LIST GRADA OPATIJE BROJ 195 GODINA XX RUJAN 2016. BESPLATNI PRIMJERAK

Novi dom DND-a

Parićali: Irena Bistričić Vuković i Nikola Turina

To je strašno koliko nova-ca treba za opremiti ško-larca na početku školske godine. Za udžbenike

i opremu prvašića treba gotovo dvije tisuće kuna, a kada imate više djece u školi, to je pravi atak na kućni budžet” – opaske su koje su se čule i ove jeseni među opa-tijskim roditeljima. Pa onda krenu rasprave o tome bi li Opatija, kao i neki drugi gradovi, mogla osigu-rati besplatne udžbenike svojim osnovcima. Jedni smatraju da bi to bilo pohvalno i pošteno, a i isplativo, dok će neki reći da ne

STANDARD OPATIJSKE DJECEtreba pomagati onima koji imaju novaca i osiguravati besplatne knjige onoj djeci čiji se roditelji “voze u mercedesima”.

U gradskoj upravi objašnja-vaju da se iz proračuna izdvaja ne mali novac kako bi se imao nadstandard u opatijskom škol-stvu, da se na razne načine po-maže potrebitima prema kriteri-jima socijalnih programa, te da se organizira razmjena rabljenih udžbenika, što znatno može olakšati opremu školaraca. Više o tome možete pročitati na idu-ćoj stranici ove “Opatije”.

No, da se mene pita, digla bih ruku za besplatne udžbenike za svu djecu. Jer, koliko ima tih “u mercedesima”? Jako malo. Ali, uvjerena sam da ima jako puno onih koji se ne mogu ugurati u kriterije socijalnih programa, iako su im prihodi samo malo iznad postavljenih cenzusa. A mislim da je opatijski proračun dovoljno jak da bi mogao podnijeti takvo

opterećenje, pogotovo kada bi se još bolje organizirala razmjena udžbenika.

S druge strane, istina je da se ova gradska vlast potrudila, više nego mnoge prije, poboljšati uv-jete života opatijske djece. Upra-vo počinje gradnja novog dječjeg vrtića, na što se čekalo desetlje-ćima, a vrlo aktivno Društvo Naša djeca dobilo je nove, adekvatnije prostorije – informacije o tome pune ovaj broj gradskog lista. Ne treba zaboraviti da su djeca i mla-di profitirali i izgradnjom sportske dvorane, da će za njih biti mjesta i u uskoro otvorenom KTC-u, da su svojedobno dobili i dječju plažu Tomaševac, da Opatija nikad nije imala više dječjih igrališta… Mož-da su u pravu oni koji kažu da je lijepo biti dijete u Opatiji, ali je biti roditelj ipak nešto teže.

– Bilo bi dobro da ima više priča o običnim, “malim” ljudima – poručili su nam sugrađani u an-keti, kada smo ih upitali što misle

o “Opatiji”. Baš mi je drago što tako misle, jer je to koncepcija koju i ja zastupam. Već sam vam sigurno dosadila sa žalopojka-ma da se na 40 stranica u deset brojeva godišnje ne može utrpati više nego što ima mjesta, a osim priča, treba u gradskom listu dati i sve relevantne informacije o do-gađajima i zbivanjima u gradu. U redakciji smo zaključili da bi bilo dobro provesti jedno šire istraži-vanje što čitatelji žele u listu, pa onda odlučiti čega treba biti više, a čega manje.

A baš je sada prava prilika za to, jer idući mjesec obilježa-vamo 20 godina izlaženja grad-skog lista “Opatija”. Pripremamo proslavu u koju želimo uključiti čitatelje i sugrađane, pa ne pro-pustite na našoj duplerici u ovoj “Opatiji” pročitati nešto o planira-noj proslavi jubileja. I ne zabora-vite doći…

Do čitanja Mirjana Rončević

MIRJANA RONČEVIĆ

2 LIST OPATIJA |rujan 2016. UVODNIK

ZDRAV I OSUŠEN – Va saken dobren da je nečega lošega i obrnuto. Jušto tako bi se mogla zvat ova slika kade pul zdravega bora pul Imperijala, stoji i onaj ki je izgleda bolan i osušen. Prvo nego ča ga prvo jače jugo zbati, neka ga dohtor pregleda i ako ga ne more zlečit, neka ga pomalo zrežu i zasade druga dva.

OKUĆNICE hotela Belveder i Vile Rosalia rabile bi poć na redoviti remont. Judi se žale da su zapušćene, oaze mira i šesnega pogleda na celi Kvarnerski zaljev meritaju i boje zelenilo od ovistega. Za sada, jedna maća.

NOVI ASFALT za kraj starega i sada početak novega školskega leta dočekal je ičićanski osnovnoškolci i vrtićari. Za si oni dažji i hladni dani, da miće nogice hode i vele automobilske gumi klize sigurneje, merital je dve kamelije.

INFO PLOČI opatijskega Društva Naša djeca postavjene su na Slatine i zdola igrališta Violica, kako bi si kemi dečja igrališta rabe, znali kade su. Vredan projekt na tri zajika ćapal je 31 igralište i nadamo se da će povećat broj korisniki ki će mesto spreda televizije teć po njimi.

fPiše Kristina Tubić

Društvo „Naša djeca“ Opatija prigodnim je programom 7. rujna proslavilo useljenje u

nove prostorije na Lipovici, u zgradi pored Sportske dvora-ne Marino Cvetković. Uz mno-gobrojnu djecu, roditelje te predstavnike opatijskih škola, vrtića, institucija i udruga, sve-čanosti su prisustvovali po-moćnica ministrice socijalne politike i mladih Diana Topčić Rosenberg, zamjenik župana PGŽ-a Petar Mamula, grado-načelnik Ivo Dujmić, zamjenik gradonačelnika Fernando Kiri-gin, predsjednik Gradskog vije-ća Grada Opatije Viktor Peršić, načelnica Sektora za socijalne politike djece, mladih i obitelji Dubravka Marušić te gosti iz Saveza Društava „Naša djeca“ Hrvatske i DND-a Sisak i Zabok.

Gradonačelnik Dujmić na-

NOVI DOM DRUŠTVA »NAŠA DJECA«glasio je kako je ovo veliki dan za grad Opatiju, ali i svu djecu i njihove roditelje.

- Društvo „Naša djeca“ je ponos našega grada i promo-vira nas diljem zemlje i Europe. Imamo Dječje gradsko vijeće, čije prijedloge i želje slušamo i pokušavamo ispuniti. Želja nam je bila da nove prostorije budu u blizini škole i sportske dvorane, kako bi lakše provodili svoje aktivnosti i programe. Bli-zu je i plaža Lipovica za ljetne aktivnosti, a koju ćemo ople-meniti dodatnim sadržajima za djecu, kazao je gradonačelnik Dujmić.

Tajnica DND-a Sanja Škorić zahvalila je na novim prostorija-ma, kao i svima koji su pomogli pri preseljenju.

- Radosna sam što se ostvario naš san, a to je veći i kvalitetniji prostor za djecu na-šega grada. Dječji kutak bit će otvoren od 8 do 20 sati za sve mališane koji će dolaziti družiti se, zabavljati i učiti. Naši „Ko-librići“ sada mogu dolaziti na aktivnosti bez prepreka, a po-sebno me veseli blizina škole i sportske dvorane, kao i par-king za roditelje. Možemo reći da je sa školom, sportskom dvoranom i sada prostorima DND-a Opatija dobila „dječji kvart“, istaknula je Škorić.

Društvo „Naša djeca“ Opa-tija djeluje od 1952. godine kada je prostorije imalo u Pi-onirskom domu na mjestu današnjeg hotela Ambasador. Gradnjom hotela obećana im je

nova zgrada, ali je nisu dobili. Djelovali su u prostorima ško-la, u Vili Antonio te od 1995. godine u prostorima na Punta kolovi. U renovaciju i prena-mjenu novih prostora na Lipo-vici, ukupne površine oko 150 četvornih metara, Grad Opatija investirao je 894.500 kuna.

Prostorije su službeno otvorene puštanjem balona u zrak, a gradonačelnik Dujmić istaknuo je kako se lijepa priča za opatijske mališane nastav-lja, jer za desetak dana počinje izgradnja novog dječjeg vrti-ća na Punta Kolovi. Novi vrtić imat će 12 odgojnih skupina - četiri jasličke i osam vrtićkih. Vrijednost radova izgradnje novog dječjeg vrtića iznosi 38 milijuna kuna, a tom investici-jom dugoročno bi se trebale riješiti potrebe Opatijaca za vrtićkim kapacitetima u skladu sa suvremenim pedagoškim standardima.

rujan 2016. | LIST OPATIJA 3VIJEST MJESECA

OPATIJA - LIST GRADA OPATIJENakladnik: GRAD OPATIJAGlavna urednica: Mirjana RončevićIzvršna urednica: Kristina TubićMarketing: Sanja MonarGrafički dizajn i priprema: Sanjin MačarSuradnici: Irena Bistričić Vuković, Kristina

Staničić, Dražen Turina, Aleksandar Vodopija, Marijana Smokvina, Lidija Lavrnja

Fotografije: Nikola Turina, David KurtiUređivački savjet:

Ivone Šabarić – Rubeša (predsjednica) dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča, Andrej Pošćić Aldo SimperKontakt: List Opatija, Maršala Tita 3, 51410 Opatija Telefon: 051/701-322; Fax: 051/701-267Mob: 099/322-51-19 E-mail: listopatija@gmail.com URL: http://www.opatija.hrTisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.Naklada: 6.000 primjeraka

List je besplatan i izlazi mjesečnoISSN 1331-3827Oglašavanje u listu Opatija Zadnja 3.200 kn + PDV; unutanji ovitak 2.000 kn+ PDV; 1/1 1.500 kn + PDV; 1/2 750 kn + PDV; 1/4 350 kn + PDV, 1/8 200 kn + PDV Popust za tri objave 20 posto, popust za šest objava 30 posto.

Naslovna stranica: Veselje djece na svečanosti otvorenja novih prostorija Društva Naša djeca na Lipovici

Snimio: Nikola Turina

NIKO

LA T

URIN

A

Vaš gradonačelnik

Ivo Dujmić

Poštovane sugrađanke i sugrađani

Iza nas je jedna uspješna glavna sezona, u kojoj je Opatija ostva-rila najbolje, rekordne, turističke rezultate od osamostaljenja Hr-

vatske. To je razlog za zadovolj-stvo, ali se pitam što bi tek bilo da su u funkciji bili i brojni, nažalost još uvijek zatvoreni hoteli – Paris, Zagreb, Ičići… Ali, i to će se promi-jeniti.

Lokalna samouprava čini sve kako bi se stvorili što povoljniji uvjeti za razvoj gospodarstva, a najavljene investicije potvrđuju da to daje rezultate. Tako uskoro počinje gradnja novog hotela Ičići, u Iki se priprema izgradnja hotela na lokaciji nekadašnjih bungalova nedaleko fakulteta, sprema se pro-jekt hotela na lokaciji nekadašnje Amfore u Voloskom, a nadamo se da će uskoro državnim propisima vlasnici zatvorenih hotela, kao što je Paris u Opatiji, ili srušenih, kao što je hotel Zagreb, biti prisiljeni na promjenu takvog stanja. Značajan pomak je učinjen i na uređenju ku-pališnih prostora, a već ove jeseni izgradit će se i novo kupalište hote-la Savoy. Ostaje nam kupalište Sla-tina, koje treba urediti zajedno sa koncesionarima, koje će odabrati županija po raspisanom natječaju za dodjelu koncesije. Prepreka na tom putu su nesređene zemljišne knjige, pa Grad Opatija, iako mu to nije zakonska obaveza, izdvaja ne mala sredstva za sufinanciranje poslova i postupaka na sređivanju katastarskih izmjera i zemljišnih knjiga. Konačno se nakon višemje-sečnog zastoja nastavilo s izlaga-njem katastarskih izmjera za k.o. Opatija, nakon čega će investitori moći puno lakše sređivati papire za planirana ulaganja.

Neupitno je da ćemo ovu, 2016. godinu završiti s dobrim poslovnim rezultatima u opatij-skom gospodarstvu, a sve se to reflektira na gradski proračun koji je trajno stabilan i s tenden-cijom rasta prihoda od poreza na dohodak i potrošnju.

Najdraže mi je kada imamo dobre vijesti za opatijsku djecu i njihove roditelje. Preseljenje Druš-tva Naša djeca iz neadekvatnog prostora na Punta Kolovi u no-

OPATIJA OPET VELIKO GRADILIŠTEvouređene prostorije na Lipovici, odmah uz sportsku dvoranu, zna-čajno je unaprijeđen i inače visoki standard kojeg Opatija ima kada su u pitanju djeca. DND je udruga koja već godinama brine o organi-zaciji slobodnog vremena djece, koja svojim brojnim aktivnostima, od čuvanja djece u ljetnim mjese-cima, rada s djecom s posebnim potrebama, do uspješnih proje-kata kojima se potvrđuje i izvan naših granica. Novi dom dobila je na lokaciji koja će olakšati i parki-ranje roditelja, i odlazak djece na obližnju plažu i korištenje sport-ske dvorane…

Za obnovu i uređenje pro-stora od 150 četvornih metara utrošeno je oko 850 tisuća kuna, a ono što se time dobiva nadma-šuje te matematičke računice, jer će se aktivnosti DND-a moći širiti i obogaćivati, a sve na dobrobit naše djece.

Za djecu i roditelje možda je još značajnija vijest da su počeli radovi na izgradnji novog dječjeg vrtića na Puna Kolovi, koji će udo-voljavati najvišim pedagoškim

mnost da potrpe i neke neugodne situacije. Posebno će biti teško žiteljima naselja Zora dok se mje-sec dana budu izvodili radovi na polaganju cijevi za kabele i insta-lacije na potezu od 750 metara na uskoj i jedinoj prometnice koja vodi do naselja. Ovo se naselje širi i neophodno je pojačati električ-ne, vodovodne i druge instalacije, a nažalost pristupna cesta se, zbog ranije lošeg planiranja, neće moći bitno proširiti iako će se, po okončanju kopanja, urediti ugiba-lišta za lakše odvijanje prometa. U budućnosti bi se prometna situ-acija u tom naselju mogla popra-viti izgradnjom Treće ceste, koja bi povezala naselja Zora i Kosovo, a zasad nam ne preostaje drugo nego da mjesec dana dok radovi traju sve gradske službe budu spremne priskočiti u pomoć gra-đanima koji neće moći automobi-lima do svojih kuća i stanova.

Radova će biti i na Ulici Veli Jože, spojnici glavne prometnice i Nove ceste na Slatini, koju treba obnoviti, zatim u Ulici palmi, odvoj-ku Nove ceste u blizini semafora, a

obnovit će se i dionica Ulice mar-šala Tita od novog KTC-a do hotela Mozart. Napravit će se i autobusno ugibalište u Ičićima, jedino koje dosad nije napravljeno, a radova će bit i na izgradnji nathodnika iz Rakovčeve ulice preko Nove ceste za put do Amerikanskih vrtova.

Problemi parkiranja bi se kroz godinu dvije riješili izgradnjom garaže Gorovo i garaže Tržnica, ali još je važnije da koncesionaru opatijskih parkirališta ističe ugo-vor početkom 2018. godine, kada bi, po mom mišljenju, upravljanje parkiralištima trebale preuzeti gradske tvrtke kako ne bi profit bio jedino mjerilo, već bi se vodila politika parkiranja prema javnim potrebama i interesima građana.

Veliki problem suvremenog društva je zbrinjavanje otpada, mi smo krenuli s pilot projektom u za-leđu i sada uočavamo prednosti i slabosti tog sustava. Mnoge muči zeleni otpad, pa se razmatra kako organizirati njegov odvoz, a da bude prihvatljivo korisnicima uslu-ge koju će pružati “komunalci”.

Novi je korak učinjen za projekt izgradnje vatrogasnog doma, jer je DUDDI dao Gradu Opatiji zemljište u vrijednosti od 11,5 milijuna kuna za izgradnju tog objekta na Kuku. Vatrogasni dom se mora izgraditi u roku od 5 godina, što je obaveza četiri liburnijske jedinice lokalne samouprave, a nakon toga će se u srcu Opatije na lokaciji sadašnjeg sjedišta vatrogasaca, u čijoj je bli-zini nedavno srušeno staro skladi-šte, otvoriti nove perspektive.

Privode se kraju radovi na Kulturno-turističkom centru, i preostaje nam izabrati mu ime prema prijedlozima građana, ali još važnije je dobro organizirati upravljanje njime i drugim objek-tima društvene infrastrukture u vlasništvu grada, za što treba više koordinacije i dogovaranja o prio-ritetnim manifestacijama.

Evo, svime time dobiva obrise novo lice Opatije koje gradimo jer imamo viziju i znamo kako. Rezul-tati su tu i nitko ih ne može ospo-riti, ma što mislili o nama…

standardima. Ne smije se zabora-viti da će u taj objekt biti ugrađen novac kojeg su stvarale generaci-je djelatnika LRH, a koji je izvučen pametnom politikom gradske vla-sti. Novac je dobiven prodajom dijela dionica, ali je Grad Opatija i dalje zadržao 25 posto plus jednu dionicu LRH.

Od ove jeseni Opatija će opet biti veliko gradilište, zbog brojnih privatnih i javnih investicija. Rado-vi uvijek donose i neke poteškoće u odvijanju svakodnevnog života. Ali, bez ulaganja i radova nema napretka i razvoja, pa građane molimo za razumijevanje i spre-

4 LIST OPATIJA |rujan 2016. IZ UREDA GRADONAČELNIKA

NIKO

LA T

URIN

A

fPiše Kristina Tubić

Započela je nova školska godina, a jedinice lokal-ne samouprave na razne su načine pomogle rodi-

teljima i svojim najmlađim gra-đanima početak nastave. Neke su školarce darivale bonovima, neke su prvašićima financirale nabavku udžbenika, neke su ma-lišanima poklonile školski pribor, a Grad Opatija, kao i prijašnjih godina, pomogao je nabavku knjiga kroz financijsku pomoć roditeljima djece te kroz orga-niziranu razmjenu udžbenika. Već niz godina na kraju školske godine u Osnovnoj školi „R. K. Jeretov“ organizira se razmjena udžbenika, u čijoj provedbi pored stručnog osoblja škole aktivno sudjeluje i Vijeće roditelja. Nakon toga, razmjena se nastavljala u Društvu „Naša djeca“ tijekom cijelog ljeta, pa su mnogi rodite-lji uglavnom uspijevali nabaviti potrebne udžbenike. Ove godine, radi preseljenja u nove prostorije, Društvo „Naša djeca“ nije moglo organizirati razmjenu u svojim prostorijama, pa se razmjena svela na jednodnevnu u školi i mnogi roditelji nisu uspjeli razmi-jeniti udžbenike, a nabavka novih donijela im je poprilične troškove. Voditeljicu Odsjeka za društvene djelatnosti u Gradu Opatiji mr. Zlatu Torbarinu upitali smo na koji način Grad Opatija pomaže obiteljima sa školskom djecom.

- Grad Opatija pomaže svoj djeci, tj. svim učenicima u nabav-ci udžbenika kroz organiziranu razmjenu, te financijsku pomoć roditeljima slabijeg imovinskog statusa. Financijska pomoć u nabavci udžbenika namijenjena je obiteljima kojima je pomoć i najpotrebnija, odnosno obite-ljima koje ispunjavaju uvjete iz Odluke o socijalnoj skrbi i zdrav-stvenoj zaštiti. Ta pomoć ne ovisi o uzrastu djeteta i daje se za sve razrede osnovne škole, a obu-hvaća nabavku svih udžbenika koje roditelji nisu osigurali u raz-

U OPATIJI JE LIJEPO BITI DIJETE

mjeni uz obvezu da se udžbenici vrate na kraju školske godine. Pored toga, Grad Opatija svakoj obitelji sa četvero i više djece, ako ne dobivaju pomoć po soci-jalnom uvjetu, osigurava finan-cijsku pomoć za svako dijete do završenog školovanja. Pomoć za dijete osnovno školskog uzrasta iznosi 1.500 kn, odnosno za dije-te u produženom boravku 3.000 kuna. Za provedbu navedenih aktivnosti i mjera u Proračunu su osigurana sredstva u iznosu od 100.000 kuna, kazala je Torbari-na te istaknula kako će sljedeće godine razmjena biti podignuta na viši nivo, budući da su nove prostorije Društva „Naša djeca“ u neposrednoj blizini škole. Ta-kođer je naglasila kako Opatija u mnogim programima vezanim uz djecu ima nadstandard u odnosu na mnoge gradove i općine u Hr-vatskoj. Tako u Osnovnoj školi u stručnoj službi uz pedagoga i psi-hologa djeluju i stručni suradnici edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, logoped i školski infor-matičar.

