NOVOSTIHRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO Prosinac 2004.HKD

BROJ 27

UvodnikMultikulturalnost – vrijeme promjena i suradnje

Svake godine u kolovozu druga zemlja organizirasvjetsku konferenciju koja okuplja knjižničare i informacijskestručnjake sa svih kontinenata. Već 70 godina održava seSvjetski kongres knjižničara i informacijskih stručnjaka.IFLA-ina konferencija je godišnji stručni skup na kojem seraspravlja o novostima iz struke, a proizvođači tehnološkihrješenja i opreme za knjižnice predstavljaju i nude noveproizvode. Čudesan je to i uvijek na nov način zanimljivstručni presjek knjižničarstva, a istodobno i susret različitihkontinenata i kultura.

Taj je stručni kongres jedinstven po ustrajnosti kojomorganizira društvene susrete i sastanke, kako formalne uokviru radnih i stručnih tijela, tako i one koji nude priliku zabrojna neformalna druženja. Preduvjet sudjelovanja na IFLA-ije praćenje trendova unutar struke. Naime, upravo danas, uvremenu strateški važnih promjena u struci, ustrajnost navrijednostima suradnje ključna je za budućnost.

Ove je godine domaćin svjetskog skupa bila JužnaAmerika, država Argentina, odnosno njezin glavni gradBuenos Aires.

Već prve šetnje po jednoj od glavnih avenija, avenijiCorriente, otkrivaju duh Porteńosa (naziv za stanovnikeBuenos Airesa), naš prvi susret za knjigom, brojnostzanimljivih knjižara, koje zadivljuju, a otvorene su često dokasno u noć. U izlozima i širom otvorenim knjižaramaargentinski pisci - Roberto Arlto, čije se radnje romanaodigravaju u Buenos Airesu, zatim Marechal, pa JulioCortázar, Ernesto Sabato te možda nama najpoznatije ime -Jorge Luis Borges, koji je u svojoj knjizi “Evaristo Carriego”(1930.) započeo s opisom Porteńo mitologije. Iz knjižaradopiru i zvuci tanga, ponekad snimke Carlosa Gardela,stvarajući očaravajuću atmosferu nostalgije za prošlošću ipodsjećajući nas da se nalazimo na tlu Latinske Amerike.Nestvarno.

U jednom od najelegantnijih gradskih četvrti BuenosAiresa, Recoletti, nalazi se Nacionalna knjižnica, čiji jeravnatelj bio glasoviti argentinski pisac Jorge Luis Borges,gdje je održan i godišnji sastanak Konferencija ravnateljânacionalnih knjižnica – CDNL. I ta je Konferencija unutarKongresa susret već poznatih ili novih prijatelja, na kojoj serazmjenjuju iskustva i predlažu nove suradnje. Takav načinprožimanja struke iz različitih zemalja bez sumnje jenajplodonosniji. Habeat librarius…

Privučeni magnetizmom interneta, u kojem ne postojegranice između katalogâ, baza podataka i ostalih digitalnihsadržaja, zamislili smo se nad mogućnostima tehnološkihrješenja unutar kojih se svi sadržaji moraju učiniti dostupnimna zaslonu računala. Nikad prije knjižnice nisu imale takointenzivnu potrebu za suradnjom jer konkurencija tehnologijenameće preispitivanje samog načina prezentiranja građe.

Mrežna tehnologija nije više samo tehnologija, nego nudii inteligentna rješenja.

U novije vrijeme to je nova generacija weba (semantičkiweb), koja istražuje načine razumijevanja sadržaja od straneračunala.

World Wide Web Consortium (W3C) inicirao je u 2001.godini posebne aktivnosti koje se tiču razvoja semantičkogweba čiji je temelj RDF (Resource Description Framework),koji je ujedno i jezik i rječnik (Web Ontology Language -

OWI). Razvoj se kreće od tezaurusa ka ontologijama.Finska je već započela s jednim takvim projektom. Sličnazajednička inicijativa usmjerena na dostupnost novihmrežnih sadržaja korisnicima potaknula je knjižničare naistraživanje novih standarda. U posljednjih nekoliko godinaIFLA i nekoliko najvećih knjižnica surađuju na standardimaza bibliografski nadzor elektroničkih izvora, uključujućimetapodatke, trajne označitelje i standarde interoperabilnosti- Savez IFLA-ICABS-a.

Ovogodišnja 34. skupština Hrvatskoga knjižničarskogdruštva dodatno je potaknula nekoliko strateški važnihpitanja - izradu nacionalnih strategija narodnih i razvojavisokoškolskih knjižnica. Potonja je posebno važna uprocesima približavanja hrvatskih sveučilišta europskimstandardima. Pridodamo li stalno stručno usavršavanje kaojedinu strategiju opstanka u struci, koja bi kroz neformalni,ali cjelovito organizirani oblik obrazovanja morala bitisukladna općim zahtjevima u preddiplomskom idodiplomskom studiju bibliotekarstva, shvatit ćemo da smosuočeni s nekoliko strateški važnih stručnih odluka kojezahtijevaju dogovor i suradnju na nacionalnoj razini.

Unutar stručnih trendova ove vrste ponovno se namećepotreba da i hrvatsko knjižničarstvo pronađe vlastiti modeli infrastukturu za zajedničku suradnju, koja podrazumijevadogovore i aktivnosti među knjižničarima oko pojedinihstručnih pitanja. Posebice se to odnosi na rješenja kojauključuju tehnologiju i sadržaj u hrvatskom mrežnomprostoru, skupnim katalozima, zajedničkim uslugama(Pitajte knjižničara ili QuestionPoint, međuknjižničnaposudba) i ostalom.

Opstojnost struke mjerit će se po tome koliko ćehrvatski knjižničari, na tragu svjetske multikulturalnosti,uspjeti uspostaviti sadržaje koji se tiču hrvatske ne samokulturne baštine, nego i znanosti, obrazovanja te podrškecjeloživotnom učenju.

Tvrdnju da su knjižnice jedino rješenje za razvoj civilnogdruštva u Hrvatskoj moći ćemo s pravom braniti tek nakonuloženog angažmana na dugom i dinamičnom putu koji nampredstoji. Ecova misao iz Imena ruže: Pobijedio sam, alimogao sam i izgubiti mogla bi nam biti poticajem.

M. Mihalić

Sadržaj 2 Razgovarali smo 3 Iz rada Društva16 Iz regionalnih društava18 Iz knjižnica24 Međunarodna zbivanja29 Vijesti iz EBLIDA-e30 Skupovi i manifestacije u zemlji32 Skupovi u inozemstvu38 Novi naslovi39 Prikazi knjiga42 Osobne vijesti44 Centar za stalno stručno

usavršavanje knjižničara (CSSU)45 Kalendar skupova

ISSN 1331-808X

2 Razgovarali smo

Winnie Vitzansky

Na 34. Skupštini HKD-a u Šibeniku razgovaralismo s našom gošćom, gospođom Winnie Vitzansky,

članicom IFLA-ine Sekcije za menadžmentknjižničarskih društava (MLAS)

Gospođo Vitzansky, imali smo priliku i zadovolj-stvo poslušati Vaše izlaganje na 34. SkupštiniHKD-a. Možete li nam reći nešto više o sebi, oradu u Danskom knjižničarskom udruženju te opočecima svog javnozagovaračkog rada?

Direktorica sam Danskog knjižničarskog udruženja jošod 1. siječnja 1998. godine, ali moje iskustvo u javnozago-varačkim aktivnostima započelo je mnogo prije. Punih desetgodina prije dolaska na sadašnju funkciju obnašala samdužnost direktorice Nacionalne knjižnice za slijepe, gdje samse cijelo vrijeme zalagala da se ta knjižnica prihvati i priznakao nacionalna knjižnica koja okuplja sve zvučne knjige (talk-ing books) koje se nalaze u Danskoj. Također sam se bavilai pitanjima autorskog prava za građu za hendikepirane. Tosu bili razlozi koji su me već tada naveli da počnem razmišljatikako utjecati na donosioce odluka i kako graditi saveze ipartnerstva.

Možemo li saznati još nešto iz Vašeg bogatogiskustva u lobiranju za knjižnice i knjižničarskaudruženja?

Vezano uz moje sadašnje radno mjesto, velik diovremena provodim u lobiranju za knjižnice. U našemknjižničarskom udruženju javno zagovaranje provodimo narazličite načine. Kao što sam već spomenula, nastojimoutjecati na donosioce odluka - ministre, političare i različitedržavne službenike. To je vrlo važan segment našegadjelovanja. Ali jednako tako važan i neophodan dio našegposla je i izgradnja partnerstva i saveza s ostalimknjižničarskim i drugim udruženjima te institucijama poputlokalnih arhiva, škola, muzeja, obrazovnih ustanova za odraslei drugih. Jedan od naših ciljeva je utjecati na javnost, ali je toi vrlo teška zadaća. Osim toga, značajna je i naša izdavačkadjelatnost. Publiciramo magazine s najnovijim informacijama,

vodimo ažurne mrežne stranice i sl. O svom raduobavještavamo i tisak kad je god to moguće. Ovog smo setjedna našli i na naslovnim stranicama naših najutjecajnijihnovina iznoseći stavove našeg udruženja glede najnovijihinicijativa Ministarstva kulture kojima se snažno protivimo.Ta je akcija popraćena i radioemisijama.

Tema Vašeg izlaganja bila je Knjižničari i političarizajedno lobiraju za knjižnice. Kako je to moguće?

U Danskoj imamo jaku tradiciju združenog djelovanja spolitičarima. Predsjednik našeg udruženja je uvijek na nekinačin i političar, a dvije trećine našeg Savjeta čine političari.Kako je to moguće? Između ostalog, i zbog specifičnihtrenutaka u našoj povijesti. Političari koji sudjeluju u radunašeg Savjeta i drugih tijela zagovaraju mlađe osobe koje sebave politikom da se uključuju u rad knjižničarskogudruženja. Savez profesionalaca i političara čini našeudruženje vrlo jakim, ali postoje i drugi, manje formalni načininašeg zajedničkog rada. Smisao djelovanja je u tome daprofesionalci shvate kako je neophodno stvarati saveze sdonosiocima odluka na ovaj ili neki drugi način.

Kada ste i kako započeli s angažmanom uIFLA-inoj Sekciji za menadžment knjižničarskihdruštava?

S radom u MLAS-u sam započela istodobno spreuzimanjem funkcije direktorice Danskog knjižničarskogudruženja 1998. godine. Od tada do danas sve sam uvjerenijada MLAS, zajedno s IFLA-inim Upravnim odborom, moženajviše utjecati na politiku IFLA-e. Mnogo je godina IFLAbila vrlo uspješna kao forum koji okuplja profesionalce ipruža im priliku za susrete i razmjenu iskustava i idejarazvijajući pritom knjižničarske standarde i smjernice zastručno djelovanje. To je, naravno, bilo vrlo važno, alipotrebe za novim aktivnostima ogledaju se danas u djelovanjuIFLA-e na međunarodnom planu gdje ona danas predstavljaglas za knjižnice u globalnom informacijskom društvu. Tonije lako za IFLA-u, ali je prijeko potrebno za knjižnice igrađane. Zbog toga je važno da knjižničarska udruženja,putem predstavnika u MLAS-u, koriste svoj utjecaj kako biu tom smjeru vodili IFLA-u.

Kratko ste boravili na našoj skupštini, ali moždaipak imate neki savjet za Hrvatsko knjižničarskodruštvo. Kako možemo uspješno zagovarati?

Sigurna sam da ćete mnogo bolje od mene znati kakojavno zagovarati knjižničarstvo u Hrvatskoj. Međutim,smatram da se metode koje sam vam spominjala kao načindjelovanja u Danskoj na sličan način mogu koristiti i uHrvatskoj - utjecati na donosioce odluka, stvarati saveze,informirati javnost, i informirati, i informirati…

Zahvaljujemo na razgovoru i zanima nas hoćeteli nam doći ponovno?

Sudjelovanje na vašoj konferenciji pričinilo mi je tolikozadovoljstva da ću svakako biti vrlo počašćena ako meponovno pozovete.

Razgovarala i prevela s engleskoga E. Bačić

3Iz rada Društva

34. skupštinaHrvatskoga knjižničarskog društvaKnjižnice, politika, javnost:hrvatske knjižnice u svjetlueuropskih integracija(Šibenik, 22.-25. rujna 2004.)

U Šibeniku, u Hotelskom naselju Solaris, od 22. do 25.rujna 2004. održana je i izvrsno medijski popraćena 34.skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva. Skupštini jeprisustvovalo više od 300 sudionika, od toga 58 delegata spravom glasa te 7 stranih gostiju, predavača i predstavnikaknjižničarskih društava iz Danske, s Kosova, iz Mađarske,Makedonije i Slovenije. Tijekom Skupštine je održana i 14.sjednica Glavnog odbora i 6. sjednica Stručnog odbora, kaoi niz radnih sastanaka sekcija i komisija, na kojima su izabraninovi predsjednici i dogovoreni programi daljnjeg rada.Održane su dvije sjednice Skupštine na kojima su izabrananova tijela Društva te konstituirajuća sjednica novog Glavnogodbora.

U programskom je dijelu Skupštine održano 13 pozvanihi 35 izlaganja na posteru, pet radionica i jedna panel-rasprava.

Na popratnoj izložbi i prezentacijama nastupila su trinakladnika, dva proizvođača opreme za knjižnice i jedanproizvođač softvera.

Nakon intenzivnog dnevnog programa, večeri su bilenamijenjene druženju. Prvu su večer u organizacijiZagrebačkog knjižničarskog društva sudionici proveli uzsvirku i pjesmu KGZ-benda. Druge je večeri organiziranprijem u novom prostoru Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić”,gdje je sudionike, osim ravnatelja knjižnice, kolege MilivojaZenića, pozdravila i gradonačelnica Grada Šibenika. Uzpjesmu klape i ukusno jelo i piće, sudionici su s brojnimnovinarima razgledali prekrasne prostore još nedovršeneknjižnice. Treće je večeri organizirana svečana večera uHotelu Ivan na kojoj je po prvi put organizirana i lutrija.Nagrade su darovali sudionici Skupštine, a dvije vrijednenagrade (Advent u Beču i vikend u Solarisu za dvije osobe)darovao je Generalturist, koji je pružio logističku podrškuorganiziciji 34. skupštine. Prihod od lutrije uručen jeKnjižničarskom društvu Šibenik, osnovanom ove godine.Posljednji je dan kiša spriječila planirani izlet brodom, pa susudionici uz stručno vodstvo obišli znamenitosti Trogira tenakon zajedničkog ručka na Čiovu krenuli prema svojimodredištima.

A. Belan-Simić

Zapisnik s 14. sjednice Glavnogodbora Hrvatskoga knjižničarskogdruštvaodržane 22. rujna 2004. s početkom u 18.00 sati uHotelskom naselju Solaris za vrijeme trajanja 34.skupštine HKD-a

Sjednici su prisustvovali: Alemka Belan-Simić(predsjednica HKD-a), Tanja Sušec (predsjednica Stručnogodbora HKD-a), Dražen Herman (DK Bilogore, Podravinei Kalničkog prigorja), Nada Profozić (predsjednica DK-aKarlovac), Jelka Pavičić (predsjednica DK-a Like), EmilijaPezer (predsjednica DK-a Slavonije i Baranje), RužicaBobovečki (DK Slavonski Brod, zamjena za RužicuJunačko), Edita Bačić (DK Split), Martina DragijaIvanović (predsjednica DK-a Zadar, zamjena za ElviruKatić), Marica Šapro-Ficović (predsjednica KD-aDubrovnik), Suzana Deak (KD Krapinsko-zagorskežupanije), Senka Tomljanović (predsjednica KD-a Rijeka– 2. potpredsjednica HKD-a), Renata Rupčić (KD Sisačko-moslavačke županije), Željan Čeč (predsjednik KD-aVaraždinske županije – 1. potpredsjednik HKD-a), DunjaSeiter-Šverko (predsjednica Zagrebačkog KD-a).

Sjednici nisu prisustvovali: Tea Grujić (DB Istre),Borivoj Radojčić (KD Međimurske županije).

Od 17 članova Glavnog odbora, 14. sjednici jeprisustvovalo 15 članova.

Ostali: Blaženka Peradenić-Kotur (predsjednicaEtičkog povjerenstva HKD-a), Irena Pilaš (predsjednicaNadzornog odbora HKD-a), Rajka Gjurković Govorčin(glavna urednica niza Izdanja HKD-a), Tinka Katić (glavnaurednica VBH-a), Mirna Willer (glavna urednica nizaPovremena izdanja HKD-a), Sofija Klarin (glavna urednicamrežnih stranica HKD-a), Ana Barbarić (stručna tajnicaHKD-a i urednica HKD Novosti).

Sjednici nije prisustvovala Aleksandra Horvat(predsjednica Komisije za slobodan pristup informacijama islobodu izražavanja HKD-a).

Dnevni red:1. usvajanje dnevnog reda2. usvajanje šestomjesečnog financijskog izvještaja o radu

HKD-a3. izvještaj o prijedlogu Ocjenjivačkog odbora za dodjelu

Kukuljevićeve povelje4. izvještaj o prijedlogu Ocjenjivačkog odbora za dodjelu

Nagrade “Eva Verona”5. izvještaj predsjednice Stručnog odbora HKD-a6. izvještaji urednica izdanja HKD-a7. rasprava o prijedlogu Poslovnika o radu skupštine

Hrvatskoga knjižničarskog društva, dnevnog redasjednica skupštine te prijedlogu radnih tijela skupštine

8. razno.

Ad 1Dnevni red jednoglasno je usvojen.

Ad 2Šestomjesečni financijski izvještaj o radu HKD-a

jednoglasno je usvojen.

4

Razgovarali smo

Iz rada DruštvaAd 3

Glavni odbor HKD-a jednoglasno je usvojio prijedlogOcjenjivačkog odbora za dodjelu Kukuljevićeve povelje JasniJednačak, Marijanu Krašu, Ljiljani Sabljak i Branki Solini.

Ad 4Glavni odbor HKD-a jednoglasno je usvojio prijedlog

Ocjenjivačkog odbora za dodjelu Nagrade “Eva Verona” AniBarbarić, Renati Bošnjaković, Lei Lazzarich, MladenuMasaru i Ivani Pažur.

Ad 5Predsjednica Stručnog odbora Tanja Sušec izvijestila je

članove Glavnog odbora o aktivnostima Stručnog odbora urazdoblju od 13. sjednice GO-a, održane 14. svibnja 2004.Izvijestila ih je, također, o prijedlogu promjena ustrojaStručnog odbora HKD-a koji će biti dan na usvajanje 34.skupštini HKD-a. Promjene su predložene kako bi ustrojStručnog odbora bio u skladu sa Statutom HKD-a.

Ad 6Urednice izdanja HKD-a ukratko su izvijestile Glavni

odbor o aktivnostima uredništava u razdoblju od 13. sjedniceGO-a, te o predviđenim rokovima za objavljivanje planiranihpublikacija.

Ad 7Nakon rasprave, jednoglasno je odlučeno da se

predloženi tekst Poslovnika o radu skupštine Hrvatskogaknjižničarskog društva proslijedi na usvajanje delegatima 34.skupštine HKD-a.

Zatim je jednoglasno usvojen dnevni red sjednica 34.skupštine HKD-a te je nakon uvida u popis pristiglih delegatausuglašen prijedlog radnih tijela skupštine koji će bitiproslijeđen delegatima 34. skupštine na usvajanje.

Ad 8Pod točkom Razno nije ništa istaknuto.

Zapisničarka: Predsjednica HKD-a:

Ana Barbarić, stručna tajnica HKD-a Alemka Belan-Simić

Zapisnik sa 6. sjednice Stručnogodboraodržane 23. rujna 2004. s početkom u 8.30 sati uHotelskom naselju Solaris za vrijeme trajanja 34.skupštine HKD-a

Nazočni: Dino Alujević (Komisija za zavičajne zbirke),Sonja Avalon (Komisija za nabavu i izgradnju fondova),Edita Bačić (Komisija za visokoškolske knjižnice, Radnagrupa za javno zagovaranje), Alemka Belan-Simić(predsjednica HKD-a), Andrea Božić (Komisija za tehničkeknjižnice), Dunja-Marija Gabriel (Komisija za knjižničneusluge za osobe s posebnim potrebama), Vesna Golubović(Komisija za međuknjižničnu posudbu), Aleksandra Horvat(Komisija za slobodan pristup informacijama i sloboduizražavanja), Mihaela Kovačić (Komisija za staru knjigu ipovijest knjižnica), Jasna Kovačević (Komisija zaupravljanje), Maja Lalić (Komisija za zaštitu knjižničnegrađe), Alisa Martek (Komisija za tehničke knjižnice), Ma-rina Mihalić (Komisija za statistiku, zamjenica predsjedniceStručnog odbora HKD-a), Igor Mladinić (Komisija zaglazbene knjižnice), Spomenka Petrović (Radna grupa zapokretne knjižnice), Irena Pilaš (Komisija za državneinformacije i službene publikacije), Milka Šupraha-Perišić(Komisija za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje),Ljiljana Sabljak (Radna grupa za čitanje), Dora Sečić(Komisija za teoriju i znanstveni rad), Ivanka Stričević(Komisija za dječje knjižnice), Tanja Sušec (Komisija zamedicinske knjižnice, predsjednica Stručnog odboraHKD-a), Zdenka Sviben (Komisija za narodne knjižnice),Evica Tihomirović (Komisija za školske knjižnice), MirjanaVujić (Komisija za klasifikaciju i predmetno označivanje),Jasenka Zajec (Radna grupa za normizaciju), MirjanaZandt (Komisija za medicinske knjižnice)

Ostali: Ana Barbarić, stručna tajnica HKD-a

Dnevni red:1. usvajanje dnevnog reda2. konstituiranje Stručnog odbora HKD-a u mandatu 2004.-

2006.3. izbor novog predsjednika Stručnog odbora HKD-a4. razno.

Ad 1Dnevni red jednoglasno je usvojen.

Ad 2Predsjednica Stručnog odbora HKD-a Tanja Sušec

predstavila je nove predsjednice komisija HKD-a:- Komisija za medicinske knjižnice – Mirjana Zandt- Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu

izražavanja – Marica Šapro-Ficović- Komisija za tehničke knjižnice – Alisa Martek- Komisija za zaštitu knjižnične građe – Jablanka Sršen- Komisija za zavičajne zbirke – Đurđica Posarić.

Unutar Sekcije za općeznanstvene i visokoškolskeknjižnice djeluje samo Komisija za visokoškolske knjižnice,što je protivno Statutu HKD-a koji propisuje da predsjednici

5Iz rada Društva

komisija sačinjavaju sekciju, iz čega proizlazi da unutar jednesekcije trebaju djelovati najmanje dvije komisije. Zbog togaje predloženo da se Komisija za visokoškolske knjižnicepridruži Sekciji za specijalne knjižnice koja bi sepreimenovala u Sekciju za visokoškolske i specijalneknjižnice. Za predsjednicu Sekcije za visokoškolske ispecijalne knjižnice predložena je Alisa Martek.

Irena Pilaš prenijela je stav članova Komisije za državneinformacije i službene publikacije koji smatraju da Komisijatreba ostati unutar Sekcije za visokoškolske i specijalneknjižnice, a ne kako je predloženo priključiti se Sekciji zazbirke i službe.

Dora Sečić je upozorila na neriješeni status općeznan-stvenih knjižnica, te je predložila da se Stručni odbor HKD-atime pozabavi.

Edita Bačić je prenijela stav članova Komisije zavisokoškolske knjižnice koji se protive prijedlogu te se zalažuda u narednom dvogodišnjem razdoblju stanje ostanenepromijenjeno zbog očekivanja novih zakona i reformevisokog školstva, na temelju čega bi se mogao bolje odreditistatus i položaj visokoškolskih knjižnica.

Unutar Sekcije za školske knjižnice nisu saživjeleKomisija za osnovnoškolske knjižnice i Komisija zasrednjoškolske knjižnice, te je unutar Sekcije djelovala samoKomisija za školske knjižnice, što je protivno Statutu HKD-a. Zbog toga je, nakon rasprave, predloženo da se Komisijaza školske knjižnice pridruži Sekciji za narodne knjižnicekoja bi se preimenovala u Sekciju za narodne i školskeknjižnice.

U raspravi se spominjalo i preimenovanje Sekcije zanarodne knjižnice u Sekciju za javne knjižnice, kao i ustrojnove Sekcije za školske i visokoškolske knjižnice. Istaknutoje da se ustroj Stručnog odbora HKD-a može ponovnomijenjati ako se osnuju radne grupe koje bi na temelju svograda prerasle u komisije koje bi tvorile drugačije ili novesekcije.

Ivanka Stričević predložila je preimenovanje Komisijeza dječje knjižnice u Komisiju za knjižnične usluge za djecui mladež sukladno međunarodnim zbivanjima u tom područjuknjižničarstva.

Zbog uspješnog i kontinuiranog rada, Tanja Sušecpredložila je prerastanje Radne grupe za pokretne knjižniceu Komisiju za pokretne knjižnice.

Nakon rasprave je usvojen novi ustroj Stručnog odborakoji je usklađen sa Statutom Hrvatskoga knjižničarskogdruštva.

I. Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice

1. Komisija za državne informacije i službene publikacije2. Komisija za glazbene knjižnice3. Komisija za medicinske knjižnice4. Komisija za muzejsko-galerijske knjižnice5. Komisija za tehničke knjižnice6. Komisija za visokoškolske knjižnice

II. Sekcija za narodne i školske knjižnice

1. Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež2. Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim

potrebama3. Komisija za narodne knjižnice4. Komisija za pokretne knjižnice5. Komisija za školske knjižnice6. Komisija za zavičajne zbirke

Radna grupa za čitanjeRadna grupa za manjinske knjižnice

III. Sekcija za bibliografsku kontrolu

1. Komisija za katalogizaciju2. Komisija za klasifikaciju i predmetno označivanje

IV. Sekcija za zbirke i službe

1. Komisija za međuknjižničnu posudbu2. Komisija za nabavu i izgradnju fondova3. Komisija za staru knjigu i povijest knjižnica

Radna grupa za serijske publikacije

V. Sekcija za upravljanje i tehnologiju

1. Komisija za automatizaciju2. Komisija za izgradnju i opremanje knjižnica3. Komisija za statistiku4. Komisija za upravljanje5. Komisija za zaštitu knjižnične građe

Radna grupa za javno zagovaranjeRadna grupa za normizaciju

VI. Sekcija za obrazovanje i istraživanje

1. Komisija za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje2. Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu

izražavanja3. Komisija za stručno nazivlje4. Komisija za teoriju i znanstveni rad

Radna grupa za autorsko pravo

Ad 3Na prijedlog dosadašnje predsjednice Tanje Sušec za

predsjednicu Stručog odbora HKD-a u mandatu 2004.-2006.jednoglasno je izabrana mr. sc. Marina Mihalić, dosadašnjazamjenica predsjednice SO-a i predsjednica Komisije zastatistiku.

