32
novosadski Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope Novinarka Novosadskog reportera posetila Brisel IVANA PREKO PET FIćA DO ZLATA Intervju: Dragoljub Zbiljić DUALNO OBRAZOVANJE ZNATNO UNAPREđUJE PRIVREDNI RAZVOJ

Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

novo

sads

ki

Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara

U političkom srcu Evrope

Novinarka Novosadskog reportera posetila Brisel

Ivana preko pet fIća do zlata

Intervju: Dragoljub Zbiljić

dualno obrazovanje znatno unapređuje prIvrednI razvoj

Page 2: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

2 9. MART 2017.

Page 3: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

3

Impresum

glavni i odgovorni urednik Zoran Surla

[email protected]

Prelomdart group agencija, novi Sad

Tehnički urednik

Jelena mihajlović

redakciJa marija magdalena idei

Trifunović, isidora Filipov, Jovan Tanurdžić, eržebet marjanov,

ljiljana Budić Stanković [email protected]

FoTo-rePorTer

miloš Pavkov

lekTor Biljana rac

iZdavač

lokal media d. o. o. novi Sad

direkTor Srđan vučurević

[email protected]

Trg neznanog junaka 4/i, novi Sad,

telefon i faks +381 21 /3824 333 [email protected]

Žiro račun 165-23047-65 addiko banka

Štampa: grafoprodukt d. o. o. novi

Sad, desanke maksimović 52

„Novosadski reporter” je član medijske grupe zajedno s nedeljnim listovima: Zrenjanin, Somborske novine, Nove

kikindske novine, Vršačka kula, Subotičke novine i Nedeljne Novine.

www.nsreporter.rs

CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteke Matice srpske, Novi Sad

659.3 (497.113) Novosadski reporter / glavni i odgovorni urednik Zoran Surla

God. 2, Novi Sad: Lokal Media Novi Sad, 2015- . - Ilustr.; 30 cm

Nedeljno. ISSN 2406-2022 = Novosadski

reporter COBISS.SR-ID 293986823

9. MART 2017.

Dualno obrazovanje znatno unapređuje privreDni razvoj

Intervju: Predsednik kompanije „Energotehnika – Južna Bačka” Dragoljub Zbiljićstr. 10/11

Žene su češće Žrtve siromaštva i tranzicije

Intervju: Stojanka Lekić, predsednica Odbora za sport i omladinu Skupštine Vojvodinestr. 12/13

linjaci – i vanDrokaši i golubari

Salašarski divani na severu Bačkestr. 14/15

kerenski otvara vrata oktobra

Februarska revolucija 1917. godine u Rusiji za početnike (2)str. 24/25

ivana preko pet fića Do zlata

U beogradskoj Kombank areni održano 34. Atletsko prvenstvo Evrope u dvoranistr. 28/29

u političkom srcu evropePutovanje u Brisel, grad piva, čokolade i armije službenika str. 4/5

sadržaj

gDe su nestale vesele večeri

Tri decenije činodejstvovanja na Radio Novom Sadu (1)str. 18/20

Page 4: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

4 9. MART 2017.

Autor: Eržebet Marjanov

Let s prijatnom posa-dom i veoma veštim kapetanom aviona kompanije „Er Srbi-ja” od Beograda do Birisela, prestonice Belgije, grada čokola-

de, piva i Evropske unije, traje dva sata i 20 minuta. Ukoliko čovek ima sreće, u Briselu će ga dočekati suvo vreme, možda i vedro nebo, s obzi-rom na činjenicu da je u glavnom

Zgrada Evropskog parlamenta sasvim sigurno je najprometnija u gradu jer

pored 751 poslanika i 5.000 zaposlenih redovno prima i posetioce, koji mogu pola

sata da prisustvuju sednici parlamenta

U političkom srcu Evrope

Putovanje u Brisel, grad piva, čokolade i

armije službenika

Page 5: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

59. MART 2017.

gradu Belgije od 365 dana godišnje, čak 200 kišovitih i tmurnih.

Londonsko vreme. Klima je vlažna i sveža, mnogi kažu da je slična onoj u Londonu. Pre nego napustite preglomazan briselski aerodrom nalik na grad u gradu, s mnoštvom prodavnica i kafića, mo-raćete da pređete nekoliko kilome-tra, delom peške, delom vozeći se na pokretnim metalnim trakama kako biste prešli pasošku kontrolu i doš-li do svog prtljaga i izlaza iz aero-dromske zgrade.

Brisel je udaljen dvadesetak kilo-metra od aerodroma. Grad s oko mi-lion stanovnika nije posebno atrak-tivan za turiste poput drugih velikih za turizam veoma popularnih evrop-skih gradova. Znamenitosti belgijske prestonice poput Kraljevske palate, gradske skupštine na prelepom cen-tralnom trgu, zatim kipa dečaka koji piški, zgrade Atomijuma visoke 102 metra, izgrađene od nerđajućeg čeli-ka 1958. godine za potrebe Svetskog sajma... možete obići za dva dana. Naravno, vredi obilaziti i muzeje čo-kolade, piva, stripa kao i male speci-jalizovane prodavnice čuvene belgij-ske čokolade i piva kojih, kako smo čuli, ima oko 500 vrsta.

Gradski prevoz do 20 sati. Grad je izuzetno čist, to barem važi za one delove grada koje smo imali prliku da vidimo za tri dana boravka. Na trgovima i ulicama nigde nismo videli bačene kese, niti papirić, ali ni opušak od cigareta kao kod nas, iako i u Briselu mnogi puše na ulicama upkos zabrani i skupim cigaretama, koje koštaju najmanje 5,80 evra po kutiji. Pušači su proterani s javnih mesta, izuzev ulica, nekih restorana kao i Evropskog parlamenta, u koji-ma su određene prostorije za puše-nje. Opušci se na ulicama obavezno bacaju u korpe za otpatke, kojih u Briselu ima na svakom koraku.

Saobraćaj u Briselu nije preterano gust. Ljudi se uglavnom voze trolej-busom, autobusom ili metroom za dva evra i 10 centi, ili iznajmljuju bicikl. Gradski prevoz radi do 20 sati, osim metroa koji saobraća do ponoći. Pre odlaska u Brisel imali smo priliku da čujemo da tamo po-sle osam uveče ulice opuste, među-tim, kako smo se uverili, centar gra-da je prometan i u 22 sata. Istina, na ulicama u to vreme nema toliko sveta kao u Novom Sadu, ali nisu ni prazne.

Po hranu u Nemačku. Brisel je skup grad. Ukoliko čovek nema svoj stan, nego ga iznajmljuje, za

najam mora da izdvoji između 650 i 1.000 evra mesečno, u zavisnosti od konfora i veličine stana. Stan, reži-je, telefon, internet i ishrana u Bri-selu minimalno koštaju oko 3.000 evra, uz prosečnu platu od 3.700 evra ili minimalnu od 2.000 evra, mnogi odlaze u kupovinu hrane u Nemačku. Na to se, kako smo imali priliku da čujemo od Alena Legovi-ća iz pres-službe poslaničke grupe Evropske narodne partije u Evrop-skom parlamentu, neretko odlučuju i pojedini poslanici parlamenta koji imaju platu od oko 6.000 evra me-sečno.

Za naše prilike Brisel je preskup. Hleb košta dva evra, dok, primera radi, za litar obične flaširane vode treba izdvojiti evro. Espreso u resto-ranima košta dva i po evra, isto kao i dva deci kisele vode. Razna inače veoma ukusna peciva i sendviči, ne baš veliki, staju oko pet evra, vegeta-rijanska pica srednje veličine 11 evra, pivo od 2,5 dl u zavisnosti od kva-liteta u proseku košta između 3,20 i pet evra, ali ima i onih od devet i više evra.

Lavirint briselske birokra-tije. Od građevina u Briselu sva-kako se izdvajaju zgrade Evropskog parlamenta, Evropske komisije i Parlamentarijuma odnosno Muze-ja istorijata EU. Na poziv poslani-ka Evropskog parlamenta Andora Delija, člana Saveza vojvođanskih Mađara i nekadašnjeg pokrajinskog sekretara za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine, imali smo privilegiju da se malo bliže upo-znamo s radom najvećeg parlamenta u Evropi i da boravimo u njemu. Za dva dana uspeli smo da vidimo samo trećinu Evropskog parlamenta, koji se nalazi na cetralnom trgu i sav je u staklu sa 15 spratova uvis i pet u dubinu. Zapošljava armiju od 5.000 ljudi i 751 poslanika.

Oni organizuju poslaničke grupe, ali ne po nacionalnoj pripadnosti, nego po ideologiji. Zgrada parlamen-ta je sasvim sigurno najprometnija u gradu, jer pored tog velikog bro-ja poslanika i armije zaposlenih, re-dovno prima i posetioce, koji mogu pola sata da prisustvuju sednici par-lamenta. Da nema vodiča, posetilac bi se lako izgubio u lavirintima hod-nika parlamenta koji ne samo da su isprepleteni nego su i tako veliki da se u njima redovno organizuju izlož-be, dok su u jednom od hodnika izlo-ženi pokloni koji su članice EU po-klonile parlamentu.

Krnji parlament. Tu ima ve-oma zanimljivih poklona, počev od

ogromne vaze od herendi porcelana do bronzane figure klošara na klu-pi s ispražnjenom pivskom flašom u ruci.

– Bez obzira na činjenicu da su poslanici birani neposredno na iz-borima, parlament nije tradicional-ni kao u državama članicama EU – kaže naš domaćin Andor Deli, koji je na listi Orbanovog Fidesa dobio poslanički mandat od pet godina.

Ono po čemu se razlikuje od tra-dicionalnog parlamenta jeste to što nema svoju slobodnu legistrativnu inicijativu.

– Dakle, sve što se tu radi, potiče od Evropske komisije. To je i prva i veoma važna razlika koja je i izvor kritike. Dakle, Evropski parlament nije pravi parlament sa svim legiti-macijama i ovlašćenjima koji inače pripadaju parlamentima – napomi-nje Deli.

Priča nam da ga je, kad je dobio poslanički mandat preko Fidesa, ve-oma iznenadilo to koliko malo poje-dini poslanici Evropskog parlamen-ta znaju o ovom delu Evrope.

– Primera radi, bilo je situacija kada sam pojedinim poslanicima iz Portugalije morao da izguglam na telefonu Srbiju i Vojvodinu. Nisu znali da u Srbiji postoji i Vojvodina u kojoj takođe žive i Mađari – pri-ča Deli.

Mađarska želi Srbiju u EU. Kao poslanik poslaničke grupe Evropske narodne partije nastojim da svojim amandmanima na izvešta-je o Srbiji utičem na te dokumente da slika o Srbiji bude onakva kakva treba da bude.

– U tome sam dosta uspešan za-hvaljujući činjenici da su odnosi iz-među Srbije i Mađarske veoma do-bri, o čemu najbolje svedoči to što od pomirenja u Čurugu dve vlade i treću godinu u kontinuitetu održa-vaju zajedničku sednicu. To je stvar-no unikat među državama članica-ma u okviru Unije i na neki način je postao školski primer bilateralnih odnosa. Za Mađare je od vitalnog interesa da Srbija postane članica EU. Na početku mog mandata neki poslanici su mi dolazili da potpišem neki njihov kritički amandman pre-ma Srbiji, ali su ubrzo shvatili da ni-sam adresa za to.

Deli kaže i da je parlament pre-pun lobističkih organizacija koje kroz kontakte s poslanicima i zva-ničnicima EU nastoje da plasiraju svoje ideje. To što on radi ne može se nazvati lobiranjem u tom smislu, nego promovisanjem kroz razgovor s kolegama uz kafu ili prilikom or-ganizovanja izložbe.

Veoma me je iznenadi-lo to koliko malo zna-ju pojedini poslanici

Evropskog parlamenta o jugoisto-ku konti-

nenta, čak sam posla-

nicima iz Portugalije morao da izguglam

na telefonu Srbiju i Voj-

vodinuAndor Deli

Page 6: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

6

vesti

9. MART 2017.

četvrtak, 2. martMirović: „Naši vrhunski naučnici referentni i u Evropi“

Porukom da je nesvakidašnji uspeh Instituta Bio-Sens – prvo mesto za projekat „Antares“ po oce-ni Evropske komisije u konkurenciji više od 200

najprestižnijih evropskih naučnoistraživačkih institu-cija – potvrda da raspolažemo vrhunskim stručnjacima i vrhunskim obrazovnim i naučnim institucijama koji su kadri i da osmisle i da pokrenu projekte na najvišem evropskom nivou, predsednik Pokrajinske vlade Igor Mi-rović otvorio je u Rektoratu Univerziteta u Novom Sadu svečanu akademiju povodom početka ovog projekta.

Budžet projekta je 28 miliona evra, od čega 14 miliona predstavljaju bespovratna sredstva Evropske unije. Ta sredstva namenjena su jačanju ljudskih resursa Institu-ta, zapošljavanju vrhunskih stručnjaka i prenosu znanja iz vodećih evropskih institucija, dok se podrška Pokra-jinske vlade i Vlade Republike Srbije odnosi na jačanje naučnoistraživačke infrastrukture: izgradnju zgrade i nabavku najsavremenije opreme.

