of 26 /26
8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimičan, jesen 2013.] http://slidepdf.com/reader/full/novi-muallim-broj-55-djelimican-jesen-2013 1/26 muallim muallim CIJENA 5 KM, ZA INOZEMSTVO 5 € JESEN 2013 • GODINA XIV • BROJ 55 Begić Omer Begović Ibrahim Čamdžić Elvir Čančar Nusret Dizdarević Mevludin Duraković Enes Duranović Elvir Đulović Mensud Eydi Ehsan Gobeljić Mustafa Halilović Smajo Handžić Mehmed Hrvačić Đevad Ibreljić Reuf Isanović Hadžiomerović Amina Ismail Mohamed Jusić Muhamed Karić Enes Kevrić Mahir Mujić Šejla Spahić Edin Sultanović Adis Šahinović Rifet Šarić Muhamed Šljivo Meho Tahirović Senada Velić Ejub Zukić Melisa casopis za odgoj i obrazovanje     n     o     v       i J J

Novi Muallim [broj 55 djelimičan, jesen 2013.]

Embed Size (px)

Text of Novi Muallim [broj 55 djelimičan, jesen 2013.]

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    1/26

    muallimmuallimCIJENA 5 KM, ZA INOZEMSTVO 5

    JESEN2013 GODINA XIV BROJ 55

    Begi Omer

    Begovi Ibrahim

    amdi Elvir

    anar Nusret

    Dizdarevi Mevludin

    Durakovi Enes

    Duranovi Elvir

    ulovi Mensud

    Eydi Ehsan

    Gobelji Mustafa

    Halilovi Smajo

    Handi Mehmed

    Hrvai evad

    Ibrelji Reuf

    Isanovi Hadiomerovi Amina

    Ismail Mohamed

    Jusi Muhamed

    Kari Enes

    Kevri Mahir

    Muji ejla

    Spahi Edin

    Sultanovi Adis

    ahinovi Rifet

    ari Muhamed

    ljivo Meho

    Tahirovi Senada

    Veli Ejub

    Zuki Melisa

    casopis za odgoj i obrazovanje

    novi

    J

    J

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    2/26

    Senada Tahirovi: UVODNIK ....................................................................2

    MUALLIMOV FORUMIbrahim Begovi:STANJE I PERSPEKTIVE MEKTEBA U ODGOJNO-

    OBRAZOVNOM SISTEMU ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI IHERCEGOVINI. ......................................................................... 4

    hafiz Mensud ulovi:MEKTEPSKA NASTAVA- OD IDEJE DOREALIZACIJE ........................................................................... 10

    Adis Sultanovi: MEKTEPSKA NASTAVA IZMEU TEORIJE IPRAKSE .................................................................................... 15

    hafiz Elvir Duranovi:IZUAVANJE ARAPSKOG PISMA U PROCESUMEKTEPSKE NASTAVE - PRAKTINI SAVJETI ................ .. 20

    Reuf Ibrelji:ULOGA MUALLIMA U FUNKCIJI RAZVOJAPOZITIVNE MEKTEPSKE PEDAGOKE KLIME ................ 27

    Amina Isanovi Hadiomerovi: MODEL ZA PROCJENU KVALITETAUDBENIKA MEKTEPSKE NASTAVE ................................ .. 33

    Senada Tahirovi: ISLAMSKA VJERSKA POUKA U BOSNI I

    HERCEGOVINI OD 1945. DO 1990. GODINE POLITIKI I PRAVNIKONTEKST INSTITUCIONALIZACIJE VJERSKOG POUAVANJA ........................ 45

    PUTOKAZIEnes Kari:RTVA, RTVOVANJE, QURBN ............................ 58

    SAGLEDAVANJAMustafa Gobelji:HADIS U KULTURI OBILJEAVANJA ZNAAJNIH

    VJERSKIH DATUMA I DOGAAJA BONJAKA ............. ..... 66Ejub Veli:PITANJE NOENJA FEREDE/ZARA U RASPRAVAMA

    BONJAKIH TRADICIONALISTA I MODERNISTA U 20.STOLJEU ................................................................................ 80

    MUALLIMMohamed Ismail:UENICI .................................................................... 88Elvir amdi: KURANSKA KAZIVANJA U PRIZMI PEDAGOKE

    VANOSTI PRIE ........................................................................... 94Melisa Zuki: PRISUTNOST I DEFINISANJE CILJA MAJINOG

    ODGOJA U BONJAKOJ PORODICI ....................................101

    ISLAMSKE TEMEMehmed Handi: KURBAN BAJRAM ..............................................111Omer Begi: O HADI I HADERI ................................................... 112Rifet ahinovi: SURA MERJEM - ODGOJNE SMJERNICE ......... 116Ehsan Eydi: NAREIVANJE DOBRA I ODVRAANJE OD

    NEVALJALOG U ISLAMU ............................................................ 125

    MUALLIMOV INTERVJUAMBASADOR NUSRET ANAR U BORBI ZA VLAST

    I DOMINACIJU U MUSLIMANSKOM SVIJETU

    ZLOUPOTRIJEBLJENA JE VJERA ................................................ 132

    HISTORIJA OBRAZOVANJAhafiz evad Hrvai: IDAZETNAME MEHMED EF.

    HANDIA ................. .................. ................. .................. ................ 146

    HUTBAEdin Spahi: SMISAO I PORUKA KURBANA ................................. 153

    Muhamed ari: HUTBA O VODI ......................................................156

    PREGLED ................. .................. ................. .................. .................. .......... 161

    IzdavaUdruenje ilmijje Islamske zajednice u BiH

    Za IzdavaaMensur Paali

    Glavna urednicaSenada Tahirovi

    Redakcija:Dr. Ahmet Alibai, mr. Zehra Alispahi, Dr. IsmetBuatli, Almedina elebi, mr. Ferid Dautovi, mr.Mevludin Dizdarevi, dr. Nedad Grabus, dr. Devad

    Hodi, mr. Samedin Kadi, mr. Meho ljivo

    Savjet asopisa:dr. Devdeta Ajanovi, Ishak Aleevi, dr. SafetHalilovi, dr. Fikret Kari, Dr. Enes Kari, HuseinKavazovi, Hasan Maki, dr. Hilmo Neimarlija, evkoOmerbai, mr. Muharem Omerdi, dr. Enes Pelidija,

    dr. Fuad Sedi, Seid Smajki, dr. Edina Vejo

    Sekretar RedakcijeAmir Zimi

    LekturaAdaleta Kadi

    Prijevodi rezimeaSubhi Wassim Tadefi (arapski)

    Amra Kaljanac (engleski)

    KorekturaAmir Zimi

    tampa:AMOSGRAF, SARA JEVO

    Tira:1.500

    Adresa: Sarai 77, 71000 Sarajevo,Telefon: ++387 (33) 236-391; Fax: ++387 (33) 236-002;

    [email protected]@bih.net.ba

    Uplate:U KM na iro-raun: 1602005500015065 kod Vakufske

    banke DD Sarajevo uz naznaku za Novi MUALLIM.Za sve uplate staviti naznaku: za Novi MUALLIM.

    ASOPIS IZLAZI TROMJESENO

    Rukopisi, fotosi i diskete se ne vraaju!

    Stavovi u objavljenim tekstovima odraavaju stavovenjihovih autora, a ne nuno i stavove Redakcije

    asopisa Novi Muallim.

    asopis za odgoj i obrazovanje

    jesen 2013 god. XIV br. 55

    NOVI MUALLIM

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    3/26

    4Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    STANJE I

    PERSPEKTIVE

    MEKTEBA U

    ODGOJNO

    OBRAZOVNOM

    SISTEMUISLAMSKE

    ZAJEDNICE U

    BOSNI I

    HERCEGOVINI

    Ibrahim BEGOVI

    Saetak

    Stjecanje znanja u islamu se podrazumijeva kaoivi, kontinuirani i nedovreni proces koji o-

    vjeka konstantno suoava sa novim izazovima inovim traganjima. Cilj ovog rada je dati nekoliko

    naznaka koje upuuju na to da je i mekteb kaoosnovna islamska odgojno-obrazovna ustanovau tom procesu.Kao i diljem muslimanskog svijeta, svijest o ulozii znaaju mekteba u izgradnji i uvanju islamskogidentiteta pokretaka je snaga Islamskoj zajedni-ci u BiH za ouvanje i unapreenje ove ustanove.Istrajno bdijenje nad mektebom tokom minulihstoljea omoguava nam da u ovom vremenukoje donosi brojne teke izazove u pogledu vred-novanja duhovnih vrijednosti usmjerimo naa

    nastojanja da se mekteb u percepciji muslimana spunim povjerenjem doivljava kao ustanova ijuulogu i mjesto nijedna druga ustanova ne moepreuzeti niti nadoknaditi.Tokom viegodinjeg analitikog praenja mek-tepskog odgojno-obrazovnog rada, uoeno je dapostoje potrebe ali i mogunosti ireg edukativ-nog djelovanja mekteba. Zapravo, to je zahtjevi izazov novog vremena. Prihvatajui taj izazov,Vjerskoprosvjetna sluba se odvaila da poduzmekorake za promjene koje bi dosadanji klasinitransformisale u novi mekteb, ustanovu koja

    bi, osim djece, zadovoljavala specifine islamskeedukativne potrebe i ostalih uzrasnih i starosnihkategorija demata.

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    4/26

    5Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    Uvod

    Ikre- prvi imperativ islama postavio jetemeljnu odrednicu ovjekovog duhovnog iumnog uzdizanja jer objedinjuje vjerovanje iznanje. Stjecanje znanja u islamu se podrazumi-

    jeva kao ivi, kontinuirani i nedovreni proceskoji ovjeka konstantno suoava sa novim izazo-

    vima i novim traganjima. Cilj ovog rada je datinekoliko naznaka koje upuuju na to da je i mek-teb kao osnovna islamska odgojno-obrazovnaustanova u tom procesu.

    Mektebi su prva organizirana uilita mu-slimana za koja bi se, u simbolikom znaenju,moglo kazati da su izdanci sufe, prvog uilitakoje je djelovalo u Poslanikovoj damiji jo odnjene izgradnje i osnivanja zajednice muslima-

    na u Medini nakon Hidre od 622. godine. Takoje sufa, a potom i mektebi prethodnica kola,medresa, akademija i visokog kolstva u musli-manskom svijetu.

    Bez obzira na promjene koje se deavaju uoblasti obrazovanja kod muslimanskih naroda,mekteb i da dalje ostaje ustanova koja u sarad-nji s porodicom djeci, mladima, a nerijetko iostalim kategorijama dematlija, daje osnovnaznanja o vjeri, razvija prve vjetine primjene

    vjerskih propisa, promovira odgojne vrijednostii razvija svijest o pripadanju dematu i drutve-noj odgovornosti.

    Mektebi i Islamska zajednica u Bosni iHercegovini

    Kao i diljem muslimanskog svijeta,svijest o ulozi i znaaju mekteba u izgradnjii uvanju islamskog identiteta pokretaka jesnaga Islamskoj zajednici u BiH za ouvanjei unapreenje ove ustanove. Istrajno bdijenjenad mektebom tokom minulih stoljea omo-guava nam da u ovom vremenu koje donosibrojne teke izazove u pogledu vrednovanja du-hovnih vrijednosti usmjerimo naa nastojanjada se mekteb u percepciji muslimana s punimpovjerenjem doivljava kao ustanova iju ulogui mjesto nijedna druga ustanova ne moe pre-uzeti niti nadoknaditi, ak i kada se znanje o

    vjeri stjee kroz razliita posredovanja kao, naprimjer, vjeronauka u kolama, prilozi o vjeri uelektronskim i printanim medijima, javnim pre-davanjima, prilozima na web-sajtovima i drugo.

    Zapravo, zbog nerijetko zbunjujuih, kon-

    tradiktornih, neprovjerenih i neutemeljenihvjerskih sadraja u spomenutim alternativnim

    kanalima saznavanja o islamu, uloga i znaajmekteba u opoj edukaciji i procesu duhovnogdozrijevanja linosti postaje i vanija i komplek-snija. Nepohaanje mekteba uglavnom e imatiza posljedicu odgojno-obrazovne praznine, pri-

    je svega u praktinom dijelu obuke i usvajanjuodgojnih vrijednosti, ali i konkretnom znanjupojedinih islamskih disciplina, jer svi drugi obli-ci vjerskog obrazovanja u naim okolnostimapredstavljaju samo odgovarajuu nadgradnju ipodrazumijevaju i mekteb. Zbog toga mekteb usistemu islamskog odgoja i obrazovanja Islamskezajednice u Bosni i Hercegovini nema alter-nativu. (Opirnije u radu Svijest o mektebu,Takvim 2010. (1431/1432. po H.)Rijaset Islam-ske zajednice, Sarajevo, 2010.)

