Senada HasanbaiUVODNIK .............................................................................................. 2PUTOKAZISead Seljubac: IBRAHIM, A.S., I ETIRI ZLATNE PTICE ......... 4Kenan Musi: ALLAHOV POSLANIK MUHAMMED, S.A.V. S., AKTUELNOST LINOSTI I STIL IVOTA .......................... 13SAGLEDAVANJAEnver Ferhatovi: ELEMENTI DEMOKRATIJE U ISLAMU .... 20W. Shadid / P.S. Van Koningsveld: MUSLIMANSKA ODJEA U EVROPI: DEBATE O MAHRAMI ................................... . 32Ifet Mustafi: PRIJEVODI KURANA NA ENGLESKI JEZIK (PRVI DIO) ...................................................................................... 40MUALLIMSabina Mrkonji: DOMAA ZADAA U ODGOJNO-OBRAZOVNOM RADU ............................................................. 46Amra Imamovi: NASTAVNA JEDINICA: MOJE ZDRAVLJE .. 50Aida imamovi-Terzi: INTERPRETACIJA LIRSKO-EPSKE PJESME HASANAGINICA U NASTAVI ISLAMSKE VJERONAUKE ............................................................................ 54Selvira Draganovi: USPJENO RODITELJSTVO ........................ 63Muamer Tinjak: SOCIJALNA I EMOCIONALNA KLIMA U RAZREDU ..................................................................................... 69TEFSIRRISALA IMAMA AFIJE (DRUGO POGLAVLJE) ................ 76HISTORIJA OBRAZOVANJAAhmed Mehmedovi: ALIMSKE PORODICE: RIFDI-ERIMOVI ................................................................... 80Andrea Bistrich: HILJADU I JEDAN IZUM .................................. 86PREGLED .............................................................................................. 92uallimIzdavaUdruenje ilmijje Islamske zajednice u BiHZa IzdavaaMuharem HasanbegoviGlavni urednikDevad HodiIzvrni urednikSenada HasanbaiRedakcija: dr. Ismet Buatli, dr. Fuad Sedi, mr. Zehra Alispahi, Almedina elebi, mr. Ahmet Alibai, mr. Nedad Grabus, mr. Ferid DautoviSavjet asopisa:dr. Enes Kari, dr. Hilmo Neimarlija, dr. Devdeta Ajanovi, dr. Fikret Kari, dr. Edina Vejo, dr. Safet Halilovi, dr. Enes Pelidija, evko Omerbai, Husein Kavazovi, mr. Muharem Omerdi, Seid Smajki, Hasan Maki, Ishak AleeviSekretar RedakcijeAmir ZimiLektura Isnam TaljiPrijevodi rezimeaSubhi Wassim Tadefi (arapski)Amra Kaljanac (engleski)KorekturaAmir ZimiTehniko ureenje i naslovna stranaSenada Hasanbaitampa: BEMUSTTira:2.300Adresa: Sarai 77, 71000 Sarajevo, Telefon: ++387 (33) 236-391; Fax:++387 (33) 236-002; www.rijaset.banmuallim@rijaset.bamuallim@bih.net.baUplate: U KM na iro-raun: 1602005500015065 kod Vakufske banke DD Sarajevo uz naznaku za Novi MUALLIM. Uplate iz inostranstva mogu se slati na devizne raune Vakufske banke: u Austriji kod bank fuer Arbeit und Wirtschaft AG/BAWAG/Wien na broj: ATS (Austrian shillings) no 00118-005-376, USD (American dollars) no 00151-082-106, DEM (German marks) no 00151-082-823. SWIFT Code je: VAKUBA 22. U NJEMAKOJ kod DEUTSCHE BANK AG FRANKFURT/M na broj: DEM (German marks) no 936 53 47, USD (American dollars) no 936 53 47. SWIFT Code je: VAKUBA 22. U VICARSKOJ kod UNION BANK OF SWITZERLAND ZRICH na broj: CHF (Swis francs) no 60.291.05 E SWIFT Code je: VAKUBA 22. Za sve uplate staviti naznaku: za Novi MUALLIM.ASOPIS IZLAZI TROMJESENORukopisi, fotosi i diskete se ne vraaju!asopis za odgoj i obrazovanjegod. VIII, br. 29, Sarajevo, 10. rebiu-l-evvel 1428. h.g. / 29. mart 2007. noviSADRAJ PUTOKAZI novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. UVODNIK Novi Muallim broj 29 u rubrici PUTOKAZI donosi tekst pod naslovom Ibrahim, a.s., i etiri zlatne ptice autora Seada Seljubca. Tekst predstavlja svojevrstan komentar tri ajeta kuranske sure el-Bekare, iz ijeg konteksta, mogue je izvesti pouke, vane u naem odnosu prema Bogu, odgovornosti prema tekstu Objave, te svijetu i ivotu, uope. U istoj rubrici, objavljujemo i tekst Kenana Musia Allahov poslanik, Muhammed, s.a.v.s. , aktuelnost linosti i stil ivota, koji nam predstavlja Boijeg poslanika kao uzora, ije ivot bi trebao biti stalna inspiracija za muslimane u poboljavanju sebe, i svijeta oko sebe. U rubrici SAGLEDAVANJA objav- ljujemo studiju Envera Ferhatovia Elementi demokratije u islamu. Naime, rije je raspravi koja istrauje konceptualne i ideoloke izvore savremenog pristupa politici u muslimanskoj misli, te razumjevanju islamske drave. Za moderno koncipiranje demokratije u islamu, autor navodi koncepte iz islamske historije politikih ideja, koji bi se mogli uzeti kao osnova. Stvarno stanje muslimana na modernoj politikoj sceni u svijetu, te elja za sticanjem potpune politike nezavisnosti navela je vodee muslimanske mislioce na reinterpretaciju primarnih izvora islamskog zakonodavstva, a autor je kroz ovu raspravu predstavio neke od njih. U prijevodu Hamide Kari, donosimo i prvi dio teksta W. Shadida i P.S. Van Koning- svelda Muslimanska odjea u Evropi: debate o mahrami. Pitanje odijevanje muslimanke u Evropi, tema je koja se, posebno u zadnjem desetljeu, nalazi na stalnom dnevnom redu muslimanskih mislilaca, boraca za ljudska prava, politikih partija, ljeviara, desniara, liberalnih i konzervativnih krugova, pa i najire javnosti. Ovaj tekst bavi se znaenjima koja implicira takvo prezentiranje i predstavlja debate i pitanja koje je pokrenulo odijevanje muslimanke na Zapadu. Prijevodi Kurana na engleski jezik (prvi dio) tekst je Ifeta Mustafia, koji se bavi prijevodima Kurana na engleski jezik, sa svim njihovim karakteristikama, posebnostima, intencijama, strukturom, stilovima, motivima, specifinim i diskutabilnim prevodilakim rjeenjima, prevodiocima, istovjetnostima i posebnostima, slinostima i razlikama. S obzirom da je Kuran jedna od najprevoenijih knjiga na svijetu, preveden je na preko ezdeset i pet razliitih jezika, ovaj tekst predstavlja zanajan uvid u historiju prevoenja Kurana. U rubrici MUALLIM u ovom broju nai vjerouitelji, muallimi, imami i hatibi, nastav- nici i pedagozi mogu itati sljedee radove: Domaa zadaa u odgojno-obrazovnom radu Sabina Mrkonji; nastavnu pripremu za ogledni sat iz vjeronauke Moje zdravlje Amra Imamovi; Interpretacija lirsko-epske pjesme Hasanaginica u nastavi islamske vjeronauke Aida Imamovi-Terzi; Uspjeno roditeljstvo Selvira Draganovi i Socijalna i emocionalna klima u razredu Muamer Tinjak.Rubrika TEFSIR donosi drugi dio znamenite Risale Imama afije u prijevodu Muriza Meia.U rubrici HISTORIJA OBRAZOVANJA Ahmed Mehmedovi pie o alimskim porodicama. U ovom broju o porodici Rifdi-erimovi. U istoj rubrici Andrea Bistrich autor je teksta Hiljadu i jedan izum, koji je znaajan prilog izuavanju povijesti znanosti u muslimanskom svijetu.U Muallimovom PREGLEDU donosimo osvrte na knjige i publikacije koje mogu pobuditi panju naih italaca.Senada HASANBAI PUTOKAZI4 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. IBRAHIM, A.S., I ETIRI PTICESead SELJUBACVZar nisi uo za onoga koji se sa Ibrahimom o njegovu Gospodaru prepirao, onda kada mu je Allah carstvo dao? Kad Ibrahim ree: Gospodar moj je Onaj Koji ivot i smrt daje, on odgovori: Ja dajem ivot i smrt! Allah ini da Sunce izlazi sa istoka, ree Ibrahim, pa uini ti da grane sa zapada! I nevjernik se zbuni. A Allah silnicima nee ukazati na Pravi put.Ili za onoga koji je prolazei pored jednog od temelja poruenog grada, povikao: Kako e Allah oivjeti ove to su pomrli? I Allah uini te on umre i tako ostade stotinu godina, a onda ga oivi i zapita: Koliko si ostao? Dan ili dio dana, odgovori. Ne, ree On, ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo svoje i pie svoje nije se pokvarilo; a pogledaj i magarca svoga da te uinim dokazom ljudima a pogledaj i kosti vidi kako ih sastavljamo, a onda ih mesom oblaemo. I kad njemu bi jasno, on povika: Ja znam da Allah sve moe!A kad Ibrahim ree: Gospodaru moj, pokai mi kako mrtve oivljuje!, On ree: Zar ne vjeruje? Vjerujem, odgovori on, ali bih da mi se srce smiri. Uzmi etiri ptice, ree On, i isijeci ih, pa pojedine komade njihove stavi na razne breuljke, zatim ih pozovi, brzo e ti doi. Znaj da je Allah silan i mudar.El-Bekare, 258-260.jerovanje u Boiju stvaralaku mo, u istinu da On daje ivot i smrt, jedan je od bitnih sastavnih dijelova islamskog vjerovanja. ovjekova umiljenost da je gospodar ivota i smrti mnogo puta ga je odvela preko ivice ponora. To mu se najee dogaalo onda kada ga je Dragi Bog stavljao u poziciju iz koje je mogao donositi odluke o pravima drugih ljudi, pa i njihovom pravu na siguran i dostojanstven ivot. Zle sile u njemu i izvan njega donesu mu osjeaj neovisnosti, toliko izraen da pomisli kako je on sam bog i da, sauvaj Boe, nikakav drugi bog vie ne postoji, niti je uope potreban.Kuran asni, Rije Boija, na mnogo mjesta upozorava ovjeka na opasnost koju nosi takva vrsta umiljenosti, ali i na njenu neosnovanost i ispraznost. Jedno od tih upozorenja nalazimo u suri El-Bekare, u kontekstu koji ine tri ajeta povezana istom temom Dragi Bog, samo On, Gospodar je ivota i smrti.novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. PUTOKAZI novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 5 ***Prvi od ta tri ajeta iznosi podatak da se Boiji poslanik Ibrahim, a.s., raspravljao sa ovjekom koji je bio u poziciji vladara i koji nije odolio iskuenju da iz te pozicije negira mo drugih, ak i samog Svemonoga Boga.