Kako je naglasio predsednik Mirović, projekat „Anta-res“ će, uz to što će nalaziti praktična rešenja za primenu novih tehnologija u poljoprivredi, čiji razvoj predstavlja jedan od prioriteta Pokrajinske vlade, otvoriti i oko 150 novih radnih mesta u nauci, zadržati i najbolje mlade stručnjake u zemlji i privući najbolje istraživače iz ino-stranstva.

petak, 3. martVučević sa Simensom potpisao protokol o namerama

U Gradskoj kući potpisan je protokol o namerama između Grada No-vog Sada i kompanije „Simens“. Beograd. U ime Grada Novog Sada potpisnik je bio gradonačelnik Miloš Vučević, dok je u ime kompanije

„Simens“ protokol potpisao direktor Udo Ajhlinger. Imajući u vidu ciljeve i strateške prioritete održivog razvoja Grada u oblastima tehničke infrastruk-ture, energetske održivosti i saobraćaja, kao i to da je „Simens“ koncern na svetskom tržištu prepoznatljiv po tehničkim unapređenjima, kvalitetu i po-uzdanosti proizvoda i usluga u tim oblastima, dve strane su se saglasile da sarađuju u budućnosti u cilju unapređenja kvaliteta života građana.

– Želim da zahvalim kompaniji „Simens“ na inicijativi i podršci za zaklju-čivanje ovog protokola o namerama. Novi Sad je pored Beograda i Niša, grad koji je takođe prepoznao „Simens“ kao partnera.

subota, 4. martMatica srpska i dalje traži nacionalizovanu imovinu

Naša najstarija ustanova kulture bila je nekad i najbogatija, ali joj je gotovo sva imovina oduzeta nacionalizacijom nakon Drugog svet-skog rata. Još pre pet godina Matica srpska odlučila da od države

traži sve što joj pripada, ali zasad bezuspešno. Naime, postojeći zakon-ski propisi brane vraćanje imovine svim zadužbinama i fondacijama kod kojih ne postoji pravni kontinuitet, među koje se ubraja i Matica.

Ta odluka je apsurdna sama po sebi, pa Matica srpska nastavlja pravnu bitku za svoju imovinu.

SEdaM

NSdaNa

Page 7: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

nsreporter.rs

79. MART 2017.

nedelja, 5. martUskoro zgrada Službe hitne pomoći na Telepu

Izgradnja zgrade Službe hitne medicinske pomoći počela je na Telepu ograđivanjem prostora i pripremom terena na uglu Bulevara patrijarha Pavla, Ilariona Ruvarca i Jastrebačke ulice. U budžetu Novog Sada za

tu investiciju, uz sufinansiranje iz budžeta Vojvodine, obezbeđeno je oko 535 miliona dinara.

Na parceli većoj od tri hiljade kvadrata zgrada će imati 2.700 kvadrat-nih metara i veliku garažu. U sklopu zgrade predviđeno je da u prizemlju objekta budu ogranak Apotekarske ustanove i nadstrešnica za zaustavlja-nje interventnih vozila.

ponedeljak, 6. martŽene u ruralnim područjima i prekogranična saradnja

U Skupštini AP Vojvodine održana je Međunarodna konferencija „Žene u ruralnim područjima i prekogranična saradnja”, posvećena osnaži-vanju žena u ruralnim područjima i mogućnostima njihovog aktivnijeg

učešća u projektima prekogranične saradnje u ovoj oblasti. Otvarajući ovu konferenciju, u organizaciji Inicijative mladih lidera, pred-

sednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor istakao je značaj ovog skupa jer je, kako je rekao, posvećen problemu koji je i važan i izražen.

– Ova konferencija dotiče tri teme. Jedna je vezana za problematiku rural-nih sredina, druga je vezana za poziciju žena u ruralnim sredinama, a treća za prekograničnu saradnju. Sve tri teme usko su povezane i veoma je važno da u fokusu bude generisanje projekata koji će sredstvima prekogranične saradnje pokušati da pomognu ženama u ruralnim sredinama – rekao je Pastor.

utorak, 7. martJapanci donirali opremu FTN-u

Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu jedini u Srbiji već 25 godina omogućava učenje japan-skog jezika van studijskog programa, a sad je to

olakšano zahvaljujući donaciji japanske vlade vrednoj 34.000 evra. Kroz program bespovratne pomoći Vla-da Japana potpuno im renovirala dosadašnju učioni-cu i obezbedila najsavremeniju opremu, a za one koji budu uspešni uslediće i usavršavanje u Japanu.

– Mislimo da je ovo izuzetno važno jer je Japan moćna zemlja, od koje možemo imati koristi. Oni su u svim domenima nauke izuzetno uspešni – rekao je dekan prof. dr Rade Doroslovački.

Japanski jezik na FTN-u trenutno uči 96 studenata i zaposlenih.

sreda, 8. martOtvoreno odeljenje pedijatrije u Begeču

Član Gradskog veća za zdravstvo prof. dr Zoltan Horvat posetio je novootvoreno odeljenje pedi-jatrije u ambulanti Doma zdravlja „Novi Sad“ u

Begeču.– Zahvaljujući inicijativi gradonačelnika Miloša Vuče-

vića i saradnji Gradske uprave za zdravstvo s Domom zdravlja „Novi Sad“, stanovnici Begeča dobili su novo odeljenje pedijatrije. Ovo je još jedan način za uticaj na pronatalitetnu politiku grada unapređenjem usluga zdravstvene zaštite dece. Grad Novi Sad nastoji da svim svojim stanovnicima, kako iz centra tako i iz prigradskih naselja, omogući jednake uslove za život i to će nastaviti da radi i ubuduće – rekao je prof. dr Zoltan Horvat.

Prema rečima direktora Doma zdravlja “Novi Sad” prim. dr Veselina Bojata, jedan od ciljeva Doma zdrav-lja „Novi Sad“ jeste revitalizacija objekata koji trenutno nisu u funkciji.

Page 8: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

8 9. MART 2017.

Page 9: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

nsreporter.rs

99. MART 2017.

U okviru Strateškog poziva Interreg-IPA progra-ma prekogranične saradnje između Mađarske i Srbije, u vrednosti od preko 28 miliona evra, Vojvodini je odobreno svih pet podnetih velikih, strateških projekata, saopštili su pokrajinski sekretar za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu Ognjen Bjelić i

pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić. Radi se o oblastima unapređenja prekograničnog upravljanja vodama i sistema upravljanja rizikom, smanjivanja uskih grla u prekograničnom saobraćaju i stimulisanja saradnje u oblasti turizma i kulturne baštine.

– Putem Strateškog poziva za prikupljanje predloga projekata u okviru Interreg-IPA prekogranična saradnja između Mađarske i Srbija, aplicirali smo s pet projekata i nakon formalne i kvalitativ-ne procene Zajedničkog nadzornog odbora, svih pet projekata je odobreno. Ukupna IPA donacija za obe zemlje iznosi preko 24 mi-liona evra, što uz 15 odsto učešća iznosi preko 28,4 miliona evra. Od toga je oko 14 miliona za Mađarsku, a preko 10 miliona evra IPA donacije ide Srbiji – objasnio je Bjelić.

Prema njegovim rečima, za projekat „Snabdevanje vodom i razvoj vodne infrastrukture u graničnim slivnim područjima„ ukupno je odobreno preko 5,9 miliona evra, plus 15 posto učešća, potom za projekat „Kompleksno unapređivanje vodoprivrednih područja kanala Baja–Bezdan„ odobreno je preko sedam milion evra, uz 15 posto učešća, zatim za projekat železnice na deonici Subotica–Baja

preko tri miliona evra uz 15 posto učešća, za projekat „Razvoj pre-kograničnog puta Kibekhaza (HU) – Rabe (SRB)„ preko četiri i po miliona evra uz 15 posto učešća i, za projekat „Raznobojna sa-radnja„ iz oblasti turizma i kulturne baštine odobreno je preko tri miliona evra IPA podrške.

Govoreći o projektu železnice na deonici Subotica–Baja, za koju će biti izrađena projektno-tehnička dokumentacija, pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić istakao je da je ovo osnov za izgradnju železničkog pravca za prugu Subotica–Čikerija–Bačalmaš–Baja, gde je vodeći partner Pokrajin-ski sekretarijat na čijem je čelu, a partner iz Mađarske Evroregio-nalna agencija za razvoj DKMT.

– Višestruka je važnost ovog projekta, od povezivanja dveju luka do rasterećenja putne i drumske mreže, a ima i ekološki značaj, po-red ekonomske komponente. Može se očekivati da ova dokumenta-cija bude pripremljena u naredna dva meseca – rekao je Grbić.

O značaju odobrenog projekta iz oblasti vodoprivrede, v. d. di-rektor JVP „Vode Vojvodine” Slavko Vrndzić istakao je da su na projektu „Kompleksno unapređivanje vodoprivrednih područja kanala Baja–Bezdan„ glavne aktivnosti usmerene na rekonstrukciju i sanaciju prevodnice Bezdan i ustave Šebešfok, te da je ovaj proje-kat, vredan preko sedam miliona evra IPA donacije, plus 15 posto sopstvenog učešća, od ogromnog značaja za hidrosistem, kao i za plovidbu, revitalizaciju plovnih puteva, zatim i za odbranu od po-plava, ali i da, kako je rekao Vrndzić, projekat nosi jednak značaj za turizam i kulturnu baštinu.

Vojvodini odobreno pet IPA projekataU saradnji s mađarskim partnerima Srbija dobila deset miliona evra

Page 10: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

10 9. MART 2017.

Na osnovu onog što smo doživeli u praksi, smatram da će dualni sistem obrazovanja znat-no doprineti pri-vrednom razvoju

Srbije, ističe predsednik kompanije „Energotehnika – Južna Bačka” Dra-goljub Zbiljić.

Kako izgleda kad se spoje ško-la i rad?

– Smatram da je ideja koju je pokre-nula Vlada Republike Srbije o uvođe-nju takvog sistema obrazovanja od-lično rešenje koje će sigurno znatno uticati na smanjenje nezaposlenosti. To govorim na osnovu iskustva koje u

sprovođenju dualnog obrazovanja već ima kompanija „Energotehnika – Juž-na Bačka”. Naime, od 2015. godine u saradnji sa Srednjom elektrotehnič-kom školom „Mihajlo Pupin„ ušli smo u projekat dualnog obrazovanja a na kraju ove školske godine diplome će dobiti prva generacija koja je srednju školu završila po tom sistemu.

Saradnja Energotehnike – Juž-na Bačka i Elektrotehničke škole čini se kao logičan korak?

– Po visini ostvarenog godišnjeg prometa, po broju inženjera, montera i zaposlenih i po kapitalu zauzimamo drugo mesto u Srbiji iza kompanije „Energoprojekt„ iz Beograda. Pozna-ti smo po tome što nastupamo i na

Od 2015. godine u saradnji sa Srednjom

elektrotehničkom školom „Mihajlo Pupin” ušli

smo u projekat dualnog obrazovanja a na kraju ove

školske godine diplome će dobiti prva generacija

učenika

Dualno obrazovanje znatno unapređuje privredni razvoj

IntervjuPredsednik kompanije „Energotehnika – Južna Bačka” Dragoljub Zbiljić

Page 11: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

119. MART 2017.

međunarodnom tržištu i što smo po-bedili na velikom broju međunarod-nih tendera, a sve je to rezultat du-gogodišnjeg ulaganja u ljude i kadar. Stipendiramo dosta srednjoškolaca, imamo i veliki broj budućih inženjera koji su naši stipendisti, pa se moglo i očekivati da među prvima uđemo u projekat dualnog obrazovanja. S dru-ge strane, Elektrotehnička škola „Mi-hajlo Pupin” najbolja je srednja škola elektro-struke u Srbiji, pa je i logično da je usledila saradnja dvaju uspešnih subjekata koja je rezultovala time da nastavu na srpskom i nemačkom je-ziku ove godine završava odeljenje sa 18 učenika.

Kako se snalaze učenici u ško-lovanju i na radu?

– Odeljenje je među samim đaci-ma škole „Mihajlo Pupin” prozvano „odeljenje južna Bačka„. Učenicima tog odeljenja praktično je zagaranto-vano radno mesto ukoliko polože sve interne testove koji se u našoj kompa-niji, nezavisno od rezultata koje po-stižu u školi, organizuju na svaka tri meseca, i to tokom cele druge i treće godine školovanja. Polaganjem tih te-stova odnosno zadataka učenici, koji su inače naši stipendisti, opravda-vaju sredstva koja ulažemo u njih, a njima je zagarantovano radno mesto ili ovde u Srbiji ili u našoj kompaniji u Nemačkoj. Imaju slobodu izbora i zbog toga se i sprovodi nastava i na srpskom i na nemačkom jeziku.

Koji je preduslov za takvo ško-lovanje?

– Kompanija Energotehnika – Juž-na Bačka, u cilju stvaranja što kvali-tetnijeg kadra, izgradila je u Novom Sadu edukativni centar. Ponosni smo na njega jer se sastoji od čitavog niza učionica, radnih kabineta i proizvod-ne hale koja je identična proizvodnoj hali i edukativnom centru u mestu Fula kod Frankfurta. Onima koji se odluče za rad u Nemačkoj to znatno pomaže u snalaženju, posebno u pr-vim danima rada. Učenici završnog trećeg razreda Elektrotehničke ško-le koji su na praktičnoj nastavi u toj kompaniji, tri dana sedmično imaju nastavu u radionici i edukativnom centru, a ponašaju se apsolutno isto kao i svi zaposleni i za njih važe ista pravila kao i za naše radnike. I učenici ih potpuno poštuju. Naravno, svesni smo da se radi o deci kojoj treba tole-risati određene stvari, ali oni s nama sazrevaju i rastu. Prezadovoljan sam dosadašnjim pristupom koji prema radu i učenju imaju ti učenici.

Kako izgleda vaša saradnja s Elektrotehničkom školom?