Ad 4Pod točkom Razno ništa nije istaknuto.

Zapisničarka

Ana Barbarić, stručna tajnica HKD-a

6 Iz rada Društva

Izvještaji s radionica i panelaodržanih na 34. skupštiniHrvatskoga knjižničarskog društvaRadionica 1: Funkcioniranje sustava informiranja u

knjižnici na temu europske integracije

U skladu s predviđenim programom, radionicu suodržale mr. sc. Žaneta Baršić-Schneider (HIDRA) i BlaženkaPeradenić-Kotur (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) unazočnosti 24 sudionika većinom iz školskih knjižnica.

Kolegica Nada Šerić (Knjižnica Industrijsko-obrtničkeškole u Novoj Gradiški) nije sudjelovala u realizaciji iako jena vrijeme pripremila prezentaciju koja je pokazanasudionicima, stoga je radionica sadržajno realizirana u cjelinikako je bilo zamišljeno.

Sudionici su izrazili zadovoljstvo predstavljenimsadržajima, a kao zaključak istakli potrebu da se i nadaljeorganiziraju različiti edukacijski programi o sustavuinformiranja i dostupnosti izvora na temu europskihintegracija.

Ž. Baršić-SchneiderB. Peradenić-Kotur

Radionica 2: Tempus – projekt Europske unije : kakoprijaviti knjižničarski program

Radionicu su vodili Senka Tomljanović i PredragPerožić iz Sveučilišne knjižnice Rijeka te Dragutin Katalenaciz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Kroz izlaganja jeukazano na nekoliko ključnih točaka koje treba imati u viduprilikom prijava europskih projekata:- izrada Tempus projekta, kao i bilo kojeg europskog

projekta koji okuplja konzorcij partnera iz više zemalja,složen je posao koji zahtijeva višemjesečni timski rad.Visoki stupanj stručne suradnje svih partnera ipoznavanje projektnog menadžmenta preduvjeti su zakvalitetan projektni prijedlog;

- projektni pristup financiranju i planiranju praksa je kojomse što prije mora ovladati. To se ne odnosi samo narazvojne, istraživačke i reformske aktivnosti, nego i naone redovne i osnovne djelatnosti u knjižnici, u čemukasnimo.U raspravi je zaključeno da u sustavu visokoškolskih

knjižnica Hrvatske postoji interes, dijelom čak i entuzijazamza uključivanje u europske i nacionalne procese integracijeputem zajedničkih projekata. Međutim, nedostaju nam jasnikoncepti razvoja knjižničnog sustava (informacijski,legislativni, organizacijski itd.) na kojima bismo udružilinapore. Nedostaje nam, također, i redovita i ciljana edukacijaza izradu projekata. Sadašnji sustav karakteriziraimprovizacija i nedostatak koordinacije te nas čeka velikiposao na usklađivanju i definiranju ciljeva, što treba riješitiprije nego se krene u zajedničke projekte. U radu radionicesudjelovalo je 45 knjižničara.

S. Tomljanović

Radionica 3: Digitalni arhivi knjižnica

Mr. sc. Alenka Kavčič-Čolić (Narodna in univerzitetnaknjižnica, Ljubljana, Slovenija) i dr. sc. Mirna Willer(Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb) održale suradionicu u okviru koje su obradile teme Uvjeti i pristupizgradnji digitalnih arhiva i Referentni model OAIS i prijedlognjegove primjene u projektu NEDLIB, čije su primjene potomprikazane u prilozima Implementacija modela za OAIS uNacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Slovenije i DAMP: Digitalniarhiv mrežnih publikacija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižniciHrvatske.

Rasprava je bila zanimljiva i dugotrajna. Zaključci nisudoneseni jer je cilj radionice bio informirati se i raspravitipojedine probleme vezane uz izgradnju digitalnih arhiva.

Radionici je prisustvovalo dvadesetak sudionika.

M. Willer

Radionica 4: Kako napisati i objaviti znanstveni/stručnirad

Radionicu su održali mr. sc. Tinka Katić, mr. sc.Tomislav Murati i Jasenka Zajec iz Nacionalne i sveučilišneknjižnice te dr. sc. Vesna Turčin, a nazočilo je šezdesetaksudionika iz svih vrsta knjižnica.

U prvom izlaganju, Vesna Turčin govorila je o tomekako odabrati teme relevantne za objavljivanje uknjižničarskim znanstveno-stručnim časopisima, te iznijelaprijedloge tema za različita područja knjižničarstva: strateškoplaniranje, upravljanje, izgradnja fondova, formalna isadržajna obrada, zaštita i dostupnost građe, korisničkeslužbe i usluge, status knjižničara.

Iduća dva izlaganja odnosila su se na oblikovanjerukopisa za objavljivanje. Jasenka Zajec govorila je o odabiručasopisa u kojem će se rad objaviti, o značajkamaznanstvenog stila te dijelovima koje mora imati svaki članak– naslov, ime/imena autora i adresa, ključne riječi, sažetak itekst članka. Posebno je detaljno opisana svaka od navedenihkategorija. Tomislav Murati, definiravši pojam bibliografskabilješka, predstavio je tri sustava/metode citiranja ioblikovanja bibliografskih bilješki: metodu tekućih bilješki,metodu brojčanih bibliografskih bilješki i metodu prvogelementa i datuma.

U posljednjem izlaganju, Tinka Katić objasnila jepostupak objavljivanja – od primitka rukopisa do tiskanja iraspačavanja časopisa.

S obzirom na veliko zanimanje sudionika Skupštine zaovu Radionicu, zaključeno je da se Centru za stalno stručnousavršavanje predloži održavanje slične radionice u 2005.godini, ali za manje, ciljane skupine polaznika.

Iako postoji niz priručnika o objavljivanju znanstveno-stručnih radova, također je zaključeno da bi bilo korisno dapriređivači Radionice napišu priručnik prilagođen objavljivanjuu području knjižničarstva.

Naposljetku, Martina Dragija Ivanović, predsjednicaDruštva knjižničara Zadar, pozvala je priređivače da održeradionicu za članove toga Društva.

T. Katić

7Iz rada Društva

Radionica 5: Odnosi s javnošću i nalaženje sredstava(fundraising)

Radionica je održana 24. rujna, a vodile su je Edita Bačić(Knjižnica Pravnog fakulteta u Splitu) i mr. sc. DavorkaPšenica (Nacionalna i sveučilišna knjižnica).

Ciljevi radionice su bili ukazati na važnost definiranjastrategije fundraisinga i njegove ključne elemente, pojasnitiulogu donatora kao ciljne skupine te istaknuti nužnost razvojadobrih odnosa s javnošću pri nalaženju sredstava.

Voditeljice radionice temeljile su svoja izlaganja naprimjerima iz prakse uz aktivno sudjelovanje sudionika.Sudionici su zaključili kako u hrvatskom knjižničarstvunedostaje sličnih radionica gdje se kroz praksu iz zemlje iinozemstva mogu usvajati različite vještine javnogzagovaranja i odnosa s javnošću. Smatraju da je Centar zastalno stručno usavršavanje najprikladniji za ovakvu vrstuobrazovanja. Također je kroz diskusiju spomenuta potrebauvođenja sličnih predmeta i u redovne oblike školovanja zabuduće knjižničare.

Na radionici je sudjelovalo 44 knjižničara iz različitihtipova knjižnica.

E. Bačić

Panel-rasprava Prema nacionalnoj strategiji razvojanarodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj

Sekcija za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskogdruštva organizirala je panel-raspravu o radnom materijalu“Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica uRepublici Hrvatskoj”, koji je izradila radna grupa u sastavuDragutin Katalenac (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek),Jadranka Slobođanac (Nacionalna i sveučilišna knjižnica),mr. sc. Ivanka Stričević (Knjižnica Medveščak u Zagrebu),Zdenka Sviben (Knjižnice grada Zagreba) te Marija Šegota-Novak (Gradska knjižnica Rijeka). Za panel-raspravuponuđeno je nekoliko pitanja za koja je radna grupa smatralada ih u ovoj fazi izrade Strategije treba raspraviti:- je li ponuđena vizija razvoja narodnih knjižnica obuhvatila

sve ono što narodne knjižnice u Republici Hrvatskojtrebaju biti

- jesu li u radnom materijalu pobrojani svi ključni problemis kojima se susreću narodne knjižnice

- trebaju li osnovne usluge narodnih knjižnica bitibesplatne.Panel-raspravi prisustvovalo je pedesetak knjižničara

iz više od trideset narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj.U vrlo živoj raspravi zaključeno je da rad na Strategiji svakakotreba nastaviti u smjeru koji je radna grupa zacrtala, a nacrtbi trebao biti ponuđen do 3. savjetovanja za narodne knjižnicekoje će se održati u proljeće 2005. u Sisku.

Z. Sviben

Izvještaj o izlaganjima na posterimana 34. skupštini HKD-a

Izlaganja na posterima na 34. skupštini HKD-a bila supodijeljena u tri tematske cjeline. Unutar prve tematske cjeline“Obrazovanje knjižničara i europske integracije”prijavljeno je 9 posterskih izlaganja. U sklopu druge tematskecjeline “Strategija razvoja hrvatskih knjižnica u smjerudostizanja modela europskog knjižničarstva” prijavljenasu čak 23 postera, dok je za treću tematsku cjelinu“Upravljanje knjižnicama i knjižničarskim društvima– financiranje i javno zagovaranje” pristiglo 5 prijava.Sažeci svih 37 prijavljenih izlaganja na posterima objavljenisu u radnim materijalima 34. skupštine HKD-a.

Od 37 prijavljenih izlaganja na posteru, na samoj jeSkupštini, u holu Kongresne dvorane Hotela Ivan, biloizloženo 35 postera. Drugog dana Skupštine, 23. rujna,održana je prezentacija postera prve i treće tematske cjeline,dok je druga tematska cjelina predstavljena trećeg danaSkupštine, 24. rujna.

Osim prijavljenih postera, bili su izloženi i prvonagrađeniposteri hrvatskih autora s IFLA-inih konferencija: posterIvana Pehara, Martine Dragija Ivanović i Mladena Masaraiz Gradske knjižnice Zadar (prva nagrada na 69. IFLA-inojkonferenciji u Berlinu 2003.g.) i poster Verene Tibljaš izGradske knjižnice Rijeka (prva nagrada na 70. IFLA-inojkonferenciji u Buenos Airesu 2004.g.).

A. Barbarić

ZAPISNIK s 34. skupštineHrvatskoga knjižničarskog društva

Prva sjednica 34. skupštine Hrvatskoga knjižničarskogdruštva održana je 23. rujna s početkom u 9 sati u Kongresnojdvorani Hotela Ivan.

Nakon uvodnog pozdravnog govora predsjedniceHKD-a Alemke Belan–Simić te pozdrava predsjednikaKnjižničarskog društva Kosova gospodina RamadanaBeshirija, predstavnika Mađarskog knjižničarskog društvagospodina Géze Györea i predsjednika Nezavisnih nakladnikagospodina Zvonka Maštrovića, predsjednica je otvorilaSkupštinu i na temelju zaključka 14. sjednice Glavnog odborapredložila sljedeći

Dnevni red1. izbor Radnog predsjedništva2. izbor pet članova Odbora za verifikaciju punomoći

delegata, dva zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika,pet članova Biračkog odbora koji utvrđuje rezultateizbora, tri člana Povjerenstva za predlaganje predsjed-nika Društva te članove Nadzornog odbora i Etičkogpovjerenstva

3. usvajanje Poslovnika o radu skupštine4. izvještaj o radu Glavnog odbora5. izvještaj o radu Stručnog odbora

8 Iz rada Društva

6. izvještaj glavne urednice HKD Novosti7. izvještaj glavne urednice Vjesnika bibliotekara Hrvatske8. izvještaji glavnih urednica društvenih izdanja Društva9. izvještaj glavne urednice mrežnih stranica HKD-a10. izvještaj blagajnika HKD-a11. izvještaj Nadzornog odbora12. izvještaj Etičkog povjerenstva13. izbor predsjednika HKD-a te članova Nadzornog odbora

i Etičkog povjerenstva14. utvrđivanje sastava Glavnog odbora15. utvrđivanje visine članarine16. dodjela Kukuljevićeve povelje17. dodjela Nagrade “Eva Verona”.

Dnevni red je jednoglasno prihvaćen pa se prešlo narad.

Ad 1Usvojen je prijedlog Glavnog odbora HKD-a da u

Radnom predsjedništvu budu Alemka Belan-Simić,predsjednica HKD-a, Senka Tomljanović, druga dopred-sjednica, i Irena Pilaš, predsjednica Nadzornog odbora.Radno predsjedništvo je izabralo Alemku Belan-Simić zapredsjednicu Radnog predsjedništva.

Ad 2Jednoglasno je usvojen prijedlog Glavnog odbora da

članovi Verifikacijske komisije budu Lea Lazzarich, GordanaMiolin, Renata Rupčić, Jasenka Bešlić i Jagoda Matovina.Nakon izbora, Verifikacijska komisija je utvrdila da je odizabranih 58 delegata nazočno 55 te da će sve odluke izaključci Skupštine biti pravovaljani.

Jednoglasno su za zapisničare izabrane SpomenkaPetrović i Nedjeljka Paro, a za ovjerovitelje zapisnikaAleksandra Horvat i Blaženka Peradenić-Kotur.

Na temelju prijedloga Glavnog odbora jednoglasno jeizabran Birački odbor koji će pratiti rezultate izbora u sastavu:Emilija Pezer, Nela Načinović, Lidija Šarac, Željan Čeč iRužica Bobovečki.

Potom je na temelju prijedloga Glavnog odborajednoglasno izabrano Povjerenstvo za predlaganjepredsjednika Društva te članova Nadzornog odbora i Etičkogpovjerenstva u sastavu: Edita Bačić, Andrea Božić i EvicaTihomirović.

Ad 3Predsjednica Radnog predsjedništva predložila je

usvajanje prijedloga Poslovnika o radu skupštine Hrvatskogaknjižničarskog društva, koji su delegati dobili u svojimmaterijalima, a koji na temelju članka 33. Statuta Hrvatskogaknjižničarskog društva utvrđuje detalje o načinu vođenjasjednice i izboru predsjednika. Poslovnik je jednoglasnousvojen.

Ad 4Ana Barbarić, stručna tajnica HKD-a, podnijela je

izvještaj o radu Glavnog odbora za razdoblje od 2002. do2004.g. istaknuvši brojnost sjednica i povećan broj odluka

zbog proširenja djelatnosti Društva. Izvještaj je jednoglasnoprihvaćen.

Ad 5Tanja Sušec, predsjednica Stručnog odbora, izvijestila

je Skupštinu o radu sekcija, komisija i radnih grupa, kao iradu Stručnog odbora u proteklom razdoblju. Istaknula jeizniman rad pojedinih stručnih tijela i probleme vezane uzustroj pojedinih sekcija te je podnijela prijedlog preustrojaistih. Na kraju je izvještaja izvijestila Skupštinu o izboru novepredsjednice Stručnog odbora, Marine Mihalić. Izvještaj jeprihvaćen s 3 glasa protiv, a dosadašnjoj predsjedniciStručnog odbora su se zahvalili na uloženom trudu.

Ad 6Glavna urednica HKD Novosti Ana Barbarić izvijestila

je o radu uredništva u proteklom dvogodišnjem razdoblju i opovećanju obima svakog idućeg broja, te je pozvala nazočneda i dalje ažurno šalju priloge za Novosti. Zahvalila se nadosadašnjoj dužnosti, koju zbog drugih obaveza više nećemoći obavljati. Predsjednica Radnog predsjedništva zahvalilajoj se na dosadašnjem radu, a izvještaj je jednoglasnoprihvaćen.

Ad 7Izvještaj o dvogodišnjem radu Vjesnika bibliotekara

Hrvatske, plan daljnjeg rada i predstavljanje elektroničkogizdanja podnijela je glavna urednica Tinka Katić ilustrirajućiizvještaj zanimljivim statističkim pokazateljima o brojuobjavljenih radova i njihovoj tematskoj pripadnosti, brojuautora i sl. Uz pohvale za ažurnost i kvalitetu rada, izvještajje jednoglasno prihvaćen.

Ad 8Izvještaj o radu uredništva Društvenih izdanja u

razdoblju između dviju skupština te plan daljnjeg radapodnijele su glavne urednice - Rajka Gjurković-Govorčin,glavna urednica niza Izdanja Hrvatskoga knjižničarskogdruštva, te Mirna Willer, glavna urednica niza Povremenaizdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva. Uz konstatacijuo značajnom proširenju nakladničke djelatnosti, posebice unizu Povremena izdanja, oba su izvještaja jednoglasnoprihvaćena.

Ad 9O radu uredništva mrežnih stranica izvještaj je podnijela

glavna urednica Sofija Klarin. Predstavila je novu verziju naengleskom jeziku i najavila proširenje mrežnih stranica novimsadržajima. Izvještaj je jednoglasno prihvaćen.

Ad 10Mate Šikić, blagajnik HKD-a, podnio je financijski

izvještaj za razdoblje od 15.09.2002. do 15.09.2004. teizvijestio nazočne da zbog povećanog obima blagajničkihposlova vezanih uz proširenje programa HKD-a, kao i ulazaku sustav PDV-a, više nije u mogućnosti obavljati dužnostblagajnika koju obavlja već gotovo pedeset godina, od 1956.godine. Predsjednica Radnog predsjedništva se u ime svih

9Iz rada Društva

zahvalila gospodinu Mati Šikiću na iznimnom doprinosu uradu HKD-a te izrazila nadu da će on i nadalje svakodnevnodolaziti u prostorije HKD-a i pomagati u distribucijipublikacija. Uz buran aplauz izvještaj je jednoglasno prihvaćen.

Ad 11Irena Pilaš, predsjednica Nadzornog odbora, podnijela

je izvještaj o radu Nadzornog odbora koji je obavio uvid urad Hrvatskoga knjižničarskog društva u proteklomrazdoblju. Istaknula je pravilnost u poslovanju i urednovođenu dokumentaciju. Izvještaj je jednoglasno prihvaćen.

Ad 12Predsjednica Etičkog povjerenstva Blaženka Peradenić-

Kotur podnijela je izvještaj o radu Etičkog povjerenstva, kojenije zaprimilo ni jednu pritužbu na kršenje Etičkog kodeksa.Izvještaj je jednoglasno prihvaćen.

Ad 13Radno predsjedništvo je predložilo razrješenje

dosadašnjeg Predsjednika HKD-a te članova Nadzornogodbora i Etičkog povjerenstva, što je jednoglasno prihvaćeno.

Povjerenstvo za predlaganje predsjednika Društva tečlanova Nadzornog odbora i Etičkog povjerenstva zaprimiloje samo jedan prijedlog za izbor predsjednika HKD-a, i to odZagrebačkog knjižničarskog društva koje predlaže da i uovom mandatu predsjednica HKD-a bude Alemka Belan-Simić. Nakon što je predsjednica Povjerenstva Edita Bačićpročitala obrazloženje i kratku radnu biografiju Alemke Belan-Simić, prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Predsjednica Povjerenstva Edita Bačić iznijela je prijedlogGlavnog odbora da članovi Nadzornog odbora buduDubravka Luić-Vudrag, Elizabeta Rybak Budić i TomislavSilić, a zamjenici Dražen Herman i Frida Bišćan. Prijedlog jejednoglasno prihvaćen.

Predsjednica Povjerenstva Edita Bačić iznijela je prijedlogGlavnog odbora da članovi Etičkog povjerenstva budu VišnjaČanjevac, Vesna Turčin i Silva Pavlinić, a zamjenice JasenkaBešlić i Gordana Miolin, što je također jednoglasnoprihvaćeno.

Ad 14Kako Glavni odbor čine predsjednik HKD-a, predsjed-

nici regionalnih društava i Kluba knjižničara te predsjednikStručnog odbora, konstatiran je novi sastav Glavnog odbora.

Članovi Glavnog odbora su:1. Alemka Belan-Simić, predsjednica HKD-a2. Marina Mihalić, predsjednica Stručnog odbora3. Marija Smolica, predsjednica Društva bibliotekara Istre4. Ilija Pejić, predsjednik Društva knjižničara Bilogore,

Podravine i Kalničkog prigorja5. Jelka Pavičić, predsjednica Društva knjižničara Like6. Nada Profozić, predsjednica Društva knjižničara

Karlovac7. Emilija Pezer, predsjednica Društva knjižničara Slavonije

i Baranje8. Ružica Junačko, predsjednica Društva knjižničara

Slavonski Brod

9. Mihaela Kovačić, predsjednica Društva knjižničara uSplitu

10. Martina Dragija Ivanović, predsjednica Društvaknjižničara Zadar

11. Marica Šapro-Ficović, predsjednica Društva knjižničaraDubrovnik

12. Dina Kraljić, predsjednica Knjižničarskog društvaMeđimurske županije

13. Danica Pelko, predsjednica Knjižničarskog društvaKrapinsko-zagorske županije

14. Senka Tomljanović, predsjednica Knjižničarskog društvaRijeka

15. Vesna Ivanković, predsjednica Knjižničarskog društvaSisačko-moslavačke županije

16. Melinda Grubišić, predsjednica Knjižničarskog društvaŠibenik

17. Željan Čeč, predsjednik Knjižničarskog društvaVaraždinske županije

18. Dunja Seiter-Šverko, predsjednica Zagrebačkogknjižničarskog društva

19. Amelija Tupek, predsjednica Kluba knjižničara.

Ad 15Kako Glavni odbor nije predložio promjenu članarine,

jednoglasno je usvojen prijedlog Radnog predsjedništva da iu narednom razdoblju članarina ostane ista. Regionalnadruštva i Klub knjižničara za svakog svog člana i nadalje ćeuplatiti HKD-u 20,00 kn članarine, članarina pridruženihčlanova ostaje 50,00 kn za pojedince te 500,00 kn za pravneosobe, a članarina za potporne članove od 100,00 kn zapojedince te od 500,00 kn za pravne osobe.

Ad 16Predsjednica Ocjenjivačkog odbora za dodjelu

Kukuljevićeve povelje Dora Sečić iznijela je prijedlog ipročitala radne biografije i obrazloženja za dodjeluKukuljevićeve povelje Jasni Jednačak, Marijanu Krašu, LjiljaniSabljak i Branki Solini, što je Skupština prihvatila i popratilapljeskom i čestitkama zaslužnim članovima.

Ad 17Predsjednica Ocjenjivačkog odbora za dodjelu Nagrade

“Eva Verona” Verena Tibljaš iznijela je prijedlog za dodjelupet Nagrada “Eva Verona” (od osam nominiranih) te jepročitala radne biografije i obrazloženja za dodjelu NagradeAni Barbarić, Renati Bošnjaković, Lei Lazzarich, MladenuMasaru i Ivani Pažur. Prijedlozi su prihvaćeni i popraćenipljeskom i čestitkama.

Prva sjednica 34. skupštine završena je u 13 sati.

Druga sjednica 34. skupštine održana je 24.09.2004. spočetkom u 16.30 sati u Kongresnoj dvorani Hotela Ivan.Verifikacijska komisija je utvrdila da sjednici prisustvuje 48od 58 izabranih delegata te će usvojene odluke bitipravovaljane.

Na prijedlog predsjednice Radnog predsjedništvausvojen je dnevni red:

10 Iz rada Društva

1. rasprava o dokumentima koji su dostavljeni uuspostavljeni ured HKD-a (Mali mirni salon u HoteluIvan)

2. rasprava o zaključcima i usvajanje zaključaka 34.skupštine

3. prijedlozi o mjestu održavanja 35. skupštine HKD-a.

Ad 1I. Na temelju dostavljenog prijedloga Andreje Božić

raspravljalo se ustroju stručnih tijela HKD-a te o kriterijimaza osnivanje komisija, kao i o financiranju projekataregionalnih društava za koje je Andrea Božić predložila dabudu upućivani na financiranje Ministarstvu kulture prekoHKD-a kao i projekti Komisija. Razmotren je i prijedlog dabudu dva kandidata pri izboru predsjednika HKD-a i Stručnogodbora.

Predsjednica Radnog predsjedništva je objasnila da jeustroj stručnih tijela kao i kriteriji za organizaciju komisijareguliran Statutom HKD-a, koji se može mijenjati. Kako zaovu Skupštinu nije pristigao nijedan pisani prijedlog za izmjenuStatuta, to će biti moguće tek na idućoj Skupštini. Do tadase o može raspravljati o mogućim izmjenama, ali na temeljudostavljenih pismenih prijedloga.

Predsjednica Radnog predsjedništva se osvrnula i naprijedlog da HKD upućuje projekte regionalnih društava naMinistarstvo kulture objasnivši da je svako društvo pravnaosoba i da se samostalno može javiti na natječaj raspisan zaprograme i projekte udruga, odnosno da može zajedno sHKD-om sudjelovati u projektima. Članovi regionalnihdruštava su članovi stručnih tijela HKD-a i na taj se načinbrojni programi ostvaruju u suradnji s društvima i knjižnicamau cijeloj Hrvatskoj.

Predsjednica je ispred Radnog predsjedništva podržalaprijedlog da se predsjednik HKD-a i predsjednik Stručnogodbora bira između više kandidata pojasnivši da delegatitrebaju poslati obrazložene prijedloge Skupštini, odnosnopredlagati kandidate na Stručnom odboru. Naime,Povjerenstvo za izbor predsjednika HKD-a dobilo je samojedan prijedlog, mada su članovi Glavnog odbora bili pozvanida dostave prijedloge. Ni na Stručnom odboru nije istaknutoviše prijedloga za predsjednika iako je predsjednica Stručnogodbora unaprijed poslala pozive za nominiranje.