Njihov dijalog tekao je na dva nivoa. U prvom, Ibrahim, a.s., iznosi istinu da njegov Gospodar daje ivot i smrt, na ta vladar uzvraa da je on taj koji ivot i smrt daje. Tu su obojica na teoretskoj ravni. Nuan je argument za dokaz tvrdnje jednog ili drugog. Ibrahim, a.s., prethodno izreenoj istini dodaje izazov vladaru na koji on treba odgovoriti. Pejgamber Ibrahim, prijatelj Milostivog, zahtijeva od vladara da svoju tvrdnju dokae tako to e uiniti da Sunce umjesto sa istoka, odakle, Boijom voljom, izlazi, izie sa zapada. Jedino ime je vladar mogao odgovoriti na ovakav izazov bila je njegova utnja proistekla iz zbunjenosti. Njegovo nijekanje Izvora Istine i moi bilo je poput visokog i neprobojnog zida, koji nije dozvoljavao da do njega dopre zraka Upute.Mufessiri racionalisti u tome vide upozorenje da se s puta zablude ne moe vratiti onaj ko se namjerno okrene od svjetla (vodstva) koje daje Bog.2Tradicionalisti uz ovaj ajet veu komentar tvrdei da je spomenuti vladar bio kralj Babilona Nemrud

te da ga ni dokaz Ovaj kralj (Nemrud) prisiljavao je narod da se klanja pred njim zbog njegove kraljevske moi i oholosti. Kad je Ibrahim, a.s., doao pred njega, nije mu se poklonio. Upitan zato to nije uinio, odgovorio je: Ja se ne klanjam ni pred kim izuzev pred svojim Gospodarom! Nemrud ree: Tvoj gospodar sam ja! Ibrahim odgovori. Ja vladara ne nazivam gospodarom jer je Gospodar Onaj Koji daje ivot i smrt!Nemrud pozva dva zatvorenika: nevinog je ubio, a oslobodio lupea i rekao: Uistinu ja dajem smrt kome hou i dajem ivot onome koga neu da usmrtim. Na to je Ibahim, a.s., uinio da ova ohola budala ostane bez odgovora argumentiranjem o izlasku i zalasku sunca. Ali, uprkos tome, on nije povjerovao Ibrahimu, a.s. (Ovu napomenu nalazimo u: Kuran, prijevod, komentar, index (preveo Mustafa Mlivo), Bugojno, 2004., str. 654.)2 Ovakvo zapaanje iznosi Muhamed Asad u Poruci Kurana (preveo Hilmo erimovi), Sarajevo, 2004., na strani 56., pri emu se poziva na stav Muhammeda Abduhua, iznesen u Menaru (III, 47.). Doktor Enes Kari, u svojoj biljeci uz ovaj ajet, nudi podatak da se radi o kaldejskom kralju pejgambera Ibrahima, koji oduzima svaku rije protuargumentacije, nije doveo do priznanja Boije svemoi, te Njegovog apsolutnog i iskljuivog prava na darivanje ivota i smrti. Kao posljedicu njegove upornosti u odbijanju prihvatanja Istine, tradicionalisti iznose podatak da je na njega i njegovu vojsku Dragi Bog poslao jato komaraca, od kojih nisu vidjeli Sunce, davi da ih savladaju, jedu im meso i piju krv, ostavljajui ih samo kao kosture. Jedan od tih komaraca, po Allahovoj kazni, uao je u nos vladaru, pa se on udarao maljem po glavi, ime ga je Allah unitio.4Sufjski mufessiri nude podatke da je Nemrud prvi koji je stavio krunu na glavu i koji se toliko uzoholio da je sebi prisvojio epitet Gospodara svjetova.5 Nakon izgubljene polemike, jo vie se zainadio. Pejgambera Ibrahima bacio je na lomau. Meutim, Dragi Bog je dao da svu njegovu silu savlada sitni komarac. Vele ga je komarac muio, a on se, pune etiri stotine godine, ekiem udarao po glavi, tako da je muenje trajalo isto onoliko koliko je i vladao. To je isti onaj koji je u Babilonu sagradio kulu do neba, ali je Allah iz temelja zgrade njihove poruio, i krov se na njih sruio.6 Iz Nemrudovog sluaja sufje e izvui pouku koja e im pomoi u preiavanju vlastite due. Oni kau ovako:Nabukodonosoru. (Vidi: Kuran s prijevodom na bosanski jezik, Sarajevo, 1995. str. 43). Uz ovaj podatak, on je stavio upitnik. Ismail Hakki navodi Mudahidovu tvrdnju da su etverica vladali cijelim svijetom, dvojica su bili muslimani, a dvojica nevjernici. Dvojica muslimana bili su Sulejman i Zulkarnejn, a dvojica nevjernika Nemrud i Nabukodonosor. Za ovog posljednjeg Mudahid dodaje da je to bio eddad b. Ad, koji je, u jednoj od pustinja Adena, izgradio Irem. Ako uzmemo u obzir podatak kojim Ibn Kesir precizira ime Nemrud, dodajui da je to Ibn Kenan b. Ku b. Sam b. Nuh, i Mudahidovu izjavu da su Nemrud i Nabukodonosor dvije razliite osobe, onda je razumljivo to Kari uz navedeni podatak stavlja upitnik, ukazujui da nema jedinstvenog miljenja o tome o kojoj se od te dvije linosti radi 4 Ove podatke nalazimo i kod Ibn Kesira. (Vidi: Tefsir Ibn Kesir (prijevod skraene verzije), Sarajevo, 2002., str. 170.5 Ovaj i druge podatke koje navodimo kao sufjski komentar preuzeli smo iz: Ismail Hakki, Tefsir Ruhul-bejan, Bejrut, 1985., I, str. 410. i dalje6 En-Nahl, 26. Ovaj podatak iznosi i Ibn Kesir (isto, str. 712.) PUTOKAZI6 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. Allah je Nemrudu dao vlast kakvu nikome prije njega nije dao, a on je ustvrdio da je gospodar svjetova, to niko prije njega ustvrdio nije. To je tako jer je Allah ovjeku dao najljepu spremnost da trai savrenstvo. Ljepota njegove spremnosti na traenje i krajnja granica njegove mogunosti u sutini u je stalnom kretanju pri traenju savrenstva. Kad god se on usmjeri ka savrenstvu, on krene ka krajnjem njenom nivou, prema gore ili prema dolje. Ako se, u traenju savrenstva, ovjek prepusti svom nefsu, osloni na samog sebe, pa bude gledao pogledom pet ula na osjetilne stvari, na dunjaluk, i bude vidio samo i jedino dunjaluk, on e savrensvo i vidjeti samo u njemu, pa e i krenuti da ga tu trai. Taj put je primjeren kretanju u njegovoj tjelesnoj prirodi. Stvoren je od zemlje. Zemlja je donji svijet, nizina, pa on i tei niskostima. Dunjaluk je nizina, pa on, po prirodi, njime hoda stopalima svoje prirode i trai savrenstvo. Na poetku kretanja, on savrenstvo vidi u skupljanju imetka, pa ga skuplja. Potom vidi savrenstvo u slavi, pa svoj imetak troi da bi doao do nje. Onda savrenstvo vidi u visokom poloaju i upravi, potom u zapovjednitvu i vlasti, pa krene ka tome sve dok ne poeli vladati cijelim svijetom, kakav je bio Nemrudov hal. Meutim, ovjekova priroda ne smiruje se u traenju savrenstva, nego kad god se povea njegova neovisnost povea mu se i pohlepa. Kad god mu se povea pohlepa, povea mu se i traenje da ne ostane nita od niskosti a da on to ne posjeduje. Onda se okrene prema gore, viim svjetovima. Dolje je oduzimao vlast vladarima Zemlje, a sad hoe uzeti vlast i Vladaru svih vladara, Onome u ijem posjedu je sve na nebesima i na Zemlji, pa se proglasi gospodarom svih svjetova, poput Nemruda. Upravo osjeaj neovisnosti bio je uzrok njegove pobune protiv Boga. Uzvieni kae: ovjek se uistinu uzobijesti kad god se neovisnim osjeti!

Kad doe u stanje potpune neovisnosti, upotpuni mu se i njegovo bezbotvo, tako da zanijee boansko porijeklo blagodati. Sve se to dogaa kad je pokvarena njegova sr, jer se oslonio na svoj nefs, na samoga sebe. El-Alek, 6.Onaj ija je bit dotjerana odgojem, takav se ne preputa svom nefsu, ne oslanja se na samog sebe, i takav je usmjeren ka savrenstvu, pripremljen na nain o kom Uzvieni kae: ...Mene slijedite, ja u vam na Pravi put ukazati!8 Takav odgoj posjeduje Vjerovjesnik, s.a.v.s., ili njegov halifa kojeg je on odgojio. Njegov odgoj sastoji se u njegovom distanciranju od svega to nije Allah, sve dok ne dostigne krajnju granicu svog savrenstva u traenju Savrenstva, a to je nestajanje vududa u postojanju Postojanja, da izgubi svoj vudud, da postoji samo sa Onim Koji mu je vudud darovao. Ako je, u pokvarenosti svoje sri i pokvarenosti ljepote svoje spremnosti na savrenstvo, govorio: Ja ivot i smrt dajem!, onda, u ispravnosti svoje sri i istoj ljepoti svoje spremnosti u traenju Kemala, govori: Postoji samo Allah! Takav udara maljem La ilahe illallah po mozgu nemruda svog nefsa sve dok ne povjeruje u Allaha, a odbaci vjeru u sotonu, dok se ne odrekne svog vududa i svega to postoji osim Allaha. Allah one koji Mu irk ine ne upuuje u svijet tevhida. irk je ogromno nasilje. Kroz irk je u zabludu otilo mnogo njih i udaljilo se od Pravog puta!

Odatle sufje pozivaju svakog razumnog insana da se oslobodi skrivenog irka, da svoju duu oisti od runih svojstava te da ne dozvoli da bude zaveden imetkom i poloajem, nego da se vrati Allahu, Uzvienom Vladaru. Naao sam, kae Ismail Hakki, jednu poveu kamenu plou i na njoj davno ispisane poruke: To to se raduje neemu s Dunjaluka, dokaz ti je da si udaljen od Allaha.To to te smiruje ono to ima u rukama, dokaz ti je da kod Allaha nisi siguran.To to se ljudima vraa u tekoj situaciji, dokaz ti je da ne poznaje Allaha!Boe na, daj da budemo meu onima iji je ivot dug, a djelo dobro, koji imaju kratku nadu, a potpun razum. Amin!8 El-Mumin, 8. Poetak ajeta je: I onaj koji je vjerovao ree: O narode moj... Hakki ovaj citat prenosi iz djela Et-Tevilatu n-nedmijje (autor je Alauddevle el-Bejananiki) novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. PUTOKAZI novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 7 ***Drugi ajet iz konteksta o kome govorimo takoer je u vezi sa temom proivljenja. Radi se o ovjeku koji na magarcu dolazi do poruenog i opustoenog grada, koji su odavno prekrile duboke naslage praine i pijeska. Gledajui u takav grad, u njemu se raa pitanje: Kako li e Allah priivjeti ove to su (ovdje) pomrli? Kao odgovor na njegovo pitanje, Dragi Bog je dao da on umre u snu, da bi ga oivio tek nakon stotinu godina. Na njegove oi, sastavljale su se kosti njegovog magarca, na njih lijepilo meso i slagali se organi. Hrana koju je imao kod sebe uope se nije pokvarila. Nakon toga mu je sve bilo jasno.Racionalisti ovaj ajet posmatraju kao umetnuti primjer izmeu dva sluaja u vezi sa pejgamberom Ibrahimom, a cilj mu je da, zajedno sa tim sluajevima, naglasi savrenstvo Boije stvaralake moi.0 Segment te stvaralake moi jest sposobnost da oivi mrtvo. Ta sposobnost je oevidna i nadaje se jasno pogledu onih koji paljivo posmatraju. Onima koji se ak samo zbunjeno zamisle, On nudi dodatne prizore koji im u potpunosti otklanjaju tu kratkotrajnu zbunjenost.U tradicionalnim tefsirima emo za ovaj ajet nai vezana pojanjenja koja kao mogunost nude da se tu radi o Uzejru, a da je grad pred kojm se naao Kudus, Jerusalem, nakon to ga je Nabukodonosor poruio i pobio njegove graane. Tvrdi se da je, sedamdeset godina poslije Uzejrove smrti, grad ponovo podignut i naseljen te su se i Izrailani vratili u njeg.