– Ugovor između kompanije Elek-trotehnika – Južna Bačka i Elektro-tehničke škole „Mihajlo Pupin” pot-pisan je na tri plus jedna godina, ali

ne vidim nijedan razlog zbog kog bi u budućnosti ta saradnja bila preki-nuta. Neki od učenika ove škole već na jesen biće radnici Elektrotehnike – Južna Bačka, što će dodatno dopri-neti daljem podmlađivanju kadra u komapniji u kojoj se od 2013. godi-ne, otkako sam došao na čelo, prvo kao direktor a zatim i kao predsed-nik, prosek starosti zaposlenih sa 56 smanjio na 43 godine.

Elektrotehnika – Južna Bačka ne sarađuje samo s Elektrotehnič-kom školom?

– Pored Srednje elektrotehničke škole „Mihajlo Pupin”, kompanija na čijem sam čelu sarađuje i sa Ško-lom za osnovno i srednje obrazova-nje „Milan Petrović”, koju pohađaju deca sa smetnjama u razvoju. Na tu saradnju sam izuzetno ponosan. Toj deci dajemo šansu tako što prihvata-mo i zapošljavamo đake koji završa-vaju tu školu. Pre svega, izlazimo im u susret u njihovim željama koje se odnose na zanatske usluge koje oni mogu da rade, a nakon toga im zaista pružamo šansu da rade kod nas. To je sigurno najznačajnija stvar koju kom-panija radi a tiče se društvene odgo-vornosti – rekao je Zbiljić.

Vaš rad prepoznat je i van Sr-bije?

– Energotehnika – Južna Bačka dobila je niz međunarodnih prizna-nja, od kojih posebno ističemo ono dobijeno od Svetske banke za proje-kat ispumpavanja vode iz basena Ko-lubara nakon katastrofalnih polava 2014. godine. Važno je da se zna da mi nismo kompanija koja samo radi na srpskom tržištu već smo prisut-ni na evropskom tržištu, i na najbolji način reprezentujemo i sebe i svoju državu. Mi smo najveći kupci proi-zvoda „Novkabela” iz Novog Sada i Fabrike kablova Jagodina, jer nismo pristalice uvoza i ponosimo se time da koristimo srpske proizvode i da dokazujemo da srpska privreda ima znanja da se odupre konkurenciji iz inostranstva.

Partner Energotehnike – Južna Bačka u dualnom obrazovanju Sred-nja elektrotehnička škola „Mihajlo Pupin„ najveća je elektrotehnička škola u celom regionu i trenutno ima 70 odeljenja elektro-struke. Direk-tor te škole Milan Vukobrat kaže da su od samog početka uvođenja ovog vida obrazovanja aktivno uključeni u taj proces.

– Imali smo jaku podršku privrede u Novom Sadu, naročito Elektroteh-nike – Južna Bačka. Oni su nas od po-četka podržali pa smo došli do toga da smo sve učenike prebacili kod njih na praktičnu nastavu. Ovo je treća godina koliko traje saradnja između EŠ „Mihajlo Pupin” i ove kompanije,

a ove godine školovanje će završiti prva generacija električara koja je na-stavu pohađala po modelu dualnog obrazovanja i koja će naći svoje me-sto u privredi – navodi Vukobrat.

Kako je istakao, svih pet dana u radnoj nedelji učenici dolaze na prak-tičnu nastavu, s tim što dva dana u sedmici na praksu idu učenici dru-ge godine, a tri dana učenici završne treće godine.

– S obzirom na to da su deca direk-tno uključena u sam proces proizvod-nje i da uz majstore, bukvalno kao še-grti izučavaju ovaj zanat, nadam se da će njihova pozitivna iskustva po-služiti i drugim školama da se ovakav model obrazovanja uključi i kod njih, a što se nas tiče, mi smo zadovoljni uslugom koju su deca dobila u kom-paniji Elektrotehnika – Južna bačka i onim što su naučila i imala priliku da vide – kazao je Vukobrat.

УНИВЕРЗИТЕТ ПРИВРЕДНА АКАДЕМИЈА У НОВОМ САДУФакултет за економију и инжењерски

менаџмент у Новом СадуБрој: 21/1

Дана: 02.03.2017. г.

На основу члана 70. Статута Факултета за економију и инжењерски менаџмент, (у даљем тексту: Факултет), декан

Факултета, расписује

КОНКУРС ЗА ИЗБОР У ЗВАЊЕ И ЗАСНИВАЊЕ РАДНОГ ОДНОСА НАСТАВНИКА

и то са:а) 3 наставника за ужу научну област

Пословна и међународна економија - са пуним радним временом 3 извршиоца

б) 3 наставника за ужу научну област Финансије и банкарство

- са пуним радним временом 3 извршиоцав) 2 наставника за ужу научну област

Агрономија, технологија и инжењерски менаџмент - са пуним радним временом 2 извршиоца

г) 2 наставника за ужу научну област Квантитативне методе и информациони системи- са пуним радним временом 2 извршиоца

д) 2 наставника за ужу научну област Информационе технологије

- са пуним радним временом 2 извршиоцађ) 2 наставника за ужу научну област

Опште и правне науке - са пуним радним временом 2 извршиоца

е) 2 наставника за ужу научну област Природне науке- са пуним радним временом 2 извршиоца

ж) 2 наставника за ужу научну област Примењена екологија са заштитом животне средине

- са пуним радним временом 2 извршиоцаз) 3 наставника за ужу научну област

Друмски саобраћај и транспорт- са пуним радним временом 3 извршиоца

и) 1 наставник за ужу научну област Страни језик (француски језик)

- са пуним радним временом 1 извршилац

Радни однос се заснива на одређено време (са реизбором на 5 година) за доцента, ванредног професора, а за редовног професора на неодређено време. Рок за подношење молби је 15 дана од дана објављивања конкурса. Услови: услови

конскурса су предвиђени чланом 120. Статута Факултета и чланом 63., 64. и 65 Закона о високом образовању

(„Службени гласник РС„ бр. 76/2005, 100/2007 – аутентично тумачење, 97/2008, 44/2010, 93/2012, 89/2013, 99/2014, 45/2015-аутентично тумачење, 68/2015, и 87/2016).

Пријаве са документацијом доставити на адресу: Факултет за економију и инжењерски менаџмент, Нови

Сад, ул. Цвећарска бр. 2. Тел. 021/400-484; опција 2, е-mail: [email protected]

Декан Факултета Проф. др Драган Солеша

Izgradili smo eduka-tivni centar

u Novom Sadu koji se sastoji

od čitavog niza učio-

nica, radnih kabineta i proizvod-

ne hale koja je identična proizvodnoj hali i eduka-tivnom cen-tru u mestu

Fula kod Frankfurta

Page 12: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

12 9. MART 2017.

Autor: Eržebet Marjanov

nim plafonom” žene se tokom rad-nog veka suočavaju na tržištu rada u mnogim sektorima u kojima posto-ji veća konkurencija s muškarcima. Radi se o nevidljivim preprekama koje žene moraju savladati i zahtevi-ma da postižu natprosečne rezultate da bi njihov rad bio nagrađen i vred-novan jednako kao rad muškaraca, povišicom ili unapređenjem.

Da li ste zadovoljni zastuplje-nošću poslanica u Skupštini Vojvo-dine i Pokrajinskoj vladi?

– Kada se radi o angažovanju u po-litici, kod građana nailazimo na op-šte negodovanje i odbojnost prema

obaveznim kvotama zastupljenosti žena u parlamentu, a kao objašnjenje navodi se da ljudi za rad u parlamen-tu treba da budu izabrani na osnovu sposobnosti. To implicira da se muš-karci samo zbog toga što su muškarci automatski već smatraju sposobniji-ma i kvalifikovanijima i da 30 odsto učešća žena u parlamentu oduzima mesto tim a priori sposobnijim muš-karcima, kao i da smo sasvim ubeđeni da žene koje dolaze zahvaljujući kvo-tama najavljuju katastrofu. Dakle, do-puštamo ženama da uđu u ovu sferu pod uslovom da se unapred osigura njihov doprinos i sposobnost, dok se

Stojanka Lekić, pred-sednica Odbora za sport i omladinu Skupštine Vojvodine, koja je i članica Izvrš-nog odbora Ženske parlamentarne mreže

parlamenta, na pitanje NS reportera kako bi ocenila položaj žena u Srbi-ji, odgovara da je njihov položaj po-boljšan, ali da i dalje nemaju jednake mogućnosti kao muškarci.

U čemu se ogleda nejednak položaj žena i muškaraca u našem društvu?

– Različita istraživanja pokazuju da su retke oblasti u kojima žene nisu diskriminisane. Žena najčešće radi dva posla s punim radnim vremenom – u kući i na radnom mestu. Na oba se susreće s problemima. Žena teže pronalazi posao, za isti položaj ma-nje je plaćena, sporije napreduje u službi, tek 30 odsto upravljačkih i 21 odsto direktorskih mesta u kompani-jama i ustanovama zauzimaju žene. U donošenju važnih odluka vrlo ret-ko učestvuju, a vrlo često moraju da biraju između posla-karijere i rađa-nja. Udeo žena u vlasništvu nepo-kretne imovine je 29,7 odsto. Istra-živanja takođe pokazuju da su žene češće žrtve siromaštva i tranzicije. Ako su žene obrazovane i uspešne, njihove porodice napreduju, a samim tim napreduje društvo i država. Na pravima i položaju oko 3,7 miliona žena u Srbiji mora se raditi svakog dana da bi buduće generacije imale veću ravnopravnost. Moramo biti so-lidarne i ujedinjene da bismo uspele u svojoj borbi – kaže Stojanka Lekić, poslanica Srpske napredne stranke u pokrajinskom parlamentu.

Koliko su ravnopravne s muš-karcima kad se radi o napredova-nju u karijeri, bilo poslovnoj ili po-litičkoj?

– U Zakonu se navodi da pripad-nost polu ne može biti smetnja na-predovanju na poslu, kao i da odsu-stvovanje s posla zbog trudnoće i roditeljstva ne sme biti smetnja za izbor u više zvanje odnosno napre-dovanje i stručno usavršavanje, kao što ne može biti ni osnov za raspo-ređivanje na neodgovarajuće poslove ili za otkaz. Ali odredbe Zakona se krše već prilikom razgovora za po-sao. Prilikom izbora kandidata za po-sao najčešći vid neposredne diskri-minacije žena je zahtev poslodavaca da žena uz biografiju priloži i svoju fotografiju, kao i postavljanje pitanja o bračnom i porodičnom statusu. Po-slodavcima najčešće ne predstavlja problem da pitaju ženu tokom raz-govora za posao da li je trudna ili da li namerava da zatrudni. Sa „stakle-

Prilikom zapošljavanja najčešći vid neposredne diskriminacije žena je zahtev poslodavaca da žena uz

biografiju priloži i svoju fotografiju

Žene su češće žrtve tranzicije od muškaraca

Predsednica Odbora za sport i omladinu Skupštine Vojvodine Stojanka Lekić

INTERVJU

Page 13: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

� 139. MART 2017.

muškarci sankcionišu i diskvalifikuju tek onda kad pokažu neuspeh. Zahva-ljujući izbornom sistemu i kvotama, u Skupštini APV od 120 poslanika 43 su žena. One su prepoznale potrebu jačanja rodne ravnopravnosti, što su pokazale formiranjem Ženske par-lamentarne mreže APV. Broj žena u Pokrajinskoj vladi nije zadovoljavajuć jer samo je jedna žena član Pokrajin-ske vlade, ali je svakako za pohvalu rad Vlade na borbi protiv nasilja i rodno odgovornom budžetiranju.

Tek svaka treća žena odluči se da se oproba u preduzetničkim vo-dama. Koji su, po vama, razlozi?

– Prepreke s kojima se preduzet-nice suočavaju u Srbiji jesu one koje pogađaju sve – nedostatak povoljnih izvora finansiranja, teškoće u naplati potraživanja, preoštra konkurencija, nepovoljan položaj malih kompani-ja na tržištu, nedovoljna tražnja za proizvodima i uslugama, visoka cena poslovnog prostora, opreme, materi-jala itd. Međutim, žene koje se odlu-če za sopstveni biznis posebno po-gađa nedostatak podrške u porodici i teže obezbeđivanje početnog kapi-tala. Zato je država dužna da prema preporukama Komiteta Ujedinjenih nacija za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) obezbedi programe prekvalifikacije i obuke nezaposlenih žena, kao i kredite za preduzetnice. Ekonomsko osnaživanje i podstica-nje žena u preduzetništvu predstav-lja jedan od najvažnih stubova Naci-onalne strategije i Akcionog plana za rodnu ravnopravnost koji su doneti za period od 2016. do 2020, ali još ne postoji dovoljno razvijena svest o potencijalu i značaju ovog resursa za sveukupni razvoj našeg društva, tako da još ostaje da vidimo kakvi će se rezultati postići na ovom području u narednih pet godina.

Kako može da pomogne Žen-ska parlamentarna mreža Vojvo-dine u ekonomskom osnaživanju žena?

– Program za osnaživanje žena s iskustvom nasilja u porodici i u par-tnerskom odnosu u APV 2014–2020. izglasan je uz podršku poslanica. Kao glavni ciljevi programa navedeni su podizanje javne svesti o neprihvat-ljivosti nasilja prema ženama, razvi-janje opštih i specijalizovanih usluga zaštite i podrške za žene žrtve nasi-lja. Ekonomska zavisnost od partnera jedan je od ključnih problema s ob-

zirom na to da rizik od siromaštva predstavlja najčešće razlog ostanka u braku. Amandman koji je podnela jedna poslanica, kojim je u budžetu za 2015. godinu izdvojeno 10 milio-na dinara za osnaživanje žena žrtava nasilja, samo je jedan od načina eko-nomskog osnaživanja. Mera se ogle-dala u zapošljavanju žene žrtve na-silja na godinu dana, a za sredstva je konkurisao poslodavac, sve uz podrš-ku Centara za socijalni rad. Ta mera se sprovodi u kontinuitetu.

