlosti’,nazivaStarisvijet.Grčkafilozofija,babilonskaastronomijaimatematika,perzijskaknjiževnost,indijskasamozatajnost,rimskopravo…,svejeto,tvrdiNerkezSmailagić,dobilošansuopstankau‘apsorpcionimsnagamaislama’.«(Karić,2006:54)

Važno je znati damnogi doprinosi islamske kulture svjetskoj kulturi nisusamodoprinosi arapskih imuslimanskihznanstvenika, filozofa,umjetnika,obrtnika,negoidoprinosipripadnikadrugihnarodaivjerakojisuživjeli iradiliuzemljamaislamskogasvijeta.europskosenovovjekovnoprosvjeti-teljstvo,posebicenakonrenesansnihihumanističkihpolazišta,oslobađanjemod crkvenih te općih religioznih spona, pojavljuje kao različito vrednovanprocessekularizacije.Danas»Dioislamskogasvijeta«,smatranjemačkimi-nistarunutrašnjihposlovaWolfgangSchäuble,»…tektrebausvojitiprosvje-titeljstvo.Konačno, i kršćani su vodili ratove sve dok ono nije zaživjelo«(Metro express,2007:6).Slažemosedadioislamskogasvijetatektrebausvojitiprosvjetiteljstvo,aliseneslažemostvrdnjomdakršćanskisvijet,inakonzaživljavanjaprosvje-titeljstva,nevodi ratove.Naprotiv,mnogisukršćani inakonzaživljavanjaprosvjetiteljstvadodanašnjihdana–opterećenipredrasudama ipohlepom,



orijentiraninapodčinjavanjeihegemoniju–vodiliivode,eksplicitneiimpli-citneratovesasvimoblicimaiposljedicamaširokogspektrazločina,pljačkeisveopćeratnedestrukcije.Tosunepobitnepovijesnečinjenice.Neznanje,nekritičnost,površnost,fragmentarnost,nerazlikovanjepojaveibîti,optere-ćenostpredrasudamaimitovima,neobjektivnost,zatvorenostinekomunika-tivnost–samosunekioduzrokanepotpuneiliiskrivljenespoznajeirazumi-jevanja identitetacivilizacija ikultura,auokvirunjih i identiteta islamskecivilizacije i kulture.17 Različiti identiteti i oblici subjektivnosti uvjetuju irazličite načinemoderniziranja. Zato identitet postaje predmetom zanima-njasuvremenih teorijaomoderni ipostmoderni.Moderni identiteteuropo-centrizmanemožeizdržatikritikupostmodernihteorijapluralnihidentiteta.Raspravljajućiokozmopolitskomobilježjueurope,UlrichBeck smatrada»europado sada imadušu sitnog trgovca i danije kozmopolitski akter«18(Beck,2004:298).Ustopita:

»HoćelieuropanapustitisvojukolonijalnuikvazikolonijalnutradicijuuodnosimasAfrikomiarapskim(teostalimsiromašnim,alizanjuvažnim,op.a.)svijetom?(…)Hoćelinapustitisvo-jutežnjukmonopoliziranjumodernitetaiotvoritiseizazovimamnogostrukihmoderni,uključu-jućisamokritičnostkojasetražiodeuropskemoderneinjezinihkritičara?«(Beck,2004:297)

Zatojevažnospoznatiibarempokušatirazumjetisloženustrukturno-gene-tičkusintezurazličitihdimenzijaidentiteta,kaoistanovitenesuglasiceokoislamskogaidentiteta.

14

Tosuomejidski stil,abasidski stil,seldžučki stil,mamelučki stil,maurski stil, perzijsko-mongolski stil, sefevidski stil,mogulski stil,osmanlijski stil.Višeonjimaiobjektimakojeovjekovječuju,vidjetiu:Opći religijski leksi-kon,2002:374.

15

»Bezobziradaliseradiloouzbečkoj,perzij-skoj,sirijskoj,egipatskoj,marokanskoj,anda-luzijskoj,itd.«(kulturi,op.a.)

16

DruštvenisustavuŠpanjolskoj,prijearapskihosvajanja,biojeutemeljen»naropstvu,otje-lovljenuučmalostiiletargijikojesunamet-nulerimskaivizantijskavladavina«(Garodi,1981:14).

17

»Četirisuizvoraislama:1.kur’anskaobjava(Kur’an), 2.Muhamedove upute i praktičniprimjeri(suna),3.jednodušnasuglasnostve-likih islamskih zakonoznanaca (idžma), i 4.teološko razmišljanje, logičke prosudbe poanalogiji (kijas).« (Opći religijski leksikon,2002:368)»Islam,kojiseberazumijekaoreligijupotpu-nepredanostineprikosnovenomeBogu,teme-ljise,prvo,naKuranu,kojizamuslimanskevjernikesadržibožanskuobjavuštojujepoBožjemunalogunaviještaoMuhamed(570–632). I,drugo,na tradiciji,naobvezatnom iuzoritomputuposlanikaMuhameda (sunna)koji se opisuje u izvješćima hadisa (zbirketradiranihtekstova…).

Islamrazumijesebekaoključnutočkuupro-ročkojpovijesti,kaokonačnioblikobjavlje-ne religije,kaočistioblikmonoteizma,ali ikaojedansveobuhvatnimodelživotakojisvapodručjaživotauređujepremareligioznoau-toriziranimnačelima.Kao objavljena religija islam se posebice opredjeljuje za biblijsku tradiciju.«(Khoury,2005:29)»Islampredstavljaivjeruisvjetovnuzajedni-cuikulturu;aznačiijedinstvosvegatoga.«(Kale,1981:150)Uklasičnodobaislama»nastalojevišeteo-loškihškola(džebarizam,kadarizam,murdži-jizam,mutezilizam,ašarizam,maturidizamigazalizam)sasvojimpredstavnicima(Ašari,Maturidi, Gazzali)… I danas su ašarizam imaturidizam osnove službene islamske teo-loške izobrazbe. U XI. stoljeću te je dvijeteološkeškoleprodubioGazzali,auXIX.st.muslimanski reformistički teolozi nastoje toučenje prilagoditi novom vremenu.« (Opći religijski leksikon,2002:370–372)

18

Akojekozmopolitizacija»ustavnopriznanjerazličitostidrugih«,ondakozmopolitskadrža-vamorarazličitimnacijamaietničkimiden-titetima omogućiti jednake uvjete kulturnogi političkog sudjelovanja (Beck, 2004:290).Glavnigradovijesuibilisukolijevkenacio-nalizma,svjetskigradovijesuimogubitiko-lijevkamakozmopolitizma(Beck,2004:291).



Identitet–složenastrukturno-genetička sintezarazličitihpripadnosti

Svako je monopoliziranje moderniteta, apsolutiziranje njegova identiteta.PremaHabermasu,

»Modernisvijetbolujeodlažnihidentiteta,jeron,kakousvakodnevljutakoiufilozofiji,uvijekneštouvjetovanopostavljakaoapsolutno…Aštovrijedizajedinstvosubjektivnogiobjektiv-noguspoznaji,istotakovrijediizaidentitetkonačnogibeskonačnog,pojedinačnogiopćeg,slobodeinužnostiureligiji,državiimoralitetu–svesutolažniidentiteti(…)Hegelmislidajetojedinstvo‘nasilno,jednozadobivadrugopodsebe…,aidentitet,kojitrebabitiapsolutan,jestnepotpunidentitet’.«(Habermas,1988:36)

Iakojačanjekomunikacija,trgovineiputovanjapospješujeiumnožavainter-akcijemeđucivilizacijamaikulturama,čovjeksvevećuvažnostpridajesvomidentitetu.Danas jepomodno isticati svojuvjerskupripadnost i smatrati jesredišnjomodrednicomidentiteta.Zajednicevjernika,primjećujeAminMaa-louf,sličeplanetarnimplemenima(Maalouf,2002:86).»Mojidentitet«,kažeMaalouf,»tojeonodanisamistovjetannisajednomdrugomosobom«(Ma-alouf, 2002:16).Sličnomisli iStuartHall, kad tvrdida»je sav identitet urazlici«(u:Yuval-Davis,2004).Akojetako,štojeondadifferentia specificaislamskogaidentiteta?Pođimoodtermina‘islam’.

»Svjetskikarakter religioznogkoncepta ‘islam’…nemože seniprenijeti, aniograničitinaokvirejednogetničkogilinacionalnog,profanogkoncepta.Tojesamoposebirazumljivozasvakogtkoježiviounearapskojislamskojzemlji.«(Corbin,1977:7)

Istirazlozivažeizatermin‘islamskafilozofija’(arap.falsafa).Corbinkaže:

»Dakako,moglose,a imoglobiseuvažitidaoznaku‘arapskafilozofija’ jednostavno trebashvatitikaofilozofijukojajepisananaarapskomjeziku…«(Corbin,1977:7)

»Dvasuglavnavrelafilozofskogmišljenjauislamu:Kur’anigrčkafilozofi-ja.«(Opći religijski leksikon,2002:258)UpredgovorusvojojknjiziHistorija islamske filozofije I.: od početaka do Averroesove smrti (1198),Corbingovorio‘islamskojfilozofiji’,aneo‘arapskojfilozofiji’,kakosetoobičnogovo-rilojošodpočetkasrednjegavijeka.Utomsmislu,također,mnogiislamskiznanstveniciiislamolozinajčešćeupotrebljavajutermin‘islamskakultura’,ane‘arapskakultura’.TakoiBintalŠatiiudijalogusGaraudyjem,povodompredavanjapotonjegnatemuDoprinos islamske kulture svjetskoj kulturi,ti-jekomkojegajeponekadupotrebljavaotermin‘arapskakultura’,aponekad‘islamskakultura’,kaže:

»Želimovdjepotvrditidajeovakulturaislamskaidajehistorijadrugačijenepoznaje.SamiArapinisupočeliostvarivatisvojuuloguuhistorijiprijepojaveidolaskaislama.«(u:Garodi,1981:53)