II. Drago Katalenac je u ime Povjerenstva za izraduSmjernica za nacionalnu strategiju razvoja narodnih knjižnicaSkupštini predložio da prihvati dokument pod nazivom“Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica uRepublici Hrvatskoj”, radni materijal i polazište za izradunacionalne strategije razvoja narodnih knjižnica. Rasprava oponuđenom dokumentu vodila se na panel-raspraviorganiziranoj na 34. skupštini, a nastavit će se putem mrežnihstanica HKD-a. Povjerenstvo se obvezalo da će nacrtdokumenta izraditi do proljeća 2005. godine, do 3.savjetovanja o narodnim knjižnicama, nakon čega ćedokument biti dan na usvajanje Glavnom odboru HKD-a ipotom upućen Ministarstvu kulture.

Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

III. Predsjednica Radnog predsjedništva izložila jedostavljeni prijedlog Stručnog odbora o novom ustrojustručnih tijela HKD-a. Prema tom prijedlogu se Sekcija zavisokoškolske i općeznanstvene knjižnice spaja sa Sekcijomza specijalne knjižnice u novu Sekciju za visokoškolske ispecijalne knjižnice, a Sekcija za školske knjižnice se spajasa Sekcijom za narodne knjižnice u novu Sekciju za narodnei školske knjižnice. Nakon obrazloženja dosadašnje

predsjednice Stručnog odbora Tanje Sušec o potrebi spajanjasekcija koje su imale samo jednu komisiju, poput Sekcije zavisokoškolske i općeznanstvene knjižnice unutar koje jedjelovala samo Komisija za visokoškolske knjižnice te Sekcijeza školske knjižnice unutar koje je djelovala samo Komisijaza školske knjižnice, a što je protivno odredbama Statuta,jer sekciju čine predsjednici komisija i radnih grupa, prijedlognovog ustroja stručnih tijela prihvaćen je s 1 glasom protivi 1 suzdržanim.

Ad 2I. Na skupštini su iznesene primjedbe na Preporuku

Hrvatskoga knjižničnog vijeća od 8. travnja 2003. kojom sePovjerenstvo za predlaganje dodjele zvanja višeg knjižničarai knjižničarskog savjetnika rukovodi pri ocjenjivanju je likandidat zadovoljava kriterije za napredovanje. Premamišljenju sudionika u raspravi, nije jasno vidljiva razlikaizmeđu stručnog i znanstvenog doprinosa te se ne vrednujena pravi način koautorstvo kao ni urednički rad. KakoSkupština nije nadležna da o tome odlučuje, predloženo jeda se pisane primjedbe upute Glavnom odboru HKD-a kakobi ih on objedinio i proslijedio Hrvatskom knjižničnom vijeću.Taj je prijedlog jednoglasno prihvaćen.

II. Na temelju rasprave u tematskom dijelu skupštinevezanom uz formalno obrazovanje knjižničara i prijedlogprof. Aleksandre Horvat da se svim članovima Društvaomogući uvid u novi program studija bibliotekarstva naFilozofskom fakultetu u Zagrebu i kompetencije koje se njimestječu, prihvaćeno je da se na mrežnim stranicama HKD-aotvori rasprava o formalnom obrazovanju te da se organizirajavna rasprava o formalnom obrazovanju. Odluka je donesenas 2 suzdržana glasa. U raspravi o formalnom obrazovanjuknjižničara izneseno je da je za Sveučilište u Osijeku izrađenPrijedlog knjižničarskog studija koji je još otvoren za dopune.

III. U daljnjoj je raspravi istaknuta nužnost donošenjastandarda za visokoškolske i specijalne knjižnice, te potrebaotvaranja njihovih vrijednih zbirki javnosti, ali i potreba njihovedigitalizacije i zaštite, za što su potrebna posebna sredstva.Istaknuto je da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športane prati na pravi način razvoj visokoškolskih i specijalnihknjižnica te da je nužno i za te vrste knjižnica odreditistručnog suradnika kao što je to uređeno za školske knjižnice,čiji je razvoj vidno unaprijeđen. Predloženo je da se usvojizaključak o potrebi stvaranja digitalnih arhiva i zaštiteobveznog primjerka elektroničkih publikacija zbog osiguranjapristupa toj vrsti građe.

Kako je rasprava o tome otvorila mnoga pitanja kojazadiru u odredbe zakona koji se izravno ili neizravno odnosena rad knjižnica, poput Zakona o autorskom pravu,predložen je zaključak: 34. skupština HKD-a traži odSaborskih odbora za izradu zakona da sve zakone koji seizravno i neizravno tiču knjižničarstva i odnose na radknjižnica dostavi u pripremnoj fazi na uvid HKD-u kako bi iknjižničari mogli sudjelovati u izradi pojedinih segmenatazakona. Predloženi zaključak jednoglasno je prihvaćen.

U raspravi su se čula mišljenja da je Društvo nedovoljnovidljivo u javnosti, ali i o tome da je 34. skupština iznimnodobro medijski popraćena. Kako često puta treba javnoreagirati na neke propuste ili obrazlagati mišljenja i odluke,zaključeno je da bi trebalo poraditi na tome da se imenujeosoba za kontakte s javnošću.

Sumirajući rad u protekla tri dana te uspoređujućibrojnost sudionika na radionicama za razliku od prisutnihna predavanjima, predsjednica Radnog predsjedništva je

11Iz rada Društva

istaknula dobru orijentaciju Skupštine za rad u radionicamai zainteresiranost sudionika da u neposrednom razgovorurazmijene iskustva. Zaključeno je da tako treba nastaviti raditii na idućoj skupštini.

Kako s obzirom na kratkoću vremena nije bilo mogućeoblikovati zaključke s popodnevnih radionica, donesena jeodluka da će Programski odbor na temelju zapisnika iizvještaja moderatora i voditelja radionica objediniti predloženezaključke 34. skupštine i dostaviti ih uz zapisnik svimdelegatima na usvajanje.

Ad 3Kako nije bilo prijedloga o mjestu održavanja 35.

Članak 1.Poslovnik o radu Skupštine utvrđuje detalje o načinu

vođenja sjednice i izboru predsjednika Društva.

Članak 2.Skupštinu otvara predsjednik Društva, a u slučaju

njegove spriječenosti jedan od potpredsjednika te predlažeizbor radnog predsjedništva.

Radom Skupštine rukovodi radno predsjedništvo koječini 3-5 članova.

Radno predsjedništvo između sebe bira predsjedavajućeg.Predsjedavajući predlaže utvrđivanje načina glasovanja

te, za utvrđivanje pravovaljanosti odluka Skupštine, izbor:- pet članova odbora za verifikaciju punomoći delegata- dva zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika- pet članova biračkog odbora koji utvrđuje rezultate izbora- tri člana povjerenstva za predlaganje predsjednika Društvate članova Nadzornog odbora i Etičkog povjerenstva.

Članak 3.Izabrani zapisničari vode zapisnik tijekom ukupnog

trajanja sjednice Skupštine.Nakon izvještaja odbora za verifikaciju punomoći

delegata i utvrđivanja kvoruma, predsjedavajući predlažekonačni dnevni red redovne Skupštine.

Opunomoćeni delegati mogu predložiti izmjene i dopunednevnog reda.

Dnevni red se usvaja natpolovičnom većinom glasova,što utvrđuju članovi biračkog odbora.

Članak 4.Sjednica Skupštine započinje podnošenjem izvještaja o

radu Glavnog odbora, Stručnog odbora te radu uredništavaizdanja Društva.

Blagajnik društva podnosi financijski izvještaj zarazdoblje između dviju sjednica Skupštine, a Nadzorni odboro pravovaljanosti financijskog i drugog poslovanja Društva.

Izvještaj o radu u proteklom razdoblju podnosi i Etičkopovjerenstvo.

Nakon svih podnesenih izvještaja, o prihvaćanju svakogizvještaja glasuje se zasebno.

skupštine, na prijedlog predsjednice Radnog predsjedništvajednoglasno je prihvaćeno da će odluku o tome donijeti Glavniodbor na jednoj od svojih narednih sjednica.

Druga sjednica 34. skupštine završena je u 18.30 sati.

Zapisničari: Ovjerovitelji zapisnika:Spomenka Petrović Aleksandra HorvatNedjeljka Paro Blaženka Peradenić-Kotur

Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društvaAlemka Belan-Simić

U Šibeniku, 24. rujna 2004.

Članak 5.Nakon glasovanja o izvještajima, glasuje se o

razrješnicama Glavnom odboru, predsjedniku Društva tečlanovima Nadzornog odbora i Etičkog povjerenstva.

Članak 6.Povjerenstvo za predlaganje predsjednika Društva te

članova Nadzornog odbora i Etičkog povjerenstva i njihovihzamjenika nakon uvida u obrazložene kandidature podnosiprijedlog Skupštini.

Članak 7.Nakon izbora predsjednika Društva, predsjedavajući

radnog predsjedništva konstatira sastav Glavnog odboraDruštva za sljedeće mandatno razdoblje.

Članak 8.Na prijedlog Glavnog odbora Skupština utvrđuje visinu

članarine za redovne, potporne i pridružene članove.

Članak 9.Na prijedlog povjerenstava za dodjelu nagrada dodjeljuju

se nagrade Društva.

Članak 10.Prema prihvaćenom dnevnom redu Skupština odlučuje

o pojedinačnim ili grupnim žalbama ili prijedlozima o radu tedonosi odluke o usvajanju predloženih dokumenata.

Sve žalbe, prijedlozi i dokumenti trebaju biti podneseniu pisanom obliku, po mogućnosti 15 dana prije početkaSkupštine.

Članak 11.Zapisnik o radu Skupštine potpisuju predsjedavajući

radnog predsjedništva, zapisničari i ovjerovitelji zapisnika.

Članak 12.Ovaj poslovnik stupa na snagu danom njegova donošenja

i bit će objavljen u izdanjima Hrvatskoga knjižničarskogdruštva.

Na temelju članka 33. Statuta Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva na 34. sjednici donosi

Poslovnik o radu Skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva

12 Iz rada Društva

Zapisnik s 1. (konstituirajuće)sjednice Glavnog odboraHrvatskoga knjižničarskog društvaodržane 24. rujna 2004. s početkom u 18.30 satiu Hotelskom naselju Solaris za vrijeme trajanja34. skupštine HKD-a

Sjednici su prisustvovali: Alemka Belan-Simić(predsjednica HKD-a), Marina Mihalić (predsjednicaStručnog odbora HKD-a), Marija Smolica (predsjednicaDB-a Istre), Ilija Pejić (predsjednik DK-a Bilogore,Podravine i Kalničkog prigorja), Jelka Pavičić (predsjednicaDK-a Like), Emilija Pezer (predsjednica DK-a Slavonije i

Baranje), Ružica Bobovečki (DK Slavonski Brod, zamjenaza Ružicu Junačko), Mihaela Kovačić (predsjednica DK-aSplit), Martina Dragija Ivanović (predsjednica DK-aZadar), Marica Šapro-Ficović (predsjednica KD-aDubrovnik), Suzana Deak (KD Krapinsko-zagorskežupanije, zamjena za Danicu Pelko), Senka Tomljanović(predsjednica KD-a Rijeka), Renata Rupčić (KD Sisačko-moslavačke županije, zamjena za Vesnu Ivanković), MelindaGrubišić (predsjednica KD-a Šibenik), Željan Čeč(predsjednik KD-a Varaždinske županije), Dunja Seiter-Šverko (predsjednica Zagrebačkog KD-a).

Sjednici nisu prisustvovali: Nada Profozić (predsjed-nica DK-a Karlovac), Dina Kraljić (predsjednica KD-aMeđimurske županije), Amelija Tupek (predsjednica Klubaknjižničara).

Na drugoj sjednici 34. skupštine održanoj24.09.2004. s početkom u 16.30 sati u Kongresnojdvorani Hotela Ivan u Šibeniku doneseni su, na temeljurasprave, sljedeći zaključci:

1. Prihvaća se dokument pod nazivom “Premanacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica uRepublici Hrvatskoj” kao radni materijal i polazište zaizradu nacionalne strategije razvoja narodnih knjižnica.Nakon što do proljeća 2005. godine, do 3. savjetovanja onarodnim knjižnicama, povjerenstvo u sastavu DragoKatalenac, Jadranka Slobođanac, Zdenka Sviben, IvankaStričević i Marija Šegota-Novak izradi nacrt nacionalnestrategije razvoja narodnih knjižnica, dokument će bitidan na usvajanje Glavnom odboru HKD-a i potom upućenMinistarstvu kulture.

2. Na temelju rasprave u tematskom dijelu Skupštinevezanom uz formalno obrazovanje knjižničara zaključenoje da će Hrvatsko knjižničarsko društvo u sljedećemrazdoblju posebnu pozornost posvetiti budućemškolovanju knjižničara. Školovanje na studijubibliotekarstva/knjižničarstva prilagođava se europskom,slijedeći njihov primjer reforme visokoškolskih studija,posebice koncept doživotnog učenja te studija ustrojenogu dva ciklusa i zasnovanog na primjeni bodovnog sustava.Zaključeno je da se popis kompetencija koje bi studentibibliotekarstva morali imati, a koji je izrađen u sklopunovog programa studija bibliotekarstva na Filozofskomfakultetu u Zagrebu, postavi na mrežne stranice HKD-akako bi ga članovi Društva mogli komentirati i/ilinadopuniti. U sljedećem će razdoblju biti organizirana javnarasprava o formalnom obrazovanju.

3. U raspravi koja je vođena oko strategije razvojavisokoškolskih knjižnica istaknuto je da nedostaju jasnikoncepti razvoja visokoškolskog knjižničnog sustava(informacijski, legislativni, organizacijski itd.) te jeistaknuta nužnost donošenja standarda za visokoškolskei specijalne knjižnice, kao i zapošljavanje stručnog

suradnika za te vrste knjižnica pri Ministarstvu znanosti,obrazovanja i športa.

4. Kako je izrada strategije razvoja knjižnica čestovezana uz odredbe zakona koji ne pripadaju u uže područjeknjižnične legislative, zaključeno je da će se SaboruRepublike Hrvatske uputiti zahtjev za objavljivanjem namrežnim stranicama svih zakona već u pripremnoj fazi,kako bi knjižničari mogli na vrijeme reagirati i sudjelovatiu njihovom oblikovanju.

5. Kroz tematska izlaganja i rasprave na radioniciOdnosi s javnošću i nalaženje sredstava (fundraising),zaključeno je kako se i kroz formalno obrazovanje i krozstalno stručno usavršavanje treba upoznavati s praksomiz zemlje i inozemstva kako bi se usvojile vještine javnogzagovaranja i odnosa s javnošću. Kako često treba javnoreagirati na neke propuste ili obrazlagati mišljenja i odluke,zaključeno je da bi trebalo poraditi na tome da se u HKD-uimenuje osoba za kontakte s javnošću.

6. Istaknuta je dobra orijentacija Skupštine za rad uradionicama i zainteresiranost sudionika da u neposrednomrazgovoru razmijene iskustva te je zaključeno da tako trebanastaviti raditi i na sljedećoj skupštini.

7. Na temelju prijedloga Stručnog odbora donesenaje odluka o preustroju sekcija: Sekcija za visokoškolske iopćeznanstvene knjižnice spaja se sa Sekcijom zaspecijalne knjižnice u novu Sekciju za visokoškolske ispecijalne knjižnice, a Sekcija za školske knjižnice se spajasa Sekcijom za narodne knjižnice u novu Sekciju zanarodne i školske knjižnice.

8. Nakon brojnih primjedbi na Preporuku Hrvatskogaknjižničnog vijeća od 8. travnja 2003. kojom sePovjerenstvo za predlaganje dodjele zvanja višegknjižničara i knjižničarskog savjetnika rukovodi priocjenjivanju je li kandidat zadovoljava kriterije zanapredovanje, zaključeno je da se pisane primjedbe uputeGlavnom odboru HKD-a kako bi ih on objedinio iproslijedio Hrvatskom knjižničnom vijeću.

Zaključci 34. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva

13Iz rada Društva

Od 19 članova Glavnog odbora, 1. sjednici jeprisustvovalo 16.

Ostali: Ana Barbarić, Vesna Golubović, Mate Šikić.

Dnevni red:1. usvajanje dnevnog reda2. izbor članova Izvršnog odbora u idućem dvogodišnjem

mandatu3. razno.

Ad 1Dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad 2Na 1. sjednici Glavnog odbora izabrani su članovi

Izvršnog odbora u idućem dvogodišnjem mandatu (rujan2004.-rujan 2006.).

Predsjednica HKD-a Alemka Belan-Simić predstavilaje novu predsjednicu Stručnog odbora Marinu Mihalić.

Na prijedlog A. Belan-Simić jednoglasno je za prvogpotpredsjednika HKD-a izabran Željan Čeč iz Knjižničarskogdruštva Varaždinske županije, koji je i u prošlom mandatuobnašao istu dužnost.

Za drugu potpredsjednicu HKD-a jednoglasno jeizabrana Senka Tomljanović iz Knjižničarskog društvaRijeka, koja je također u prošlom mandatu obnašala istudužnost. Kako je drugi potpredsjednik HKD-a jedan odpredstavnika Društva u Hrvatskom knjižničnom vijeću, takvaodluka je donesena i zbog kontinuiteta rada S. Tomljanoviću HKV-u jer mandati članova HKV-a i Glavnog odbora HKD-a nisu usklađeni.

Nakon toga su, na prijedlog predsjednice HKD-a AlemkeBelan-Simić, imenovane nova stručna tajnica Ana-MarijaDodigović i blagajnica Vesna Golubović, obje djelatniceNacionalne i sveučilišne knjižnice.

Ad 3Pod točkom Razno nije ništa istaknuto.

Zapisničarka: Predsjednica HKD-a:

Ana Barbarić Alemka Belan-Simić

Članovi Glavnog odboraHrvatskoga knjižničarskog društvau mandatu 2004.-2006.

Alemka Belan-Simić, predsjednica Hrvatskogaknjižničarskog društva. Rođena je u Puli, a na Filozofskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je sociologiju ietnologiju te dvogodišnji studij bibliotekarstva. Od 1979.zaposlena je u Knjižnicama grada Zagreba, a od 1998.g. jevoditeljica Zbirke BDI. Objavila je više bibliografija i stručnihradova te 2001. stekla zvanje višeg knjižničara. Član jeuredništva Vjesnika bibliotekara Hrvatske od 1996. te HKDNovosti od 2002.g. Od 1998. članica je Komisije za slobodanpristup informacijama i slobodu izražavanja, od 2000. do

2002. njena je predsjednica, a od 2003. članica Radne grupeza javno zagovaranje. Suradnica je Leksikografskog zavoda“Miroslav Krleža” i urednica struke bibliotekarstvo uHrvatskom leksikonu i Hrvatskoj enciklopediji. Predsjednicaje Hrvatskoga knjižničarskog društva od 2002. godine tečlan Hrvatskog knjižničnog vijeća od 2003.g.

Marina Mihalić, predsjednica Stručnog odbora.Rođena u Zagrebu, diplomirala je engleski jezik saknjiževnošću i povijest likovnih umjetnosti te magistriralana Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu,studij informacijskih znanosti, smjer Komunikologija. Zvanjevišeg knjižničara stekla je 1999. godine. Od 1987. zaposlenaje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, trenutno je v.d.ravnateljica Razdjela nacionalna knjižnica. Pokrenula jeprojekte osmišljavanja mrežnih stranica NSK, osnivanjaCentra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, tedefiniranja, pripreme i prijave za TEMPUS SCM. Predavačje u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara i članProgramskog odbora Centra.

Izlagala je na skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu,organizirala radionice i suorganizirala međunarodne skupove.Članica je Radne skupine za pokazatelje uspješnostiEuropskih nacionalnih knjižnica (CENL-a) te KomisijeAustrijskog instituta za Istočnu i Jugoistočnu Europu (1998.-2002.). Predsjednica je Komisije za statistiku HKD-a, od2002. zamjenica, a od 2004. predsjednica Stručnog odbora.Govori engleski, njemački i talijanski.

Marija Smolica, predsjednica Društva bibliotekaraIstre. Po obrazovanju je pedagog, odnosno andragog, imapoložen stručni ispit za bibliotekara. Bila je voditelj Gradskeknjižnice u Pazinu, od 1993. godine voditeljica je muzejskeknjižnice u Zavičajnom muzeju grada Rovinja. Bavi seobradom i zaštitom stare i rijetke građe, priredila je više izložbii kataloga (“Knjige tiskane u 16. st. iz fonda Zavičajnogmuzeja”, “Knjige tiskane u 17. stoljeću”), a zajedno skolegama iz Pule priprema objavljivanje popisa“cinquecentina” iz knjižnica Istre. Član je Društva bibliotekaraIstre otkad radi u knjižnici, a 2004. je izabrana zapredsjednicu DBI-a.

Ilija Pejić, predsjednik Društva knjižničara Bilogore,Podravine i Kalničkog Prigorja. Knjižničar, književni kritičari kulturni djelatnik, 1983. diplomirao je kroatistiku naFilozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1992. zaposlen je uNarodnoj knjižnici “P. Preradović” u Bjelovaru na mjestuvoditelja Županijske matične službe. Zvanje dipl. knjižničarastječe 1995., a 2001. promaknut je u zvanje višeg knjižničara.Autor je urednik i priređivač tridesetak zapaženih studija,stručnih i znanstvenih članaka te organizator i moderatorstručnih i znanstvenih skupova. Od 1992. do 1996. bio jetajnik DK Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja, kad jepokrenuto glasilo Svezak, u čijem uredništvu aktivnosudjeluje. Na 22. skupštini Društva u Čazmi, 28. svibnja2004., izabran je za predsjednika. Za stručni rad i doprinoseu kulturi dobio je niz priznanja više općina i gradova te 1996.odličje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

14 Iz rada Društva

Nada Profozić, predsjednica Društva knjižničaraKarlovac. Diplomirala je talijanski jezik i književnost i fonetikuna Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te položilastručni ispit iz knjižničarske struke. Zaposlena je u Gradskojknjižnici “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu na Informativno-posudbenom odjelu, a predsjednica je DK Karlovac od 1996.godine. Član je uredništva časopisa knjižničara Karlovačkežupanije Ka-libar.

Jelka Pavičić, predsjednica Društva knjižničara Like.Diplomirala je na Pedagoškoj akademiji u Gospiću te steklazvanje nastavnika hrvatskoga jezika. Položila je stručni ispitza knjižničara. Radila je kao korektor u Tiskari Gospić, a uknjižnici Gimnazije Gospić radi devet godina. U drugom jemandatu predsjednica DK Lika.

Dina Kraljić, predsjednica Knjižničarskog društvaMeđimurske županije. Rođena je u Čakovcu, godine 2003.diplomirala je na Studiju povijesti umjetnosti i informatologije,smjer bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Od 2002. zaposlena je u Knjižnici i čitaonici Čakovec, usvibnju 2004. izabrana je za predsjednicu KD Međimurskežupanije.

Danica Pelko, predsjednica Knjižničarskog društvaKrapinsko-zagorske županije. Rođena u Zagrebu, diplomiralaje povijest i filozofiju te 1992. dvogodišnji studijbibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radilaje kao kustos u muzeju, profesor filozofije i povijesti usrednjoj školi, a zadnjih 11 godina radi kao knjižničarka uOŠ Donja Stubica. Nekoliko godina bila je voditelj Stručnogvijeća školskih knjižničara za Krapinsko-zagorsku županiju,a početkom 2001. godine imenovana je stručnim suradnikommentorom. Sudjeluje na stručnim skupovima u zemlji iinozemstvu. Aktivno govori njemački i engleski. Predsjednicaje Društva knjižničara Krapinsko-zagorske županije od 2003.godine.

Emilija Pezer, predsjednica Društva knjižničaraSlavonije i Baranje. Rođena u Lipovcu, diplomirala je naPedagoškom fakultetu u Osijeku, a stručni ispit uknjižničarskoj struci položila u Nacionalnoj i sveučilišnojknjižnici u Sarajevu. Zaposlena je u Gradskoj knjižnici ičitaonici Vinkovci kao voditeljica Matične službe za narodnei školske knjižnice Vukovarsko-srijemske županije. Sudjelujena stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. U drugom jemandatu predsjednica DK Slavonije i Baranje.

Ružica Junačko, predsjednica Društva knjižničaraSlavonski Brod. Zaposlena je u Gradskoj knjižnici SlavonskiBrod kao voditeljica Matične službe Brodsko-posavskežupanije. U hrvatskom knjižničarstvu prisutna je već gotovotrideset godina radeći na različitim poslovima u struci. Urazdoblju od 1994. do 1997. godine u dva mandata bila jeuspješna predsjednica Društva, te je ponovo birana zapredsjednicu 2002. i 2004. godine.

Mihaela Kovačić, predsjednica Društva knjižničara uSplitu. Nakon studija povijesti i povijesti umjetnosti na

Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirala je nadodiplomskom studiju bibliotekarstva. Od 1992. godine radiu knjižnicama (školskoj, narodnoj, fakultetskoj knjižnici), aod 1996. godine zaposlena je u Sveučilišnoj knjižnici u Splitukao voditeljica Odjela specijalnih zbirki. Objavila je višestručnih radova. Od 1994. godine članica je Glavnog odboraDruštva knjižničara u Splitu, čija je blagajnica bila desetgodina. Od 1997. godine članica je Komisije za povijest knjigei knjižnica HKD-a. Godine 1998. dodijeljena joj je Nagrada“Eva Verona”. U svibnju 2004. godine izabrana je zapredsjednicu DK Split.

Martina Dragija Ivanović, predsjednica Društvaknjižničara Zadar. Diplomirala je sociologiju i bibliotekarstvona Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a student je naposlijediplomskom studiju na Odsjeku za informacijskeznanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2002.zaposlena je u Gradskoj knjižnici Zadar, gdje aktivno sudjelujeu organizacijskim poslovima vezanim uz rad knjižnice iodržavanje njenih mrežnih stranica, edukaciju knjižničaraiz županije te rad na projektima i organizaciji kulturnihdogađanja. Sudjelovala je na brojnim stručnim skupovima iradionicama te je u suradnji s kolegama objavila više stručnihradova. Godine 1999. nagrađena je nagradom Ljerka Markić-Čučuković za najboljeg studenta 4. godine bibliotekarstva.Predsjednica je DK Zadar od 2003. godine.