Vama je drugi poslanički man-dat u pokrajinskom parlamentu, da li možete napraviti neko poređenje između dva saziva parlamenta?

– Ogromna je razlika između ova dva mandata. Sednice se zakazuju u predviđenom roku od 10 dana, kao što je Poslovnikom predviđeno, i ne dešava se da se 72 sata pre sednice na dnevni red stavlja budžet, kao što je to radila prethodna vlast. U pret-hodnom mandatu pritom nismo do-bijali materijal na vreme, nismo bili u mogućnosti da se pripremimo za sednicu i nismo mogli ni amndmane da podnesemo. Sada su predsednik Pokrajinske vlade i svi sekretari pri-sutni na sednicama Skupštine Vojvo-dine. Nastoje da svaku nedoumicu i nejasnoću objasne i obrazlože. Istu posvećenost imamo i na sednicama Odbora, gde se članovi Pokrajinske vlade trude da nas informišu i odgo-vore na sva pitanja o materijalu koji je na dnevnom redu, bez obzira na to da li materijal ide na sednice Skupšti-ne ili je samo informacija za članove Odbora. To u prethodom mandatu nije bio slučaj, jer su vrlo retki bili oni sekretari koji su smatrali da smo dostojni njihove pažnje. Sada nema ni telefonskih sednica Pokrajinske vla-de, a sekretari su dostupni svim gra-đanima. Sekretari ne sede u svojim kancelarijama, nego mnogo vremena provode upravo u lokalnim samou-pravama, gde u razgovoru s građani-ma pokušavaju da reše što veći broj njihovih problema.

Kako uspevate da uskladite obaveze koje imate kao poslanica i političarka s obavezama prema porodici? Da li možete računati na pomoć članova porodice?

– Moram primetiti da se ovo pita-nje postavlja samo ženama, ali nikada i muškarcima. U srpskom društvu i dalje postoji ideal oca kao hranitelja porodice, dok se na muškarca koji za-

rađuje manje od svoje žene gleda s ni-podaštavanjem. S druge strane, kod žena majčinstvo i briljantna karijera i dalje se međusobno isključuju. Oba gledišta svoje uporište imaju u tra-dicionalnom shvatanju prema kojem je žena ostvarena ako je maksimal-no posvećena kući i deci, a muškarac ako svojom platom može da izdržava celu porodicu. I dalje vlada mišljenje da žena mora da bira između karijere i porodice pa kada čujemo da se žena koja ima porodicu izuzetno ističe na poslu i dobro zarađuje, pitamo se da li joj deca trpe zbog toga u stilu „kako to da je majka, a ceo dan provede na poslu?”. Ovakav stav društva dopri-nosi tome da se žene osećaju krivom ako neguju svoje ambicije i ostvaru-ju veliki uspeh na poslovnom planu jer se to izjednačava sa sebičlukom. Dobra organizacija svakako je neop-hodna kako bi se uskladile poslov-ne i privatne obaveze. Tokom svog radnog veka uvek sam imala podršku porodice, supruga i sinova.

Izborna kampanja za pred-sednika Srbije je u toku. Kako je komentarište?

– Izbori su u normalnim zemljama prilika da se društvo menja nabolje. Ovo što nam nude neki predsednič-ki kandidati sigurno nije bolje, a ne znamo ni za čije interese rade Vuk Jeremić i Saša Janković i ko im pla-ća te skupe kampanje. Do juče ih nije bilo briga za građane i njihove probleme. Ali je važno da Srbija ima ozbiljnog kandidata za predsedni-ka države, čoveka koji je zaustavio propadanje Srbije i doprineo njenoj stabilnosti kao i stabilnosti celog regiona. Ta stabilnost je rezultirala investicijama, doprinela oporavku ekonomije i stvaranju novih radnih mesta. To potvrđuju i posete zva-ničnika iz sveta našoj zemlji koji u periodu dosovske vlasti nisu poseći-vali Srbiju. Sad dolaze jer prepozna-ju energiju, hrabrost i posvećenost Aleksandra Vučića. On je kandidat za predsednika koji ne deli građane na prvu i drugu kategoriju, nego se svakodnevno bori za njihov bolji ži-vot. To pokazuju zvanični rezultati kao i podrška koju građani iskazu-ju na mitinzima. Znam da građani znaju pravu istinu i da znaju šta je najbolje za njih. Nemam dilemu, gla-saću za Aleksandra Vučića, predsed-nika koji će Srbiju povesti brže, jače i bolje…

Poslodav-cima naj-češće ne

predstav-lja problem

da pitaju ženu da li je trudna

ili da li na-merava da

zatrudni

Page 14: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

14 9. MART 2017.

reaguju, sve razumeju kô čeljade kakvo, bož’ mi oprosti – reče nam Radomir Đurišić Linjak poruganije. Jedan od braće Linjaka.

Tu je s nama na salašu na Josićevom drumu – 73 je numera – i Radomirov stariji bruder Mileta. Kako vele kom-šije, bećari i vandrokaši, al’ ljudi ogro-mnog srca koji moraju da se vole...

– Šta divane? Vandrokaši? I – jesmo. I golubari. I Linjaci, po tom nadimkom nas znadu i u Somboru i u celom ataru. Radili smo svašta. Bili smo konobari i sad smo u kafani. Al’ ređe. Samo kô gosti. I to dobri. Kad Linjaci imaju no-vaca, i drugi mogu da popiju, to se zna ovde. Al’ stislo je neko vreme. Nema se, pa i za kafanu ostaje manje para. Iako radimo po vasceli dan. A treba i na porodične obaveze više misliti, nismo momci kô nekad bez briga i obaveza – divani Radomir Linjak, a Mileta sluša.

O’šli po kravu, vratili se s gu-skom. Ponekad se slaže, a češće nepof-torava svom bati.

– Naš pradeda Sima imô je šest bir-cuza, imô je novca kô pleve, al’ je volô sve: kartô se, za suknjom je bežô kô da je morô. Za pradedu Simu se govorilo da je kao linjak, ne mož’ ga u’vatiti ni za

glavu ni za rep. Izmigoljio bi se u svakoj situaciji. Kô ona kanalska i rečna riba. I tako ostadosmo mi Simini naslednici Đurišići – Linjaci.

A povukli smo baš i braša i ja na pra-dedu, priča Mileta.

– Ne kaže se badava da nije krv voda. Odemo mi na vašar jedared da kupimo kravu, a vratimo se s guskom! Razlika u ceni ostala pod vašarskom šatrom. Dobijemo na ćupriji, a izgubimo na mo-stu. Takvi smo kakvi smo. Al’ ne damo se! Setimo se čiji smo i idemo dalje.

Bećarska himna. Kad je o bećar-šagu divan, onda se znalo da kad braća Linajci lumpuju, i kerama ima kafe. A kad se na salaš vraćaju, mogla se čuti ona narodna i vandrokaška:

Kad bećari zorom zapevaju, pendže-ri se širom otvaraju.

Otvor prozor, curice malena, umo-ran sam idem sa terena

Otvor prozor i namesti krevet, ja do-lazim oko pola devet.

E, ova ti je baš dobra, veli Radomir i dodaje iz sveg glasa:

– Bećar ja sam, bećarsko mi telo, još da mi bećarsko odelo...

Setio se, a ko ne bi, mladosti puste. Dok traje, misliš da joj nema kraja, a

SalašarSki divani na Severu Bačke

linjaci – i vandrokaši i golubariDivanim i oni znadu sve što sam im maločas kazô. Pametni su, na sve reaguju, sve razumeju kô čeljade kakvo, bož’ mi oprosti

u bokoru Josićevih salaša ugnezdilo se jato golubova. Tu su pod strejama, na tavanima, šepure se po dvorištu kô da su oni domaćini. Salaš

tako i doživljavaju, to je nji’ov raj, tu su svoji na svome. Znaju svaku dušu, prepoznaju svako živinče... Lete i šeta-ju, pozdravljaju i skrivaju se, već kako im paše.

Golubova ovde ima kô na izložbi, a divan s kapucinerima, perikerima, bu-kinima – staparskim, partlovima – le-tačima, opaticama... Vredi slušati.

Kafanski dani. A ko to divani s go-lubovima kô s najboljim drugovima?

– Divanim i oni znadu sve što sam im maločas kazô. Pametni su, na sve

Autor: Jovan Tanurdžić

Page 15: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

159. MART 2017.

onda gledaš kako curi niz prste dok se drugi već uveliko bećare i tvoje mesto uzimadu. Ali tako mora da bude, ničija nije gorela do zore.

Deca za falu. O golubovima, i to onim ukrasnim s Linjacima se mož’ di-vaniti do sutra. Al’ vole oni i one druge s krilima, živinu što je po salašima na svakom koraku. Kokoške, patke, guske, ćurke... Bore se braća po celu godinu da im živina i ćurke budu i za astal i za pijac, al’ posebno za Svetog Niko-lu i ostale blage dane u vreme zimskih salašarskih čarolija. Da im žene i deca budu zadovoljni, a i gosti. Oni poseb-no, jer kad dođu međ Linjake, ondak svi kao da očekuju nešto posebno. Em što su na salašu, em što su kod ljudi što znaju za dobro jelo i piće. Vole oni iz grada posebno da osete razliku na jeziku i grlu, da kažu kako nji’ovo ku-povno ne mož’ da se meri s ovim spre-mljenim na salašu.

A decom, 16-godišnjom ćerkom Ru-žom i sinom Nemanjom koji ima 17, naš domaćin se baš hvali:

– Deca ova najmlađa su bolja od mene. Tako i treba da bude, lepo se kaže da na mlađima svet staje. Da neće valjda na nama starima? Idu u

školu, bave se sportom, a Nemanja je u ŽAK-u prvotimac. Ove medalje okačene po zidu u kujni osvojene su na tekvondu. Nisam ni znao šta je to dok nije počeo da trenira. A sad ispada glavni sport. I treba tako, nek istutnje silu gde treba. A uz sve obaveze sa-lašarske deca stižu da budu čak i us-pešnija od onih u varoši. Eto, i to su Linjaci. Al’ za falu – kaže nam doma-ćin i sve gledi prema Ruži i Nemanji, uzdanicama svojim.

Ništa bez komšija. Napolju kiša pada, spojilo se nebo i zemlja, al’ smeh i priče o bećaršagima s Linjacima kô da nemaju kraja.

– Jeste, sad je sivo gde god da pogle-daš, neko bi rekô pustoš unedogled, al’ mi to tako ne gledamo. Vidimo i ono što je dano oku i ono što je skriveno iz stabla ili sena. Možda izgleda druga-čije kad se putem ide i slučajno skrene pogled, ali na salašima je uvek živo a životni smo i mi salašari. I volimo da radimo i ima šta da se radi.

Nisu salašari robovi rada, taman po-sla.

– U jesen, kad se porade paorski po-slovi i kad okiša, a još više kad sneg padne, ima se kade za šalu i gošćenja. Volem kad odem kod mojih komšija, a volem i kad mi dođedu. Eto, ovi Josi-ćevi – Joca, Ana i mali Nikola su nam kô rod. A Nikola baš vole kod nas, vole da gledi u golubove, da se sigra sa živi-nom. Iako Babovi imaju i više od nas, voledu da trknu ovamo. Sad je lakše jer je asfalt, a kad kod ovako okiša, bilo je ranije nezgodacija doći i do komšije. Blato bi se lepilo pa ne mož’ nikuda. Samo su deca morala u školu. A, kad-god moj brat i ja ni do škole nismo sti-zali pa šta nam fali. Jelda!

Domaćica malko načačkana. E, baš da vam ništa ne fali ne bi se reklo, kô da je malko načačkana – besna ona-ko kô i sve žene kad joj muškarci u kuj-nu dovedu nenajavljene, al’ pozvane go-ste – veli Ružina i Nemanjina mama.

– Goste treba dočekati s „moliću lepo pa izvol’te”. Novi prijatelj je kô novo vino – mora se iskušati. Ova rakija je naša pa je probajte, a ako je vino il’ pivo po volji. Eto ga na astalu – domaćinski će Linjaci. I muški i ženski.

A kako su Linjaci golubari, nikad do-sta gledanja u ove ukrasne ptice, pa sli-kanje se podrazumeva, al’ onako be-ćarski i vandrokaški opet će nas pesma ispratiti:

Poranila devojčica golube da rani, oko nje se okupili mladi gaćani...

Odosmo u kišu sa salaša između Švrakine ćuprije i Šikerske šume, u varoš somoborsku. Divani salašarski za neku drugu priliku i za nezaborav narodu ravničarskom na diku, a došlja-ma za nauk.

Linjaci – i vandrokaši i golubari

SMANJENO TRGOVANJE NA NOVOSADSKOJ PRODUKTNOJ BERZI

KUKURUZ SKUPLJI GOTOVO PET ODSTO

Nakon gotovo konstantnog rasta cena kukuruza i soje u drugoj po-lovini februara, ova nedelja je donela smirivanje na domaćem tržištu. Razlika između cena koje traže prodavci i onih koje nude kupci pred-stavljala je otežavajući faktor za realizaciju trgovanja, što je za posledicu imalo niži berzanski promet nego prethodne nedelje. Ukupno je preko Produktne berze prometovano 1.100 tona robe, što je za 50,49% manje nego prethodne nedelje, dok je finansijska vrednost prometa manja za 51,93% i iznosila je 21.565.500 dinara.

