znanost

U Jadranu sve više egzota, pa i riba iz Južnog kineskog mora

1 : :klimatske promjene utječu

i na podmorje

:: Miroslav aMbruš-Kiš

Pitajte Dulčića! – to se često čuje u među našim ribarima kada ulove nešto “čudno”, a kako čujemo, to se sve češće čuje i u ribarnicama.

ihtiolog dr. Jakov Dulčić puno desetljeće i pol proučava neobične gostujuće ribe u Jadranu, a znanstveni rad priznaje mu se u svijetu, pa se njegovi nalazi i objavljeni radovi kao prvorazredni s pozornošću i respektom čitaju i u sredozemnom

znanstvenom povjerenstvu CiEsM u Monacu, odakle se nadzire živi svijet u sredozemnom moru. Jakov Dulčić i njegov asistent branko Dragičević prije pet mjeseci dovršili su knjigu “Nove ribe Jadrana i Mediterana”.

Hit knjiga traži nakladnika Ne računajući uvodni, znanstveni dio, koji bi nekim čitateljima mogao biti prilično naporan, ta je knjiga praktičan katalog za prepoznavanje alohtonih, tj. riba kojima

Nevolja je kad se dosele ribe grabljivice snažnije od naših i počnu uništavati, recimo, srdelu Ihtiolog Dulčić pripremio pravu dalmatinsku knjigu jer “o Hajduku govore muškarci, a o ribi svi”

KISIK NA RHEJI :: Plin kisik otkriven je na jednom od hladnih Saturnovih mjeseca, koji se zove Rhea. Ima i ugljičnog dioksida. Otkrili su to NASA i ESA sondom Cassini.

Obzor :: Večernji list :: 51

1 :: Veća: krgavi prasac (Cyclopterus lumpus) zavičajno je iz sjevernog Atlantika i Pacifika. Mala: veleljuskava tigrasta riba (Terapon theraps) potječe iz priobalja istočne Afrike i Madagaskara. Ulovljena u Piranu

Jadransko more nije prirodan dom. ili to tako još nije bilo do jučer. slikovnica koja te čudne ribe prikazuje, opisuje i imenuje – još traži nakladnika. Teško je povjerovati da ih je nakladnik (čije ime ne želimo spominjati) odbio još prije godišnjih odmora, ali možda zato što su mu urednici kontinentalci. Mi smo knjigu čitali u rukopisu. Pripreman je toliko brižljivo u običnom programu za obradu teksta da je kao knjiga gotovo spremna za tisak. rukopisu nedostaje još samo malo dodira

52 :: Obzor :: Večernji list

znanost

:: Plavi trkač (Caranx crysos) ukusna jestiva priobalna riba od Senegala do Angole

način nije bilo moguće. Pokreti vrsta koje je omogućio sueski kanal zovemo lesepsijske migracije, po Ferdinandu de lessepsu koji je kanal sagradio. ali u naše vode egzotične vrste dospijevaju tako što dovoljno primjeraka pobjegne iz zatočeništva u akvakulturi, akvarijima ili ih se iskrca iz brodova s balastnim vodama, objašnjava profesor Dulčić.Hoće li one tu i ostati? Kakav je trend? vrlo je zanimljiv fenomen, kaže nam profesor Dulčić, da kroz sueski kanal zapravo nema razmjene. u Mediteran, pa i u Jadran, doseljavaju se strane vrste iz atlantika, Crnog i posebno Crvenog mora, ali ne i u suprotnom smjeru! CiEsM je objavio 2002. atlas egzotičnih ribljih vrsta u Mediteranu sa 90 pobrojenih stranih vrsta, ali do kraja 2009. treba im dodati još 31 vrstu. smatra se da od sto doseljenih vrsta njih deset uspijeva preživjeti. Neke koje prežive pronađu svoj prazan ekološki kutak, druge se pokažu nadmoćnijima od zavičajnih vrsta te im preotmu stanište i hranu.– Mi možemo govoriti o vrstama koje registriramo, koje ulovimo sami ili nam donesu primjerak nepoznate vrste da ih prepoznamo, ali ipak malo znamo o tome koliko su raširene i koliko su se udomaćile. one koje zamjećujemo u većem broju oštrozubi su morski gušter (saurida