    Stanje mekteba i odgojno-obrazovnog rada unjima

    Tokom agresije na nau domovinu, u pe-riodu 1992-1995. godine, Islamska zajednica uBosni i Hercegovini pretrpjela je ogromne ma-terijalne tete. Tako je preko 50% mekteba bilouniteno ili devastirano. Veina sauvanih mek-teba bili su vrlo oskudno tehniki opremljeni.Za stasanje novih generacija u vjeri bilo je nu-no krenuti u obnovu, izgradnju i opremanjemektepskih prostorija kao osnovni preduvjet zaodgojno-obrazovni rad. Ovome zadatku se pri-stupilo dosta odgovorno o emu govore sljedeipodaci: 1999. godine od 1301, osnovnim inven-tarom bilo je opremljeno svega 567 mektebada bi 2012. godine od 1855, 1098 mekteba biloopremljeno u skladu sa standardima koje propi-suje Pravilnik o mektebima i mektepskoj nastavi.

    Uporedo sa izgradnjom i opremanjemmektepskih uionica, radilo se i na drugimpretpostavkama: donoenje novog pravilnika,propisivanje tehnikih standarda za oprema-

    nje mekteba, novi nastavni plan i program (ovidokumenti su dostupni na http://rijaset.ba/mekteb/), novi udbenici (Ilmihali od 1 do 8,sufara i nekoliko knjiga kao dopunska nastav-na sredstva; Ilmihal 9 je u fazi finalne obradeza tampu), pokretanje podstranice za mektebehttp://rijaset.ba/mekteb/ sa brojnim sadrajima zapolaznike, muallime, roditelje i iru javnost, tedodatne edukacije muallimskog kadra iz oblastipsihologije i didaktike, najopsenijeg poslijerat-nog projekta dodatne specijalistike edukacijemuallima (O ovome detaljnije u radu Mekteb -temeljna odgojno-obrazovna ustanova u knjiziIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini Dvije

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    5/26

    6Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    decenije reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria, Centarza napredne studije, Sarajevo, 2012.)

    Sva navedena nastojanja, a posebno ak-tuelni Nastavni plan i program i udbenicikoncipirani su na nain da se kroz mektepski

    odgojno-obrazovni rad s uzrastom od 6 do 14godina prenesu osnovna znanja o vjeri, razvija-

    ju vjetine i navike primjene islamskih propisa,usvajanje odgojnih vrijednosti i islamskog pona-anja radi svakodnevnog kvalitetnog ivljenja u

    vjeri. Muallimi kroz takav, uvjetno kazano, kla-sini mekteb, svojim organiziranim, planskim iprogramskim, ciljno usmjerenim i instituciona-liziranim radom pomau porodici u vjerskomodgojno-obrazovnom profiliranju djeije lino-sti kao i odgovarajuoj socijalizaciji i integracijimladih osoba u demat.

    U mektebima, onakvim kakvi jesu sada,prema posljednjim statistikim pokazateljima u2012/2013. mektepskoj godini nastava je realizi-rana u 1855 mekteba, bilo je 5377 kombinovanihodjeljenja (grupa), odrano 465654 asova, aupisanih polaznika bilo je 86230. Od toga 22009polaznika je, pored ilmihalskog gradiva uilokuransko pismo, dok ih 23911 ui u Kuranu.

    Meutim, tokom viegodinjeg temeljitoganalitikog praenja mektepskog odgojno-obra-zovnog rada, uoeno je da postoje potrebe ali i

    mogunosti ireg edukativnog djelovanja krozustanovu mekteba. Zapravo, moe se kazati da

    je to zahtjev i izazov vremena. Prihvatajui tajizazov, Vjerskoprosvjetna sluba se odvaila dapoduzme korake za promjene koje bi dosada-nji klasini postepeno transformisale u novimekteb, ustanovu koja bi, osim potreba odgojai obrazovanja djece, zadovoljavala specifineislamske edukativne potrebe i ostalih uzrasnih istarosnih kategorija demata

    Novi mekteb za novo vrijeme

    Ve je istaknuto da se sticanje znanja kao iukupna odgojno-obrazovna nastojanja u islamutretiraju kao kontinuirani i nezavreni proces ijirazvoj se usmjerava prema potrebama vremena iprostora. Konkretizacija takvog pristupa odgojui obrazovanju na naim prostorima prisutna je

    jo od utemeljanja Gazi Husrev-begove medresekada je u vakufnami precizirano da e se, poredostalog, u ovoj koli izuavati nauke koje vrijemebude iziskivalo. Naa teza je da je ovakav pristupodgojno-obrazovnom radu u osnovi i intencijibio prisutan na svim nivoima islamskih obra-zovnih ustanova, od mekteba do fakulteta.

    Mekteb je kroz viestoljetnu povijest isla-ma na naim prostorima prolazio razliite vieili manje uspjene faze reforme ime se ovaj rad,naravno, nee baviti. Meutim, smatramo va-nim ukazati na to da mekteb nije bio izuzet iz

    promjena koje su se dogaale u drutvu. Nekadasu promjene donosile unapreenje rada mekte-ba, kao to je bilo i tekih drutveno-politikihperioda kada su mektebi stagnirali i zaostajaliu prilagoavanjima da uspjeno odgovore svo-

    joj uzvienoj zadai. Fokus naeg interesovanjasada usmjeravamo na aktivnosti koje su, nakonstabilizacije zakonske regulative vjeronaukeu kolama, na emu se unutar odgovarajuegresora Vjerskoprosvjetne slube Rijaseta poseb-no naporno radilo do 2003. godine i usvajanjaOkvirnog zakona o osnovnom i srednjem obra-zovanju, poduzimaju mjere jaanja i profiliranjamekteba u pravcu prerastanja u ustanovu koja bimogla odgovoriti zahtjevima i izazovima promi-

    jenjenih okolnosti i naoj stvarnosti, tj. pruitineophodne uvjete cjeloivotne edukacije i pret-postavke duhovnog dozrijevanja dematlija,kako onih iz mlae ivotne dobi, tako i ostalihstruktura demata.

    Ideja da se od klasinog putem tihe re-forme krene ka novom mektebu - ustanovi,koja bi u perspektivi, zajedno sa damijom, bi-

    la centar koji e svojim sadrajima i modelimafunkcioniranja odgovarati razliitim duhovnimpotrebama svih struktura dematlija, javno jeprezentirana na naunom skupu Reforma ob-razovanja u Islamskoj zajednici odranom2/3. juna 2003. godine u Sarajevu u organizacijiVjerskoprosvjetne slube pod pokroviteljstvomRijaseta Islamske zajednice u Bosni i Herce-govini. Od tada se poduzima nekoliko vanihaktivnosti za koje bi se moglo kazati da su, za-pravo, pokretanje procesa reforme mekteba.

    Osnovna ideja je da se postepeno napravepretpostavke kako bi klasini mekteb koji, ova-kav kakav jeste, u ogranienoj i dosta skuenojformi i obimu daje osnovno znanje o vjeri i ele-mentarnu praksu u izvravanju obrednih propisasamo za djeiji uzrast, transformira u ustanovukoja e kroz odgovarajue sadraje islamskogodgojno-obrazovnog rada u kontinuitetu veziva-ti svoje odgajanike i omoguiti im cjeloivotnuislamsku edukaciju. Takav mekteb bi odgajani-ke, pored educiranja o vjeri, osposobljavanja zaprimjenu islamskih propisa i razvijanja navika

    islamskog ponaanja, pratio njihovo odrastanjei dozrijevanje u vjeri, bio potpora u rjeava-

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    6/26

    7Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    nju njihovih specifinih problema, bodrio ih iusmjeravao na njihovom ivotnom putu, te kori-stio njihovim postignuima potiui ih da, kadase steknu uvjeti za to, svoje intelektualne, moral-ne i materijalne potencijale dijelom stavljaju na

    raspolaganje potrebama mekteba.Ovakva percepcija mekteba pretpostavlja

    da, u vremenu koje dolazi, mektepski odgajani-ci ostaju u stalnoj vezi s mektebom: da od njegaprimaju ali i da mu daju svoje usluge postajuinjegovi aktivisti i realizatori njegovih projekata.Cilj je da se kroz mektepski odgojno-obrazovnirad jo u djetinjstvu uspostavljena veza mekte-ba sa novim lanovima demata vie ne prekidatokom cijelog njihovog ivota, tj. da se uspostavisnana mektepska halka radi promicanja uku-pnog islamskog rada i djelovanja u dematu iZajednici u cjelini.

    U projekciji novog mekteba ovu ustano-vu vidimo kao centar iz kojeg se pokree irealizira cijeli niz odgojno-obrazovnih i dru-gih drutveno korisnih projekata i sadrajausmjerenih prema razliitim kategorijama de-matlija. Da bi mektebi postali centri takvih

    viestrukih aktivnosti potrebno je obezbijeditiodgovarajue pretpostavke kao to su: prostor-no i tehniko opremanje, finansijska sredstva,adekvatno struno osposobljeni kadrovi, pro-

    gramsko obogaivanje i proirivanje sadraja narazliite generacijske grupe, i sl. Jasno je da tonije mogue postii u kratkom roku i da e zato trebati mnogo vremena, truda i rada. Meu-tim, sasvim je izvjesno da ovo, ma koliko zbognae realnosti izgledalo idealistiki postavljeno,

    ve sada, nakon odreenog perioda u kojem seradilo na promjenama vezanim za mekteb, ima-mo nekoliko stotina mekteba koji kadrovski,prostorno i tehniki ispunjavaju polazne pret-postavke za pokretanje kreativnih programa naprincipu cjeloivotne islamske edukacije i uspo-stavljanja mektepske halke, zaokruenog modelauzimanja i davanja odgovarajuih duhovnih idrugih vrijednosti unutar demata. U mnogimod tih mekteba, osim redovne nastave za djecu,

    ve imamo brojne sadraje i za ostale kategorijedematlija kao to su: kursevi Kurana, tribine,predavanja, omladinska druenja, sportske i kul-turne sadraje i slino. Ako bi se pokazalo viehrabrosti, volje i nastojanja gotovo svaki mektebmoe se u relativno kratkom roku osposobiti zanavedeni model djelovanja. Pretpostavljamo da

    e to biti nuno i uraditi da bi se mekteb smjestiou kontekst novog vremena i prilagodio potreba-

    ma koje nameu aktuelni drutveni procesi, akoje mi, i kad bismo htjeli, ne moemo zaustavi-ti. Ako se to ne uradi, klasini mekteb moe jodosta dugo egzistirati ali e ostati ustanova vrloogranienog dometa. Zapravo, ve se nazire da

    funkcioniranje po klasinom modelu destimu-lativno djeluje na korisnike mektepskih usluga.Naime, opepoznata je injenica da se iz godineu godinu od este do devete mektepske godineu velikom broju mekteba broj polaznika znatnosmanjuje, to se, ne zanemarujui i druge faktoreovog negativnog trenda, deava i zbog neuvaa-

    vanja potreba dinaminijeg inoviranja konceptaukupnog rada i djelovanja unutar ove ustanove.

    Imajui u vidu svu sloenost ova-ko visoko postavljenog cilja u profiliranjunove uloge mekteba u naoj realnosti, raspo-loivu infrastrukturu, finansijske i kadorovskeresurse, teinu generacijama proteiranih reduk-cionistikih shvatanja o mektebu, koraci koji sepoduzimaju u ovom procesu trebaju biti odmje-reni i temeljiti. Mekteb ne treba biti rtva bilokakvih avanturistikih iskoraka koji bi bili pukoprilagoavanje aktuelnim trendovima u obrazo-

    vanju. Ovoj ustanovi trebaju promjene koje esauvati kontinuitet stoljeima naslaganih ne-prevazienih odgojno-obrazovnih vrijednostiuz njihovo situiranje u kontekst novih potreba i

    novih mogunosti koje mekteb ima pred sobom(o ovome detaljnije vidjeti u radu Mekteb te-meljna odgojno-obrazovna ustanova u knjiziIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini Dvijedecenije reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria, Centarza napredne studije, Sarajevo, 2012.)

    Transformacija mekteba na ovoj trasi jeproces koji ima svoje faze i one se moraju pro-i: novo struktuiranje odgojno-obrazovnog radas djecom, razvijanje programa rada s mladima ismjelije uvoenje odgovarajuih programa edu-kativnog rada sa starijima.

    Prva faza je kvalitetno novo struktuiranjeodgojno-obrazovnog rada sa najmlaima, sauzrastom do etrnaest godina. To struktuiranje

    je zapoeto jo 2000. godine nakon usvajanjanovog Nastavnog plana i programa i jo uvijektraje. U njega se mora i dalje ulagati. Najbitnije jeda ono to je do sada uraeno niim nije ograni-ilo mogunosti stalne nadgradnje. Normativnii pedagoki okvir koji je dat u ovom segmenturijeio je srna pitanja i potpuna implementacijatog okvira omoguit e da mekteb najmlaoj po-

    pulaciji u dematu prui adekvatne edukativne,odgojne i rekreativne sadraje.