»Biti musliman«, kaže Amartya Sen, »nije sveobuhvatni identitet« (Sen,2007:74).Tose,prijesvega,odnosiinačinjenicudamuslimaničinemnoštvopolitičkih,pravnih,ekonomskih,kulturnih,umjetničkih,vjerskih identiteta.Zato sveobuhvatni identitet osobene određuje, nitimožeodređivati, samopripadnostreligiji.Ukolikojejediniidentitetosobekojajemusliman–onajislamski,tadabisvipolitički,moralniiostalisudoviteosobenužnomoralibiti najuže vezani uz njezinu religijsku pripadnost.Ako je čovjek ono štočini–štojest,ondajeinjegovidentitetsloženastrukturno-genetičkasintezasvihnjegovihpripadnostikojesemanifestirajuutotalitetuživota,rada,pro-izvodnjeidjelovanja.Velikasuvećinaljudipripadnicinekevjere,nacional-nosti,etničke,jezičkeskupine,političkestranke,sindikata,države,pokrajine,



grada,sportskogkluba,stručnogtima,udruge,obitelji,ustanove,zanimanja,skupineosobakojeimajuisteilisličnepotrebe.Pritomjesvakoljudskobićejedinstvenoineponovljivo,panesmijemonekritičkigeneraliziratimnoštvorazličitostiuistipojam–reduciratiihna‘Jedno’kaoizlivenikomadčelika.19Nedopustivoje,naprimjer,svakomupripadnikujednoganaroda,vjere,rase,političke stranke, obitelji, pripisivati »zločine, kolektivna djela, kolektivnamišljenja«,izričitjeMaalouf,poputtvrdnji–»’Srbisuubijali…’,‘englezisuopljačkali…’,‘Židovisuzaplijenili…’,‘Crncisuzapalili…’,‘Arapiodbija-ju…’«(Maalouf,2002:25).Među strukturnimdijelovimanositelja svakoga identiteta postoje uzročno-posljedičniodnosiihijerarhijakojisemijenjaju.Stogaidentitetnijedanjed-nomzauvijek,negosemijenjairazvija.Sličnojeisislamskimidentitetom.Neobičnostpostkolonijalnogasvijetajestinačinnakojivećina

»…ne-zapadnihljudidanassebečestosmatratipičnim‘drugima’,kaoštojeAkeelBilgrami,filozof,prelijepoobrazložiouraspravinazvanojWhat is a Muslim?(Štojemusliman?).Musli-manisudovedenidotoga damorajudefiniratisvoj identitet isključivouodnosunatodasudrukčijiodljudisaZapada.«(Sen,2007:93)

S obziromda je spektar identiteta suvremenih društava islamskoga svijetaveomaraznovrstan–odtradicionalnihdodemokratskih,dajeodlikasuvre-mene ineizbježneglobalizacije ikomprimiranjevremena– sve sezbivausvekraćemvremenu,tkouislamskomesvijetuneželistagniratiinazadovati,autonomnomoderniziranjemupostaje,ilitrebapostati,izazov.

Autonomna modernizacija – izazov islamskome svijetu

Suvremeniislamskisvijetproizvodivrijednostiivjerovanjakojapotičuglo-balizaciju,20modernizacijuisekularizaciju,kaoionakojaimseopiru.Poto-

19

Veoma jezanimljiv ipoučandiskursAminaMaaloufa o njegovu identitetu. »Činjenicada samkršćanin i dami jematerinski jezikarapski,kojijesvetijezikislama,jedanjeodtemeljnihparadoksakojisuskovalimojiden-titet. (…)Taj je jezikzajedničkimeni ivišeodmilijardedrugih ljudi. (…)Mojapripad-nostkršćanstvu–bilodajedubokovjerskailisamosociološka,tonijebitno–stvaraznačaj-nuvezuizmeđumeneigotovodvijemilijardekršćana u svijetu.Mnogome toga dijeli odsvakogkršćanina,kaoiodsvakogArapinaiod svakogmuslimana, ali postoji sa svakimodnjihneospornosrodstvo,ujednomsluča-juvjerskoiintelektualno,udrugomjezičnoikulturno. (…)Dakle, razmatrajući odvojenotadvaelementasvogaidentiteta,pojezikuilipovjeri,osjećamsebliskimdobrojpolovicičovječanstva.Shvaćajućiistovremenotadvaistakriterija,suočavamsesasvojomposeb-nošću.«(Maalouf,2002:21–22)Maalouf navodi i ostale svoje pripadnosti– činjenicuda jeFrancuz, dijeli sa šezdese-takmilijuna pojedinaca; činjenicu da je Li-banonacdijeli sosamdodesetmilijunapo-jedinaca,računajućiidijasporu;činjenicudaje istovremeno iFrancuz iLibanonac,dijeli

s najvišenekoliko tisućapripadnika.Pritomzaključuje–»štosupripadnostikojeuzimamuobzirbrojnije,tosemojidentitetpokazujeposebnijim.«(Maalouf,2002:22)Maaloufnavodi i sljedećepojedinosti svogaidentiteta: rođen je usred grkokatoličke ilimelkitske zajednice, koja je priznavala au-toritetpapeostavšivjernanekimbizantskimobredima;njegovojeimeupisanoumatičnuknjigu protestanata – u obitelji su postojaledvije suparničke vjerske tradicije: po majcikatolkinji iocuprotestantu;bakamu jebilaTurkinja, anjezin suprugmaronit izegipta,jedan djedmu je bio pjesnik i žestoki anti-klerikalac,njegovpra-pra-pradjedovbratprvije preveoMolièrea na arapski i postavio ga1848.nascenunekogotomanskogkazališta.»Sasvakimljudskimbićemimamnekezajed-ničke pripadnosti«, zaključujeMaalouf, »alini jednaosobana svijetunedijeli svemojepripadnosti,pačakniveliknjihovdio.«(Ma-alouf,2002:23)

20

Globalizacijajeuniverzalnaideologijanovo-ga svjetskog poretka – ozbiljena kulturapostmodernekaopotrošačkakultura,kultura



njevrijednostiivjerovanjapripadajuradikalnokonzervativnimpojedincimaidruštvenimskupinamakojeiskonitradicijusmatrajunepromjenjivimpoja-vama.Pritomnesmijemopodcijenitiopravdanuzabrinutostautentičnihkul-turatzv.TrećegiČetvrtogsvijeta,21uključujućiiislamskisvijet,ozatiranjunjihovihpovijesnihkorijenaiiskonskihidentitetasadržanihuvjeri,običajimaitradicionalnomnačinuživota.Zapadni,racionalističkimodelmodernizacije,sendogenimikontinuiranimtijekommodernizacije,korjenitojeuklanjaotra-dicionalnavjerovanjaioblikedruštveneorganizacije.Zapadtakoučvršćujesvojevrijednosti, anezapadnjačkadruštva suočavaju se s izazovimanovihvrijednosti.Govorećiopćenito,svijetjesvemodernijiisvemanjezapadnjač-ki(Huntington,1997:103),amoćsepremještasaZapadapremanezapadnjač-kimcivilizacijamaikulturama–uKinu,Indiju,Rusiju,Brazil…Primjerice,Kinaostvarujeveliketrgovačkesuficite,raspolažedeviznimrezervamave-ćimod1,7bilijunaameričkihdolara.U2006.godiniuložilajeuistraživanjeirazvojvišeod130milijardiameričkihdolara(Čatić,2008).Modernostjejedna,aputovisumodernizacijerazličiti(Touraine,2007).Raz-ličiti oblici subjektivnosti – kolektivni, tradicijski, kulturno-religijski, stra-tifikacijski– jesuonopo čemu se razlikujudruštveno-modernizacijskipu-tovi.Modernodruštvo, smatraTouraine,nijeonokojeponištavaprošlost ivjerovanja,negoonokojepreobražavastaroumodernonerazarajućiga.Tojedruštvokojedjelujetakodajereligijasvemanjekomunitarnavezanost,asvevišeobraćanjesavjesti–društvokojedokidaprisileiobogaćujetokovesubjektivnosti.Nijenajmodernijeonodruštvokoje jeusvemuravnodušnopremareligiji,nitionodruštvokojejeposveslobodnoodsvetoga.

»Najmodernije jeonodruštvo…koje jenastaviloprekidsbožanskimsvijetomjačajući isto-dobnopostojanjeosobnogsubjektaiodupirućiseuništenjuosobnihikolektivnihidentiteta.«(Touraine,2007:245)

OvaTouraineovamisaozahtijevapojašnjenje.Moželi,iukojojmjeri,cijelodruštvonastavitiprekidsbožanskimsvijetom…?Postojeligranicetogapre-kida?Idejamodernostineodvojivajeodidejeracionalizacije,subjektivacijeidemokracije.Racionalizacijajevezanazapojavusubjekta,kojijeizahtjevzaslobodomiafirmacijaosobneikolektivnepovijesti.Racionalizacijaisu-bjektivacijadva su licamodernostikoja se»pojavljujuu istovrijeme,kaorenesansaireformacija,kojesevišenadopunjujunegoštoproturječejednadrugoj«(Touraine,2007:168).Touraineovopoimanjedemokracijenajsnažnijejeiskazanoutezidasubjekt,socijalnipokreti22 idemokracijačineneodvojive teme.Ustrajno izjednača-vanjemodernostisasamomracionalizacijom,reduciraSubjektsamonaUms nakanom nametanja depersonalizacije. S takvom radikalnom redukcijomSubjekta,izostajedijalogizmeđuUmaiSubjekta,aprvospomenutipostajeinstrumentmoći.»Pojedinacjesubjekt«,smatraTouraine,»samopouprav-ljanjuvlastitimdjelima,kojamuseodupiru«(Touraine,2007:172).BitiSu-bjektznačibitiodlučnoorijentirannaosvajanjeslobodeustalnojborbiprotivpostojećegaporetka,društvenihdeterminizamaidominacije.PojedinackojisenekonstituirakaosubjektbitićekonstituirankaoSebstvoodcentaramoćikojiodređujuiodobravajunjegoveuloge.Pojmovisubjektaiakterasune-razdvojni.