uredničke i grafičarske ruke, a s obzirom na malo manje od pola godine koliko je knjiga provela “na čekanju”, valjalo bi je dopuniti s još pet ili šest novootkrivenih. Kako god, tko je rukopis vidio, zna da bi to bila knjiga koju mora imati svako dalmatinsko kućanstvo upravo zbog toga o čemu se u kućanstvu i razgovara. o Hajduku možda razgovaraju muškarci, o ribi svi!uoči božića, kad bi takva knjiga “o gostima iz druge morske galaksije” mogla biti idealan dar, pregledali smo s doktorom Dulčićem egzotične ribe koje su se kod nas zakoprcale u mrežama, a neke se bogme i udomaćile. u knjizi ih je 85.

Migracije kroz Sueski kanal– odakle one? – pitamo dr. Jakova Dulčića.sredozemno je more zatvoreno i razvilo je svoj ekosistem. isto tako, posebne su i vrste u njemu. ostale su one koje u njemu mogu preživjeti, a one koje ne mogu, nestanu ako nekako u njega i uspiju doći. ali ništa nije stalno i zadano. Život se u Mediteranu počeo mijenjati s povećanim prometom. Povećanju prometa pridonijelo je otvaranje sueskog kanala 1869. godine, ali je i on sam postao vodeni put kojim se vrste iz Crvenog mora i indijskog oceana mogu širiti u Mediteran, a prije im to na drugi

31nova vrsta riba zabilježeno je u Sredozemnom moru s dalekim izvornim staništima od 2002. godine, kad je objavljen Atlas egzotičnih ribljih vrsta

:: Oceanska napuhača, jako otrovna pučinska riba, omiljena hrana u Japanu

:: Kad ulove nepoznatu vrstu, ribari se obraćaju splitskom ihtiologu dr. Jakovu Dulčiću

undosquamis) iz Crvenog mora i iznimno duguljasta plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersonii) sa zapadnog atlantika i zapadne obale afrike – govori o gošćama koje su, čini se, odlučile ostati.Posljednjih tridesetak godina takvih egzota, koje se viđaju sve češće, sve je više. udomaćuju se čak i ribe karakteristične za topla mora. Prošloga je tjedna u splitskoj ribarnici uočena još jedna nova sa zavičajem u Crvenom moru. Najegzotičnija riba ikad ulovljena u Jadranu uhvatila se u ožujku ove godine u vrši u luci cementare u Kaštelanskom zaljevu. izvorna su joj staništa Južno kinesko more i sijamski zaljev!

Jadran se ne zaključava na OtrantuManji je problem, naglašava Dulčić, kada otkrijemo ribu iz dalekih krajeva kojoj su boravišta plićaci. veća je nevolja ako se dosele grabljivice snažnije od naših i počnu im uništavati tradicionalni plijen koji je važan i čovjeku, poput srdele. Na žalost, u moru ne možemo ni približno reagirati onako kako se može na kopnu s alohtonim vrstama. a ni na kopnu, posebno na otocima, s njima ne izlazimo nakraj, naglašava Dulčić. Zato moramo naći načina da one do nas i ne dospiju.Pokrene li se zamrznuti projekt Družba adria, te se kroz naftovod, umjesto prema kontinentalnim rafinerijama, nafta počne ukrcavati u prazne tankere koji po njih dođu u Jadran, koliko bi to utjecalo na život u Jadranu?snažno, tvrdi Dulčić. Ne bi pomoglo ni obvezno kontrolirano ispuštanje balastnih voda ispred otrantskih vrata. Njih se ne može zaključati, a povećani izvozni promet nafte i morske struje donijele bi nam ono što bi u toj vodi preživjelo. bi li pomogao ZErP? Ni to, kaže Dulčić. Za ZErP trebamo imati jaku i strogu obalnu stražu. ona bi nam dobrodošla i bez ZErP-a u mnogočemu, ali je nemamo. ali ni ona nam ne pomaže u zaštiti Jadrana ako tako nečim kao što je isključiva ekonomska zona razljutimo Talijane, jer dijelimo isto more. Naša i njihova obalna straža trebale bi se smjenjivati u dežurstvima, u strogom discipliniranju brodova, a to teško ide silom. osim toga, Talijani bi i sami teško mogli imati puni nadzor čak i nad vlastitim ribarima.