Sufjski tefsiri donose vie podataka. Tvrdi se da je Allah dao da Izrailanima, nakon to su dostigli vrhunac u injenu zla i nereda, 0 M. Asad, isto, str. 5. Ibn Kesir, isto, str. 171. Ibn Kesir tvrdi da postoje razilaenja u pogledu odgovora na pitanje ko je ovaj prolaznik, odnosno je li to Uzejr, ili Hidr, ili je Eremija b. Halkija, ili Hazekijel b. Bevvar ili, pak, neki drugi Izrailanin. U auevi-Pandinom prijevodu Kurana navodi se da se to dogodilo 599. godine prije Isaova roenja, a da je 537. godine dozvoljeno ponovno podizanje hrama. Vraanje idova u Jerusalem, ponovno njegovo podizanje i naseljavanje trajalo je kroz itav esti vijek. Autori tvrde da se radi o Hizkijalu (Ezekijelu), a kao prilog tome navode citate iz 36. poglavlja Knjige Ezekijelove, gdje se govori o snu Ezekijelovu. Vidi: auevi-Panda, Kuran asni (prijevod), Azher, 1993., str. 74. zavlada babilonski kralj Nabukodonosor. On im je doao sa est stotina hiljada zastava i pregazio cijeli am i poruio Jerusalem. Izrailane je podijelio na tri treine. Jednu treinu je pobio, jednu je naselio u amu, a jednu je odveo u ropstvo. Bilo je tu stotinu hiljada djeaka, od kojih su neki ve bili u pubertetu, a neki jo nisu. On ih je podijelio vladarima koji su bili s njim. Svaki vladar lino je sebi uzeo po etiri djeaka. Meu njima je bio i Uzejr. Nakon to ga je Allah, poslije odreenog vremena, izbavio od njih, on je naiao pokraj Jerusalema i vidio ga u najrunijem stanju. Bio je to straan prizor. Tamo nalazimo predaju da je on, nakon to je uao u naselje, sjahao sa magarca i odsjeo u hladu nekog drveta. Svezao je magarca i krenuo u obilazak naselja. U njemu nije vidio nikoga, pa je kazao to to je kazao. Stabla u tom naselju ve su bila dala plod. Nabrao je neto voa smokava, groa, a napravio je i neto soka od groa. Nakon to je popio neto soka, zaspao je. Allah ga je usmrtio dok je spavao. Tada je bio mlad. Pored njega su ostale one smokve, groe i sok. Ovo njegovo usmrivanje bilo je radi pouke o protoku vremena, poput sluaja onih koji su koji su iz straha od smrti iz zemlje svoje pobjegli, a bijae ih na hiljade. Allah im je rekao: Pomrite!, a poslije ih je oivio.2Allah je usmrtio i Uzejrovog magarca. Potom je uinio da njegovo tijelo ni njegovog magarca ne mogu vidjeti ni ljudi, ni zvijeri, ni ptice. Nakon to je od njegovog usmrenja prolo sedamdeset godina, Allah je poslao jakog perzijskog vladara, koji se zvao Juek, da izgradi Jerusalem. S njim je dolo hiljadu nadzornika, a uz svakog nadzornika po trista hiljada radnika. Poeli su sa radovima. Allah je Nabukodonosora unitio tako to mu je komarac (kroz nos) uao u mozak, a spasio preostale Izarilane te ih vratio u Jerusalem. Vraeni su u njega i oni koji su bili odvojeni i stavljeni pod neiju brigu. Gradili su ga trideset godina, a za to vrijeme se i poveao njihov broj. Dostigli su svoje nekadanje najbolje stanje. Kad je proteklo stotinu godina od Uzejrovog usmrenja, Alah ga je oivio... I upitao: 2 El-Bekare, 243. PUTOKAZI8 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. Koliko si ostao? Dan ili dio dana, odgovorio je. Ne, ree On, ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo svoje i pie svoje nije se pokvarilo... Veli se da je on zatekao i one smokve i ono groe i sok onako svjeim kakvi su bili kad je zaspao, ...a pogledaj i magarca svoga da te uinim dokazom ljudima, a pogledaj i kosti vidi kako ih sastavljamo, a onda ih mesom oblaemo. Kau da je on uo glas s neba koji govori: Truhle i rasute kosti, Allah vam nareuje da se spojite jedna s drugom onako kako ste ranije bile te da se zaodjenete mesom i koom! Svaka kost spojila se sa onom s kojom je i ranije spojena bila, tetivama, a na njih se polijepilo meso, potom koa. Nakon toga su se, iz koe, pojavile dlake, a na kraju je u njega bio udahnut ruh. I, eto, magarca, stoji i njae. I kad njemu bi jasno, on povika: Ja znam da Allah sve moe!Prenosi se da je on, onda, uzjahao magarca i doao u svoju mahalu. Niti je on znao ljude, niti su ljudi njega poznavali. Nije prepoznavao ni kue. Iao je po sjeanju dok nije doao do svoje kue. Tu je zatekao slijepu staricu da sjedi. Po godinama je mogla pamtiti Uzejrovo vrijeme. Pita on nju: Je li ovo Uzejrova kua? Jest!, veli ona i upita: A gdje li je sad moj mu Uzejr? Izgubili smo ga prije toliko i toliko! Poela je estoko plakati. On joj ree: Ja sam Uzejr! Ona e na to: Subhanallah, kako to moe biti!? On joj ispria: Allah me usmrtio prije stotinu godina, a onda me oivio! Ona ree: Uzejr je bio ovjek ije su dove kod Boga bile primljene, pa zamoli Allaha da mi vrati vid, kako bih te mogla vidjeti! On uini dovu svom Rabbu i protrlja rukom izmeu njenih oiju. Ona progleda. Onda je on uze za ruku i ree joj: Ustani s Allahovim doputenjem! Ona je ustala potpuno zdrava, kao da je osloboena iz okova. Pogledala je u njega i rekla. Svjedoim da si ti Uzejr! Potom su otili u mahalu Izrailana dok su bili u svom sastajalitu. Na tom mjestu bio je i Uzejrov sin. Imao je stotinu osamnaest godina. Njegovi unuci su ve bili starci. Ona je povikala: Ovo je Uzejr! Doao vam je! Oni joj nisu povjerovali, a ona je kazala: Pogledajte me! Njegovom dovom, ja sam vraena u ovo stanje! Ljudi su ustali i prili mu. Njegov sin je rekao: Moj otac je imao crn biljeg meu plekama slian mladom mjesecu! On je otkrio to mjesto i biljeg je bio tamo. Nabukodonosor je davno u Jerusalemu poubijao sve uae Tevrata. Njih etrdest hiljada. Tog dana oni nisu imali nijedan primjerak rukopisa Tevrata, a niko nije znao ni uiti ga. Uzejr im ga je prouio napamet, ne ispustivi nijedan harf. Jedan od potomaka zarobljenika, koji se vratio u Jerusalem nakon smrti Nabukodonosora, ree: Moj otac mi je priao da je moj djed, na dan zarobljavanja, zakopao Tevrat u krag, u vinogradu. Ako mi pokaete gdje je bio vinograd mog djeda, ja u vam ga otkopati. Otili su do vinograda njegovog djeda, potraili ga i pronali. Usporedili su ono to je u njemu sa onim to im je Uzejr, a.s., prouio napamet i nije bilo razlike ni u jednom harfu. Tada su oni (neuzubillah) uzviknuli: Uzejr je sin Boiji! Iz ovog sluaja moe se uzeti sljedea pouka. Ukoliko onaj ko upuuje dovu vodi rauna o adabima dove, na nju e brzo dobiti odgovor i bez muke koja bi je pratila. Ukoliko propusti adabe dove, slijedi muka, a odgovor ne doe. Ibrahim, a.s., zamolio je: Gospodaru moj, pokai mi kako mrtve oivljuje! Pohvaljujui prvo Allaha kao Gospodara, pa tek onda molei da mu pokae kako oivljava mrtve. Allah mu je to pokazao na drugome, na pticama, i brzo mu odgovorio. Uzejr je kazao: Kako e Allah oiviti ove to su pomrli? On mu je to pokazao na njemu samom, i to tek nakon isteka stotinu godina od njegove smrti.

Ovaj sluaj nas podsjea da ima ljudi koji nijeu tjelesno proivljenje mada vjeruju u proivljenje due. Oni tvrde da je povezanost due sa tijelom samo zbog njegovog upotpunjenja u svjetu osjetila. To je kao kad dijete poalju u mekteb da bude podueno edebu. Kad postigne svoju namjeru uenja u mjeri koja ga ini spremnim, on izlazi iz mekteba i ulazi u sastajalite uenih. S njima se drui mnogo godina i od njih naui razliite vrste znanja koje se ne mogu nauiti u mektebu, s tim to se on koristi znanjem uenih snagom edeba koji je nauio u mektebu. Tako on i sam postaje uen. Nakon to je odrastao i sazreo a njegova vrijednost porasla, nema vie potrebe da se vraa u mekteb i na nivo djeteta. Tako I. Hakki, isto, str. 414.-415.novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. PUTOKAZI novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 9 je i sa duom. Poto izie iz zatvora tijela i doe u svijet svetih dua snagom znanja o pojedinanostima, do ega je dola u svjetu osjetila, ona se okoristi od dua iz vieg svijeta te sazna o openitostima kojih nema u svijetu osjetila, tako da ona vie nema potrebe da se vraa u zatvor tijela. Meutim, ovim ljudima je njihov nefs ubacio zlu misao, a ejtan im je takoer ubacio ove sumnje. Uzvieni Allah je iz savrenosti Svoje dobrote i milosti prema Svojim iskrenim robovima usmrtio Uzejra na period od stotinu godina, a s njim i njegovog magarca. Onda ih je obojicu zajedno oivio da bi se time okoristili pametni, da Allah, kad oivljava Uzejra-ruha oivljava i magarca njegovo tijelo. Pametan nee u to posumnjati zbog ubacivanja zlih misli i sumnji njegovog nefsa i ejtana, kao i sumnji flozofa u proivljenje tijela. Kao to e Uzejr-ruha biti u Sjeditu Istine kod Vladara Svemonoga, magarac njegovog tijela bit e u Dennetu. Uzejr-ruha pit e iz pehara Uzvienosti istotu Ljepote i Uzvienosti, a toit e ih Peharnik; Njihov Rabb e ih pojiti piem istim.4 Za to vrijeme e magarac tijela njegovog imati svoje pojilo, rijeke Denneta, prijatne bazene i bae, u njima ete imati sve za im dua udi, i to je oku slatko.5 Svi ljudi e vrelo iz kojeg e piti znati!6 ***Trei ajet ovog konteksta ponovo nas vraa Ibrahimu, a.s., i to onom momentu u njegovom poslanikom ivotu kad je njegovo srce poeljelo da se smiri u gledanju prizora boanskog stvaranja. Allah mu je to pokazao oivjevi na Ibrahimove oi etiri usmrene ptice.Ovako je bilo: Kad Ibrahim ree: Gospodaru moj, pokai mi kako mrtve oivljuje!, On ree: Zar ne vjeruje? Vjerujem, odgovori on, ali bih da mi se srce smiri. Uzmi etiri ptice, ree On, i isijeci ih, pa pojedine komade njihove stavi na razne breuljke, zatim ih pozovi, brzo e ti doi. Znaj da je Allah silan i mudar.4 El-Insan, 21.5 Ez-Zuhruf, 71.6 El-Bekare, 60. Ismail Hakki preuzima ovu raspravu iz Et-Tevilatu n-nedmijje Racionalisti e ovaj dogaaj vidjeti na neto drukiji nain. Koristit e alternativno znaenje imperativne forme surhunne, prevodei to sa naui ih da ti se pokoravaju. Poto su se odluili za tu formu, onda su i smisao samog dogaaja pojasnili ovako: Ako je ovjek u stanju kao to to, bez sumnje, jest obuiti ptice da se pokoravaju njegovom pozivu, onda je oigledno da Bog, ijoj se volji pokoravaju sve stvari, moe stvarati jednostavno naredbom Budi!