- To je tim stručnjaka koje ima-ju zaista tek rijetki gradovi. Tako-đer valja istaknuti da Grad Opatija već šest godina osigurava sred-stava za pomoćnike u nastavi, kao zajednički projekt Grada Opatije i Centra inkluzivne potpore IDEM na projektu „Mobilni stručni tim – stručna podrška integraciji učeni-ka s teškoćama u lokalnu zajedni-cu“. Sve te godine Grad Opatija je, uglavnom samostalno, financirao pomoćnike u nastavi te je od tada do danas za ovu namjenu utroše-no gotovo 800.000 kn. Prošle smo školske godine imali šest pomoć-nika – četiri preko mjera HZZ-a, a dva su financirana iz proračun, a ove se godine također dva po-moćnika financiraju iz proraču-na, a za dva smo dobili europska bespovratna sredstava, objasnila je Torbarina te nabrojala još niz programa i aktivnosti koje se pro-vode u Osnovnoj školi i značajno su iznad minimalnih standarda koje propisuje država, a sve u cilju podizanja kvalitete obrazovanja i boravka djece u školi. Neki od njih su organizirani produženi boravak

učenika i rano učenje stranog je-zika i informatike, kao i sufinanci-ranje javnog prijevoza za učenike, srednjoškolce i studente.

- Grad Opatija ne financira samo učenike koja pohađaju opa-tijsku osnovnu školu, već i učenike s područja grada Opatije, a koji po-hađaju osnovnu školu u Lovranu. Svakako valja istaknuti i program Pomoć u učenju, koji se provodi u Društvu „Naša djeca“, tj. besplat-nim instrukcijama za osnovnoš-kolce, objasnila je Zlata Torbarina te naglasila kako su to tek neki od programa kojima Grad Opatija pomaže osnovnoškolce i njihove roditelje, a tu je još i niz mjera za predškolsku djecu i vrtićare, kao i srednjoškolce i studente.

- Biti dijete i roditelj u Opatiji, Gradu prijatelju djece je lijepo. Grad Opatija financira mnoge dodatne programe, ulaže u objekte i opre-mu, sve u cilju podizanja kvalitete nastave i uvjeta boravka djece u školi, a mnoge od mjera koje smo naveli nedostižne su za brojne jedi-nice lokalne samouprave u Hrvat-skoj, zaključila je naša sugovornica.

Grad Opatija pomaže osnovnoškolcima u nabavci udžbenika

rujan 2016. | LIST OPATIJA 5ŠKOLSTVO

NIKO

LA T

URIN

A

fPiše Mirjana Rončević

Ivanka Škarić (65), ravnate-ljica opatijske Gimnazije Eu-gena Kumičića posljednjih devet godina, od 1. rujna

ove godine je u mirovini. Goto-vo cijeli radni vijek provela je u opatijskoj srednjoškolskoj ustanovi u kojoj je ostavila neizbrisiv trag. Radila je kao pedagoginja, profesorica, ra-zrednica i ravnateljica, a na svakom od tih zadataka da-vala je sve od sebe. Omiljena među učenicima, poštovana među roditeljima, angažirana u lokalnoj zajednici, profesori-ca Škarić ostavlja dojam “pro-totipa nastavnika”.

Čini se kao da Ivanka Ška-rić još nije spremna za mirovi-nu, da je nastavnički rad smi-sao njenog života, pa će joj trebati vremena za prilagodbu novim životnim uvjetima. Za našeg susreta i razgovora ipak je o svemu govorila kao o “nor-malnom tijeku stvari”, mirna i zadovoljna onim što ostavlja iza sebe.

f Kakvi su vam ti prvi dani u mirovini? Kako se osjećate, profesorice Škarić?

Još se nisam posložila, ne znam kako će to biti… Lijep je osjećaj kad znaš da si puno dao u svom poslu, da iza tebe ostaju neki rezultati…U školi sam bila najstarija, s najdužim stažom, svi drugi su došli po-slije mene, napunila sam 65 godina i došlo je vrijeme za mirovinu, a posao treba prepu-stiti mlađima...

f A kako je sve počelo?

Rodom sam s otoka Paga, završila sam povijest umjet-nosti i pedagogiju i prvo rad-no mjesto dobila u Crikvenici, a ubrzo nakon toga počela sam raditi u opatijskoj sred-njoj školi kao pedagog, da bi kasnije, kada je to radno mje-sto ukinuto, ušla u nastavu i predavala povijest umjetnosti u gimnaziji i Hotelijersko-tu-

GIMNAZIJA JE BILA MOJ DOM

rističkoj školi. Krajem 2007. godine preuzela sam posao ravnateljice opatijske gimna-zije, što mi je bio veliki iza-zov. Odlučila sam otkriti što sve škola može dati, razvijali smo izvanškolske aktivnosti i slobodne programe u koje su se uključivali gotovo svi naši učenici. Za takve projekte po-čela su nam stizati priznanja i nagrade, što je poticaj da se tim putem nastavi.

fŠto biste posebno izdvo-jili od brojnih aktivnosti u vrijeme vaša dva mandata na mjestu ravnateljice?

Mnogo smo radili na obi-lježavanju 50 godina opatij-ske gimnazije, 2013. godine, kada smo izdali i Ljetopis u kojem se može pronaći baš svaki bivši gimnazijalac. Go-dinama smo aktivno sudjelo-vali u Međunarodnom multi-disciplinarnom susretu Alpe Adria, kojem smo bili domaćin 2009. godine. Veliki je projekt i “Dani antifašizma u Opatiji” u suradnji s UABA-om Grada Opatije, jer je to prilika da se gimnazijalci bolje upoznaju s povijesnim činjenicama, ali i s ljudskim pravima, njihovu kr-šenju i zaštiti. U školi se odlič-no radi na brojnim slobodnim programima, imamo scensku grupu, zbor, klapu, a svake godine pripremamo Božićnu priredbu u dvorani Adriatica, gdje se predstavljamo rodi-teljima i građanima. Školsko sportsko društvo GEK tako-đer osvaja brojne trofeje, pa smo morali postaviti posebnu vitrinu da ih možemo izložiti. Naši gimnazijalci su inicirali i

izradu “Vodiča po opatijskim parkovima”, projekt od znača-ja za lokalnu zajednicu, koji bi se mogao doraditi i izdati na stranim jezicima. Gimnazija je postala član velike obitelji od preko 1500 škola u njemač-kom projektu “Škole: partneri budućnosti”, a provodimo i fakultativnu nastavu njemač-kog jezika DSD (I i II) program za njemačku jezičnu diplomu, sve to uz pomoć gostujućih

profesora, izvornih govornika njemačkog…

fDanas se mnogo govori o zastarjelom načinu rada i učenja u našem školstvu. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

Promjene su potrebne, ali moje je iskustvo da ne tre-ba čekati da taj proces krene “odozgo”, da se puno toga može učiniti u samoj školi. Mi smo relativno mala gimnazija, s dvjestotinjak učenika, uglav-nom domaće, opatijske djece i kroz već spomenute progra-me i aktivnosti pružamo im mogućnost širenja znanja na jedan moderniji način. Gimna-zija radi u zgradi koja možda nije idealna, ali smo, zahva-ljujući stalnoj pomoći Grada Opatije i Primorsko-goranske županije, uspjeli urediti i opre-miti učionice na prikladan na-čin kako bi se uz pomoć novih tehnologija modernizirala na-stava. Uveli smo e-dnevnike, imamo širokopojasni internet, nastavnici imaju laptope, pa se u svim učionicama oni ko-riste za predavanja. Nastav-nici se stalno educiraju kako

bi išli ukorak s vremenom, a ravnatelj se treba brinuti da sve bude dobro organizirano i posloženo…Evo, primjerice, mi smo uveli građanski odgoj, ne kao poseban predmet već kao slobodni program, i nitko nam to nije osporio. Dakle, promje-ne se mogu uvoditi ne čekajući da budu propisane.

Svaka škola na početku školske godine donosi Godiš-nji program rada, ali i Školski

kurikulum koji je razlikovni dio od škole do škole. Školski kurikulum sadrži: izbornu na-stanu /učenici biraju/, fakul-tativnu nastavu, izvannastav-ne aktivnosti, projekte škole i dodatno suradnja s udrugama i ustanovama grada u kojem se nalazi škola. Tu škola može djelovati i polako mijenjati za-starjele programske sadržaje inovativnim sadržajima.

Gimnazijski učenici svake godine se natječu u znanju nastavnih područja (predme-ta) od školskih, županijskih do državnih, tako da je opatijska škola bila domaćin nekoliko državnih natjecanja.

Zbog uspješnosti u radu Grad Opatija i Županija su 2012. godine nagradili opatij-sku gimnaziju za područje od-goja i obrazovanja.

fOpatijska gimnazija dijeli zgradu s HT školom, pa se i nastava odvija u smjenama…

Da, istina, ali to ne treba utjecati na nastavu. Naravno da bi bili sretniji da imamo novu, modernu zgradu, da se radi samo u jutarnjoj smjeni, ali ima škola koje rade u dale-

6 LIST OPATIJA |rujan 2016. INTERVJU

ko težim uvjetima, a ni moder-na zgrada ne garantira kvali-tetnu nastavu…

fUspoređujete li današnje i nekadašnje generacije gimnazijalaca? Je li se što mijenja u njihovu ponašanju, pristupu nastavnicima…?

Mi stalno imamo dobru i pristojnu djecu i uglavnom dobar odnos nastavnika i ro-ditelja. Ono što ja smatram važnim je da se nastavnik, po-gotovo razrednik, mora znati približiti učeniku, da ga treba razumjeti i ne zaboraviti koli-ko on godina ima, da ga treba uvažavati i cijeniti kao osobu, a izbjegavati razgovarati “s visoka”. Stalno treba imati na umu da smo mi tu radi djece, a ne djeca radi nas. Meni se čini da u opatijskoj gimnaziji prevladavaju humani odnosi i ja sam se uvijek tu osjećala kao u “mojoj školi”. Nebroje-no puta sam bila ponosna na naše učenike koji bi na matu-ralnim putovanjima dobivali pohvale zbog uzornog pona-šanja. Ta se putovanja uvijek dobro pripremaju, kako bi ima-la i svoj edukativni ali i zabavni sadržaj…

fŽivite u Rijeci, u Srdočima, a ipak ste stalno prisutni u javnom životu Opatije…

Jako sam vezana za Opati-ju, jer je škola ustvari bila moj dom. Za mene zadnje školsko zvono nije uvijek značilo i za-vršetak radnog dana, često samo ostajala do kasno nave-čer. Ne propuštam društvena i kulturna zbivanja u Opatiji, jer smatram da sam i kao nastav-nik i kao ravnatelj morala po-znavati i osjećati sredinu u ko-joj žive naši učenici. Tako sam se navikla i uvijek angažirala kada je trebalo nešto “izvući” za našu školu. Mnoge koji su me ranije poznavali sam izne-nadila svojom spretnošću i sposobnošću da se kao ravna-telj uspješno izborim za neke potrebe škole, da organiziram

rad kako bi sve što bolje funk-cioniralo.

fPred vama je sada puno više slobodnog vremena. Kako ga planirate koristiti?

Već sam se pretplatila za sve glazbene premijere u riječkom kazalištu, volim ka-zalište i malo što propuštam od predstava u Rijeci i Opatiji. Nastavit ću obilaziti izložbe u zemlji i inozemstvu, kako sam to često i dosad radila. Ne odustajem ni od nastavničkih obaveza pa ću se još više posvetiti predavanji-ma koje već godina-ma držim na hoteli-jerskom fakultetu za polaznike pro-grama za turistič-ke vodiče. Vo-lim putovati, ali trenutno zbog obaveza prema bolesnoj mami to će morati pričekati. Plani-ram se uključiti i u planinarsko društvo, možda krenuti na neki likovni tečaj…Uvijek se neg-dje nađe is-pušni ventil…No, najprije idem petnae-stak dana na Pag…

fPa ćete raditi pašku čipku, ma šalim se…

Ne na-m j e r a v a m više, ali sam je kao mla-da radila, ozbiljno. Na-žalost, nisam sačuvala svoje radove, ali na-ravno u kući imam dosta paških čipki… Predivne su…

rujan 2016. | LIST OPATIJA 7

NIKO

LA T

URIN

A

JOŠ VIŠE »OBIČNIH« LJUDI

- Redovito mi se list „Opatija“ nađe u rukama, uistinu mi se sviđa i uvijek pronađem nešto zanimljivo. Čak nije da ga samo prelistam, nego baš pročitam mnoge tekstove, jer se nađe puno dobrih stvari. Tu i tamo se dogodi da „preletim“ po onim prvim stranicama. Najdraža rubrika mi je Šajetina i nju nikada ne preskačem. I kad bih mogla mijenjati nešto – od sadržaja, do izgleda i rubrika - ne znam zbilja bih li imala što, jer mislim da si svatko može pronaći nešto što mu je interesantno.

- Kad god mi list „Opatija“ dođe u sandučić svakako ga prelistam. Na nečemu se malo više zaustavim i pročitam, a na nečemu ne toliko. Recimo, onaj prvi „službeniji“ dio, kao što je riječ gradonačelnika, nekako brže prođem. Veći interes su mi primjerice dijelovi u kojima vidim nekog poznatog. Ne znam bih li što mijenjao. Vjerojatno bih, jer mislim da se uvijek može i treba težiti poboljšanju, ali nisam razmišljao detaljnije što bi to moglo biti. Sve u svemu je u redu, prilično informativan.

FANITA SIMIČEVIĆ

DAMIR SUZANIĆ

MEDICINSKA SESTRA UMIROVLJENIK33 66

ŠTO MISLITE O GRADSKOM LISTU

»OPATIJA«?

JOŠ VIŠE »OBIČNIH« LJUDI

rujan 2016. | LIST OPATIJA 9ANKETA

- Dobar je list, primamo ga redovito na kućnu adresu pa ga svaki put malo prolistam. Što se tiče najdražih rubrika, jedna od onih koju uvijek pročitam su vjenčanja. To mi je nezaobilazno i svaki put lijepo za vidjeti. A i sve ostalo mi je dobro. Uistinu nemam nikakve kritike. Imamo veliki broj događaja tijekom godine i stvarno mi se čini da ih sve i popratite. Vjerujem da si svatko nađe nešto njemu zanimljivo što mu zapne za oko i što pročita.

- List svaki put pročitam od A do Ž, i veselim se svakom novom broju. Obično se prvo zaustavim na onome što me zanima, ali onda kroz nekoliko dana zapravo sve prođem i pročitam. Zanima me sve i zanimljivo mi je pratiti što se događa u našem gradu. Najviše mi se sviđa kada naletim na neke događaje kao što je recimo bilo prvenstvo va pukalnicah ili neki na kojem i ja sam sudjelujem, ili pak netko koga poznajem. Nešto što se ne može pronaći u svakoj drugoj novini.

- Dobivam svaki novi broj lista „Opatija“ i svakoga obavezno uvijek i pročitam. Nemam nikakvih velikih kritika. Najviše mi se sviđa Šajetina kolumna, ali i svi oni sadržaji koji prate događaje u Opatiji. Vezano uz izgled nemam nikakve primjedbe, ali nekako bi mi bio još draži kada bi se više u središte stavljali „mali“ ljudi koji zapravo čine ovu našu Opatiju. Super je što se prate svi neki veliki događaji, ali ljepše mi je koji put vidjeti one „obične“ ljude.

- Čitam ovaj naš gradski list svaki put i to od korice do korice. Ne mogu reći da me uvijek privuče ista rubrika i da mi je svaki put baš samo ona zanimljiva. Sve zavisi o događaju odnosno temi koju prati. Tako da neki put može biti jedna, a neki put druga ta koja me najviše zainteresira. U načelu je to što me najviše zanima nekako uvijek usredotočeno na „običnije“ ljude nego li su to neki veliki događaji pa bi možda u tom smjeru neka mala promjena bila pozitivna.

IRIS VIKARIO

IVANKA HRVATIN

JADRANKO SOBOTINČIĆ

VLADIMIR ĐURKOVIĆ

Sljedećeg mjeseca obilježavamo 20. godišnjicu izlaže-nja opatijskog gradskog lista, pa smo ovog puta odluči-li našu standardnu rubriku »Anketa« posvetiti samima sebi. Jer mi smo tu za vas i uvijek nam je želja zadovo-

ljiti svačiji interes i potruditi se da veliki broj tema pronađe svoje mjesto na stranicama ovih novina. Svjesni da se ne može uvi-jek svima ugoditi, pokušali smo od nekolicine naših sugrađana čuti što misle o listu «Opatija», o njegovom sadržaju, izgledu, dostavi, da li bi i što mijenjali, te imaju li uopće naviku prelistati i ponešto pročitati kada im «Opatija» dođe u ruke...

MEDICINSKA SESTRA UMIROVLJENICA SERVISER UMIROVLJENIK31 68 60 70

?fPiše Sanja Monar Snimio Nikola Turina

Opatija je Dan pobjede i domovinske zahval-nosti, Dan hrvatskih branitelja i 21. obljet-

nicu vojno-redarstvene opera-cije Oluja proslavila svečanim mimohodom branitelja glav-nom opatijskom prometnicom te prigodnom svečanošću na Slatini. Mimohod je krenuo od hotela Ambasador predvođen Zastavnim vodom, Puhačkim orkestrom i mažoretkinjama, a uz branitelje, predstavnike udru-

SJEĆANJA NA BRANITELJE

Opatijski branitelj Jerko Barešić dobio je spomenik u Brinju

fPiše Kristina Tubić Snimio Nikola Turina

branitelje poginule na moru i uz more te otvoren pjenušac kojim je nazdravljeno pobjedi.

- Ovo je trenutak za slavlje i svečanost, ali i za sjećanje na one koji se nikada nisu vratili. Zahvalni smo im na žrtvama, a na nama je da gradimo i izgradi-mo zemlju u kojoj će svi građani dostojanstveno živjeti, kazao je Kirigin.

Vikend nakon obilježavanja Dana pobjede UDVDR-a Opati-ja organizirala je posjet Brinju, gdje je otkriven spomenik po-ginulom opatijskom branitelju Jerku Barešiću.

Svi poginuli opatijski bra-nitelji imaju svoje spomenike, a posljednji koji je bio do sada bez spomenika je Jerko Bare-šić. Na spomeniku je uklesana 15 imena branitelja iz Opatije, Brinja, Krka i Gorskog kotara, istaknuo je predsjednik UD-VDRa Anto Josipović. Sveča-nosti u Brinju pridružili su se i predstavnici Zastavnog voda te građani.

Mimohod branitelja glavnom prometnicom

Spomen na branitelje poginule na moru

ga proizašlih iz Domovinskog rata, roditelje poginulih brani-telja i građane, u mimohodu su sudjelovali gradonačelnik Ivo Dujmić, zamjenik grado-načelnika Fernando Kirigin, načelnici okolnih općina te predstavnici Udruge antifaši-sta i vatrogasaca. Mimohod su pljeskom pratili i mnogobrojni građani i turisti okupljeni duž glavne prometnice. Na Slatini je podignuta hrvatska zasta-va uz tonove himne i održana molitva za poginule branitelje, a okupljenoj publici obratili su se gradonačelnik Ivo Dujmić i predsjednik Udruge dragovolja-ca i veterana Domovinskog rata PGŽ – Ogranka Opatija Anto

Josipović, koji su se prisjetili poginulih branitelja, kao i svih branitelja koji su otišli u borbu za slobodu i domovinu. Izne-nadno jako nevrijeme nažalost je otkazalo nastavak proslave i koncert predviđen na Slatini.

Uoči proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti dele-gacija Grada Opatije predvođe-na zamjenikom gradonačelnika Fernandom Kiriginom položila vijence i zapalila svijeće kod spomen obilježja poginulim

braniteljima u Opatiji i okolici, a u ranim jutarnjim satima u opatijskoj luci je u more polo-žen vijenac u spomen na sve

Opatijske mažoretkinje osvojile su europsko zlato i broncu u Ma-đarskoj. Od 25. do 28. kolovoza sudjelovale su na Marry Majorette kupu i 13. Europskom prvenstvu u Sifoku u Mađarskoj, gdje su se ta-kmičile u konkurenciji 41 tima iz deset zemalja kao jedine predstavni-ce Hrvatske. Zlatnu medalju osvojile su u kategoriji tradicionalne ko-reografije i defilea, a brončanu u flag kategoriji. Oba odličja osvojena su u seniorskoj konkurenciji. Nastupile su u sastavu Sara Puž, Sara Gašparić, Vanesa Lukić, Paola Kalčić, Lucija Deranja, Lucija Čapalija, Ivona Milošević, Lara Dervišević, Lara Radnić, Dora Sršen, Ella Puž i Andrea Ćuković s voditeljicama Tanjom Gašparić i Lori Kalčić. K.T.