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    7/26

    8Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    Druga faza je uspostavljanje instituci-onalnog edukativnog rada sa omladinom.U Vjerskoprosvjetnoj slubi na ovom pro-

    jektu se radi od 2010. godine. Nakon to jeRijaset podrao idejni plan uspostavljanja ovog

    institucionalnog rada, od maja 2011. do janua-ra 2012. godina, razraen je koncept okvirnogoblika rada s mladima i uoblien u forminazvanoj edukacijski programi za mlade, teme-ljito pripremljena i realizirana viednevna obukakoordinatora tokom koje su budui koordina-tori i voditelji edukacijskih programa za mladedetaljno upoznati sa konceptom ovog instituci-onalnog rada, zatim, imali obuku i treninge izoblasti: menadment organizacije, obrazovnimenadment, menadment u oblasti socijalnih ihumanitarnih aktivnosti, te menadment u obla-sti rekreativno-sportskih aktivnosti. Uraenasu i usvojena Pravila o organizaciji i realizaci-ji edukacijskih programa za mlade. Nakon svihovih aktivnosti stekli su se opi uvjeti za uspo-stavljanje novog institucionalno organizovanogislamskog edukativnog rada s mladima. U toku

    je eksperimentalna primjena ovih edukacijskihprograma za mlade na nivou medlisa nakonega e se pristupiti evaluaciji ovog projekta,njegovoj doradi i zaivljavanju kao segmenta cje-loivotne islamske edukacije.

    Trea faza bi bila aktivnije uvoenje eduka-tivnih programa za specifine kategorije starijihdematlija. Ovim se ne eli kazati da se u mno-gim naim dematima ne realizuju slini sadrajisa svim strukturama dematlija. Naprotiv, upra-

    vo je na iskustvima takvoga rada razvijena idejao novom mektebu - centru koji e pruati in-telektualne ali i sve druge duhovne vrijednostidematlijama, a isto tako, njihove potencijalekoristiti u vienamjenskoj i viedimenzionalnoj

    ulozi koju e mekteb imati u novom vremenu.Mekteb transformisan u ustanovu cjelo-

    ivotne islamske edukacije za sve generacijedematlija, jo uvijek je daleko. No, proces tran-sformacije je pokrenut, on tee i poetni rezultati

    vidljivi su na obzorju koje nam, nadamo se, na-javljuje novi mekteb.

    Zakljuak

    Ostvarivanje ovakve vizije mekteba nunopodrazumijeva da strukture Islamske zajednice

    koje odluuju o ukupnom odvijanju i razvojuvjerskog ivota normativno i materijalno podreovaj proces. Premda se oduvijek mektebu pri-davao veliki znaaj, na njegovom kvalitetnijemstatusu do sada se nije dovoljno uradilo.

    Mekteb je uvijek imao zadatak da na ade-kvatan nain i kvalitetno odgaja nove generacijeu vjeri ali se relativno malo ulagalo u svu po-trebnu infrastrukturu za realizaciju tako visokogcilja. Dakle, da bi se od klasinog stiglo donovog mekteba valja takav pristup u potpu-nosti promijeniti i odlunije krenuti u promjenekoje e ovoj ustanovi omoguiti da odgovoriizazovima ali i mogunostima koje donosi novo

    vrijeme. Vjerujemo da e se to u bliskom perio-du i dogoditi.

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    8/26

    9Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    . . .

    . . ."" ""

    .

    Summary

    POSITION AND PERSPECTIVES OF MAKTABS IN

    EDUCATIONAL SYSTEM OF ISLAMIC COMMUNITY

    IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

    Ibrahim BEGOVI

    e main goal of this paper is to offer somenotes which indicate that maktab, being as anelementary educational institution, representsa permanent and open process of learning andfacing new challenges. Awareness about role andimportance of maktabs in creation and protec-tion of the Islamic identity is a driving force forthe Islamic Community in Bosnia and Herzego-

    vina, its development and maintenance. Yearsof analytical monitoring of educational work inmaktabs show that there are numerous needsas well as opportunities for wider educationaloperation of maktabs. at represents the mainobligation challenge of the new age. By acceptingthat challenge, the Islamic Education Depart-ment dared take steps to transform the classicalmaktab into the new maktab an institutionwhich can meet specific educational needs ofboth children and adults.

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    9/26

    10Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    MEKTEPSKA

    NASTAVA

    OD IDEJEDO REALIZACIJE

    Hafiz Mensud ulovi

    Saetak

    Mektepska nastava od ideje do realizacije jerad koji ima za cilj da skrene panju na stvarneprobleme mektepske nastave. Oni oteavaju radmuallima u mektebu i umanjuju njegovu efika-snost, a samim time i njegovu vanost. U radu suproblematizirana tri kljuna problema mektep-ske nastave: preopirnost gradiva, neredovnostpolaznika i neadekvatna valorizacija rada djece i

    muallima u mektebu. Za ove dileme su ponue-na i neka mogua rjeenja, a sve s ciljem da se ovapitanja ponu adekvatno rjeavati i da se na njihdadnu adekvatni odgovori. Mektepska nastava,kao zaseban odgojno-obrazovni sistem Islamskezajednice, zavreuje puno vie panje nego li jojse posveuje.

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    10/26

    11Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    ZNATI I UMJETI

    Znanje kao cilj a itanje, uenje i prouava-nje kao metode, predstavljaju neke od kljunihpojmova nae vjere islama. U brojnim ajetimaKurana nalazimo potvrdu za tu tvrdnju. Allah,d.., kae: Reci, zar su isti oni koji znaju ioni koji ne znaju?!1 U mnogim izrekama Mu-hammeda, a.s., (hadisima) i u mnogim njegovimpostupcima vidimo koliku je panju on posve-ivao znanju, i koliko je cijenio i potovao oneu svome okruenju koji su znali i umjeli. U jed-nom od hadisa on kae: Ko bude iao putemtraenja znanja, Allah e ga uputiti na jedan oddennetskih puteva. Doista, meleki svojim krili-ma natkriljuju uenika koji trai znanje, i, doista,za uenjaka trae oprosta oni koji su na nebesi-

    ma i oni koji su na zemlji, pa ak i ribe u vodi.A prednost uenjaka nad pobonjakom je kao iprednost punog mjeseca nad ostalim zvjezdama.Zaista su uenjaci nasljednici poslanika, a posla-nici nisu ostavili iza sebe ni dinara ni dirhema,

    ve su ostavili znanje, pa ko uzme znanje, uzeo jenajvee blago. 2

    Ovakav stav izvornih tekstova islama pre-ma znanju je u bitnome odredio muslimane kaobatinike znanja. To su oni koji tragaju za zna-njem i kojima znanje samo po sebi nije cilj, vesredstvo spoznaje Onoga koji je izvor znanja.

    U islamu znanje ima svoje faze koje poinju saidejom (milju ili nijjetom), prelaze u realizaciju(praktinu primjenu) i svoj vrhunac doivljava-

    ju u kontinuitetu (ustrajnosti u dobru). Stogaje znanje u islamu neprestalni proces koji pro-ima cijelo ljudsko bie, od uma, preko srca, pado svih organa ljudskoga tijela. Znanje bez djelaje poput drveta bez ploda govorili bi islamskialimi.

    O MEKTEBU I MEKTEPSKOJ NASTAVI

    Raduje me injenica da se o mektebu i mek-tepskoj nastavi u posljednje vrijeme sve vie pieu glasilima Islamske zajednice. asopis Muallim,koji batini imena onih koji u mektebu prenoseilm na druge, je svijetli primjer kako i na ko-

    ji nain treba govoriti o mektebu. On, asopisMuallim, pokuava dati prostor onima koji sunajizravnije ukljueni u mektepsku nastavu daiznesu i opiu svoje iskustvo, skrenu panju naprobleme i potekoe te ponude mogua rjeenjai nove ideje kada je u pitanju mektepska nastava.

    1 Sura Ez-Zumer, 9.2 Biljee Ebu Davud i Tirmizi

    Mekteb, kao oblik poduavanja djece jako jestar. Arapi su prije islama imali kole u kojimasu djeca uila itanje i pisanje. One su se zvalekuttab pl. katatib ili mektebi, kako bismomi kazali. Oni su pojavom islama evoluirali i

    razvili se u dva smijera: a) one koji su zadraliprvotnu namjenu i funkciju i gdje se uilo samoitanje i pisanje (njih su pohaala i musliman-ska i nemuslimanska djeca), i b) one u kojima sumuslimanska djeca pored itanja i pisanja uilai osnove iz poznavanja Kurana i uvod u nekekuranske znanosti. U njima se sticalo osnovnoobrazovanje iz Kurana, hadisa, erijatskih propi-sa, poezije i osnova arapske gramatike. Mektebisu bili predvieni za predkolski i kolski uzrast,a medrese za srednji, i neto kasnije, za viiuzrast. Ovi mektebi e se kasnije, programski iprostorno, vezati za damije. Tako e damije bi-ti prve islamske odgojno-obrazovne ustanove.

    Ono to karakterie ovaj prvi period jesteodsustvo nekih pisanih Nastavnih planova i pro-grama. Znanje je shvatano u irem smislu rijei,tako da cilj uitelja (ejha) nije bio da uenikuprenese informaciju, ve da ga podui znanju ipraktinoj primjeni tog znanja. Takvi rezultati sene mogu programski pratiti i propisati brojemasova. Oni su apsolutno neodreeni, spontani inepredvidivi. Tek se osnivanjem prvih medresa,

    kada i prve znanosti dobijaju svoje zaokruenje,stiu uslovi za praenje toka i razvoja nastave.Nai mektebi u Bosni i Hercegovini su se

    dolaskom Turaka ustoliili i kroz svoju dugu hi-storiju postojanja mijenjali su svoju formu ali isvoj status u drutvu. Nekada su zauzimali zna-ajno mjesto u iroj drutvenoj zajednici, a danasnemaju apsolutno nikakav formalno-pravni sta-tus. To, izmeu ostalog, bitno utie na kvalitetmektepske nastave.

    Mektepska nastava je jedan od odgoj-no-obrazovnih sistema Islamske zajednice.

    Mnogobrojne su njene koristi o kojima se pisaloi o kojima se pie i govori. Svake godine mektebopravda svoje postojanje i svoju svrhu onda kadaneko dijete naui da obavlja namaz, ili savladakuransko pismo i osposobi se za uenje Kurani-Kerima. To su dva segmenta ili dvije disciplinemektepske nastave koje je jedino u mektebu mo-gue sistemski savladati i dosei njihov krajnjicilj, a to je kontinuitet primjene istih.

    Mekteb je zbog toga nezamjenjivi oblikdruenja djece kolskog uzrasta u okviru ko-

    jeg oni treba da ue o svojoj vjeri, upoznaju sesa islamskim obavezama i izvravaju one ko-

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    11/26

    12Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    jih su postali svjesni. Svaki muallim koji u tokumektepske godine naui neko dijete obavljanjunamaza ili uspjeno s njim pree Sufaru i uvedega u uenje Kurana, moe biti zadovoljan svo-

    jim uspjehom, i to mu je najvea satisfakcija da

    nastavi dalje u svome radu i zalaganju. On timeispunjava svoju misiju kao i misiju Islamske za-

    jednice, roditelje ini sretnim, a svoj demat inizrelijim, kvalitetnijim i boljim.

    Vjersko-prosvjetna sluba Rijaseta IZ-e jeposljednjih godina inila velike napore da mu-allimima u mektebu olaka izvoenje nastave.Pokuala ju je standardizirati, propisujui nor-me ta svaki mekteb treba da ima da bi mogaonormalno fonkcionisati, donosei jedinsteni Na-stavni plan i program po kojem bi svaki muallimtrebao da radi, izraujui udbenike po svimmetodiko-didaktikim kriterijima kako bi na-stavu uinili interesantnijom i ljepom, a ujednoi lakom kako muallimima tako i uenicima.

    Ovdje elim naglasiti da su trenutni ud-benici mektepske nastave uraeni dobro ikvalitetno. Paljivo je osmiljena svaka nastavnacjelina i uz svaki sadraj je ponuena i vjeba ko-

    ja je prikladna za uzrast kojem se sadraj izlae.To u mnogome olakava rad muallimu u nastavi.U mektebu koji ima preko 150 uenika i gdje jenastava planirana po mektepskim razredima ovi

    udbenici e pomoi izvoenje nastave. U onimmektebima gdje je rije o kombinovanim odje-ljenjima korist e biti manja.

    Rad po udbenicima je mogue pratiti u pr-voj trijadi mektepske nastave (razredi 1-2-3) . Tusu sadraji lijepo izloeni i mogue je sa djecomsvaku temu obraditi kvalitetno.