Marica Šapro-Ficović, predsjednica Knjižničarskogdruštva Dubrovnik. Rođena je u Dubrovniku, profesor jefrancuskog jezika i književnosti, dipl. knjižničar i student naposlijediplomskom studiju bibliotekarstva na Filozofskomfakultetu u Zagrebu. Od 1987. zaposlena je u Dubrovačkimknjižnicama, od rujna 2001. voditeljica je Matične službe zanarodne i školske knjižnice Dubrovačko-neretvanskežupanije. Objavila je više stručnih radova te 2001. godinestekla zvanje višeg knjižničara. Član je HKD-ove Komisijeza slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja (od1998.) te član Odbora IFLA/FAIFE (od 2004.). Član jeAmeričkog knjižničarskog društva. Niz je godinapredsjednica KD Dubrovnik.

Senka Tomljanović, predsjednica Knjižničarskogdruštva Rijeka. Diplomirala je politologiju te 1993. položilastručni ispit za bibliotekara. Od 1991. do 1996. radila je uSveučilišnoj knjižnici Rijeka, od 1996. voditeljica je KnjižnicePravnog fakulteta u Rijeci, a od 2003. ravnateljica jeSveučilišne knjižnice Rijeka. Godine 1997. pohađala je tečajza pravne knjižničare i dokumentaliste Europskog prava naAsser institutu u Hagu, od 2001. član je Rektorovogpovjerenstva za knjižničnu djelatnost Sveučilišta u Rijeci, aod 2003. član je Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Predsjednicaje KD Rijeka u drugom mandatu te u drugom mandatu drugadopredsjednica HKD-a.

Vesna Ivanković, predsjednica Knjižničarskog društvaSisačko-moslavačke županije. Rođena je u Rijeci, gdje jezavršila Pedagoški fakultet, dvopredmetni studij hrvatskogjezika i književnosti i organizacije kulturnih djelatnosti, a naFilozofskom fakultetu u Zagrebu dovršava dodiplomski studij

15Iz rada Društva

bibliotekarstva. Od 1993. zaposlena je u Narodnoj knjižnicii čitaonici Sisak, voditeljica je Odjela Caprag. Od 2002. do2004. obnašala je dužnost dopredsjednice KD Sisačko-moslavačke županije, a 2004. je izabrana za predsjednicu.

Melinda Grubišić, predsjednica Knjižničarskog društvaŠibenik. Rođena je u Šibeniku, diplomirala je 1995. naFakultetu kemijskog inženjerstva i kemijske tehnologije uZagrebu, a 1999. položila je stručni ispit za bibliotekara. Od1998. zaposlena u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić”, radikao katalogizator na Znanstvenom odjelu.

Željan Čeč, predsjednik Knjižničarskog društvaVaraždinske županije. Diplomirao je sociologiju i kompara-tivnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdjeje na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva. Od 1993.godine zaposlen je u Gradskoj knjižnici i čitaonici “MetelOžegović” u Varaždinu, a od 1995. radi na mjestu voditeljaOdjela za odrasle korisnike te vodi nabavu. Bio je predsjednikKD Varaždinske županije od 1996. do 2000. te ponovo od2002.g. Od 2002. prvi je dopredsjednik HKD-a.

Dunja Seiter-Šverko, predsjednica Zagrebačkogknjižničarskog društva. Rođena je u Karlovcu. Diplomiralaje hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti te bibliotekar-stvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1987. zaposlenaje u Knjižnicama grada Zagreba, koordinator je KnjižnicePrečko te urednica i voditeljica tribine Književni petak. Od2000. do 2002. bila je tajnica ZKD-a, a za njegovupredsjednicu je izabrana 2002. te 2004. godine. Pokrenula iuređuje časopis ZKD-a Novi uvez.

Amelija Tupek, predsjednica Kluba knjižničara.Studentica je bibliotekarstva i kroatistike na Filozofskomfakultetu u Zagrebu. Od kraja 1998. do veljače 2004. obavljalaje poslove administrativne tajnice HKD-a te poslove grafičkogoblikovanja HKD-ovih publikacija, što obavlja i dalje. Članicaje Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnimpotrebama (od 2002.) te predsjednica Kluba studenatabibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu “Biblion”(od 2003.). Članica je ASIST-a (American Association forInformation Science and Technology). Od veljače 2004.predsjednica je Kluba knjižničara.

Priredila A. Belan-Simić

Nadzorni odborNa 1. konstituirajućoj sjednici Nadzornog odbora HKD-

a, održanoj 27. listopada 2004. s početkom u 14 sati uprostorijama HKD-a, za predsjednika Nadzornog odboraizabran je Tomislav Silić (Zagrebačko KD). Članovi suDubravka Luić-Vudrag (Zagrebačko KD), ElizabetaRybak-Budić (Zagrebačko KD), a zamjene DraženHerman (DK Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja)te Frida Bišćan (DK Karlovac).

Etičko povjerenstvoNa 1. konstituirajućoj sjednici Etičkoga povjerenstva

Hrvatskoga knjižničarskog društva održanoj elektroničkompoštom u studenom 2004., za predsjednicu Etičkogpovjerenstva izabrana je mr. sc. Višnja Čanjevac(Zagrebačko KD). Članovi su dr. sc. Vesna Turčin(Zagrebačko KD), Silva Pavlinić (DK Slavonije i Baranje),a zamjene Jasenka Bešlić (DK Slavonije i Baranje) iGordana Miolin (DK Split).

Otvorena rasprava o strategiji razvojanarodnih knjižnica

Na mrežnim je stranicama HKD-a(www.hkdrustvo.hr), u skladu sa zaključkom 34.skupštine Društva u Šibeniku, otvorena raspravao dokumentu Prema Nacionalnoj strategijirazvoja narodnih knjižnica u RepubliciHrvatskoj.

Komentare i mišljenja možete slati do 31.siječnja 2004.

Otvoren FORUM o školovanju

U skladu sa zaključkom usvojenim na 34.skupštini Društva u Šibeniku, na mrežnim jestranicama HKD-a (www.hkdrustvo.hr) otvorenFORUM O ŠKOLOVANJU, koji članovima Društvai ostaloj zainteresiranoj javnosti daje na uvid popissposobnosti koje se stječu na studijubibliotekarstva na Filozofskom fakultetu uZagrebu, a otvorena je i mogućnost slanjakomentara i mišljenja o knjižničarskom školovanju.

Javite nam se, dakle, u FORUM koji je otvorendo 31. prosinca 2004.

16 Iz regionalih društava

Društvo knjižničara u SplituNa Pravnom fakultetu u Splitu održana je 21. svibnja

2004. godine izborna Skupština Društva knjižničara. Uradnom dijelu Skupštine usvojena su izvješća predsjedniceEdite Bačić o radu Društva knjižničara u Splitu i blagajniceM. Kovačić o financijskom poslovanju za razdoblje od 2002.do svibnja 2004. godine.

Gordana Miolin, urednica Vodiča kroz knjižnice gradaSplita, izvijestila je nazočne o poslovima vezanim za vodič,a urednica Glasnika Društva bibliotekara Split Ivanka Kuićizvijestila je o pripremi za tisak osmog broja.

Izborni dio Skupštine rezultirao je novim sastavom radnihtijela DKS-a. U narednom dvogodišnjem mandatu, uzdevetočlani Glavni odbor, Društvo će voditi predsjednicaMihaela Kovačić, djelatnica Sveučilišne knjižnice u Splitu.

Članovi Glavnog odbora su: Dubravka Dujmović i Ma-rina Katušić Martinović (Sveučilišna knjižnica u Splitu),Dijana Erceg – dopredsjednica (Građevinsko-arhitektonskifakultet), Grozdana Ribičić – tajnica (Gradska knjižnicaMarka Marulića), Blaženka Belas (Gradska knjižnica Kaštela,Kaštel Lukšić), Željko Kuluz (Gradska knjižnica Makarska),Arsen Duplančić (Arheološki muzej), Ana Krželj (O.Š. KnezMislav, Kaštel Sućurac), Vesna Kurtović (O.Š. Don LovreKatić, Solin).

Članovi Nadzornog odbora su Iva Kolak (Sveučilišnaknjižnica u Splitu), Vesna Mihanović (Gradska knjižnicaMarka Marulića) i Gorana Dvornik (Muzej hrvatskiharheoloških spomenika).

Blagajničke poslove obavljat će Margita Puharić.Osipanje članstva Društva posljednjih godina, kao i

pripreme za održavanje 34. skupštine HKD-a bili su poticajda Glavni odbor, uputi dopis za podmirenje obveza premaDruštvu i aktivno uključenje u njegov rad.

Odgovor na dopis poslužio je reviziji članstva, ažuriranjuadresara knjižnica i knjižničara.

U cilju što bolje obaviještenosti redovnog i potencijalnogčlanstva, izrađuju se mrežne stranice. Kako je Hrvatskaakademska i istraživačka mreža (CARNet) odobrilaregistraciju domene DKS-u, 23. lipnja 2004. godine sazvanje prvi sastanak uredništva mrežnih stranica o kojima ćebrinuti glavna urednica Edita Bačić i Margita Puharić koja ihodržava. Adresa mrežnih stranica Društva je http://www.dkst.hr.

Predstavnik britanske tvrtke Info Technology SupplyLimited, gosp. Ervin Ajazaj, održao je 2. srpnja 2004. godinena Građevinsko-arhitektonskom fakultetu za članoveDruštva prezentaciju Onelog, UnipriNT, DeepFreezeračunalnih sustava i aplikacija koji omogućuju jednostavnijipristup bazama/izvorima, statistički pregled njihova korištenjate rezervaciju i zaštitu korisničkih računala.

Na 34. skupštini HKD-a Knjižnice, politika, javnost –hrvatske knjižnice u svjetlu europskih integracija (Šibenik22.–25.09.2004.) posterima su se predstavile naše članice:Edita Bačić, Meri Butirić, Vesna Mihanović i Marija PlantarićHuljić te Grozdana Ribičić.

U 2005. godini, osim već tradicionalnih aktivnostiizdavaštva i Dana splitskih knjižnic@, DKS-u planiraodržavanje nekoliko stručnih predavanja. Na temeljuusvojenog plana i programa rada Društvo je zatražilo

financijsku potporu Grada Splita, Splitsko-dalmatinskežupanije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Budući da financijska sredstva ograničavaju aktivnostiDruštva, ono bi se u pokušaju oživljavanja stručnog radatrebalo daleko više oslanjati na svoje članstvo od kojih sumnogi aktivni u radu različitih sekcija, komisija i radnih grupaHrvatskoga knjižničarskog društva.

M. Kovačić

Putovima fra Andrije KačićaMiošićaKnjižničarsko društvo Šibenik na svom prvomstručnom izletu

U subotu, 16. listopada članovi Knjižničarskog društvaŠibenik posjetili su Zaostrog, Brist i Makarsku na svomprvom stručnom izletu radno nazvanom “Putovima fraAndrije Kačića Miošića”.

Kako je taj narodni preporoditelj posljednje godine životaproveo u franjevačkom samostanu sv. Marije u Zaostrogu,gdje je i pokopan u crkvi Uznesenja Marijina, prvo odredišteŠibenčana bio je upravo “Kačićev samostan”. Pokazujućisamostansku knjižnicu s 24 inkunabule, tristotinjak rijetkihknjiga na stranim jezicima iz 16. st. i isto toliko djela našihstarih pisaca tiskanih do polovice 19. st. (zbirka VetustioraCroatica), domaćini su s ponosom istaknuli da se među20 000 svezaka knjiga i 10 000 svezaka periodike nalaze ipravi rariteti, poput prve tiskane medicinske knjige u južnojHrvatskoj – Likarije priprostite fra Luke Vladimirovića ilimalog talijansko-hrvatskog rječnika Vocabulario nuovo =Zvaniik novii iz 1737. godine. Šibenčani su razgledali i“Kačićev arhiv”, najbogatiju zbirku izdanja Kačićevih djela idjela o njemu, te zbirke umjetničkih djela i etnografske izloškeu samostanu.

Nakon Brista, rodnog mjesta fra Andrije Kačića Miošića,u Makarskoj su knjižničari posjetili Malakološki muzej iGradsku knjižnicu.

Na kraju, članovi našeg najmlađeg knjižničarskog društva– puni dojmova, koje nije pokvarila ni kiša koja je upornolijevala svo vrijeme zaključili su da bi sličan izlet trebalo štoprije ponoviti.

M. Grubišić

Mađarsko-hrvatska knjižničarskakonferencija(Pečuh, 25.-26. listopada 2004.)

Moto Mađarsko–hrvatske knjižničarske konferencijekoja je održana 25. i 26. listopada 2004. godine u Pečuhubio je “Zajedno s dvije strane granice”.

Organizatori konferencije bili su: Mađarsko knjižničar-sko društvo – Ogranak za Pečuh i Baranju, Županijskaknjižnica “Gyözö Csorba” u Pečuhu, Gradska knjižnica“Nándor Várkonyi” Pečuh, Sveučilišna knjižnica Pečuh,Gradska knjižnica “Jenö Mohácsi” u Mohaču te Odsjek zakroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu.

Suorganizatori su bili: Društvo knjižničara Slavonije iBaranje, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Gradska

17Iz regionalnih društava

knjižnica Beli Manastir, Sveučilište J. J. Strossmayera uOsijeku – Filozofski fakultet, Katedra za knjižničarstvo iKatedra za hrvatsku književnost.

Konferenciju su sponzorirali: Skupština madžarskeBaranjske županije, Poglavarstvo grada Pečuha i Madžarskoknjižničarsko društvo.

Ova knjižničarska konferencija je održana na inicijativuOgranka za Pečuh i Baranju Madžarskoga knjižničarskogadruštva, čiji je predsjednik gospodin Miklós Boda. Izlaganjasu tematizirala knjižnu kulturu, aktualna pitanja knjižničarskeprakse, mogućnosti prekogranične suradnje te društvena ikulturno-povijesna pitanja.

Konferencija je otvorena u Gradskoj knjižnici “NándorVárkonyi”, gdje je bila postavljena hrvatska zastava. Upredvorju su bili postavljeni plakati izložbe “Slavonskapismenost – od početaka do danas”. Konferenciju je otvorilagospođa Klára Bakos, predsjednica Mađarskoga knjižničar-skoga društva, a pozdravili su gospodin Pèter Tasnádi,potpredsjednik Skupštine Baranjske županije, gospođa MártaKunszt, dogradonačelnica grada Pečuha, gospodin IvanBandić, generalni konzul Republike Hrvatske u Pečuhu, tepredsjednici pokrajinskih knjižničarskih društava - EmilijaPezer i Miklós Boda. Po završetku izlaganja kulturološketematike sudionici su razgledali zbirku “Klimó” u Sveučilišnojknjižnici.

Drugi dan konferencije održan je u svečanoj dvoraniŽupanijske knjižnice “Gyözö Csorba”, a bio je posvećenknjižničarskoj struci. U istom je prostoru bila postavljenaizložba “Nove knjižnice u Hrvatskoj”.

Jezik konferencije bio je hrvatski i madžarski, a upraćenju izlaganja pomagali su tumači i prijevodi sažetakaizlaganja. Kolegice Marija Ferenc iz Gradske i sveučilišneknjižnice Osijek i Andrea Zabjan iz Gradske knjižnice ičitaonice Beli Manastir, voditeljica Centralne knjižnice Mađarau Hrvatskoj, neumorno su prevodile i tumačile te bile sponaobiju strana.

Izlaganja s konferencije bit će objavljena dvojezično ucijelosti, na hrvatskom i madžarskom jeziku, u stručnomglasilu našega Društva “Knjižničarstvo” početkom 2005.godine.

Zaključak ove uspješno održane knjižničarske konferen-cije bio je kako jedni od drugih imamo što učiti iako smo tekodškrinuli vrata zajedničke suradnje. Uz uvažavanjerazličitosti, možemo njegovati i razvijati partnerske odnosena dobrobit obiju strana.

U svakom trenutku gostoljubivosti je pridonosila inenametljiva neverbalna komunikacija – osmijeh, pokret,slika, fotografija, glazba, gastronomija.

Neformalno smo posjetili i Hrvatski klub “August Šenoa”u Pečuhu. U bliskom ozračju proveli smo ugodne trenutke.

E. Pezer

Izložba Slavonska pismenost – odpočetaka do danas

UNESCO od 1969. godine, sa svrhom promicanjavažnosti čitanja i pismenosti u životu pojedinca i društva ucjelini, tradicionalno 8. rujna obilježava Međunarodni danpismenosti. Promišljajući o pismenosti kao tradicionalnojvrijednosti, obliku komunikacije, začetku civilizacije i temelju

na kojem su nastale knjižničarske službe i usluge, Društvoknjižničara Slavonije i Baranje pokrenulo je stvaranje izložbeSlavonska pismenost - od početaka do danas.

Namjera je ove izložbe podsjetiti slavonsku, ali i hrvatskukulturnu javnost na slavonske književnike, književnepovjesničare i teoretičare koji su svojim stvaralaštvompridonijeli ne samo hrvatskom, nego i europskomknjiževnom kontekstu.

Jedan od povoda nastanka ove izložbe je i činjenica dase na hrvatskoj kulturnoj sceni pojavila knjiga Slavonski teksthrvatske književnosti Helene Sablić Tomić i Gorana Rema,knjiga koja ne samo da je bila povod izložbi, nego i njezinpouzdan vodič kroz stoljeća slavonske književnosti.

Izložba se sastoji od dvadesetak plakata, a obuhvaćarazdoblje slavonske pismenosti od početaka do danas slijedećimatricu zadanu u knjizi Slavonski tekst hrvatske književnosti.Vizualno i tematski izložba je podijeljena na četiri cjeline, učetiri književno-povijesna razdoblja. Na početnom plakatuizložbe autori iznose razloge i tijek njezinog nastanka, azavršni plakat prikazuje tri točke kojima se ukazuje naotvorenost i mogućnost komunikacije s budućnošću jer sestranice slavonske pismenosti i sada ispisuju.

Zbog širokog vremenskog raspona koji izložba obuhvaća,osmišljena je i koncipirana na tradicionalnom papirnommediju. Svjesni činjenice kako u današnjem svijetu suvremenielektronički mediji sve više odnose prevlast nad tradicio-nalnom pismenošću, a knjižnice postaju ili čuvari tradicije ikulturne baštine ili informacijski punktovi, učinili smo jedostupnom i u suvremenom elektroničkom obliku, kaovirtualnu šetnju slavonskom pismenošću koja bi predstavljalapoveznicu sa sadašnjošću i privukla pozornost generacijakojima je namijenjena.

Društvo knjižničara Slavonije i Baranje 2005. godineobilježit će tridesetogodišnjicu djelovanja. U svomdosadašnjem radu organiziralo je mnogobrojne aktivnosti,nastojalo pridonijeti razvoju knjižničarske struke i djelovatina promicanju pismenosti i razvijanju čitateljskih navikastanovnika područja koje obuhvaća. Ipak, po prvi put ovomizložbom na plakatima Društvo otvara vrata dijalogu sasvijetom u okružju knjižničarske zajednice. To je ujedno isekundarni cilj izložbe, jer osim ukazivanja na sve one autorekoji su tijekom povijesti pridonijeli razvoju slavonskepismenosti, izložba komunicira i ostvaruje suradnju sFilozofskim fakultetom u Osijeku, Muzejom Slavonije iBaranje, izravno se uključuje u obrazovni kontekst, pregovarai ostvaruje se uz pomoć i podršku gospodarstva. Bez Saponijed.d., koja je sponzorirala tiskanje, izložba ne bi bila ostvarena,a uz rad knjižničara iz različitih vrsta knjižnica, svoj sudoprinos dali i vanjski suradnici – informatičari i grafičkidizajneri.

Važno je istaknuti kako je ova izložba zamišljena kaoputujuća izložba po cijeloj Hrvatskoj, ali i izvan granica našedomovine. Prvo predstavljanje izložbe bilo je 6. rujna 2004.godine u Osijeku u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici, a potomna Mađarsko-hrvatskoj knjižničarskoj konferencija koja se25. i 26. listopada održala u Pečuhu. Nakon toga pustit ćemoje da se otisne u nove avanture nadajući se da će nam seneoštećena vratiti i uz digitalni oblik doživjeti svojuretrospektivu.

M. Vinaj, M. Kretić-Nađ, S. Mokriš

18 Iz knjižnica

10 godina mrežnih stranicaKnjižnice Instituta Ruđer Bošković

U 2004. godini navršava se deset godina otkada suizrađene prve mrežne stranice Knjižnice Instituta RuđerBošković, ujedno i prve knjižnične mrežne stranice uHrvatskoj. “Zar je prošlo već 10 godina!?”, reći će neki znajućida mnogi knjižničari još uvijek uče i prilagođavaju se novojtehnologiji. Drugi će pomisliti: “Zar je prošlo tek 10godina!?”, pitajući se kako je moguće da jedan novi medij utako kratko vrijeme temeljito izmijeni tradicionalno poimanjezadaće knjižničarske profesije. Mnogi korisnici i knjižničaris naporom danas zamišljaju (ili se prisjećaju) prilika u kojimamreža nije bila primarni medij predstavljanja knjižnične građei usluga, medij u kojem se odvija veliki dio interakcijeknjižničara i korisnika, i koji ujedno predstavlja znatan udioknjižnične građe koju treba odabrati, prikupiti, organizirati ipredstaviti.

Početak razvoja world wide web tehnologije smješten jeu kasnim 80-im godinama prošlog stoljeća i razvija se u uskomkrugu HEP (high-energy physics) zajednice, a tek 1993.javnosti se prepušta slobodna uporaba te tehnologije. Nakontoga u svijetu slijedi bum izrade mrežnih stranica, brojmrežnih poslužitelja se višestruko povećava, a Hrvatska seu takav trend ravnopravno uključuje. Već 1991. je osnovanCARNet, a 1994. i Sustav znanstvenih informacija RH, uokviru kojih se omogućuje i proboj hrvatskih knjižnica(isprva ponajviše akademskih) u prostore world wide weba.S obzirom na to da je i potekao iz zajednice fizičara, ne čudičinjenica da je prva knjižnica koja je izradila svoje mrežnestranice bila upravo Knjižnica Instituta Ruđer Bošković.

Mrežna stranica Knjižnice Instituta Ruđer Bošković iz1995.g.

Od samih početaka na stranicama Knjižnice nisu senudile samo statične informacije, nego je osiguran i onlinepristup katalozima knjiga i časopisa te bibliografiji radovaIRB-a. Kako je Knjižnica IRB-a od 1994. godine koordinirala

i rad podsustava Prirodoslovlje u SZI-ju, od 1995. godinerad tog podsustava, kao i pripadajućih knjižnica, također jepredstavljen na mreži (http://prirodo.irb.hr), a jedan dioprirodoslovnih knjižnica koje nemaju mogućnosti za smještaji održavanje stranica na vlastitim poslužiteljima i danas imajuosiguran prostor na mrežnim poslužiteljima IRB-a. U 1996.godini Knjižnica je održavala već više od 400 stranica, a1997. godine ostalim sadržajima dodani su i katalozimagistarskih i doktorskih radova.

Broj stranica kroz godine kontantno raste: u 1999. biloih je oko 1500, a danas ih ima dvostruko više (velik brojdostupan je javnosti, a jedan dio samo unutar Instituta iliKnjižnice). Broj servisa i projekata koji svoj put do korisnikanalaze putem stranica s vremenom raste: PRESKOK –Pretraživač knjižničnih online kataloga u Hrvatskoj i Znanostna Internetu (nastali 2000.g.); EJOL – Electronic JournalsOnline Library i Tko je tko u hrvatskoj znanosti (2001.g.) iSEND, sustav za međubibliotečnu posudbu (2002.g.).

Godine 2003. mrežne stranice knjižnice imaju gotovo1000 posjeta dnevno. Iako su kod korisnika svi sadržajipodjednako popularni, mogu se uočiti dvije glavne skupinetemeljene na preferencijama u odnosu na sadržaj. S jednestrane su korisnici kojima stranice knjižnice služe kao“odskočna daska” u pretraživanju znanstvenih informacijajer im se nudi mnoštvo linkova na kataloge, pretraživače ibaze, a s druge strane nalaze se oni koji traže “servisne”informacije vezane uz knjižnicu i Institut Ruđer Boškovićopćenito.

U povodu održavanja pedesetog kolokvija KnjižniceIRB-a i desete godišnjice mrežnih stranica Knjižnice 1.prosinca će se održati seminar “10 GODINA WEBA UHRVATSKIM KNJIŽNICAMA”. Cjelodnevni seminarpodijeljen je u četiri cjeline.

U prvoj pod nazivom “Put u prošlost” Duška Torbica,HAZU, i Jadranka Stojanovski, Institut Ruđer Bošković,održat će izlaganje “Kratka povijesti web stranica knjižnicau Hrvatskoj”, a Mirna Willer, NSK, i Miro Milinović, SRCE,“Kako arhivirati web”. Druga cjelina “Kako se suočavamos webom?” donosi razmišljanja Borisa Badurine s Katedreza knjižničarstvo Filozofskog fakulteta u Osijeku i ZdenkeSviben iz Knjižnica grada Zagreba “Kako do weba i što snjim?”, Dijane Erceg s Građevinsko-arhitektonskog fakultetau Splitu i Franje Pehara iz Knjižnica Sveučilišta u Zadru“Solo-knjižničar kao sam-svoj-webmajstor”. Potom će segovoriti o “Webu malih knjižnica”: Domagoj Kralj i DarkoBlažević iz Gradske knjižnica Zadar prikazat će “WebGradske knjižnice Zadar - jučer, danas i sutra”, a TanjaRadović Ravnić iz Knjižnice Vladimira Nazora, Zagreb, “Webstranice Knjižnice Vladimira Nazora”.