MAŽORETKINJE ZLATNE U MAĐARSKOJUSPJESI

12 LIST OPATIJA |rujan 2016. DAN POBJEDE

fPiše Irena Bistričić VukovićfSnimio Nikola Turina

Ljubitelji fantastike i znan-stvene fantastike i ove su godine sredinom kolovo-za tradicionalno u Opatiji

pronašli svoje utočište. Njihovo utočište bio je popularni festival Liburnicon, koji je već 11. godi-nu za redom organizirala udru-ga Kulturni front. Liburnicon je opatijsku Osnovnu školu Rikard Katalinić Jeretov transformirao u jedinstveni festivalski prostor bogat predavanjima, prezentaci-jama, radionicama, koncertima i izložbama. Procijenjuje se kako je festival pohodilo oko 1.500 posjetitelja različite dobi. Od beba koje su spavale u marama-ma, mladih koji su se zabavljali raznim društvenim igrama, dok su oni nešto ozbiljniji pratili predavanja. Predavanja Liburni-cona su možda i najposjećeniji dio ovog festivala. I to iz razlo-ga što su teme uvijek aktualne i sklone diskusijama, a predavači zanimljivi, znanstveno potko-vani i renomirani. Upravo iz tog razloga bi u budućnosti trebalo razmišljati i naći neki primjere-niji prostor za sama predavanja, budući je školska knjižnica „dala svoje“ što se tiče kapaciteta.

Ovogodišnje izdanje festi-vala, posvećeno je bilo temi postapokalipse, pa su se uz mnogobrojne kostimirane sudionike, koji daju poseban šarm ovom festivalu, mogli razgledati i štandovi sa istom tematikom; postapokaliptič-nim odjevnim predmetima, nezaobilaznim materijalima trapera i kože, kao i „opasnim“ nakitom…

Postapokalipsa je bila pri-sutna i na predavanjima. Kora-do Korlević, tradicionalni gost festivala, govorio je o suncu i svemirskoj klimi kao i načinima kako promjene na suncu mogu utjecati na život na zemlji. U panel-diskusiji s doc. Davorom Horvatićem na temu apoka-lipse odnosno preživljavanjau takvim uvjetima, Korlević je pričao o gubljenju poznatih vještina uslijed sve uže speci-

POSTAPOKALIPSA U OPATIJSKOJ ŠKOLI

jalizacije i gubljenja kontakta s prirodom. Veći strah od apoka-lipse trebao bi prema njihovim riječima predstavljati nedosta-tak struje ili vode budući mlađe generacije teško da znaju na prirodan način išta o sterilizaciji vode i očuvanju hrane. Popular-ni Krešimir Mišak imao je po-novno svoj talk-show u kojem je ugostio dva znanstvenika: prof. Igora Čatića i prof. Elvija Baccarinija, a koji su govorili na temu transhumanizma, po-kreta tehnološkog i genetskog unapređenja ljudske vrste (što uključuje unapređenje ljudskih sposobnosti, ali i zdravlja i traja-nja života, do virtualne besmrt-nosti).

Od inozemnih predavača tu su bili britanski ekonomist i futurolog Richard Watson i ru-ski književnik i novinar Dmitry Glukhovski. Watson je održao dva predavanja (o međuod-nosu znanosti i znanstvene fantastike, te o anti-socijalnim medijima), u sklopu kojih je upozorio na neke evidentne čimbenike koji će bitno utje-cati na sliku budućeg društva: demografske promjene i stare-nje stanovništva, prebacivanje ekonomske dominacije na Da-leki istok, klimatske promjene i nove tehnologije. Glukhovski je prisutnima predstavio svo-ju književnu triologiju “Metro” po čijem je prvom nastavku

napravljena izrazito popularna računalna igra “Metro 2033”, smještena u tunele i komplek-se podzemne željeznice posta-pokaliptične Moskve.

U večernjem glazbenom di-jelu programa nastupili su riječ-ki PHC i pulski rock cover bend Cherrybombz, dok je posljed-njeg dana festivala za najmla-đe održana i radionica na temu očuvanja okoliša.

Mnogi nakon ovako boga-tog programa iščekuju sa još većom znatiželjom idući Libur-nicon, iako bi poklonici ovakvih događanja bili zadovoljni i s još ponekim mini-festivalom slične tematike u čekanju do idućeg izdanja ili same apokalipse.

Apokaliptična atmosfera ovogodišnjeg Liburnicoma

Do posljednjeg reda ispunjena predavanja

rujan 2016. | LIST OPATIJA 13LIBURNICON

fPiše Marijana Smokvina

Učkarski sajam ove je godine proslavio dese-tu obljetnicu, a za tu je priliku promijenio i ime

u Učkarski samanj.- Riječ je o simboličnom

novitetu. Tradicija koja je i ina-če prisutna na sajmu, sada je i u svom imenu dobila potvr-du. Sajam je Učki donio jako puno, mislim da smo, upravo po Učkarskom sajmu, postali prepoznatljivi i priznati u okru-ženju. Ovo je mjesto gdje lokal-ni proizvođači jednom godišnje na spoju Kvarnera i Istre imaju priliku izložiti proizvode, dok se svi mi imamo priliku podru-žiti na 920 metara nadmorske visine. Prilika je ovo i za nešto naučiti i približiti se prirodi, re-kao je ravnatelj Javne ustanove Park prirode Učka Egon Vasilić, zadovoljan brojem posjetitelja, ali i velikom zainteresiranošću izlagača da sudjeluju na sajmu.

- Nažalost limitirani smo prostorom, pa neke zainteresirane moramo i odbiti, ali ako u budućnosti budemo imali više prostora i to će se promijeniti, rekao je Vasilić.

Sajam je tradicionalno održan prvu nedjelju u rujnu, a u bogatom programu uživa-le su tisuće posjetitelja. Mali proizvođači, OPG-ovi i obrtnici izložili su proizvode na četr-desetak štandova. Sirevi, ma-

PREIMENOVAN U UČKARSKI SAMANJ

slinovo ulje, suhomesnati pro-izvodi, marmelade, med, rakije, keksi, i još mnogo toga mamili su posjetitelje na degustaciju i kupnju.

A kakav bi to sajam bio bez poznatog učkarskog sira koji obitelj Maliki već više od četr-deset godina proizvodi na Maloj Učki.

- Ovdje smo od prvog dana sajma i jako smo zadovoljni, a ono što je bitno, zadovoljni su i naši kupci. Uvijek nas traže, re-kao je Resul Maliki.

Na sajmu se mogla pogle-dati i etno zbirka Lovranšćine, lončarenje na kolu, izrada dr-

venih bačvi, obrada kamena, autohtoni glazbeni instrumenti i njihova izrada, te izložba glji-va, a veliku pozornost privlačio je tor s domaćim životinjama. Boškarin, istarska ovca pra-menka, magarac, krava, koza, strpljivo su izdržavali poglede i dodire najmlađih posjetitelja te bliceve fotoaparata roditelja. Organizatori su pripremili i bo-gat kulturno-glazbeno-eduka-tivni program. Održana je pred-stava za djecu te niz radionica za odrasle na kojima su mogli naučiti više o pčelama, kako se riješiti stresa ili napraviti prirod-ni balzam.

Jako je pozitivno, jedino što je gužva, ali tu se ne može ništa učiniti, lijepo je da puno ljudi dođe. U sajmu sudjelujem od početka i kao posjetitelj i kao sudionik član udruge Žmergo i Mreže škola Parka prirode Učka jer radim u područnoj školi Veprinac. Svake godine čekam sajam da obnovim zali-hu proizvoda, od kozmetike do različitih proizvoda od tartufa, rekla je Sanja Albaneže.

Jubilarno izdanje Učkarskog samnja privuklo je brojne posje-titelja s obje strane Učke, turiste, ali i posjetitelje iz Slovenije koji su došli samo zbog sajma.

Tisuće posjetitelja uživalo je u jubilarnom 10. Učkarskom sajmu

Gastronomska ponuda neizostavan je dio Učkarskog samnja Lončarenje na kolu zanimalo je velike i male posjetitelje

DAVI

D KU

RTI

NIKO

LA T

URIN

A

14 LIST OPATIJA |rujan 2016. 10. UČKARSKI SAJAM

fPiše Lidija Lavrnja

Životne promjene neke građane Opatije odvedu u neka nova mjesta sta-novanja. I dok jedni novi

dom pronađu u bližoj okolici, dru-gi ga pronalaze širom Hrvatske ili u nekoj od europskih zemalja. No, ima i onih koji novu životnu sredinu pronađu u nekoj od pre-koocenskih zemalja, a među njima je i naš sugovornik Milan Uskoković, koji već dugo živi u Australiji. Naš razgovor s njim nije slučajan, već je on rezultat njegove posjete našoj redakciji. Naime, i on je jedan od čitatelja našeg lista, koji kada ponovno doputuju u Opatiju, boravak u njoj iskoriste i da posjete našu redakciju, te ukažu na značaj koji ovaj list ima za one koji već dugo žive u inozemstvu.

- Dugogodišnji sam čitatelj Opatije, i svaki broj lista rado pročitam, jer tako doznam što se sve zbiva u gradu u kojem sam nekad živio. Sada već skoro če-trdeset godina živim u Perthu u Australiji, a iz Opatije sam se iselio početkom osamdesetih godina. Jedno vrijeme živio sam u Voloskom, a potom i u centru Opatije. Posebno se sjećam pe-rioda, kada sam, nakon što sam u Puli završio zanat za izradu dječje ortopedske obuće, bio za-poslen kod famoznog opatijskog postolara Nikole Pažina. Kasnije sam se upisao na Tehnološki fa-kultet u Zagrebu, na kojem sam stekao zvanje inženjera obućar-ske tehnologije. Prije odlaska u Australiju, u Njemačkoj sam završio i poslijediplomski studij ortopedije, a tamo sam se speci-jalizirao i za Birkenstein obuću. U Perthu sam osnovao tvorni-cu za proizvodnju i prodaju iste takve obuće, a pod nazivom Barefoot. Istodobno, proi-zvodio sam i obuću koja se nosi na jedrilicama, a izrađivala se od kloka-nove kože, objašnjava Uskoković.

OPATIJCI U AUSTRALIJINadodaje i da se devedesetih

godina više posvetio radu u do-brotvornim udrugama. Kaže da mu se to dogodilo nakon što mu se razboljela sestra Verica. Tada je osnovao udrugu HelpLink koja je ispočetka bila usredotočena na pomoć ljudima koji su imali razna oboljenja, a kasnije je djelokrug njezina rada i proširen. Udruga da-nas djeluje i izvan Australije, a po-najviše na području Afrike i Azije. Osim što su njezini članovi tamo angažirani u organiziranju siroti-šta, škola i medicinskih centara, u Aziji su uključeni i u borbu protiv trgovanja djecom, a pogotovo dje-vojčicama.

A kada je riječ o iseljenicima iz Hrvatske, ispričao nam je da u Per-thu djeluje i jedan radio program u koji je i on uključen. Kada je 1992. godine osnovan, u početku su to bile samo polusatne emisije na hrvatskom jeziku, pod nazivom Glas nade. Danas se one odvijaju šest sati tjedno, a uz zdravstveni, psihološki i duhovni segment, dio sadržaja čini i program informa-tivno- zabavnog karaktera pod na-zivom Domaći radio Lijepe naše. Slušaoci glazbu i zanimljivosti iz domovine mogu čuti ne samo u Perthu, već i širem australskom području, a emisije se mogu prati-ti i na web adresi Radiofremantle.

- U Perthu živi preko dvade-set i pet tisuća ljudi iz Hrvatske, a među njima ima i Opatijaca. Grad je ugodan za stanovanje, a ono što je meni bitno je blizina mora.

Indijski ocean nije doduše ugodan za kupanje, ali kroz grad teče rije-ka Swan i uz nju su neki sadržaji koji doprinose da dobijem osjećaj Opatije. No, ja skoro svake godine nastojim doći u Opatiju, koja je za mene savršen grad. Dovodio sam i neke ljude iz Australije, i njima se svidjelo kako je grad čist i uredan, divili su se obnovljenim starim zgradama, a ugodno ih je iznena-dilo i da se ulaz na plaže ne napla-ćuje. U Perthu živim sa suprugom Vesnom, a s nama u obitelji je i moja majka Julka. U gradu postoji i lokalni klub u kojem se nađemo s ostalim doseljenicima iz libur-nijskog kraja. Posebno su mi bila

draga druženja s pokojnim Ivom Laginjom. Tu su i moji, dugogo-dišnji prijatelji bračni par Gerzić, Silvija je Opatijka, a Emilio Fiu-man. Svakako želim spomenuti meni još jednu dragu osobu, a to je Ivan Slavić , zvani Ive. On ima devedeset i četiri godine, a živje-ti u Perth došao je 1938. godine. Prije odlaska u Opatiju snimio sam razgovor s njim, u kojem se prisjeća rodnog, opatijskog kraja, ispričao nam je Uskoković.

Tako smo saznali da je Ivan Slavić rođen u Veprincu, u Tum-pićima, da je najprije u Australiju došao njegov otac, a onda i on s majkom. U Opatiji je izučio zanat za električara, a sjeća se i da je pomagao kod radova na fonta-ni na Slatini. Posao električara trebao je raditi i u Australiji, no kako ga nije volio, izabrao je da po šumama sječe drva. S ocem je radio i na pilani, a jedno vrijeme bavio se i vrtlarstvom. Prva su-pruga mu je umrla, no ponovno se oženio, a ima i sina Daniela.

Kaže da je bio ministrant, te da se nažalost ne može sjetiti tko je sve s njim išao u školu, no Veprinac i veprinački kraj zauvijek su mu ostali u lije-pom sjećanju.

Milana Uskokovića ni daljina ne ometa da često iz Australije dođe u Opatiju

Bračni par Slavić rado se prisjeća

veprinačkog kraja

NIKO

LA T

URIN

A

rujan 2016. | LIST OPATIJA 15SUDBINE

PILOT PROJEKT ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA

Pilot projekt se proširio i na područ-je naselja Oprič i Dobreć, tako da je novim načinom prikupljanja otpada obuhvaćeno sve više domaćinstava.

Do sada je na navedenom području uključeno ukupno 415 korisnika, a ostalih 96 korisnika nije se odazvalo na obavijest o potrebi preuzimanja novih posuda. Popis pojedinaca koji su se oglušili o poziv ili su odbili preuzeti kante, dužni smo predati komunalnom redarstvu Grada Opatije.

Stoga pozivamo sve pojedince koji to nisu učinili da se što prije jave na kontakt telefone, a kako bi izvršili svoju obvezu.

Molimo korisnike da obrate pažnju i pročitaju sve obavijesti koje im dostavljamo, budući da sadrže važne informacije i upute.

Na području MO Veprinac i Poljane pilot pro-jekt se i dalje provodi prema planu, u svih 585 domaćinstava koje su preuzele kante za odvo-jeno prikupljanje korisnog i nekorisnog otpada.

O svim prilagodbama koje provodimo na području pilot projekta, korisnici se neposredno obavještavaju putem letaka.

Raspored prikupljanja otpada od pone-djeljka 12. 9. 2016. je sljedeći:

ponedjeljkom se prikuplja otpad na po-dručju MO Poljane, utorkom s područja MO Oprič i Dobreć te četvrtkom na području MO Veprinac.

Navedenim danima razvrstan otpad odložen u dvije kante skuplja se u vreme-nu od 7.00 do 15.00 sati te u tom periodu molimo korisnike da iznesu kante za pra-žnjenje na javne površine.

U ovom trenutku tisuću domova na području Opatije je obuhvaćeno novim načinom odlaganja otpada te stječe nove navike.

Područje obuhvata i dalje nastavljamo širiti dok cijelo područje Grada Opatije ne prijeđe na novi način postupanja s otpadom.

Kontejneri s javnih površina na područ-ju mjesnih odbora Veprinac, Poljane, Oprič i Dobreć su uklonjeni te pozivamo sve kori-snike usluge da ne odlažu otpad na mjesta s kojih su isti uklonjeni, budući da tako od-loženi otpad ne možemo ukloniti bez inter-vencije nadležnih službi.

Također, molimo da se otpad ne odvozi na druge lokacije, u druga naselja, budući da se time samo stvaraju problemi susjednim naseljima te se gubi smisao pilot projekta, u kojem tako ne možemo sagledati realne potrebe građana (količine nastalog otpada, broj potrebnih odvoza i dr.) u pravom svjetlu.

Stare baje odlaze u povijest...

NIKO

LA T

URIN

A

fPiše Aleksandar Vodopija

Benjamin Klanjac, četrna-estogodišnji dječak iz Poljana, na prvi je pogled sasvim obično dijete.

Nanese li vas put pored obitelj-ske kuće gdje živi s roditeljima i sestrom, a uz nonu i nonota na katu, vjerojatno ćete ga zateći na skateboardu ili u vožnji bici-klom – kako se bavi svojim omi-ljenim vankućnim aktivnostima. S druge pak strane, nađete li se, za početak, u Guvernerovoj pa-lači, HNK Ivana pl. Zajca ili mož-da Koncertnoj dvorani ‘’Vatro-slav Lisinski’’, sasvim je moguće da ćete na pozornici ugledati jednog vrlo ozbiljnog dječaka koji suvereno vlada svojim omi-ljenim instrumentom, violom, izvlačeći iz nje tonove na kojima bi mu mogli pozavidjeti i odrasli profesionalni glazbenici. I to je Benjamin, od milja Beni, koji je uspio spojiti ono što najviše voli sa onim čime bi se najviše volio baviti u životu. Kad se tako ne-što dogodi, onda treba još samo malo sreće i puno upornosti te rezultat ne može izostati. Beni je za to najbolji dokaz.

U razgovoru s njime i njego-vom mamom Morenom sazna-jemo da mu je upravo započeta školska godina po mnogočemu prijelomna u životu. Godina je to u kojoj završava osnovnu, ali i osnovnu glazbenu školu, te u kojoj, uza sve navedene i to ne-male obveze, kreće u pripremni razred Konzervatorija u Beču. Mama pojašnjava:

- Profesori OGŠ ‘’Ivana Ma-tetića Ronjgova’’ već su pred neko vrijeme zaključilli da Be-niju Rijeka jednostavno nije dovoljna. Stoga smo i krenuli na različite glazbene seminare, poput onoga u Grožnjanu, no to je bio samo početak. Ubrzo se zaključilo da mu definitivno tre-ba nešto ‘’jače’’ – i to ne samo glede profesora, već i glede stimulativne konkurencije. Nje-gova profesorica viole, Nives Vadlja Šimunić, budući da se i sama usavršavala u Austriji, sugerirala je pripremni razred Konzervatorija, sjela u auto, i

sve dogovorila na licu mjesta. Naravno da smo prihvatili takvu priliku, čast, ali i izazov. Poha-đanje je, naime, besplatno i vrlo fleksibilno. Prijem, naravno, tre-ba zaslužiti svojom kvalitetom i perspektivnošću, a na njima je da izvuku sve potencijale i do-vedu ih do savršenstva te tako najdarovitije učenike pripreme za upis na Konzervatorij. Osim toga, pripremni se razred može rastegnuti i na tri godine budu-ći da se dolazi na satove 1 do 2 puta mjesečno, a ostaje jedan, eventualno par dana. Cilj nam je da Beni sljedeće školske godine upiše srednju glazbenu školu, te da završi barem dva razreda ovdje, a zatim će nas rezultati pripremnog razreda Konzerva-torija, ovog velikog izazova koji je pred nama, pravilno usmjeriti.

Prisjećajući se Benijevih glazbenih početaka, nikome od sugovornika smiješak ne silazi s lica. Kod kuće je uvijek bila harmonika trieštinka, nono je pohađao glazbenu školu, a i tata se bavi glazbom – pjeva u kla-pi ‘’Veprinac’’. I tako je jednoga dana Beni jednostavno uhvatio harmoniku i počeo je ‘’rasteza-ti’’. Još nije imao niti pet godina! Nono ga je, odmah shvativši dje-tetovu nadarenost, jednostavno

‘’uzeo pod svoje’’ i pokazao mu osnove koje je Beni jako brzo i još uspješnije savladao, tako da su ubrzo uslijedili prvi javni na-stupi u Opatiji odnosno Roču. Beni je bio tako mali da su ga morali staviti na gajbu pive kako bi bio dovoljno visok, no zvijez-da je definitivno bila rođena!

Odmah je bilo jasno da je vrlo darovit, te smo, bez puno premišljanja, odlučili da se kre-ne školovati u glazbenom smje-ru. Razmišljali smo o glasoviru, no u njegovoj prvoj glazbenoj školi, ‘’Aleksandra Jug Matić’’, sugerirali su violinu pa smo kre-nuli u tome smjeru. Prelaskom u ‘’Ronjgova’’ violina postaje viola i, vrlo brzo nakon ‘’uigravanja’’ Suzuki metodom, jasno je da je upravo viola ta koja će obilježiti njegovo daljnje glazbeno ob-razovanje. Beni ubrzo postaje i član srednjoškolskog glazbe-nog orkestra, a natjecanja se počinju redati jedna za drugim; bila ona regionalna, državna ili čak međunarodna; bilo iz teo-rije glazbe i solfeggia, ili viole, rezultati su redovito zavidni – eventualno drugo, u pravilu prvo mjesto; čak i na Oskaru znanja u Zagrebu!