    Problemi nastaju nakon toga, u drugoj i tre-oj trijadi (razredi 4-5-6 i 7-8-9), s obzirom da

    je u tim godinama NPP-om predvieno uenjeSufare i Kurana, a ti asovi niim nisu standar-dizirani, niti je za njih predvien neki odreeni

    fond asova.Sufara i Kuran su jedan od glavnih za-

    dataka mektepske nastave. Neophodno jeposvetiti posebnu panju u mektebu asovimaSufare i Kurana, jer mnoge lekcije iz druge i tre-e trijade mektepskih udbenika, jednostavnoostanu neobraene sa svim uenicima.

    Takoer, kao svojevrsan vid promocije mek-teba i mektepske nastave, ne treba zaboraviti nitakmienja, zavrne ispite i hatme koje Pravilniko mektepskoj nastavi predvia.

    Posljednjih godina mnogo je uinjeno napoboljanju ovog segmenta rada Islamske za-

    jednice, ali isto tako potrebno je stalno i iznovaukazivati na odreene nedostatke koji se po-

    javljuju a koje je potrebno otkloniti kako bimektepska nastava dobila svoju punu dimenzijui kako bi potpuno opravdala svoju svrhu.

    PROBLEMI MEKTEPSKE NASTAVE

    Preopirnost ciljeva mektepske nastave

    Svaka nastava predstavlja organizirani in-stitucionalni stvaralaki napor koji ima za ciljpomo u savladavanju propisanih sadraja (zna-nja, vjetina i navika). Ciljevi nastave su ti kojiodreuju koja su to znanja, vjetine i navike kojeuenik treba da usvoji u toku nastavnog procesa.Stoga je odreivanje ciljeva neke nastave najva-

    niji proces na osnovu kojeg strunjaci propisujuNastavni plan i program kojim e se doi do tihciljeva. Ako su ciljevi neke nastave preopirni inedovoljno precizni, to neminovno utie na toda i Nastavni plan i program bude preopiran,povran i nedovoljno detaljan.

    Ako pogledamo ta su ciljevi mektepskenastave vidjeemo da je to nastava koja traiusvajanje svih formi znanja: teorijska, praktinai iskustvena.

    Teorijska po kojima mektepska nastavatreba da upoznaje uenike mekteba sa islamom injegovim uenjem, praktinapo kojima trebada priprema i osposobljava polaznike mektebskenastave da ive u skladu sa islamskim propisima iiskustvena ili primijenjena po kojima ona tre-ba darazvija ljubav prema islamu, odgaja djecu uduhu islamskoga ahlaka, podstie ih na praktinuprimjenu islamskih normi u svakodnevnom ivo-tu itd.

    Ovi ciljevi su uzeti iz dnevnika mektepskenastave. Na osnovu postavljenih ciljeva odreu-

    ju se metode rada, propisuju se naini primjene

    i putevi kojima se dolazi do njih. Neupitno je dali mektepska nastava mora ispunjavati sva tri ovacilja. Mora, jer muallim djecu u mektebu ne uisamo islamu, on s njima zajedno savladava ononaueno gradivo i podstie ih da to to su naui-li, i primijenili u praksi ive do kraja svog ivota.Upitna je jedino irina obuhvaenog gradiva.

    Izraeni NPP-i po ovim ciljevima, zbogpreopirnosti a vremenske ogranienosti mek-tepske nastave, ne dozvoljavaju dublje uvoenjeuenika u sadraje odreenih praktinih temaislama koje su za mekteb vanije i bitnije od onih

    teoretskih, ve iskljuivo omoguavaju povrnoupoznavanje sa islamom kao konceptom ivota.

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    12/26

    13Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    Mektepska nastava bi se po kvalitetu obra-enog sadraja trebala razlikovati od nastaveIslamske vjeronauke u kolama. Roditelji odmuallima u mektebu oekuju da njihovo dijetekvalitetno savlada odreene sure, dove, i ostale

    sadraje bitne za namaz, da naui obavljati na-maz primjenjujui u njemu i sunete i mustehabe,da savlada vjetinu uenja Kurana to bolje i topreciznije, i sl.

    Stoga moramo kazati da su velika oekiva-nja od mektepske nastave i da su veliki zadacistavljeni pred muallime, puno vei u odnosu naone koji se nalaze pred vjerouiteljima u kola-ma (to se vidi i iz ciljeva jedne i druge nastave).

    Za postizanje pravih rezultata u mektepskojnastavi neophodno je reducirati njene ciljeve, apotom i novim NPP-om propisati metode, na-stavna pomagala i sredstva kojima bi se do tihciljeva dolo.

    Neophodno je pristupiti izmjenama Nastav-nog plana i programa. On se, prije svega, trebauskladiti sa NPP islamske vjeronauke u kolama.Muallimu u mektebu treba ostaviti vie prostoraza asove prezentacije, pokaznih vjebi i prak-tinog rada i druenja sa djecom. Mektepskogradivo treba biti idejno zaokrueno kroz svakugodinu, odnosno ne treba biti organizirano poprincipu kole 9-godinjeg obrazovanja ve po

    principu cilindrinih krugova, stepenovano, gdjebi svaki stepen imao tri faze: uenje, praktinidio i primjena u praksi. To bi gradivo uinilo ko-risnim, praktinim, a ujedno i interesantnijim.

    Neredovnost polaznika mektepske nastave

    Jedan od osnovnih problema mektepske na-stave s kojim se susreu muallimi u gotovo svimdematima je neredovnost djece u nastavi. Mek-tepska nastava je specifina po tome to svojim

    veim dijelom predstavlja savladavanje vjetina.

    Obavljanje namaza je vjetina koja podrazumi-jeva praktinu primjenu vie radnji koje su prijetoga idejno objanjene i usvojene. Uiti Kuran

    je, takoer, vjetina koja podrazumijeva pravilnoprepoznavanje, izgovor i povezivanje slova arap-skog pisma. Da bi se savladala bilo koja vjetinaneophodan je kontinuitet u radu. Neredovnostpolaznika mektepske nastave, stoga, predstav-lja veliku prepreku u kvalitetu ove praktinenastave.

    Ukoliko analiziramo razloge te neredov-nosti uviamo da su oni ponekad objektivne, a

    ponekad subjektivne prirode. Subjektivni razlo-zi odsustva s nastave su najee prouzrokovani

    injenicom da mektepska nastava nije obavezu-jua i nedolazak, sam po sebi, ne povlai nikakvesankcije. Oni se otklanjaju kvalitetnom komuni-kacijom na relaciji muallim-roditelj-dijete.

    Meutim, objektivni razlozi, koji su ei,

    ostaju biti stalna smetnja mektepskoj nastavi, ato su: sportski treninzi, uee djece u raznimrekreacijskim i porodinim aktivnostima, radna polju po selima, obilazak rodbine, kolske

    vannastavne sekcije, kursevi, dodatna i dopun-ska nastava, i sl.

    S obzirom da je mektepska nastava svoje-vrsna vikend kola, kako su to dobro primijetililjudi iz rukovodstva vjersko-prosvjetne slube,ona u svim ovim vannastavnim sadrajima, imnogim drugim koji ovdje nisu spomenuti, imasvoje realne rivale. Dijete ili roditelj je nerijetkou dilemi emu da dadne prednost: mektebu ilikolskoj sekciji, mektebu ili sportskom treningu,mektebu ili kursu stranog jezika, mektebu ili po-sjeti rodbine na selu, itd.

    Stoga napominjem da bi trebalo uzeti urazmatranje ideju o drugaijem pristupu u mek-tepskoj nastavi u smislu organizacije vremena iterminima njenog odravanja i to iz dva razloga:

    1. Zbog vanosti kojeg kontinuitet u nastaviima u savladavanju odreenih vjetina (Sufara iuenje Kurana) i

    2. Zbog injenice da sva pomenuta sport-ska udruenja ili centri za djecu i mlade koji uvrijeme vikenda organizuju za njih razne sa-draje, imaju puno bolju statusnu poziciju uobrazovnom sistemu naeg drutva od mektebai mektepske nastave.

    Mektepska nastava je vjerovatno jedinioblik poduke u naoj dravi koji traje 9 godina, aza koji oni koji ga pohaaju ne dobiju niti jedan

    validni dokument koji im, sutra, koristi bilo daje rije o upisu u kolu, ili negdje drugdje. ak sui preporuke koje imami daju djeci za upis u Me-

    dresu vrlo esto samo formalne i nemaju nekuustaljenu formu i vanost. ini se, da se problemkontinuiteta mektepske nastave, u posljednje

    vrijeme, pokuava ublaiti relaksiranim pristu-pom u mektepskoj nastavi. Time se pokuavadoi do kvantiteta i odrivosti, ali naalost, natetu kvaliteta.

    Neadekvatna valorizacija rada djece i muallimau mektebu

    U svemu to ovjek obavlja vana mu je

    povratna informacija ili feedback o rezultatimanjegovog rada. Ta potreba je posebno izraajna

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    13/26

    14Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    kod djece. Neke novije teorije u pedagogiji kauda je sistem vrednovanja znanja vaniji od Na-stavnih planova i programa i metoda u nastavi.Razinu i kvalitet znanja uenika ne odreuje na-stavni proces ve ispit kojeg on polae.

    Ocjena rada uenika je esto motivirajuifaktor koji ga podstie da ide naprijed u svojimpostignuima.

    U Pravilniku o mektebu i mektepskoj na-stavi ne nalazimo nikakve upute o tome kakomuallim treba valorizovati rad djece u mektebui mektepskoj nastavi. Da li je potrebno ocjenji-

    vati njihova postignua ocjenama ili na nekidrugi nain? Kako uspostaviti sistem u kojeme ocjena, koja u konanici nema svoju teinu,biti stimulans djeci za uenje i takmienje? Dali su knjiice, diplome, pohvale i priznanja, ko-

    ja imaju samo simboliku vrijednost, dovoljnosredstvo valorizacije djeijih znanja?

    Ovom segmentu treba pristupiti ozbiljno tepronai naine i metode valorizacije mektepskoguspjeha. Djeca moraju imati cilj kojem streme i

    za koji se bore. to se tie valorizacije rada mu-allima u mektebu neophodno je stepenovati i

    jasno definisati ta su ciljevi mektepske nasta-ve. Oni moraju biti jasniji, precizniji i praktikimjerljivi da bi se po njima mogao valorizirati irad muallima u mektebu.

    Da bi se mektepska nastava ostvarila u svo-joj punini i da bi uspjeno prela put od teorije,preko prakse, do praktine, aktivne primjene ne-ophodno je odlunije krenuti u rjeavanje njenihstvarnih smetnji koje ne dozvoljavaju njen klju-ni kvalitet kojeg svi mi oekujemo.

    . : . . .

    Summary

    THE SIGNIFICANCE OF THE CENSUS

    IN THE YEAR 2013 AND RELATING CONTROVERSY

    hafiz Mensud ulovi

    Forum with the topic Census in 2013: questions

    and challenges was held in the Bosniak institute

    the Foundation of Adil Zulfikarpai, the introduc-

    tion word, which we bring here, was delivered by

    dr. Neimarlija. In this speech he stressed the signifi-

    cance of the 20013 census in BiH and the warning

    that the war induced demographic changes must

    not be overlooked, ie., genocide, big losses of popu-

    lation and prosecutions. Census of 2013 represents

    a controversy and a dilemma, but none the less, the

    author believes that it is an important fact that the

    Bosniaks, as one of the constitutive peoples of Bos-nia and Herzegovina, will for the first time, be able

    to articulate their national affiliation , he further

    states that it is in general interest of the Bosniaks

    that the census is carried out in accordance with

    the law and that the provisions of the law for the

    coming census are in full accordance with current

    European statistic and demographic standards.

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    14/26

    132

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    U BORBI ZA VLAST

    I DOMINACIJU U

    MUSLIMANSKOM

    SVIJETU

    ZLOUPOTRIJEBLJENA

    JE VJERA

    Intervju sa

    AMBASADOROM NUSRETOM ANAROM

    Saetak

    U ovom intervjuu, na pitanja o izgledimaza rjeenje sirijske krize, o odgovornostimeunarodne zajednice i regionalnih sila zadogaanja u Siriji, o realnoj opasnosti da sesunitsko-iitski konflikt nastavi produbljivatii da se on prelije i na neke druge muslimanskezajednice, odgovara Nusret anar, diplomata sdugogodinjim iskustvom. Kao vrsni poznavatelj

    prilika u arapskim zemljama, u ovom intervjuanalizira promjene koje su posljednjih godinazahvatile podruja Bliskog Istoka i Sjeverne Af-rike, stanje arapskih nacija danas, te dogaaje iposljedice arapskog proljea.