Racionalisti tvrde da je drugi od ova tri ajeta parabola s namjerom ilustracije Boije moi da oivi mrtvog; zato je izraajno smjetena izmeu Ibrahimovih rijei u ajetu 258.: Moj Uzdravatelj je Onaj Koji dariva ivot i daje smrt i kasnijeg traenja, u ajetu 260., da mu se pokae kako Bog oivljuje mrtvog... Ukoliko uzmemo u obzir nain na koji oni prevode i razumijevaju trei ajet, ajet o pticama, koje, smatraju oni, i nisu bile usmrene, nego samo dresirane, onda takav pristup nije u duhu konteksta, a njihova ranije iznesena tvrdnja je u kontradiktornosti sa kasnijim razumijevanjem narednog ajeta.Kod tradicionalista je smisao ajeta doslovan. Ibrahim ih je usmrtio. Njihova tijela je usitnio, sadraj izmijeao i raspodijelio na etiri brda. O tome Ibn Abbas kazuje: On je uzeo glave ptica, a zatim mu je Allah naredio da ih pozove, pa je on uinio kako mu je Allah naredio. Tada je vidio kako sve ide jedno drugom, perje perju, krv krvi, meso mesu, a dijelovi svake ptice se sastavljaju jedan s drugim dok sve ptice ne budu dovrene. Tada su one urei krenule prema njemu. Da bi Ibrahim, a.s., jasnije vidio ono za ta je pitao, Allah je uinio da svaka ptica doe i uzme svoju glavu, koja je bila u ruci Ibrahima, a.s., pa ukoliko bi se dogodilo da joj prui glavu koja nije njena, ona bi to odbila, a ukoliko bi joj dola njena glava, tada bi se spojila s tijelom, Allahovom snagom i moi.8 Sufje idu dalje od toga, pa konkretiziraju vrstu ptica o kojima je ovdje rije. Vele da su to bile: patka, paun, pijetao i vrana. El-Kuejri tvrdi: Ovim je Ibrahim, a.s., traio ivot svom srcu, pa mu je ukazano da se on nalazi u klanju tih ptica.