»Pojavasubjekta…značidapojedinac,naprotiv,moraprepoznatiusebiiprisutnostSebstvaivoljudabudesubjekt–subjekt je volja pojedinca da djeluje i da bude priznat kao akter.«(Touraine,2007:170)

Ainteligencija,zakojuHegelkažeda»određujesadržaj,kojijeistotakonje-zinkaoštojeodređenkaobitkujući,jestvolja«(Hegel,1987:400).Ali,»akter



nijenetkotkodjelujeuskladuspoložajemkojizauzimaudruštvenojorgani-zaciji,negonetkotkomijenjamaterijalnoipogotovodruštvenookruženjeukojemsenalazi,mijenjajućipodjelurada,načineodlučivanja,odnosedomi-nacijeilikulturne(vrijednosne,op.a.)orijentacije«(Touraine,2007:170).Možemo zaključiti: biti akter znači biti pravovremeno sposoban i odlučanupravljati raspoloživim izvorimamoći i vlastitimdjelima s namjeromdje-lotvornogostvarivanjavoljeumeđusobnosloženimodnosimasnaga,otporadrugihsubjekata,kaoivlastitihdjela.Zato

»…dosubjektivacijedolazikadaSubjektprodreupojedinca(kadavoljapojedincaovladanji-me,op.a.)ipreobrazi,uodređenojmjeri,pojedincauSubjekt(kojimijenjapostojećedruštvenostanje,op.a.).«(Touraine,2007:171)

Razmatrajući tijek subjektivacije s aspekta promjene i razvoja vrijednosti,‘pojedinac’bibiopandanprvomstupnjurazvojavrijednosti–vrijednosnojkoncepciji(slutnjiomogućnostidjelovanja),‘subjekt’drugomstupnju–vri-jednosnoj orjentaciji (volji i osviještenosti za djelovanje), a ‘akter’ trećemstupnju–vrijednosnoj recepciji (mijenjanjupostojećegasocijalnogstanja).Poistommodelupromjeneirazvojavrijednostizbivaseisekularizacija kaosastavnidiomodernizacije.Sekularizacija religije,smatraŽeljkoMardešić,jest

»…procesrastvaranja,rastavljanjairaspadanjatradiconalnereligije,aliistodobnokaopostu-pakponovnogslaganja,sastavljanja i stvaranjanovereligije…Modernadruštvapodjednakosekularizirajureligijuioživljavajujeunovimsadržajima.«(Mardešić,2007:436)

»Sekularizacijasenemožeizbjeći«,navodiS.P.HuntingtonDanielaPipesakojismatrada

»…suvremenaznanostitehnologijazahtijevajuusvajanjemisaonihprocesakojićeihpratiti;istojeispolitičkiminstitucijama…Tekkadmuslimaniizričitoprihvatezapadnjačkimodel,bitćeseustanjutehnološkiunaprijeditiizatimrazvijati.«(u:Huntington,1998:97–98)

Zapadnjačkijemodelmodernizacijezavelikuvećinuislamskogasvijetane-prihvatljiv.AkbarS.Ahmed,pakistanskiznanstvenik iprofesornaSelwynCollegeu Sveučilišta u Cambridgeu, ističe da je tradicionalno orijentirani

stilovaživotaihibridno-transnacionalnakul-turapromjenljivihidentiteta.Bitjenove(post-moderne)kultureutomeštoonaideologijskiopravdava razvitak globalnoga kapitalizmakao »vječnog, nepromjenljivog, prirodnog iracionalnog«svjetskogsustavapotreba(Paić,2005:7).

21

»Četvrti svijet« jedio»trećeg svijeta«– in-tegralnastrukturaprirodeikulture.Njegovoseznačenjemožeprepoznatiu:(1)prirodnimizvorima – raznolikost biljnih i životinjskihvrsta, ekosustavi, genetski potencijali; (2)kulturnim izvorima– znanjima i praktičnimiskustvima autohtonih skupina stanovnikasjedinjenih s prirodom koje koriste i proiz-vodeteizvore;i(3)održivomjedinstvupri-rodnog ikulturnogsvijeta. Iskustvanjegovajedinstvaiznimnosuvažnazaodrživirazvoj.Dugoročni profitni interes moćnih multina-cionalnihkorporacijazaprirodne izvore jestraspolaganje»četvrtimsvijetom«kaoprirod-

nomosnovomzaproizvodnjunovihgenskihmanipuliranihproizvoda injihovopatentira-nje.Višeo»četvrtom svijetu«vidjeti u:Ci-frić,2000:193–207.

22

Touraineovazaokupljenostsocijalnimpokre-timaprepoznaje se iupozornosti što jupo-klanja ulozi i značaju ekoloških pokreta.Zbogfundamentalnostinjihovihciljeva,bilobiispravnijetretiratiihkaokulturne pokrete(Touraine,2007).Tipovisusocijalnihpokreta,premaGiddensu:radničkipokreti,pokretizaslobodugovora/demokratskipokreti,mirovnipokreti, ekološki pokreti (kontrakultura) (u:Haralambos i Holborn, 2002:646–647). Ovisu pokreti postojali tijekom cijelogamoder-nogarazdoblja.Radničkipokretiobilježilisuranorazdobljemodernosti.Mirovneiekološ-kepokrete,čijijeciljpromicanjemiraieko-loške svijesti, Giddens svrstava u »novije«,jerpostajusvevažniji.



islamskisvijetisključivpremarazuzdanojpotrošačkojkulturiZapada–pro-miskuitetu,drogi,alkoholu;premamodernimzapadnimmedijimazbognji-hovemoći,prodornostinjihovihrazornihslika,zlobeineprijateljstvapremaislamu.

»Muslimaniseboje…dajedin(religija)uopasnostidabudesasvimpodvrgnutaduniji(svije-tu).«(Ahmed,1999:39)

SmailBalićpodsjećadafundamentalističkiutemeljenislamodbacujemisaoi»praksupovezanusasekularizacijom,primjerice,(odbacuje,op.a.)demo-kraciju i slobodno očitovanjemišljenja« (Leksikon, 2005:435).Ortodoksnimuslimanskikonzervativciodbacujuprirodne, tehničke,društvene ihuma-nističke znanosti, odbacuju umjetnost, čak i zanatsku djelatnost, te robujutradicionalizmu.Višešteteislamunanoseonikojiradeidjelujuizneznanjailifanatizma,negotzv.nevjernici.Radikalnimshvaćanjemiprakticiranjemislamsketradicijepostajuvjerskifundamentalisti.»Fundamentalizamse«,su-glasanjeiernestGellner,»najboljemožerazumjetipoonomeštoodbacuje«(Gellner,2000:11).

»Talibanskisupobunjenicistanovnicima jedneafganistanskepokrajineblizuKabulazapovi-jedilidaprestanugledatitelevizijujerpostajeemitirajuneislamskeprograme.Tajezapovijedposljednjaunizuzabranakojusupobunjeniciproglasiliupodručjimakojakontroliraju.TalibanisuposljednjihmjesecitakođerupozorilidjevojkeunekimpodručjimajužnogiistočnogAfga-nistanadaneiduuškolu.«(»Talibanizabraniliteleviziju«,2008:21)

Najekstremnijifundamentalisti,ističeHuntington:

»…bacajutelevizoreurijeke,zabranjujuručnesatoveiodbijajustrojevesunutrašnjimsago-rijevanjem…‘Fanatizam’,kakobi to rekaoToynbee, ‘jednostavnonijeodrživaopcija’.« (u:Huntigton,1997:97)

Kao suprotnost talibanskom i svakom fundamentalizmu, spoznajnom pe-simizmu i spoznajnoj pasivizaciji, navodimo impresivan prizor prenošenjaAverroesovapepelauCordobu,kojemujeprisustvovaoiIbn’Arabī.23Sjednestrane,stajaojelijes,asdrugeAverroesoveknjige:

»Paketknjigakaoprotutežaposmrtnimostacimačovjeka!DabismoshvatilipotkumisaonogiznanstvenogživotatradicionalnogislamskogIstoka…trebasačuvatiusjećanjuovuslikukaosimbolnjegovihtežnjiiopredjeljenja:‘Božanskaznanost’odnosipobjedunadsmrću.«(Corbin,1977:270)

Sekularizacijaislamskogasvijetaniukojemsmislunesmijeimatiagresivnazapadnjačkaobilježja.Zarazlikuodortodoksnogaislama,kojisezatvarausebe,postojiliberalniislam,otvorenpremasvijetukojitragazanovimpers-pektivama.Njegovepristašeneshvaćajuučenostsamokaozbir‘mudrosti’,negopostavljajunovapitanjasvijetu ipovijesti,preobražavajustaroumo-derno, prihvaćaju izazove razvojavlastitihdruštava. Jedanodprimjera se-kulariziranjanadržavnojrazinijestRepublikaTurska–»izgrađenananače-lu odvojenostireligijeoddržave(laicizam)« (Leksikon,2005:435).24 Misao osnivača moderneTurske–KemalaMustafeAtaturka:»Znanostjenajboljačovjekovaprijateljicauživotu«(Leksikon,2005:435),stojinaulaznimvra-timaSveučilištauAnkari,kaopoticajmladimnaraštajima.25Iudrugimdi-jelovimaislamskogasvijeta–uIndoneziji,Tunisu,Indiji,Alžiru,(Maleziji,Ujedinjenimarapskimemiratima,…op.a.),postupnoifragmentarnostvarajusepretpostavkesekularizacije(Leksikon,2005:435).Zaspecifičnuislamskusekularizacijuangažirajuse:

»…naZapaduškolovane,aliipodsnažnimutjecajemislamaoblikovaneosobnostikaoštosuMuhammadTalbi,‘AliMerad,BassamTibi,Hasanal-Hanafi,MuhammadArkounidrugi…