    Ambasador Nusret anar spada u veterane bh.diplomacije. U Minis-tarstvu vanjskih poslova radi od 1994. godine. Bio je ambasador BiH prvo u Qataru, a potom u UjedinjenimArapskim Emiratima. Pri zavretku prvog ambasadorskog mandata u Dohi qatarski emir ga je odlikovaoOrdenom za zasluge sa Poveljom, a za unapreenje bilateralnih odnosa. Prije diplomatske slube gospodin

    anar je dugo godina ivio i radio u arapskom svijetu. U krugovima Islamske zajednice BiH, gdje je radio od1989. do 1993. kao asistent na Fakultetu islamskih nauka na predmetu Povijest islamske kulture i civilizacije,ostao je upamen kao inicijator i uesnik mnogih znanstvenih skupova o kulturnoj i politikoj povijesti is-lama i nacionalnoj emancipaciji Bonjaka, od kojih je svakako najznaajniji meunarodni simpozij, a kasnijei zbornik radovao temi Islamski fundamentalizam ta je to? Nakon prvih demokratskih izbora u BiH bio

    je vrlo aktivan suradnik, a jedno vrijeme i urednik u politikim nacionalnim sedminicima Muslimanskiglas i Ljiljan.Gospodin anar je na Sarajevskom univerzitetu zavrio studije filozofije i sociologije, a potom i arapskog

    jezika i knjievnosti. Bio je stipendista Vlade Egipta na Kairskom univerzitetu na specijalistikim studi-jama iz klasine islamske filozofije. Od 2005. radi u Ministarstvu vanjskih poslova BiH kao ambassador atlarge. Obnaa dunosti nacionalnog koordinatora za odnose BiH sa Organizacijom islamske suradnje i ner-

    ezidentnog ambasadora BiH za Albaniju. Njegova ua specijalnost koju iskazuje u javnom prostoru naezemlje, suvremena politika povijest muslimanskog svijeta, kao i diplomatsko iskustvo steeno na tom polju,preporuuju ga kao vrlo referentnog sugovornika o temi kojom se u ovom broju bavimo.

    Razgovarao:Muhamed JUSI

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    15/26

    133

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    Potovani gospodine anar, mnogo toga sepromijenilo u onome to se zove arapskim, pai islamskim svijetom, tj. na podruju Bliskogistoka i Sjeverne Afrike od kad ste se vi lino iprofesionalno poeli zanimati za to podneblje.

    Koje su glavne promjene koje ste vi kao nadugogodinji ambasador i poznavalac prilikau tom dijelu svijeta uoili, naroito u kontek-stu posljednjih deavanja koja se eurocentri-no nazivaju arapskim proljeem?

    Da, promjene u arapskom i muslimanskom svi-jetu su ogromne, mada one poprilino kasne u od-nosu na maticu drutvenih pomjeranja u globalnomsvijetu. U toj matici drutveno-politikih promjena

    ve odavno je palo na desetine totalitarnih i auto-kratskih reima diljem svijeta.

    Ovdje je vano napomenuti da je cijeli arapskisvijet nakon raspada Osmanskog carstva, a neki di-

    jelovi jo i ranije, sa izuzetkom dijelova dananje S.Arabije, pao pod kolonijalnu upravu evropskih dr-ava nacija: V. Britanije, Francuske i Italije. Danasnajbogatiji dio arapskog svijeta, pet drava GCC Zaljevskog vijea suradnje Kuwait, Qatar, Uje-dinjeni Arapski Emirati, Bahrejn i Oman, nezavi-snost su stekli tek 1971. godine. Kolonijalna uprava

    je ostavila vrlo duboke tragove u povijesti razvojaarapskih drava. To je nekad bio jedinstven korpus

    arapskog svijeta koji je kolonijalnim programimavelikih evropskih sila razbijen i usitnjen: fiziki, po-

    Najvee promjene u arapskom svijetudogodile su se u svijesti ljudi, a izrazilese kroz pokret arapsko proljee. Ljudiu arapskom svijetu stiu politiko

    punoljtstvo i iz pukih podanika vlastipretvaraju se u graane, dakle, ugraane kao politika bia sa svijeu osebi i svijetu oko sebe. Oni zahtijevajuda vlade u njihovim dravama buduizraz veinske volje graana, a nenikako izraz volje apsolutistikogmonarha, politikih oligarhija,vojnog establimenta ili stranih sila.Prati ih vrlo jaka volja, samosvijest i

    samopouzdanje da mogu mijenjati svijetu kojem ive. Pri tome su se oslobodilistraha od represije i iskazuju snanumotiviranost da se rtvuju na tom putu.Ta promjena nije jednokratan in kojise odigrava u Libiji, Siriji ili Egiptu. Tapromjena je dobila i mentalnu dubinui politiku irinu u svijesti ljudi i onaje ve proces koji se iri. Da se naslutitida niti jedna arapska drava nee biti

    poteena tog procesa promjena

    litiki, kulturno, pa ak i lingvistiki, do apsurda.Danas se jedan Alirac i Iraanin vrlo teko mogusporazumjeti na maternjem arapskom ukoliko nisukolovani u knjievnom arapskom jeziku. Mnogo im

    je lake komunicirati na engleskom ili francuskom.ak i vrlo povran pogled na geografsku

    kartu suvremenog arapskog svijeta otkriva nam datu neto nije u redu. Granice meu dravama suprave linije, povuene kolonijalnim lenjirom, jeru povijesti arapskog svijeta tamo nikada nije bilonikakvih dravnih granica. Skoranje meunarodnearbitrae u pograninim sporovima izmeu nekiharapskih drava su pokazale da su dravne granicecrtane na osnovu koncesionih ugovora kolonijalnihkompanija za eksploataciju nae sa lokalnim ple-menskim poglavicama. Kasnije su teritorijalne gra-nice koncesionih ugovora, uz potporu kolonizatora,pretvorene u meudravne granice. Tako u Gulfu idanas sreemo apsurde da je prostor npr. plemenaAl-Quwari podijeljen u tri drave, S. Arabiju, Emi-

    rate i Qatar, ili prostor plemena Al-Khalifa jednimdijelom uao u sastav Qatara, a drugim u sastav Ba-

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    16/26

    134

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    U suvremenoj politikoj povijesti,vie puta se pokazalo da oni koji elevladati svijetom sami sebi piu pisma iproturaju ih drugima na itanje. A cilj

    je vrlo jasan: osujetiti procese koji im neidu u korist. Zato arapsko proljee, urecepsiju svijeta kojem se ono dogaa,treba ugurati kao imperijalistikizavjereniki izum.Tano je da se budunost velikih nacijamarljivo planira i one se ele ugraditiu tekue procese i okrenuti ih u svojukorist. Pa onaj ko se podrobnije baviosuvremenom politikom povijeu

    Srednjeg istoka, sigurno se sreo sapolitikim analizama, vrlo autoritativnihsvjetskih instituta, o iranskoj revolucijikoje su vrlo argumentirano tvrdileda su iransku revoluciju kreiralisami Amerikanci. U naravi monihje da tvrde da se bez njihove voljenita znaajno na planeti ne moe nidogoditi, kao to je u naravi slabih inaivnih da povjeruju u to

    hrejna. Takvih primjera je na desetine u suvreme-nom arapskom svijetu.

    Ako samo povrno pogledamo ta se krije udubinama zemlje ispod tako iscrtanih granica, ot-krit emo davolski osmiljen plan: tamo gdje ima

    najmanje stanovnika po etvornom kilometru, kri-ju se najvei prirodni resursi nae i zemnog gasa.A na povrini, to se vrlo zorno pokazuje u kvalitetiivota tamonjih ljudi: bruto drutveni proizvod sta-novnika Jemena po glavi stanovnika godinje iznosi2.500$, a stanovnika Qatara 125 000$, i najvei je usvijetu.

    Tako kolonijalno definiran prostor, na traguevropske vizije drave-nacije, s predumiljajem jeinstitucionalno izgraivan u namjeri da kod tamo-njih arapskih plemena proizvede identitet nacije uevropskom smislu rijei. Tako smo dobili iraansku,kuvajansku, saudijsku, sirijsku, jordansku, libijsku,alirsku i ine nacije koje nisu izrasle iz prirodnograzvoja kolektivne svijesti naroda, jer za to nisu nipostojali elementarni prirodni i drutveni preduvje-ti. Svi oni govore istim jezikom, dijele istu kulturu,povijest, tradiciju i duhovnost, kao i geografski am-bijent. Sve te tako uspostavljene drave-nacije, odsvog postanja su u permanentnim rivalstvima, su-kobima i povremenim ratovima s ciljem zauzimanjateritorija susjeda, proirenja hegemonije jaih na ra-un slabijih, ili borbe protiv svojih graana, a zaradi

    pukog ouvanja vlasti.

    Oprostite, ali kako objanjavate da tako nao-pako postavljeno stanje arapskog svijeta moeda traje tako dugo?

    Svjedoci smo da moe. Takvo stanje nije proi-zvod htjenja tamonjeg naroda. Narod tamo ne bira

    vlade i vladare u demogratskim procedurama, naslobodnim izborima izmeu vie politikih opcijakoje se kroz programe nude graanima. U monar-hijama vlast se porodino nasljeuje, a vlade kao iz-

    vrni organi vlasti su po pravilu izraz volje monarha.U jednopartijskim republikama vlade su izraz voljepolitikih oligarhija okupljenih oko predsjednika.U onim takozvanim demokratskim republikama sarazvijenim institucijama vladavine imate politikuscenu koja je dosta slina onoj naoj iz doba SFRJgdje je jedna ideologija vladajua, a sva politikaodstupanja od nje su kao i odstupanja Socijalisti-kog saveza, ili Saveza socijalistike omladine i dru-gih satelita u odnosu na politiku Saveza komunista.Naravno, takve sisteme karakterizira represija dr-

    avnog aparata nad graanima, neograniena vlasttajnih policija i obavjetajnih slubi i kazneni pro-

    gon opozicije kroz uvoenja vanrednog stanja, kadgod vladajua vrhuka bude ugroena. Zajednikosvima je politika dugovjenost vladara koji na fin-giranim izborima dobijaju uvijek izmeu 70 i 90%podrke glasaa, a neki i 100%. Takoer, vladari i

    vladajue oligarhije su se enormno obogatili krozmonopole, uzurpaciju poloaja i korupciju, jer nepostoje nikakvi instrumenti civilne kontrole i tran-sparentnosti u aktivnostima zvaninika. To su vrlozorno pokazali nedavni prevrati u Tunisu, Libiji iEgiptu. Zajednika karakteristika ovakvih reima jeto svi imaju jake sponzore i pomagae meu mo-nim dravama i svjetskim silama. Njihovi sponzorine ele promjenu stanja u tim zemljama jer je to udirektnoj suprotnosti sa njihovim interesima. A akose promjena nekim udom ipak desi, kao u Aliru1990. ili u Egiptu 2011. i na vlast dou neki politi-ki nepodobni momci, onda se organizira vojni udarkako bi situaciju vratio u preanje stanje.

    I na kraju, dozvolite da odgovorim na posljednjidio vaeg prvog pitanja. Najvee promjene u arap-

    skom svijetu dogodile su se u svijesti ljudi, a izrazilese kroz pokret arapsko proljee. Ljudi u arapskom

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    17/26

    135

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    svijetu stiu politiko punoljtstvo i iz pukih podani-ka vlasti pretvaraju se u graane, dakle, u graanekao politika bia sa svijeu o sebi i svijetu oko se-be. Oni zahtijevaju da vlade u njihovim dravamabudu izraz veinske volje graana, a ne nikako izraz

    volje apsolutistikog monarha, politikih oligarhija,vojnog establimenta ili stranih sila. Prati ih vrlo ja-ka volja, samosvijest i samopouzdanje da mogu mi-

    jenjati svijet u kojem ive. Pri tome su se oslobodilistraha od represije i iskazuju snanu motiviranostda se rtvuju na tom putu. Ta promjena nije jedno-kratan in koji se odigrava u Libiji, Siriji ili Egiptu.Ta promjena je dobila i mentalnu dubinu i politikuirinu u svijesti ljudi i ona je ve proces koji se iri.Da se naslutiti da niti jedna arapska drava nee bitipoteena tog procesa promjena.

    Na emu temeljite tu vau procjenu?

    Svako onaj ko u posljednjih dvadesetak godinaita arapske novine, gleda arapske TV, posmatra ra-zvoj kulturnih i politikih trendova meu arapskimelitama i pije aj sa pripadnicima vrlo raznolikihdrutvenih profila u arapskom svijetu, od hadijapo kafanama, trgovaca na suku, ribara, pa do bizni-smena, akademika i politiara, primijetit e da setaj svijet u svijesti promijenio. Tome je neizmjernodoprinio ubrzan razvoj komunikacijskih tehnologi-

    ja, prvenstveno satalitskih televizija i interneta kojise reimski vie ne daju kontrolirati. Svima je do-stupno sve i svako bira ono to eli. Arapi su u ovojglobalizaciji, rekao bih, izabrali sebe.