Naravno, stižu i ponude, kako za daljnju edukaciju, tako i

za nastupe. SO DO, Sustav orke-stara djece i omladine, slobodno možemo reći naša ‘’podružnica’’ čuvenog venecuelanskog ‘’El sistema’’ sustava besplatne glazbene edukacije djece, s posebnim naglaskom na one najpotrebitije iz kojeg je, primje-rice, potekao danas već čuveni Gustavo Dudamel, omogućuje mu sudjelovanje u glazbenim kampovima prvo u Istanbulu, a zatim u Poreču. Istanbul rezul-tira zajedničkim koncertom sa Venecuelancima (Simón Bolívar Youth Orchestra) u ‘’Lisinskom’’, a Poreč je jedna od Beniju naj-dražih uspomena sa zajedničkih druženja i edukacija, posebno zbog uvježbavanog repertoara. Nedostaje samo malo više vre-mena! Ali Beniju niti to nije pro-blem, te zaključuje:

- Viola predstavlja sve ono što najviše volim i u čemu naj-više uživam. Kad je uz mene zaboravljam ne samo na tremu, nego i na bicikl i na skejt. Naj-teže je uskladiti sve obveze, pogotovo u slučajevima kada bi se u osnovnoj školi moglo po-kazati i malo veće razumijeva-nje za moje glazbene potrebe. Pomiriti sve obveze nije nimalo lak zadatak, i tu su mi mama i nono tj. njihova taksi služba jed-nostavno nezamjenjivi. S druge pak strane, nona je uvijek tu kao sigurna i pouzdana logistička podrška, a i na tatu, ako ga po-sao ne odvuče predaleko, uvijek mogu računati. Nadam se da ću prelaskom u srednju glazbenu školu imati još više vremena za bavljenje glazbom, možda čak i da pogledam meni najdražu operu, Zajčevog ‘’Nikolu Šu-bića Zrinjskog’’, ili da pomnije proučim opus meni najmilijeg skladatelja, Jean-Baptistea Accolaya koji me je osvojio svo-jim istinskim poznavanjem ne samo viole, već i njezine ‘’duše’’. Viola, naime, koliko god bila za-postavljena kao instrument, nije ‘’pištava’’ poput violine, a njezin je duboki ton za mene najljepši na svijetu. Stoga, tko god da me upita što mislim u budućnosti, odgovoriti mogu samo jedno – ‘’vidin se va hale’’!

BENI VOLI VIOLU Beni pred nastup u riječkome kazalištu u društvu njegove viole

EUGE

NIA

MED

IĆ

rujan 2016. | LIST OPATIJA 17USPJEŠNI OPATIJCI

Oronulo bivše skladište nekadašnjeg Trgovačkog po-duzeća Opatija u opatijskoj Ulici Bože Milanovića, u blizini Obrtničke škole i zgrade va-trogasaca, već dugo vremena predstavlja opasnost za pro-laznike i parkirane automobi-le. Krov je propao i prijetilo je urušavanje, a vlasnik je podu-

zimao tek provizorna rješenja. Uoči početka školske godine, zbog sigurnosti prolaznika i velikog broja učenika koji tuda prolaze na putu do škole, grad-ske interventne službe krenule su u rušenje dijela krova i tije-kom subote, 3. rujna, uklonile dio objekta. Time su osigurani uvjeti za siguran prolaz, iako

je objekt i dalje ostao ograđen sigurnosnim ogradama i tra-kama jer je i ostatak zgrade u vrlo lošem stanju. Radi se o objektu koji je u privatnom vla-sništvu i pod zaštitom kao kul-turno dobro, tako da nadležni u Gradu Opatiji imaju poprilično vezane ruke u rješavanju pro-blema. K.T.

VINO I VRUJA fPiše Marijana Smokvina

Kakvo je vino koje je godinu dana sazri-jevalo pod morem u savršenim uvjetima?

Odgovor znaju oni koji su 5. kolovoza bili u Iki na manife-staciji “Vino i vruja”. Riječ je o novoj manifestaciji što je nastala na inicijativu Udruge Ikarski barkajoli u suradnji s opatijskom Turističkom zajed-nicom te vrhunskim hrvatskim vinarima, a koja je ispunila sva očekivanja organizatora, ali i posjetitelja.

- Ideja o manifestaciji se rodila prošle godine. Zadnjih pet godina naša udruga u su-radnji s roniocima iz Javne vatrogasne postrojbe i DVD

Opatija organizira čišćenje podmorja ikarske vale. Vala je bogata vrujama koje se nalaze tridesetak metara od obale, a razne anegdote ronioca o stvarima koje nalaze na mor-skom dnu potakle su nas na razmišljanje da na platforme vruja postavimo vrhunska vina hrvatskih vinara koja će tu dozrijevati. Rezultat svega je ova, prva, ali zasigurno tradici-onalna manifestacija, pojasnio je predsjednik udruge Ikar-ski Barkajol, Vjekoslav Zahej. Tako je prošle godine u ikarske vruje uronjeno 360 butelja vina Prelac, vinara iz Momjana, koja su za ovu priliku izvađena van, dok su ronioci JVP i DVD Opatija tijekom dana u posebnim žiča-nim kavezima u vruje spustili novih 2000 butelja poznatih hr-vatskih vina - Prelac, Iločki po-drumi, Petrač, Kabola, Andrija i Vinarija Miklaužić.

Ješka za sve posjetitelje bili su druženje i zabava, za-frkancija, štorije, domaći ljudi to vole, a oni koji su se od-lučili za degustaciju uvjerili su se u iznimnu kvalitetu ovih vina, a posebno Malvazije što je godinu dana ležala pod mo-rem, rekao je Zahej.

Osim potapanja i degusta-cije vina, posjetitelji su imali priliku uživati u delicijama Ku-linarske akademije „Kul In“ iz Siska, a prikazana je i izložba fotografija „Kvarner va slike“ u organizaciji Fotokluba Color iz Rijeke i Mjesnog odbora Ika.

Idući dan, 6. kolovoza odr-žana je regata tradicijskih barki.

SRUŠEN DIO ORONULE ZGRADEINTERVENCIJE

NIKO

LA T

URIN

A

Mnogi su izbliza željeli vidjeti spuštanje žičanog kaveza punog vina u more

Ronioci JVP i DVD-a Opatija spustili su butelje u ikarske vruje

DAVI

D KU

RTI

rujan 2016. | LIST OPATIJA 19IKANI

KOLA

TUR

INA

L ist Opatija za koji dan postaje dvadesetogodiš-njak. Listopad 1996. go-dine bio je, naime, mjesec

u kojem je prije dvadeset godi-na u opatijske domove stigao prvi broj lista „Opatija“. Otada pa sve do današnjih dana ovaj je mjesečnik ogledalo gradskih zbivanja te je stoga u skladu s tim i slogan pod kojim obilje-žava ovu značajnu obljetnicu - „Opatija“ z Opatijun 20 let. A u tih dvadeset godina list je proži-vio uredničke i grafičke promje-ne, izmjenjivali su se suradnici,

tiskao se u Opatiji i

izvan nje, no ono što je bila kon-stanta su nastojanja da čitatelji u njemu uvijek dobiju ne samo informacije o radu gradskih vla-sti, već i mnogobrojne priče o našim sugrađanima, kao i da se njime pruži mogućnost građa-nima da u njemu iznesu svoja mišljena i ukazuju na ono što je dobro, a što bi trebalo poboljša-ti, kako bi život u gradu kao što je Opatija bio još ugodniji. U li-stu se sve ove godine obrađuju razne gradske odluke, ali i pla-novi gradskih struktura vezani za budućnost, ne izostaju ni teme iz turizma, kulture i spor-

ta, u njemu se govori

o poznatim i manje poznatim Opatijcima, oslikava bogata po-vijesna baštine, a dio prostora namijenjen je i oglašavanju. Tijekom proteklih dvadeset go-dina list se afirmirao kao jedan značajan segment u informira-nju stanovnika lokalne zajedni-ce, a što ne bi bilo moguće bez podrške koju mu pruža Grad Opatija, budući se sredstva potrebna za njegovo funkcio-niranje izdvajaju iz gradskog proračuna.

Za list je važno reći da po-štanskim putem ne dolazi samo u domove građana Opatije, već se distribuira i na adrese opatij-

skih tvrtki i ustanova

te raznim primateljima širom Hrvatske, ali i izvan nje. Poseb-no njegov dolazak u poštanske sandučiće obraduje one stanov-nike Opatije koji ga prime u nekoj europskoj ili još daljoj zemlji, a koji su prije mnogo godine odse-lili iz grada. Kako je s godinama list mijenjao svoj izgled, tako se mijenjaju i osuvremenjuju mo-gućnosti njegovog čitanja, pa se Opatija danas može čitati i pu-tem interneta na web stranica-ma Grada Opatije. A što se tiče grafičkih promjena lista, neki se sjećaju njegovog prvotnog, velikog formata. U početku se u tom formatu štampao na žutom papiru, potom na bijelom, onda

se prešlo na manji, da-našnji format, ali i kolor stranice. Pro-mjene nisu mimoiš-le ni fotografije, pa je klasično fotogra-firanje zamijenilo di-gitalno, a crno-bijele slike ustupile su mje-sto koloru. Ukratko rečeno, to bi bila priča o dvadesetgodišnjem slavljeniku, koji je bio, a vjerujemo da će do nekog drugog slavlja i ostati, pisani trag svih važnijih opatijskih zbi-vanja.

»OPATIJA« Z OPATIJUN 20 LETfPripremile Irena Bistričić Vuković, Lidija Lavrnja i Kristina Tubić Fotografije Nikola Turina

Za dvadeseti rođendan našeg i vašeg lista odlučili smo pripremiti proslavu te vas, naši dragi čitatelji, pozi-vamo da nam se pridružite na rođendanskom slavlju u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer u petak, 28. listopada u 18.00 sati.

Pripremili smo razna iznenađenja – od gastro delicija koje će pripremiti naši čitatelji, a koji su surađivali kroz rubriku Recepti, preko glazbenih točaka u kojima će na-stupiti Duško Jeličić Dule i Dražen Turina Šajeta, pa sve do bogate tombole za sve naše goste i uzvanike. Cijelo to naše druženje imat će humanitarni karakter, a prikupljena sredstava donirat će se Društvu „Naša djeca“ Opatija.

Vas, naše posjetitelje, ćemo zamoliti da kod dolaska donirate 10 kuna, a mi ćemo vam dati listić tombole te vas ugostiti specijalitetima koje su pripremili naši sugra-đani, naravno uz prigodnu kapljicu. U programu će nam se obratiti gradonačelnik Ivo Dujmić te naša glavna urednica Mirjana Rončević, a na kraju druženja izvući ćemo sretne dobitnike tombole.

Međutim, to nije sve što smo pripremili za vas – svaki posjetitelj na ulazu će dobiti novi broj lista „Opatija“ te mali poklon kao podsjetnik na proslavu 20. rođendana.

Vidimo se za mjesec dana u Šporeru!

ROĐENDANSKA PROSLAVA

Logo proslave

List „Opatija“ mijenjao je izgled, urednike i suradnike koji su ispisali stotine stranica opatijske povijesti

20 LIST OPATIJA |rujan 2016. JUBILEJI

»OPATIJA« Z OPATIJUN 20 LET

Kako je bilo nekada pisati za list „Opatija“ i kako je nastala rubri-ka Maće i kamelije koja je i jedan od zaštitnih znakova našega lista, prisjetila se naša suradnica Irena Bistričić Vuković, koja je članica redakcije od prvog broja.

- Jedan od mojih prvih tekstova u listu „Opatija“, u kojem sam počela surađivati od prvog broja na poziv moje školske kolegice Lare Jelenc, bio je na temu opatijskih vaterpolista. Sjećam ga se kao teksta bez glave i repa, vjerojatno i prepunog gramatičkih po-grešaka, a koji je ipak uspjela oblikovati prva urednica lista Dina Julius. Mnogo je još tekstova ona morala temeljito urediti prije no što je dobar dio nas početnika pojeo onu količinu palente, koju mora svaki mladi čovjek pojesti, a da bi neki zadatak mo-gao izvršiti iole profesionalno. Za razliku od današnjih prosto-rija redakcije, u koju stane 7 ljudi, u tadašnju su stala jedva dva, kasnije tri suradnika, a ako bi se broj povećao, selili bi se u legendarnu Lipovicu. Selili smo se u zgradu Općinskog suda, u zgradu Porezne, ljudi su dolazili i odlazili, no kao i danas i tada je atmosfera bila živa i ispunjena smijehom. Vi-šegodišnji rad u „kamelijama i maćama“ rezultat je velikim dijelom i slobode koju smo Nikola Turina i ja uvijek imali, a koji su i čitatelji znali prepoznati. I to je ukratko ono što listu „Opatija“, na koji svi povremeno nešto brundaju, iako svaki novi broj ipak pročitaju, daje onu sentimentalnu notu i u konačnici svrhu. On svoju funkciju u potpunosti ispunjava - Opatijce, i ne samo njih, informira o Opatiji, u redakciji je uvijek vedra atmosfera i svakome tko ima dobru ideju, daje priliku za realizaciju. Želim mu još puno, puno brojeva, kazala je Irena.

S »OPATIJOM« OD PRVOG BROJA

List „Opatija“ mijenjao je izgled, urednike i suradnike koji su ispisali stotine stranica opatijske povijesti

Prvu maću dobio je Restoran Kamelija, a prvu kameliju park iza hotela Imperial

Prva redakcija lista „Opatija“ – Dolores Kurti, Nikola Turina, Dina Julius, Sandra Kolonić,

Kristina Primc, Irena Bistričić, Elena Vidović, Lara Jelenc i David Kurti

FOTO

LUI

GI

rujan 2016. | LIST OPATIJA 21

fPiše Mirjana Rončević

“Vidite ove lijepe bijele rive... Sve su one ob-novljene i produžene u posljednjih pet

- deset godina. I vidite što se do-gađa, pobrojite malo koliko je tu brodova, jahti, jedrilica... A zašto se u Opatiji toliko čeka da se uredi i produži riva, pa gledajte što to donosi...” govorio mi je susretljivi kapetan Ivica na brodu Kalipsa, na kojem sam ovog kolovoza provela ugodnih sedam dana krstarenja u organizaciji opatijske turističke agencije Katarina Line. Ponavljao mi je to gotovo u svakoj luci u koju smo pristajali.

Krenuli smo iz Opatije do gra-da Krka, drugog dana pristali u luci Rab na Rabu, treće večeri uplovili u luku Zadar, pa zatim na osebuj-

ŠUME JARBOLA UZ BIJELE RIVE

- Iza nas su turistički naj-uspješnijih prvih osam mjese-ci u Opatiji od osamostaljenja Republike Hrvatske. Dobri re-zultati su posljedica kvalitetne suradnje unutar destinacije na promociji, pripremi i realizaciji turističke 2016. godine, istaknu-la je direktorica Turističke zajed-nice Grada Opatija Suzi Petričić.

U razdoblju siječanj – kolovoz ostvareno je 271.034 dolazaka i 864.378 turističkih noćenja što je povećanje za 1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je u kolovozu 2016. godine Opa-tiju posjetilo 55.754 gostiju koji su ostvarili 238.559 noćenja, što je čak 6% više noćenja u odno-su na kolovoz prošle godine. U

strukturi noćenja, prema vrsti smještaja, najveći broj noćenja u kolovozu i to 64,8% ostvaren je u hotelskom smještaju, što je na razini ostvarenja kolovoza prošle godine, dok je u privat-nom smještaju ostvareno 33,5%, što je čak 20% više u odnosu na kolovoz prošle godine, a slijede s manjim udjelom nekomercijalni

ni Ilovik i na povratku još pristali i noćili na brodu uz rive Malog Lo-šinja i Cresa. O ljepotama mora i prirode u “divljim” uvalama gdje se brod svakog dana usidrio da bismo se kupali, ne treba posebno pričati, jer uglavnom svi mi znamo kakvo more imamo i kakav je to je-dinstven doživljaj uživati u tom či-stom plavetnilu. Posebna je priča usluga na brodu, gdje je dvadese-tak putnika opsluživala tročlana posada, kuhar Mario čija ukusna jela mogu parirati najboljim resto-ranima, uslužan i spretan barmen i konobar Igor, te simpatičan mor-nar Toni koji nas je u malom “baj-botu” kad god je zatrebalo preveo do plićaka i plaža.

Ali rive, rive na kojima smo pristajali i živo(s)t koja se na nji-ma odvija, hoćeš-nećeš natjera te na neke usporedbe. Na jednom

malom otoku Iloviku, gdje je prije nekoliko godina površina luke ud-vostručena, a i modernim ponto-nima omogućeno sidrenje, tog je kolovoškog dana bilo preko dvije stotine plovila (kažu mi da je to otprilike i kapacitet naše marine u Ičićima), raznih vrsta i veličina, a u restoranima i lokalima na obali bilo je živo kao u najrazvikanijim turističkim mjestima. U lukama Krka i Raba šuma jarbola raznih vrsta plovila, uz molove turistički brodovi jedan do drugog, pa neki puta za iskrcaj do kopna treba pri-jeći još dva broda, a u predvečerje rive prepune ljudi, turista u šetnji, u potrazi za mjestom gdje će se večerati, ili zabaviti. O Zadru da se i ne govori: to je jak turistički cen-tar u kojem su kolovoške gužve takve da se kroz stare ulice treba probijati kao u punom autobusu, a Pozdrav suncu i Morske orgulje takva su atrakcija da je tu stalno ogromno mnoštvo ljudi. Za ljubi-telje velikih, luksuznih jahti šetnja uz zadarsku, ali i druge otočne rive, pravi je doživljaj, kao da si

na nekoj svjetskoj izložbi mo-dernih, ekstravagantnih plovila. Ne možeš a da se ne upitaš: zar ima toliko bogatih, moćnih ljudi koji ljetuju sa svojim “morskim mrcinama”, tu na našem moru? I zašto ih tako malo ima na Opatij-skoj rivijeri?

- Treba stvoriti uvjete, izgraditi veću, modernu luku, jer ova opa-tijska je valjda još iz austrougra-skog doba. Pa da vidite kakve će jahte i kruzeri pristajati u Opatiji, jer to je lijep i zanimljiv turistički grad... - objašnjava kapetan Ivica. Pa hoće, odgovaram mu, postoje projekti, krenulo se s nultom fa-zom, a proširenje opatijskog mula je jedan od opatijskih prioriteta u idućih četiri godine.

- Aaa, znam, čuo sam već davno za te papirnate projekte, ali kasnite... Vidite što su drugi u međuvremenu napravili, dobrona-mjerno će kapetan Kalipse, koje-mu je dom u Rabu, a na moru je već više desetljeća.

Zaista se nekad treba “ma-knuti od kuće” da bi se vidjelo i doživjelo “kako je to drugdje”. Ne-kada male, mirne rive na kvarner-skim otocima postali su napučeni nautički centri, što donosi živost u tim mjestima, ne samo na riva-ma. A, poznato je, nautički turisti su jako dobro potrošači, spremni platiti ne male lučke takse, potro-šiti u dobrim restoranima, obilaziti turističke i povijesne atrakcije...

Nakon svega, nakon tog isku-stva krstarenja Kvarnerom, sigur-na sam da ću kao građanka Opati-je zdušno navijati da se čim brže i čim prije realizira projekt uređenja i proširenja opatijske luke.

ODLIČNI TURISTIČKI REZULTATIREKORDI

kapaciteti. Najbrojniji gosti bili su iz Njemačke, a slijede Austri-janci i Talijani te Mađari, Rusi, domaći gosti, Nizozemci, Polja-ci, Francuzi i Srbi. K.T.

NIKO

LA T

URIN

A

22 LIST OPATIJA |rujan 2016. KRSTARENJE

Prvo Svjetsko prvenstvo va pukalnicah održano je ispred Caffe bara „Barić“ 8. rujna. Dra-gan Hlanuda i Jerko Gudac or-ganizirali su natjecanje s ciljem

da mladim generacijama pri-bliže ovaj način zabave, nekad vrlo popularan u Opatiji i okolici. Pukalnica je „ispaljivač“ izrađen od komada izdubljene bazge s

SVJETSKO PRVENSTVO VA PUKALNICAHZABAVA

Opatija je prije petna-estak godina bila po-znata po održavanju međunarodnih izložbi

pasa. Takvih izložbi u gradu više nema, no ove godine Kinološko društvo Opatija pobrinulo se da one opet budu organizirane. Prva od njih održana je početkom lje-ta, no domaćin joj više nije bila Opatija, već susjedni Lovran. Što je na to utjecalo i kakvi su daljnji planovi Kinološkog društva sa-znali smo od njegove predsjed-nice Sande Terzić, koja je uz to i međunarodni kinološki sudac za hrtove, te registrirana uzgajivači-ca afganistanskih hrtova.