Prvog radnog dana tekuće nedelje kukuruz je zabeležio ovosezon-ski cenovni maksimum od 17,30 din./kg bez PDV-a. Međutim, nakon toga tržište jednostavno nije moglo da podnese taj nivo cene, što je za posledicu imalo pad, a kasnije i smirivanje cene. Statistički posmatra-no, cena kukuruza je viša nego prethodne nedelje za 4,79%, a nedeljni ponder iznosi 17,17 din./kg bez PDV-a (18,89 sa PDV-om).

U trgovanju pšenicom registrovana je cena od 18,50 din./kg bez PDV-a (20,35 sa PDV-om). Osnovni razlozi ovakvog nivoa cena su pre svega odličan kvalitet hlebnog zrna koji je prometovan u konkretnim poslovima, kao i povoljan paritet. U istom periodu prethodne godine cena pšenice bila je za 14,05% niža od trenutne.

Početak nedelje je na tržištu soje obeležen signalima s tržišta po koji-ma su kupci tražili znatno višu cenu od prethodno registrovanih 46,90 dinara bez PDV-a. To je za posledicu imalo zaustavljanje trgovanja. Međutim, na samom kraju nedelje cena se primirila i registrovano je trgovanje na nivou od 47 dinara (51,70 sa PDV-om), što je za 0,56% viša cena od prošlonedeljnog proseka. Takođe je registrovano trgovanje stočnim ječmom. Kilogram ove žitarice prometovan je po 16,80 dinara bez PDV-a (18,48 sa PDV-om).

U Čikagu je od prethodne nedelje pšenica pojeftinila za 1,37%, a ku-kuruz poskupeo za 1,97%. Stanje useva u velikim proizvodnim oblasti-ma u SAD diže strahove i uspelo je da podržava cene početkom nede-lje. Cene kukuruza i soje koriste se nadom u povoljnu politiku Trampove administracije prema biogorivima, tj. bioetanolu i biodizelu. Međutim, stvarne odluke još nisu donesene.

U Čikagu je od prethodne nedelje soja poskupela za 1,50%, a soji-na sačma ima istu cenu. Kod soje je američko tržište imalo koristi od logističkih teškoća u Brazilu, gde se brodovi suočavaju s kašnjenjima. U Budimpešti je od prethodne nedelje kukuruz poskupeo za 1,36%. U Parizu je pšenica skuplja za 1,74%, a kukuruz jeftiniji za 1,59% nego prethodne nedelje.

Mesečni pregledTokom prve polovine februara na Produktnoj berzi bila je zabeležena

smanjena aktivnost trgovanja zbog nemogućnosti protoka robe Duna-vom. Sredinom meseca gornji i donji tok Dunava bili su potpuno pro-hodni, što je prouzrokovalo i veću aktivnost a samim tim i povećanje prometa na Produktnoj berzi. Izvoznici su se oslobodili robe koja je bila lagerovana i nastavili s redovnim poslovanjem. Ukupno je preko berze prometovano 6.050 tona robe, što je za 58,63% više nego prethodnog meseca, dok je finansijska vrednost prometa iznosila 133.244.670 dina-ra, što je za 6,46% manje nego u decembru.

Konstantan rast cene pšenice koji se nastvio i tokom februra za posle-dicu je imao manji obim trgovanja pšenicom preko Produktne berze. Cena pšenice beleži rast od prethodnog meseca, prosečna ponderisa-na cena pšenice je iznosila 18,33 dinara bez PDV-a (20,17 sa PDV-om), što je za 3,36% više nego u januaru.

Za tržište soje se može reći da je u februaru bilo aktivno kao i pret-hodnog meseca. Nastavio se pozitivan cenovni trend tokom celog me-seca. Najviša dostignuta cenae iznosila je 46,90 dinara po kg bez PDV-a (51,59 sa PDV-om), dok je prosečna ponderisana cena iznosila 46,47 dinara bez PDV-a (51,11 sa PDV-om), što predstavalja cenovni rast od 4,19%.

V. d. direktorMiloš Janjić

Page 16: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

16 9. MART 2017.

DUO SISTEM

NS 444 Ultra

NS 640 Ultra

ZA EFIKASNU BORBU PROTIV KOROVA, DIVLJEG SIRKA i dr.

PREPORUKA SORTIMENTA

KUKURUZA ZA 2017. GODINU POTENCIJAL ZA PRINOS

PREKO 17 t/ha SUVOG ZRNA

NS 6102 FAO 610

POTENCIJAL ZA PRINOS PREKO 17 t/ha SUVOG ZRNA

NS 6010 FAO 690

POTENCIJAL ZA PRINOS PREKO 17 t/ha SUVOG ZRNA

NS 7020FAO 670

POTENCIJAL ZA PRINOS PREKO 17 t/ha SUVOG ZRNA

NS 6030 FAO 660

POTENCIJAL ZA PRINOSPREKO 15 t/ha SUVOG ZRNA i

70 t/ha SILAŽE

NS 6140FAO 650

NS 3022POTENCIJAL RODNOSTI

PREKO 13 t/ha SUVOG ZRNA iIZNAD 50 t/ha SILAŽE

FAO 360

POTENCIJAL RODNOSTI 14 t/ha

NS 4051FAO 420

POTENCIJAL RODNOSTIPREKO 15 t/ha SUVOG ZRNA i

IZNAD 70 t/ha SILAŽE

NS 5010FAO 580

FAO 490

FAO 580

FAO 660

POTENCIJAL RODNOSTI 13 t/ha i PREKO 50 t/ha SILAŽE

NS 444FAO 490

POTENCIJAL ZA PRINOS 15 t/ha

NS 5051FAO 580 NAJPRODAVANIJI HIBRID

U SRBIJI, POTENCIJAL ZA PRINOS PREKO 15 t/ha i

PREKO 50 t/ha ZA SILAŽU.

NS 640 FAO 660

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NS 5041 Ultra

I N S T I T U T za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

BESPLATNI INFO BROJ 0800 000 021www.nsseme.com

Page 17: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

179. MART 2017.

DUO SISTEM

NS 444 Ultra

NS 640 Ultra

ZA EFIKASNU BORBU PROTIV KOROVA, DIVLJEG SIRKA i dr.

PREPORUKA SORTIMENTA

KUKURUZA ZA 2017. GODINU POTENCIJAL ZA PRINOS

PREKO 17 t/ha SUVOG ZRNA

NS 6102 FAO 610

POTENCIJAL ZA PRINOS PREKO 17 t/ha SUVOG ZRNA

NS 6010 FAO 690

POTENCIJAL ZA PRINOS PREKO 17 t/ha SUVOG ZRNA

NS 7020FAO 670

POTENCIJAL ZA PRINOS PREKO 17 t/ha SUVOG ZRNA

NS 6030 FAO 660

POTENCIJAL ZA PRINOSPREKO 15 t/ha SUVOG ZRNA i

70 t/ha SILAŽE

NS 6140FAO 650

NS 3022POTENCIJAL RODNOSTI

PREKO 13 t/ha SUVOG ZRNA iIZNAD 50 t/ha SILAŽE

FAO 360

POTENCIJAL RODNOSTI 14 t/ha

NS 4051FAO 420

POTENCIJAL RODNOSTIPREKO 15 t/ha SUVOG ZRNA i

IZNAD 70 t/ha SILAŽE

NS 5010FAO 580

FAO 490

FAO 580

FAO 660

POTENCIJAL RODNOSTI 13 t/ha i PREKO 50 t/ha SILAŽE

NS 444FAO 490

POTENCIJAL ZA PRINOS 15 t/ha

NS 5051FAO 580 NAJPRODAVANIJI HIBRID

U SRBIJI, POTENCIJAL ZA PRINOS PREKO 15 t/ha i

PREKO 50 t/ha ZA SILAŽU.

NS 640 FAO 660

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NS 5041 Ultra

I N S T I T U T za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

BESPLATNI INFO BROJ 0800 000 021www.nsseme.com

Page 18: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

18 9. MART 2017.

Tri decenije činodejsTvovanja na radio novom sadu (1)

Gde su nestale

Vesele večeri

u Radio Novi Sad došao sam 16. juna 1976. godine i tu sam radio do penzionisa-nja – 10. avgusta 2001.

– Sve to vreme uređivao sam humorističko-satirič-ne emisije, i pisao za njih,

a od januara 1987. do avgusta 1989. bio sam čak i nekakav rukovodilac – urednik pro-grama (pomoćnik glavnog i odgovornog urednika za kulturno-zabavni program). Ako računamo i honorarnu saradnju pre dolaska oko dve godine i posle odlaska oko tri godine, može se reći da sam u Radiju či-nodejstvovao, kako bi rekao Nićifor Todo-rović, jedan od glavnih urednika RNS, pune tri decenije.

Ulazak u tradiciju. Pozvali su me Ni-kola Cvetković, Pavle Janković Šole i Velj-ko Šijakov da dođem iz Sremskih novina, gde sam bio zamenik glavnog i odgovor-nog urednika, u RNS da bih uređivao Ve-selo veče.

– To je za nas bila nova emisija, s kojom smo se uključili u porodicu Vesele večeri rođene 1949. u Radio Beogradu. Od okto-bra 1976. ova porodica je imala četiri člana: Beogradu, Sarajevu i Zagrebu pridružio se i Novi Sad. Svake nedelje, od 20 sati, emi-sija je išla, naizmenično, iz jednog od četiri studija, a ostali su prenosili. Takođe su pre-nosile i radio-stanice u Prištini i Titogradu. Došao sam, dakle, da pravim Veselo veče, ali viša sila je odredila da počnem s Vese-lom vetrenjačom. Naime, mladi i talentova-ni humorista Milan Todorov, koji je osmi-slio i uspešno pravio tu emisiju, pozvan je u vojsku pa je meni pripala obaveza da ga zamenjujem.

To je bila emisija kabaretsko-literarna, drukčija od Vesele večeri, ali nekako sam odradio više od 50 polusatnih programa.

– Jedna je emisija čak i nagrađena na ohridskom Festivalu radija 1977. godine. A za uređivanje Vesele večeri te prve godi-ne zadužen je bio Veljko Šijakov. On je već imao svoju stalnu nedeljnu emisiju nedeljom ujutro, koja je, s vremena na vreme, menja-la ime i donekle koncepciju. Tada se zvala Treći koren, a zatim Ode voz, Od buđenja do čuđenja, Sito i rešeto, Ni rano ni kasno. Ali kao budući urednik Vesele večeri, i ja sam vrlo aktivno s njim sarađivao: u sva-koj emisiji sam imao po nekoliko skečeva i drugih priloga, a uz to sam redovno do-lazio na snimanja i aktivno učestvovao u fazi montaže.

Glumačke legende. Valja znati da mi tada, za razliku od kolega iz mađarske re-dakcije RNS, nismo imali na raspolaganju reditelje, pa smo sami i režirali emisije, kako smo znali i umeli, uz nesebičnu saradnju iskusnih glumaca, tonmajstora i muzičkih urednika.

– Glumci su nam bili dragoceni saradni-ci. Radili su, za male pare, profesionalno, ali s mnogo entuzijazma. Kroz emisije koje sam uređivao prošli su mnogi novosadski

Page 19: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

199. MART 2017.

glumci: Ivan Hajtl, Milena Bulatović, Ste-van Šalajić, Velimir Bata Životić, Anđelija Vesnić Vasiljević, Tihomir Tika Pleskonjić, Mirjana i Stevan Baja Gardinovački, Feodor Feđa Tapavički, Slavko Đorđević, Rade Koja-dinović, Ilinka Suvačar, Vladislav Kaćanski, Aleksandar Đorđević, Božo Jajčanin, Alek-sandra Saška Ilić Pleskonjić, Milan Šmit, Re-nata Vigi, Miodrag Petrović, Olja Vojnović, Pavle Vujičić, Siniša Radosavljević, Vojislav Cinkocki, Mihajlo Badža Pleskonjić, Ljubica Jović, Dragica Sinovčić Brković, Ratko Ra-divojević... Priznanja sam dobijao i za Vese-lo veče, na festivalima u Ohridu (1988) i na Brezovici (1998), kao i na internim takmiče-njima u okviru Radio Novog Sada. Priznanja sam dobio i od Društva novinara Vojvodine, jednom (početkom osamdesetih) za emisiju, a 2002. godine – za životno delo.

Raspad Večeri i države. Da se vrati-mo počecima i da kažem još koju reč o du-gom trajanju.

– Kad se Todorov vratio iz vojske, preu-zeo je svoju Vetrenjaču, koju je radio sve dok je sam nije ukinuo, kad je, posle jogurt revolucije, postao zamenik direktora RNS da bi nastavio uspon lestvicama hijerarhi-je do trona generalnog direktora RTV Novi Sad (odakle je 5. oktobra pao i ugruvao se). Ja sam u oktobru 1977. počeo da uređujem Veselo veče, i to sam radio do penzije. Zani-mljivo je da je i Šijakov takoreći sam ukinuo svoju emisiju (Ni rano ni kasno), uz radosni blagoslov glavne i odgovorne D. R. Meni nije bilo ni na kraj pameti da bilo šta dobrovolj-no ukidam. U tom stavu sam imao oslonac u Radio Beogradu.

Oni su držali Veselo veče na programu i kad je porodica počela da se osipa i kad je knjiga spala na dva slova – Beograd i Novi Sad.

– Doduše, poslednjih nekoliko godina Be-ograđani su davali gotovo isključivo reprize, tako da je jedne nedelje iz Novog Sada u etar išlo novo Veselo veče, a druge nedelje iz Be-ograda staro, što i nije bilo loše, kao podse-ćanje na nekadašnja vredna dostignuća. Kad sam otišao u penziju, istog meseca je otišlo i Veselo veče, i novosadsko i beogradsko.