Makarsetradicija,usvemu,temeljitopokušalaprikazatikaopreobraženamodernasvijest…onasenemože(usvemu,op.a.)zastupatiunaševrijeme.«(Leksikon,2005:435)

SložitćemosesBalićem,kadkažeda

»…smosklonividjetiusekularizacijijednušansuzabudućnost.Sekularizacijaneznačiare-ligioznost.Tosnjompovezanopuštanjeioslobađanjelatentnihsila,kojedrijemajuumasamavjernika,možeimatiljekovitučinaknesamozaislam,većjednakotakoizasvedrugereligije.«(Leksikon,2005:435)

StogajeiznimnovrijednapažnjeopaskaTourainea

»…dabieuropljani,zajednosTurskom,trebalistvoritinovimodelsuradnjesislamskimsvije-tom,modelkojibibiorazličitodameričko-arapskesolucijekojanaglasakstavljanazemljekojeumnogimaspektimanikadanisubiledržaveinacije.ZatojevelikipromašajeuropeštotakoolakopuštaTursku,umjestodaseposvetistvaranjunovihodnosaizmeđuZapadaiislamskihzemalja.«(Devčić,2008:35)

Sekularizacijajemogućajedino,smatraTouraine,

»…akojeriječonaciji.TojebioslučajsTurskom…Drugo,mnogoje lakšeakojeriječozemljikojanijebilakolonizirana,aTurskanijebila,dapačeTurcisubiliosvajači.«(u:Devčić,2008:35)

Hoćeliseprocesimodernizacijeuislamskomesvijetupojavljivatiiuobliku»zamišljanja nacije: nacionalne demokracije kao prepolovljenemoderne«?(U.Beck). »Nacije se«, citiraBecke.Gellnera, »zamišljaju ondje gdje ihprijenijebilo«(u:Beck,2001:120).

»Notoje‘zamišljanjenacije’(BenedictAnderson)egzemplaranproces,činutemeljenjaujednomodernogiprotumodernogindustrijskogdruštva.Tususe–štosupovjesničariuostalomdobroistražili–proturječjamoderneiprotumoderne–demokracijainarod–gotovosavršenospojiliumodelu‘nacionalnedemokracije’,‘vladavinenaroda’,ijošidanassespajaju.Toumjetničkore-mek-djeloprepolovljenemodernedanasserastvarasglobalizacijom.«(Beck,2001:120–121)

Danas kulture postaju osnovom nacije-države, »ali nacije-države koje ihunatoč svemu transcendira« (eagleton, 2002:75). »Crtica u pojmu ‘nacija-država’«,pozivajućisenaKateaSopera,pojašnjavaeagleton,»strogoozna-čava vezu između kulture i politike, etničkoga i proizvedenog« (eagleton,2002:74).Koegzistencijanekolikonacijaunutarjednedržavenužanjeuvjetciviliziranogaživotapoputkoegzistencijeljudiujednomdruštvu.»Tamogdjesepolitičkeinacionalnegranicepodudaraju«smatraPierreTrudeau,»društvoprestajepostojati,nacijasevraćanastanjekojeodgovarastanjučovjekakojiseodričeodnosasdrugimljudima«(Trudeau,1999:106).Kadjeriječoau-

23

Ibn’Arabī (1165–1240) je u ranoj mladostiupoznaoAverroesa. »(…) zadnje desetljećenašegXII.stoljećaznačigraničnuliniju:sjed-nestrane,nakršćanskomZapadu,razvijatćesealeksandrinizamipolitičkiaverroesizam;sdruge strane, na islamskom Istoku, posebnou Iranu, Suhrawardījeva teozofija svjetlosti,čiji se utjecaj, potkrijepljen Ibn’Arabījevimdjelom nastavlja i do naših dana.« (Corbin,1977:269)

24

S obzirom na geopolitički položaj Turskekao sekularne države i višegodišnje članiceNATO,kompetentneeuropskeinstitucijegri-ješesodgađanjemnjezinaprijemaueurop-skuuniju.Turska trebaeuropi i svijetu kao

kozmopolitskadržavabezimperijalnognacio-nalizma–kaomostprekokojegasesusrećurazličitinarodi,rase,religije,kulture.

25

Međutim,svakaznanostnedonosidobropri-rodi, čovjeku i čovječanstvu.Tako se znan-stvenaracionalnostkaoracionalni rigorizamnajsnažnije iskazuju u scijentizmu, kao per-fekcionističkommituznanstveneracionalnos-ti. Takva je racionalnost vladavina mitskogi mističnog u znanosti, tehnoekonomskomdjelovanjui ideologijimodernogarazdoblja. U tomsmislu antropocentrički svjetonazor i(ne)odgovornostpostalisukulturno-duhovniizvorekološkekrize.



tonomnojsekularizacijiimodernizacijiislamskogasvijeta,sličnoTouraineumisliiStuartSim:

»Nobaruteoriji…islambisemogaoprilagodititimvrednotama,samoštotapromjenamoraproisteći iz same njegove nutrine – nju nemože nametnuti Zapad, a da na sebe ne navučeoptužbuzaimperijalističkifundamentalizam,čimebisamododaojošvišeuljanavatruopćegnepovjerenja,tuglavnuznačajkumeđusobnihodnosatihdvajusvjetova.«(Sim,2006:212)

Utomsmislu,realnojeočekivatidaćeitzv.islamskobankarstvopostupnopoticati autonomnomoderniziranje islamskoga svijeta.Bankari iz Zaljeva,koji radepo islamskimfinancijskimprincipima,nadajusedaćeseafričkasrednjaklasa,posebicenamuslimanskomesjeveru,okrenutitzv.islamskimfinancijama, tedaćekompanijesvečešćetrgovati tzv. islamskimobvezni-cama,poznatijimkaosukuk(»Financijskisafari«,2008:26).U2007.godiniuKenijisuizdanelicencezaraddvjemaislamskimbankama(GulfAfricanBankiFirstComunityBank).26

»Standard Bank South Africazaupravljanjesredstvima,vrijedna45milijardidolara,sasjedi-štemuJohanesburgu,osnovalaješerijatskikapitalnifondnamijenjenAfrici…Fond,osnovannaneodređenovrijeme,uIrskojćeuložitiudioniceuskladusaŠerijatomširomAfrike…Fondimazaciljostvaritipovratizmeđu15i20postoinenamjeravanaplaćivatinaknaduzausluge.«(»ŠerijatskikapitalnifondzaAfriku«,2008:26)

Graditeljstvoinekretninejesuposlovanjekojenajbrženapreduje.Bumgradi-teljstvauUjedinjenimArapskimemiratimaotvoriojeneslućenemogućnostibankarskomesektoru.DubaiIslamicBank(DIB)–pionirilideruglobalnojoblastiislamskihfinancija–ustanovljena1975.,prvajebankakojajeusvojilaislamskeprincipeposlovanjaiprimjenjivalaihucijelosti.TojeprepoznaoiugledniGlobal Finance Magazine,tejujeu2007.godiniupodručjuposlova-njasastanovništvomproglasio»Islamskombankomgodine«(»DIB–lideruislamskimfinancijama«,2008:26).DIBjebilameđuprvimbankamakojesuprihvatilenajnovijeinformacijsketehnologijeuislamskombankarstvu.

»DanasDIBklijentimanudičitavspektarmogućnostizaupravljanjebankarskimtransakcija-ma,uključujućiAl Islamitelefonskobankarstvo,mobilnobankarstvo,internetbankarstvo…«(2008:26)

Izvjesno jedabezdruštveno-ekonomskemodernizacije islamskogasvijeta,bezpromjenevrijednosnogsustavasnaglaskomna‘ekspresivnevrijednosti’,bezdemokratizacijenemaninjegovarazvoja.

Razvojmodernizacije,vrijednosti i demokratizacije – razvoj društva

Moderna–razdobljenovijepovijesti,artikulirasenasvimbitnimpodručji-mapovijesnogaživota.Modernostmožemoshvatitikaopluralnostnjezinihrazličitih oblika, ovisno o specifičnostima tradicijskih i općekulturološkihobilježjapojedinihzemalja,uključujućiizemljeislamskogasvijeta.27Utomsmislumodernizacija islamskogasvijeta,kao isvih tzv.zemaljaurazvoju,nesmijebitidiktatmoćnihibogatihzemalja,negoproceskojićesamostal-noosmišljavati i voditi te zemlje– temeljemplanetarnihmodernizacijskihiskustavaivlastitihsocijalnihuvjeta.Uprotivnom,timbizemljamabiona-metnut podanički oblik tzv. zavisnog kapitalizma – oblik industrijalizacijekojipočinjesonimgranamaindustrijekojesusenajkasnijerazvileusredi-štukapitalističkogasvijeta,štobizadovoljavalointereseipotrebemoćnihibogatihzemalja.Autonomnostmodernizacijepodrazumijevaiautonomnostvrijednosnogasustavadruštavakojasemoderniziraju–autonomijuvrijednos-



nogizborapojedinaca,društvenihskupina,institucija.Promjenevrijednostiuzrokujuinačinupravljanjadruštvima,jerizazivajuravnopravnostrodova,demokratskeslobode,pravainovepotrebeljudi.RonaldInglehartiChristianWelzel, temeljemistraživanjačijisupodaciprikupljeniod1981.do2001.,provedenoguosamdeset jednojzemljikojeobuhvaćaju85postosvjetskogstanovništva,pokazujudasu

»…(1)društveno-ekonomskamodernizacija,(2)kulturnipomakpremasvevećemnaglaskunaekspresivnevrednotei(3)demokratizacija,sastavnicejednogjedinogprocesa:ljudskograzvit-ka.«(InglehartiWelzel,2007:18)

Društvenoekonomskamodernizacija,povećavajućimaterijalne,spoznajneidruštvene izvore ljudi, smanjuje vanjska ograničenja čovjekova izbora.Toupućujegrađanenaorijentacijuirecepcijusindromakojinazivamo‘ekspre-sivnevrijednosti’–građanskihipolitičkihsloboda,ravnopravnostrodovaidemokratski odgovornu vladu. Sve to zahtijeva uspostavljanje i razvijanjeinstitucijakojesusposobnemaksimiratiautonomijučovjekovaizbora–de-mokraciju.Namikro-razinama,utakvimseuvjetimakulturnifenomenpre-mještasrazinekolektivnedisciplinenarazinuindividualneslobode–spri-lagodbeskupininaljudskuraznolikost,srazinedržavnevlastinaautonomijupojedinca.Tograđane,dodatno,potičenaorijentacijuirecepcijuekspresiv-nihvrijednosti.Demokratskidosljednarecepcijaekspresivnihvrijednostipre-tvaramodernizacijuuautonomniprocesljudskograzvoja.Otvoreniuljuđendijalogizmeđuzagovornikaautonomnemodernizacijeizagovornikarigidnekonzervativnostimožeutjecatiinapolitičkeinstitucijekojepotičunastanakirazvojekspresivnihvrijednosti,kaoinarazvojdemokratskihinstitucija.Po-gledajmotablicuProces ljudskog razvitka.