UKRATKO: broj novih vrsta u Jadranu naglo raste, a što će sve one donijeti autohtonom morskom svijetu ne znaju ni znanstvenici.

:: Miroslav aMbruš-Kiš Projekt “sahara solar breeder”, ili kako ga u drugim dokumentima autor zove “Projekt super apollo” (po bogu sunca apolonu), smrtno je ozbiljna zamisao profesora Hideomija Koinume s Tokijskog sveučilišta za koju je osigurao i potporu Japanske agencije za znanost i tehnologiju te novac japanske agencije za međunarodnu suradnju. ima i pristanak domaćina, države alžira, a i punu suradnju tamošnjeg sveučilišta. Mi bismo ga, radi lakše predodžbe, nazvali solarnim rasadnikom. Zamisao je da se na obali izgradi tvornica fotonaponskih ploča. silicijeva pijeska, osnovne sirovine, sahara je puna. Dio proizvodnje odmah bi se odvajao za izgradnju fotonaponske elektrane u susjedstvu; najprije prvu, drugu, treću... sljedeća bi tvornica, kao i ona prva, već bila energetski autonomna. i tako sve dok, po planu, 2050. godine ne bi supraprovodljivim vodovima izvozili istosmjernu struju na udaljenosti do 500 kilometara, viškove trošili za desalinizaciju, navodnjavanje i pošumljivanje. Cijela računica, ako bi razvoj išao glatko, kaže da bi solarni rasadnik do 2050. godine sam pokrivao

Solarni rasadnik

Futurist

Tvornica fotonaponskih ploča

proizvodila bi solarne elektrane

koje bi proizvodile tvornice...

Obzor :: Večernji list :: 53

Do 2050. godine

taj bi sustav

osigurao 50

posto svijetu

potrebne

energije!

Ispiranje sramote iz Kopenhagena

Popravni ispit skupa COP15 iz lanjskoga prosinca u Cancúnu nije počeo kako svjetska javnost očekuje

luksuzno turističko odredište Cancún na vršku poluotoka Yucatána idealno je za održavanje 16. uN-ove svjetske

:: Profinjena civilizacija Maya nestala je preko noći zbog nekoliko uzastopnih loših žetvi čiji uzrok je bio ekološka promjena AFP

:: Atlantska trorepka kojoj je domovina Meksički zaljev, Bermuda sve do Argentine

:: Bodljikava mramorna riba (Siganus luri-dus) - istočna Afrika, zapadni Indijski ocean

konferencije o klimatskim promjenama od 29. studenoga do 10. prosinca. udobnost i sigurnost za dvotjedni boravak znanstvenika, pripadnika nevladinih organizacija i ovlaštene diplomate iz svih zemalja članica uN-a, neupitni su. Yucatán je idealan i zbog simbola: suptilna kultura Maya pometena je preko noći prije dolaska konkvistadora najvjerojatnije zbog ekološke promjene koja im je uništila nekoliko uzastopnih žetvi kukuruza.Po tome kako protječu prvi dani skupa, koji bi trebao osnovati svjetski fond za aktivnu borbu protiv klimatskih promjena, gosti uživaju u prvom, a na simboliku se ne osvrću. Kao i lani, to djeluje kao sramotna otimačina: jedni bi pod svaku cijenu zadržali svoje povlastice, a drugi bi ih rado stekli. Diplomatskim rječnikom: čeka se uravnoteženo rješenje. Nediplomatski: to je opet skupina neodgovornih. (mak)