Treća cjelina pod nazivom “Uklopiti se u cjelinu?”donose izlaganja Damira Pavelića s Ekonomskog fakultetau Zagrebu i Tamare Krajne s Fakulteta strojarstva ibrodogradnje u Zagrebu: “Što nam donosi CMS - iskustvaonih čije su ga matične ustanove uvele”, Tibora Totha izPlive: “Informacijski izvori i intranet”, Ive Tokića iz INA-e:“Intranet i knjižnice - mit u praksi”.

U četvrtom dijelu seminara pod nazivom “Što je nahorizontu?” Iva Melinščak Zlodi iz Instituta Ruđer Boškovićgovorit će o “Aktualnim temama među webmasterima

19Iz knjižnica

knjižnica u svijetu”, a Marijana Glavica s Filozofskogfakulteta u Zagrebu o “Novim web alatima i uslugama”.

Koja će biti uloga mrežne tehnologije u radu knjižničaraza deset godina teško je predvidjeti. Kako će izgledati mrežnestranice i čime će biti napučeni prostori naših virtualnihknjižnica – teško je sada reći, ali svakako će biti zanimljivopričekati i vidjeti!

J. Stojanovski, I. Melinščak Zlodi, A. Vodopijevec

Konačno preuređenje i proširenjePučke knjižnice i čitaonice uDaruvaru

Knjižnična građa je izgurala ljude, česta uzrečica uknjižničarskim krugovima za Pučku knjižnicu i čitaonicu uDaruvaru (osnovana 1872.), više je od slikovite dosjetke. Uposljednjih dvadesetak godina uvijek kad se govorilo o ovojnajstarijoj ustanovi u gradu započinjalo se s problemomneprikladnog, skučenog i zapuštenog prostora.

Narasle potrebe sve brojnijih korisnika, rad s njima,osmišljeniji istupi u javnosti javljaju se od 1993. godine kadse Knjižnica izdvaja iz Centra za kulturu započinjući svojsamostalni život. Godine 1993. u fondu knjižnice je bilo18.595 svezaka knjiga, a učlanjeno 1.030 korisnika. Desetgodina kasnije zbirka knjiga je narasla na 26.341 svezak,dok je broj članova ostao gotovo isti. Sustavno izgrađivaneknjižnične zbirke te informacijska i tehnička pomagala – sveje to bilo smješteno na 140 m2. Osim Posudbenog odjela zaodrasle, drugi odjeli nisu ni mogli djelovati u takvim uvjetima.

Presudnom za knjižnicu bila je 2002. godina kad je uDaruvaru održana 33. skupština Hrvatskoga knjižničarskogdruštva. Aktualizacijom prostornih problema predreprezentativnim skupom hrvatskih knjižničara i predstavnikavlasti uz nazočnost medija uspjelo se sve pokrenuti.

Grad Daruvar je do kraja 2002. godine otkupio cijeluzgradu za potrebe knjižnice, početkom 2003. godine izrađenje idejni projekt preuređenja i opremanja (MKM inženjeringZagreb), a uskoro i izvedbeni (MKM inženjering i DAINGiz Daruvara).

Završetak proširenja i preuređenja Pučke knjižnicezamišljen je u nekoliko etapa. U prvoj će cjelokupni prostor(688 m2) do svibnja 2005. godine biti građevinski preuređen.Potom će do kraja 2005. godine (druga etapa) cjelokupnoprizemlje, Posudbeni odjel za odrasle i Dječji odjel bitiopremljeni namještajem i ostalim pomagalima. Studijski odjels čitaonicom (146 m2) u desnom krilu potkrovlja tevišenamjenska dvorana sa spremištem (155 m2) u lijevomkrilu potkrovlja (treća etapa) bit će građevinski dovršeni inamještajem i pomagalima opremljeni u 2006. godini.

Veliko zalaganje osnivača, Grada Daruvara, i posebicegradonačelnika Z. Cegledija, u otkupu cijele zgrade, a potomznatna sredstva za preuređenje te investicijska potporaMinistarstva kulture i Bjelovarsko-bilogorske županije,uvjeravaju nas da će započeti projekt biti na vrijeme i dovršen.A uistinu je riječ o velikom pothvatu za budućnost ovoggrada i gravitirajućih općina: s prvobitnih 140 m2 Pučkaknjižnica će se uskoro proširiti na iskoristivih 688 m2, imat

će sve potrebne odjele i službe, veći broj knjižničara (sadarade tri) te će biti jedna od najmodernijih u Hrvatskoj.Zapostavljeni rad s djecom i uzrastom kojima su potrebnaznanja radi napredovanja i stručnog usavršavanja (učenici,studenti, visokoobrazovani…) bit će prioritetni zadacinovouređene knjižnice u Daruvaru.

Planira se znatno proširenje djelatnosti knjižnice krozedukaciju korisnika, izložbene i promidžbene programe i sl.Novi prostor prilagođen potrebama i interesima različitihkorisnika, pristupačan, svijetao, ugodan, modularnoorganiziran, pregledan i fleksibilan pomoći će u nastojanjimada se novim oblicima rada (pojedinačnim i skupnim) povećakakvoća djelovanja, učinkovitost, a zasigurno će se povećatii članstvo. Uz “klasičnu” tiskanu građu, povećavat će se inabava građe na novim medijima. Započinjana pa prekidanainformatizacija bit će dovršena do kraja 2005. godine uprogramu “Metel” pa će i Pučka knjižnica i čitaonica uDaruvaru zajedno s drugim knjižnicama u županiji činitijedinstvenu mrežu knjižnica.

I. Pejić

Program Narodne knjižnice “PetarPreradović” – Lektiru u strip!

Narodna knjižnica “Petar Preradović” u Bjelovaru imaniz programa namijenjenih mladima jer nam je želja da mladiu knjižnicu dolaze rado i često. Poznato je, međutim, davećina mladih posjećuje knjižnicu samo radi potrage zalektirom. Mnogima je čitanje i pisanje lektire veliki problemjer su im knjige predugačke, dosadne, nerazumljive…Knjižničari poznaju čitateljske interese učenika, ali je još uvijekpremalo istraživanja i programa koji prate i primjenjujurezultate istraživanja u području odgoja za čitanje.

Jedan mali korak naprijed smo ipak učinili: osmislili smoprogram Lektiru u strip! Strip je medij blizak mladima i dioje njihove vizualne kulture pa ga rado prihvaćaju. Prvo djeloza oblikovanje u strip odabrali smo Cvijet sa raskršća AntunaGustava Matoša, novelu koja je pravi biser hrvatskeknjiževnosti u razdoblju moderne. Svojom ljepotom,kvalitetom i simbolističkim obilježjima zaokružuje Matoševopus i stoga nam se učinila savršenom za prijenos u strip.Namjera nam je bila razvijanje sklonosti prema čitanju lektire,ali i čitanju općenito kod mladih, senzibiliziranje mladih zaknjiževna djela hrvatskih autora, ali istodobno i razvijanjelikovnog izričaja, razvoj kreativnosti, poticanjekomunikativnosti i zajedništva, poticanje suradnje u okvirurada u grupi, ostvarenje korelacije različitih vrsta umjetnosti(književnost-likovna umjetnost- strip).

Program Lektiru u strip! osmišljen je kao nizradionica pod vodstvom već ugledne i nagrađivanebjelovarske umjetnice Irene Jukić-Pranjić. Trajao je odožujka do srpnja ove godine i u njemu su sudjelovaliuglavnom bjelovarski srednjoškolci: Tea Banušić, BorisBezenšek, Jelena Ćuk, Selena Gazda, Ana Iličić, MajaPetrović, Maša Petrović, Luka Piškorec, Krešimir Renić iAndrija Vuk. Rezultat radionica je strip-album Cvijet saraskršća objavljen u izdanju Narodne knjižnice “Petar

20 Iz knjižnica

Preradović”, ali i skupina mladih ljudi koja će i dalje razvijatistrip-scenu Bjelovara.

Jedna od bitnih zadaća suvremene narodne knjižnice jepodupiranje formalnog obrazovanja. Kako se u nastavnimprogramima smanjio udio likovnog odgoja u korist drugihsadržaja, iskoristili smo ovakav način obrade lektirnognaslova i pružili priliku darovitim učenicima da razvijaju inadograđuju svoju sklonost likovnom izrazu.

Nadamo se da će ovaj program označiti početakdrugačijeg pristupa lektiri kod učenika, ali i kod nastavnika.Ovako oblikovano književno djelo u obliku stripa moći ćese koristiti pri pri obradi lektire i učiniti je zanimljivijom ibogatijom.

Z. Renić, T. Cifrak Kostelac

Bibliobus u zatvoru u Bjelovaru Od 12. ožujka 2004. godine svaka dva tjedna (petkom

od 9,00 do 11,00 sati) u bjelovarski zatvor dolazi bibliobusNarodne knjižnice “Petar Preradović”. Dosad je bio jedanaestputa jer tijekom ljetnih mjeseci (srpanj i kolovoz) bibliobusnaslužba ne radi.

Prvi dolasci bibliobusa nisu izazvali značajniji interes,ali se uskoro broj korisnika počeo vidljivo povećavati.Slobodan pristup knjigama imaju svi zatvorenici bez obzirana status. Dva sata, koliko bibliobus boravi u krugu zatvora,dovoljno je vremena da se u miru i bez žurbe odabere jednaili više knjiga prema vlastitom interesu i sklonosti. Ako neštoi zapne kod izbora, pri ruci su dvojica iskusnih knjižničara,Željko Prohaska i Igor Iveković, koji nenametljivo pomažukod izbora željene knjige.

Rezultati šestomjesečnog dolaska bibliobusa u zatvorsu vrlo zadovoljavajući.

U ovom je razdoblju usluge bibliobusa koristilosedamdesetak zatvorenika i pročitana je ukupno 431 knjiga.Najveće zanimanje je za beletristiku - pročitano je 239 knjigaiz strane književnosti i 82 knjige iz hrvatske književnosti.Tražene su i knjige s drugih područja – posuđeno je 36knjiga stručne literature, 28 knjiga za djecu i omladinu i 46stripova. Tematski krug je dosta širok, a tražene knjige su izpodručja prava, psihologije, informatike, liječenja od ovisnostite priručnici i enciklopedije. Oni naslovi kojih trenutno nemana policama bibliobusa naručuju se i donose prilikom idućegdolaska. Na taj je način korisnicima na raspolaganju praktičkicjelokupan fond knjižnice. Takvih je narudžbi bilo ukupnodvadeset i sedam.

Na kraju treba istaknuti da su sve knjige vraćene, štogovori o pozitivnom odnosu zatvorenika prema knjizi. Istitakav korektan odnos je i prema osoblju bibliobusa, kojezatvorenici doživljavaju kao dobronamjernu i stručnu pomoć.

Usluge bibliobusa koristi i dvadesetak zaposlenikazatvora, što je također poticaj i za one zatvorenike koji se jošustežu od ulaska u bibliobus i korištenja njegovog bogatogsadržaja.

Iskustva dolaska bibliobusa u zatvor proteklih mjesecisu iznimno pozitivna i znače jednu od mogućnosti

približavanja zatvorenika skorom životu na slobodi. Zato ovudjelatnost treba svakako nastaviti, jer učinci koji su postignutidaju puno opravdanje za uloženi trud.

M. Ređep

Novo u Gradskoj knjižnici ŽupanjaNakon 2001. godine, i godina 2004. će ostati zapamćena

u dugogodišnjoj povijesti Gradske knjižnice Županja.“Mjesec hrvatske knjige 2001.” svečano je otvoren u

Županji, čime smo obilježili 140. obljetnicu naše knjižnice(osnovana 1861. godine kao najstarija u slavonskoj Vojnojkrajini), te predstavili novouređene prostore te novuknjižničnu opremu. Bio je to izniman dan za županjskuPosavinu i za sve korisnike naše knjižnice.

“Mjesec hrvatske knjige 2004.” također je zanas izniman jer smo, osim brojnih događanja, započelikompjutoriziranu posudbu knjiga, a jedna od posebitosti jebilo i predstavljanje naše nove članske iskaznice.

Znajući da je iskaznica jedna od najznačajnijih obilježjakompjutorizirane posudbe, osim brojne dodatne opreme,odlučili smo korisnicima ponuditi prepoznatljivu iskaznicukoja će svojom veličinom biti sastavni dio lisnice i žensketorbice, a plastificiranjem biti dovoljno čvrsta kako bi sezaštitila od uništavanja.

U našim brojnim akcijama često surađujemo s RankomBušić, korisnicom knjižnice koja se bavi izradom reklama iidejnih rješenja u svojoj uslužnoj djelatnosti “ART”. Pomoglanam je i 2001. godine prilikom otvaranja knjižnice izradivšisve natpise i oglasne trake, pa se tako prihvatila i zadatkadizajniranja nove iskaznice. Jedini uvjet koji joj smo dali jeda na iskaznici bude logo knjižnice s godinom 1861. Nakonšto nam je dostavila nekoliko prijedloga idejnog rješenja,djelatnici knjižnice odabrali su verziju sa složenim knjigamau neutralnoj plavoj boji koja sadržava sve potrebiteinformacije.

Od 15. listopada 2004. godine svečano su uručivanenove iskaznice. Kao povratna informacija stoji činjenica dase znatno povećao broj učlanjenja, žurnije se vraćajuzaboravljene knjige, a za idejno rješenje smo dosad čuli samopohvale.

J. Buljan

21Iz knjižnica

Mladi sportaši u Knjižnici MarinaDržića

Odjel za odrasle Knjižnice Marina Držića tijekom ovogse Mjeseca hrvatske knjige odlučio posvetiti mladimperspektivnim spotrašima Zagreba. Tri podijeljene tematskeizložbe izradili smo pomoću Zagrebačkog športskog saveza.Godina 2004. kao godina sporta i mladih bila nam jezanimljiva tema, tim više što nam se sportska događanjanekako rijetko nalaze u programima izložbi pa i susreta. Bilobi dobro da i literature o sportu ima više, jer bi tako popularnuaktivnost za korisnike različitih godišta ili pak stručnihopredjeljenja mogli uspješnije predstaviti. Knjižničarima bibilo jednostavnije, a korisnici bi pronašli publicistiku dovoljnozanimljivu i poučnu!

Zagrebački športski savez izradio je poseban Programskrbi o mladim perspektivnim sportašima, pa nam je to bilavodilja u koncipiranju tematskih izložbi. Program je donioiznimno stručne smjernice pa je bilo vrijedno složiti priču omladim sportašima koji golemim naporima svladavaju brojneobveze i pritom završavaju školovanje. To danas nije nimalolak zadatak. Programi pojedinih trenera sve su složeniji, adruštvena zajednica ne prati ove mlade ljude uvijek nazadovoljavajući način. Međutim, entuzijazam mladih sportašaje golem, a i rezultati često opravdavaju veliki trud. Trebasvakako spomenuti i iznimnu potporu roditelja. Stoga smose posvetili i kronologiji uspjeha mladih sportaša, međukojima su svakako najdojmljiviji oni Janice Kostelić.

Europski trend u sportu prikazali smo kao trend u kojemHrvatska, barem po broju stanovništva, i ne zaostaje odeuropskog prosjeka. Tim više što su naši mladi perspektivnisportaši dugo pod skrbi roditelja, a ne društva. Volje ientuzijazma ima, sredstava baš i ne. Dugo će još hrvatskisport morati graditi svoj pogled prema Europi. Pitanjedopinga u sportu, naravno, nismo zaobišli!

Knjižnicu su posjetili mladi nogometaši NK Trnje i NKPosavina. Besplatno smo ih upisali i podijelili GodišnjakZagrebačkog športskog saveza. Tijekom Mjeseca hrvatskeknjige besplatno ćemo upisati i ostale nadarene sportaše inadamo se da ćemo malo više surađivati sa Savezom, timviše što je on nakladnik zanimljivih novih izdanja.

Ž. Miščin

Narodne i školske knjižniceKarlovačke županije

U okviru programa “Mjesec hrvatske knjige 2004”Matična služba Gradske knjižnice Ivana Gorana Kovačićaorganizirala je 19. listopada u svojim prostorima za mladeizlaganje i izložbu pod nazivom “Narodne i školske knjižniceKarlovačke županije”. Cilj projekta bio je upoznati širujavnost, ponajprije čelne ljude Grada i Županije, kao iravnatelje osnovnih i srednjih škola, sa stanjem knjižničarstvana području naše Županije.

U uvodnom je izlaganju ravnateljica Nada Eleta naglasilavažnost knjižnica kao lokalnih središta koja pružaju sadržajnoi tehnološki različite izvore informacija. Zbog toga je važnoprepoznavanje uloge knjižnica u kulturnom, znanstvenom,obrazovnom i sveukupnom društvenom razvoju lokalnih

sredina kao spone u povezivanju gospodarskog i kulturnogživota.

Voditeljica Matične službe Karlovačke županije FridaBiščan u svojoj je prezentaciji upoznala nazočne s osnovnimciljevima i zadacima Matične službe. Prikazano je stanjenarodnih i školskih knjižnica Županije – prostor, oprema,knjižni fond i stručni djelatnici – te potrebe u skladu sastandardima za narodne i školske knjižnice. Zajedničko jesvim knjižnicama nedostatak prostora. Što se tiče stručnihdjelatnika, narodne knjižnice nemaju zaposlen dovoljan brojstručnih djelatnika. Iako je u školskim knjižnicama zaposlenooko 80% stručnih djelatnika, problem je nekolikoosnovnoškolskih knjižnica koje nemaju ni prostor ni djelatnikaza školsku knjižnicu.

Kao jedan od razvojnih poslova Matične službe, prikazanje program i način umrežavanja knjižnica Karlovačke županijeu knjižnično-informacijski sustav CROLIST sa skupnimkatalogom i zajedničkom bazom podataka.

Izložba je bila otvorena tjedan dana. Postere s osnovnimpodacima o knjižnici izradili su školski knjižničari (od 41škole, odazvalo ih se 35) i djelatnici narodnih knjižnica zasvoje ustanove.

Odaziv na ovo izlaganje je bio velik, a tema i načinnjezinog predstavljanja naišao je na odobravanje i pohvalekako knjižničara, tako i ostalih nazočnih gostiju.

F. Bišćan

Akcija Plavog telefona “Gdje jeIvana Brlić–Mažuranić?”

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen jeobilježavanju 130. godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić,književnice kojoj je mjesto među najvećim svjetskim piscimabajki. Knjižnica Marina Držića iz Zagreba uključila se u akcijuUdruge Plavi telefon (http://www.plavi-telefon.hr/), kojaje još prošle godine promovirala u Muzeju Mimara projekt“Gdje je Ivana Brlić–Mažuranić?”, čiji je cilj otvaranje muzeja,centra Ivane Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu,registriranje zaklade te snimanje dokumentarnog filma o IvaniBrlić-Mažuranić i njenim potomcima.

Štovatelji najveće hrvatske spisateljice bajki mogupomoći realizaciji projekta i kupnjom razglednica s likovimaiz Priča iz davnine. Likovi su preuzeti s CD-ROM-anakladničke kuće “Bulaja”, a prodaju se u nekim osnovnimškolama koje nose ime Ivane Brlić Mažuranić te u Dječjojknjižnici Marina Držića u Zagrebu.

18. travnja 2004. Plavi telefon organizirao je u KazalištuKomedija svečanu proslavu povodom 130. godišnjice Ivaninarođenja na koju su bili pozvani i njeni živući unuci. Tom jeprilikom izvedena rock bajka Ivana / play ibm Nina Škrabea,čiji su dijelovi 12. studenoga 2004. na Zagrebačkomvelesajmu izveli članovi Kazališta Komedija. Predstava jenagrada za djecu sudionike Nacionalnog kviza za poticanječitanja organiziranog povodom Mjeseca hrvatske knjige2004.

U pripremi je i koncert “Ivane Ivani” na kojem bi trebalenastupiti Ivane s hrvatske estrade (Ivana Husar, Ivana Banfić,Ivana Kindl, Ivana Brkić i Vanna), a voditeljica bi trebala bitiIvana Plechinger.

22 Iz knjižnica

Nadamo se da će aktivisti Udruge Plavi telefon uspjetiu svojoj namjeri, a najveći uspjeh će biti da djeca i odrasliprihvate i shvate Ivanu Brlić-Mažuranić i njene bajkovitejunake kao “…nacionalne arhetipove i pribor za nadahnuće.Vrlo ih rijetko netko čak i spominje, kamoli pak da ih koristikao lozinku i znamenje.” (citat iz pogovora Vesne Krmpotiću knjizi Snježane Grković-Janović “Striborovim stazama”).

Ž. Krušlin

Naučimo glagoljicu !U suradnji s Društvom prijatelja glagoljice iz Zagreba,

Gradska je knjižnica Vukovar organizirala od 8. do10. srpnja2004. godine upoznavanje svojih korisnika s neprocjenjivovrijednim dijelom kulturne baštine koji se u posljednje vrijemečešće spominje na televiziji i drugim medijima, ali o kojemjoš uvijek velika većina pučanstva vrlo malo zna. To jekulturno blago one vrste koja je osnova, alfa i omega, nakojoj počivaju sve knjige, a time i sve knjižnice na svijetu –pismo.

Gost-predavač Gradske knjižnice Vukovar, doc. dr. sc.Darko Žubrinić, iako matematičar po struci, bavi se i nizomdrugih aktivnosti i veliki je zaljubljenik u glagoljicu. Član jeDruštva prijatelja glagoljice od njegova osnutka, 20. veljače1993. godine, napisao je knjigu “Naučimo hrvatskuglagoljicu” i još nekoliko popularno napisanih djela vezanihuz glagoljicu te održao niz predavanja i radionica po Hrvatskoj.

Radionica je bila podijeljena u dva dijela: uvodnopredavanje održano je u četvrtak, 8. srpnja u 19,00 sati podnaslovom “Hrvatska glagoljska baština u kontekstu europskekulture”, u kojem je predavač upoznao posjetitelje spoložajem i značenjem glagoljice unutar europske kulture tedao pregled najznačajnijih glagoljičkih spomenika. U drugomdijelu, u petak i subotu, 9. i 10. srpnja (od 10,00 do13,00sati), održan je tečaj pisanja i čitanja glagoljice na autentičnimtekstovima. Tečaju je pristupilo dvanaest polaznika: sedammlađih (osnovnoškolaca) i pet odraslih (od studenata doumirovljenika).

Radionica je doživjela potpuni uspjeh jer su i predavači polaznici bili puni entuzijazma i s velikim zadovoljstvom iradošću svladali glagoljsko pismo. Zbog općeg oduševljenjapolaznika te mnogo novih upita (nakon što je prikazan prilogo tečaju glagoljice na Vinkovačkoj televiziji), vjerojatno ćemoi iduće godine organizirati tečaj glagoljice, ali možda neštoranije - dok traje nastava.

S. Vuletić

Osnove pretraživanja interneta(Bjelovar, 14. rujna 2004.)

U organizaciji Županijske matične službe Narodneknjižnice “Petar Preradović” Bjelovar i Centra za stalnostručno usavršavanje u II. osnovnoj školi Bjelovar održan je14. rujna 2004. godine stručni seminar Osnove pretraživanjainterneta. Seminaru se odazvalo dvadeset i pet knjižničara(sedamnaest iz osnovnih i srednjih škola te osam iz narodnihknjižnica). Seminar je vodio Kluk Giunio, dipl. knjižničar izKnjižnica grada Zagreba.

Uvodnim kratkim izlaganjem voditelj nas je upoznao skratkom poviješću interneta (ove se godine obilježava 35.obljetnica njegovih početaka u Americi), osnovnimpojmovima, proširenošću u svijetu i u Hrvatskoj, a potomse prešlo na praktični, radionički dio rada. Budući da smobili u informatičkoj učionici s petnaest umreženih računala,svatko od polaznika mogao je sam pretraživati internet, ali izorno pratiti voditelja. Tako smo doznali više o world widewebu, linkovima, adresama… Naša zajednička potraga zainformacijama imala je jasnu strategiju pretraživanja jer smose koristili alatima za pretraživanje (tražilice, metapretra-živači, portali, baze podataka).

Preglednom jednostavnošću, sustavnim i logičnimpovezivanjem pojmova (cjelina), voditelj nas je uveo unepregledna prostranstva interneta pokazujući njegove brojneprednosti, ali i zamke, najčešće pogreške te sve učestalijezloporabe od kojih se nije lako zaštiti (virusi, cyber kriminal,nedovoljna znanja…).

I. Pejić

Suradnja knjižnice Geodetsketehničke škole s Gradskomknjižnicom u Zagrebu

Već četvrtu godinu prvi razredi Geodetske tehničke školedolaze tijekom Mjeseca hrvatske knjige u stručni posjetGradskoj knjižnici na Starčevićevu trgu uključujući se i nataj način u obilježavanje Mjeseca knjige i Dana školskihknjižnica.

Mislim da se zato može reći da je uspostavljena dobra itrajna suradnja među našim ustanovama i da će se vjerojatnonastaviti i ubuduće.

Korist koju učenici dobivaju od tih posjeta sumnogostruke: osim što se navikavaju obilaziti izložbe (a ovesu godine postavljene dvije doista vrijedne izložbe posvećeneIvani Brlić-Mažuranić), stječu sliku o različitim moguć-nostima koje se nude korisnicima jedne velike i sređeneknjižnice, što većina učenika prvih razreda (posebice onihkoji dolaze iz manjeg mjesta) dosad nije imala prilike vidjeti.

U dogovoru s informatorima posjeti su većinomkoncipirani tako da se nakon kratkog povijesnog uvodaučenicima pokaže većina odjela i da ih se ukratko obavijestišto sadrže i kakve usluge nude korisnicima. Pobliže se učenikenastoji upoznati s klasičnim katalozima (koje nemaju prilikekoristiti u školi), a zatim i s e-katalozima, koji su im dostupnii u školskoj knjižnici.

Učenici su već donekle upoznati s pojmovima kao štosu signatura, UDK ili referentna zbirka, a sada to nastojeprimijeniti slušajući upute informatora. Svaki je učenik dobiozadatak da ispiše signaturu neke knjige koristeći abecedni ilinaslovni i abecedni katalog. Neki su zavirili i u stručni katalog,da vide što od geodetske literature nalazi pod stručnomoznakom 528.