Tablica:Procesljudskograzvitka

Društveno-ekonomska dimenzija

Kulturna dimenzija

Institucionalna dimenzija

Procesikojipotičuljudskirazvitak

Modernizacija Promjenavrednota Demokratizacija

Sastavniceljudskograzvitka

Društveno-ekonomskiresursi

ekspresivnevrednote

Građanskeipolitičkeslobode

Prinosiljudskomrazvitku

Jačanjesposobnostiljudidadjelujupremavlastitomizboru

Povećanaželjaljudidadjelujupremavlastitomizboru

Širenjepravaljudidadjelujupremavlastitomizboru

Zajedničkatema Širenjeljudskogizbora(svehumanijedruštvo)

Izvor:InglehartiWelzel,2007:19

26

»StručnjacizaislamskefinancijesmatrajudabiNigerija,ukojojživioko70milionamusli-manaikojadoživljavabankarskibum,moglabitiplodnotlozaislamskobankarstvo,teisti-čukakojesadnajpotrebnijedabankeuAfricidonesupropiskojićebitireferentnatočkazaposlovanje po islamskim principima.« («Fi-nancijskisafari«,2008:26)

27

Iz raznolikoga kulturološkoga supstrata su-vremenogaislamskogsvijetapojavljujuse,ili

semogupojaviti,četirishvaćanjaodnosatra-dicijeimodernosti–četirivrijednosneorijen-tacije:ortodoksno-konzervativna (narcističkiopsjednuta tradicionalnim islamskim iden-titetom); indiferentno-konformistička (manjeiliviše ravnodušna iprema tradiciji ipremamodernosti); ciljno-racionalna (orijentirananacjelovitinapredak i razvojdruštva); i di-jalektičko-dijaloška vrijednosna orijentacija(orijentirana na dijalog između Uma i Su-bjekta).Uovomraduautornećeekspliciratinavedeneorijentacije.



kad je riječoodnosu liberalizmaidemokracije,Touraineprimjećuje:»Li-beralizam nije demokracija« (Touraine, 2007:263–265). Touraine misli dademokracijanejačakadjepolitičkodruštvoslaboipodređenoekonomskiminteresimailizahtjevima(bogatihimoćnihop.a.)manjina.

»Kakomožemogovoritiodemokraciji…kadjestvarnavlastuslužbibogatihmanjinainaštetusiromašnevećine? Usvimzemljamapovećavasejazizmeđu‘uključenih’i‘isključenih’,kakouzemljamagdjeuključeničine80%stanovništvatakoiuonimagdječinesamo20do40%,kaoštojepodručjesubsaharskeAfrikeiliandskihzemaljaLatinskeAmerike.Čistoliberalnakoncepcijademokracijejednostavnojeneprihvatljiva…«(Touraine,2007:265)28

Razumisubjektmogubitiuopreci,aliiujedinjeni.Glavničiniteljnjihovaujedinjenjajestsocijalnipokret.Osimpokretaženaiekološkihpokreta,povi-jesnisuakterimladež,imigranti,pripadnicimanjina.29Onisvojomupornomvoljomnastojepromijenitipostojećedruštvenostanjeitakoselegitimitiratikaosubjekti.PremaistraživanjuInglehartaiWelzela,unatočglobalizacijisvi-jetakulturnetradicijenenestaju,aljudskijerazvoj

»…koncentrirannapostindustrijskadruštva,audruštvimaurazvoju(siromašnimdruštvima,op.a.)pojavljujesejedinoakoimajuodrživgospodarskirast…Vrijednosnisustavitihdruštava(anjimapripadaivelikavećinadruštavaislamskogasvijeta,op.a.)idaljenamećusnažnaogra-ničenjačovjekovojekspresiji.«(InglehartiWelzel,2007:19)

Premarezultatimaistraživanja,nesamoInglehartaiWelzela,vrijednostigra-đanabogatihzemaljabrzosemijenjaju,aoneudruštvimaniskogadohotkamijenjajusemnogosporijeiliseuopćenemijenjaju.30Društveno-ekonomskirazvojčinisnažanpomaknaekspresivnevrijednosti,akulturna jepromje-naključnauprelaskusvrijednostiopstankanaekspresivnevrijednostikojeutječuinaprisutnostinakvalitetudemokracije.Stogatezuljudskogarazvojamožemoprikazatiovako:

Gospodarskapromjena(egzistencijalnasigurnost)

Kulturnapromjena(ekspresivnevrijednosti)

Političkapromjena(demokratskeinstitucije)

Izvor:InglehartiWelzel,2007:140

Izgleda,daniekonomskirazvojusvimrazvijenimindustrijskimdruštvimaneizazivauniformnuglobalnukulturu.PremaistraživanjuR.F.Inglehartaie.B.Waynea,industrijaliziranadruštvauglavnomnepostajusličnaSjedinjenimAmeričkimDržavama.

»Zapravo,činiseSADpostajudevijantanslučaj:njeziniljudizadržavajumnogovišetradicio-nalnihvrijednostiiuvjerenjanegoštočineoniunekomdrugompodjednakouspješnomdruštvu.Ukratko,ekonomskirazvojćeizazvatipromjeneuvrijednostimaljudiurazvijenimnacijama,alinećeproizvestijednoličnuglobalnukulturu.«(InglehartiWayne,Modernization’s Challenge to Traditional Values: Who’s…,9.10.2008.)

Što takvo istraživanjemože značiti, pomnogo čemu, različitim društvimaislamskoga svijetakoja sepripremaju zamodernizaciju ili sunanjezinomputu,prepuštamonjihovojvlastitojprosudbiivrijednosnomizboru.Akojeznanjemoć,ondaodričućiseznanja,odričemoseimoći.Stogasvakaspoznajnapasivizacijaispoznajnipesimizam–ravnodušaniisključujućiod-nospremaznanju,atoznačiipremamoći–sužavajumogućnostiosvajanjaslobode,nezavisnosti,demokracije,suvereniteta.Svevrijednostikojesegra-denatuđojmoći–nametnutesu,diktiraneinadziranevrijednosti,iliimajuvelikeizglededatakvimapostanu.Međunarodni,nadnacionalniinacionalnisubjektikoji izvozeznanje,najčešćesu inajmoćniji inajuspješniji.Ratovi



budućnostivoditćesenesamozbogposjedovanjainadzorateritorija,prirod-nihresursa–posebiceizvoraenergije,hrane,pitkevode–negoizbognadzo-ranadznanjem.31Conditio sine qua nonstrategijerazvojaislamskogasvijetajestinužnostprevladavanjavrijednosnogsustavaorijentiranogsamonarastiekosocijalnimodelrazvoja.Pritomjenezaobilaznaorijentacijanaprospek-tivnuodgovornost–odgovornostzabudućnost,anesamozaretrospektivnuodgovornost–odgovornostzaprošlost,ukoliko takvauopćepostoji.Ključzaubrzanjeekonomskogarazvojanenalazise,prijesvega,uiskorištavanjuprirodnihizvora,uprimanjuikorištenjuekonomskepomoći,negouobrazo-vanjuiodgoju,32uinovacijama,štednji,ulaganjima,institucionalnimpromje-namakojepotičurazvoj.Totrebajubitiiobilježjamodernizacijeislamskogasvijeta.Gellnersmatrada

»Slučajislamadokazujekakojemogućerazviti,ilibaremrazvijatimodernu,primjerenimteh-nološkim,obrazovnimteorganizacijskimnačelimaopremljenuekonomijuusporedo sasnaž-nim,sveprisutnimidokrajainternaliziranimmuslimanskimuvjerenjemiidentifikacijom.Mo-dernitetnevodinužnopropadanjučistunskeiskripturalističkesvjetskereligije.Naprotiv,činise,dabijojmogaobitičakinaklonjen.«(Gellner,2000:32)

Sdrugestrane,DanielPipes33primjećujeda»modernizacijazahtijevapoza-padnjenje«(u:Huntington,1998:97).Svojutvrdnjudajezapadnjenjepred-uvjetmodernizacije,Pipesobrazlažeukazivanjemnasukobizmeđuislamaimodernizacije

28

Višeodmilijarduljudiusvijetuživismanjeodjednogdolaradnevno;višeodtridesettisu-ćadjeceumiresvakogadanazbogsiromaštva,aistodobnojeokotristotinemilijunapretilihu svijetukojimukumučesviškomkilogra-ma.‘Prosječna’Japankaživi84,aBocvankajedva39godina.