    Moda bi se i mogli sloiti s vama, ali u svjet-skoj politikoj analitici, a i kod nas u BiH,postoje i drugaije procjene ovih dogaaja.Mnogi ih tumae kao sofisticirano osmiljenscenario svjetskog imperijalizma za novuuredbu svijeta, tzv. novi svjetski poredak, ukojem bi arapski svijet arapskim proljeima irevolucijama bio dodatno oslabljen i prigotov-ljen za nova desetljea zapadne eksploatacije.Kako to komentirate?

    Tano je da tzv. arapsko proljee zaokupljaglobalnu panju i da se na razliitim dijelovima svi-

    jeta sreu vrlo razliita tumaenja jer je to fenomenkoji bi mogao naruiti i promijeniti geo stratekemarkere monih politikih igraa na svjetskoj sce-ni. Posebno kad je u pitanju energetska politika, jerdobro kreirana i zatiena energetska politika zna-

    i i siguran tempo razvoja i privrednog rasta, a nato su zapadne ekonomije danas vrlo osjetljive. Isto

    tako na to je osjetljiva i Kina. I ona je vrlo zainte-resirana strana u ovoj globalnoj igri. Dostupnostdovoljne koliine energenata relativno jeine cijene,za Kinu znai kontinuirani privredni rast i dolazakna prvo mjesto svjetske ekonomije, a u globalnom

    svijetu ekonomska mo je mjera svake druge moi.Znate, u suvremenoj politikoj povijesti, vie puta sepokazalo da oni koji ele vladati svijetom sami sebipiu pisma i proturaju ih drugima na itanje. A cilj

    je vrlo jasan: osujetiti procese koji im ne idu u korist.Zato arapsko proljee, u recepsiju svijeta kojem seono dogaa, treba ugurati kao imperijalistiki zavje-reniki izum.

    Tano je da se budunost velikih nacija marljivoplanira i one se ele ugraditi u tekue procese i okre-nuti ih u svoju korist. Pa onaj ko se podrobnije baviosuvremenom politikom povijeu Srednjeg istoka,sigurno se sreo sa politikim analizama, vrlo autori-tativnih svjetskih instituta, o iranskoj revoluciji kojesu vrlo argumentirano tvrdile da su iransku revo-luciju kreirali sami Amerikanci. U naravi monih jeda tvrde da se bez njihove volje nita znaajno naplaneti ne moe ni dogoditi, kao to je u naravi slabihi naivnih da povjeruju u to. Ili, da spomenem i drugisluaj. Naa javnost je odskora mogla itati objavlje-ne dokumente u knjigama Williama Enghdala. Je-dan od njih tretira razvoj Brazila kao potencijalnogkonkurenta SAD. Navodno je neki ameriki institut

    ezdesetih godina izradio studiju o depopulacijiBrazila koja bi se trebala implementirati kroz genet-ski modificirani kukuruz, koji Brazilci obilato kon-zumiraju kroz kokice, a duom upotrebom izazivasterilitet. Naravno da je Brazil nastavio demografskii ekonomski rast i od tada dva puta premaio u stu-diji zacrtanu granicu. U svjetskoj politici mnogo seplanira, ali se planirano malo ostvaruje, a u ovo nae

    vrijeme sve manje. Moda je za to najbolji primjerIrak Zapadnom vojnom intervencijom trebao je bi-ti transformiran u demokratsku dravu koja e bitibrana irenju iranske dominacije u regionu, a desilose upravo suprotno.

    Mnogi su problemi i izazovi s kojima se suo-avaju arapske zemlje, ali trenutno je najgorasituacija u Siriji gdje je, prema informacijamaUN-a, stradalo preko 100 000 ljudi, milioni suraseljeni, a prema brojnim meunarodnim itamonjim izvorima hemijsko oruje je kori-teno ak 14 puta, posljednji put u predgrauDamaska sa stravinim posljedicama. Kakvisu izgledi za mirno, ili bilo kakvo drugo, rje-

    enje sirijske krize?

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    18/26

    136

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    Na valu arapskog proljea protesti i demon-stracije protiv Asadovog basistikog reima zapoelisu i u Siriji prije dvije i pol godine. Kao i u Libiji, re-im je na demonstracije odgovorio orujem policijei vojske, a posljedice su bile stotine poginulih u re-

    dovima demonstranata odmah na poetku protesta.Zatim su protesti prerasli u oruanu pobunu opozi-cije protiv reima. Formirano je opoziciono Sirijskonacionalno vijee u egzilu koje pokuava politikikoordinirati borbu protiv reima u Damasku. Upo-redo s tim formirana je i Slobodna sirijska vojska oddezertera iz regularne vojske i sirijskih graana spre-mnih za oruanu borbu. Zapadni svijet, predvoenSAD i EU, priznao je politiki legitimitet Sirijskomnacionalnom vijeu i Slobodnoj sirijskoj vojsci, aliim je uskratio potrebnu vojnu i finansijsku pomo.Muslimanski sunitski svijet, predvoen Turskom i S.Arabijom, uinio je isto, ali je bio mnogo izdaniji u

    vojnoj i finansijskoj pomoi sirijskoj opoziciji. Od-mah potom borbe su se u Siriji rasplamsale i prerasleu stravian graanski rat. Iran, Rusija i Kina rezo-lutno su stali na stranu Asadovog reima. Svi do-sadanji pokuaji diplomatsko-politike medijacijeza mirovno rjeenje sukoba kroz Vijee sigurnostiUN nisu dali nikakve rezultate. Rusija i Kina vetomsprjeavaju uvoenje bilo kakvih kaznenih sankcijaprotiv Asadovog reima. Rusija kontinuirano opskr-bljuje sirijski reim potrebnim naoruanjem i muni-

    cijom, i ne samo ona.

    S druge strane, stravine scene ubijanja i ma-sakriranja civila u sirijskim gradovima i selimamedijski su vrlo agresivno i znalaki koritene dasu proizvele opu solidarnost i suosjeanje sa rtva-ma. Ta solidarnost je proizvela sasvim konkretna i

    organizirana nastojanja islamistikih grupa diljemmuslimanskog svijeta. Formirani su brojni geril-ski borbeni odredi koji su pohrlili u Siriju kako bise borili protiv Asadovog reima. Prema zapadnimizvorima, na sirijskom ratitu uestvuju dobrovoljciiz najmanje 29 drava, a prema zvaninim sirijskimiz 83 drave. Procjenjuje se da u Siriji protiv Asa-dovog reima ratuje oko 40 hiljada gerilaca raspo-reenih u razliite borbene grupe, sa vrlo razliitimideologijskim i politikim bacgroundom. Svaka odtih borbenih grupa ima svoje sponzore i logistiku

    van Sirije, a neke od njih su bolje naoruane i viemotivirane za borbu od Slobodne sirijske vojske. NaZapadu postoji bojazan da bi proislamistike grupemogle prevagnuti u sirijskom ratnom galimatijasu,pa zbog toga oklijevaju u pruanju znaajnije vojnepomoi, ili eventualnoj vojnoj intervenciji.

    Sirijski sluaj je ve dobrano zaputen i neodo-ljivo podsjea na panjolski graanski rat iz 1936. go-dine u kojem su se za vlast borili faisti i komunisti.Kapitalistiki svijet je podravao Frankove faiste, asocijalistiki komuniste. I u panjolski graanski ratsu hrlile hiljade dobrovoljaca sa raznih strana svi-

    jeta pokrenute idejom internacionalne proleterske

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    19/26

    137

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    solidarnosti, pa i sa ovih naih prostora. Ishod jepoznat kao i ono to je poslije uslijedilo. panjolskigraanski rat je bio predigra za Drugi svjetski rat.Molimo Boga i nadajmo se da sirijski sluaj ne budepredigra za novi svjetski rat.

    Sirijski graanski rat je izuzetno opasan za mu-slimanski svijet jer u sebi krije klice opeg sukobasunita i iita. Iranska drava prua bezuvjetnu po-drku i pomo Asadu zato to se njegov reim teme-lji na manjinskoj vlasti alevita, iitske sekte koja jemanjina u sirijskom drutvu, svega oko 10% ukupnesirijske populacije. Ta podrka je bila neupitna i pret-hodnom sirijskom predsjedniku Hafizu, Baarovomocu, uprkos njegovim zloinima nad civilima Ha-me, sunitima, kada je osamdesetih godina prologstoljea vojska ubila preko 30 hiljada ljudi. U sirijskigraanski rat je na strani Asadovog reima involvi-ran i libanonski Hizbulah, iitska partijska vojska izsusjedne zemlje, to ovaj sukob dodatno uslonjava.Za muslimane generalno, a za veliku iransku naci-

    ju posebno, sramno je da se hegemonija nad nekimprostorom osigurava masakrima i pomorom nedu-nih civila, djece, ena i staraca kakvu smo nedavnogledali u predgraima Damaska.Kako sada stvari stoje, za Siriju ne postoje dobra

    rjeenja. Borbena prevlast jednog tabora nad

    drugim, bez obzira ko bio u pitanju, sirijskim

    graanima nee donijeti mir i sigurnost. Iz

    povijesti ovog prostora znano je da stotine

    hiljada unitenih nevinih ivota i desetine

    razorenih sela i gradova pokreu revanizme i

    odmazde....

    Kolika je odgovornost meunarodne zajed-nice i regionalnih sila za sve to se dogaa uSiriji?

    Njihova odgovornost je ogromna. Zapadnesile koje su vojno intervenirale u Libiji hipokrizij-ski su ustuknule u Siriji i kompromitirale zvaninoobjavljeni razlog libijske intervencije: zatita civilaod odmazde diktatorskog reima i zatita njihovogprava na izgradnju demokratskog drutva. Pokazalose da je glavni razlog zapadne intervencije bio libij-ska naa. No, ne treba sumnjati da e libijski naroddugorono profitirati od te intervencije. U Siriji jeBaarov diktatorski reim jo i prije upotrebe bojnihotrova poinio stravine zloine nad svojim graa-nima upotrebom konvencionalnog oruja sa rtva-ma od preko 100 hiljada dua. Uprkos svemu, to nije

    dovoljno jak razlog za zapadnu vojnu intervencijuzato to se Zapad pribojava da bi vlast u Siriji posli-

    je vojne intervencije mogli preuzeti islamisti. A saislamistima se jo ne zna kakav bi odnos mogli ima-ti prema Izraelu. Da stvar bude gora, u Siriji se nebi mogao izvesti vojni udar, jer bi regularna sirijska

    vojska padom reima bila unitena.

    Regionalne sile, Turska, Iran i S. Arabija su za-interesirane i svaka na svoj nain involvirane straneu sirijskom graanskom ratu. Porazno je i obeshra-brujue za budunost ovih drava da nisu uspjeleizgraditi zajedniku platformu nastupa prema sirij-skom reimu, s ciljem spaavanja naroda od pogi-belji. Svaka od ovih drava ima dovoljno i vojnih ifinansijskih kapaciteta za takvu misiju. Udruenimsnagama one bi sa lahkoom mogle zaustaviti bra-toubilaki graanski rat i pristupiti izgradnji trajnogmira. ak i pod pretpostavkom da se dogodi najav-ljena zapadna vojna intervencija protiv sirijskog re-ima, time se ne postie mir u ovoj zemlji. Ko e naterenu razdvojiti zaraene strane, razoruati brojnegerilske grupe, ko e odravati mir dok se ne prove-du slobodni parlamentarni izbori i uspostavi nova

    vlast? Teko je i zamisliti da e zapadne sile u sirijskidehenem poslati 100 ili 200 hiljada vojnika, ali je

    jednako teko zamisliti, a moda i tee, da e to ura-diti Turska, Iran i S. Arabija. Mada je najprirodnijeda to urade upravo ove tri drave. Takva misija bibila najstabilniji polog za izgradnju povjerenja me-u njima i otvorila bi nove perspektive za regional-

    nu suradnju bez uplitanja kolonijalnih gospodara.U protivnom, sirijski sluaj je predodreen da budepredigra za opi rat izmeu sunita i iita u kojemzasigurno svi gube.

    Drugo, nita manje znaajno, krizno ariteje Egipat. Mnogi se plae da bi simpatizerisvrgnutog predsjednika Muhameda Mursija,bez obzira dolazili iz pokreta Muslimanskabraa ili ne, mogli izvui opasne zakljuke daza njih nema demokracije i da promjene nemogu doi mirnim putem kroz demokratskeprocese, to bi ih gurnulo ka radikalizmu, pamoda i militarizmu. Koliko su takvi strahoviopravdani?