Informacije koje su učenici dobili moći će primijeniti uškoli jer ćemo organizirati mali kviz o korištenju knjižnica.Kad smo prije dvije godine povodom Dana otvorenih vrataškole organizirali slično natjecanje, pobjedniku smo darovalibesplatan upis u Gradsku knjižnicu. Mislimo da bi se taj vidsuradnje mogao nastaviti i ove godine.

23Iz knjižnica

Da bi prikaz naše suradnje bio potpun, treba reći dadobro surađujemo i s Matičnom službom Gradske knjižnice.

I na kraju, spomenut ćemo da smo prije tri godine uzpomoć Gradske knjižnice postavili u Geodetskoj tehničkojškoli izložbu knjiga o Židovima u Hrvatskoj, prilikom dodjelepriznanja Pravednicima.

Kako su se učenici osjećali u odjelima Gradske knjižnicezorno prikazuje fotografija koju smo jedva uspjeli napraviti- naime, većina učenika misli da nisu nimalo fotogenični.

N. Butorac

Studijski posjet litvanskimknjižnicama(Vilnius, Šilute, Palanga i Klaipeda, 6.-9. listopada,2004.)

Prošle je godine sedamdesetak knjižničara iz Litveposjetilo Gradsku knjižnicu Zadar. Tom je prilikom potpisanUgovor o sudjelovanju knjižničara zadarske knjižnice naskupu “Razvoj društvenih uloga narodnih knjižnica: trendovi,poticaji i problemi” u Litvi. Tako je nastavljena petogodišnjasuradnja između Gradske knjižnice Zadar i litvanskihknjižnica, a rezultiralo je i nedavnim posjetom zadarskihknjižničara litvanskom gradu Šilute i domaćinu konferencije,tamošnjoj Knjižnici Fridricho Bajoraičio.

Šilute je gradić u kontinentalnoj Litvi, gdje smo započeliobilazak litvanskih knjižnica, i to posjetom jednoj od školskihknjižnica. Iako na prvi pogled siromašniji od Hrvata, Litvancikao da polažu daleko više pozornosti obaveznomosnovnoškolskom obrazovanju: u odnosu na situaciju uhrvatskim školama, namještaj nam se doimao funkcionalniji,školska knjižnica življa i opremljenija, a cjelokupni pristupobrazovanju ugodniji i sretniji. Prvi dan škole velika jesvečanost, a učenici izgledaju sretni što su u školi.

Osim Šilute, tijekom prvog dana boravka obišli smonajveće litvansko turističko mjesto uz Baltik – Palangu.Nakon obilaska jedinstvenog muzeja jantara, šećući segradskim parkom, od domaćina smo slušali objašnjenjaskulpturalnih kompozicija inspiriranih litvanskim legendama.

Tužne i teške sjevernjačke bajke u Hrvatskoj bi se teškomogle provući kao dječja literatura.

Posjet starim prijateljima u Knjižnici Klaipeda protekaoje u obilasku dviju podružnica knjižnice i srdačnomrazgovoru. Od litvanskih gradskih knjižnica, najsličnijaGradskoj knjižnici Zadar je knjižnica lučkog grada Klaipede,i to ponajprije po uslugama koje nude korisnicima. I tamosu nedavno otpočeli s računalnom obukom umirovljenika.U razgovoru smo saznali da naša osamdesetšestogodišnjasugrađanka, čije je upisivanje na nedavni tečaj predstavljalovijest dana i medijsku senzaciju u Zadru, nije najstarijipolaznik takvog tečaja. Litvanski je umirovljenik, polazniknjihovog tečaja, godinu stariji, i ta je činjenica također izazvalaveliko zanimanje medija.

U petom valu svojeg proširenja, 1. svibnja 2004.,Europska unija uključila je i Litvu. Jedna od koristi ovogaputovanja bila su i svježa litvanska iskustva korištenjapredpristupnih fondova Europske unije.

Konferencija “Razvoj društvenih uloga narodnihknjižnica: trendovi, poticaji i problemi” održana je u KnjižniciŠilute. Tamošnja Knjižnica Fridricho Bajoraičio muku mučis prostorom, ali početkom 2006. očekuje useljenje u noviprostor koji se uređuje nekoliko metara dalje od sadašnjega.U njega će, kako nam kazuju litvanski kolege, biti ugrađenamnoga zadarska iskustva - od pristupa početnom planiranjui izvođenju radova i opremanja do kreiranja sadržaja budućegzdanja i medijske promocije aktivnosti knjižnice. Od kolegaiz Litve čuli smo i kako njihove knjižnice sudjeluju u životulokalne zajednice: gotovo sve knjižnice u vrijeme izboraustrojene su kao glasačka mjesta, a u vrijeme predizborneutrke često služe kao mjesta izmjenične promidžbe različitihpolitičkih opcija.

Izlaganje zadarskog tima u sastavu mr. Ivan Pehar,Dajana Brunac i Mladen Masar praćeno je velikimzanimanjem jer je zadarska knjižnica slijedom povijesnih izemljopisnih okolnosti u Litvi poznata i vrlo cijenjena. Osimknjižničara, izlaganju i posjetu prisustvovali su i predstavnicijavnog i kulturnog života i predstavnici medija. Prigodnedarove zadarskim knjižničarima uručili su gradonačelnikŠilute i tamošnja pročelnica za kulturu.

Odmah nakon izlaganja zaputili smo se prema tristotinjakkilometara udaljenom Vilniusu. Komentirali smo uzornusuradnju među litvanskim knjižničarima. Naime, nijeneuobičajeno da se višečlana ekipa iz jednog grada uputi u 5sati vožnje udaljen drugi grad samo da bi cijenjenoj kolegiciu tamošnjoj knjižnici čestitali rođendan. Naš prolazak krajgrada Kaunasa, poznatog Hrvatima koji prate košarku (ili suje barem pratili 80-ih), podsjetio je na gostovanja tamošnjegkošarkaškog kluba “Žalgiris” Zadru. Nismo prvi Zadrani kojiovuda prolaze, a relativno često ovuda prolazi i Rima Koić,Litvanka, naturalizirana Zadranka, koja nas je pratila cijelimputem i bez čije neprestane prevoditeljske pomoći putovanjene bi možda bilo toliko zanimljivo.

U Viniusu su nas ispratile, sa željama za skorimponovnim susretom, ravnateljica Gradske mreže knjižnicaRima Gražiene i voditeljica Službe razvoja Simona Žiliene.

M. Masar

24 Međunarodna zbivanja

Svjetski knjižničarski iinformacijski kongres i 70.konferencija IFLA-e(Buenos Aires, 22.-27. kolovoza 2004.)

Svjetski knjižničarski i informacijski kongres i 70.konferencija IFLA-e održani su ove godine u Buenos Airesu,i bilo je to prvi put da se konferencija IFLA-e održava na tluJužne Amerike.

Kongresu je prisustvovalo 3835 sudionika: 2538 delegataiz 121 zemlje sudjelovalo je u radu cijelog kongresa, dok suostali bili u pratnji ili su sudjelovali u dijelu kongresa. Gotovojedna trećina, odnosno 1237 sudionika, po prvi je putprisustvovala na IFLA-inoj konferenciji. Veliki broj sudionikabio je iz Južne Amerike, pa ako izuzmemo 91 volontera kojije pomagao u organizaciji skupa, iz Argentine je sudjelovaločak 365 knjižničara, 117 kolega došlo je iz Brazila te 109 izČilea.

Iz Hrvatske je u Buenos Aires otputovalo 23 knjižničara,djelatnika knjižnica i osoba u pratnji, a u radu konferencijeje sudjelovalo 12 delegata: Edita Bačić, članica Sekcije zaupravljanje knjižničarskim društvima (MLAS), Alemka Belan-Simić, delegat s pravom glasa, mr.sc. Ivanka Stričević,predsjednica IFLA-ine Sekcije knjižnica za djecu i mladež,te Marica Šapro-Ficović, član FAIFE, bile su delegati HKD-a ; dr. sc. Maju Jokić, mr. sc. Marinu Mihalić, članicuKonferencije ravnatelja nacionalnih knjižnica (CDNL),Blaženku Peradenić-Kotur i dr. sc. Mirnu Willer, članicu stalnegrupe za UNIMARC, delegirala je NSK; Davorka Bastić,član INTAMEL-a i delegat s pravom glasa, i Sanja Vukasović-Rogač, član Sekcije za AV i multimediju, bile su delegatiKGZ-a, dok su iz Gradske knjižnice Rijeka delegati bili MarijaŠegota-Novak, delegat s pravom glasa, i Verena Tibljaš,članica Sekcije knjižnica za djecu i mladež.

Tema Konferencije bila je “Knjižnice: čimbeniciobrazovanja i razvoja”, a izlaganja su se u velikoj mjeriodnosila upravo na knjižnice Južne Amerike i Afrike, odnosnona knjižnice zemalja u razvoju.

Ukupno su održana 222 sastanka/izlaganja/ radionice,40 ih je bilo simultano prevođeno na 5 IFLA-inih službenihjezika, a ukupno 409 govornika imalo je izlaganja iprezentacije. Kako Buenos Aires nema veliki kongresni centar,izlaganja su se uglavnom održavala u prostorima hotela Hiltoni Sheraton.

Na IFLA-i je bilo predstavljeno i 80 izlaganja na posteru,a i ove je, kao i prošle godine u Berlinu, najboljim proglašenposter iz Hrvatske. Priznanje je uručeno kolegici VereniTibljaš iz Gradske knjižnice Rijeka.

Kolegica Ivanka Stričević vodila je programe Sekcijeknjižnica za djecu i mladež, a kolegica Mirna Willer je zajednos Rosom Mariom Galvao iz Portugala pripremila prezentacijuFormata UNIMARC za navod o fondu koja je održana nasesiji o UNIMARC-u.

Svečanost otvaranja, kao i prva, izvještajna sjednicaIFLA-e održana je u Teatru Colon, znamenitoj opernoj kućiu kojoj su nastupali najpoznatiji svjetski pjevači. Godišnjiizvještaj je podnio novi tajnik IFLA-e, Rama Ramachandran,a kako nije bilo kvoruma, izmjene statuta, prema kojima jepružena mogućnost da i regionalna društva budu članoviIFLA-e, kao i nov način plaćanja članarine, proporcionalanprihodima pojedinog društva, izglasani su na drugoj sjedniciskupštine.

Alex Byrne, potpredsjednik IFLA-e, koji je vodiosastanak predsjednika nacionalnih društava, istaknuo jevažnost potpore temeljnim IFLA-inim programima, FAIFE,CLM, PAC, kao i važnost suradnje između društava i potrebupružanja potpore siromašnijim društvima. Brojni govornicisu se osvrnuli na IFLA-inu konferenciju u Ženevi ističućiključna načela kojih bi se trebale pridržavati države i politikapri razvoju informacijsko-komunikacijske tehnologije. IFLA-ine komentare na Deklaraciju WSIS-a u cijelosti možetepronaći na adresi: http://www.ifla.org/III/wsis070604.html,a nadamo se da će ih i HKD uskoro prevesti kako bi semoglo upoznati širu zajednicu s važnošću sudjelovanjaknjižničara na Sastanku na vrhu u Tunisu 2005.g.

Sastanak predsjednika nacionalnih knjižničarskihdruštava pružio je mogućnost razgovora i dogovora spredsjednicima nacionalnih knjižničarskih društava s kojimaveć imamo ili tek započinjemo bližu suradnju. U BuenosAiresu su nastavljeni uspješni razgovori s gospodinom Jan-Ewout van der Puttenom, s kojim smo prošle godine potpisaliplan o bratimljenju, te smo ove godine s Nizozemskimudruženjem narodnih knjižnica dogovorili suradnju naprojektu Europske informacije u narodnim knjižnicama, kojije HKD u suradnji s još deset regionalnih knjižničarskihdruštava prijavio na natječaj Nacionalne zaklade za razvojcivilnog društva.

Elektroničkom poštom započet razgovor s direktoricomDanskog knjižničarskog društva, Winnie Vitzansky, nastaviose osobnim kontaktom i dogovorom o susretu na 34.skupštini HKD-a.

Na Kongresu je bila organizirana izložba na kojoj jesudjelovalo 339 nakladnika, proizvođača knjižničarskih iinformacijskih softvera te proizvođača opreme za knjižniceiz cijeloga svijeta.

Tijekom kongresa su za sve sudionike bili organiziranipopratni programi.

Uz izvrsno jelo, ili kako su u pozivnici naveli “Narodnifestival hrane”, održan je domjenak otvaranja u impozantnom“Zlatnom centru”, a zabava je uz lutriju, glazbu i ples trajalado ranih jutarnjih sati. Večer je sponzorirao Thomson ISI.

U Teatru Opera priređena je kulturna večer koja jeponudila presjek argentinske kulture od folklora, tanga dovirtuoza akrobacije.

Sudionici su mogli posjetiti knjižnice u Buenos Airesu iokolici, što je ujedno bila i prilika za razmjenu informacijaizmeđu kolega.

Na završnoj je svečanosti predstavljen domaćin iduće,71. skupštine IFLA-e koja će se održati u Oslu od 14. do18. kolovoza 2005.g.

25Međunarodna zbivanja

Kao rezultat prethodnih dogovora, Veleposlanik RepublikeHrvatske u Argentini, gospodin Rikard Rossetti, organiziraoje primanje i večeru za sve sudionike iz Hrvatske, a uslobodno vrijeme smo uspjeli obići muzeje, prošetatiparkovima i sjesti u prekrasne kavane i restorane kojimaovaj lijepi grad ljubaznih stanovnika obiluje.

A. Belan-Simić

Izvještaj o radu Sekcije knjižnica zadjecu i mladež

Kao predsjednica međunarodne IFLA-ine Sekcijeknjižnica za djecu i mladež (International Federation of Li-brary Associations and Institutions) sudjelovala sam naSvjetskom knjižničarskom kongresu i IFLA-inoj godišnjojkonferenciji u Buenos Airesu od 20. do 30. kolovoza 2004.godine. Tema konferencije bila je Knjižnice: čimbeniciobrazovanja i razvoja.

Programe IFLA-inih konferencija pripremaju i realizirajusekcije, određuju podtemu za svoju sekciju, biraju predavačei vode programe svoje sekcije. Ujedno se održavaju i službenisastanci stalnih odbora sekcija, posjeti knjižnicama terazgledavanje izložbe na kojoj sudjeluju nakladnici iproizvođači knjižničarskih i informacijskih softvera.

Sekcija knjižnica za djecu i mladež održala je tri službenasastanka (u ukupnom trajanju od 8 sati) koje sam kaopredsjednica pripremila i vodila. Na sastancima se donosestrategije rada, planiraju programi za iduću godinu,pripremaju radne grupe za pojedine poslove (za pripremukonferencija, za izradu smjernica, za nominaciju dječjeliterature i programa poticanja čitanja za svjetsku nagradu“Astrid Lindgren”, za publikacije i mrežnu stranicu Sekcije,uredništvo časopisa Sekcije i dr.).

Sekcija je također održala dva glavna programanamijenjena svim sudionicima, koja sam kao predsjednicavodila:- predstavljanje novih Smjernica za knjižnične usluge za

mladež (predstavljeno je englesko i španjolsko izdanje,a Smjernice su već prevedene na hrvatski jezik i nalazese na stranicama IFLA-e i stranicama Hrvatskogaknjižničarskog društva)

- program Osnaživanje pismenosti djece i mladeži.Osnaživanje pismenosti djece i mladeži bio je zajednički

program pripremljen i ostvaren sa Sekcijom za školskeknjižnice, a koordinirala sam ga i vodila zajedno spredsjednicom Sekcije za školske knjižnice. Naime, temapismenosti i razvijanja društva pismenih počevši od djecenajranije dobi glavna je tema kojom se IFLA bavi posljednjihgodina. U četiri sata programa osam je govornika (iz Ar-gentine, Kanade, SAD-a, Norveške, Čilea, Francuske iNizozemske) govorilo o novim teorijskim spoznajama upodručju pismenosti, o pravima djeteta na informaciju ipismenost, o rezultatima istraživanja pismenosti međumladima, te dalo prikaze kako konkretno u školskoj i dječjojknjižnici promicati pismenost i uspostaviti bolju suradnjumeđu njima. Termin “suradnja” sve se više zamijenjujeterminom “partnerstvo”, pa se IFLA, a time i Sekcijaknjižnica za djecu i mladež, sve više bavi ovim pitanjem –kako, s kojim institucijama i organizacijama mogu i trebajuknjižnice svih vrsta stupati u partnerstvo. Za razliku odsuradnje, ono pretpostavlja međusobne odgovornosti, ne višesamo dobru volju za rad na zajedničkim projektima. U tomsmislu Sekcija knjižnica za djecu i mladež djelovat će naglobalnoj razini, ali i poticati razvijanje partnerstva na loklanoji nacionalnoj razini. Mogući prepoznati partneri su dosadašnjisuradnici (škole, sveučilišta, UNESCO i dr.), ali i novi(UNICEF, čitateljske udruge, nacionalne sekcije IBBY-a idr.). Održan je i sastanak s predstavnikom UNICEF-a izUNICEF-ova sjedišta u New Yorku te raspravljeni mogućioblici suradnje UNICEF-a i knjižnica u svakoj lokalnoj sredini.Sa Sekcijom za čitanje održan je sastanak radi pripremezajedničke Izjave o djeci, čitanju i internetu.

Sekcija knjižnica za djecu i mladež organizirala je i posjetjednoj školskoj knjižnici u Buenos Airesu te dječjoj knjižnicikoja ujedno djeluje i kao centar za dječju knjigu. Oba suposjeta pokazala da unatoč spoznaji o utjecaju i mogućno-stima primjene novih tehnologija u radu s djecom, knjiga ičitanje u knjižnicama imaju primarno mjesto, posebice uzemlji velikih ekonomski nejednakosti i problema naekonomsko-socijanoj razini. U spomenutoj dječjoj knjižnicitijekom cijelog višesatnog posjeta dolazila su djeca iz obližnjihdječjih vrtića i škola na aktivnost pričanja priča, koje pričajuprofesionalni pripovjedači – knjižničari.

Veliki dio rada Sekcije knjižnica za djecu i mladež bio jeposvećen pripremi idućeg Svjetskog kongresa knjižničara iinformacijskih stručnjaka koji će se održati u kolovozu 2005.godine u Norveškoj. Stoga je i održan niz koordinacijskihsastanaka Koordinacijskog odbora javnih knjižnica (kojeobuhvaćaju devet sekcija javnih knjižnica – za narodne, dječjei školske knjižnice, knjižnice glavnih gradova, knjižnice zamanjine, pokretne knjižnice, knjižnice za slijepe, knjižničneusluge za osobe s posebnim potrebama i centre za opremuknjižnica).

I. Stričević

Izvještaj o radu Grupe za pregledISBD-a, Stalnog odbora zaUNIMARC i Radne grupe zaFRANAR

Na sastanku Grupe za pregled ISBD-a prisustvovalasam kao promatrač. Raspravljalo se o statusu izdavanjaISBD-a, a doneseni su sljedeći zaključci:

26 Međunarodna zbivanja

– nova verzija ISBD(ER)-a bit će odaslana na međunarod-nu recenziju nakon dodatnih usuglašavanja unutar Grupe

– nakon što se ISBD(CM) konvertira u elektronički oblik,priredit će se nova verzija (u Radnoj grupi za revizijustandarda članica je Mira Miletić-Drder, NSK)

– Gunilla Jonsson, KB, Stockholm, predsjednica Radnegrupe za reviziju ISBD(A)-a, pripremit će komentare doproljeća 2005. (u Radnoj grupi članica je Mirna Willer,NSK)

– zaključeno je da je potrebno sazvati radnu grupu zaISBD(NBM)

– za ISBD(PM) očekuju se prijedlozi zajednice glazbenihknjižnica

– potrebno je nastaviti raspravu oko preostalih otvorenihpitanja u vezi ISBD(G)-a.O pitanjima konsolidacije svih sedam ISBD-a u jednom

bavit će se novoosnovana radna grupa pod nazivom Studijskagrupa za daljnji razvoj (Future Directions Study Group) načelu s Dorothy McGarry (u Studijskoj grupi članica je M.Willer). Radna grupa će na sastanku krajem travnja 2005.razmotriti integrirani tekst i prirediti izvještaj za Grupu zapregled ISBD-a tijekom Opće konferencije IFLA-e u Oslu2005.g. Članovi Studijske grupe uključeni su u članstvoRadne grupe za načela međunarodnog kataložnog pravilnika,koja se konstituirala tijekom Konferencije.

Tom Delsey je izradio dokument pridruživanja elemenatamodela FRBR-elementima standarda ISBD-a koji će bitijedan od temeljnih dokumenata pri radu Studijske grupe zadaljnji razvoj. Dogovoreno je da razvoj sheme XML trebapričekati dokument konsolidacije ISBD-a. Rezultati radaStudijske grupe za serijske publikacije upotrijebit će setijekom konsolodacije ISBD-a.

Studijska grupa za opću oznaku građe zaključila je daproblemi vezani uz opću oznaku građe zahtijevaju daljnji radu odnosu na viševrsnu vrstu građe, nositelja građe kaokvalifikatora, jednog ili više zapisa itd.

Stalni odbor za UNIMARC održao je radni sastanak nakojem su razmotreni komentari i pitanja vezana uz prijedlogenovih polja formata UNIMARC za bibliografske podatkečije se izdavanje predviđa za početak 2005., razmotrena suneka pitanja vezana uz elektroničko izdavanje Priručnika zaUNIMARC: format za pregledne zapise, potvrđen je For-mat UNIMARC za navod o fondu te razmotren plan rada za2005. i program radionice koju Stalni odbor organizira za71. opću konferenciju u Oslu 2005.g.

Stalni odbor za UNIMARC održao je radionicu na temuFormati za navod o fondu na kojoj su prikazana struktura iuporaba formata MARC 21 i UNIMARC za navod o fondu.

Radna grupa za FRANAR razmotrila je pitanja i komentarečlanova Divizije IV na posljednju verziju konceptualnogmodela Uloge preglednih zapisa i njihova obrojčivanja.Završni dokument odaslat će se tijekom jeseni 2004. nameđunarodnu recenziju. Dogovorena je izrada studije oobrojčivanju koja će činiti dio završnog izvještaja Radnegrupe.

M. Willer

Izvještaj o radu Sekcije zaupravljanje knjižničarskimudrugama (MLAS)

Neposredno prije početka IFLA-ine konferencije uBuenos Airesu održan je i treći sastanak Stalnog odboraIFLA-ine Sekcije za upravljanje knjižničarskim udrugama(MLAS). Sastanku je posljednji put predsjedavala dosadašnjapredsjednica Sekcije Christina Stenberg koja je izrazila svoježaljenje što više ne može sudjelovati u radu ovog tijela, čiji ječlan bila više od deset godina. Na njezin je prijedlog za novogpredsjednika jednoglasno izabran Keith Michael Fiels (izvršnipredsjednik ALA-e) koji će ovu funkciju obavljati do idućeSkupštine (Oslo 2005.g.). Sastanku je prisustvovalo 19stalnih članova (od 22 stalna člana), ali također i veliki brojzainteresiranih promatrača.

Osim redovitih izvješća koji se tiču financijskog iprogramskog djelovanja Sekcije u proteklom razdoblju,Odbor je raspravljao o programu Razvoja svjetskeknjižničarske udruge (Global Library Association Devel-opment - GLAD). GLAD-program je promoviran od straneUpravnog Vijeća, a predstavlja veoma važan alat u organizacijii razvoju IFLA-e. U spomenutom dokumentu je naznačenokako je na zahtjev MLAS-a došlo je do promjena ufinanciranju pridruženih aktivnosti, npr. u financiranjuOdbora FAIFE. Naime, dosadašnje pridružene aktivnosti, ukoje spada i FAIFE, financirale su se iz dodatnih sredstava,a kako je to vrlo važna aktivnost i ne smije ovisiti samo ovanjskim izvorima, MLAS je predložio da se u budućnostifinancira iz redovitih IFLA-inih izvora, što je u travnju 2004.i usvojeno.

Na sastanku je također bilo govora o sustavu suradnjeizmeđu malih i siromašnih knjižničarskih duštava s jednestrane te velikih i bogatih s druge, ali ne na način običnepomoći, nego mogućeg partnerstva. O tome će više bitiriječi na idućem polugodišnjem sastanku Stalnog odbora kojiće se na poziv Jennefer Nicholson iz Australske knjižničarskei informacijske udruge održati od 3. do 5. veljače 2005. uCanberri.

Izlaganjima u programskom dijelu koji je MLAS naKonferenciji održao 26. kolovoza prisustvovalo je 125sudionika. Sekcija je svoj program započela izlaganjem MirjeRyynanen iz Finske na temu “Promoviranje knjižnicapolitičarima na način političara: primjer iz lokalne prakse”,nakon čega je Winnie Vitzansky prezentirala primjer lobiranjaza knjižnice na međunarodnom nivou “Globalno lobiranjeza knjižnice: Svjetski sastanak o informacijskom društvu uŽenevi 2003.”. Winnie Vitzansky, na poziv predsjedniceHKD-a, imala je izlaganje i na našoj Skupštini u Šibeniku ovegodine.

Vrlo zanimljivo je bilo i izlaganje IFLA-ine predsjedniceKay Raseroka, koja je govorila o ulozi IFLA-e u lobiranju zaknjižnice na međunarodnom nivou apelirajući pritom nanacionalna udruženja da što više različitih podataka vezanihuz njihove knjižnice i knjižničarstvo redovito upućuji IFLA-i.Tako bi i oni kao svojevrsna krovna organizacija imali štoviše argumenta za javno zagovaranje za knjižnice naglobalnom planu.

E. Bačić

27Međunarodna zbivanja

Izvještaj o radu komisije IFLA/FAIFEKomisija FAIFE (Freedom of access to information and

freedom of expression) osnovana je na godišnjoj skupštiniIFLA-e u Kopenhagenu 1997. godine s ciljem omogućavanjaprava na neometan pristup informacijama i slobodnoizražavanje ideja koje se odnose na knjižnične i informacijskeslužbe. U profesionalne prioritete FAIFE spada obrana načelaslobode informiranja, potpora ulozi knjižnica u društvu iomogućivanje neograničenog pristupa informacijama. Ovomposljednjem poklanja se posebna pozornost u kontekstuglobalnoga pristupa digitalnim informacijama i s timpovezanih prepreka kao što su digitalni rascjep, društvenainkluzija, informacije za bogate i siromašne i sl. Zbog važnostimisije promicanja intelektualnih sloboda izraženih u članku19 Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda,ova je komisija odmah po osnivanju uvrštena u jednu odsedam IFLA-inih temeljnih komisija, a nedavno je odlučenoda njezino sjedište bude u službenom sjedištu IFLA-e uHaagu.