29

emancipacija žena jemjera demokratizacijeiemancipacijedruštvaucjeliniinesumnjivojedna od značajnih pretpostavki moderniza-cije i razvoja islamskoga svijeta. U pitanjuje prevladavanje patrijarhalnog centralizma– prevladavanje paradigme reprodukcije ihijerarhijskedominacijepatrijarhalnihvrijed-nosti.Takvi su procesi u islamskome svijetufragmentarni i marginalni, a s modernizira-njempostalibimasovnijiiučinkovitiji.Una-točprimjerimapostojanjadijelovacivilnogadruštva, značajniji razvoj i nedostatak nje-govih učinkovitih institucija nenadoknadivjegubitakdemokratskogarazvojaislamskogsvijeta.

30

Vidjeti:DavidHeldidr.,Global Transforma-tions: Politics, Economics and Culture,Poli-ty,London2003.

31

WilliamF.engdahluknjiziStoljeće rata 2: tajni geopolitički plan američke Vlade,otkri-va da je Pentagon službenu američku vojnustrategijudefiniraokaodoktrinu‘Dominacijepunog spektra’, koja među osam prioritetapodrazumijevadjelovanjesazemlje,izsvemi-

ra,izmeđunarodnihvoda,zračnogaprostoraicyberspacea(engdahl,2008:56).engdahljenajavio izvjesnost nuklearnog rata, posebiceakoameričkipolitičariostvaresvojeprijetnjeonapaduna Iran.Hladni rat izmeđuSAD-aiRusijenijenikadniprestao,samojejenja-vao,asadaseozbiljnorazbuktava–američkapotporanezavisnostiKosova,ruskaokupacijaGruzije(2008.).Realnesuimogućnostioru-žanihsukobagladnihisiromašnihsasitimaibogatimokotemeljnihdobaraokojimaovisizdravljeipukaegzistencija.Vijećesigurnos-ti UN-a je krajem 2007. upozorilo na rizikgrađanskihratova.»NaWestPointuvećučeotomeipripremajuse«(Miščević,2008:19).JednaodpoukatragedijaMianmaraiDarfurajestiotkrivanjenemoćiineučinkovitostisu-stava solidarnostimeđunarodne zajednice, abezplanetarnedonatorske sinergije nemanirješenjatakvihplanetarnihproblema,posebi-cekadjeriječoekoizbjeglicamačijisebroj,usljedećimdesetljećima,procjenjujenavišeodstoipedesetmilijuna(Miščević,2008:19).

32

Premastupnjuobrazovanja,islamskijesvijetveomarazličit.Upojedinimarapskimimus-limanskimzemljama,ilinjihovimpojedinimdijelovima,stopajepismenostiveomaniska,a u Maleziji je, primjerice, osobito visoka–88%u2000.godini(Todd,2004:44).

33

DanielPipes,Path of God,BasicBooks,NewYork 1983., str. 197–198 (u: Huntington,1998:401).



»…ugospodarskimpitanjima,poputkamata,nasljednihzakonaisudjelovanjaženauradnojsnazi.Međutim,onpotvrdnocitiraMaxineRodinsonkadkažeda‘nemaničegaštobiuvjerljivopokazalodajemuslimanskavjeraspriječilarazvojmuslimanskogasvijetapremamodernomekapitalizmu.«(u:Huntington,1998:102)

Pipessvojutezuonesukobljavanjuislamaimodernizacije,uvećinislučajevakojinisugospodarskenaravi,obrazlažeovako:

»Pobožnimuslimanimogunjegovatiznanost,djelotvornoraditiutvornicamailiseslužitislo-ženimoružjem.Modernizacijanezahtijevaodređenupolitičkuideologiju iliskupinstitucija:izbori, državne granice, građansko udruživanje i ostala obilježja zapadnjačkoga života nisunužnizagospodarskirast.Kaovjera,islamzadovoljavaposlovneljudejednakokaoiseljake.Šerijatništanegovoriopromjenamakojepratemodernizaciju,poputpomakaodpoljodjelstvanaindustriju,saselaugradiliodsocijalnestabilnostiusocijalnupokretljivost;onnezabranjujedjelatnostipoputmasovnogaobrazovanja,brzihkomunikacija,novihoblikaprijevozailizdrav-stva.«(u:Huntington,1998:102)

Datradicijaimodernostmoguzajedno,uvjerljivjeiprimjerJapana.JapanskisureformatorikritičkiprihvaćaliodeuropeiSjedinjenihAmeričkihDržavanajboljacivilizacijskapostignuća.NavodimotekstkojijeemirŠekibArslanprenioizčasopisaJurnal de Genève:

»Japancisu,krozjedvašezdesetgodina,postaliodsrednjovjekovnogfeudalnognarodajedanodnajvećihnarodasvijeta…Nemanikakvesumnjedajejapanskavjeraimalavelikuuloguujapanskojpolitici…SavremeniJapanacseprilagodiosvimsavremenimživotnimpotrebama,alijesačuvaostalnutežnjuobraćanjasvojojprošlosti…Japancisupreziraliputovanjeudalekeze-mljeisprečavalisuulazakstranacaunjihovudomovinu,alitojesavremeninapredakzbrisao…Rezultatisuprednama,alijeprošlostJapancimasvihslojevaisadasvetaiuzvišena,jeroniuovojsvetojprošlostinalazespoznajusvojesuvremenevrijednosti.Miihvidimokakoseborenajsavršenijimsredstvimamodernecivilizacije,bezkojihunašedobanemaživota,odbacujućisvakookcidentaliziranje(zapadnjenje,op.a.),samozatoštosusvjesnidaimnijepotrebno…«(u:Arslan,1995:45–46)

Iu islamskomesvijetu,osobitou19. i20.stoljeću, tijekomsusreta islamasazapadnjačkimsvjetovnimdruštvom,pojavljujusetežnjezapoboljšanjempostojećegastanja–težnjezareformom(işlāhom).

»Glavni su predstavniciMuhamedAbduh iRašidRida. Islamski reformisti nastoje zadržatidogmatskiibogoštovnidioislama,aprihvatitimodernuznanostiislamskedržaveprilagoditisvjetovnomupravu.Šerijatskopravoostalobinapodručjubračnoga,obiteljskoginasljednogprava.«(Opći religijski leksikon,2002:368)

M.Abduhuraspravljajućioproblemureformeu islamu,usvompoznatomdjeluIslam i kršćanstvo,piše:

»Cijelamojamukotrpnaborbaitežnjasvihmojihnastojanjakretalesuseokodvijestvari:oslo-bođenjeljudskemisliodokovataklida(oponašanja;slijepogpovođenjazadrugim,štouzrokujedekadencijumuslimana,op.a.)ipoimanjaislamauduhuprvog,drugogitrećegstoljeća(poHidžri, op. a.). Iz toga slijedi smisao reforme čišćenja islamaod svega onoga što se tokomvremenapodraznimutjecajimauvuklounjegaipostalonjegovomsadržinom,a,ustvari,stojiuopreci snjegovomčistomnaukom i,drugo: samostalno idirektnoproučavanjevjere.« (u:Đozo,2006:48)

IutekstovimaHuseinaĐoze,taklidjepoprimiostatusukletesudbineislam-skogapovijesnogmišljenja–proizveojedekadencijuiprezrenpoložajislam-skogasvijeta.

»Đozinafilozofijapovijestiislama,gledanauovomkontekstu,jestefilozofijaizbavljenja,oslo-bođenjatepovijestiodtaklida…ĐozojeovdjepodizravnimutjecajemAbduhua…«(Karić,2006a:24)



Odlučni i energični reformator i prosvjetitelj bio je i reisDžemaludinČa-ušević.On je islamske reformatore i reformatorske idejeupoznaouKairu,Istambulu,Damasku,Ankari, Jerusalemu…Čaušević je oko 1900. godineposjetionajslavnijeislamskoteološkosveučilišteAl-AzharuKairuitompri-godomupoznaoM.Abduhuakojijenanjegaostaviosnažanitrajandojam.Abduhuje,osimostaloga,smatraodasušerijatskipravnicitijekomvremena»zamaglilikur’anskuporuku.Stogajepotrebno,smatraČaušević,ićiizravnonaKur’an,ineostatisamokoddjelaimišljenjašerijatskihpravnika.«(Karić,2002:43)NakonpovratkauBosnuiHercegovinuČauševićnastojireformirati

»…prosvjetuimedrese,ulemuigovoroislamu,medijeipismo,institucijei,reklobise,samovdašnjikonzervativnimentalitet.…Bosnunasvojnačinotvarakaevropičvrstouvjerendamuslimanimoguopstatiiživjetipod‘austrougarskimkršćanskimcarem’.…tražidaseuislampovjerujekaoonuvjerukojaprihvataizazovepozitivnihnovina–evropskenaukeievropskouređenjeobrazovnihikulturnihinstitucija.«(KarićiDemirović,2002:12)

Svetoukazujenamogućnostautonomnemodernizacijeislamskogasvijeta.Ali,kakoseodnositipremanjezinimnajjačimotporima–okorjelimkonzer-vativcima,kojisuislamuiislamskomesvijetunanijeliinanosenajvišeštete?OtomeemirŠekibArslankaže:

»Okorjelikonzervativacradiizneznanjaifanatizma…Pripraviojeterenneprijateljimaislam-skecivilizacijedaseprotivnjebore,navodećidajezaostalostukojojsenalaziislamskisvijetplodislamskedoktrine.Okorjelikonzervativacuzrokjesiromaštvuukojesupalimuslimani,jerjeučinioislamsamovjeromonogasvijeta,aislamje,uistinu,vjeraovogaionogasvijeta…Okorjelikonzeravativacjeonajkojijenavijestioratprirodnim,egzaktnimifilozofskimznano-stima,umjetnostiizanatima,navodećidasutoznanostinevjernika.Timejelišioislamplodovatih znanosti, prouzrokovao njegovim sljedbenicima siromaštvo u kome se nalaze, i time impodrezaokrila,jersuprirodneznanostionekojeistražujuzemlju,azemljaotvarasvojeriznicesamoonomekojijeistražuje.Akobismocijelogživotagovorilisamoostvarimakojeseodnosenaonajsvijet,zemljabinamdobacila:‘Hajdetedirektnonaonajsvijet,jerkodmenezavasnemaništa’.«(Arslan,1995:49–50)