- Kinološko društvo Opati-ja djeluje od 1951. godine, i po svojim opatijskim izložbama pasa bilo je poznato u cijeloj Eu-ropi. Izložbe su se uobičajeno održavale oko 1. maja na Ljetnoj pozornici, a uz velik broj doma-ćih i stranih izlagača imale su i brojne posjetitelje. Posljednja takva izložba bila je organizi-rana 1999.godine, toga puta na Slatini. Nakon toga više nije bilo ni podrške gradskih vlasti da se održavaju na Ljetnoj pozornici, pa je društvo prestalo s njihovim organiziranjem. Međutim, ove godine odlučili smo da s njima ponovno krenemo, ali na novoj lokaciji. Zahvalni smo općini Lo-vran na podršci koja nam je pru-žena, a tamošnjim hotelijerima

na mogućnostima da natjecate-lji u hotelima borave sa svojim kućnim ljubimcima. Nogometno igralište na kojem se održavalo takmičenje pasa pokazalo se jako zahvalnim terenom. Naime, za ovakve manifestacije osim adekvatnog prostora za njihovo

održavanje, važan je i pristup, odnosno traže se poveći parkir-ni prostori, budući da sve više natjecatelja na njih dolazi kam-perima. Kako Opatija u takvom parkirnom prostoru oskudijeva, to je i teže takve manifestacije u njoj održavati. Lokacija u Lo-

IZLOŽBE PASA PRESELILE U LOVRANfPiše Lidija Lavrnja

drvenom ručkom za izbacivanje lumbera, tj. plodova lovora.

Na natjecanju je sudjelova-lo 26 seniora, 8 seniorki i jedan junior, program je vodio Valerio Benčić Vale, glavni sudac bio je Duško Jeličić Dule, a njego-vi pomoćnici Goran Brozović i Dario Glušić. Cilj je bio s uda-ljenosti od pet metara pogoditi metu, a kandidati su imali pravo na deset pokušaja.

Prvo mjesto u muškoj kate-goriji osvojio je Jadranko Sobo-tinčić, drugi je bio Emil Jeletić, a treći Jerko Gudac, dok je kod

žena prva bila Slavica Darišić, druga Ivanka Mišćenić Hrvatin, a treća Iris Vikario. U superfina-lu je titulu apsolutne prvakinje osvojila Slavica Darišić, koja je za nagradu dobila sliku akadem-skog slikara Claudia Franka. K.T.

Sanda Terzić i njezin šampionski afganistanski hrt Darcy

vranu zadovoljila je sve uvjete potrebne za takva natjecanja, a članovi Kinološkog društva pokazali su volju i sposobnost da organiziraju takve manife-stacije. Stoga, već naredne go-dine tamo planiramo sljedeće natjecanje. Ono će se također odvijati u lipnju, a nastojat ćemo da u okviru njega bude održana i noćna izložba pasa.

Naša sugovornica navodi da su na ovogodišnjoj Nacionalnoj izložbi pasa sudjelovali izlagači iz dvadesetak zemalja. Natjeca-nje svih pasmina pasa odvijalo se u desetak skupina, s time da se psi od tri mjeseca nadalje ta-kmiče u bebi skupini, a od osam mjeseci nadalje u veteranima. Na ovogodišnjem natjecanju or-ganizirali su i prvu memorijalnu izložbu Jadranka Glavina, a po-svetili su je preminuloj dugogo-dišnjoj članici Društva. A uz to što je promijenjeno i mjesto odr-žavanja izložbi pasa, i sjedište Kinološkog društva već dugo godina nije u Opatiji. Ono se sada nalazi u Kastvu, na adresi Na Brdeh 6, a u njemu djeluje pedeset članova s opatijskog i riječkog područja. Informacije o njegovom radu mogu se pronaći i na facebooku, a svi koji pože-le mogu ih dobiti i na mobilni telefon predsjednice 09831976, ili vođe uzgoja Ronalda Nekića 0915603716.

NIKO

LA T

URIN

A

NIKO

LA T

URIN

A

rujan 2016. | LIST OPATIJA 23UDRUGE

Tamara Sinožić

VELIKA LIJEČNICA U MALOM MJESTU

Doktorica Sinožić članica je Hrvatske udruge za rane, Druš-tva nastavnika opće/obiteljske medicine, Hrvatskog društva obiteljskih doktora te je prva u PGŽ 2009. godine započela sa sklerozacijom pjenom na-vođenom ultrazvukom kao metodom liječenja površinskih proširenih vena. A 2013. prva je u Hrvatskoj započela s primje-nom karboksiterapije, metode lokalne primjene ugljičnog diok-sida u medicinske svrhe.

- Imamo osobito dobre rezultate u potpornom liječe-nju kroničnih, sporo cijelećih rana ( rane koje ne cijele unu-tar očekivanog perioda od 6-8 tjedana) kao i kod problema s venskom i arterijskom cirku-lacijom i limfotokom (hladne noge, oticanje nogu, nemirne noge), istaknula je Sinožić.

fPiše Marijana Smokvina

Liječnica Tamara Sinožić je ovog ljeta (17. lipnja) pro-slavila 25 godina uspješnog rada u ambulanti u Mošće-

ničkoj Dragi, a radost je na proslavi podijelila s brojnim uzvanicima, pa-cijentima, prijateljima i obitelji.

- Točno na današnji dan, prije 25 godina, otvorila se jedna skro-mna mala turistička ambulanta u hotelu Marina u Mošćeničkoj Dra-gi. Imati svoju ambulantu nakon što si završio studij medicine bio je mladenački san, baš kao što mi je i studij medicine velika mladenač-ka ljubav. Krenuvši tako s velikim željama da bude samo turistička ambulanta, nakon 25 godina došli smo do puno, puno više, nego što je samo ambulanta za turiste, rekla je dr. Sinožić čija se ambulanta obi-teljske medicine ove godine preseli-la na novu adresu, u novoizgrađenu zgradu u centru Mošćeničke Drage.

- Mi smo ambulanta obiteljske medicine koja još pruža različite usluge proizašle iz brojnih eduka-cija koje sam pohađala svih ovih godina. Edukacije iz bolesti vena, dakle flebologija, liječenja kronič-nih rana, a onda i karboksiterapije koja nam je otvorila područje estet-

lja. Ljudi su me jako lijepo prihvatili i hvala im na tome, nekih nažalost više i nema. Moja magistra farma-cije, magistra Redi, je rekla “Joj Ta-mara ima ti u hotelu jedan prostor možda bi mogao biti za turističku ambulantu”. I eto iz tako jedne re-čenice, iz toga što sam došla kući i rekla mužu: ja hoću ambulantu, hoću turističku ambulantu, sve je krenulo. Uopće ne znajući što će biti, kako će biti i s vrlo malo isku-stva, ali kažu da hrabri pobjeđuju, prisjetila se Sinožić koja s obitelji već 23 godine živi u Mošćenicama.

- Rođena sam u Bakru, gdje sam i živjela prve tri godine života jer su tamo živjeli moji nonići. Onda smo preselili na Vojak u Rijeci i to je za moje djetinjstvo bio jedan pre-krasan dio života, tako da sam pra-vo gradsko dijete. Onda je moj otac odlučio da preselimo u Opatiju. Tako da sam cijelu mladost provela u Opatiji što mi je isto tako ostalo u prekrasnom sjećanju. I evo tu sam i ostala, udala sam se za moju mladenačku ljubav, mog Vološćana kojeg sam ja na kraju krajeva dovu-kla u Mošćenice gdje već 23 godine živimo. Na današnji dan smo se i oženili tako da danas osim obljetni-ce 25 godina ordinacije imamo i 27 godina braka. Očito da nam je 17. lipnja nekakav sretan datum, zaklju-čila je Sinožić kojoj želimo još puno uspjeha u radu.

- Planovi su veliki. Još uvijek sam studentica, moram završiti moj doktorski studij biomedicine. To me veseli, to mi daje jednu in-telektualnu snagu za naprijed jer ja volim učiti, uvijek volim nešto novo. Voljela bih biti edukator iz ovog po-dručja još više nego što sam bila do sada. Moja djeca su velika, nadam se da ću u osobnom životu i dalje prvo imati dovoljno zdravlja, ener-gije i sreće s mojim suprugom i da ću vidjeti kako moji unuci, a poseb-no priželjkujem unuke, rastu, rekla je Sinožić koja ima tri sina.

ske medicine koje usluge također nudimo. No, primarna nam je dje-latnost bolesti vena i kronične rane u čemu imam 20 godina iskustva, a u ljetnim mjesecima zdravstvena zaštita turista, rekla je Sinožić u čiju ambulantu dolaze pacijenti iz cijele Hrvatske.

- Pa mogu se zaista pohvaliti da u našu ambulantu upravo zbog tih naših specifičnih usluga i pristu-pa radu dolaze pacijenti iz cijele Hr-vatske pa i šire, iz Slovenije, Italije i Austrije. Možda je jedan od razlo-ga i to što smo kolegica, doktorica Jadranka Kovačević koja radi sa mnom, i ja godinama edukatori iz područja kroničnih rana za liječnike obiteljske medicine za cijelu Hrvat-sku pa nam i oni upućuju neke pa-cijente na konzultacije ili specifična liječenja, istaknula je Sinožić koja se osim visokom stručnošću ističe i zbog posebnog individualiziranog pristupa pacijentu.

- Bez obzira na to što sam u malom mjestu ostvarila sam sve svoje profesionalne snove. Puno putujemo, idemo na europske i svjetske kongrese i slika te naše Mošćeničke Drage stvarno je prošla pola Europe, rekla je Sinožić i opisa-la početak svoje karijere u Mošće-ničkoj Dragi.

- Bila sam zamjenski liječnik samo jedan ljetni mjesec devedese-te godine u ambulanti Doma zdrav-

Slavljenica je uspjeh podijelila s prijateljima, obitelji i pacijentima

NIKO

LA T

URIN

A

NIKO

LA T

URIN

A

24 LIST OPATIJA |rujan 2016. SUSJEDI

fPiše Kristina Tubić

Svoj ljetni odmor u Opatiji je i ove godine provela obitelj Tomac, koja uz svoju norvešku adresu

od prije nekoliko godina ima i onu opatijsku, na Lipovici. Otac Željko, poznati rukometni trener i pomoćni trener norveške muške rukometne reprezentacije, majka Magda i kćerke Teodora i Marta, obje uspješne rukometašice, če-sto dolaze u Opatiju, a sa sobom dovode i prijatelje, koji su, kako kažu, uvijek oduševljeni ljepo-tama Opatije, morem, lungoma-reom, arhitekturom, parkovima te dobrom hranom. Dvadeset-petogodišnja Marta norveška je rukometna reprezentativka koja se okitila zlatom na Svjetskom prvenstvu krajem prošle godine i igračica je prvoligaša Vipers Kristiansand, a dvadesetsed-mogodišnja Teodora igračica je prvoligaškog kluba Byåsen. Obje su nastupale i u svim mlađim ka-tegorijama za hrvatsku reprezen-taciju. Uz to što su obje vrhunske sportašice, uz sport uspješno usklađuju fakultet i posao, ali i volontiranje.

- U rukometu sam od kada znam za sebe. Kada sam se tre-bala roditi, tata je vozio mamu u rodilište i od uzbuđenja, umje-sto u bolnicu, krenuo prema rukometnoj dvorani, tako da mi je rukomet valjda bio predodre-đen, kroz smijeh priča Teodora te nastavlja: - Sestra i ja smo s tatom odlazile na treninge, tamo se igrale loptom, a i dadilja nam je bila rukometašica, pa bismo maknule namještaj u stanu i igrale rukomet. Koliko je samo stradalo maminih vaza i ukrasa... U Norveškoj je vrlo popularan mini rukomet, tako da smo obje već s nekih pet godina krenule s treninzima. Trenirale smo i pliva-nje, odbojku i tenis, ali rukomet nam je uvijek ostao prva ljubav. Ja sam završila dva fakulteta – ekonomiju i računovodstvo i ra-dim u Offshore Health services, a igram za prvoligaški klub Byåsen i ove smo sezone bili drugi na ta-blici. To je klub u gradu Trondhe-im u kojem stanuje moja obitelj,

NORVEŠKO ISKUSTVOSESTARA TOMAC

GUST RASPORED OBAVEZA

- Odgojene smo da je škola na prvom mjestu i uvi-jek treba što više učiti, ali i baviti se sportom i pomagati drugima, pa smo tako naučile i dobro rasporediti obaveze. Većina naših prijatelja bez problema studira, radi, bavi se sportom i volontira, iako to znači rano ustajanje i gusto ispunjen cijeli dan. Volonti-ranjem smo stekle prekrasna iskustva, radile smo s djecom rukometašima, pomagale izbjeglicama, radile s narko-manima, čuvale noću ulice kao dio patrole građana... I kada smo na odmoru u Opa-tiji treniramo svaki dan, u te-retani na Zametu, ali još uvi-jek ostane dovoljno vremena za plažu, kupanje, sunčanje te izlaske i druženje s prija-teljima, zaključile su sestre Tomac te nam otkrile da su im u Opatiji omiljena mjesta izlazaka restoran Roko i kafić Mimoza.

Marta i Teodora Tomac

ali igrala sam i za druge klubove, jedno vrijeme i u Danskoj, kazala je Teodora.

Marta studira ekonomiju i radi na administrativnim i eko-nomskim poslovima u centru za izbjeglice.

- U Norveškoj je normalno da ljudi uz studij nešto i rade, kao i da se uz sport studira. Sportaši imaju prilagođen program studija, pa tako ja sada imam u semestru samo dva predmeta. Također nam na fakultetu maksimalno izlaze

ususret, ja sam primjerice jedan ispit polagala kada sam bila na pri-premama za svjetsko prvenstvo, putem interneta. Profesorima je u cilju da studenti budu što uspješni-ji, tako da se sve može dogovoriti, a i sport se jako cijeni i fakulteti i

tvrtke se ponose ako u svom timu imaju uspješne sportaše. Ja sam igrala za više klubova, igrala sam i za jedan danski klub, a prošle sam godine potpisala ugovor za Vipers Kristiansand. Također sam bila članica mladih reprezentacija Hr-

vatske i uvijek mi je bilo prekrasno na pripremama u raznim krajevima Hrvatske. Bila sam članica i senior-ske reprezentacije kada je izbornik bio Zdravko Zovko, a onda sam po-zvana i u norvešku reprezentaciju. Dugo sam razmišljala, pričala s ta-

tom i na kraju odlučila da prihvatim. Na žalost sam tada ozlijedila rame i nisam igrala godinu dana, a kada sam se oporavila, norveški izbornik me pozvao na pripreme za svjetsko prvenstvo i u Danskoj smo osvojile zlato, ponosno je ispričala Marta.

NIKO

LA T

URIN

A

rujan 2016. | LIST OPATIJA 25SUSRETI

fPiše Aleksandar Vodopija

14. Liburnia Film Fe-stival, festival hrvat-skog dokumentarnog filma, ovog je ljeta

promijenio mjesto održavanja. Na-kon trinaest uspješnih godina u Ičićima, svoje je četrnaesto izdanje, u partnerstvu s Festivalom Opatija, doživio baš u Opatiji gdje će, kako stvari sada stoje, i ostati. Svečano je otvoren 22. kolovoza ove godine na opatijskoj maloj Ljetnoj pozornici. U ceremoniji otvarenja sudjelovali su izvršna direktorica 14. LFF-a Jelena Androić, direktor i selektor programa 14. LFF-a Oliver Sertić te, kao pred-stavnici pokrovitelja LFF-a, dožupan Primorsko-goranske županije Petar Mamula i zamjenik gradonačelnika Grada Opatije Fernando Kirigin koji je Festival proglasio i otvorenim du-hovito naglasivši da posebno raduje činjenica da, unatoč ‘’porodiljnom dopustu’’ dosadašnjeg izvršnog di-rektora Igora Bajoka koji ove godine obnaša dužnost ‘’samo’’ predsjed-nika festivalskog odbora, projekt uspješno plovi dalje.

- Istina, nastavio je Kirigin, Ičića-ni su izgubili jedan od svojih aduta, no njihovo je dijete staro već 14 go-dina, skoro punoljetno, te je jedno-stavno otišlo u svijet – do Opatije; za početak, doduše, na njezinu malu pozornicu, ali samo je pitanje vre-mena kada će stići i do velike Ljetne pozornice!

Festival je otvoren pod zvjez-danim opatijskim nebom koje mu je bilo naklonjeno svih pet dana njego-vog održavanja tako da sigurni krov Ville Antonio nije bio potreban kao ‘’backup’’ za večernje projekcije. Čast otvorenja pripala je svjetskoj premije-ri kratkometražnog dokumentarnog filma ‘’Nasljeđe’’ redateljice Sanje Šamanović, nakon čije je projekcije uslijedila hrvatska premijera filma ‘’Slobodni’’ redatelja Tomislava Žaje. Inače, u konkurenciji su ukupno pri-kazana 22 ‘’dokumentarca’’ koji su is-punili prva četiri dana festivala, dok je zadnji dan bio rezerviran za 6 filmova iz RESTART-ove produkcije te dodjelu nagrada. Popratni filmski program počeo je već 20. kolovoza projekcijom filma ‘’Betonski spavači: Kratki susreti uz Jadransku cestu’’ koja se održala na terasi ex-motela Panorama, a usli-

POLOŽEN ISPIT U OPATIJI

Vanda Kreutz i Ana Hušman vode radionicu ‘’Filmska početnica: Kako nas film vara’’

jedila su još 4 filma čije su projekcije održane u poslijepodnevnim satima u Villi Antonio. Svakako treba istaknuti i edukacijski program koji je bio organi-ziran u tri cjeline od kojih je ‘’case stu-dy’’ prošlogodišnjeg pobjednika LFF-a, filma ‘’Goli’’, bio otvoren za javnost, dok je za ostale dvije cjeline, ‘’Prvi put snimam’’ i ‘’Filmska početnica: Kako nas film vara’’, bila potrebna prethod-na prijava.

Na izuzetno ugodnu ‘’Kavu s autorom’’ su, točno u podne u Caffe baru Eugenian, bili pozvani svi zain-teresirani za razgovor s redateljima i autorima filmova prikazanih prethod-ne večeri. Inače, ovo je bio prvi LFF na kojem su bili prisutni svi autori i producenti filmova koji konkuriraju za nagrade, tako da se radilo o prilici koju je zaista bilo šteta propustiti. U Eugenianu su se održavali i afteri tj. after parties, a za dodatnu se zaba-vu u Old School Pubu prvoga dana pobrinuo audio-vizualni sastav ‘’Žen’’ iz Zagreba, dok je završne večeri na istome mjestu nastupio riječki ‘’This Connection’’.

Naravno, posljednji dan Festi-vala, 26. kolovoza, bio je u znaku

dodjele nagrada. Stručni peteročlani žiri 14. LFF-a činili su gosti Carolina Mancini, novinarka iz Italije, i Dra-gan von Petrović, redatelj i montažer iz Srbije; te hrvatski trolist: Marko Njegić, filmski kritičar, novinar i ko-lumnist ‘’Slobodne Dalmacije’’; filma-šica Tiha K. Gudac, redateljica filma ‘’Goli’’; i glazbenik Zoran Medved. Najboljim je filmom proglašen doku-mentarac ‘’Dum spiro spero’’ redate-lja Pere Kvesića. Najbolji regionalni film je ‘’Kratki obiteljski film’’ Riječani-na Igora Bezinovića, a nagrada za re-žiju pripala je Tomislavu Žaji za film ‘’Slobodni’’. Najbolja fotografija krasi film ‘’Iza lica zrcala’’ gdje je iza kame-re stajao Vjeran Hrpka, a isti je film nagrađen i za dizajn zvuka za koji su ‘’odgovorni’’ Vesna Biljan Pušić i Ivan Zelić, dok je za montažu nagrađen Jan Klemsche (‘’Turizam’’).

Naravno, LFF poznat je i po tome da u ocjenjivanju filmova sudjeluje još jedan ravnopravni žiri – publika, čija je nagrada za najbolji film jedna-ko ‘’teška’’ (novčana nagrada u izno-su od 1.000 USD, originalna statua Saše Jantoleka i izrada DCP-a koju osigurava Restart) kao i ona koju

dodjeljuju stručnjaci. Ovogodišnji favorit publike, s visokom srednjom ocjenom 4,65 (skala 1 do 5), potresni je film Nine Mimica i Paole Sangio-vanni koji istražuje uzroke i posljedi-ce ratnih silovanja, ‘’Tanka linija’’.