Svaka od etiri navedene ptice ima M.Asad, isto, str. 57. 8 Ibn Kesir, isto, str. 172. I. Hakki, isto, str. 416. i dalje PUTOKAZI1 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. svoje znaenje koje je vezano za nefs. Paun se voli gizdati, vrana ima jaku elju, pijetao strast, a patka je pohlepna. Tako je Ibrahimu ukazano da, sve dok ne zakolje svoj nefs stalnom borbom protiv njega, njegovo srce nee oivjeti osvjedoenjem. U Mesneviji Delaluddin Rumi veli:Poto je ovo tijelo gnijezdo za etiri naravi ove,One su dobile imena etiri ptice koje zlo trae.eli li da ljudi imaju ivot vjeni,Glave ove etiri loe i zle ptice odsijeci,Pa ih onda u vrsti drugoj oivi,Da one nakon toga zlo nikakvo nainile ne bi....Glave odrubi ovim etirima ivim pticamaI vjenim uini stvorenja koja ne bi vjeno trajala.To su patka, paun, pijetao i vrana.To su simboli za etiri naravi u duama.Patka je pohlepa, a pijetao je strast,Slava je kao paun, a vrana je elja dunjaluka.20U Tevilatima takoer nalazimo zanimljivo razmiljanje o ovome. Kae se: Te etiri ptice su etiri svojstva koja proistiu iz etiri elementa od kojih je smijeana ovjekova ilovaa. To su: zemlja, voda, vatra i zrak. Iz braka jednog elementa s njemu bliskim raaju se dva svojstva. Od zemlje i njoj bliske vode raaju se pohlepa i krtost. I ta dva svojstva su bliska. Gdje se nae jedno, tu je i ono drugo. Od vatre i njoj bliskog zraka raaju se srdba i strast. I to dvoje su bliski i dolaze zajedno. Svako od ovih svojstava ima svoj par, od njega stvoren, kao to je bilo sa Havvom i Ademom, a od njih se, opet, raaju nova svojstva. Pohlepi je par zavidnost. krtosti je par mrnja. Srdbi je par oholost. Za strast nema odreenog para. Ona je ljubavnica svim svojstvima i ona s njom imaju posebnu djecu. Bilo bi predugo dalje objanjavanje. Ovih sedam svojstava (pohlepa i zavidnost, krtost i mrnja, srdba i oholost te strast) sedam su vrata za sedam katova Dehennema. Na njih e ljudi ulaziti u 20 D. Rumi, Mesnevija (preveo Velid Imamovi), Sarajevo, 2005., IV, str. 26.-27.Dehennem, jer on e sedam kapija imati i kroz svaku e odreeni broj njih proi2. Zavisno koje od navedenih svojstava ovlada njime, on e na ta vrata ui u Vatru. Allah je naredio svom prijatelju Halili- Ibrahimu da zakolje ova svojstva, koja su u etiri ptice. Pauna krtosti, jer da nije uljepanosti imetka u oima krtice, kao to je nagizdanost pauna njegovim bojama, ne bi na njemu ni krtario. Vranu pohlepe, jer ko za neim hlepi, on povea traenje toga. Pijetla strasti, a on je po njoj poznat. I orla srdbe. Njemu se pripisuje ovo svojstvo jer se on prevre pri letu iznad ptica, a to je svojstvo srditog. Kad Halili-Ibrahim ove ptice zakolje noem iskrenosti i od njih odvoji, otrgne njihove potomke, nee mu ostati nijedna vrata na koja bi uao u Vatru. A poto je on u nju prisilno baen katapultom, ona je njemu postala svjea i spasonosna.Njihovo komadanje, trganje perja, otkidanje dijelova, mijeanje perja, krvi i mesa jednog s drugim, ukazuje na nunost brisanja tragova etiri navedena svojstva i ruenja njihovih temelja rukom Ibrahima-ruha, na zapovijed erijata i zamjenika Hakkovog, a to je ejh.Dijeljenje i stavljanje komada na etiri brda, ukazuje da su ta etiri brda etiri due na bazi kojih su formirane ovjekove sklonosti. Prva je organska dua, a zovu je i biljna. Druga je zapovijedna, a zovu je i animalni, ivotinjski ruh. Trea je ejtanska snaga, a zovu je i prirodni ruh. etvrta je melekska snaga, a to je insanski ruh. Kad se ptice svojstava zakolju, iskomadaju i izmijeaju njihovi dijelovi jedni s drugima, i stave na svako brdo ruha, nefsa i kuvveta po jedan dio, emrom erijata bivaju, poput voa i usjeva na koje se baca zemlja izmijeana sa ubrivom i izmetom, sa odobrenjem predstojnika koji svoj posao pronicljivo i uviavno obavlja i u njeg se dobro razumije, a baca se tano odreena mjera i u odreeno vrijeme. Potom se zalijeva vodom, kako bi usjev ojaao snagom zemlje i gnojiva i kako bi promijenio organski, biljni nefs u izmijeanoj i mrtvoj zemlji, pa ga oivio Alahovim doputenjem, kao to Uzvieni veli: Pogledaj tragove Allahove milosti kako On 2 El-Hidr, 44.novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. PUTOKAZI novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 11 oivi zemlju nakon mrtvila njezina!22 Tako je i sa ona etiri svojstva pohlepom, krtosti, strasti i srdbom. Kad god neko od njih bude na svojoj poziciji dominantno nad ruhanijjetskom biti, ono zamuti njegovu istou i sprjeava ga da se vrati na svoju izvornu poziciju i istinsko ishodite. A kad se razbije njegova mo i oslabi njegova snaga te umrtvi njegov plamen i izbriu tragovi njegove prirode, emrom erijata, a njegovi raskinuti dijelovi se pomijeaju jedan s drugim, a onda se podijele na etiri dijela te se svaki od njih stavi na brdo snage, nefsa ili ruha, pa svaki od tih dijelova ojaa od njihove snage i odgoji se njihovim odgojem, u njima promijeni insanski ruh, oivi ga, a one tmine, koje su karakteristike tih runih svojstava, budu zamijenjene nurom, a on je osobenost insanskog i melekskog ruha. Tako se osobinama ubiju one rune karakteristike, a oive se ruhanijjetski sifati.2***Ponueni kontekst koji ine tri ajeta, sa razliitim komentarima ostavlja nam mogunost da izvedemo nekoliko zakljuaka: Vjerovanje u proivljenje je bitan element islamskog vjerovanja koji ovjeka postavlja na njegovo mjesto i obavezuje na ispravan odnos prema Bogu, svijetu, drugim ljudima; Pokazatelja Boije stvaralake moi ima posvuda oko nas i u nama samima; itanje Boijih ajeta treba mijenjati ljudsku duu u pozitivnom smislu, ma kolika bila razina razumijevanja tih ajeta i ma gdje bili ti ajeti, u Knjizi ili svijetu; Nijedan nain razumijevanja smislova kuranskih ajeta i njegovih poruka, koji nije u suprotnosti sa temeljnim istinama nae vjere, nije za odbaciti, jer se iz svakog od njih moe neto nauiti; Krajnji cilj uenja i dosezanja pouka jest primjena u svakodnevnom ivotu, na njegovoj vanjskoj razini, kao i u unutarnjem svijetu ljudske due. 22 Er-Rum, 50.2 I. Hakki iznosi ovaj citata iz Tevilata. Vidi isto, str. 416.-417. PUTOKAZI12 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. . . - . . . :- - - - - .IBRAHIM S.A.W.S. AND FOUR BIRDSSead SeljubacTo believe in the creative power of God, and to believe in the truth that He alone is the One that gives life as well as death, is one of the essential elements of the Islamic faith. By imagining that he himself is the master of life and death, man was often dragged over the edge of the abyss. This happens mostly, when the Almighty places a man onto a such a position where he can make decisions for others and where he can decide about their rights, security and dignity of their lives. Then the evil forces within the man make him feel independent to such an extent that he starts believing that he himself is a god, and that, God forbid, no other god exists. The Quran, the Word of God, in many places warns us of such dangers. One such warning we find in sura Al-Baqara, in the context of three ayats related by the same topic- God, only He is the Master of life and death.From this text and its various commentaries we can draw several conclusions:- Faith in the resurrection afer death is an essential element of the Islamic faith, it determines the position of man and requires of him the correct relation towards God, universe and others;- Signs of Gods creative power are all around us as well as within ourselves;- Recognizing these signs should alter the human sole in a positive direction whatever the level of the understanding of these signs may be, whether the signs are recognized in the Book or upon the horizons;- No interpretation of these signs, unless it is conficting with the fundamental truths of our faith, should be rejected, for every interpretation is our opportunity to learn something;- Te fnal aim of all the learning is the application of the knowledge attained in everyday life, its on its outwardly as well as inwardly level;novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. PUTOKAZI novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 13 ALLAHOV POSLANIK MUHAMMED, S.A.V.S., AKTUELNOST LINOSTI I STIL IVOTAKenan MUSIrouavanje povijesti koje nam se namee kao imperativ i preduvjet izgradnje budunosti nalae sagled- avanje najznaajnijih linosti koje su obiljeile prolost ljudskog roda. Objektivna retrospektiva plejade fascinirajuih povijesnih linosti u duama svih, a posebno mladih osoba, ulijeva dodatnu motivaciju i elju da se ostvare kao individue i u drutvenom kontekstu budu korisni lanovi ljudske zajednice. Naravno, pravilan odabir linosti koje su model ispravnog poimanja ivota od izuzetnog je znaaja, u emu svi ljudi koji ele dobro imaju u velikoj mjeri uravnoteene kriterije. Postavlja se pitanje koji kriterij se moe smatrati ope prihvaenim u vrjednovanju doprinosa neke linosti ovjeanstvu. Mnoge linosti zaduile su ljudski rod i zahvalnost koju im trebamo iskazati moralno je ogledalo koje vodi usavravanju svega plemenitog u nama. Mjerilo koje je mnoge objektivne istraivae nemuslimane,1 a znatno prije njih muslimanske Michael M. Hart u knjizi, Te 100: A Ranking of the Most Infuential Persons in History; posljednjeg vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s., stavlja na prvo mjesto kao najuticajniju linost u ljudskoj povjestipovjesniare, sociologe i psihologe, dovelo do tvrdnje da je Muhammed, a.s., najznaajnija linost cjelokupne ljudske povijesti jest uticaj koji je svojom misijom ostavio na tok civilizacije te sadrajnost i kompleksnost poslanice koju je ostavio iza sebe. Svi aspekti ivota obuhvaeni su i proeti uenjem koje je dostavio Vjerovjesnik.Zato bi Muhammed, a.s., trebao biti uzor i obrazac?Studije koje sociolozi i psiholozi razvijenih drava poduzimaju i kojima je cilj prodrijeti u istananu nit koja sve uspjene ljude povezuje pokazale su da intelektualne pretpostavke, porijeklo, obrazovanje, sredina i ostale bitne odrednice ljudskog ivota, uprkos svom znaaju i teini, nisu vezivna nit za kojom tragaju. Nakon iscrpljujuih istraivakih poduhvata, doli su do zakljuka da je postojanje uzora koji su slijedili zajednika osobina svih uspjenih mukaraca i ena iji je ivot bio predmet istraivanja. Ove studije otkrivaju nam dvije bitne injenice. Prva je da uzor ima dominirajuu ulogu u nizu izbora na koje se odluuje svaka osoba na svom ivotnom putovanju. Druga injenica je da uspjeh u P PUTOKAZI1 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. okvirima ivota na ovom svijetu, a sigurna je povezanost sa buduim svijetom, prvenstveno ovisi od vrijednosti uzora koji emo slijediti i smatrati vrijednim naeg ivota.Kad kaemo da je upravo posljednji vjerovjesnik, Muhammed, a.s., osoba koja nam svima treba biti uzor, duni smo argumentirati i obrazloiti ovu tvrdnju. Najprije, pred nama je arenilo ljudskog roda, razliiti vremenski i prostorni konteksti te izuzetna raznolikost u intelektualnim i moralnim pretpostavkama koje su nam date na dar kroz samo stvaranje. Zbog ega ljudi, bez obzira na spolnu pripadnost, vrijeme i prostor na kome ive trebaju uzeti Muhammeda, a.s., za uzor i obrazac u ivotu? Pitanje postavljeno jezikom savremenog doba glasi: Zato je njegov stil ivota univerzalan i trebamo ga svi prihvatiti?Prije analize i odgovora na ovo pitanje, trebamo kazati da je dobro koje je vjerovjesnik Muhammed, a.s., donio ovjeanstvu neupitno, sveobuhvatno i ne bi trebalo biti predmet negiranja. Spomenimo injenicu da je meu ljudima koje je on promijenio i uinio estitim i dobrim individuama bilo onih koji su prije prihvatanja islama zakopali etiri i vie ivih novoroenadi samo zato to su enska djeca. Izopaenost ljudske zajednice toga vremena ila je do te brutalnosti da se porodilja dovodila pred prethodno pripremljenu rupu, pa ako bi se rodilo ensko dijete, istog trena bi ga ivo zakopali u pijesak. Znaajno je spomenuti da vrline kojima je Uzvieni Gospodar preko Muhammeda, a.s., pouio ovjeanstvo nisu ostale usamljeni sluajevi, ve ih je kompletna zajednica prihvatila kao vodilju u svome djelovanju. Uticaj drutva na pojedinca izuzetno je intenzivan i jak, do te mjere da se najgnusniji postupci mogu nazivati lijepim rijeima i terminima. Primjer iz nae stvarnosti je abortus koji se naziva ienjem, a radi se o najozbiljnijem obeaenju i izdavanju povjerenja koje Stvoritelj preko roditelja povjerava generaciji koja dolazi.Univerzalnost primjera koji vjerovjesnik Muhammed, a.s., ostavlja iza sebe manifestira se u tri bitne odrednice svake osobe.Prva odrednica predstavlja skup pretpostavki koje utiu na razvoj i formiranje osobe, ime se vrijednost formirane linosti moe pojmiti na pravi nain. Druga odrednica je kvantitativna s obzirom da se relacije mogu pojavljivati u razliitom broju u ovisnosti od vremenskih i prostornih okvira ivota linosti. Trea odrednica je kvalitativna i odnosi se na karakteristike koje linost ima i kroz koje nastupa u svim ivotnim relacijama. Vjerovjesnik Muhammed, a.s., navedenim odrednicama jasno se moe identifcirati kao konstantno aktuelna linost i uzor koji vrijedi slijediti.ta je uticalo na formiranje Poslanikove, a.s., linosti? Analizom Vjerovjesnikovog, a.s., ivota uoavamo da su njegovo rano djetinstvo i razvoj njegove linosti odreeni izuzetno tekim i tegobnim momentima koje se mogu svrstati u prvu odrednicu linosti. Roen je kao jetim siroe, a to stanje, u kome je djetetu uskraena oeva panja i zatita, oduvjek se smatralo hendikepom koji e ostaviti neeljene posljedice i ograniiti osjeaje koje svaka osoba treba posjedovati. Zatim, preseljenje majke koje se dramatino odigralo kroz iznenadnu bolest i smrt pred oima estogodinjeg Muhammeda, a.s., dodatno oteava djetinjstvo i slabi pretpostavke izgradnje zdrave linosti. Kompletno djetinjstvo, ispunjeno nestalnou, promjenom sredina iz kue djeda Abdulmutaliba meu brojnu porodicu amide Ebu Taliba, rad da bi se izdravao, to se u plemenitoj dui djeaka javilo kao elja ve u osmoj godini ivota, nije umanjilo veliinu linosti Muhammeda, a.s., niti od njega odvojilo bilo koju plemenitu osobinu koju ljudsko bie treba imati. Ovo nam kazuje da se radi o izvanrednoj i zadivljujuoj mudrosti Stvoritelja koji Svoga miljenika provodi kroz situacije koje e pokazati veliinu njegove linosti i istai da se radi o istinskom Dostavitelju vjere. Zar elja mekanskog djeaka da ve u osmoj godini pomogne amidi koji se o njemu stara time to e raditi i privreivati za ivot nije pokazatelj istananog osjeaja i manifestacija prelijepog stila ivota? Koliko je jaka poruka koju nam Stvoritelj alje samo jednom novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. PUTOKAZI novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 1 osobinom Muhammeda, a.s., tada djeaka, a ime se kompletan ljudski rod pouava izgradnji dostojanstvene linosti i razvijanju vlastitih kvaliteta kojima e se stei neovisnost o drugim stvorenjima. Uprkos injenici da Vjerovjesnik nije imao od koga nauiti oinsku njenost, njegov stil ivota pokazao je da je Uitelj ovjeanstva i u tom aspektu najljepi uzor ljudima. Najblii Vjerovjesniku, a.s., posvjedoili su da nisu vidjeli osobu sa vie obzirnosti i blagosti prema svima, a posebino prema svojim ukuanima. Ustajao bi na noge svojim kerima, utemeljujui time meusobno potovanje ukuana i openito ljudi, a pred Zejda, r.a., kojeg je usvojio prije Objave, znao je istrati i sa njim se zagrliti, iako mu nije sin, ve mladi ovjek o kojem vodi brigu. Uio je ljude postupkom prije rijei, a obrazac ponaanja koji je ostavio nikad nee izgubiti na aktuelnosti i vrijednosti. Ovim se jasno pokazuje da prva odrednica Poslanikovog, a.s., ivota nalae da se upravo on uzme za primjer i uzor koji treba slijediti.Kako je Poslanik, a.s., ivio lijepe i teke trenutke u ivotu?Druga odrednica koja je kvantitativna, bila je presudna kod nemuslimana da Vjerovjesnika, a.s., stave na prvo mjesto meu linostima koje su uticale na tok ljudske povijesti. S obzirom da su nebrojene relacije u kojima se Muhammed, a.s., pojavljuje, te da su raznovrsni vremenski i prostorni okviri manifestacije njegove linosti, slobodno moemo tvrditi da moe biti uzor svakoj osobi i u svakom vremenu. U ovom smislu, presjek ivota Muhammeda, a.s., iznova pokazuje mo i mudrost Stvoritelja koji ga odabire za Vjerovjesnika. Njegov ivot od roenja pa do smrti obrazac je na koji nain treba ivjeti lijepe, ali i teke trenutke u ivotu, kako se treba radovati ivotu i uivati u irini dozvoljenog, ali ne zaboraviti smisao ivota. Nain na koji se osoba odredi prema stanjima kroz koja prolazi ima vei znaaj od samog stanja koje je prolazno. Muhammed, a.s., roen je kao siroe, to ga nije sprijeilo da bude ne samo estito i porodici odano dijete, ve ga nije omelo u roditeljskoj zadai. U svom braku sa Hatidom, r.a., i drugim svojim suprugama, pokazao je sve plemenite ljudske osobine koje nije mogao vidjeti u relaciji izmeu svoga oca i majke. Uzvieni Allah uinio je da ga majka poui najbitnijoj ljudskoj osobini kad ga je, iz Mekke u Medinu, povela za ruicu na oev mezar, na putovanje dugo pet stotina kilometara. ovjeanstvu je djelom data lekcija iz odanosti, koja treba biti osnovna ljudska vrlina u svim relacijama na koje osoba moe stupiti na ivotnom putovanju. Nevjerovanje u Stvoritelja i poricanje Njegovih blagodati posljedica je nepostojanja ili nedostatka ove ljudske osobine. ivot Muhammeda, a.s., manifestacija je vrhunca odanosti i vjernosti kojoj ga Stvoritelj pouava jo u ranom djetinstvu preko hazreti Amine, odane majke i supruge njegovog rahmetli oca.injenica je da Vjerovjesnik, a.s., ivi potlaen u Mekki, a u Medini ivi kao vladar i predsjednik drave. Slabost koju doivljava u Mekki zamjenjuje snaga i mo koju mu Allah, d.., daruje u Medini uinivi ga zapovjednikom muslimanske vojske. Uitelj svih svijetova pokazuje kako se treba ponaati kad se izgubi voljeni brani drug. Kad nekome preseli dijete, roditelj ili neko od blinjih, u Muhammedu, a.s., ima najljepi uzor zadovoljstva odreenjem i razumjevanja stvarnosti. Svojim postupcima Muhammed, a.s., sve nas pouava kako se tegobe doekuju strpljenjem, a lijepi ivotni trenuci zahvalnou. Sve lijepe osobine u svom sadraju jesu izraz odanosti, emu nas ui Vjerovjesnikov, a.s., ivot.Muhammed, a.s., kao primjer odanosti i predanosti GospodaruTrea odrednica u bliskoj je vezi sa prethodnom s obzirom da su kvalitet i kvantiteta u stalnoj relaciji. Muhammed, a.s., moe biti uzor svima ne samo zbog injenice da svi u njegovom ivotu pronalaze identine ili gotovo identine situacije iz vlastitog ivota, ve zbog neupitne vrijednosti i vrhunskih vrlina koje je Vjerovjesnik, a.s., pokazao prolazei kroz njih. U odnosu sa Uzvienim Stvoriteljem, primjer Vjerovjesnika, a.s., i njegov stil ivota pokazuju krajnju odanost i predanost Gospodaru. PUTOKAZI1 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. Tiina noi, nakon obavljenih obaveznih namaza, bilo je vrijeme u kome se Muhammed, a.s., obraao svom Gospodaru i zahvaljivao na neiscrpnim blagodatima u kojima svi ljudi uivaju, a napose na blagodatima vjere i poslanstva kojim ga je On, d.., poastio. Prema drugim ljudima Muhammed, a.s., pokazivao je odanost ak i kad ne dijele ljepotu vjere sa njim, ime je uspijevao pridobiti njihova srca i otkriti plat nezahvalnosti u koji su se ogrnule mnoge due. U najteim trenucima kad su ugroeni ivoti pokazivao je ta je bit njegovog poslanstva i veliinu Gospodara Kojem poziva. U Bitki na Uhudu, nakon to su ga neprijatelji estoko ranili i lice Vjerovjesnika, a.s., oblila krv, on upuuje dovu: Gospodaru moj, oprosti mom narodu jer oni ne znaju ta rade! Ovim rijeima Muhammed, a.s., moli Gospodara da uputi i oprosti onima protiv kojih se bori. Teke situacije najbolje pokazuju karakter linosti osobe i vrijednosti koje nosi u svome srcu.Objektivno sagledavanje elementarnih odrednica linosti vodi nas zakljuku da upravo ivot Muhammeda, a.s., moe biti obrazac i uzor svim ljudima, a promiljanje o sadraju Vjerovjesnikovog, a.s., ivota govori jezikom argumenta zato ovjeanstvo treba uzeti za uzor i primijeniti njegov stil ivota. Srea kojoj svi ljudi strijeme i nadaju se da e se njihovi ivoti ispuniti zadovoljstvom kad je postignu, ne moe se postii bez ivotnog stila koji je dostojan ljudskog ivota.novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. PUTOKAZI novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 1 . . . . .MESSENGER MUHAMMED S.A.W.S.CONTEMPORARY IMPORTANCE OF HIS PERSONALITY AND LIFESTYLEKenan MusicEverlasting human search for a role model in ones life oblige all those who have been introduced to the personality and the work of the last of the Messengers of God, Muhammed s.a.w.s., to further present to mankind the greatens and the richness of content of his life. Thin line that separates success from failure can often be expressed in just one word- model. We are all deeply aware of the fact that the values that were sent through Muhammed s.a.w.s. are relevant and contemporary in all the times regardless of geographic and temporal differences in the context of life we live, and his life stile allows for fullness and beauty of our life. True happiness and satisfaction with life can be experienced only by the person who managed to incorporate Prophets s.a.w.s. virtues, and the queen of all the virtues is devotedness. Only through devotedness in all the relations that man establishes on his life path can he attain that what was taught by the Prophet Muhammed s.a.w.s.SAGLEDAVANJA20 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 21 20 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 21 MODERNI PRISTUP POLITICI U MUSLIMANSKOJ MISLIELEMENTI DEMOKRATIJE U ISLAMU Enver FERHATOVIslamski svijet 20. stoljea oznaen je oivljavanjem politikog islama i izazova koje nosi modernizam. Odnos ove dvije pojave naveo je muslimanske mislioce da se osvrnu na islamsko razumijevanje drave i islamskog drutva u cjelini. Zajedno sa izazovima koje nosi moderno doba, javile su se netrpeljivosti izmeu zagovaraa modernizma, koji su esto vieni kao zagovarai zapadnjakog imperijalizma i izdajice svojih islamskih vrijed-nosti, i onih koji izriito predstavljaju tradicio-nalni islam, koji su oznaeni kao pripadnici predmodernizma i antimodernizma.U kontekstu debate meu orijentalis-tima o padu islamske civilizacije, Bernard Lewis pita gdje se pogreilo