Ima tu još nešto zanimljivo. – Veselo veče je, moglo bi se reći, osipa-

njem porodice, bilo proba budućeg raspada države. Prvo je ukinuto tzv. jugoslovensko Veselo veče – svaka peta emisija; ciklus u kojem su, nekoliko godina, učestvovale i radio-stanice Ljubljana, Skoplje, Titograd i Priština. Onda se isključio Zagreb (Vedro veče), pa se ugasilo u Sarajevu i najzad u Podgorici, odakle je takođe nekoliko godi-na, u tročlanom sastavu, išlo redovno Veselo veče bivšeg Radio Titograda, koji se već zvao Radio Crne Gore. Beograd i Novi Sad su se do samog kraja držali za ruke.

Skeč najvažnija radijska forma. Nekako u to vreme moj kolega Veljko Šijakov otišao je u penziju, četiri godine pre mene, tako da sam ostao sam na tom čudnom i ča-snom radijskom humorističkom poslu.

– Iako sam imao dosta spoljnih saradni-

ka, veći deo Vesele večeri ispunjavao sam sopstvenim prilozima. Osim toga, pisao sam priloge za druge emisije. To sam radio to-kom celog svog radijskog staža, ali dok nas je bilo trojica, manji je teret bio. Pokušavam da se prisetim emisija za koje sam pisao (i sâm čitao) priloge. Najviše sam pisao, osim pomenutih humorističkih, za emisije O selu za selo i Subotom sa vama, a bilo je i drugih: U međuvremenu, Novogodišnja noć, Novo-godišnji maraton, Noćna ptica, Prepodnevni program, Noćni program; ponekad sam pi-sao čak i za informativnu emisiju Dnevnik. Poslednjih desetak godina imao sam priloge, gotovo svakog dana, u Jutarnjem programu i ponovo, posle pauze od nekoliko godina, u emisiji O selu za selo.

Pisao sam sve kratke forme: skečeve, afo-rizme, epigrame, pesme (songove), najkraće priče, kozerije, satirične osvrte.

– Ali glavna radijska forma je skeč. Ne-mam evidenciju, ali verujem da sam napi-sao barem hiljadu skečeva, od kojih nisam sve sačuvao. S gomile sačuvanih, iz desetak prašnjavih fascikli, napravio sam izbor za knjigu (koja čeka izdavača) pod naslovom Socijalizam kao skeč.

Čitajući ponovo već zaboravljene skečeve, shvatio sam da su to tekstovi vredni pažnje, ne samo u pogledu profesionalnih dometa nego i kao svedočanstvo o našem životu u jednom neobičnom vremenu, u jednom spe-cifičnom društvenom poretku. Pisao sam o svim mogućim (ajd da kažemo, i nemogu-ćim!) temama, o svemu što je našem čoveku smetalo, što je rogobatno štrčalo, što mu je život otežavalo ili što je prosto bilo glupo i smešno. Smešno – u raznim varijacijama. A dešavalo se, u kriznim i opasnim vreme-nima, da napišem namerno i ponešto što uopšte nije smešno.

Bez ućutkivanja. Veoma često tema je bila iz oblasti samoupravljanja, pri čemu se nisam bavio samo nakaznim shvatanjima i još gorom primenom samoupravljanja nego sam grizao i sistem.

– Samoupravljanje je, ako se neko još seća, bilo jedna od četiri-pet vrhunskih političkih svetinja u periodu koji smo na-zivali samoupravni socijalizam. Može biti da smo i mi, humoristi i satiričari od zana-ta, verovali u ideju samoupravljanja. Tada nismo mislili da smo u zabludi, i valjda smo zato tako žestoko pisali o nakaznim oblicima i konkretnim primerima izne-veravanja dobre ideje u sistemskim reše-njima. Posebno nas je pekla nemoć obič-nih radnih ljudi i građana pred osiljenom soc-birokratijom, koja je od njih pravila budale.

Satiričar mora uvek da bude na strani sla-bih i ugroženih.

– U to vreme ugroženi su bili oni u čije ime su donošeni ustavi, statuti, samou-pravni sporazumi i bezbroj samoupravnih propisa i odluka. U toj birokratskoj papi-rologiji zametnula se klica raspada, najpre sistema a onda i države. Kad je država po-čela da se raspada, počeo sam da shvatam da je sad ona ta na čijoj strani, kao satiri-čar, moram biti. A kad se država sasvim raspala, shvatio sam da su najugroženiji, od svega na svetu, srpski narod i Srbija kao država. To i danas mislim. Nažalost, neke moje kolege satiričari to nisu najbolje razu-meli, ali to nije moj problem. S početkom novog veka i novog milenijuma, u relativno novom društvenom poretku, satiričar se našao pred novim izazovima. I ja pokuša-vam da se snađem u novim uslovima. Iako nisam u cvetu mladosti, još nemam name-ru da sam sebe ućutkam.

Page 20: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

9. MART 2017.20

Biseri Veselih večeri

Mapologija– Šta je po volji, gospodine?– Hteo bih da kupim geografski atlas. Imate li?– Kako da ne!– Pa mislim, te nestašice...– E, na tom polju nema nestašica. Naprotiv, nikad nismo imali bogatiju proizvodnju geo-grafskih mapa. Imamo širok izbor. Izvolite, birajte!– Znate, to je za mog malog. Dobar je đak pa bih molio jedan dobar atlas.– Pogledajte ovaj. Tu su sve zemlje sveta pre raspada komunističkih država, za vreme stvaranja novog svetskog poretka i posle uje-dinjenja Evrope, što tek treba da se dogodi.– Uh, to je previše komplikovano za mog ma-log!– Nema problema! Imamo mi za sve uzraste!– Dajte nešto za osnovce.– Evo, vidite ovaj atlas. U njemu su sve ne-svrstane zemlje... – Ne, ne, nemojte! Dosta mi je nesvrstanih! Neće to moj mali razumeti! Dajte vi meni nešto gde je mapa naše domovine! Neka moj mali prvo to nauči!– Važi! Evo, tu je atlas Jugoslavije! Prva Ju-goslavija, druga Jugoslavija, treća Jugoslavi-ja, otcepljene jugoslovenske republike, srpske krajine, Jugoslavija s Prevlakom, Jugoslavija bez Prevlake, uveličana Prevlaka, područja pod kontrolom Unprofora, mapa kriznih ža-rišta, karta novih zgarišta... Ej, ej, gospodi-ne, čekajte, nisam vam sve pokazao!– Neka, hvala! Nije to za mog malog! Mora-ću, izgleda, sam da mu crtam mape!Veselo veče, 18. oktobar 1992.

Nevini krivci– Predlažem da se malo osvrnemo unazad.– Pa, može. Jedino i možemo da se osvrnemo unazad. Ne možemo se osvrnuti unapred!– Mislio sam – da napravimo neki obračun.– U redu. Ali ako može, bez žrtava.– Nisam mislio na oružani obračun. Nego, ovako, da ocenimo gde smo bili i dokle smo stigli. – Gde smo bili? Nigde. Šta smo uradili? Ništa. – E, pa nije baš tako. Bili smo mi na solidnom mestu a i svašta smo radili.– A sad izgleda kao da smo pomereni s mesta.– Tačno. I za to je neko kriv!– Neko je kriv i za ono što smo u poslednje vre-me radili!– A mnogi su krivi za ono što su nam uradili!– Neki su krivi za ono što nam se sada događa!– Ima i krivaca za ono što nam se nije dogodi-lo!– Mnogo je krivaca, ali i mnogo nevinih žrta-va.– Ja sam čuo da ima i nevinih krivaca.– Ta šta kažete?!– Da, da. To će se videti kad prođe cela ova gužva. Biće više nevinih krivaca nego nevinih žrtava!Veselo veče, 1995.

Na vetrometini– Kolega, jel’ duva? Zasad samo potpiriva. Ali bojim se da će dunuti nešto jače. Žiga me u krstima, s one strane.– Neće biti, kolega, s one strane. Onomad je dunulo s one. Kad duva s one strane, postoji određeni ritam, razmaci su pravilni. Ako bi sada dunulo s one, taj bi se ritam poremetio.– Toga se i bojim. Taman smo uspostavili ne-što malo ravnoteže na toj razini vetrometine.– Kako bi bilo da se, dan-dva, sklonimo u za-vetrinu?– Ne vredi. Vetrokaz pokazuje da se i tamo nešto kuva. Kanda će dunuti i otud.– Otpozadi?!– Aha. To je retka pojava, ali dešava se. Pričali su mi ljudi. Zdravo je nezgodan taj stražnji vetar. Može da oduva, odnese s milim bogom.– A da vežemo pojaseve?– Ni od toga nikakve koristi, kolega. Ne bi-smo izdržali nalet slatkog vetra.– Zar ćemo imati posla i sa slatkim vetrom?!– Takve su prognoze. A i oseća se nešto u vaz-duhu...– Kolega, a šta mislite o barikadi?– Uzaludan trud. Kad dune donji vetar, u kombinaciji sa slatkim, ode naša barikada u vazduh, kao kula od karata.– Možda bi nas donji vetar mogao zaobići?– Nekad se to dešavalo, ali danas – retko. Ne-mate pojma, kolega, koliko smo izloženi do-njem vetru. Danas je on opasniji od gornjeg! Na donjem vetru ostaćemo čitavi samo ako se kojim slučajem uhvatimo za prednji vetar! Međutim, prednji je tako nestalan, nikad ne znaš kad će fijuknuti.– Pa, šta da radimo, kolega?– Šta možemo. Isto kao dosad: držimo se zu-bima za vetar!Veselo veče, 12. septembar 1999.

Drugi– Zašto se događaju ovakve strašne stvari?– Zato što drugi nisu hteli da nas slušaju.– Znači, krivi su drugi?– Jeste. Krivi su što neće da pogledaju istini u oči.– To je prilično neodređena krivica.– Nisu prihvatili određene predloge.– Jesu li im ponuđeni neki argumenti?– Drugi ignorišu naše argumente.– Možda ne misle na budućnost?– Drugi su krivi što još nema lepše budućno-sti.– A ni sadašnjost nam nije nešto naročito...– Drugi ne priznaju našu sadašnjost.– Prošlost je bila malo lepša...– Drugi pljuju na našu prošlost!– Tako, dakle. Znači, drugi...– Da, da. Drugi su krivi za sve.– E, baš je to nevolja. A zašto se sve ovo baš nama događa?– Valjda zato što nismo kao drugi.Veselo veče, 30. januar 2000.Kraj u narednom broju

Novinar i pisacAnđelko Erdeljanin (1941) objavio je knjige satire: Pamet protiv uma (1970, „Tribina mladih”, Novi Sad – pod pseudonimom A. Kamen), Poluteške beleške (1976, „Straži-lovo”, Novi Sad), Lake pesme (1979, „Stražilovo”), Za intimnu negu (1985, „Sremske novine”, Srem-ska Mitrovica), Moj prijatelj Kuzman Nakrajkućin („Sremske novine”), Srpski aforizmi (1997, „Rad”, Beo-grad), Bezdušna opasnost (1999, „Stilos”, Novi Sad), Smešne pesme (2002, „Srpska knjiga”, Ruma), Ni-kom ništa (2004, „Futura”, Pe-trovaradin), Sitne zverke i barabe (2004, „Futura”), A meni nepri-jatno (2005, „Rad”), Najveći konj u Srbiji (2008, „Futura”), Podne u pozorišnom klubu (2009, „Futu-ra”), Politička luda (2009, „Orfeus”, Novi Sad), Erdeljanje (2010, „Futu-ra”), Tragedija u tri čina (2011, UBSS „Jež”, Beograd) , Džabe priča (2011, UBSS „Jež”), Topla jajetina s jaji-ma (2016, „Prometej”, Novi Sad) i druge. Autor je i pet knjiga za decu, jed-ne hronike, dve knjige književne kritike, dvadesetak radio-drama i dramskih minijatura (koje su emi-tovali Radio Novi Sad – na srpskom i mađarskom jeziku, Radio Zagreb, Radio Ljubljana i Radio Bukurešt – na rumunskom) i oko 500 knji-ževnih prikaza, članaka i eseja u novinama i časopisima. Koautor je zbornika anegdota Sremske do-skočice i Veseli Srem. Bio je sarad-nik i redaktor leksikona Znamenite ličnosti Srema. Zastupljen je u više od šezdeset antologija, panorama i zbornika. Mnogi njegovi tekstovi, osim na radiju, objavljeni su i u ča-sopisima i novinama širom neka-dašnje Jugoslavije, na svim jezicima naroda i nacionalnih manjina, a neki i u inostranstvu.

Page 21: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

219. MART 2017.

Zagrlicu te svako jutro,

iako kasnim na posao.

Page 22: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

22 9. MART 2017.

Драги суграђани,

Молимо вас да на време плаћате рачуне за грејање и тако обезбедите топлину својих домова током зимских дана.

Само заједничким одговорним понашањем можемо унапредити квалитет становања, a нашем Новом Саду осигурати место у друштву уређених европских градова.

Захваљујемо се свим Новосађанима који су препознали значај несметаног функционисања комуналног система и редовним измирењем својих обавеза омогућили нашем граду да се развија и иде путем свеопштег напретка.

Ваша Новосадска топлана

Page 23: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

239. MART 2017.

Iako građevinska sezona još uvek nije zvanično počela, JKP „Vodovod i ka-nalizacija” započelo je s planiranim investicijama za 2017. godinu. Zapo-četa je rekonstrukcija kanalizacione mreže na Detelinari. Reč je o starom delu kanalizacione mreže koji će se

menjati.