Publika je, uostalom, onaj čim-benik bez kojega festivale, pa tako niti LFF, ne bi imalo smisla organi-zirati. Stoga zaista treba pažljivo osluškivati njezino bilo. Ove je go-dine ono kucalo nešto brže – kako zbog promjene mjesta održavanja

festivala, tako i zbog naplate filmskih projekcija koje su prethodnih godina ipak bile besplatne. Cijene ulaznica su, doduše, zaista bile simbolične tako da se za 30 kuna mogla kupiti festivalska propusnica za sve dane, dok je 15 kuna trebalo izdvojiti za svaku pojedinu večer (u slučaju ne-posjedovanja propusnice) koja je uključivala najmanje 4 projekcije. Ulaz na sve ostale sadržaje nije se naplaćivao. Opatija je, po svemu sudeći, objeručke prihvaćena kao logični nastavak rasta LFF-a, a niti posezanje za novčanikom, u dato-me kontekstu, nije bilo tako bolno, pogotovo što je na Danima Ičića, već početkom rujna, LFF imao svoj gratis epilog na kojemu su prikazana čak četiri nagrađena dokumentarca s upravo završenog Festivala.

Na zatvaranju LFF-a u Opatiji Oliver Sertić je istaknuo da je ovogo-dišnji Festival bio veliki ispit za sve njegove sudionike, te zaključio da se nada da su ga i položili. Sudeći po vi-đenome, od prologa u Panorami do epiloga u Ičićima, ispit ne samo da je položen, već je zavrijedio i visoku ocjenu.

Fernando Kirigin u društvu Jelene Androić i Olivera Sertića proglašava 14. LFF otvorenim

Kava s autorom u ‘’Eugenianu’’ – Zorko Sirotić iz Kino kluba Zagreb

NIKO

LA T

URIN

A

NIKO

LA T

URIN

A

rujan 2016. | LIST OPATIJA 27LFF

fPiše Aleksandar Vodopija

Prepoznajete li sliku koja krasi ovu stranicu? Je-ste li možda gledali ovaj spektakularni nastup

ruskog nacionalnog folklornog ansambla Beriozka? Ako jeste, sljedeće je pitanje: ‘’Gdje?’’. U Opatiji sigurno ne! Eventualno u Ljubljani gdje su se ovi umjetni-ci, dan prije najavljenog nastu-pa na našoj Ljetnoj pozornici, sa trenutno nenatkrivenih Križanki morali skloniti pod siguran krov Cankarjevog doma i, podra-zumijeva se, oduševili brojni auditorij. Prognoza vremena za sljedeći dan bila je prilično optimistična i, premda Opatija još uvijek nema natkriven ljetni auditorij, izgledalo je da neće biti potrebe za traženjem alter-native. Tim više što alternative za jedan ovakav nastup, baziran na suptilnim, gotovo nadreal-nim koreografskim rješenjima, realno, nema. Prognoza se, na žalost, pokazala vrlo nepouz-danom i nastup je morao biti otkazan. Zamjenski datum nije bilo moguće dogovoriti budu-ći da je Beriozka već sutradan nastavljala svoju turneju, a sve što je razočarana publika u redu za vraćanje novca mogla vidjeti bili su pokunjeni članovi ansambla kojima nije preostalo ništa drugo doli da se prošeću do Agave gdje su bili smješteni, odmore se i pripreme za sutraš-nji nastavak puta!

U nebo se gledalo i na veli-čanstvenom koncertu Jacque-sa Houdeka koji je, zajedno sa svojim gostima – Doris Drago-vić, Vannom i Alenom Đurasom, zatvorio ‘’live’’ sezonu na Ljetnoj. Prisjetimo li se otvaranja sezone i koncerta ‘’Dobar glas daleko se čuje’’, odmah će nam pred oči iskrsnuti i mjesto održavanja – sportska dvorana ‘’Marino Cvet-ković’’! Houdekov nastup, kao svojevrsni antipod ovog kon-certa, imao je više sreće, no da je bilo napeto svjedoči i pljesak Svevišnjem koji je na Jacqueso-vu molbu publika, zajedno s nji-me, uputila u nebesa. Ne ulazeći u raspravu koliko je priličan ova-

kav način komuniciranja sa sve-mirom, upitati se treba je li nam zaista potrebno u 21. stoljeću upirati oči u nebo, i nadati se da će nam biti milostivo. Rješenja, naravno, ima; nacrti već postoje; pitanje realizacije i dalje visi u zraku. Dokad?

U očekivanju odgovora, po-gledajmo u čemu smo mogli uživati neopterećeni atmosfer-skim (ne)prilikama. U prvome redu bio je to ‘’Cabaret à la car-te’’ u čijem je kolovoškom izda-nju, uz već nam dobro poznate Lelu Kaplowitz, Doriana Cuculi-ća, Dina Ivelju i Sandra Legana, nastupila sjajna riječka glumica i pjevačica Elena Brumini koja mu je udahnula jedan posve novi sjaj autohtonog kabaret-skog izričaja. Otišla je i korak dalje, te je svojom nepresuš-nom energijom i talentom jed-nostavno ‘’povukla’’ za sobom i ostale izvođače koji kao da su tako otkrili neke svoje dotad skrivene mogućnosti zablistav-ši u punome sjaju u kojem bi ih svakako vrijedilo vidjeti i još ko-jom prilikom.

Vrijeme je bilo milostivo i filmskim festivalima koji su na neki način i obilježili kolovoz u Opatiji. Od ovoga se ljeta, naime, Liburnija Film Festival ‘’preselio’’ na Ljetnu i, sudeći po

onome što smo imali prilike vi-djeti, tamo će i ostati. S druge pak strane, Solo Positivo Film Festival u Opatiji stoluje već drugo ljeto. Sumnje nema da to i zaslužuje, no prava je šteta da to ne može potvrditi i više ljudi. Razlog? Kronični manjak publike. Naravno, postavlja se pitanje zašto ljudi nisu prepo-znali vrijednost onoga što im se nudi na pladnju, praktički ispred nosa. Jesu li razlog možda zlobni članci i jednako takvi ko-mentari izišli u dnevnom tisku? Ako jesu, ne bi li vrijedilo apstra-hirati pozadinske (polu)istine i donijeti vlastito mišljenje na osnovu ponuđenog programa? S druge pak strane, možda net-ko misli da glazbeni dokumen-tarci jednostavno nisu njegov ‘’đir’’, da je to nešto namijenjeno samo vrlo uskoj publici. Ja bih preispitao takvo mišljenje. Pri-mjerice, film o Arsenu Dediću, legendi naše zabavne glazbe, ne može biti nezanimljiv niti jednom stanovniku Lijepe naše. I na kraju, da nije u pitanju no-vac? Teško, budući da se ulaz naplaćivao samo na Ljetnu po-zornicu, a veći se dio programa odvijao u ‘’Šporeru’’ koji je, una-toč slobodnom ulazu, zjapio gotovo prazan. Prikazivali su se ondje, između ostaloga, laurea-

ti prošlogodišnjih SPFF-ova, a razgovaralo se s cijelim nizom eminentnih filmaša i glazbenika uključujući i Slobodana Šijana, redatelja kultnih filmova ‘’Mara-tonci trče počasni krug’’ i ‘’Ko to tamo peva’’, te svestranog Zora-na Predina, kao i Daniela Millera, svjetsku producentsku zvijezdu zaslužnu za uspješne karijere glazbenika poput Mobya ili De-peche Modea. Odluku radi li se o nezanimljivim sadržajima do-nesite vi; ali prije sljedećeg ljeta – da opet ne propustite ono što bi vas itekako moglo zanimati!

Ljeto na Ljetnoj je završilo, premda okolne terase hotela na-stavljaju sa svojim programima na kojima im bez daljnjega tre-ba čestitati, no ne bi li čestitka bila slađa kad bi oni bili popra-ćeni i međusobnim razumije-vanjem, uvažavanjem i koordi-nacijom sa ostalim kulturnim zbivanjima u Opatiji. U Ljubljani se, primjerice, zbog kulturnih zbivanja zatvaraju prometnice kako nikakav šum ne bi ometao umjetnost. U Opatiji nije moguć niti najbanalniji dogovor koji bi omogućio nesmetan nastup pri-znatim umjetnicima koji stoga katkad moraju i mijenjati mje-sto izvedbe. Zašto?

Budimo ipak pozitivni. Pod-vučemo li crtu, od 88 dana traja-nja ljetne sezone Festivala Opa-tija, 82 su se dana ipak mogla iskoristiti za različite programe koji su, sve skupa, zabilježili 14.711 posjetitelja. Pred nama je jesenja sezona koja će, u ne-strpljivom iščekivanju Kulturno-turističkog centra, morati proći bez Adriatica, ali programa će, i to kvalitetnog, svejedno biti. A u međuvremenu – već je počela sezona Festivala Kvarner.

Nakon koncerata u rujnu, u listopadu bi nas trebale oče-kivati prave dvije poslastice i to 12. listopada ‘’Neubau’’ (gu-dački, bolje rečeno žičani, duo Bartolomey-Bittmann), te 14. listopada ‘’Mosaique’’ (klavirski Trio Frühstück), dok bi u sklopu Festivala čokolade, 3. prosinca, trebala uslijediti završnica pod nazivom ‘’Pure Chocolate’’. No, to je već neka druga priča!

MANJAK PUBLIKE ZA SOLO POSITIVO

28 LIST OPATIJA |rujan 2016. KULTURA

fPiše Aleksandar Vodopija

Slikarski natječaj Man-drać, jedan od zaštitnih znakova Voloskog a time i Opatije, zašao je u

četvrto desetljeće svoga posto-janja. Svoj je 31. rođendan tako dočekao u, još prošle mu godine vraćenom starom terminu po-sljednjeg vikenda u kolovozu, te sa obogaćenim popratnim pro-gramima koja su mu dala jednu novu dimenziju.

Subota prijepodne tradici-onalno je rezervirana za ‘’Mali Mandrać’’ koji je održan 27. kolo-voza, a natječaju se odazvalo 95 djece do 15 godina starosti i to ne samo iz Hrvatske, već i iz Slove-nije, Italije i Španjolske. Najmla-đa je sudionica bila dvogodišnja Margarita Alvir iz Rijeke, a poseb-nu je nagradu van konkurencije dobio trogodišnji Tristan Ivančić. U mlađoj su kategoriji, od 5 do 10 godina nagrađeni Ella Vedriš, Dora Radovčić, Amadeo Valerije Kljun, Lana Sekulić te Majda Ban, dok su u kategoriji djece starije od 10 godina nagrađene Nika Ćo-sić, Rea Bartulović, Lucija Erstić, Maja Seliškar i Regina Dodić. Nagrade je osigurala Knjižara i

OBOGAĆEN POPRATNIM PROGRAMIMAMandrać 2016. – sretna simbioza malih i velikih umjetnika i šarolike publike

papirnica Melior, a nagrađeni će radovi biti izloženi u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka, na izložbi čije će otvorenje biti upriličeno prije premijere ‘’Pipi Duge Čara-pe’’ 23. rujna za koju će nagrađe-nim malim umjetnicima biti osi-gurane i pozivnice. Inače, ‘’Mali Mandrać’’ završen je predstavom ‘’Ljubiti, samo ljubiti’’ (Teatar Poco Loco, Zagreb; režija: Rena-ta Carola Gatica), a svojevrsnu premosnicu prema nedjeljnoj za-vršnici upriličio je Claudio Frank svojom, već tradicionalnom, glaz-bom oplemenjenom aukcijom slika i tombolom na otvorenom.

‘’Veliki Mandrać’’ protegnuo se cijelom nedjeljom, tako da je 28. kolovoza već od jutarnjih sati ‘’zaodjenuo’’ Volosko slikarskim

ogrtačem. Unatoč manjem broju prijavljenih sudionika u odnosu na prošle godine, interes publike bio je veći tako da su nagrade dodijeljene u prigodno pozitivnoj atmosferi. Žiriju je predsjedavao naš akademski slikar Claudio Frank, a činili su ga još i akadem-ski slikar i kipar Bojan Šumonja, te povjesničar umjetnosti i kriti-čar Enzo Santese.

Prvu nagradu Mandraća, onu u profesionalnoj skupini koja uključuje i 10.000 kn, osvojila je Georgette Yvette Ponte, dok je drugom nagradom u vrijedno-sti od 5.000 kn nagrađen Dejan Kljun. Posebnim priznanjima ovjenčani su Radovan Kunić koji će i samostalno izlagati u Umjet-ničkom paviljonu ‘’Juraj Šporer’’,

te Renata Pentek Šimoković koja je osvojila izložbu i noćenje u ho-telu Miramar. U općoj je skupini prva nagrada od 3.500 kn pripa-la Nori Vrsalović, dok je drugom nagradom u visini 1.500 kn na-građen Albert Svab. Posebno pri-znanje u općoj skupini (izložba u hotelu Mozart) dobila je Erika Medanić, dok je uokvirivanje u galeriji Bonačić pripalo Nikoli Lukinčiću. Za najbolju je fotogra-fiju nagradu od 3.500 kn osvojio Stanislav Juretić, a večerom u Tramerki nagrađen je Lukas Lu-kinčić. Igor Popović osvojio je konzumaciju u Mohu, Igor Bra-joić nagradu Liburnija parkinga, Branko Popović tortu iz slasti-čarnice KaoKakao, Vinko Dubro-vić i Eda Mihovilić monografije knjižare Adamić, a Ivi Kajzeru će se organizirati jednodnevna izložba u knjižari Adamić, dok je studentsku nagradu dobila Sara Pečanić. U glazbenom progra-mu nastupio je duo MišAndroid i riječki band Marinada, dok je cjelodnevno druženje okončano programom ‘’Slučajno kino’’ u sklopu kojeg je, u suradnji s Li-burnia film festivalom, prikazan izniman eksperimentalni film Da-mira Čučića ‘’Rakijaški dnevnik’’.

NIKO

LA T

URIN

A

NIKO

LA T

URIN

A

rujan 2016. | LIST OPATIJA 29MANDRAĆ

Mladi rukometaši MRK Opatija u društvu opatijskih rukometašica

30 LIST OPATIJA |rujan 2016.

Hrvatski stolnoteniski sa-vez organizirao je od 20. do 26. kolovoza regional-

ni kamp u Opatiji na kojem su sudjelovali pozvani mladi stol-notenisači i stolnotenisačice iz klubova članica HSTS-a. Voditelj kampa bio je Diego Lipovšek, a glavni trener Marko Habija-nec kojem su pomagali Mladen Škrapac, Tomislav Fota, Križan Markić i Mateo Magličić te dva trenera iz STK Šabac Aleksan-dar Marinković i Darko Cvejić. Treninzima su prisustvovali i stolnotenisači iz Češke, njemač-kog grada Kassela, austrijskog Graza te sparing partneri iz STK Opatija 08, STK Marathon, STK Split i STK Šabac.

- Dan ranije kamp su napusti-li naši reprezentativci koji su kre-

fUređuje i piše Kristina Tubić

OPATIJA ĆE IGRATI SENIORSKI RUKOMET

TALENTIRANI STOLNOTENISAČI U OPATIJI

NIKO

LA T

URIN

A

Opatijski rukometaši zapo-čeli su pripreme za novu rukometnu sezonu, a po prvi put će zaigrati i se-

niorski rukomet. Natjecat će se u Trećoj hrvatskoj ligi – Zapad, a za ekipu MRK „Opatija“ nastupat će mladi opatijski igrači Marin Glassl, Ivan Dragojević, Erik Grozdanić, Toni Grozdanić, Vito Kinkela, Igor Kožul, Tonko Pavičević, Mateo Gr-žinić, Matija Jozić, Rene Rubinić, Tino Viskić, Antonio Vlah te nešto stariji i iskusniji Nenad Sladić, Zo-ran Mudrić, Igor Saršon, Marko Er-stić, Luka Pejatović, Pjero Dražul i Jurica Filipović, koji će ujedno biti i trener momčadi.

- Generacija rukometaša ro-đenih 2000. i 2001. godine igrala je u kadetskom uzrastu, a kako u Hrvatskoj ne postoje natjecanja ni lige za juniorski uzrast, za ta godišta više nema organiziranih natjecanja. Solucija za te mladiće je ili prestati trenirati ili nastupati za seniore te smo im odlučili omo-gućiti nastavak bavljenja sportom i osnovali seniorsku ekipu. U kri-znim tinejdžerskim godinama za zdrav razvoj je važno kvalitetno provođenje slobodnog vremena,

naročito bavljenje sportom. Opa-tija i naš klub su s novom sport-skom dvoranom dobili odlične uvjete za mlade sportaše i šteta bi bilo ne iskoristiti ih. U 3. HRL Zapad nastupaju ekipe iz PGŽ i Istre, a mi uz mlade igrače imamo i nekoliko starijih i iskusnijih, koje smo pozvali da se pridruže mom-čadi, kazao je trener i igrač Jurica Filipović. Uz njega u klubu djeluju i treneri Petra Filipović, Igor Tomić i Igor Saršon, koji rade s mlađim uzrastima. Ističu na je naglasak na radu s mladima i trude se na razne načine animirati najmlađe, pa su tako pokrenuli i novi projekt Sportske igraonice prilagođene za mališane vrtićke dobi, koji će pro-voditi posebno educirani treneri u Dječjim vrtićima Opatija i Lovran te u MRK „Opatija“.

nuli u Francusku na neslužbeno EP za mlađe kadete i kadetkinje dok su svi ostali zadnji dan odi-grali mnogo međusobnih meče-va kako bi se što bolje spremili za novu sezonu. Treneri su bili jako zadovoljni radom mladih igrača, kazao je glavni trener Marko Habijanec.

- Kamp je svake godine sve bolji i bolji, Grad Opatija podr-žava stolni tenis što nam je vrlo važno za daljnju suradnju u bu-dućnosti, istaknuo je direktor HSTS-a Renato Čengić.

Na opatijski kamp već dru-gu godinu dolazi i trener iz Au-strije mag. Werner Voves, otac

sudionika kampa trinaestogo-dišnjeg Floriana, a za dobru organizaciju kampa te Opatiju ima samo riječi hvale.

- Ovdje sam u pratnji sina i dvoje njegovih suigrača, koji su najbolji u našoj regiji Steiermark. I ja sam dugo go-dina radio kao trener, a za ovaj kamp imam samo pohvale. Odlično je organiziran i jako dobro se trenira te ima puno talentiranih igrača. I sportska dvorana je vrlo lijepa. U Opati-ju je stigla cijela moja obitelj, pa dok sin trenira, supruga i ja odemo na plažu ili u šetnju. Jako nam je lijepo ovdje, Opa-tija je zaista prekrasna, kao i mogućnost kombinacije spor-ta i odmora, kazao je mag. Vo-ves.

Predsjednik kluba Igor Flego, zamjenica predsjednika Nadežda Kopani Frketić, članica uprave Nataša Sinčić Peja-tović i tajnik Milan Karas zadovoljni su osnivanjem seniorske ekipe te ističu da je sljedeći korak pronalaženje sponzora, jer seniorska liga znači i dalja putovanja te veće troškove.

- Uvjeti u našem klubu su dobri, Grad Opatija sufinanci-ra ekipe podmlatka, imamo preko šezdeset članova, a imat ćemo i više, budući da su u tijeku upisi na početku školske godine, te se nadamo da će i lokalna zajednica i gospodar-stvo, kao i Grad Opatija prepoznati naše napore da omogući-mo djeci da što duže budu u sportu i treniraju u svom gradu. Već smo kontaktirali nekoliko sponzora, međutim rukomet-na sezona je tek započela i trebat ćemo naći još dodatnih sredstava, kazali su predstavnici kluba te uputili poziv svima koji im žele pomoći da se jave u MRK „Opatija“.

NIKO

LA T

URIN

A

rujan 2016. | LIST OPATIJA 31

Sedamnaesto izdanje Me-morijalnog košarkaškog ju-niorskog turnira Kvarnerska rivijera – Marino Cvetković

okupilo je u Sportskoj dvorani Ma-rino Cvetković te u dvorani Nafta u Rijeci šest ponajboljih juniorskih ekipa iz Italije, Slovenije, Slovačke, BiH te Hrvatske. Prvo mjesto osvo-jila je momčad iz Splita, drugi su bili mladići iz talijanskog Benetto-na, dok se na treće mjesto plasira-la slovenska ekipa Janče. Najbolji strijelac turnira bio je Aljaz Kunc iz KK Janče, najbolji igrač Ivan Omr-čen iz KK Split, dok su u najbolju petorku turnira izabrani Ivan Omr-čen i Ivan Vrgoč iz KK Split, Denis Dal Pos iz KK Benetton, Jan Koc-

man iz KK Janče i Pavel Svoboda iz KK Inter iz Bratislave.