. Stoljeima je islam bio na samoj prvoj liniji ljudske civilizacije i dostignua. I u shvatanju samih muslimana, islam je bio sinonim za civilizaciju. Ali, javljanjem novog uenja (New Learning)2 i prosvjetiteljstva (Enlightenment) i traganjem za politikom slobodom u svojim zajednicama, zapadno drutvo napredovalo je u naunoj, tehnolokoj i sferi kulturnog nasljedstva, ostavljajui islam-ski svijet daleko iza sebe. Rodile su se mnoge Bernard Lewis, What WentWrong?, London, 2002., str. 62 Ibid., str. 6teorije koje objanjavaju razloge ove stagnacije i donekle nazadovanja, a posljednja je vezana za propitivanje samog islama i temelja na kojima su izgraena muslimanska drutva. Ako je, ipak, islam prepreka slobodi, nauci i ekonomskom razvoju, kako su, onda, muslimanska drutva u prolosti bila vodea u ta sva tri segmenta, i to u doba kad su muslimani bili mnogo blii izvori-ma i inspiraciji vjere nego to su to danas?

Jav-ljaju se pitanja kao to su: ta je to islam uradio muslimanima?, dok drugi pitaju: ta su to mus-limani uradili islamu? Neki moderni islamski mislioci smatraju da krivica pada na odreene mislioce, doktrine i grupe iz islamske histori-je, koji su usvojili iskrivljene stavove i obiaje, dok reformatori i modernisti imaju suprotan stav i uzrok vide u zadravanju starih obiaja, nefleksibilnosti i ubikvitetu islamske uleme

.Ipak, realniji pristup u ovom modernom diskursu nije rasprava o islamu u cijelosti, ve o islamskom konceptu drutva i politikog poret-ka. Izgleda da je glavna dilema

koja se javlja kod pitanja kompatibilnosti islama i demokrati-je ona da se izborima uspostavljaju autori-tarni reimi koji ne brinu previe o slobodama Ibid., str. 6 Ibid., str. 7 Fareed Zakariah, John Esposito, Fouad Ajami, Bernard LewisI20 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 21 SAGLEDAVANJA20 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 21 graana i koji ak rezultiraju sukobima izmeu razliitih grupacija. ini se da su nedostatak slo-bode naroito uma, osloboenog ogranienja i indoktrinacije, koji propituje, istrauje i gov-ori nedostatak privrede bez koruptivnog i sveprisutnijeg loeg upravljanja, i nedostatak graana osloboenih tiranije doveli do stag-nacije muslimanskog svijeta. Danas vie od 20 zemalja u svijetu bira svoje vlade putem izbora.6 Za veinski dio svi-jeta demokratija je jedini izvor politikog legiti-miteta. Rijeima modernih islamskih mislilaca, islam predstavlja i religiju i dravu,7 a islamska drava ne zadovoljava sve standarde koje post-avlja moderna zapadna demokratija

. S druge strane, izazov koji postoji nije onaj isti izazov na koji se oni pozivaju, s obzirom da principi na kojima je zasnovana islamska drava nisu kom-patibilni sa zapadnim konceptom demokratije.

Stoga e poetna teza za ovu raspravu biti istraivanje konceptualnih i ideolokih izvora savremenog razumjevanja islamske drave. Upitno je mogu li se principi na kojima se temelji islamska drava propitivati upotre-bom zapadnih parametara za demokratiju. Neo-phodno je istraivati islamske izvore0 i koncepte drutva mehanizme koji podupiru vladavinu prava, razdvajaju ovlasti, tite autonomiju pojedinca, njegov dignitet i vlasnitvo od napa-da bilo koje vrste prije nego to se udubimo u raspravu o elementima demokratije u islamu. Kako bismo propitivali navedena pitanja, prvo emo ispitati savremene stavove o principima islamske drave. Nakon toga emo posmatrati tumaenja o elementima demokratije u islamu. U glavnom dijelu analizirat emo osnovne ideje i najznaajnije stavove koji se javljaju u vezi sa ovim pitanjem. U zakljuku emo predstaviti svoju ocjenu. 6 Fareed Zakaria, Te Future of Freedom, London, 200., 7 John Esposito, Islam and Democracy, New York, 6., str. Asad, Ramadan, Bulac, Tibbi, Ghannouchi, Benabbi Izraz liberalizam koristi se u znaenju iz . stoljea, ae znai biti zainteresiran za pojedinane ekonomske, politike i vjerske slobode, to se ponekad naziva klasini liberalizam0 Primarno, Kuran, i tradiciju poslanika MuhamedaIDEJA ISLAMSKE DRAVE Javljanjem muslimanskih slobodnih nacija nakon godina zapadne ekspanzije i impe-rijalizma, u muslimanskim drutvima javila se potreba za redefiniranjem vodeih principa. Razliiti modernistiki islamski mislioci dali su svoj doprinos ovoj diskusiji, od Demala el-Dina Afganija, Muhammeda Abduhua i Reida Ride do Muhammeda Asada, Abula Ala Mevdudija, Reida Ganuija do Tarika Ramadana.Klasino muslimansko drutvo koje je nastalo u stoljeima koja su slijedila nakon smrti poslanika Muhammeda dovelo je do konteksta u kome se definira islamski zakon kao pravni temelj islamske drave. Ovo ogromno nasljed-stvo tog formaliziranog utjelovljenja islamske tradicije i prava omoguilo je temelje za razvoj koncepta privilegiranog pravnog reda iznad vladara i vlasti. Razvoj politike misli u islamu Tokom 20. stoljea i poetkom 2. stoljea, iznova se definiraju navedeni osnovni principi. Neki mislioci se fokusiraju samo na Kuran i sunnet, dok veina i dalje koristi ukupni pravni, erijatski korpus

koji su definirali srednjovjekovni uenjaci.2 Nisu sve pravne odredbe u islamskoj pravnoj tradiciji (fikh) zasnovane na uputama iz Kurana ili na tradiciji poslanika Muhammeda. Vei dio ove tradicije izgraen je upotrebom deduktivnih metoda zasnovanih na analogiji

(kijas). Ove deduktivne metode esto su rezultirale subjektivnim rezultatima, uglavnom pod uticajem drutvenih i intelektualnih okvira tog vremena. Glavni cilj erijata bio je definiranje ljudskog ivota kroz podupiranje vrlina (marufat) i uklanjanja poroka (munkarat). Da bi se ove ideje postigle putem pravnog okvira, islamski pravnici postavljali Islamsko pravo ne pravi razliku izmeu vjerskog i sekularnog ivota, tako erijat ne ukljuuje samo vjerske rituale, ve mnoge aspekte svakodnevnog ivota, politiku, ekonomiju, bankarstvo, poslovanje ili ugovorono pravo i drutvena pitanja2 John Esposito, Islam and Democracy, New York, 6., str. Mohammad Asad, Principi drave i vlasti u islamu, Zagreb, 200., str. 2SAGLEDAVANJA22 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 23 22 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 23 su osnove ustavnog, upravnog, graanskog i krivinog prava.

Moderni islamski mislioci poeli su traiti nova tumaenja ovih starih pravnih odredbi. Muhammed Asad naglaava da su te srednjovjekovne odredbe posmatrane kao sastavni dio islamskog prava postale prepreka za prilagoavanje modernizmu.