    Vojni pu u Egiptu, naalost, otvara i takve mo-gunosti. U pozadini se da naslutiti da egipatski ge-nerali takvo to i prieljkuju. Kako je inae mogueobjasniti njihovu spremnost da u jednom danu nakairskim trgovima ubiju oko 2000 demonstranata?Zloini i brutalnost su sraunati da izazovu sli-nu reakciju militanata, ukoliko oni tamo postoje,

    a kako bi opravdali razlog vojnog pua i dodatnuupotrebu vojne sile. Sreom, takvo to se do sada

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    20/26

    138

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    nije dogodilo. Muslimanska braa, koja su vojnimpuem svrgnuta sa vlasti, nisu pozvali na oruaniotpor. Upravo suprotno, pozvali su na nastavak mir-nih protesta graana radi povratka legitimiteta de-mokratski uspostavljenih institucija drave: ustava,

    parlamenta, predsjednika i vlade u Egiptu. Pokazalose da taj poziv graani respektiraju i odazivaju muse. Stotine hiljada egipatskih graana u urbanimsredinama svakodnevno mirno demonstriraju iuzvikuju da ne ele vlast vojne hunte. Opasnost sekrije u udaljenim egipatskim provincijama, poputSinaja, gdje se aktiviraju borbene grupe i diverzija-ma atakiraju na egipatsku vojsku i vojnu infrastruk-turu. U urbanim sredinama do sada, uglavnom, nijebilo organiziranih oruanih sukoba sa vojskom, toohrabruje...

    Nakon svega to se dogodilo u Egiptu, kakoprocjenjujete dalji razvoj dogaaja?

    Pa iz iskustva je poznato da vojni udari ne rje-avanju drutvene protivrjenosti ni u jednoj dravi.Oni ih na vrlo kratko vrijeme samo zamrzavaju. Egi-pat je u vrlo dubokoj politikoj i ekonomskoj krizi ipodjelama. Naciji od skoro 90 miliona stanovnikanedostaju osnovna finansijska sredstva da bi dru-tveni ivot uope funkcionirao, poevi od opskrbehljebnim branom do motornih goriva, rezervnih

    dijelova i repromaterijala za industriju. Egipatskaturistika privreda radi jedva sa 30% kapaciteta.Plinovod kojim se Izrael opskrbljuje egipatskim ze-mnim gasom vie ne radi nego to radi, jer je izloenstalnim diverzijama na Sinaju. Jedina privredna gra-na koja radi istim kapacitetom jeste brodski prometkroz Sueki kanal.Oko 3 miliona Egipana koji rade

    van zemlje povlae svoje depozite iz egipatskih ba-naka, a porodicama u domovini alju minimum, tektoliko da bi preivjeli. Zemlja je ve dugo u kroni-noj nestaici konvertibilnog novca. Tih 11 milijardidolara koje su obeali S. Arabija, Kuwait i EmiratiEgiptu je dovoljno za otprilike 6 mjeseci. ak ni du-plo vea pomo ne rjeava problem ukoliko se u egi-patskoj ekonomiji ne pokrenu unutarnji mehanizmikoji e je dovesti u stanje samoodrivosti. Analiti-ari egipatske scene procjenjuju da se ekonomskakriza pod vojnom huntom samo produbljuje. Glad ineimatina koji kucaju na vrata Egipana, briu ide-oloke i politike razmirice i njihov gnjev sve vieupravljaju ka vojnom upravitelju zemlje. Zato je zaoekivati da e se generali polagano izvlaiti iz teodgovornosti i prebacivati je na civilnu vlast, makar

    ona bila i marionetska...

    Mislite na ovu privremenu strukturu civilnevlasti koju su oni uspostavili?

    Da, upravo na tu, i vojska e je maksimalno

    isturati sve dok oni imaju bilo kakvu prou.

    Procjenjuje se da vojna uprava u Egiptu ne moepotrajati dugo i da e se morati organizirati novi

    parlamentarni izbori.

    Da li imate informacije kako izgleda sadanjapolitika scena u Egiptu?

    Pa prema analizama arapskih, ali i zapadnihmedija, egipatska politika scena je duboko podije-ljena. Tu se jasno ocrtavaju tri politika bloka: blokMuslimanske brae, radikalski selefistiki blok i se-kularistiko liberalni blok. Nijedan od ovih blokovanema veinsku podrku graana. Blok Muslimanskebrae je neznatno oslabio, ali se procjenjuje da oni

    jo uvijek uivaju podrku oko 40% graana i ukoli-ko dekretom vojne uprave ne budu zabranjeni, bit e

    vrlo znaajan faktor u svakoj buduoj vladi Egipta.Odnos politikih snaga na egipatskoj sceni pokazujeda e svaka budua vlada biti koalicija vie politikihopcija.

    U Tursku se dugo upire prstom kao na primjeruspjene demokratizacije, pa ak i kohabita-

    cije islama i demokracije, ali i ekonomskograsta i relevantne politike stabilnosti u tomdijelu svijeta. Onda su uslijedile demonstraci-je u Istanbulu i sve ono to ih je pratilo. Kudaide Turska i da li e i ona biti uvuena u vrtlogpreviranja koja razaraju njene june susjede,Siriju i Irak?

    Turski primjer drutvenih reformi, desetogo-dinjeg rasta i stabilnosti na najboljem je putu daobori zapadnjaki stereotip o inkopatibilnosti isla-ma i demokracije, koji i vi implicirate u vaem pita-nju. Svako onaj ko ozbiljno i odgovorno ita izvoreislama i ko nepristrasno analizira Poslanikovu prak-su, vidjet e da je demokracija imanentna izvornojmuslimanskoj politikoj praksi. Poznato je da posla-nik Muhammed a. s. ni na samrtnikoj postelji nijehtio nominalno, ak ni preporuiti ko bi trebao daga naslijedi. Htio je da tu odluku donese zajednicakoju je vodio i u koju je imao puno povjerenje. Po-znato je takoer da se tada zaela i prva klica izmeu islamu, odnosno kasnije razvijenog iizma. Dakle,prve podjele u muslimanskoj zajednici desile su se

    zbog kontrole vlasti, a ne zbog religijske dogme. Istisu razlozi i suvremenih podjela i trvenja.

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    21/26

    139

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    Sirijski graanski rat je izuzetno opasanza muslimanski svijet jer u sebi krijeklice opeg sukoba sunita i iita. Iranskadrava prua bezuvjetnu podrku i

    pomo Asadu zato to se njegov reimtemelji na manjinskoj vlasti alevita,iitske sekte koja je manjina u sirijskomdrutvu, svega oko 10% ukupne sirijskepopulacije. Ta podrka je bila neupitnai prethodnom sirijskom predsjednikuHafizu, Baarovom ocu, uprkosnjegovim zloinima nad civilima Hame,sunitima, kada je osamdesetih godinaprolog stoljea vojska ubila preko 30

    hiljada ljudi. U sirijski graanski rat jena strani Asadovog reima involvirani libanonski Hizbulah, iitska partijskavojska iz susjedne zemlje, to ovaj sukobdodatno uslonjava. Za muslimanegeneralno, a za veliku iransku nacijuposebno, sramno je da se hegemonijanad nekim prostorom osiguravamasakrima i pomorom nedunih civila,djece, ena i staraca kakvu smo nedavno

    gledali u predgraima Damaska.Kako sada stvari stoje, za Siriju nepostoje dobra rjeenja. Borbena prevlastjednog tabora nad drugim, bez obzirako bio u pitanju, sirijskim graanimanee donijeti mir i sigurnost.

    Dio Poslanikovih najbliih sljedbenika je sma-trao da to treba biti neko iz njegove porodice, njemunajblii dakle Alija, njegov amidi i istovremenozet, jer Poslanik za nasljedstvo nije imao sinova, ani brae. To je bila uobiajena praksa tog vremena.

    No, Poslanik oito nije tako mislio. Drugim jezikomkazano, porodica i krv, sami po sebi, nisu dovolj-na preporuka za politiku, vlast i vladanje. Druga jestvar to je politika povijest islama kasnije krenuladrugim putem. Ako bi prirodu islamske vladavine,onakve kakva je postojala u Poslanikovoj praksi,eljeli definirati terminima moderne politike zna-nosti, onda sasvim opravdano moemo kazati da jeto veinska volja zajednice dakle demokracija, iopa javna stvar dakle republika. Toliko o islamui demokraciji.

    to se tie Turske i njene izgledne budunosti,valja najprije znati sljedee: Turska je za posljednjihosam godina svoj bruto drutveni proizvod povea-la za skoro etiri puta. 2004. godine turski GDP jeiznosio 302 milijarde $, a 2012. on je iznosio 1.125milijardi $. Ako se u vidu ima injenica da Turskanema nae i zemnog gasa, resursa koji obezbje-uju najbru akumulaciju kapitala, onda je turskiekonomski rast ravan udu. Izuzimajui Kinu, to jenajvei i najbre ostvareni ekonomski rast u ovomnaem vremenu. Normalno, tako impozantan rastizaziva podozrenje i strahove, posebno u Evropi.

    Turske reforme, privredni rast i stabilnost ostvarenisu na politikom programu Partije pravde i razvo-ja Redepa Tajjiba Erdogana. Taj politiki program,koji ima stabilnu podrku turskog birakog tijela odskoro 50%, usmjeren je na moralnu obnovu turskogdrutva, uspostavu zakonitosti, pravde, reda i ra-da, a sve na temeljima muslimanske tradicije ovog

    velikog naroda i postignua suvremene znanosti.Aktuelna turska administracija na dobrom je putuda rijei kronine protivrjenosti turskog drutva,smanjenje na podnoljivu mjeru razlika izmeu bo-gatih i siromanih i funkcionalnu integraciju Kurdau tursko drutvo kroz garantiranje manjinskih pra-

    va kurdske zajednice. U unutarnjoj politikoj prak-si turske drave prije Erdogana, kurdsko pritanje jebilo tabu tema i drava se prema njemu odnosilauglavnom represivno. Rigidno nacionalno-nacio-nalistiki koncept centralizirane turske drave nijeostavljao prostor brojnim etnikim manjinama uturskom drutvu da se identificiraju sa turskom dr-avom, a posebno Kurdima. Kroz politiki programAKP taj prostor se otvara u politici ravnomjernogregionalnog ekonomskog razvoja i integracije poli-

    tikih partija sa kurdskim predznakom u parlament.Erdoganov politiki program od Turske je napravio

    drutvo regionalne stabilnosti i najbre rastuu re-gionalnu silu, politikog i ekonomskog lidera u mu-slimanskom svijetu. Uprkos globalnoj ekonomskojkrizi i recesiji u euro zoni, Turska nastavlja ekonom-ski rast koji je i prole godine iznosio 3.2%.

    Ekonomska mo drave radikalno je promije-nila i njen vanjskopolitiki imid, posebno u arap-skom svijetu. Turska se pokazala kao bezrezervnipomaga demokratskih promjena u arapskom svi-

    jetu u liku arapskog proljea. Njene kompanije salahkoom dobijaju velike infrastrukturne projekte

    vrijedne milijarde dolara diljem muslimanskog svi-jeta, od Magreba do Kazastana, a koji su nekada bilirezervirani za zapadne kompanije. Turske robe, kao

    i kineske, sa trita muslimanskog svijeta sve viepotiskuju robe iz razvijenog zapadnog svijeta. Tur-

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    22/26

    140

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    ski visoki zvaninici su rado vieni gosti u veinimuslimanskih metropola. Od Turaka se eli uiti,a i oni sami su vrlo vjeti trgovci i sponzori veinetekuih promjena u ovom dijelu svijeta.

    Interesantno je osmotriti izraelsku recepciju na-rastajue turske moi u arapskom svijetu, a koja se s

    vremena na vrijeme pojavi u izraelskoj tampi. Izra-elci sa zabrinutou konstatiraju da je Turska postalalider muslimanskog svijeta, da sve znaajnije lider-ski samostalno oblikuje arapsku i muslimansku po-litiku scenu u meunarodnim odnosima, da pruapolitiku potporu i pomo islamistikim pokretima,a to je, prema njihovom miljenju, prepreka nasto-

    janjima meunarodne zajednice da se na Srednjemistoku obezbijedi regionalna stabilnost i ekonomskiprosperitet. Pojedini izraelski analitiari upozorava-

    ju da je krajnje vrijeme da se prekine turska podrkaMuslimanskoj brai u Egiptu i drugim islamistikimreimima i da se osujeti strategijska dubina njenoguticaja na muslimanski svijet. Takoer upozorava-

    ju da ubrzani turski ekonomski rast nema pozitivanefekat na ouvanje regionalne stabilnosti i da taj rast

    treba usporiti. Slino podozrenje sreemo i u evrop-skoj javnosti. Francuska tampa vrlo esto produciraturkofobine procjene i analize u kojima prognozirada e turski ekonomski i demografski rast poremeti-ti balans politike moi velikih evropskih nacija, po-

    sebno ako bi Turska postala punopravnom lanicomEvropske unije.Na tom tragu treba posmatrati ljetonje prote-

    ste i nemire u Istambulu i drugim turskim grado-vima. Jednostavno, Turska postaje suvie mona uregionu i treba joj namjestiti scenarij u kojem e sezabaviti sama sobom, umjesto da se bavi susjedima,arapskim svijetom i kavkaskim regionom. To je io-nako odavno monopol velikih sila.