Radovi na Detelinari. Radovi će se obavljati u tri ulice, i to u Janka Čmelika, Ilije Birčanina i Svetislava Kasapinovića iz-među ulica Branka Bajića i Hadži Ruvimove. Trenutno je u ovom delu grada izmenjen i režim saobraćaja, zbog prekopavanja sao-braćajnica. Saobraćaj je zabranjen na polo-vini ulica Hadži Ruvimove i Janka Čmelika gledano iz pravca Bulevara Evrope tako da

Hadži Ruvimova privremeno postaje slepa od Bulevara Evrope do Janka Čmelika, kao i Janka Čmelika od Kopernikove do Hadži Ruvimove. Iz Kopernikove obavezno je levo skretanje u Veselina Masleše. Ovi radovi na-stavak su investicije koja je započeta prošle godine kada je rekonstruisana kanalizacio-na mreža u Kopernikovoj ulici. Zamenom kanalizacije biće potpuno rekonstruisana kanalizaciona mreža u ovom stambenom bloku naselja Detelinara, čime će biti po-boljšano odvođenje otpadnih i atmosferskih voda iz ovog dela grada. Investicija je vredna 11 miliona dinara, a rok za završetak radova je 90 kalendarskih dana.

Stiže voda i na Popovicu. Kada je reč o izgradnji vodovodne mreže, nastavlja se

gradnja na Popovici u zoni rezervoara R-3. Cela investicija započeta je lane. Početak građevinske sezone ove godine podrazu-meva nastavak radova i u naselju Čardak, a radi se o završetku izgradnje kanalizaci-one mreže, kao i o izgradnji priključaka na mreži. Tim poslovima biće rešeni dugogo-dišnji problemi sa septičkim jamama koje su u ovom naselju dosta nepristupačne.

Takođe, obezbeđen je novac za izgradnju druge visinske zone i za snabdevanje pija-ćom vodom meštana u prigradskom nase-lju Bukovac. Stanovnici Bukovca imaju vi-šegodišnji problem s vodosnabdevanjem i pritiskom u sistemu. U planu je i izgradnja rezervoara u ovom delu grada, čime bi ova investicija bila zaokružena.

Ulaganje smanjuje gubitke. Jed-na od najvećih investicija u ovoj sezoni jeste rekonstrukcija primarnog voda, ma-gistralnog prstena koji se proteže od Bu-levara Evrope preko Rumenačkog puta do Privrednikove ulice. Značaj magistralnog voda je velik jer on snabdeva radnu zonu koja je u poslednje vreme ponovo aktivi-rana zahvaljujući otvaranju novih proi-zvodnih pogona. Radovi će se obavljati u dosta teškim uslovima pošto jedan deo ma-gistralnog voda prolazi ispod pruge. Grad Novi Sad izdvojio je 60 miliona dinara za rekonstrukciju ovog primarnog voda, ali će nakon završetka rekonstrukcije biti pobolj-šano vodosnabdevanje ne samo za radnu zonu nego i za ceo deo grada koji zahvata Novu i staru Detelinaru. Ono što je naj-važnije, ističu u Vodovodu, to je da će biti smanjen broj havarija na dovodniku, što će predstavljati višestruku korist kako za Grad tako i za građane.

Donacija računara za vrtiće. Javno komunalno preduzeće „Vodovod i kanaliza-cija” poklonilo je 10 računara mališanima u dva novosadska vrtića. Kako nadležni u Vodovodu kažu, na molbu Radosnog detinj-stva, vrtići „Dunavski cvet” i „Kolibri” od-sad će uvesti novitete u svom radu s decom predškolskog uzrasta.

Upravnica vrtića „Dunavski cvet” zahva-lila je radnicima i direktoru „Vodovoda i kanalizacije” i istakla da je ova saradnja dragocena i da će se računari koristiti u edukativne svrhe u radu s decom te da će ih pripremiti za školske aktivnosti koje ih očekuju u skorijoj budućnosti. Na ovaj na-čin JKP „Vodovod i kanalizacija” nastavlja da pomaže svim preduzećima i organizaci-jama kojima je pomoć neophodna u sklopu društveno odgovorne delatnosti. Plan je da se slične akcije sprovode i u budućnosti, naveli su u Vodovodu.

Početak nove građevinske sezone u JkP „vodovod i kanalizaciJa”

Zbog radova Vodovoda izmenjen je saobraćaj u delu Detelinare

InvestIcIonI zamah u 2017. godInIAutor: marija magdalena Idei trifunović

Page 24: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

Varljivo petrogradsko leto iskazalo se 4. jula 1917. godine, teški kišni oblaci spustili su se gotovo do zemlje. Bio je četvrtak, ali prodavnice nisu radile i nikog nije bilo na ulica-

ma, siguran znak da se opet spremaju ne-redi. Oko podneva prema centru krenula je masa radnika i vojnika, istovremeno u grad iz pravca Kronštata uplovljavala je flota oklopnjača, tegljača i remorkera. Iskrcalo se oko 20.000 mornara naoružanih revolveri-ma i puškama.

Marš kronštatskih mornara. Pomor-ska baza Kronštat bila je uporište anarhista, ali i boljševici su se tamo dobro držali. I jed-ni i drugi smatrali su da je vreme za oru-žani ustanak, ali nisu imali strateški plan. Dok su vojni orkestri svirali Internacionalu, uputili su se kod onog za kog su mislili da ima plan. Mornari su marširali prema Palati Kšesinska, centrali Boljševičke partije, ali ni Vladimir Iljič Lenjin nije znao šta da radi. Nekarakteristično je oklevao.

24 9. MART 2017.

historia magistra vitae est

Priredili: Miloš Dukić i Isidora Filipov

Kerenski otvara vrata

oktobra

Februarska revolucija 1917. godine u Rusiji za početnike (2)

Page 25: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

259. MART 2017.

Najpre nije hteo da izađe na terasu, a kad su ga konačno privoleli, govorio je nemu-što nekoliko sekundi. Uopšteno je najavio skori dolazak sovjeta, međutim. bez kon-kretnog uputstva za mornare. A da im je rekao da krenu na Tauridsku palatu, nekad vlasništvo kneza Potemkina, odmah bi ga poslušali i pohvatili ministre. Međutim, Le-njin se povukao s terase i do samog početka Oktobarske revolucije više se nije obraćao masama.

Desetine mrtvih. Onda su mornari tog 4. jula i bez boljševičke podrške ipak krenuli prema Tauridskoj palati, usput su im se pri-družili radnici iz ogromnih zavoda Putilov. Odjednom, zapucali su kozaci i kadeti, dese-tine mrtvih ostale su na ulicama. U potpu-noj neizvesnosti ministri su se razbežali na sve strane, Aleksandar Fjodorovič Kerenski, jedan od ključnih članova Privremene vlade sklonio se na front. Zgrada vlade, skladišta oružja, telefonska centrala, pošta, železni-ca... sve je bilo napušteno i nebranjeno.

Odbrana Tauridske palate. Činilo se da će Privremena vlada menjševika, esera i kadeta pasti sama od sebe, pogotovo što su se mornari i radnici nakon puškaranja pri-kupili i nastavili prema Tauridskoj palati. Ubrzo ih je bilo pedeset hiljada, a zgradu je čuvao samo oficir V. S. Vojtinski sa 18 voj-nika. Hrabro ih je rasporedio na velike fran-cuske prozore na pročelju zgrade, mada to ništa ne bi pomoglo da je naoružana masa krenula u napad. Ali nije. Bližila se noć i ve-ćina se razišla po kućama i parkovima.

Oko tri hiljade mornara pošlo je prema Petropavlovskoj tvrđavi, tamo su oslobodili nekoliko zatvorenika i legli u ćelije. Ujutro su izišli i ponovo mudrovali, dok ih ministri nisu obavestili da slobodno mogu da se vra-te u Kronštat.

Marseljeza protiv Internacionale. Naime, Privremena vlada se brzo pribrala i počela da guši pobunu mornara i radnika. Pozvali su odane trupe iz okoline već uju-tro 5. jula i one su nastupale prema centru grada. Do Tauridske palate uz zvuke Mar-seljeze prvi je stigao Izmailovski puk. Kao da je to bio njihov odgovor na Internacio-nalu kronštatskih mornara. Dodatno su ih mobilisale glasine da su Lenjin i boljševici nemački plaćenici.

Upali su u prostorije lista Pravda, a za vođom boljševika i njegovim najbližim sa-radnicima Zinovjevom i Kamenjevom 6. jula raspisana je poternica zbog veleizdaje. Vojnički vod uhapsio je Nadeždu Krupsku i Marka Jelizarova, jer su mislili da je on Lenjin. Jelizarov je bio visok i krupan, što govori da u to vreme lik vođe boljševika još nije bio poznat u javnosti.

Bekstvo u Finsku. Vladini vojnici upali su zatim u Palatu Kšesinska, 500 dobro na-oružanih boljševika predalo se bez borbe, a Lenjin je obrijao bradu i u radničkom odelu i

sa Zinovjevom pobegao u Finsku. Tragajući za njim, policija je pretražila desetine sta-nova u Petrogradu pa i stan Maksima Gor-kog, uhapsili su Trockog, Kamenjeva i još 800 boljševika.

Privremena vlada se odbranila, ulicama su patrorirale njene trupe, a umesto Lvova premijer postaje Kerenski, dotadašnji mini-star rata i mornarice. Pošto je preuzeo vlast, Kerenski ide dalje. Impresivnim govorima tera vojnike da ponovo krenu na zapad, za glavnog komandanta umesto Brusilova po-stavlja Lava Kornilova, priča se o uvođenju smrtne kazne za dezertere... Ali Nemci nisu gubili vreme i na severu fronta napreduju sve dublje, činilo se da prolaze kao nožem kroz maslac... Nova opasnost za Privremenu vladu bila je na vidiku.

Lenjinov odgovor. Od proleća 1917. godi-ne, kad se Lenjin vratio iz Švajcarske i obja-vio Aprilske teze, u sovjete sve više prodiru boljševici. Organizuju štrajkove, masovne proteste, radničke nemire i pripremaju te-ren za svoju revoluciju. Konačno, u junu je sazvan Prvi sveruski kongres sovjeta na kome su menjševici i eseri i dalje većina. Suprotno stavovima Privremene vlade, ša-lju zahtev saveznicima da se prekine rat i zaključi opšti mir, podržavaju pravo nacio-nalnih manjina na samoopredeljenje...

Tokom rasprave menjševik iz Gruzije Irakli Cereteli rekao je, međutim, da sovje-ti moraju i dalje da podržavaju Privreme-nu vladu jer ne postoji nijedna stranka koja može sama sastaviti novu. Na to mu je Le-njin iz klupe dobacio:

– Postoji!

Brusilovljeva ofanziva. Za to vreme, saveznici i dalje traže da Rusi napadaju na frontu, iako je vojnicima bilo dosta svega. Na oduševljenje Vlade, general Aleksej Bru-silov 18. juna poveo je ofanzivu u Galiciji. Posle dva dana uspeha, prednje ruske jedi-nice tražile su zamenu, ali rezervene nisu htele da im priđu. Nastao je haos, vojnici su masovno dezertirali i prelazili među boljše-vike jer su jedino oni čvrsto obećavali da će odmah prekinuti rat.

Stanje se još više pogoršava pošto Nemci 21. avgusta ulaze u Rigu. U Petrogradu je zavladala panika jer prema neprijatelju uda-ljenom nekoliko stotina kilometara više ne stoji nijedna ozbiljna jedinica. Uz to, gra-dom se šire glasine da boljševici pripremaju državni udar.

Boljševici izlaze iz ilegale. To je bila laž, ali je dobro došla Kerenskom da se reši Kornilova, koga je na mesto glavnog koman-danta umesto Brusilova imenovao jedva nešto više od mesec dana ranije. Naime, Kornilov je pokazao državničke ambicije i, prema nekim glasinama, smišljao da kroz vojnu diktaturu postane prvi čovek Rusije. Tada nastaje čuve-na zbrka s telegramima koja ni do danas nije razjašnjena. Naime, Kerenski šalje telegram Kornilovu i smenjuje ga s mesta vrhovnog ko-mandanta. Ali odmah je shvatio da nema koga da postavi na taj pložaj pa mu nekoliko sati kasnije šalje nov telegram i opoziva prvi.

Međutim, čim je primio prvi telegram, Kornilov zaključuje da je premijer pod snaž-nim pritiskom boljševika. Tada šalje Treći konjički korpus na Petrograd sa zadatkom da spreči njihov udar i preuzimanje vlasti. Ke-renski dolazak trupa Kornilova vidi kao po-tvrdu glasina i opasnost za svoj položaj. Tra-ži spas po svaku cenu a jedina realna snaga su boljševici, iako su u ilegali još od početka jula i hapšenja Trockog i bekstva Lenjina.

Neuspeo protivudar. Tog trenutka boljševici izlaze iz zatvora i ilegale, Kerenski im daje oružje i sprečava ulazak Kornilovlje-vog korpusa u Petrograd. Ali bilo je to ujed-no i oružje kojim će crveni srušiti samog Kerenskog dva meseca kasnije u Oktobar-skoj revoluciji. Kornilov je uskoro uhapšen, a Lenjin i boljševici su naglo ojačali i više niko nije mogao da im stane na put.

Boljševici su 25. oktobara po julijanskom odnosno 7. novembra po gregorijanskom ka-lendaru izveli državni udar i došli na vlast. Za to im je trebalo 20 sati. U početku ti do-gađaji nisu nazivani Oktobarska revolucija već Oktobarska pobuna ili Ustanak 25. okto-bra, kao što se može videti u tadašnjim do-kumentima – u prvom izdanju kompletnih Lenjinovih dela, na primer.

Kerenski je ispred boljševika pobegao u Pskov, sakupio je lojalnu vojsku i pokušao da se vrati u Petrograd. Uspeo je čak da zauz-me Carsko Selo, ali je poražen kod Pulkova i jedva izvukao živu glavu.