Hrvatska je član FAIFE od osnivanja (dosadašnji članbila je prof. dr. A. Horvat). Na 70. IFLA-inoj konferenciji uBuenos Airesu održana su dva sastanka komisije, 22. 08.2004. i 28. 08. 2004., u dvorani El Aguila, u hotelu Sheraton.Predsjednik Komisije prof. Paul Sturges i tajnica SusanneSeidelin pozdravili su nove članove Komisije i zahvalili sedosadašnjim na njihovom radu i zalaganju. Članovi suupoznati s radom Savjetodavnog odbora Komisije i Glavnogodbora IFLA-e u proteklom razdoblju, širenju suradnje sdrugim komisijama IFLA-e (ALP, CLM), kao i drugimnevladinim organizacijama izvan IFLA-e. Istaknuta je važnostFAIFE kao temeljne komisije IFLA-e, ali i problemi, osobitofinancijski, koji su došli do izražaja nakon ukidanja potporeDANIDA Ministarstva kulture Danske. Stoga Komisija ulaževelike napore na pribavljanju sredstava za rad oslanjajući sezasad na potporu agencije SIDA (Swedish InternationalDevelopment Cooperation Agency), donaciju Danskogknjižničnog udruženja i programa Information for All zazajednički IFLA/UNESCO projekt izrade smjernica zainternet.

Komisija, naime, radi na pripremi najvažnijih dokumenatao korištenju interneta, kao što su primjerice The IFLA/UNESCO Internet Manifesto i smjernice IFLA/UNESCOGuidelines on Freedom of Access to Internet Through Li-braries. Komisija je intervenirala u nizu slučajeva ugrožavanjaslobode pristupa informacijama, od kojih su najvažnije bilena Kosovu i na Kubi, a u planu su misije u Afganistan iPalestinu / Izrael. Komisija zajedno s Kraljevskom školominformacijskih znanosti iz Kopenhagena podupire istraživanjeu okviru doktorske disertacije Stuarta Hamiltona (VelikaBritanija) o preprekama u pristupu digitalnim informacijamau zemljama u razvoju.

Tematsko godišnje izvjeće za 2004. godinu nosi nazivKnjižnice za cjeloživotnu pismenost: neograničen pristupinformacijama kao temelj za cjeloživotno učenje, gdje naprimjerima iz Afrike, Azije i Srednje i Južne Amerike autoriraspravljaju o pravu na pristup informacijama i društvuznanja, izazovima za zemlje u razvoju, primjene ICT-a,temama sa Svjetskog Samita o informacijskom društvu,posebnoj ulozi knjižnica, potrebi strateškog planiranja. U

strategiji komisije u narednom razdoblju prioriteti su: razvojknjižničnog profesionalizma, promicanje pismenosti, čitanjai cjeloživotnog učenja te društvena odgovornost.

U Svjetskim izvješćima za 2003.g. samo je 19 zemaljaod njih 88 prijavilo neki oblik nasilja ili slučajeva ometanjaslobode pristupa informacijama. Komisija će nastaviti sizvješćima za 2005. g. Predstavljen je i SAR (Self assess-ment Report) za FAIFE, pilot-projekt evaluacije temeljnihaktivnosti IFLA-e, koji je, za tu priliku osnovanopovjerenstvo, ocijenilo pozitivnim i svojevrsnim izazovom,posebice jer je riječ o novoj metodologiji u procjeni radaFAIFE.

U okviru prvog dijela izlaganja koje organiziraju IFLA/FAIFE predavači iz zemalja Latinske Amerike govorili su ostanju intelektualnih sloboda u vremenu vojnih diktatura.Clara Budnik, ravnateljica Knjižnica, arhiva i muzeja Čile(Santiago, Čile), izlagala je o čileanskim knjižnicama prije iposlije vojne diktature u Čileu (1973.-1990.). Marcel Bertolesi(Argentina) dao je upečatljiv i esejistički osvrt na doba vojnediktature u Argentini koja je označila najmračnije razdobljeugrožavanja intelektualnih sloboda u toj zemlji, dok je OscarLopez (Montevideo, Urugvaj) govorio općenito o ljudskimpravima i intelektualnim slobodama u Latinskoj Americi.

Drugi dio izlaganja bio je posvećen problemima“digitalnog rascjepa” u zemljama u razvoju. Paul Sturges(University of Loghborough, Velika Britanija) održao jeiznimno zanimljivo izlaganje pod nazivom Demoni, bolesti iknjižnice danas u kojem se kao drastični primjeri uzročnikadigitalnog rascjepa i nemogućnosti pristupa informacijamapojavljuju problemi kao što su ukorijenjeni mitovi i vjerovanjate bolesti poput AIDS-a, malarije i tuberkuloze. O izazovimaglobalizacije u Africi govorila je i Ellen Namhilla, ravnateljicaNacionalne knjižnice i arhiva u Namibiji. Ona je održalaizlaganje o promjenama koje je izazvalo uvođenjeinformacijske tehnologije najprije početkom devedesetih uvladine ustanove, a 1996. godine u škole. Informatizacija seodvijala vrlo brzo i zatekla je knjižnice i arhive nespremne zapromjene. Digitalni rascjep se pokazao između urbanih iruralnih područja, došlo je do razlika u mogućnostima uporabeinterneta između novopristiglog i domicilnog stanovništvaitd. U 2002. g. narodne knjižnice su dobile računala, ali je zasamo nekoliko mjeseci internet ukinut radi velikih troškovakoje knjižnice nisu mogle plaćati. Troškove nastoje pokritipovećanjem članarine, a na putu je osnivanje konzorcija kojibi knjižnicama trebao omogućiti brži i lakši pristupinformacijama. Na stanje uporabe interneta u LatinskojAmerici, osobito za potrebe ove Konferencije, osvrnuo se usvom izlaganju Stuart Hamilton koji je dao statistički prikazuporabe interneta u narodnim i znanstvenim knjižnicama u14 zemalja Latinske Amerike. Martha Allicia Guillen(Sveučilišni centar za bibliotečna istraživnja, Meksiko)održala je izlaganje pod naslovom Uloga knjižnica uobrazovanju, razvijanju smisla za čitanje i opismenjivanju: prijedlog iz vremena revolucije u Meksiku (1913.-1924.),u kojem je istaknula pozitivne korake u uspostavljanjusustava obrazovanja i osnivanja narodnih knjižnica te njihoveukupne uloge u promicanju učenosti i pismenosti za vrijememeksičke revolucije.

M. Šapro Ficović

28 Međunarodna zbivanja

Izvještaj o 31. konferencijiravnatelja nacionalnih knjižnicaCDNL

Sastanak ravnatelja nacionalnih knjižnica održava sesvake godine u okviru godišnje Skupštine Međunarodneudruge knjižničarskih društava i institucija. Ulogu domaćinagodišnjeg sastanka uvijek preuzima nacionalna knjižnica kojaje domaćin i Opće Skupštine. Ovogodišnja, 31. konferencijaodržala se u Nacionalnoj knjižnici Argentine, u BibliotecaNacional de la Republica Argentina, u Buenos Airesu.Posebnost ovog sastanka je i činjenica da je jedan od bivšihravnatelja ove knjižnice bio slavni Jorge Luis Borges, te jesastanak upriličen u auditoriju koji nosi naziv upravo po tomslavnom piscu.

CDNL ima predsjednika, zamjenike predsjednika itajništvo. Gospođa Jan Fullerton, ravnateljica Nacionalneknjižnice Australije iz Canberre, do ove je godine predsjedalaKonferencijom, tako da se ove godine biralo novopredsjedništvo.

Prema dnevnom redu, gospodin Alex Byrne, dopred-sjednik IFLA-e, izvijestio je o Svjetskom sastanku na vrhuo Informacijskom društvu (WSIS) održanom u Ženevi.

Na sastanku u Ženevi je predstavljena vizija IFLA-e kaoodgovor na Izjavu WSIS-a o načelima za knjižnice iinformacijski sektor. U tom se odgovoru iznose ključnanačela o utjecaju države i politike na razvoj ICT-a, zatim opotrebi za informacijskom infrastrukturom, jednakom islobodnom pristupu informacijama i znanju, izgradnjipovjerenja i poštivanja sigurnosti u korištenju ICT-a, zaosiguranjem okruženja, potrebi korištenja ICT-a u svimdjelatnostima, potrebi kulturne i jezične raznolikosti iidentiteta te lokalnog sadržaja. Nadalje, među ključnimnačelima spominje se uloga medija, etička dimenzijainformacijskog društva te potreba za međunarodnom iregionalnom suradnjom.

U nastavku dnevnog reda podnesena su izvješća sregionalnih stručnih konferencija za Latinsku Ameriku. Zatimse skupu obratio ravnatelj Nacionalne knjižnice Argentine,gospodin Eliades Acosta Matos, a regionalno izvješće jepodnio gospodin José Marti iz Kube. Istaknuti su kaoposebno važni problemi nedostatak legislative, a nedostataknovca je naveden kao problem za ostvarenje uvjeta čuvanjabaštine. Spomenuto je i pitanje nedostatka stručnih kadrova.

Predstavljeno je istraživanje u Britanskoj knjižnici oprocjeni ekonomskog utjecaja Knjižnice na britanskuekonomiju, koje je pokazalo da Britanska knjižnica za svakuuloženu funtu vrati državi 4 funte. Spajanje Nacionalneknjižnice s Nacionalnim arhivom provedeno je u Kanadi, adr. Elisabeth Niggemann, ravnateljica Die DeutscheBibliothek, izvijestila je o projektu Europske knjižnice. IFLAje podnijela jednogodišnji opći izvještaj te izvještaj o suradnjiIFLA-e i CDNL-a o Sporazumu o bibliografskom standardu.Održana je i panel-diskusija na tu temu.

Izvješće o Sekciji za nacionalne knjižnice održala jegospođa Fernanda Maria Campos, predsjednica Sekcije i

zamjenica ravnatelja Nacionalne knjižnice Portugala. Ujednoje predstavila i plan rada za iduću godinu koji će uključivatisve naglašeniju ulogu nacionalnih knjižnica u obrazovnimprocesima. Sekcija nacionalnih knjižnica ima svojudiskusijsku listu, tiska glasilo-novosti u elektroničkomformatu te promovira aktivnosti Sekcije. U okviru Sekcijeza nacionalne knjižnice održana je zajedno sa Sekcijom PAC-aprezentacija na temu Čuvanje pisane baštine : imaju linacionalne knjižnice planove za slučajeve katastrofe?.

Predstavnik UNESCO-a je ukratko izvijestio o programuInformacijske pismenosti i cjeloživotnom učenju. Naglašenoje da se rezultati u informacijskoj pismenosti postižu uformalnom obrazovanju i kroz različite programeneformalnog obrazovanja, te da se efekti razvoja ne moguočekivati preko noći. U izvješću se govorilo o predloženimstrategijama i aktivnostima.

U izvješću CENL-a govorilo se o članstvu - trenutno je43 člana iz 41 zemlje članice Vijeća Europe. U 2003. godiniCENL je održala 17. sastanak u Vilniusu (Litva), gdje sudonesene dvije rezolucije: prva, koja se odnosi na potporu inastavak obnove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižniceu Sarajevu i druga, koja podupire planove stvaranjapaneuropske usluge pod nazivom Europska knjižnica.Uspostava Europske knjižnice je završetak 36 mjeseci dugograda partnera u TEL-projektu uz dodatnu financijsku potporuIST-programa Europske zajednice.

Rezultat toga projekta su razvojni planovi za primjenunove usluge, fleksibilnog sustava metapodataka za objekte izbirke, uz osiguranje pristupa preko novog portala koji ćekoristiti SRU (Search and Retrieve via URL) protokolostvarujući na taj način integrirani pristup središnjoj bazipodataka koji su nastali žetvom metapodataka i distribuiranimbazama podatka pomoću SRU i Z39.50 protokola. Namjeraje stvoriti dogovoren profil metapodatka koji će uspostavitizajednički standard i omogućiti daljnji razvoj i rast zajedničkezbirke nacionalnih knjižnica.

Agencije ISBN i ISSN također su izvijestile oovogodišnjim aktivnostima i daljnjim planovima. Najavljenaje i konferencija za sve ISBN urede u studenom u Berlinu.Ažurni podaci koji se tiču dodjeljivanja ISSN-a mogu sepročitati na stranicama ISSN-a http:// www.lac-bac.gc.ca/iso/tc46sc9/wq5.htm.

U materijalima CDNL-a dostavljena su godišnja izvješća51 nacionalne knjižnice.

I ova je Konferencija pokazala zajedništvo u ciljevimagotovo svih nacionalnih knjižnica u svijetu stvarajući krozsvoje programe digitalizacije građe svjetsku zbirku teosiguravajući pristup građi preko kataloga koje su digitaliziraliili pak integrirajući svoje kataloge, kao na primjer Britanskaknjižnica. Strategije nacionalnih knjižnica u svim zemljama,bez obzira na različite kulture, usmjerene su na očuvanje ipristup pisanoj baštini svojih zemalja pokazujući svojujedinstvenu ulogu u nacionalnim kulturama.

M. Mihalić

29Vijesti iz EBLIDA-e

Seminar EBLIDA-e(Prag, 5. i 6. studeni 2004.)

EBLIDA (European Bureau of Library, Information andDocumentation Associations) je 5. i 6. studenoga 2004.godine u praškoj Nacionalnoj knjižnici održala sastanakizvršnog odbora i seminar. Seminaru su iz Hrvatskeprisustvovale prof. dr. Aleksandra Horvat i doc. dr. DanielaŽivković.

Cilj je seminara bio obavijestiti nove članice Europskeunije, kao i one koje će to tek postati, o najnovijim zbivanjimavažnima za knjižnice i arhive. Predsjednik Jan-Ewout vander Putten uvodno je govorio o poslanju EBLIDA-e. Naglasioje da EBLIDA nije savez stručnih udruga, nego tijelo kojelobira za knjižnice i arhive, čime pospješuje njihovoposlovanje. Cilj joj je poticati i braniti interese stručnjaka ukorist naroda koji žive u Europi. Tako se događa da EBLIDAu različitim pitanjima lobira uz same korisnike određenihusluga. Primjerice, u području autorskog prava predstavljaujedinjen glas europskih knjižnica. EBLIDA djeluje kroz četiriradne grupe, spomenimo zasad onu za pitanja u područjukulture i radnu grupu za autorsko pravo.

Europska komisija priprema studiju o znanstvenomnakladništvu, a EBLIDA će svakako izreći svoj stav o tome.Nastoji se stvoriti pregled primjene autorskog prava i točnoutvrditi tko sve može koristiti ograničenja autorskog prava.Predviđa se da će se 2005. godine donijeti novi zakoni kojevode ka usklađivanju zakonodavstva u Europi. Poznato jeda Europska komisija ima Radnu grupu o upravljanjudigitalnim pravima (engl. DRM – Digital Rights Manage-ment), čiji rad prati EBLIDA. Razumljivo je da su za uspješnoupravljanje digitalnim pravima zainteresirani nakladnici.

Jasno je da EBLIDA ne prati samo zbivanja u područjuknjige koja su u interesu knjižničara, nego i nakladnika i autora.U takva se pitanja ubraja i pravo javne posudbe (PRL - Pub-lic Lending Right), što je posljednjih godina, u skladu saSmjernicom Europske unije o autorskom pravu iz 2001.godine, uvedeno kao obveza u nove zakone više europskihzemalja. Na sastanku je utvrđeno da je u nekim zemljama topravo već uvriježeno više desetljeća (Njemačka, VelikaBritanija), u nekima je uvedeno nedavno i provodi se tekdjelomice (u Sloveniji samo za književna djela domaćihautora), u nekima pak zakonski regulirano, ali se još neprovodi (Hrvatska, Poljska), a u nekima uopće još nijeprovedeno zakonsko usklađivanje sa Smjernicom Europskeunije. Zanimljivo je da autori npr. u Portugalu nisuzainteresirani za takav oblik naknade za svoja djela. Općenitoje konstatirano da provođenje prava autora na naknadu zajavnu posudbu u knjižnicama ne smije predstavljati financijskoopterećenje ni za korisnika ni za knjižnicu te da sredstvatreba osigurati država.

Govorilo se i o drugim temama. Poslovanje knjižnica,kao i cijeli obrazovni proces koji su dobrim dijelom financiraniod strane države mogu ugroziti privatni poduzetnici sukladnozalaganju Svjetske trgovinske organizacije čiji je cilj poticanjetrgovine. Problem je što obrazovni proces djelomice regulirakomercijalni sektor, a djelomice nekomercijalni. Sporazumo trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (engl.Agreement on Trade-Related Aspects of Intellectual Prop-

erty Rights –TRIPs) potpisan je 1994. godine u želji da sesmanje zapreke u međunarodnoj trgovini te da se istodobnoučinkovito promiče zaštita prava intelektualnog vlasništva.Time bi se trebalo osigurati da mjere i postupci za izvršavanjeprava intelektualnog vlasništva ne postanu zapreka zakonitojtrgovini. EBLIDA prati razvoj u tom području i zastupamišljenje da su knjižnične službe od javnog interesa.

Radna grupa EBLIDA-e za stručno obrazovanje dajepreporuke Savjetu i Izvršnom odboru o sljedeća tri pitanja:1) priznavanje stručnih kvalifikacija koje otvara mogućnostza stvaranje zajedničke europske platforme, što je vrlo važnoza zemlje u kojima školovanje knjižničara nije zakonskiregulirano; 2) radna grupa je analizirala situaciju u zemljamaEuropske unije s obzirom na Bolonjski proces; 3) procesuvođenja certifikata je još u fazi ispitivanja, o čemu ćeEBLIDA s vremenom zauzeti stav, no ona ne može djelovatikao Ured za izdavanje certifikata.

Spomenuta je i potreba za suradnjom između knjižnica,arhiva i muzeja te je naglašeno da bibliotekari prednjače ulobiranju. Pokušalo se također raspraviti kako uskladitilobiranje između nacionalne i međunarodne razine.

D. Živković

EBLIDA-ina Radna grupa zastručno obrazovanje

Nedavno osnovana EBLIDA-ina Radna grupa zastručno obrazovanje (Working Group on Professional Edu-cation - PEG) održala je prvi sastanak 15. listopada u Hagu.EBLIDA-in Izvršni odbor i Vijeće odobrili su osnivanje sciljem da se bavi, između ostalog, i predloženom Direktivomo priznavanju stručnih kvalifikacija čiji je cilj ujednačavanjeprijašnjih europskih legislativa o reguliranju struka. Knjižničnii informacijski stručnjaci nisu uvršteni u ovaj tekst.

Prema odluci EBLIDA-inog Izvršnog odbora, Radnagrupa treba uspostaviti suradnju s EUCLID-om, Europskomudrugom za knjižnično i informacijsko obrazovanje iistraživanje (http://www.jbi.hio.no/bibin/euclid/), kako bipratila pitanja vezana uz više obrazovanje.

Radna je grupa također raspravljala o priznavanjustručnih kvalifikacija i diploma, europskom visokomobrazovanju, Bolonjskom procesu i mogućnosti stvaranjaEuropskog stručnog programa koji će predstavljatistručnjake zaposlene u knjižnicama, arhivima i informacij-skom sektoru, što je uvedeno u Članku 15 predloženeDirektive o priznavanju stručnih kvalifikacija.

Finsko knjižničarsko društvo bit će domaćin idućegsastanka Radne grupe koji će se održati 11. i 12. ožujka2005. godine u Helsinkiju. Zainteresirani za rad u ovojEBLIDA-inoj radnoj grupi pozivaju se da se jave u tajništvoEBLIDA-e.

Više informacija na adresama:http://www.eblida.org/http://www.europa.eu.int/comm/internalmarket/qualifications/index en.htmhttp://europa.eu.int/comm/education/index en.html

Prevela s engleskoga I. Kranjec

30 Skupovi i manifestacije u zemlji

Okrugli stol Hrvatskeškolske knjižnice usvjetlu IFLA-inihsmjernica za školskeknjižnice(Zagreb, 8. lipnja 2004.)

Hrvatsko knjižničarsko društvoizdalo je krajem svibnja ove godineprijevod IFLA/UNESCO-vih smjernicaza rad školskih knjižnica (The IFLA/UNESCO school library guidelines), apovodom promocije prijevoda Komisi-ja za školske knjižnice HKD-a priredilaje 8. lipnja 2004. godine u zagrebačkojGradskoj knjižnici okrugli stol podnazivom “Hrvatske školske knjižnice usvjetlu IFLA-inih smjernica za školskeknjižnice”. Skup je podržao Gradskiured za obrazovanje i šport GradaZagreba u sklopu projekta neformalnogobrazovanja u 2004. godini.

U prvom dijelu programa krozizlaganja Veronike Čelić-Tica izNacionalne i sveučilišne knjižnice,Aleksandre Horvat s Katedre zabibliotekarstvo Filozofskog fakulteta uZagrebu, Loris Bučević-Sanvincenti izMatične službe KGZ-a, Biserke Šušnjićiz Zavoda za školstvo i Evice Tihomiro-vić, predsjednice Komisije za školskeknjižnice, razmatralo se trenutno stanješkolskih knjižnica, usporedba važećegStandarda za školske knjižnice sasmjernicama, te problem financiranjaopreme školskih knjižnica i vrednova-nja rada školskoga knjižničara.

U drugom je dijelu sudjelovala gđaGlenys Willars (Library Services forEducation, Leicestershire), bivšapredsjednica IFLA-ine Sekcije zaškolske knjižnice i urednica izvornogizdanja smjernica. Svoje dugogodišnjeiskustvo i poznavanje rada školskihknjižnica diljem svijeta, a napose uVelikoj Britaniji, podijelila je s hrvat-skim školskim knjižničarima u vrlonadahnutom izlaganju, te ujedno dala isvoju ocjenu naših školskih knjižnicakoje je uspjela obići tijekom boravka uZagrebu. Naglasila je važnu uloguškolskih knjižnica u promicanju čitanja,u poučavanju i učenju za sve (Teach-ing and Learning for all).

Nataša Kuštrin-Tušek, predsjed-nica Sekcije za školske knjižniceSlovenskoga knjižničarskog društva,svojim je izlaganjem upoznala prisutnes novostima u slovenskim školskimknjižnicama i promjenama vezanima uzulazak Slovenije u Europsku uniju.

U radu okruglog stola je sudjelo-valo stotinjak članova HKD-a (školskihknjižničara i stručnih suradnika izmatičnih službi iz svih županija), štosvjedoči o velikom interesu zaproblematiku vezanu uz rad školskihknjižnica, ali i o ovakvom načinuinformiranja i stručnog usavršavanja.

Na skupu su doneseni sljedećizaključci:- osim postojećeg Standarda za

školske knjižnice koji je dobrorazrađen, trebalo bi izraditi još nekedodatne materijale o radu uškolskoj knjižnici poštujući naputkeSmjernica

- u postojeći Standard za školskeknjižnice obavezno treba unijetiodredbu o financiranju nabaveknjižničnoga fonda i modusunjegove realizacije

- Ministarstvo znanosti, obrazova-nja i športa u svrhu općeg infor-macijskog napretka školstva kojepridonosi razvoju i boljitku cijelepopulacije treba odrediti financijskiminimum koji škola godišnje trebauložiti u svoju školsku knjižnicu(iz sredstava za učenički standard)

- treba što prije utvrditi smjerniceza promidžbu školske knjižnice iškolskoga knjižničarstva

- nužno je provesti cjelokupnuinformatizaciju svih školskih knjiž-nica jer nam to nalaže današnjevrijeme i razvoj IC-tehnologije, au svrhu kvalitetnijeg rada školskogknjižničara i dobrobiti svih korisni-ka knjižnica

- nužno je poštivati doneseni Stan-dard za školske knjižnice i odstrane Ministarstva i ravnateljaškola te težiti da se poštuju i štoprije ispune njegove odredbe jerje Standard i rađen s težnjompribližavanja međunarodnim stan-dardima i propisima.

E. Tihomirović

28. rujna –Međunarodni dan“Građani imaju pravoznati”

U organizaciji Hrvatskog helsin-škog odbora i Koalicije Javnost imapravo znati, u kojoj je sada već 28nevladinih udruga, a među kojima iHrvatsko knjižničarsko društvo, po prvije put u Hrvatskoj obilježen Međunarod-ni dan “Građani imaju pravo znati”.

Uspješno lobiranje za donošenjeZakona o pravu na pristup informa-cijama, koji je usvojen 15. listopada2003., nastavljeno je nizom aktivnostiusmjerenih na poticanje za provođenjezakona. Tiskani su i distribuiraniposebni obrasci zahtjeva za informa-cijom, testirana je provedba Zakona opravu na pristup informacijama (ZPPI)te je organizirana javna rasprava,održana 28. rujna 2004. u Hrvatskomnovinarskom domu. U raspravi susudjelovali najviši državni dužnosnici:predsjednik Republike Hrvatske StjepanMesić, ministrica pravosuđa VesnaŠkare-Ožbolt, državni tajnik u Središ-njem državnom uredu za upravu AntunPalarić, zastupnik u Saboru NenadStazić, zamjenica predsjednika Uprav-nog suda Marija Kriletić, zamjeniciministara, državni tajnici i članovi NVOKoalicije te predstavnici medija.

Osim podrške provođenju Zakonakoju su iznijeli svi govornici tepodsjećanja na obvezu tijela javne vlastida objavljuju informacije, prikazani surezultati testiranja primjene ZPPI-ja.Krajem kolovoza poslani su upitnici na178 adresa tijela javnih vlasti s pitanjimaobjavljuju li odluke, imaju li službeniupisnik te uposlenog službenika.Pristiglo je 26% odgovora koji supokazali da većina tijela javnih vlastinema ustrojen poseban registar u kojibilježi pristigle zahtjeve za informaci-jom, niti katalog informacija/dokume-nata kojima raspolažu, a samo su 2tijela javne vlasti (Požeško-slavonska iKoprivničko-križevačka županija)imenovala posebnog službenika zarješavanje zahtjeva iz ZPPI-ja.