    S druge strane, s vana se da primijetiti da turskileadershippomalo poinje biti opijen svojim uspje-sima, i s vremena na vrijeme neoprezan u rjeavanjuzahtjeva politike opozicije i civilnog drutva. Ma-nje represije, a vie taktinosti, politike mudrosti ikreativne politike medijacije u odnosima sa opozi-cijom, Turskoj moe biti samo od koristi. ini se dasu to oni iz ljetonjih nemira nauili.

    Graanski rat u Siriji i sektake borbe u Irakuimaju vrlo negativne posljedice na tursko dutvo.Najprije ekonomske, jer su ove dvije drave vetradicionalna trita za turske robe i preferiranedestinacije za njene mone kompanije u izvoenju

    velikih infrastrukturnih projekata. Takoer, one su

    i najblie susjedstvo iz kojeg se Turska po najpo-voljnijim cijenama opskrbljuje energentima. Iz tihrazloga Turska je vrlo zainteresirana i ulae maksi-malne napore da se tamo postigne mir i stabilnost.

    Na drugoj strani, sektake borbe izmeu sunitai iita u Siriji i Iraku nagrizaju i unutarnju strukturuturskog drutva. Alevitska zajednica u Turskoj, kojojotprilike pripada oko 20% ukupne turske populacije,sve vie ne odobrava zvaninu politiku turske dra-

    ve prema Asadovom reimu u Damasku, jer je Sirijajedina drava gdje aleviti dre vlast. Slian odnosimaju i prema sektakim nemirima u Iraku gdje sesolidariziraju sa politikom iitske zajednice. Do sa-da su te tenzije drane pod kontrolom, a ponajprije,rekao bih, zahvaljujui relativno dobrim odnosimaTurske sa Iranom. Procjenjuje se da bi poremeajtursko-iranskih odnosa, u napetoj situaciji u regi-onu, mogao ugroziti relativno harmonine osnoseizmeu alevitske i sunitske zajednice u Turskoj.

    Nedavno smo i u bh. javnom prostoru bili svje-doci deavanja koja bi se mogla okarakterizi-rati kao pokuaj stvaranja sunitsko-iitskog

    animoziteta i na naim prostorima. Koliko jerealna opasnost da se sunitsko-iitski konflikt

    Prevenciju daljeg irenja sunitsko-iitskih animoziteta i sukoba izgraanskog rata u Siriji najbolje moguizvriti tri regionalne sile, Turska, Iran

    i S. Arabija. Borba za vlast i dominacijuna pojedinim geografskim prostorimau muslimanskom svijetu upregnulaje i zloupotrijebila vjeru i mezhebskerazlike. U Siriji se preko krvi sirijskognaroda sukobljavaju i lome interesi ovetri regionalne sile, kao i globalni interesiIstok Zapad. Potrebno je da to naajavnost razumije.to se BiH tie, ne vidim nikakvu

    opasnost od irenja sunitsko-iitskoganimoziteta. Na koga bi se taj sunitskianimozitet prema iitima irio, ovdjeu BiH? iitska tradicija vjere kod nasnikada nije bila drutveno etablirana.Ne postoje iitske institucije u strukturiIslamske zajednice, a ni u irojdrutvenoj zajednici, kao ni sljedbeniciiizma, izuzev nekoliko pojedinacai jednako minorne grupe sunitskih

    simpatizera iizma.

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    23/26

    141

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    nastavi produbljivati i da se on prelije i na ne-ke druge muslimanske zajednice, pa i na ovunau?

    Ve smo naprijed konstatirali da se podjele i

    animoziteti u muslimanskoj zajednici, kako onojprvotnoj u Poslanikovo vrijeme, tako i u ovoj dana-njoj, ne deavaju zbog religijsko-teolokih razloga,nego zbog interesa a vlast je kua svih interesa.Samo naivni nee povjerovati u to. Pa zar vi moetepovjerovati da aleviti u Siriji progone sunite samozato to su ovi suniti? Ne, razlog je sasvim bizaran.Aleviti kao izrazita manjina imaju vlast, privilegije,i monopole koje ele po svaku cijenu zadrati, naisti nain kao to suniti u Bahrejnu, koji su izrazitamanjina, ele po svaku cijenu zadrati vlast u tota-litetu nad iitskom veinom. Bizarni razlozi zatiteprivilegija i monopola vlasti maskiraju se sektako-religijskim razlozima. To je vrlo brutalna politizacija

    vjere i mezheba za dnevno-politike potrebe. Pa ka-ko razumjeti jednako brutalne sukobe u jednonaci-onalnim, jednokonfesionalnim i jednomezhebskimdrutvima, poput Tunisa i Libije. Svugdje se radi ouzurpaciji vlasti manjine nad veinom. Negdje su temanjine ustrojene na religijsko-mezhebskoj osnovi,a negdje na klasnoj ili politiko-oligarhijskoj osno-

    vi. Konsenzualno prihvatanje kodeksa elementarnihljudskih prava i sloboda pojedinaca i grupa, a koje

    su imanentne svim religijskim tradicijama, a i suvre-menoj politikoj praksi sekularne drave, rijeilo biproblem. Muka je u tome to se niko ne eli odreiprivilegija i monopola vlasti.

    Prevenciju daljeg irenja sunitsko-iitskih ani-moziteta i sukoba iz graanskog rata u Siriji najbo-lje mogu izvriti tri regionalne sile, Turska, Iran i S.Arabija. Borba za vlast i dominaciju na pojedinimgeografskim prostorima u muslimanskom svijetuupregnula je i zloupotrijebila vjeru i mezhebske ra-zlike. U Siriji se preko krvi sirijskog naroda suko-bljavaju i lome interesi ove tri regionalne sile, kaoi globalni interesi Istok Zapad. Potrebno je da tonaa javnost razumije.

    to se BiH tie, ne vidim nikakvu opasnost odirenja sunitsko-iitskog animoziteta. Na koga bi setaj sunitski animozitet prema iitima irio, ovdje uBiH? iitska tradicija vjere kod nas nikada nije biladrutveno etablirana. Ne postoje iitske institucije ustrukturi Islamske zajednice, a ni u iroj drutvenojzajednici, kao ni sljedbenici iizma, izuzev nekolikopojedinaca i jednako minorne grupe sunitskih sim-patizera iizma. Bosanski muslimani iskazuju jed-

    nak nivo solidarnosti prema nevinim rtvama usirijskom graanskom ratu, kao i prema rtvama ze-

    mljotresa u Iranu. Koliko mogu, i jednima i drugimaupuuju humanitarnu pomo. S vremena na vrijemeovu nau periferiju zapljusnu oslabljeni valovi poli-tizacije vjere iz muslimanskog svijeta. Odgovorni uIslamskoj zajednici razumiju te trendove i pruajuadekvatne odgovore.

    Politika i drutvena previranja u brojnim ze-mljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike svevie se pretvaraju u sukob kojim dominira-

    ju autokratski reimi s jedne strane, i snageokupljene oko ideja tzv. politikog islama,s druge. Meutim, arapska drutva imaju du-gu tradiciju i drugih ideolokih i politikihpokreta, od arapskih nacionalista, preko so-cijalista i ljeviara razliitih profila, pa sve doliberalnih i neoliberalnih gupacija. ta se de-ava sa drugim politikim alternativama? Je liih vrijeme pregazilo, ili se nisu snali u novimokolnostima?

    Arapska politika scena je u minulih ezdese-tak godina iskusila vlast i nacionalista, i socijalistai autokratskih apsolutistikih monarhija bez bilokakvog politikog pluralizma. Pokazalo se da su toistroeni politiki modeli, kompromitirani auto-kratskom vladavinom i dugogodinjom represijomnad narodom, do te mjere da se ne daju reformirati.Pored toga, veina tih politikih modela strana jetradiciji arapskog naroda, posebno basistiki reimiz Sirije i Iraka. Osnivai tih ideologija i kasnije nanjima razvijenih politikih sistema potiu iz novijepolitike filozofije sa Zapada. Jednostavno, to poli-

    tiko drvo nije se primilo u arapskoj pustinji. Ostaoje jo politiki islam kao neisprobani model. Oko

    Na problem nije u nedostatku interesainvestitora da ulau u nau zemlju.Na problem je u slabom kapacitetuinstitucija da apsorbiraju investicijski

    kapital. Nedostaju kvalitetni zakonio zatiti stranih investicija, zakonio koncesijama, efikasne procedureza otvaranje stranih kompanija istimulativne mjere za strane investicije.Nedostaje transparentnost i fer play uposlovanju. Mi smo jo uvijek rekorderiu regionu po vremenu potrebnom zaotvaranje kompanije. To znaju i nailjudi koji se bave biznisom.

  • 8/13/2019 Novi Muallim [broj 55 djelimian, jesen 2013.]

    24/26

    142

    Novi Muallim jesen 2013. god. XIV br. 55

    njega se viju magline predrasuda i fobija. Privlaanje za iroke narodne mase zato to jo uvijek uvakolektivno sjeanje na zlatno doba muslimanskogsvijeta u kojem su muslimani bili subjekt, a ne sa-mo objekt politike povijesti, kao danas. Saeto ka-zano, politiki islam zagovara najprije moralnu

    obnovu muslimanskog svijeta, ureenje drutva natemeljima izvorne muslimanske tradicije i institu-cionalno oivljavanje meumuslimanske solidar-nosti. Neki od ovih elemenata daju se prepoznati upokretu arapsko proljee, i ponajvie time izaziva-

    ju podozrenje na Zapadu. Budunost modela po-litikog islama najvie zavisi od izvoaa radovana terenu. Ukoliko taj model uspije ljudima vratitislobodu, bolji ivot, samopotovanje i dostojanstvo,onda e on i uspjeti, bez obzira na sve protivljenjesvjetskih gospodara i njihovih namjesnika. Ukoli-ko politiki islam sklizne u kulturno-duhovni ro-mantizam bez drutvenog konteksta, jednoumlje imilitarizam, onda mu neprijatelji nisu ni potrebni.Raspast e se sam od sebe.

    U domaim medijima se mogla proitati kon-statacija koju su podrali i neki ovdanji politi-ari i intelektualci o tome kako arapske zemljeBiH daju sadaku, a naim komijama investici-je, vjerovatno aludirajui na najavljene inve-sticije Ujedinjenih Arapskih Emirata u Srbiju.Znajui da govorite u svoje ime i da ne iznosi-

    te zvanini stav Ministarstva vanjskih poslovaBiH, smatrate li ovu konstataciju tanom?

    Naravno da ne smatram. Valja znati da su svi oviinvestitori iz Arapsko-perzijskog zaljeva, koji danasuspjeno ulau u Srbiju, Crnu Goru, Albaniju i Ma-kedoniju, prethodno bili u BiH i nudili iste ili slineprojekte. Qatar je jo 1998. godine, prilikom prve

    posjete njihovog emira BiH nudio velike energetskeprojekte u skladitenju i distribuciji ukapljenog ze-mnog gasa (LNG). Trebao im je partner za izgrad-nju velikog gasnog terminala na jadranskoj obaliodakle bi plin plinovodima distribuirali u Evropu.U tadanjoj administraciji BiH oni jednostavno nisuimali sugovornika za tu temu. Istu ponudu su uputilii Hrvatskoj i predsjednik Mesi je ostvario vrlo pri-snu suradnju sa katarskim emirom, ali projekat nikod njih nije realiziran. Sad se vode pregovori o rea-lizaciji tog projekta u Albaniji. Projekat se zove Se-man Gaz i sastoji se od izgradnje gasnog terminalakapaciteta 10 milijardi m3 i podvodnog plinovodaza distribuciju plina u Italiju i dalje u Evropu. Istiti Katarani bili su zainteresirani za ulaganja u nauturistiku industriju i industriju hrane, ali nita odtoga nije realizirano. Umjesto u BiH investirali suu Crnu Goru 320 miliona $ kupivi turistiki kom-pleks Plavi horizonti na crnogorskoj obali. I Emira-ani su bili ovdje u Sarajevu 2001. i 2009. godine,posljednji put ministar vanjskih poslova i direktornajveeg emiraanskog investicijskog fonda, AbuDhabi Investment Authority. Razgovarali su sa naj-

    viim bih. zvaninicima, ali su konkretne investicijeizostale.Na problem nije u nedostatku interesa in-

    vestitora da ulau u nau zemlju. Na problem jeu slabom kapacitetu institucija da apsorbiraju in-

    vesticijski kapital. Nedostaju kvalitetni zakoni ozatiti stranih investicija, zakoni o koncesijama,efikasne procedure za otvaranje stranih kompanijai stimulativne mjere za strane investicije. Nedostajetransparentnost i fer play u poslovanju. Mi smo jouvijek rekorderi u regionu po vremenu potrebnomza otvaranje kompanije. To znaju i nai ljudi koji sebave biznisom. Nigdje nije potrebno toliko dozvolai raznih suglasnosti k