Sudbinski telegrami. Nekoliko nedelja skrivao se po Rusiji pre konačnog bega u Pariz. Za vreme ruskog građanskoga rata nije podr-žavao nijednu stranu. Posle okupacije Fran-cuske u Drugom svetskom ratu odlazi u SAD. Kerenski uopšte nije bio slab državnik, kako je uglavnom ocrnjen u istoriji. Sudbina se dvaput pomoću telegrama poigrala s njim – dva mese-ca nakon prvog došao je na vlast, dva meseca nakon drugog je zbačen.

Umro je u Njujorku 1970. godine, a Ruska pravoslavna crkva nije htela da ga sahrani jer su smatrali da je odgovoran za pad Rusije u boljševičke ruke. Kad je i Srpska pravoslavna crkva u Njujorku isto postupila, telo Keren-skoga preneto je u Englesku. Položeno je u lon-donskom groblju Patni Vejl u delu za pokojnike bez religije.

Od narednog broja u 13 nastavaka objavljuje-mo feljton Vase Kazimirovića „Crna ruka”

Kad je Kerenski umro u Njujorku 1970. godine, Ruska pravoslavna crkva nije htela da ga sahrani jer su smatrali da je odgovoran za pad Rusije u boljševičke ruke

Page 26: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

26 9. MART 2017.

Page 27: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

279. MART 2017.

Goleada na Karađorđu

Sjajan derbi u Novom, Sadu prepun šansi i golova, ali na kraju – radost gostiju. Vojvodina je počela kao iz snova, posle devet minuta vodila je sa 2 : 0,

golovima Melega i kapitena Puškarića. Crvena zvezda je do kraja poluvremena držala inicijativu, ali beskorisno, dok je Voša u 45. minutu mogla sve da reši da Meleg i Malbašić nisu hteli da se ušetaju u gol, umesto da loptu lagano ubace u mrežu.

U drugom delu, međutim, sasvim druga slika. Beo-građani su mnogo konkretniji, napadi se ređaju u ta-lasima i gol prosto visi u vazduhu. Najpre izjednačuje golovima stranaca Le Taleka i Boaćija, a zatim potpuni preokret kreira Puškarić, ali ovaj put loptu zakucava u vlastitu mrežu za 2 : 3.

Navijači Voše svakako su razočarani, ali okakvi derbi-ji vraćaju nadu u srpski fudbal. M. D.

Foto: Miloš Pavkov

Page 28: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

28 9. MART 2017.

U beogradskoj kombank areni održano 34. atletsko prvenstvo evrope U dvorani

ivana preko pet fića do zlataNaša atletičarka obeležila svojim rezultatom šampionat i svojevrsnom harizmom podsetila svet da je iz iste zemlje kao i Novak Đoković

ponos, sreća i hvala – najčešće su reči koje je ponavljala zlatna Ivana Španović po-sle trijumfa na 34. Prvenstvu Evrope koje je održano u be-

ogradskoj Kombank areni. Naša he-roina birala je reči kada je govorila o Srbiji, svovoj porodici, AK „Vojvodi-na”, svom klubu, Atletskom savezu i, naravno, o svom treneru Goranu Obradoviću.

Drehslerova i Čistjakova. Svojim skokovima, bolje rečeno, le-tovima preko sedam metara Ivana je stasala u legendu a s rezultatom 7,24 metra svrstala se na treće mesto u istoriji skokova udalj. Podsetimo da svetski i evropski rekord u dvorani od 13. februara 1988. godine drži Haj-ke Drehsler. Tada atletičarka Istočne Nemačke vinula se do 7,37 metara, a duži skok od Ivane Španović ima još samo sovjetska reprezentativka Galina Čistjakova sa 7,30 metara. Ostvarila ga je 28. januara 1989. i od tada su samo njih dve, i to kao reprezentativke država kojih više nema, nadskočile Ivanu.

Da je lako, nije, a da je izgledalo tako – jeste. U svojoj finalnoj seriji Ivana je gotovo stalno letela preko sedam metara, osim prestupa u prvoj i petoj seriji. U drugoj je skočila 7,16, u četvrtoj 7,17, a u šestoj, kad je sve već bilo jasno – 6,73 metra. Srebrnu medalju osvojila je Britanka Lorejn Judžen s rezultatom 6,97 metara, a bronzanu Klaudija Salman Rat iz Nemačke, koja je skočila 6,94. Ivana je tako odbranila zlatnu medalju na dvoranskom kontinentalnom šam-pionatu, osvojenu pre dve godine u Pragu.

Najemotivnije takmičenje. Najbolja srpska atletičarka nakon osvajanja titule šampiona Evrope u skoku udalj izjavila je da je ponosna

kao nikad u životu jer je veliki uspeh ostvarila pred domaćom publikom.

– Obećala sam sebi da ću uživati u svakoj sekundi prvenstva, ne mogu vam opisati koliko sam ponosna, kao nikad u životu. Učinila sam na-rod ponosnim i hvala publici. Ovo je najemotivnije takmičenje i obeleži-će moju karijeru – poručila je Špa-novićeva.

Nošena ovacijama prepune Arene, Ivana je briljirala, podsetila je, kako su neki rekli, na Novaka Đokovića iz najboljih dana. Bila je nezaustavlji-va, harizmatična, omiljena u Srbiji i skoro svi poklonici sporta u našoj ze-mlji bili su pokraj televizijskih ekra-na. Pala je i po koja suza radosnica, ali Ivana i pod emotivnim nabojem nije zakazala ni u jednom skoku.

Stalno preko 7,20. Preskočiti čak pet fića čudo je neviđeno.

– Uoči ovog takmičenja u mislima sam imala rezulat 7,27 metara, čak sam razmišljala i o novom svetskom rekordu, ali sjajno je i ovako kako je rekao moj trener Goran Obradović – kazala je Ivana, pomalo i u šali, ali nekako ubedljivo, i nagovestila veli-ke rezultate u ovoj i narednim go-dinama.

I dodala da se ne plaši ovih rezul-tata.

– Ponavljaću skokove od preko 7,20 metara, to sada mogu, spremna sam i fizički i psihički – rekla je Ivana, koja 10. maja slavi 27. rođendan.

Navikla nas na uspeh. Veliki uspeh odmah su joj čestitali Tomi-slav Nikolić, Aleksandar Vučić, Va-nja Udovičić, Milorad Dodik i mnogi drugi, a posebno se izdvaja čestitka gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića.

– Ivana nas je navikla na uspeh i najbolje rezultate, tako da smo i ovog puta bili uvereni da će nas po ko zna koji put učiniti ponosnim. Nedugo pošto joj je Novi Sad zahvalio dode-

lom Februarske nagrade, prestižnog priznanja Grada Novog Sada, još jed-nom je stavila osmehe na lica sugra-đana i sunarodnika. Uvek ćemo biti ponosni na nju i njen tim koji preda-no radi na dostizanju neverovatnih rekorda i konstantnom pomeranju granica u sportu na svetskoj mapi – rekao je Vučević i poželeo Ivani nove uspehe, naglasivši da će uvek imati podršku Grada Novog Sada.

Šteta za Mihaila Dudaša. Kako nas iskustvo uči, Ivana je sta-sala za najbolje rezultate, a ove go-dine u avgustu je Svetsko prvenstvo u Londonu i, dabome, Dijamantska liga na kojoj brani prvo mesto. Reč-ju, godina u kojoj će nam Ivana do-neti nove radosti. Bože zdravlja!

– Nemam šta da krijem, samo me interesuje zlato u Londonu – kazala je Ivana za Novosadski reporter po dolasku kući u Novi Sad.

Šteta što je Miha-il Dudaš imao peh. Sjajno se borio u sedmoboju, imao je priliku za medalju, ali je na kraju doži-veo peh i nije završio trku na hiljadu meta-ra. Posle šest discipli-na naš sedmobojac je bio na četvrtom mestu i odluka o medalji pala je u poslednjoj discipli-ni, u trci na hiljadu me-tara, ali je on pred samim ciljem pao na stazu. Znao je da mora svim silama u finiš, uz snažnu podršku publike leteo je stazom, ali je na ulasku u ciljni pravac izgubio snagu i zakačio ivicu i izleteo sa staze. Dudaš nije dobio bodove za trku na 1.000 metara i to je uticalo da takmi-čenje na kraju završi na 14. me-stu. I on i sedamnaestogodišnja

Nemam šta da kri-jem, samo me intere-suje zlato na Svet-skom pr-venstvu u Londonu ovog leta – kazala

je Ivana za Novosad-ski repor-ter po do-lasku kući u Novi Sad

Autor: jovan tanurdžić

Page 29: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

299. MART 2017.

U beogradskoj kombank areni održano 34. atletsko prvenstvo evrope U dvorani

ivana preko pet fića do zlataNaša atletičarka obeležila svojim rezultatom šampionat i svojevrsnom harizmom podsetila svet da je iz iste zemlje kao i Novak Đoković

Milica Emin ponosno su istakli da su članovi AK „Vojvodina”.

Najsjajnija zvezda u sazvež-đu našeg sporta. S Ivanom je cela Arena otpevala „Bože pravde”, šam-pionat Evrope je potekao bez ijed-nog ekscesa, a kulturna publika je aplauzom pozdravila intoniranje albanske himne. Uprkos svemu i političkim previranjima. Poslednji vikend protekao je u atletskom uži-vanju, video je sveta, TV prenos je emitovan u 54 zemlje. Pročulo se daleko da Srbija ume da ceni dosti-gnuća i drugih i da ih pozdravi apla-uzom, a da neizmerno voli svoje.

Ivana Španović je najsjajnija zve-zda u sazvežđu našeg sporta, a de-vet odličja na poslednjih devet ta-kmičenja od 2013. godine dosad na svetskim i evropskim prvenstvima i olimpijskim igrama potvrđuje da je Španovićeva zasluženo najbolja. Kako se najavljuje, Beograd i Kom-bank arena su najozbiljniji kandida-ti da već 2020. godine dočeka-ju najbolje svetske atletičare. Po svemu naša zemlja i pre-stonica zaslužuju ovakav skup.

Page 30: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

30

sport

9. MART 2017.

Finale Kupa Milana Cige Va-sojevića za sezonu 2016/2017. odigraće se u Velikoj sali na Spensu ovog vikenda. U žre-bu su beogradski timovi Cr-vena zvezda, Radivoj Korać i Partizan te Vršac. Izvlačenje

polufinalnih parova održano je nakon za-ključenja našeg lista, ali se znaju termini su-sreta. Prva polufinalna utakmica počeće u subotu u 16 sati, druga u 18, dok je finalna u nedelju od 16 h.

Kako najavljuju organizatori Košarkaški savez Srbije i Košarkaški savez Vojvodine, RTS će prenositi finalnu utakmicu i posto-ji mogućnost da će jednu od polufinalnih prenositi RTV. Jedno je, međutim, sasvim sigurno – čekaju nas kvalitetni i neizvesni susreti jer u Novi Sad dolaze trenutno četiri prvoplasirane ekipe Ženske košarkaške lige Srbije, a nakon 22 kola razlika između vode-će Crvene zvezde i Vršca jeste samo četiri boda. Treba znati da je Radivoj Korać drugi

s bodom manje, ali i utakmicom manje od direktnih rivala i za titulu prvaka Srbije i za trofej Kupa Milana Cige Vasojevića.

Ako se već moraju izdvojiti favoriti, bo-lji poznavaoci domaće ženske košarke ipak upiru prstom u Zvezdu i Korać. Međutim, žreb za polufinalne susrete nije dirigovan i moguće je da se ova dva sastava sretnu već u subotu. Osim toga, kup je nepredvidljivo takmičenje i zbog toga izuzetno popularno.

Setimo se samo prošlogodišnjih završnih utakmica odigranih u Vrbasu. Domaće ko-šarkašice u polufinalu pobedile su tadašnje braniteljke Kupa Srbije, devojke iz Radivo-ja Koraća (55 : 49). I u finalu protiv Crvene zvezde bile su sjajne, ali su ipak poražene sa 71 : 66. Tako je Zvezda osvojila nacionalni Kup posle 12 godina i dolazi u Novi Sad s na-merom da ga i zadrži u svojim vitrinama.

I iz Partizana i Vršca poručuju da se još uvek ništa ne zna ni u prvenstvu pa i u Kupu najavljuju neizvesne utakmice. I jedan i dru-gi sastav raspoložen je da u Novom Sadu ide do kraja i podigne trofej.

Iako je situacija sa ženskom košarkom u našem gradu dosta loša, nema sumnje da će Novosađani doći na Spens da pozdrave najbolje srpske timove i time pruže podrš-ku naporima da ovaj sport u Novom Sadu, koji ima neverovatno dugu i bogatu tradi-ciju, ponovo stekne raniji ugled. U svakom slučaju, festival sporta i lepote zagaranto-van je ovog vikenda na Spesnu.

Ako se već moraju izdvojiti favoriti, bolji poznavaoci domaće ženske košarke ipak upiru prstom u Zvezdu i Korać. Međutim, žreb za polufinalne susrete nije dirigovan i moguće je da se ova dva sastava sretnu već u subotu

Ko će podići troFej Milana Cige VasojeVića

na spensu za košarkaški Kup srbijeU žrebu su beogradski timovi Crvena zvezda, Radivoj Korać i Partizan te Vršac. Prva polufinalna

utakmica počeće u subotu u 16 sati, druga u 18, dok je finalna u nedelju od 16 h

Autor: Marija Magdalena idei trifunović

Page 31: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

319. MART 2017.

Page 32: Novi Sad III godina br. 108 četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara · Novi Sad • III godina • br. 108 • četvrtak, 9. 3. 2017. • 19 dinara U političkom srcu Evrope ... Ukoliko

ISSN 2406-2022