Tajnik Košarkaškog saveza grada Rijeke Aramis Naglić izrazio

je zadovoljstvo što su se dva turni-ra Kvarnerska rivijera i Memorijal Marino Cvetković ujedinili s ciljem promocije košarke.

- Na turniru su sudili vrhunski suci, koji su u Opatiji i Rijeci sudje-lovati na seminaru FIBA sudaca, a također je održan i seminar trenera u organizaciji Udruge trenera PGŽ-a, istaknuo je Naglić.

Predsjednik Sportskog save-za grada Opatije Fernando Kirigin zahvalio je organizatorima Košar-kaškom klubu Opatija, Društvu za sportsku rekreaciju Marinovi prijate-lji i Košarkašom savezu grada Rije-ke na organizaciji ovog međunarod-nog turnira koji iz godine u godinu raste i postaje sve prepoznatljiviji.

- Veseli me što su naši građani i ljubitelji košarke mogli uživaju u nastupima kvalitetnih momčadi na turniru koji nosi ime našeg po-ginulog branitelja i košarkaša Ma-rina Cvetkovića, kao i naša sport-ska dvorana, kazao je Kirigin.

Organizatori Robert Jurković i Darko Furlan iz DZSR Marinovi prijatelji te Odisej Kurelić i Neven Dusper iz KK Opatija naglasili su da ovaj turnir predstavlja promoci-ju košarke na liburnijskom područ-ju te se nadaju da će zainteresirati i potaknuti djecu da se u što ve-ćem broju uključe u ovaj sport.

NAJBOLJI JUNIORSKI KOŠARKAŠI U OPATIJI

OPATIJSKOM KICKBOKSAČU SVJETSKA BRONCA

ATRAKTIVNA ODBOJKA NA PIJESKU U IČIĆIMA

Na plaži u Ičićima je od 12. do 14. kolovoza u organizaciji Klu-ba odbojke na pijesku Opatija održan međunarodni turnir „Ičići Open Masters 2016“. Na turniru je sudjelovalo tridesetak eki-

pa iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hrvatske. U muškoj konkurenciji zlato su osvojili Slovenci Danijel Pokeršnik i Sergej Drobnič, drugo mjesto pripalo je našem najuspješnijem hrvatskom paru Filipu Siliću i Ivanu Zeljkoviću, dok se na treće mjesto plasirao hrvatski par Matija Gracin i Jegor Žukovski. Kod djevojaka je zlato otišlo u Zagreb Valentini Vr-banc i Dini Bečić, koje su u finalu pobijedile Saru Radanović i Samantu Fabris, a treće su bile Slovenke Nina Kontrec i Mojca Pene.

- Publika je uživala u atraktivnim mečevima. Ove se godine prija-vilo više ekipa iz Primorsko-goranske županije, što smatramo velikim uspjehom te je dokaz da smo ovaj atraktivan sport nakon mnogo godi-na uspjeli vratiti na Kvarner. Nadamo se da ćemo sljedeće godine igra-ti u još boljim uvjetima te ističemo mogućnost igranja u večernjim ter-minima, kazao je predsjednik kluba i direktor turnira Mladen Đorđević.

SPORT

Borac Opatija Fight Cluba se-damnaestogodišnji Kristian Kolaj osvojio je brončanu

medalju na Svjetskom prvenstvu u kickboxingu za kadete i juniore održanom od 27. kolovoza do 3. rujna u Dublinu u Irskoj. Hrvatska

kadetska i juniorska reprezenta-cija ostvarila je odlične rezultate osvojivši ukupno 29 medalja, od čega čak 11 zlatnih. Kristian Ko-laj broncu je osvojio u kategoriji Low Kick J -54 kg, što predstavlja veliki uspjeh, budući da je počeo trenirati tek prije godinu dana i bio među najmanje iskusnim bor-cima na SP. Uz njega je u Irskoj bio i njegov trener Siniša Volare-vić, a iz OFC-a zahvaljuju gospo-dinu Vjekoslavu Majetiću, koji je omogućio odlazak na SP pokrivši troškove nastupa.

- Nastup na Svjetskom pr-venstvu bio je za mene predivan doživljaj, iako je bilo teško i kon-kurencija je bila jaka. Otišao sam s ciljem da osvojim medalju, na-dao se i zlatu, ali nedostajalo mi je iskustva. Kickboxing treniram godinu dana, a prije sam trenirao nogomet. Odlično sam se sna-šao u novom sportu, jako mi se sviđa i vrlo je uzbudljiv. Sada je preda mnom cilj osvojiti medalju na državnom prvenstvu, kazao je Kolaj.

NIKO

LA T

URIN

A

32 LIST OPATIJA |rujan 2016.

Najviše glasova Narodnoj koaliciji

HDZ je relativni pobjednik izvanrednih parlamentarnih izbora održanih 11. rujna. Na području Grada Opatije na izbo-re je izašlo 52,69 posto birača. Najviše glasova osvojila je Na-rodna koalicija – SDP, HNS, HSS i HSU - 44,21 posto glasova, a slijede HDZ s 18,01 posto, IDS, PGS i RI s 13,91 posto, Živi zid, PH i AM s 8,77 posto i MOST sa 7,46 posto glasova. K.T.

Ministar Kliman u Opatiji

Ministar turizma Anton Kli-man 2. rujna posjetio je Opati-ju i obišao Design hotel Royal s novootvorenom hotelskom plažom te hotel Navis. Ministra su dočekali gradonačelnik Ivo Dujmić i direktorica TZO Suzi Petričić uz predstavnike hotel-skih kuća. Gradonačelnik Duj-mić prezentirao mu je tradicio-nalne turističke manifestacije, značaj Kulturno-turističkog centra čija se gradnja završava kao i buduća događanja koja se planiraju organizirati. Mi-nistar Kliman pohvalio je opa-tijske rezultate istaknuvši da se vidi zajednički rad javnog i privatnog sektora na destina-cijskom menadžmentu, što se preslikava na uspješne turistič-ke rezultate. K.T.

Europska sredstva za pomoćnike u nastavi

U Zagrebu je 30. kolovoza zamjenik gradonačelnika Fer-nando Kirigin potpisao Ugovor

o dodjeli bespovratnih sredsta-va s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Agenci-jom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a kojim se osiguravaju sredstva za rad dvoje pomoćnika u nastavi u Osnovnoj školi „R. K. Jeretov“ Opatija u visini od 70.040,00 kn, uz stopu vlastitog finan-ciranja u visini od 20%. Pored pomoćnika u nastavi za koja je Grad Opatija dobio sredstva, ove će se školske godine iz proračuna financirati još dvoje pomoćnika u nastavi za djecu koja ne ispunjavaju uvjete na-tječaja Ministarstva, ali je od strane stručnih službi procije-njena potreba. K.T.

Udruga prijatelja Bečkog muzeja u Opatiji

Na preporuku počasnog građanina Grada Opatije dr. Manfreda Matzke, trideset čla-nova Udruge prijatelja Bečkog muzeja posjetili su 9. rujna Opatiju. Goste iz Beča predvo-dio je njihov predsjednik Karl Skyba, a cilj putovanja bio je upoznavanje povijesti i kulture pojedinih gradova na područ-ju Kvarnera, Istre i Sjeverne Italije. Cilj djelovanja ove au-strijske udruge je kontinuira-na pomoć Bečkom muzeju u održavanju važnih povijesnih objekata i umjetnina. U hotelu Bellevue gdje su odsjeli, goste je pozdravio gradonačelnik Ivo Dujmić. K.T.

Krenuli radovi na Šetalištu Carmen Sylva

Radovi u Ulici Šetalište Car-men Sylva na izgradnji i uređe-nju infrastrukture započeli su 19. rujna i trajat će do polovice prosinca. Radi se o investici-ji vrijednoj 3.450.000,00 kn, a koju izvode HEP OPS Elektro-primorje Rijeka, Liburnijske vode d.o.o. Opatija i Grad Opa-tija. Radovi obuhvaćaju izgrad-nju nove trafostanice, zamjenu vodovodnih kolektora i kolekto-ra sanitarne kanalizacije te as-faltiranje ulice. Za vrijeme izvo-

đenja zahvata na snazi će biti privremena regulacija prometa. Kako bi se olakšala komunika-cija građana o eventualnim problemima, kao i potrebnim informacijama, otvoren je tele-fon 099-392-3271.

Kruzeri u Opatiji

Opatija će ove sezone ima-ti 18 dolazaka kruzera, koji će pristajati sve do 20. listopada. Tako su se Opatijci i njegovi gosti divili brodovima Crystal Esprit, Azamara Journey, Po-nant Le Lyrial, Sea Dream 2 i Crystal Symphony. Turistička zajednica grada Opatija je za putnike na brodovima pripre-mila promotivne materijale i planove, a za dolaske većih brodova u opatijskoj je luci or-ganiziran hospitality desk. Po-seban doček pripremljen je 17. rujna za najveći brod Crystal Symphony, s kojim je uplovilo skoro tisuću putnika, većinom iz SAD-a, Kanade, Meksika i Japana, a kojima je ponuđeno i piće dobrodošlice, budući da se radi njegovom prvom dola-sku u Opatiju. K.T.

Novi kolektivni ugovor vatrogasaca

Novi Kolektivni ugovor za radnike u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Opatija 9. rujna pot-pisali su zapovjednik JVP Opa-tija Gordan Filinić, predstavnik sindikata vatrogasaca Marino Brnčić te predstavnici jedinica lokalne samouprave Opatija,

Matulji, Lovran i Mošćenička Draga. U novom Kolektivnom ugovoru zadržana su stečena prava iz ranijeg ugovora te je potpisan na obostrano zado-voljstvo, predstavnika JLS i va-trogasaca. „Vatrogasci su naš brend i suradnja s njima je u svakoj potrebnoj prilici na za-vidnom nivou“, rekao je grado-načelnik Ivo Dujmić s čime su se složili i načelnici liburnijskih općina nazočni na potpisivanju ugovora. M.S.

Predstavljena monografija ACI-ja

Potkraj srpnja u hotelu Royal predstavljena je mono-grafija ACI-ja pod nazivom „Po-stanak“ autora Mladena Gerov-ca. Sve nazočne pozdravila je direktorica Doris Peručić, koja je s prvim danom kolovoza prestala obnašati tu funkciju, kao i direktorica korporativ-nih komunikacija i marketinga Gracia Krainer te opatijski gra-donačelnik Ivo Dujmić. Novi direktor ove nautičke tvrtke sa sjedištem u Opatiji je Kristijan Pavić. Posjetiteljima je prika-zana snimka pokojnog Veljka Barbierija u kojoj je govorio svoja promišljanja o budućno-sti ACI-ja potkraj života. I.B.V.

Tečaj kreativnog pisanja

U opatijskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici ‘’Viktor Car Emin’’ se, od 15. do 30. srpnja, održao besplatan tečaj kreativ-nog pisanja pod vodstvom hr-vatskog pisca Roberta Roklice-ra. Sudjelovalo je 11 polaznika koji su, između ostalog, saznali kako napisati dobru pjesmu, priču ili roman, kao i što je to nadahnuće, a što tehnika nad-gradnje u ideji književnog stva-ranja. Zadnjega dana tečaja,

rujan 2016. | LIST OPATIJA 33

točno u podne, upriličeno je svečano javno predstavljanje kreativnih plodova polaznika ove zanimljive dvotjedne radi-onice. A.V.

Koncert zborova u Angiolini

Villa Angiolina je 2. rujna ugostila zajednički koncert Muškog zbora iz Münchena (Münchner Männerchor) i Pje-vačkog zbora DVD-a Opatija. Na šarolikom su se programu našle i poznate skladbe Fran-za Schuberta te Edwarda Grie-ga, kao i swing glazba iz 30-ih godina 20. stoljeća, te domaće skladbe i narodne pjesme i to u izvedbi oba zbora koji su se na kraju i udružili u moćni ‘’Va pensiero’’ iz Verdieva ‘’Nabuc-ca’’. A.V.

Dani Ičića

Živa ljetna atmosfera i pregršt zanimljivosti obilježili su osmo izdanje Dana Ičića, a posjetitelji su osim u suncu i moru, mogli uživati i u druš-tvenim igrama, glazbenim na-stupima i međunarodnoj regati tradicijskih plovila Melkior Pa-ragvaj te povorci maškaranih grupa. Održane su projekcije najboljih dokumentarnih fil-

mova ovogodišnjeg Liburnija film festivala, za najmlađe je organizirano natjecanje u ri-bolovu, turnir u crossmintonu i blackmintonu te turnir u brišku-li, a za seniore turnir u briškuli i trešeti i nogomet na pijesku. Za glazbu su bili zaduženi duo The Blondes, Zastoj band i zadarski Postolar Tripper, a veliki je inte-res privukla regata tradicijskih plovila, na kojoj se natjecalo 12 posada u kvarnerskom i lovran-skom gucu, pasari, batani i joli I.B.V.

Druženje na izvoru Vrutki

Tradicionalno druženje na izvoru Vrutki u organizaciji Vi-jeća mjesnog odbora Vasanska održano je 25. kolovoza. Mla-den Žigulić pročitao je himnu Vasanske, u glazbenom dijelu sudjelovali su Alberto Surina na violini i Marin Glavina na gitari, a svoje su pjesme čitali Marina Česen, Dino Đelmo, Vili Jeletić, Biserka Kinkela i Ro-berto Žigulić dok je Laura Jele-tić recitirala pjesme na talijan-skom jeziku. Nakon programa posjetitelji su uživali u ugod-nom druženju uz zakusku. K.T.

The Blondes snimile spot

Nakon nastupa u Šibeniku na 19. Večerima dalmatinske

šansone, na kojoj su nagra-đene za Najbolju kantautor-sku pjesmu, opatijski duo The Blondes Manuela Lazarić i Kristina Radovčić predstavile su i video spot za nagrađe-nu pjesmu “Paralelni svijet”. Režiju potpisuju Ira Tomić i John Kardum, radnju spota osmislila je autorica pjesme Kristina Radovčić, a za lokaci-ju su odabrale prekrasnu cestu u Dalmatinskoj zagori pokraj Sinjskog Obrovca, koja naliku-je američkoj Route 66. K.T.

Zoraši snimili spot o Štenti

Članovi FA „Zora“ snimili su u kolovozu spot sa svojom ko-reografijom na pjesmu „Štenta je bil va Amerike“ . U spotu pri-čaju priču od dolaska Štente vlakom u Opatiju, a sniman je na različitim lokacijama u na-šem gradu, među kojima su Volosko, park Angiolina, Draži-ca te prigrad Opatije gdje se i danas sade vrtovi baš kao što se to nekada činilo. K.S.

Vijesti iz sporta

- Članice Streljačkog kluba DVD Opatija Iva Kukuruzović, Natali Voskion i Lucija Smoj-ver nastupile su na Prvenstvu Hrvatske u disciplini malokali-barska puška. Iva Kukuruzović osvojila je naslov prvakinje Hr-vatske, Natali Voskion osvojila je broncu, dok se Lucija Smoj-ver plasirala na 21. mjesto.

- Na turniru 1st ICO Cro-ssminton Sunčana staza Pula open u konkurenciji 40 igrača iz pet zemalja članica SBK Pe-šekani Gala Zukić osvojila je zlatnu medalju, Vedran Ružić osvojio je srebro, a Marin Ružić broncu, u svojim kategorijama, dok su braća Ružić osvojila drugo mjesto u konkurenciji parova.

- Follow us Vulkan Nova sa skiperom Ivicom Šćurićem najbrži je brod ovogodišnje Galijole, 74 milje dugačke na-vigacijske regate koja se vozi od Opatije do hridi Galijola i na-trag. Startalo je 23 krstaša po-dijeljenih u šest grupa, a jedrilo se po Open razvrstanju i po prvi put se regata bodovala za Kup Kvarnera po Yarstick premjeru. Druga je stigla jedrilica Follow me sa skiperom Markom Še-stanom, a za najuporniju po-sadu proglašena je posada jedrilice Digestive sa skiperom Damirom Popovićem.

- Športsko ribolovni klub Ičići organizirao je Kup Libur-nije za kadete do 12 godina na kojem je nastupilo 23 natjeca-telja iz šest klubova. Najbolji u ekipnoj konkurenciji bili su Pa-trik Uhač i Mateo Fabio Mihalić iz ŠRD Zubatac Lovran, Domi-nik Brnčić i Vedrana Mihaljević iz ŠRK Ičići osvojili su drugo mjesto, a treće Alex Saršon i Antonio Gršković iz ŠRD Pre-luk. U pojedinačnoj konkuren-ciji pobjednik je bio Alex Uhač, drugi Dominik Brnčić iz ŠRK Ičići te treći Patrik Uhač iz ŠRD Zubatac Lovran.

- Na Prvom memorijalnom nogometnom turniru Goran Brajković nastupilo je šest eki-pa, a pobijedila je ekipa starijih pionira NK Grobničan, drugi su bili nogometaši Jadrana iz Po-reča, treća momčad Rijeke, a četvrta Opatije. Najuspješnijim ekipama i pojedincima odličja su uručili članovi obitelji pre-rano preminulog Gorana Braj-kovića.

34 LIST OPATIJA |rujan 2016.

fSnimio Nikola Turina Piše Mirjana Rončević

OPATIJSKI FOTO ĐIR

Je li to bio selfi?– Karin Kuljanić

Nesvakidašnje poziranje Bjelovarki i Opatijke – Dragica, Biljana i Snježana

Gradski pročelnici uvijek imaju o čemu šaptati - Miljenko Ujčić, Helena Masarić i Danijel Jerman

Uvijek dotjerana i raspoložena

– Nada Kunštek

Sladoled za osvježenje – Marina Gašparić

Uhodani tandem – Mihalj Ivković i Rajka Jurdana Šepić

fSnimio Nikola Turina Piše Mirjana Rončević

travanj 2016. | LIST OPATIJA 35

OPATIJSKI FOTO ĐIR

Opatijac s lovranskom adresom Roland Vlahović svjetski je prvak u brodomake-tarstvu. On je na Svjetskom prvenstvu brodomaketara održanom od 4. do 11.

rujna u ruskom Kaliningradu sudjelovao sa 4 ma-kete i osvojio dvije zlatne i dvije srebrne medalje. Na natjecanju se takmičilo dvjestotinjak sudioni-

ka iz 15 zemalja sa preko 300 maketa.

op@fejsMEDALJE IZ KALININGRADA

Redovito raspjevana i uporna – Lidija Filipović

Konobario po pljusku, pa mokar do kosti - Bernard Latinović

Veselje na Slatini – ulični zabavljači

Rukometna legenda “uhvaćena” u Opatiji - Ivano Balić

Opatijski susret kipara i novinara – Zvonimir Kamenar i Joso Krmpotić

Predizborni đir po Opatiji

– Željko Jovanović

Iskoristile priliku – Domagoj Duvnjak i bivše opatijske rukometašice Višnja i Nadežda

Tehnologija u službi pro-sječnog građanina – zvuči nemoguće? Čitajte dalje...