Mogunost postojanja moderne sinteze predstavlja jednu od taaka mimoilaenja izmeu konzervativnih mislilaca, koji dre da je jedini legitiman oblik islamske vlasti ponovno uspostavljanje hali-fata, jasno odreenog oblika vlasti, i, s druge strane, progresivnih uenjaka, koji smatraju da politika teorija ne bi smjela biti zasnovana na historijskim tumaenjima, ve na primjeni ranije navedenih osnovnih Kuranskih principa i tradicije. Klasini uenjak El-ihristani, u svojoj knjizi El-Milal va-Nihal, navodi: Zasigurno znamo da se razliite situacije ne mogu prebrojati ili ograniiti; takoer, zasigurno znamo da obja-vljeni tekst ne defnira detaljno ili sa direktnom referencom sve dogaaje od vremena Objave naovamo. Na svakom mjestu je tekst ogranien, dok dogaaji nisu te, stoga, dogaaji ne bi tre-bali biti kontrolirani onim to je ogranieno. Prakticiranje idtihada treba defnitivno zado-voljiti potrebe novonastalih situacija6.Savremeni islamski uenjaci slau se u tome da sve odredbe koje su ocijenjene kao nepo-recive ili potvrene (nass) na osnovu Kuranske objave ili tradicije poslanika Muhammeda, i dalje ostaju takve.7 Asad prihvata Ibn Hazmovu

sistem-atizaciju erijatskog prava prema obavezema (farz), koje ako se zanemare vode ka grijehu ili prihvaenim djelima, radnjama koje vode ka grijehu (haram) i radnjama koje ako se zane-mare ne vode ka grijehu (mubah). Mubah se Abulela Maududi, Islamic Law and Constitution, Lahore, ., str. Muhammad Asad, Principi drave i vlasti u islamu, Zagreb, 200., str. 26 Fathi Osman, erijat u savremenom drutvu: Dinamika promjene islamskog prava (Los Angeles, ., str. 7-767 Muhammad Asad,, Principi drave i vlasti u islamu, Zagreb, 200., str. 2 IbnHazm iz Kordobe (-.06)dijeli na preporueno (mandub), nepoeljno (mekruh) i nedefnirano (mutlak) djelo.

Asad tvrdi da sve to nije defnirano na neporeciv ili potvren nain pripada kategoriji mubah i zasluuje savremeno tumaenje i razmatranje.20 Citirajui hadis poslanika Muhammeda: Ne pitajte o onom to je ostavljeno nedefnirano, jer su oni prije vas bili prokleti to su postav-ljali (svojim poslanicima) previe pitanja te je to unijelo razdor meu njih. Ako vam naredim da neto uradite, posluajte i uradite koliko je u vaoj moi, ali ako vam to zabranim, onda ga se klonite (Muslim),2 Asad zakljuuje: Kao to smo vidjeli, erijat se namjerno ustee od pruanja detaljnih odredbi za sveukupno zakon-sko tijelo mijenjajui zahtjeve naeg drutvenog opstanka. Time je oita potreba za kontinuitetom u savremenom zakoniku. U islamskoj dravi bi ovakav zakonik tretirao mnoge upravne prob-leme koje erijat uope ne defnira, kao i prob-leme za koje erijat prua openite pricipe, ali ne detaljne propise. U svakoj od ovih situacija, na zajednici je da razvije relevantne, detaljne propise putem nezavisnog tumaenja (idtihad) u skladu sa duhom islamskog prava i najboljim interesom naroda.22Mavdudi ovaj dio islamskog prava koji podlijee izmjenama u skladu sa potrebama i zahtjevima promjenjivih vremena dijeli na: a) tumaenja koja se sastoje od dosezanja znaenja naredbi koje se nalaze u Kuranu i praksi Poslanika, b) dedukciju ili analogiju, c) nezavisno tumaenje pravnika/strunjaka i d) pravne preferencije koje odreuju propise u skladu sa duhom islamskog pravnog sistema.Politiki sistem zasnovan na erijatskom pravu, koji nije zaveden u specifni pravni korups ili dokument, dostie svoj vrhunac u upravnim institucijama i metodama prve etvorice pravednih halifa.2 Ve u tom periodu se moe pronai znaajan broj upravnih i zako-nodavnih uredbi zasnovanih na kuranskim principima ili praksi poslanika Muhammeda, a Muhammad Asad,, Principi drave i vlasti u islamu, Zagreb, 200., str. 020 Ibid., str. 2 Ibid., str. 022 Ibid., str. 22 Ibid., str. 222 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 23 SAGLEDAVANJA22 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 23 glavni primjer je to to je drugi pravedni halifa Omer uspostavio dravni trezor. Odobrenje poslanika Muhammeda za upotrebu nezavisnog tumaenja naglaeno je u njegovom razgovoru sa Muazom ibn Debelom prije nego to ga je imenovao vladarem Jemena: Na koji nain e izlaziti nakraj sa problemi-ma?, upitao ga je Poslanik. Muaz je odgovorio: Ja u djelovati/suditi u skladu sa Allahovom knjigom. A ta ako tamo ne pronae uputu?, upitao je poslanik Muhammed. Onda u suditi u skladu sa tradicijom Poslanika (Muhamm-eda). A ako ni tamo ne pronae uputu?, upitao je poslanik Muhammed. Onda u bez oklijevanja djelovati/suditi u skladu sa svojim miljenjem. 2 Naravno, nijedna od Muazovih kasnijih pravnih ili upravnih odluka nije post-ala stalni dio nususa, jasne tekstualne kuranske evidencije. Ubjedljiviji primjer je postupak odabira nasljednika poslanika Muhammeda ili nasljed-nika etverice pravednih halifa. Dok je Ebu Bekra odabrala skupina najprominentnijih imigranata (muhadira) i lokalnih muslima-na iz Medine (ensarija), njegovog nasljednika Omera izabrao je sam Ebu Bekr. Omer je, opet, imenovao izborno tijelo od 6 najcjenjenijih Poslanikovih ashaba koje je odabralo njegovog nasljednika, dok je etvrti pravedni halifa Alija odabran putem veinskog glasanja udruene muslimanske zajednice.Mevdudi rezimira islamski politiki sistem u tri principa: Boije jedinstvo (tevhid), Muhammedovo poslanstvo (risalat) i namjesnitvo (hilafet) ovjeka na zemlji.2 Glavni principi islamske drave Asad objanjava da je cilj islamske drave osigurati politiki okvir za muslimansko jedinstvo i saradnju koji se zasnivaju na sljedeem kuranskom ajetu: Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kad ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je On sloio srca vaa i vi ste postali, milou Njegovom, prijatelji; i bili 2 Ibid., str. (Hadis: Tirmizi, Ebu Davud)2 Abulela Maududi, Islamic Way of Life, Delhi, 67., str. 0ste na ivici vatrene jame, pa vas je On nje spasio. Tako vam Allah objanjava Svoje dokaze, da biste na pravom putu istrajali.26 Kuran postavlja sljedee smjernice za defniranje svrhe drave: Muslimani su oni koji e, ako im damo vlast na Zemlji, molitvu obavljati i milostinju udjeljivati i koji e traiti da se ine dobra djela, a odvraati od nevaljalih27 Allah dalje defnira ideale muslimanskog naroda opisujui ga kao narod bolji od svih koji se ikad pojavio, koji trai da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraa i u Allaha vjeruje.2 Mevdudi kao vodee principe islam-ske drave navodi jedinstveno oboavanje i poslunost prema Allahu na svim poljima, potui prava roditelja i drutveno ugroenih kategorija, dijelei zaradu i oblikujui politiku na osnovu pouzdanog znanja i odbacujui uzuse arogancije i tiranije.2 Ganui, s druge strane, defnira zajednicu vjernika (umma) kao Boije namjesnike koji primjenjuju Njegove zakone, a predstavljaju utjelovljenje vjere u zajednici ljud-skih bia. Kako bi se olakala ispravna primje-na islamskog zakona, zajednica vjernika mora uspostaviti dravu ija e vlast biti odgovorna prema njima.0 Legitimnost islamske drave se takoer zasniva na osnovnim naredbama iz Kurana: O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vaim.

Asad i Mevdudi zakljuuju da islamska drava ne smije ignorirati sadraj islamskog prava pri defniranju zakonskog okvira drave.2 Jo jedan vodei princip jest obaveza potivanja zakon-ski izabrane vlasti, sve dok se ona pokoravaju Bogu i Poslaniku i obavljaju namaz. Umno-gome je zloupotrebljavan (autoritarni reimi i 26 Kuran, :0, prijevod na bosanski jezik Besim Korkut27 Kuran, 22:; Abulala Maududi, Islamic Law and Constitution, Lahore, ., str.2 Kuran, :02 Abulela Maududi, Islamic Law and Constitution, Lahore, ., str.220 Azzam S.Tamimi, Rachid Ghannouchi, New York, 200., str.00 Kuran, :2 Muhammad Asad, Principi drave i vlasti u islamu, Zagreb, 200, p.2; Abulela Maududi, Islamic Law and Constitution, Lahore, , p.SAGLEDAVANJA24 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 25 24 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 25 diktatori) hadis poslanika Muhammeda: Mus-limani su duni slijediti i biti pokorni, bez obzi-ra svialo im se to ili ne, sve dok im ne bude nareen grijeh; tada je poslunost ili pokor-nost iskljuena,

naglaavanjem potrebe za graanskom poslunou. Znaajan broj savremenih mislilaca zakljuuje da apsolutna suverenost pripada nar-odu i njegovom konsenzusu na osnovu hadisa poslanika Muhammeda: Allah nikad nee dozvoliti muslimanskoj zajednici da se sloi u zlu.

Asad koristi Poslanikov hadis koji kae da lina sigurnost, imovina, ast/integritet graana takve drave moraju biti zagarantirani kako bi se dalje defnirali principi islamske drave.

Institucionalni model islamske drave Vostvo ili pozicija efa ovakve islamske drave predvieno je iskljuivo za muslimane, s obzirom da islamski zakon zahtijeva predanost i vjerovanje u njegovu boansku prirodu. Naredba: Pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslan-iku i predstavnicima vaim! naglaava ustavni zahtjev da musliman bude voa u zemljama sa veinskim muslimanskim stanovnitvom. Osta-li zahtjevi, zasnovani na Poslanikovoj tradiciji, jesu da voa muslimana mora biti poboan i predan musliman6.Muslimanska zajednica je, dalje, obavezna osigurati relevantne, detaljne zakone na osnovu nezavisnog miljenja onih koji se o poslovima svojim dogovaraju.7 Mev-dudi dodaje da islamsko zakonodavno vijee, ili medlis e-ura, predstavlja predstavniko tijelo koje primjenjuje ovaj princip uzajamnih konsultiranja te se, shodno tome, kvalifcira za namjesnitvo ako primjenjuje sljedee kuranske principe: Allah obeava da e one meu vama koji budu vjerovali i dobra djela inili sigurnim namjesnicima na Zemlji postaviti.

Nijedna Ibid., str. (hadis prenose Buhari, Muslim) Ibid., str. 6 (hadis prenosi Tirmizi) Ibid., str.2 (hadis prenosi Muslim)6 Ibid., 200., str.67 Kuran, 2: (Za one koji se Gospodaru svome odazivaju, i koji molitvu obavljaju, i koji se o poslovima svojim dogovaraju) Abulela Maududi, Islamic Law and Constitution, Lahore, ., str. , Kuran, 2:osoba koja nastoji postati lan ovog zakono-davnog vijea ili vladajue strukture ne smije biti izabrana na tu funkciju na osnovu tradicije po kojoj niko ko trai ili nastoji da bude imenovan na poziciju ne smije biti imenovan.

Razliitosti miljenja, izraena intelektualna sposobnost i drutveni integritet predstavljaju neke od kara-kteristika koje moraju posjedovati predstavnici u uri,0 dok razliitost njihovih miljenja pred-stavlja znak Boije milosti

i opravdava razliita politika miljenja. Odluke ovog parlamenta moraju biti podrane veinskim glasanjem, to je zasnovano na uputi poslanika Muhammeda o tome da je potrebno slijediti miljenje veine.2 Neophodna je podjela na zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast, zakljuuju Asad i Mevdudi, naglaavajui da arbitraa i savjetovanje izmeu ovih vlasti moraju imati kontrolnu ulogu.

Dok naglaavaju potrebu za slobodnim demokratskim izborima, takvu potrebu oprav-dava tek nekoliko savremenih muslimanskih mislilaca. Asad navodi da je princip odobra-vanja veine, koji izbore koristi kao metod za odabir vlasti, zasnovan na kuranskom principu: O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vaim.