Oistomproblemu,općenito,MaxHorkheimeriTheodorAdornouDijalektici prosvjetiteljstvapišu:

»Vjeraje…uništenaukolikobezprestankaneističesvojusuprotnostilipodudaranjesazna-njem.Timeštoovisioograničavanjuznanja,vjerajeisamaograničena…objektivnoprizna-vanjedaonajtkosamovjeruje,upravotimevišenevjeruje.Nečistajesavjestnjezinadrugapriroda.«(HorkheimeriAdorno,1989:32–33)

Protivnicimodernizacije,paioneautonomne,uislamskomesvijetuignori-rajuitodajeuKur’anuzapisano:»Zaista,Allahnećepromijenitistanjejed-noganaroda,svedoktajnarodnepromijenisebe…Tražitenauku,pamakaruKini.«Teporukeukazujuinanužnostsubjektivacijeispoznajnemotivacijeuislam-skomesvijetu.PodsjetimoliinaMuhamedovuizreku:»Znanjejedužnostiobvezasvakogamuslimana«–shvaćenauužemsmislu,odnosisesamonavjeru, a u širem smislu na sveukupno znanje, postoje i temeljne religijskepretpostavkezamoderniziranjeobrazovanjauislamskomesvijetu.Obrazo-vanjejezapostavljenoipostaloznačajnimproblemom,posebiceururalnimdijelovima islamskoga svijeta.Zapostavljenostosnovnogobrazovanjaprijesvegaseodnosinaženskupopulaciju.Udijelusvijetakojiseobičnonaziva‘zemljeurazvoju’,nepismenesutričetvrtineženastarijeod25godina.Ženečinedvijetrećineukupnogbrojanepismenihusvijetu.Islamkaosustav–ose-bujnereligije,kulture,civilizacije,stilaživotaisvjetovnezajednice,temelji



senakonkretnimdruštvenimnormamaivrijednostima.Bezkvalitativnoga,autonomnogpomakaurazvojutihnormiivrijednosti,premasustavuekspre-sivnihvrijednosti,nemaniautonomnemodernizacijenitidruštvenogarazvo-jauislamskomesvijetu.Aštoje»pravazajednica«?

»’Pravazajednica’je…zapravo,dostastari,alinedovršeniprojektbudućnosti,kojegjeCastellsopisaoterminom‘projektniidentitet’,oblikudruživanjaijavnogdjelovanjakojilošekvalitetepostojećegdruštvazamjenjujeboljima.«(Katunarić,2003:314)

‘Projektniidentitet’uislamskomesvijetu,kaoisvakidrugi‘projektniiden-titet’, razvija se izaktualnoga ‘identitetaotpora’nezadovoljnih iponiženihgrađana,dominacijomiletargijomudruštvu.Globalizacijaimodernizacijanemoguseizbjeći.Očekivatijedaćeprotivnicimodernizacijeuislamskomesvijetutijekomvremena,sličnokaoueuropskomvisokomsrednjemvijekuskršćanskomcrkvomkaointegrativnomustanovomudruštvu,prihvaćatimo-derniziranje.Podsjećamo,tezuomogućnosti,prijesvega,autonomnogamo-derniziranjaislamskogasvijetazastupavišeautora.Navodimonekeodnjih:A.Touraine,e.Gellner,D.Pipes,S.Huntington,e.Š.Arslan,M.Abduh,R.Rida,M.Ali,Dž.Čaušević,S.Sim,M.Talbi,A.Merad,B.Tibi,H.al-Hanafi,M.Arkoun, S.Balić,N. Smailagić…Nasuprot njima postoje i autori kojizastupajustajalištemonopoliziranjazapadnogamodelamodernizacije.MeđunjimasunajradikalnijiA.VamberijiH.Mejer.KodA.Vamberija,premaH.Sušiću,pojavljujuseduhovnomilitantnetvrdnjeizkojihizbijačakimržnjapremaistočnimnarodimakojeonnaziva‘Azijatima’.»IzuzevJapanaca,nije-danodazijatskihnarodanemožesamostalnostupitinaputnapretkaiobnove.Azijatimogupostatikulturnisamo pod direktnim utjecajem Evrope«,izričitjeVamberij(u:Sušić,1977:292–293).HansMejerjejošradikalniji.On»tvrdidačakpostojinepomirljivostizme-đuistočneizapadnekulture,smatrajućidakršćanskakulturaposvomduhu,protivrječi istočnjačkim, i da je nemoguća njihova koegzistencija« (Sušić,1977:293).Zarazlikuodnjih,R.InglehartiD.Oysermantemeljemistraži-vanjaindividualizma,autonomijeisamo-ekspresijesaspektasindromaljud-skogarazvoja,34kažu:

»Aliminenalazimonepremostivupreprekuizmeđuislamskihdruštavaiostatkasvijeta.Najra-zvijenijaodislamskihzemalja,Turska,sadajeuprijelaznomstadijuzajednostakvimzemljamakaoštosuJužnaAfrikaiSlovenija.Javnost…Iranaiskazalajeneočekivanupro-demokratskupolitičkukulturunadvaposljednjanacionalnaizbora.Velikavećinairanskejavnostiglasovalajezareformskiorjentiranevlade«(InglehartiOyserman,Individualism, autonomy and…:34).

Govoreći općenito, nepremostive se prepreke između islamskih društava iostatkasvijetapostupnosmanjujuikadjeriječoshvaćanjuulogeroda,odnosupremaseksualnimmanjinama,pobačaju.Otvorenimikritičkimintersubjek-tivnimkomunikativnimdjelovanjemmogućejeoslobađatiiosloboditirazumbrojnihzaprekaimanipulacija–političkih,ekonomskih,kulturno-duhovnih,administrativnih,tetakokrčitiputmodernizaciji.Autonomnimmodernizira-njem,kojepodrazumijevaiselektivnuprimjenuiskustavazapadnogamode-lamoderniziranja,islamskisvijetćepostatimoćnijiirespektabilnijisubjektmeđunarodnihodnosa,štobistvaralopretpostavkeizanjegovoplanetarnouvažavanje, teprevladavanjevlastitoga religijskogkonzervativizma–anti-modernizma. Pritom, prije svega,Zapad – bogate imoćne zemlje,morajuprestatipodizatinovevidljive inevidljivezidovekakobizadržale»navalubarbara«unjihovaelitističkacarstva;morajuprestatiprezirati imarginali-zirati siromašnezemlje,uključujući izemlje islamskogasvijeta,a islamski



svijetmoraprestatidemoniziratiZapad.Ali,modernostniječarobniključkojirješavasveproblememodernogačovjekaisvijeta.Naprotiv,ionaimasvojeusponeipadove.Onanasjeizvelaizpartikularizmalokalnihkulturaiuvelauglobalnu(korporacijsku)kulturusasvimizazovimaiposljedicamamoderno-gadoba,uključujućiizazoveiposljedicebiomoćiibiopolitike.35

Iakouislamskomesvijetupostojeznačajnerazlike,svejevišespoznajedanjegovabudućnostvišeovisioljudskimresursima,znanju,inovacijama,šted-nji, investicijama, institucionalnimpromjenamakojepotiču razvoj, negooprirodnimbogatstvima.Ukojojćesemjerisadašnje,višeilimanje,fragmen-tarno i površnomoderniziranje islamskoga svijeta u budućnosti razvijati umnogostranoirespektabilnomoderniziranje,pokazatćevrijeme.

Literatura

Agamben,Giorgio(2006):Homo sacer : suverena moć i goli život,Zagreb,Arkzin.

Ahmed,S.Akbar(1999):»MedijskiMongolinakapijamaBagdada«; u:Gardels,P.Nathan(ur.), (1999):Na kraju stoljeća, Zagreb,Naklada Jesenski iTurk;Hrvatsko sociološkodruštvo.

Arslan,emirŠekib(1995):Zašto su muslimani nazadovali, a drugi napredovali,Zagreb,VisokisaudijskikomitetzapomoćBosniiHercegovini.

Beck,Ulrich(2001):Pronalaženje političkoga,Zagreb,NakladaJesenskiiTurk.

Beck,Ulrich(2004):Moć protiv moći u doba globalizacije,Zagreb,Školskaknjiga.

Bučan,Daniel(1985):»IslamiMediteran«;u:Zbornik Trećeg programa radio Zagreba(1985),br.12.

Castells,Manuel(2002):Moć identiteta,svezakII.,Zagreb,Goldenmarketing.

Cifrić,Ivan(2000):Moderno društvo i svjetski etos : perspektive čovjekova nasljeđa,Za-greb,HrvatskosociološkodruštvoiZavodzasociologijuFilozofskogfakulteta.

Corbin,Henry(1977):Historija islamske filozofije,I.,Sarajevo,VeselinMasleša.

Čatić,Igor(2008):»Društvoznanja«,Vjesnik,15.rujna.

Despot,Blaženka(1995):»New age« i Moderna,Zagreb,Hrvatskofilozofskodruštvo.

Devčić,Karmela(2008):»Dolazivrijemerastakulturalnihpokreta«,razgovorsAlainomTouraineom,Jutarnji list,prilogMagazin,8.ožujka.

»DIB–lideruislamskimfinancijama«(2008);Preporod,12/878,15.lipnja.

Đozo,Husein(2006):Izabrana djela,knjigaprva,Islam u vremenu,Sarajevo,el-kalem.

eagleton,Terry(2002):Ideja kulture, Zagreb,NakladaJesenskiiTurk.

engdahl,F.William(2008):Stoljeće rata 2 : tajni geopolitički plan američke Vlade,Za-greb,Detecta.