OK, već znate proceduru... Dogo-dilo Vam se već puno puta... Pri-kupljate papirologiju za registra-ciju vozila, upis djeteta u školu, prelazak s bonova na pretplatu,... I već osmišljate kako ćete si uzeti slobodan dan za obilazak nekoli-ko ureda Državne uprave i sličnih institucija u nadi da ćete prikupiti sve domovnice, potvrde o prebiva-lištu i ostale papire. Vašim se tu-maranjima po polutamnim hodni-cima polako primiče kraj, jer Vam se nudi mogućnost da postanete e-Građani!Sjećate se projekta e-Hrvatska? Ideja o povezivanju institucija, ministarstava, MUP-a i mnogih

drugih izdavatelja raznolikih pa-pira i potvrda u smislenu cjelinu već ima neku godinu. Od silnih najava i obećanja o svjetloj bu-dućnosti bez lova na papire već su svi polako odustali, kad je pred par godina predstavljen sustav e-Građani. Isprva samo s osnovnim mogućnostima, danas nudi velik broj konkretnih usluga. Izvodi iz matične knjige rođenih, vjenčanih i državljana, uvjerenja o prebivali-štu, boravištu i vlasništvu vozila, provjera ocjena Vaših najmlađih u e-imeniku... samo su dio usluga koje možete ostvariti komotno iz Vašeg doma – brzo i BESPLAT-

NO! Nema naplate taksenih marki ni čekanja u redu. Samo otisnete papir s podacima. Genijalno, zar ne?No, kako postati e-Građanin? Ako ste mijenjali osobnu iskaznicu u zadnje vrijeme, vidjeli ste da ima konektore na sebi poput kreditne kartice. To je Vaša najbrža ula-znica u sustav. Ako nemate novu osobnu, skočite do FINE i registri-rajte se u e-Pass sustav. Potreb-na Vam je važeća e-mail adresa i malo vremena za ispuniti formular. Dobit ćete korisničko ime i lozinku, a nakon toga ste spremni za kori-štenje palete usluga e-Građani. Najinteresantniji dio sustava je tzv. Osobni pretinac, mjesto u koje se slijevaju sve informacije koje nastaju u okolini a tiču se Vas. Ra-zni podsjetnici o isteku registraci-je auta, obnovi osobne iskaznice, stanju dopunskog zdravstvenog

osiguranja, biračkom mjestu,... Sve ćete naći ovdje pregledno posloženo. Cijeli sustav se stalno nadopunjuje s novih mogućnosti-ma - nedavno je HZZO uveo mo-gućnost pregleda recepata koje možete podignuti u ljekarni, te Vas podsjeća na preglede na koje ste naručeni. Možete pregled i ot-kazati ili premjestiti na neki drugi termin koji Vam više odgovara (dostupni termini se prikažu na ekranu). I sve to bez jednog pozi-va, dostupno 0-24 ...Kao i sve novotarije, i e-Građani djeluju na prvi pogled zastrašuju-će komplicirani. S druge strane, tako se govorilo i o mobitelima, pa ih sada svi koriste. Sama ušteda vremena dovoljan je razlog da e-Građane isprobate, na koncu – ne košta Vas ništa!Detaljnije informacije potražite na https://www.gov.hr/

VJENČANI09.srpnja: Sanela

Fazlić i Marin Jurčić; 14.srpnja: Lubica Slobo-

dová i Daniel Husar, Beáta Baranyó i Jeremy Joseph Sless; 15.srpnja: Luca Čolić i Ivan Ružić; 16.srpnja: Katja Milošević i Dino Ćorić 23.srp-nja: Nikolina Grubišić i Jozo Tomas; 30.srpnja: Olivera Vugrinec i Tomi-slav Lesinger, Biljana Puž i Andrej Sanković , Mia Majić i Borjan Josi-fovski, Gorana Rubčić i Damir Zobić, Marina Mikolčić i Stipe Strika; 01.ko-

lovoza: Marijana Mikolčić i Mark Verhoef, Tanja Modrić-Vetter i Rein-hold-Heinz Vetter; 5.kolovoza: Wero-nika Wiktoria Borzyszkowska i Antun Bašić; 6.kolovoza: Valentina Šimić i Tomaž Škraba, Mariana Škalamera i Robert Šepić, Aida Jašarević i Edin Kurtović, Nisa Hrvatin i David Petro-vić; 13.kolovoza: Ema Jeglić i Albert Felić, Tamara Ružić i Filip Njegovan, Dina Halilagić i Edi Stanisavljević; 17.kolovoza: Sabrina Benita i Oliver Ludwig; 19.kolovoza: Maša Šoš i Davor Mužuić; 20.kolovoza: Vanja

Suzanić i Damir Kukuljan, Ivana Fran-čina i Stjepan Oreč, Irena Vodopija i Dražen Zagorac, Korana Bjeliš i Dean Krstić, Haidi Trento i Stefan Bratulić; 24.kolovoza: Marina Pajtl i Robert Rogić; 26.kolovoza: Dijana Babić i Ju-rica Vrban; 27.kolovoza: Nina Hibšer i Domagoj Klovar, Mirna Ekl i Davor Polovina; 01.rujna: Ljeonarda Muqaj i Adnan Vranjkovina; 3.rujna: Tanja Gerčer i Luka Luketić, Ivana Blažević i Danko Žitinić, Milena Ćustić i Drago Baotić, Marijana Marić i Toni Hamer, Ivana Micek i Goran Sesar

JESTE LI VEĆ E-GRAĐANIN?

fPiše David Kurti

UMRLI (11.srpnja - 30.kolovoza): Vera Puharić, rođ. Dzitars (94), Marija Štemberger,

rođ. Brentin (84), Smiljka Dukarić, rođ. Veljin (57), Bruna Albina Plahuta, rođ. Saksida (88), Antun Conti (73), Ilona Rubeša (72), Vinko Kinkela (72), Edo Trinajstić (72), Viktor Lade-nhauzer (75), Antonija Veljačić, rođ. Turk (89), Mirjana Matić (58), Zvonko Vinovrški (76), Fekete József István (57), Franjo Šepić (80), Janka Mo-snáčková, rođ.Hanicovà (55)

Starije generacije opatijskih osnovnoškolaca sjećaju je se kao nastavnice glaz-

bene kulture, a generacijama Zoraša ostat će u sjećanju kao korepetitorica koja je s kraćim prekidima bila članica FA „Zora“ od davne 1952.godine. Glazba je bila njezin životni poziv, važan dio njezina života. Radeći u opa-tijskoj osnovnoj školi učenicima je usađivala ljubav prema glazbi te je mnogima približila ljepotu

folklora, čije je građe bila vrstan poznavalac. Gordana Hrabrić umrla je u 84. godini života.

Bilo je vrlo lako surađivati s njom, rekao je na posljednjem ispraćaju u Selcu umjetnički voditelj i koreograf FA „Zora“ Gabrijel Funarić. Surađivala je s mnogim priznatim etnolozima i koreografima kao što su Ivan Ivančan, Vaso Popović, Ljubo-mir Braco Šivak i drugi. Bila je dio Zorine velike obitelji, dodao

je Funarić, veselila se našoj sre-ći, tugovala s nama, bila nam je prijatelj, podrška, ali i kritičar. Ne-dostajat će nam njezin vedri duh i smisao za humor, za šalu. Njezi-ni će je se Zoraši, bivši i sadašnji sjećati s velikom radošću i zauvi-jek će ostati u njihovim mislima i srcima. Sjećat će je se i cijele generacije bivših učenika i svi oni koji su imali priliku podijeliti s njom iskrenu radost glazbene umjetnosti.

IN MEMORIAM

Gordana Hrabrić(18. srpnja 1932. - 6. kolovoza 2016.)

36 LIST OPATIJA |rujan 2016. MATIČNI URED OPATIJA

NOVE TEHNOLOGIJE

fPripremila Kristina Staničić

Opatijski sportski dan okupio je mnogobroj-nu djecu i posjetitelje 9. rujna u Sportskoj

dvorani Marino Cvetković. Treću godinu zaredom ova je manifestacija održana pod motom „Reci DA sportu u Opa-tiji“ s ciljem promocije sporta i poticanja najmlađih, ali i svih ostalih na bavljenje sportom, a događanjem je ujedno obi-lježen i Hrvatski olimpijski dan. Prisutne su pozdravili predsjednik Sportskog saveza grada Opatije Fernando Kiri-gin, gradonačelnik Ivo Dujmić, ravnatelj Osnovne škole „Ri-kard Katalinić Jeretov“ Fredi Glavan i predsjednik Dječjeg gradskog vijeća Ivan Tanca-bel.

- Dobrodošli na obilježava-nje Dana sporta u našem gra-

Zoran Zdelar, menadžer Kickboxing kluba OFC Pohvalio bih podizanje manifestacije na viši nivo s novim sadržajima. Sviđa mi se mogućnost prezentacije opatijskih klubova i udruga, jer tako djeca na licu mjesta mogu vidjeti što nude i pitati što ih zanima. Moj je prijedlog da se na Sportski dan pozovu i srednjoškolci, jer se mnogi od njih ne bave sportom, a možda bi se neki kada vide prezen-tacije odlučili uključiti u neki klub, makar i rekreativno.

Ella Puž, učenica 7. razreda Mislim da je Sportski dan odličan za djecu koja ne znaju što bi trenirala, pa da izaberu neki sport koji im se sviđa. Ja već šest godina treniram u Mažoretkinjama, a sviđa mi se kada djeci iz moje škole možemo pokazati što i kako radimo.

vima i udrugama koje djeluju u našem gradu, istaknuo je gra-donačelnik Dujmić.

Ravnatelj Osnovne škole Fredi Glavan iskazao je za-dovoljstvo što je Opatijski sportski dan ušao u kurikulum škole te će se tako i narednih godina svi učenici moći uklju-

čiti u promociju sporta. Pred-sjednik DGV-a Ivan Tancabel kazao je da ga veseli što se u Opatiji – Gradu prijatelju djece održava ovakva manifestacija, jer je sport i zdravo provođenje slobodnog vremena djece izu-zetno važno za njihov razvoj i odrastanje.

Nakon prikazivanja filma, tridesetak udruga s područja Grada Opatije predstavilo je svoj rad, demonstriralo olim-pijske i druge sportove, rad s djecom i rad na promociji zdravog načina života. Opatij-ske mažoretkinje pokazale su plesove s kojima su osvojile Europu, karatisti i stolnoteni-

sači su predstavili svoj sport, atraktivni kickboxeri upriličili su pokaznu borbu, a tenisači su nastupili s prezentacijom mini tenisa. Rukometni, nogo-metni, košarkaški i odbojkaški klubovi pokazali su kako izgle-da jedan njihov trening, a dje-ca i posjetitelji mogli su uživo pogledati automobil za auto-

Reci DA sportu u OpatijifPiše Kristina Tubić Snimio David Kurti

du, a povodom obilježavanja Hrvatskog olimpijskog dana. Nastojimo svake godine mani-festaciju obogatiti nečim no-vim, a ove godine to je film o Ivici i Janici Kostelić. Pozivam vas i da pogledate prezentaci-je sportova te isprobate neke od njih, kao i da se upoznate s klubovima i udrugama koje djeluju u Opatiji, kazao je Ki-rigin.

- Opatija je mali grad, ali ima puno uspješnih sportaša i svjetskih, europski i olim-pijskih medalja. Ulažemo u djecu i u sport i veseli me što se danas možete upoznati sa sportovima, sportskim klubo-

utrke, jedrilicu, planinarski ša-tor, zračne puške te ostale re-kvizite koje klubovi koriste u svom radu.

Sportski savez Grada Opa-tije predstavio je prigodnu bro-šuru koja pruža informacije o opatijskim sportskim klubovi-ma, kao i nekoliko savjeta za roditelje malih sportaša.

Sportski klubovi i udruge predstavile su svoj rad

Prezentacija košarke za buduće košarkaše

Opatijski osnovnoškolci napunili su Sportsku dvoranu

rujan 2016. | LIST OPATIJA 37SPORTSKI DAN

INFORMATOR GRADA

OPAT

IJELISTOPAD

3. do 9. 10. – Dječji tjedan, pod motom „Ljubav djeci prije svega“ – radionice, predstave, druženja

3. 10. u 12.00 h – Međuna-rodni dan djeteta, Dječji javni skup ispred Sportske dvorane M. Cvetković

7. do 8. 10. – Sajam Mede-njak z Opatije, Sportska dvora-na Marino Cvetković

12. 10. u 20.30 h - Festival Kvarner: ‘’Neubau’’ (gudački/ži-čani duo Bartolomey-Bittmann), Hotel Imperial Zlatna dvorana

14. 10. u 20.00 h – Večer klapa za srce i dušu, Sportska dvorana Marino Cvetković

14. 10. u 20.30 h - Festival Kvarner: ‘’Mosaique’’ (klavirski Trio Frühstück), Hotel Kvarner Kristalna dvorana

15. i 16. 10. – Marunada u Dobreću

15. 10. do 15. 11. - Mje-sec hrvatske knjige - Gradska knjižnica i čitaonica ‘’Viktor Car Emin’’

18. 10. u 19.30 h – Otvo-renje izložbe Fragmenti preki-nutog vremena – Neizvedeni projekti turističke arhitekture na hrvatskom priobalju, UP Juraj Šporer

20. do 23. 10. – Seniorsko prvenstvo u inline hokeju (na rolama), Sportska dvorana M. Cvetković

28. 10. u 18.00 h – Prosla-va 20. rođendana lista „Opatija“, Umjetnički paviljon Juraj Šporer

MEDENJAK Z OPATIJEU sportskoj dvorani Marino Cvetković 7. i 8. listopada održat

će se 3. smotra pčelarstva Primorsko-goranske županije s me-đunarodnim sudjelovanjem „Medenjak ‘z Opatije 2016“, u organi-zaciji Udruženja pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije i svih 16 pčelarskih udruga PGŽ uz potporu Primorsko-goranske županije, Grada Opatije i Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ, a pod pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Ki-tarović i Ministarstva poljoprivrede RH. Manifestacija je izložbe-nog, prodajnog, degustacijskog i edukativnog karaktera, a okupit će pčelare iz PGŽ, održat će se edukacije pčelara i građanstva te predstavljanje i ocjenjivanje kvalitete medova uz mogućnost pro-daje i degustacije. Svečano otvaranje je 7. listopada u 9.00 sati.

IZLOŽBA FRAGMENTI PREKINUTOG VREMENA

Izložba „Fragmenti prekinutog vremena – Neizvedeni projekti turističke arhitekture na hrvatskom priobalju“ Hrvatskog muzeja turizma, u suradnji s Državnim arhivom u Rijeci, bit će otvorena u Umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“ 18. listopada. Na izložbi će biti izloženi projekti turističke arhitekture – turističko-hotelski kompleksi, hoteli, pansioni, vile za odmor i kupališta koji nikada nisu izvedeni. Krajem 19. stoljeća počinje razdoblje tzv. organizi-ranog turizma te se gradi duž čitave obale, no najveće gradilište je – Opatija. S obzirom na njenu važnost kao prvog mjesta austro-ugarske rivijere i očuvanost arhivskih fondova Tehničkog ureda u Rijeci, pohranjenih u Državnom arhivu, na izložbi je predstavljeno najviše nerealiziranih projekata vezanih za Opatiju, a moći će se pogledati i projekti turističke arhitekture za Brijune, Susak, Rijeku, Omišalj, Karlobag, Zadar, Split, Trsteno, Dubrovnik, Lokrum...

ILCO DRUŠTVO PACIJENATA SA STOMOM

Nakon ljetne pauze Invalidsko društvo ILCO Rijeka započelo je 15. rujna svoja redovita druženja s građanima Opatije i Liburnije. Sastanci za osobe sa stomom održavat će se svakog trećeg če-tvrtka u mjesecu u Salvusu. Povodom obilježavanja Međunarod-nog dana osoba sa stomom, Društvo organizira 1. listopada niz događanja, među kojima Konferenciju, promotivni štand i druženje u Rijeci te izletničku vožnju Opatijom, a pridružit će im se gosti iz susjednih država Slovenije, Srbije i BiH. Za sve informacije o radu udruge te ostalim potrebama zainteresirani se mogu obratiti taj-nici Saveza Ilco društava Hrvatske Arijani Puž na 091/5761143 ili predsjedniku Ognjanu Pelešu na 098/369310.

VEČER KLAPA ZA SRCE I DUŠULjubitelji klapskog pjevanja imat će priliku 14. listopada

u 20.00 sati uživati u pravoj glazbenoj poslastici – u Sportsku dvoranu Marino Cvetković stižu klape Cambi, Iskon i Kampanel. Klape Cambi, Iskon i Kampanel pripremaju presjek njihovih sjaj-nih karijera i pregled njihovih najvećih hitova, novih pjesama, ali i obrada nekih bezvremenskih klasika. Organizator koncerta je OFC agency. Pretprodaja ulaznica započela je 15. rujna, a njiho-va cijena i za parter i za tribinu iznosi 85 kuna, dok će na dan koncerta cijena iznositi 100 kuna. Ulaznice se mogu kupiti pu-tem sustava Eventim, u Tisak Media centrima diljem Hrvatske te u restoranu Bianco&Nero. Klapa Cambi („Sad kada došla si“, „Ne more mi bit“, „Od zipke do križa“, “Moreš li razumit”...) ove godi-ne slavi 30. obljetnicu rada, klapa Iskon („Samo me čvrsto stisni za ruku“, „Još ne mogu pristat volit“, „Vrime za kraj“...) djeluje od 2000. godine, dok klapa Kampanel („Ni’ko se ne smije kao ti“, „Aj ća volin te”, „Moja jube, lipi cvite“...) ove godine obilježava 20 go-dina djelovanja.

38 LIST OPATIJA |rujan 2016.

Gremo daje

Vereno d.o.o., M. Tita 162/3 • Radno vrijeme: 8.00 – 17.00 satiSubotom: 8.00 - 13.00 sati • Tel: 711-091; Mob: 091-577-8659

na Slatini-MREŽE ZA HLAD RAZNIH DIMENZIJA-MREŽE ZA ZAŠTITU OD KUKACA-„PLANTELLA“ ZEMLJE I GNOJIVA- NIJANSIRANJE BOJA ZA ZIDOVE, DRVO I METAL- CRIJEVA ZA ZALIJEVANJE + NASTAVCI- STOLNJACI NA METAR

Željezarija Vereno

Piše Dražen Turina

Gremo daje

Ekola dragi moji finilo je leto i gremo daje… Od ovega štajona va Opatije najlep-še mi je bilo koliko je Vas

prepoznalo i zavolelo našu RetrO-patiju. Delalo se dugo na ten pro-jekte, al’ kada sada vidin i čujen (aš me čuda judi frmalo pa smo o ten poćakulali i va živo) koliko Van se pijaža ta manifestacija i koliko Van znači, srce mi je velo kot kuća. Skoro saki ki me je frmal je rekal: “To bi rabilo storit baren jedanputa na mesec preko leta, prava stvar!”. Nikad ne znaš, morda jedanputa i bude, al’ verujen da će drugo leto RetrOpatija bit još veća i još boja, aš kako političari ili takovi znaju reć – “tu ima mnogo prostora za širenje i svekoliku suradnju”.

Žal mi je ča Hlanuda z Barića ni znal na vreme za to aš ruku na srce – Barić je zadnja prava doma-ća oštarija i kot takova zameritala je bit jedna od glavneh točki RetrO-patije, kot i ča je familija Hlanuda čista legenda va ten dele. Fidan se da ćemo drugo leto to zdricat na najboji način. Kad smo pul Barića moran reć da je tamo pred malo organizirano prvo natjecanje va pucanju z pukalnic za keh san već

mislel da su se skroz pozabile. Kade ćeš nać više domaću stvar od pukalnice kad su njoj municija lumberi! Saka čast. Pukalnica je kot karić, a kada smo pul karići i kad već i Motovun (da ne nabrajan si drugi aš ih je čuda) ima svoju Balinjeradu, veli komplimenti greju i Vjekotu i Duletu za Letnju balinje-radu (ne smemo tuka pozabit ni našu Turističku zajednicu i Grad Opatiju, kot i za RetrOpatiju isto) ka bi isto mogla postat neš lepega i velega po onen ča smo videli ovo leto.

No kada smo već i pul karići, prevozneh sredstvi i drugeh kol, moran citirat Rajkota Hlanudu z Old Timer Cluba Liburnija Classic ki je rekal: “Osim jenega kluba z Zagreba, naš ima najlepši i naj-vredneji auti va Hrvackoj!”. Da je tako moglo se videt i na ovoj Re-trOpatije, a furešti (ali i domaći) su ponemeli za njimi. Više se judi ote-lo slikevat z temi auti nego ženska-mi. Tu bin otel još malo spomenut i “fejsbuk grupu” OPATIJA NEKAD i pohvalit seh ki su va njoj aktivni aš se tamo moru videt jako lepe sliki od nekadajne Opatije kot i pozvat seh ki još nisu da se uključe i po-

kažu svoji “karigi” za tu stranicu. Posebni komplimenti i onistemu ki je otprl stranicu. Bareta dole.

Na RetrOpatije ste mogli videt i “apeni” ili jušteje Tomos motori-ći z programa APN. Za kraj iman i novu pjesmu (ku smo prežen-tali na zadnjen Čanson feste va Kastve), a skoro će i nova verzija poć na radio, al’ do onda otel bin ju podelit svami kot poeziju. Ala boh i se…

Stena

Ona već za me gori Pasali su ti lepi dani A ni šume više ni Tu su ruski apartmani

Al’ ostal je kus putića I onista siva stena Pul ke bin pustil svoga Apena Pa va štrped drito h njoj

Zdola čempresa i borići Va keh bi zakantali tići Kad bin pogasil svoj motor

Tista gromača tista stena Mi je ko veruga kot kadena Jene jubavi to j’ senjal

Tista gromača tista stena Mi je ko veruga kot kadena Del mene je tu ostal Tu ostal

Malo j’ za mislet trejset metar Do čempresa i borić Pa zlagal bin da san tekal Srce nabija kot batić

Stišnjene oči su se smele Ko da su mi reć otele Znan dobro kade je stenaA i čula san Apena

I kako suho žuto veje Pod nogami ti šumi Samo me bušni i muči

Tista gromača tista stena Mi je ko veruga kot kadena Jene jubavi to j’ senjal

Tista gromača tista stena Mi je ko veruga kot kadena Del mene je tu ostal Tu ostal Pul steni smo dugo plakali Kad je rekla da ‘re ća bivat Svojine gore va Njemačku Njezini ne moru tu ostat

Bušali smo se i mučali A ja san se to mogal znat Aš tu noć i moj otac je šal va rat Tista gromača tista stena Mi je kot veruga kot kadena Del mene je tu ostal Tu ostal