Mevdudi smatra da se demokratski sistem nikad ne moe razviti ukoliko se izbori ne provedu na pravian nain i ukoliko pravilnik zakonodavaca nije pravian i nepristran i ukoliko im njihove ovlas-ti ne dozvoljavaju da utiu na slobodu i nepris-tranost izbornog procesa.

Mevdudi, ipak, odbija ideju organiziranja politikog ivota oko politikih stranaka, s obzirom da lanovi nisu u stanju pristati na potpunu lojalnost Bogu, ustavu i dravi, dok Ganui, Bennabi, Asad ili Tibi predlau da politike stranke vode politiki ivot6 unutar okvira islamskog prava. Muhammad Asad, Principi drave i vlasti u islamu, Zagreb, 200., str.70 Ibid., str.7 Ibid., str.72 Ibid., str.77 Muhammad Asad, Principi drave i vlasti u islamu, Zagreb, 200., str. 7 Kuran, : Abulela Maududi, Islamic Law and Constitution, Lahore, ., str. 66 Muhammad Asad, Principi drave i vlasti u islamu, Zagreb, 200., str. ili Azzam S. Tamimi, Rachid 24 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 25 SAGLEDAVANJA24 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 25 Iako predstavlja ideoloku dravu, islamska drava ograniava svoje dravljanstvo na ljude koji ive na njenoj teritoriji, sa konstantno obnovljenim ugovorom kojim se regulira zatita pripadnicima drugih objavljenih religija (Dima), pod uslovom da oni priznaju dominaciju islama.7 Ganui zakljuuje da je najznaajnije ljudsko pravo zagarantirano u islamskoj dravi pravo na vjeroispovijest, koje je zasnovano na kuranskom principu da u vjeri nema prisile

. ISLAM I DEMOKRATIJADemokratija je poetkom 2. stoljea najprihvatljiviji i najefkasniji nain sudjelovanja naroda u vlasti i davanja smisla narodnoj vlasti. Od grkog korijena, demokratija znai vladavina naroda. Demokratizacija drutva je, tako, proces iznad sfere politike, jer vodi ka ruenju hijerarhija, otvaranju zatvorenih politikih sistema, a pritisak masa postaje glavni pokreta drutvenih promjena.

Jo od vremena Herodota, politika demokratija bila je definirana kao vladavina naroda. Termin demokratija ukazuje na oblik vlasti gdje sve dravne odluke direktno ili indi-rektno donosi i primjenjuje veina graanstva kroz pravian izborni proces. Za zapadne mis-lioce, demokratija uglavnom podrazumjeva liberalnu demokratiju. Liberalna demokratija je oblik predstavnike demokratije gdje je sposobnost izabranih predstavnika da primijene mo donoenja odluka podreena vladavini zakona i obuzdana ustrojem koji naglaava zatitu prava i sloboda pojedinaca i manjina (takoer, naz-vana ustavnom demokratijom i ustavnim libe-ralizmom) i koja stavlja organienja na nivo do kojega volja veine moe biti provedena.0 Ova prava i slobode ukljuuju pravo na pravedno suenje, privatno vlasnitvo, privatnost, jedna-Ghannouchi, New York, 200., str.007 Abulela Maududi, Islamic Law and Constitution, Lahore, ., str. 7 Azzam S.Tamimi, Rachid Ghannouchi, New York, 200., str. 76 Fareed Zakaria, Te Future of Freedom, London, 200., str. 0 kost pred zakonom, slobodu govora, okupljanja i vjeroispovijesti. Ustavni liberalizam, kako to postavlja Zakaria, nije fokusiran na proceduru za biranje vlasti, nego prije na cilj vlasti.

To je zapadna tradicija koja tei odbraniti pravo pojedinca na ivot i imovinu, slobodu vjeroispovijesti i govora. Da bi osigurala ova prava, insistira na provjeri autoriteta vlasti, jednakosti po zakonu, nepristranim sudovima i tribunalima te odvo-jenosti crkve i drave. Od ., zapadne vlade u veini sluajeva predstavljaju demokratiju i ustavni liberalizam, a u meunarodnom svjetlu to prikazuju kao izvor napretka zapadnog svi-jeta.2 Fukuyama je ak otiao tako daleko da je to proglasio krajnjim dometom ideoloke evo-lucije ljudskog roda, a univerzalizaciju zapadne liberalne demokratije konanim oblikom ljud-ske vlasti.

Bennabi objanjava da demokratija koja se sastoji od dvije grke rijei u najj-ednostavnijem znaenju predstavlja vladavinu naroda ili vladavinu masa ili, kako bi se moglo nazvati, vladavinu ovjeka. Bennabi naglaava da se odgovor na pitanje postoji li demokrati-ja u islamu ne moe dobiti na osnovu pravila izvedenih iz Kurana ili tradicije Poslanika, ve se moe dobiti iz sveobuhvatnog shvatanja isla-ma.

Nekoliko savremenih islamskih mislilaca, poput E-avija, Ganuija ili Bennabija, tvrde da je savremena demokratija evropsko vienje islamske ure. Kroz hilafet etverice pravednih halifa prakticiranje ure bilo je obustavljeno, objanjavaju, dok su Evropljani uspjeli uspostav-iti sistem vlasti utemeljen na uri.55 Ganui i drugi savremeni mislioci ne prihvataju izazov demokratizacije a da ne naglase ogranienja i manjkavosti liberalne demokratije, kao to su Fareed Zakaria, Te Future of Freedom, London, 200., str. 202 Fukuyama ide tako daleko da je proglasio kraj historije zbog visokog nivoa poltikog razvoja zapadnih drutava, dok su drugi poput Samuela P. Huntingtona doli do zakljuaka o buduim sukobima civilizacija, prvenstveno islamske i zapadne John Esposito, Islam and Democracy, New York, 6., str. Azzam S. Tamimi, Rachid Ghannouchi, New York, 200., str. 6755 Ibid.,str.81SAGLEDAVANJA26 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 27 26 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 27 ogranienje nacionalnih granica i mogunost da liberalnu demokratiju nadvladaju nacio-nalizam, rasizam ili bilo koji drugi oblik radi-kalizma.6 Ganui nudi dopunske boanske smjernice islamske drave kao sistema iji je cilj postizanje pravde i mira u svijetu.7Sejid Kutb nije naveo detalje o islams-koj dravi, ve je naglasio da drava mora biti demokratska i utemeljena na principima sav-jetovanja,

dok Jusuf Kardavi odbacuje ideju liberalne demokratije smatrajui je uvezenim rjeenjem i nasiljeem kolonijalizma.

Sasvim suprotno modernom pristupu, Ajman Zavahiri, teoretiar frakcije Egipatskog islamskog dihada, smatra demokratiju pitan-jem pripisivanja Bogu druga.60 On smatra da monoteizam zahtjeva vjerovanje da je zakono-davstvo iskljuivo pravo Boga, dok je, po nje-govom shvatanju, demokratija vladavina ljudi u ime ljudi. Dok je u demokratiji zakonodavac ovjek, u monoteizmu je zakonodavac Bog. Sto-ga je demokratija idolopoklonstvo jer uzurpira Svemoguem pravo na zakonodavstvo i stavlja ga u ruke ljudi. Tvrdei da svoje zakljuke temelji na pisanju Mevdudija i Kutba, Zavahiri odbacu-je demokratiju smatrajui je novom religijom koja oboava ljude dajui im pravo donoenja zakona, ne bivajui ogranieni uzvienim boanskim autoritetom. Cijela ova rasprava zas-niva se na argumentu da, poto je demokratija spoznavanje suvereniteta ljudi, to, onda, mora predstavljati negiranje Boije suverenosti. Pre-ma tome, oni koji vjeruju u demokratiju, kao to vjeruje Muslimansko bratstvo poslije Kutba, i prihvataju vladavinu ljudi umjesto vladavine Boga, isti su kao oni koji pripisuju Bogu druga, inei najvei grijeh irk. Stoga je sudjelovanje u demokratskim procesima na bilo kom nivou haram i oni koji to poine otpadnici su i nevjer-nici.6 Treba napomenuti da samo nekolicina dijeli ovaj stav.6 Ibid str. 7 Ibid., 200., str. Yvonne Y.Haddad, u Enes Kari, Tumaenje Kurana i ideologije 20. vijeka, Sarajevo, 7., str. 6 Bassam Tibi, Te Challenge of Fundamentalism, London, ., str. 760 Ibid., str. 6 Azzam S.Tamimi, Rachid Ghannouchi, New York, 200., str. Zakaria smatra kuranski model vostva autoritativnim, dok Elie Kedourie rezimira najpoznatiji zapadnjaki stav: Ide-je zastupnitva, izbora, prava glasa naroda, politikih institucija reguliranih zakonima koje je donijela parlamentarna skuptina, zakona koje nadzire i potvruje nezavisno sudstvo, ide-je sekularnosti drave strane su muslimanskoj politikoj tradiciji.62Elementi demokratije u islamuUprkos estokom otporu tradicional-nih kola miljenja i kritike orijentalista, mus-limanski mislioci defnirali su islamski pogled na demokratiju. U ovom kontekstu, Esposi-to podsjea da su ova dva procesa (islam i demokratija) kontradiktorni i konkurentni jedino ako se demokratija defnira na ogranien nain i ako se smatra moguom jedino u specifnom zapadnoevropskom i amerikom obliku, ili ako se islamski principi defniraju kruto i na tradicionalan nain.6Muslimanski mislioci slau se da moe postojati samo suverenitet Boga. Na osnovu ovih injenica, neki mislioci tvrde da se koncept ovjekovog suvereniteta sukobljava sa suve-renitetom Boga. Po Mevdudijevom i Asadovom miljenju, islam je izuzetno protiv teza seku-larne zapadne demokratije, ne priznajui flozo-fju o ovjekovom suverenitetu i uspostavljajui namjesnitvo ovjeka na temeljima suvereni-teta Boga. Ovo ne predstavlja odbacivanje ideje o demokratskom politikom sistemu, nego uspostavu teodemokratije kojom upravlja cije-la zajednica muslimana6 u skladu sa Boijom knjigom i praksom Njegovog Poslanika. Mevdu-di primjeuje da je u ovom sistemu svaki mus-liman, koji je sposoban i kvalifciran, ovlaten tumaiti Boiji zakon kadgod je to neophod-no.6 Koncept namjesnitva obuhvata nasljed-stvo Poslanika. Politiko miljenje u srednjo-vjekovnom islamu bilo je skoncentrirano oko 62 Fareed Zakaria, Te Future of Freedom, London, 200., str. 26 John Esposito, Islam and Democracy, New York, 6., str. 26 Ibid.6 Ali nikada da izmijeni izriitu naredbu26 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 27 SAGLEDAVANJA26 novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. novi uallim br. 29 10. rebiu-l-evvel 1428. / 29. mart 2007. 27 hilafeta i, zapravo, predstavlja teoriju hilafeta.66 Konkretnije, politiki sistem kojim je upravljao namjesnik trajao je od etverice pravednih hal-ifa do kraja Otomanskog carstva. Kao dodatno znaenje namjesnitva, koji je sadran u arap-skom izrazu halifa, postoji, takoer, i izraz zamjenik, predstavnik, dok odlomci Kurana opisuju ljudska bia kao Boije namjesnike na Zemlji. Maududi zakljuuje da se autoritet hilafeta namee cijeloj jednoj grupi ljudi, zajed-nici koja je spremna ispuniti uslove predstavl-janja nakon prihvatanja principa tevhida.67 U tom kontekstu, muslimanski mislioci zapoeli su razvoj znaajnih politikih teorija, stavljajui poseban naglasak na jednakost ljudi i obaveze ljudi kao nosilaca povjerenja vlasti, pruajui nova tumaenja dugoronog islamskog kon-cepta savjetovanja (ura), konsenzusa (idma) i nezavisnih tumaenja (idtihad). Ovi koncepti nisu uvijek bili poistovjeeni sa demokratskim institucijama, ali, kao to Muhammed