34

Autorisuse»usredotočilinaskupmjeravri-jednostipreživljavanja/samo-ekspresije,zbogAnketa svjetskihvrijednosti iAnketaeurop-skihvrijednostikojesumjerenevrijednostimapreživljavanja/samo-ekspresije umnogostru-kim vremenskim jedinicama tijekom 20 go-dina,od1980–2000.Oveanketeobuhvaćaju80društavakojasadržavajugotovo85postosvjetske populacije.« (Inglehart iOyserman,Individualism,…, sitemaker.umich.edu/daph-na.oyserman/files/inglehartoyserman.pdf:4–5)

35

MichelFoucaultuVolji za znanjempišekakose na pragumodernoga doba prirodni životpočinjeuključivatiuinteresnusferudržavnemoći,apolitikase transformiraubio-politi-ku:»TisućamajegodinačovjekostajaoonoštojebioizaAristotela:živaživotinjakojaje,osim toga, sposobna i zapolitičkuegzisten-ciju: moderni je čovjek životinja u politicičijiseživotživogabićastavljaupitanje.«(u:Agamben,2006:8)



Ferić,Ivana(2007):»Univerzalnostsadržajaistrukturevrijednosti:podaciizHrvatske«,Društvena istraživanja,god.16(2007),br.1–2(87–88).

»Financijskisafari«(2008);Preporod,12/878,15.lipnja.

Garodi,Rože(1981):Islam, kultura i socijalizam,Sarajevo,Starješinstvoislamskezajed-niceuSRBosniiHercegocini,HrvatskojiSloveniji.

Gellner, ernest (2000):Postmodernizam, razum i religija, Zagreb, Naklada Jesenski iTurk;Hrvatskosociološkodruštvo.

Gibran,Kahlil(1994):Glas učitelja,Zagreb,Zagrebačkanaklada.

Grlić,Danko(1982):Leksikon filozofa,drugoproširenoizdanje,Zagreb,Naprijed.

Habermas,Jürgen(1988):Filozofski diskurs moderne,Zagreb,Globus.

Halder,Alois(2002):Filozofijski rječnik,suutemeljiteljMaxMüller,novoprerađenoizda-nje,Zagreb,NakladaJurčić.

Haralambos,Michael;Holborn,Martin(2002):Sociologija :teme i perspektive,Zagreb,Goldenmarketing.

Hegel,GeorgWilhelmFriedrich(1987):Enciklopedija filozofijskih znanosti,2. izdanje,Sarajevo,VeselinMasleša.

Horkheimer,Max;Adorno,Theodor(1989):Dijalektika prosvjetiteljstva :filozofijski fra-gmenti,2.izdanje,Sarajevo,VeselinMasleša–Svjetlost.

Huntington P. Samuel (1997):Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka, Zagreb,Izvori.

Inglehart,Ronald;Welzel,Christian(2007):Modernizacija, kulturna promjena i demokra-cija :slijed ljudskog razvitka,Zagreb,Političkakultura.

Inglehart:Modernization’s Challenge to Traditional Values: Who’s Afraid of Ronald Mc-Donald?,9.10.2008.,(Inglehart,RonaldF.,andWaynee.Baker(2001):»Modernization’sChallenge to TraditionalValues:Who’sAfraid of RonaldMcDonald?«,The Futurist,March–April:16–21).

Inglehart, Ronald; Oyserman, Daphna: Individualism, autonomy and self-expression : the human development syndrome,sitemaker.umich.edu/daphna.oyserman/files/inglehar-toyserman.pdf,9.listopada2008.

Kalanj,Rade(1994):Modernost i napredak,Zagreb,Antibarbarus.

Kalanj,Rade(2007):»Pogovor«,u:Touraine,Alain(2007):Kritika modernosti,Zagreb,Političkakultura.

Kale,eduard(1981):Povijest civilizacije,Zagreb,Školskaknjiga.

Kalin,Boris(1991):Povijest filozofije : s odabranim tekstovima filozofa,17.prerađenoizdanje,Zagreb,Školskaknjiga.

Karić, enes;DemirovićMujo (2002):Riječ priređivača, u:Reis Džemaludin Čaušević prosvjetitelj i reformator(2002),sv.1,Sarajevo,Ljiljan.PriredilienesKarićiMujoDe-mirović.

Karić,enes(2002):Čaušević kao reformator,u:Reis Džemaludin Čaušević prosvjetitelj i reformator(2002),sv.1,Sarajevo,Ljiljan.PriredilienesKarićiMujoDemirović.

Karić,enes (2006): »Vraćanjedostojanstva islamskomnauku«,Behar, br. 76–77, god.XIV.

Karić,enes(2006a):Husein Đozo i islamski modernizam,u:Đozo,Husein(2006):Izabra-na djela,knjigaprva,Islam u vremenu,Sarajevo,el-Kalem.

Katunarić,Vjeran(2003):Sporna zajednica : novije teorije o naciji i nacionalizmu,Za-greb,NakladaJesenskiiTurk;Hrvatskosociološkodruštvo.

Khoury,AdelTheodor(2005):»Islam«,u:Leksikon temeljnih religijskih pojmova: židov-stvo, kršćanstvo, islam (2005);Zagreb,Svjetskakonferencijareligijazamir:Prometej.



kler,Mičel (1975): Rat kome nema kraja :američko planiranje novih vijetnama, Beograd,Vojnoizdavačkizavod.Izvornik:Klare, MichaelT. (1972):War without End, NewYork,AlfredA.Knopf.

Krivak,Marijan (2000):Filozofijsko tematiziranje postmoderne,Zagreb,Hrvatsko filo-zofskodruštvo.

Leksikon temeljnih religijskih pojmova: židovstvo, kršćanstvo, islam (2005);Zagreb,Svjet-skakonferencijareligijazamir:Prometej.

Lipovecki,Žil(1987):Doba praznine : ogledi o savremenom individualizmu,NoviSad,KnjiževnazajednicaNovogSada.

Maalouf,Amin(2002):U ime identiteta : nasilje i potreba za pripadnošću,Zagreb,Pro-metej.

Mardešić,Željko(2007):Rascjep u svetome,Zagreb,Kršćanskasadašnjost.

Metro express(2007),12.siječnja.

Miščević,Nenad(2008):»Sirotinjanaudaruglobalnogzatopljenja«,Novi list,prilogPo-gled,7.lipnja.

Opći religijski leksikon(2002);Zagreb,LeksikografskizavodMiroslavKrleža.

Paić,Žarko(2005):Politika identiteta : kultura kao nova ideologija,Zagreb,Antibarba-rus.

Reis Džemaludin Čaušević prosvjetitelj i reformator(2002),sv.1,Sarajevo,Ljiljan.Prire-dilienesKarićiMujoDemirović.

Russell,Bertrand(2005):Mudrost Zapada,Split,Marjantisak.

Sen,Amartya(2007):Identitet i nasilje : iluzija sudbine,Zagreb,Poslovnidnevnik,Mas-media.

Shahak,Israel((2006):Židovska povijest, židovska religija : tri bremenita tisućljeća,Za-greb,NakladaJesenskiiTurk.

Sim,Stuart(2006):Svijet fundamentalizma : novo mračno doba dogme,Zagreb,Plane-topija.

Smailagić,Nerkez(2006):»Klasičnakulturaislama:teologija,filozofija,znanost«,knjigaI.,u:Behar,br.76–77,god.XIV–ulomakizistoimeneknjige,vlastitoizdanje,Zagreb1973.

Smailagić,Nerkez(2006a):»UvoduKur’an«,Behar,br.76–77,god.XIV–ulomakizknjigeUvod u Kur’an, vlastitoizdanje,Zagreb1976.

Supek,Ivan(2003):»Humanističkanačelaidemokratskiprincipi«,u:prilog»Suživotraz-ličitosti«,Novi list,17.listopada2003.

Sušić,Hasan(1977):»Pogovor«,u:CorbinHenry(1997):Historija islamske filozofije,I.,Sarajevo,VeselinMasleša.

Šarčević,Abdulah (1986):Pogovor: »Samorazumijevanječovjekaumodernomsvijetu:krizamoderneimogućnostnoveikritičkeantropologije«,u:Filozofija modernog doba : filozofska antropologija(1986),Sarajevo,VeselinMasleša.

»ŠerijatskikapitalnifondzaAfriku«(2008);Preporod,12/878,15.lipnja.

»Talibanizabraniliteleviziju«(2008);Večernji list,14.svibnja.

Todd,emmanuel(2004):Kraj imperija:ogled o raspadu američkog sustava,Zagreb,Mas-media.

Tomašević,Silvije(2003):Pape kroz povijest,Rijeka,Adamić.

Touraine,Alain(1995):Critique of modernity,Cambridge,MassachuttesUSA;Oxford,UK,BasilBlackwellLimited.

Touraine,Alain(2007):Kritika modernosti,Zagreb,Političkakultura.



Trudeau, Pierre (1999): »Protiv nacionalizma«, u:Gardels, P.Nathan (ur.), (1999):Na kraju stoljeća:razmišljanja velikih umova o svom vremenu,Zagreb,NakladaJesenski iTurk;Hrvatskosociološkodruštvo.

Veljačić,Čedomil(1982):Filozofija istočnih naroda,II,Zagreb,NakladnizavodMaticeHrvatske.

Veljak,Lino(2007):»OkorijenimamarginalizacijefilozofijenaMediteranu«,Filozofska istraživanja107, god.27,sv.3(523–528).

FahrudinNovalić

Islamic World and Modernity

AbstractIslamic world, during of the modernization of West, has stagnated. In the best case, it has, step by step, maked progress. Spectrum of contemporary societies of islamic world is very different – from traditional to demokratic of societies. Tradition and modernity can be in common, if a modernization autonomic work and if an old doesn’t destroy, than transforms. Without one’s own of reflexion and of autonomic modernization, islamic world will be poor and undeveloped world as and all poor countries during of planetary domination of neoliberalism and mondialization of west modernity; then on the understandings of islamic conservatism. By autonomic moderni-zation, islamic world will become more powerful and more respectable subject of global com-munication. It should make some suppositions for a overcoming of islamic conservatism, too.

Key wordsidentity,islamicworld,modernity,development,tradition

Documents

Novalic Fahrudin - Islamski Svijet i Modernost