Od 250 zahtjeva za informacijomposlanih tijelima javne vlasti, nadržavnoj i lokalnim razinama, dobivenoje samo 80 odgovora, od kojih 68pozitivnih i 12 negativnih.

Osnovni cilj obilježavanja Među-narodnog dana “Građani imaju pravoznati” bio je da se dodatno potakne iosnaži kampanja NVO Koalicije zaprimjenu Zakona o pravu na pristupinformacijama u Hrvatskoj. U tomemogu pomoći i sve knjižnice koje ćesvoje korisnike upoznati sa Zakonom,kao i s tijelima javne vlasti kojima semogu obratiti (Popis tijela javne vlasti,NN 146/04), ali i svi knjižničari koji ćepitanja koja su im važna kao građanimaili djelatnicima knjižnica uputiti na praveadrese.

A. Belan-Simić

31

Mjesec hrvatskeknjige 2004. u častIvane Brlić-Mažuranić

Ovogodišnja manifestacija Mjese-ca hrvatske knjige u cijelosti je bilaposvećena velikoj obljetnici – 130.godišnjici rođenja Ivane Brlić-Mažuranić. Zbog toga je i otvorenjemanifestacije održano u Ogulinu,mjestu rođenja “hrvatskog Andersena”.

Manifestacija se već tradicionalnootvara 15. listopada, i to pod pokro-viteljstvom Ministarstva kultureRepublike Hrvatske (i financiranjasredišnjih programa), a u organizacijiKnjižnica grada Zagreba.

Ogulin je, dakle, 15. listopada,ugostio brojne uzvanike - knjižničare,nakladnike i sve ljubitelje knjige te impokazao kako njeguju uspomenu naveliku spisateljicu. Istodobno, GradOgulin je pokazao i svoje planove zanovu knjižnicu.

Na poziv koji je uputio Programskii organizacijski odbor manifestacije daplaniraju svoje programe za “Mjesechrvatske knjige 2004.”, odazvalo se ovegodine oko sto i osamdeset gradskih,općinskih, područnih knjižnica iogranaka s gotovo dvije tisuće različitihprograma. Programi su bili vrlo bogati,kreativni i raznoliki – od tradicionalnihtribina i predstavljanja knjiga, izložaba,igraonica i radionica do značajnijegsudjelovanja u ukupnom životu lokalnih

zajednica. Velik je broj programa bionamijenjen djeci i mladima, a sve ječešća suradnja ne samo izmeđudjelatnika knjižnica iz različitih krajeva,nego i korisnika – možda se možeposebno istaći zajedničko druženjetinejdžera, korisnika gradskih knjižnicaiz Rijeke, Zadra, Koprivnice, Bjelovarai Zagreba. U mnogim se sredinamaposebno obilježila velika obljetnicaIvane Brlić-Mažuranić, ali i drugihvelikana, ponajprije pisane riječi:Andrije Kačića-Miošića, KsaveraŠandora Gjalskog, Pabla Nerude, IvanaLucića, Ante Kovačića....

Kao i prošlih godina, Hrvatskicentar za dječju knjigu koji djeluje priKnjižnicama grada Zagreba organiziraoje nacionalni kviz za promicanje čitanjapod nazivom “U čast Ivane Brlić-Mažuranić”. Iz godine u godinu sve jeveći odaziv knjižnica koje provode kvizza svoje najmlađe korisnike – brojdjece, sudionika kviza, penje se nanekoliko tisuća. Završna svečanost spodjelom nagrada za najuspješnije inajsretnije sudionike održala se većtradicionalno u Kongresnoj dvoraniZagrebačkog velesajma 12. studenogu okviru sajma knjiga “Interliber”.Glavni pokrovitelj kviza je i ove godinebila “Mozaik knjiga”.

Proslov ovogodišnje programskeknjižice napisao je Luko Paljetak – i tone jedan, nego dva. Jedan je posvećenIvani, a drugi čitanju. Likovno rješenje

plakata, programske knjižice, pozivnicei bookmarkera napravio je mladi likovniumjetnik Tomislav Tomić, već poznatkao izvrstan ilustrator bajki Ivane Brlić-Mažuranić.

Kao poseban program ovogodišnjemanifestacije organizirana je “putujuća”izložba o životu i djelu Ivane Brlić-Mažuranić koju su pripremile RankaJavor, Ismena Meić i Zdenka Svibeniz Gradske knjižnice u Zagrebu. Izložbaje već krenula na put – engleska jeverzija bila postavljena na hrvatskomštandu na sajmu knjiga u Frankfurtu, ahrvatska verzija na štandu Zajednicenakladnika i knjižara na ovogodišnjem“Interliberu”. U Gradskoj knjižnici uZagrebu ista je izložba nadopunjenavrlo vrijednim i rijetkim izdanjima izzbirki Hrvatskog centra za dječjuknjigu, RARE i ostalih odjela. Engleskaverzija uskoro kreće na put u Helsinkii Budimpeštu, a hrvatske su verzije naraspolaganju svim zainteresiranimknjižnicama.

Manifestacija se i ove godineuključila u sajam knjiga “Interliber”zahvaljujući dobroj suradnji sa Zagre-bačkim velesajmom i Zajednicomnakladnika na prethodna dva sajma.Knjižnice i knjižničarska društva izložilesu svoja izdanja na vlastitom štandu, aodjeli za djecu i mlade iz Bjelovara,Orebića, Zadra i Zagreba održali supetnaest kreativnih radionica s temamaiz djela Ivane Brlić-Mažuranić.

Završetak ovogodišnje manifesta-cije održan je 15. studenoga u Čakovcu,gdje je u prisustvu brojnih uzvanikaobavljeno svečano imenovanječakovačke knjižnice Knjižnicom“Nikole Zrinskog”.

Z. Sviben

Skupovi i manifestacije u zemlji

32 Skupovi u inozemstvu

Međunarodni kongresknjižničara i 32.generalna skupštinaKnjižničarskog društvaAustrijeKnjižnica – raj začitatelja(Salzburg, od 23. do 25. lipnja2004.)

Ovogodišnji kongres Knjižničar-skog saveza Austrije održavao se podvrlo zanimljivim i poticajnim naslovomKnjižnica – raj za čitatelja. Taj je naslovilustriran slikom na plakatu i pozivniciza kongres koja prikazuje središnjuscenu sa svoda Sikstinske kapele ukojoj se sastaju Božja i ljudska ruka.Tu dramatičnu Michelangelovu scenunadopunjava jedan detalj: u Božjoj rucije knjiga.

Kongres je bogatim programomučinio korak prema knjižnici – raju začitatelje. Nakon uvodnih izlaganja ipozdrava Dr. F. Paschera (predsjednikaKnjižničarskog saveza Austrije), Dr. H.Schadena (gradonačelnika Salzburga)i G. Leitnera (tajnika Saveza), čuli smonadahnuto i filozofskim razmišljanjimaprožeto predavanje austrijskog piscaFranza Schuha. Njegova je poruka daje čitanje i pisanje put do raja. Mladipredavač Paulus Hochgatter je napoetski način opisao svoje djetinjstvou kojem je našao put do knjige. Mnogismo u njegovoj priči prepoznali svojedjetinjstvo, a namjera je zajedničkograzmišljanja bila kako današnju djecuprivući čitanju i knjizi. Odgovor koji jezračio iz ovog izlaganja je da knjigatreba privući djecu, ali ne bilo kojaknjiga i ne knjiga koju nudi bilo kojiknjižničar, nego onaj koji zna «kako».

Nakon toga razvila se diskusija podnazivom Pet do dvanaest – ugroženiraj. Kao i svagdje gdje se govori o ovimtemama, govorilo se o poplavi novihmedija, internetu i «ugroženosti»klasične knjige koju mnogi smatraju«zastarjelom». Posebice je to vidljivokod mlađih generacija koje možda nećepriznati da ne čitaju, ali u razgovoru snjima brzo ćemo shvatiti da literaturupoznaju samo preko filmova i različitihekranizacija. Nije bilo i nema jednoznač-nog odgovora na ovo pitanje - prob-lem. Svaka ovakva rasprava je korakprema odgovoru i rješenju, ali ne nudi

ništa konkretno. U popodnevnom dijelukongresa mogli smo birati radionicekoje su ponudile konkretne odgovorena pitanje kako privući i animirati djecu,kako informirati odrasle, kako postatiraj u koji će se vratiti i oni koji su iznjega “istjerani”.

Svaki je sudionik mogao sudjelo-vati u dvjema radionicama. Budući dasmo bile dvije predstavnice iz Hrvatske,sudjelovale smo u radu četiriju radio-nica. Kolegica Suzana Deak odabralaje radionicu u kojoj se govorilo ovirtualnim knjižnicama i o knjižnicamakoje rade na programima socijalneintegracije različitih useljenika uAustriju, dok sam ja, s obzirom daradim u školskoj knjižnici, odabralaradionicu u kojoj se govorilo o suradnjiknjižničnih servisa i škola te radionicuo animaciji za čitanje u školskimknjižnicama. Kroz rad ovih radionica iu kontaktima sa sudionicima iz Austrijesaznala sam mnogo o radu školskihknjižnica u Austriji.

Vidljive su razlike u knjižnicama uAustriji i Hrvatskoj. Prije svega, u radujedne od radionica sudjelovala je isavjetnica iz njihovog ministarstva, kojaje odgovarala na konkretna pitanjaknjižničara, a veliku pomoć knjižniča-rima u Austriji pružaju knjižnični servisikoji kod nas ne postoje. Iako su znatnerazlike u stanju knjižnica u pojedinimpokrajinama u Austriji ( dok su u nekimmjestima i gradovima vlasti naklonjeneknjižnicama, dobro ih financiraju ipodupiru njihov rad, drugdje to nijeslučaj), ipak njihove knjižnice raspolažus daleko većim prostorima i boljimfondom knjiga nego naše. Doduše,moramo shvatiti da je to i neusporedivobogatija zemlja kojoj je to lakše postići.

Međutim i oni imaju velike proble-me. Najčešće školski knjižničari radevećinu radnog vremena u nastavi i samosu nekoliko sati tjedno u knjižnici. Tadauglavnom izdaju knjige učenicima, astručne poslove moraju raditi uslobodno vrijeme. Vrlo odlučno sutražili da se taj njihov problem riješi.Smatram da smo mi u Hrvatskoj u tompogledu ipak učinili više.

Radionica koju su vodili Barbara iHermann Pitzer, koji su slikovito irazličitim primjerima pokazali na kojesve načine možemo privući djecu uknjižnice i zainteresirati ih za čitanje,bila mi je najkorisnija. Pokazane su nam

brojne igrice i načini čitanja koji djecumogu privući i zainteresirati, a dobilismo i pisane primjere takvog rada tese nadam da ću neke od njih iskoristitiu radu.

Kongres je u cjelini bio vrlo dobroorganiziran. Sva su se predavanjaodržavala u ugodnom ambijentukongresnog centra u Salzburgu, aprema našoj procjeni bilo je više od 500sudionika. Uglavnom su to bili knjižni-čari iz Austrije te gosti - predstavniciiz Njemačke, Slovačke, Slovenije iHrvatske. Osim stručnog dijela,organizatori su se pobrinuli i za kulturnidio programa, tako da je za nas bilapriređena kazališna predstava i koncert(naravno, Mozart i Haydn). Upada uoči poštovanje s kojim se regionalne igradske vlasti odnose prema knjižniča-rima jer smo bili gosti na koktelu i kodjednih i kod drugih.

Kolege iz Austrije su svojimgostoprimstvom i ljubaznošću pokazalisvoj odnos prema kolegama iz susjed-nih zemalja. Osjećale smo se ugodno inaučile smo mnogo, a posebice je tobio lijep osjećaj u gradu kao što jeSalzburg. Već kod dolaska u Salzburgnismo se mogli nagledati prirodnihljepota, pa kao da je ovaj raj zemaljskis namjerom odabran za ovakvu temu:Knjižnica – raj za čitatelja.

D. Pelko

36. skupštinaMađarskogknjižničarskogdruštva(Miskolc, 29.-31. kolovoza 2004.)

U Miskolcu, gradu na sjevero-istoku Mađarske, održana je od 29. do31. kolovoza 36. skupština Mađarskogknjižničarskog društva pod nazivomKnjižnica - prilika za budućnost.Skupštini je prisustvovalo više od 600knjižničara iz svih krajeva Mađarske tegosti iz Njemačke, Austrije, Slovačke,Norveške, Ukrajine, Rumunjske, Srbijei Crne Gore, Hrvatske i Slovenije.Organizatori ovog skupa su Mađarskoknjižničarsko društvo, Ogranak Druš-tva za Županiju Boršod, Županijskaknjižnica II. Rákóczi Ferenc, Gradskaknjižnica Miskolc, Sveučilišna knjižnicaMiskolc, Arhiv i Muzej grada Miskolca.

33

Rad skupštine se odvijao u sedamsekcija. Skupština se održavala uprostorima Županijske knjižnice,Narodnog kazališta, Gradske knjižnicei Sveučilišta Miskolc.

Prvi dan Skupštine protekao je umeđusobnom upoznavanju, razgleda-vanju kulturno-povijesnih znamenitostigrada i prigodnih izložbi. SvečanaPlenarna sjednica održana je u poslije-podnevnim satima, a njoj je nazočio igospodin István Hiller, ministarnacionalnog kulturnog nasljeđa, te jeodržao i jedno od uvodnih predavanja.Nakon sjednice sudionike skupaugostio je gradonačelnik grada Miskol-ca. Za večernje sate sudionici su moglibirati između dva programa: dixilendkoncerta i kupanja u jedinstvenomšpiljskom termalnom kupalištu.

Drugi radni dan Skupštine seodvijao u sekcijama koje su svaka zasebe imale moto. Što možemo učiniti,što činimo za djecu s posebnimpotrebama bio je moto Sekcije knjižni-čara dječjih knjižnica. Održano jenekoliko zanimljivih izlaganja o odnosuhendikepirane djece i njihove okoline,o tome kako knjižnice mogu pomoćitakvoj djeci, kako čitanje utječe na psihudjeteta, o iskustvima knjižničara u radus takvom djecom.

Sekcija knjižničara narodnihknjižnica radila je pod motom Stvaranjemogućnosti za jednakost – položajnekoliko društvenih skupina. Predava-nja su bila posvećena pitanju Roma injihovoj prisutnosti u knjižnicama,obiteljskom odgoju Roma, stanjuravnopravnosti žena u pruženimmogućnostima u Mađarskoj.

Knjižničari tehničkih knjižnica suza moto svoje sekcije izabrali Stvaranjejednakih mogućnosti za male sredineputem informiranja i publikacija.Predavači su govorili o tome štotehničke knjižnice mogu učiniti kakobi pomogle razvoju malih sredina, kakomogu pridonijeti širenju i dostupnostiinformacija o zdravstvu, o mogućno-stima poboljšanja opskrbe područjaEsztergom-Komárom mađarskimpublikacijama, udžbenicima i časopisi-ma, o ulozi nacionalne knjižnice uobradi zavičajne građe pomoćumikrofilmiranja, fotografiranja idigitalizacije.

Posebnu sekciju imali su knjižni-čari Županije Borsod pod motomZajedno – pružanje mogućnosti uŽupaniji Borsod. Predavanja su bila na

temu: mala naselja na pragu informacij-skog društva, novi putevi i mogućnostiu srednjoškolskom obrazovanju,smanjivanje razlika u integriranomodgojno-kulturnom sustavu, pokretneknjižnice, digitalizacija kao mogućnostza lakši pristup građi, terapeutski radpomoću umjetničkih djela, rad i razvojinformacijskih sustava u Mađarskoj.

Sekcija knjižničara društvenihznanosti održana je pod motomDoživotno učenje – knjižnica ravno-pravnosti. Ovdje se raspravljalo o uloziknjižnica u obrazovanju i informiranju,o ulozi škola i knjižnica u obrazovanjuodraslih, o ulozi školskih knjižnica udruštvu koje se temelji na znanju,mogućnostima u cjelokupnom obrazo-vanju, mogućnostima u školskimknjižnicama, mogućnostima u peda-goškom programu romske gimnazije.

Nekonvencionalna uloga knjižni-ca i knjižničara bio je moto šestesekcije, koja je bila podijeljena na dvadijela. Prvi dio je bio pod nazivomDigitalne usluge pristupačne za sveskupine korisnika. Predavači su seosvrnuli na e-knjige, korištenje internetapo dobnim skupinama, informatičkemogućnosti za slijepe i slabovidne iiskustvima knjižničara u radu s takvimosobama. Drugi dio je nosio nazivKnjižničari čitači. Predavači sugovorili o svojim doživljajima čitanjarazličitih djela.

Sekcija knjižničara glazbenihknjižnica radila je pod motom Ulogaglazbe u razvoju. Predavanja su bilaposvećana ulozi glazbe u svakodnev-nom životu i povijesti glazbe.

Radni dio Skupštine završen jePlenarnom sjednicom. Završna sveča-nost održana je u auli SveučilištaMiskolc, gdje je organizirano druženjesvih sudionika Skupštine.

Treći dan je bio dan za izlete.Sudionici su mogli birati nekolikodestinacija: od posjeta značajnimkulturno povjesnim spomenicima uokolini Miskolca do odlaska u obližnjuSlovačku.

Cijela je Skupština bila posvećanatemi ravnopravnosti u svim vidovimaživota, jer osnovno pravo svakogčovjeka je da živi jednako dostojan-stveno kao i svi drugi. Budući da sesada u Mađarskoj, koja je odnedavnočlanica Europske unije, događajupromjene u svim vidovima društvavezane za pružanje jednakih mogućno-sti za sve stanovnike bez obzira nadruštveni, socijalni i zdravstveni

položaj, Mađarsko knjižničarskodruštvo, u skladu sa strategijamarazvoja mađarskih knjižnica, na ovojje Skupštini željelo predočiti koliko ikako knjižnice i knjižničari mogupomoći u ostvarivanju tih ciljeva.Svojom otvorenošću prema svimsadašnjim i budućim korisnicima,pružanjem raznovrsnih usluga, omogu-ćavanjem pristupa svim vidovimainformacija knjižnice i knjižničari dajuveliki doprinos razvoju jednakosti ipružanju jednakih mogućnosti zabudućnost.

M. Ferenc

Stari majstori u novomdobuPosjet narodnoj knjižnici unizozemskom gradu Leidenu

Leiden, rodni grad Rembrandtavan Rijna, grad najstarijeg nizozemskogsveučilišta, grad-srce tzv. Randstada(kruga kojeg čine veliki gradovizapadne Nizozemske: Amsterdam,Rotterdam, Haag i Utrecht), gradkanala, uskih ulica, živopisnih kuća iprekrasnih trgova i ... grad knjige ičitanja.

O knjižniciU podnožju stare citadele, uklop-

ljena u srž stare gradske jezgre,smjestila se Javna knjižnica gradaLeidena. Staro zdanje izgrađeno usmeđoj cigli, u blizini svih glavnih žilakucavica grada, udomilo je modernugradsku knjižnicu koja svojim članovi-ma pruža širok izbor sadržaja i usluga.

Na samom ulazu dočekuje nasmjesto prve komunikacije građana iknjižnice, oglasna ploča prekrivenaoglasnim listićima na kojima građaninude i potražuju raznovrsne intelektu-alne usluge, kao i oglasi za najrazno-vrsnije gradske informacije.

Potom se otvara širok i svjetaoprostor, u kojem su smještene zbirkeza odrasle, djecu i mlade, 24 kompju-torske stanice, prostor za razduživanjegrađe (članovi u posebnom otvoru uzidu ostavljaju posuđenu građu: knjige,video kazete, CD-romove, DVD) kaoi prostor za zaduživanje građe, tenekoliko ugodnih mjesta na kojimamožete neometano i udobno sjesti ičitati. Ukoliko želite, mirno mjesto zarad i čitanje možete pronaći i u čitaonici,

Skupovi u inozemstvu

34 Skupovi u inozemstvu

a u posebnom prostoru na usluzi suVam i automati za kavu i bezalkoholnapića. U sklopu knjižnice je i galerijskiprostor, u kojem se redovito izmjenjujuizložbe domaćih i stranih umjetnika.

Javna knjižnica Leiden ima svojusredišnju knjižnicu, tri glavne podruž-nice i pet manjih, a u sklopu pružanjaknjižničkih usluga za mlade, manja iudaljena mjesta posjećuje i bibliobus.Nizozemski sustav narodnih knjižnicapruža knjižnicama servise koji omogu-čuju da knjige stižu u knjižnice (pa takoi u leidensku) gotovo potpuno opremlje-ne za posudbu. Dakako, knjiga se uvodiu kompjutorski sustav svake knjižniceprema vlastitim datotekama, ali samproces teče jednostavno, učinkovito ibrzo.

Posebnu pozornost u ovoj knjižniciprivlači raznovrsnost usluga i sadržajakoje se nude korisnicima različite dobi,a koje mi je predstavila koordinatoricaInformacijskog centra OpenbareBibliotheek Leiden, gospođa WilmaRaaymakers.

Usluge i sadržajiSve započinje učlanjenjem

(knjižnica se financira iz gradskogproračuna i vlastitih prihoda) i pri tomesu budućem korisniku ponuđene četirirazine članstva, prema vlastitimpotrebama i interesima. Tako korisnikmože izabrati: osnovno članstvo kojemu omugućuje posudbu do 25 knjigagodišnje; standardno članstvo kojedozvoljava posudbu od 25 do 34 knjigegodišnje; tzv. plus-članstvo smogućnošću posudbe više od 34 knjigegodišnje. Dok se članovima na ovimrazinama posudba pojedinih jedinicagrađe dodatno naplaćuje, tzv. super-članstvo pruža različite pogodnosti. Uzposudbu više od 34 knjiga godišnje imogućnost posudbe jedinica građe naduži rok, korisnik može besplatnoposuditi sve vrste građe, kao i posudbu20 jedinica neknjižne građe odjednom,a ostvaruje i pravo na besplatnurezervaciju knjiga i drugo. Sve ovo nevrijedi za djecu i mlade (do 17 godina):za njih su usluge knjižnice potpunobesplatne!

Uz redovne knjižnične usluge,knjižnica je razvila i Knjiga-do-kuće-servis, za sve one korisnike koji nisu umogućnosti osobno doći u knjižnicu.Ovaj servis uključuje rad volontera(koje koordinira knjižničar zadužen zaovaj servis) i iznimno je prilagodljiv

glede dužine roka posudbe jedinicagrađe, zakasnina i drugog, u ciljupružanja kvalitetne usluge svim koris-nicima. Gotovo da nije potrebno nispominjati činjenicu da je knjižnica,kao uostalom gotovo sve institucije ugradu, prilagođena osobama sinvaliditetom.

Knjižnica je jedno od kulturnihsredišta Leidena, stoga je iznimnovažna promocija knjižnice u zajednici,kao i suradnja s lokalnim kulturnim iobrazovnim institucijama, za što sebrine posebna služba za odnose sjavnošću. Marketinški pristup mogućeje prepoznati u iznimno dobroj suradnjis knjižarama (tako se npr. logo jedneod knjižara nalazi i na poleđini članskeiskaznice; donacije i sponzorstva čineznačajan dio suradnje), ali i u činjenicida s prvim hladnijim danima knjižnicasvoja vrata otvara i nedjeljom.

Ukoliko žele, korisnici moguelektroničkim putem redovno dobivatibesplatne informacije o svim novosti-ma u njihovoj knjižnici. Uslugakorištenja interneta se naplaćuje, nočlanovima je na raspolaganju besplatnausluga on-line pretraživanja određenogbroja stranica s raznovrsnim informa-cijama (glazba, dokumentacijskicentar, pretraživanje tiskovina idrugo). Ovo je posebno zanimljivomladima: omogućeno im je pretraživa-nje Muziekweb-a, kataloga Središnjefonoteke u Rotterdamu, koji obuhvaća250 000 CD-a, 300 000 LP ploča ioko 1000 glazbenih DVD-a. Mladimaje dostupna i baza podataka o nizozem-skim književnicima, njihovim djelima,recenzijama njihovih djela, kao iposebna stranica sa dnevnim i tjednimrecenzijama knjiga za mlade. Ukolikokorisnici žele izraziti svoje želje,primjedbe i pohvale pisanim putem,na raspolaganju im je sandučićpostavljen u tu svrhu, darovan odnacionalne pošte.

Tijekom godine u prostorimaknjižnice odvijaju se i drugi različitisadržaji: predavanja, tečajevi i radio-nice, kao što su npr. tečaj Excela,pretraživanja na internetu vezana uzgenealogiju, predstavljanja nevladinihorganizacija, promocije knjiga i drugo.Iako su cijene simbolične, ostaječinjenica da se poneki sadržaji korisni-cima posebno naplaćuju.

Aladin, čarolijama knjižničara,čarobira odgovore na upite korisnikai ovdje, u leidenskoj knjižnici, a prema

riječima gđe. Raaymakers najviše upitastiže od mlade populacije, pa tako uzsve ozbiljne upite, knjižničari su vrločesto u situaciji da na smiješne upitesmišljaju i duhovite odgovore.

Dječji odjel i odjel za mladeNaročitu pozornost u knjižnici

posvećuju djeci korisnicima i tosmatraju svojim najznačajnijim doprino-som zajednici. Dječji odjel i odjel zamlade zauzima poseban prostor, ukojem su dostupne različite književne iknjižničke informacije koje bi moglezanimati djecu, mlade, roditelje inastavnike. Mladima su tako dostupnerazličite informacije o zdravlju,kulturnim sadržajima u gradu, putova-njima, sportu, slobodnom vremenu,fakultetima, uvjetima zapošljavanja idrugo.

Dječji odjel, pak, ostvaruje izuzetnusuradnju s kazalištima, pa tako svauprizorenja književnih djela na kazališ-nim daskama doživljavaju svoju promo-ciju i u knjižnici. Knjižnica sudjeluje i unizozemskim nominacijama za tzv.Dječji žiri te promovira njegov rad imisiju, potičući djecu i mlade da čitaju iizabiru njihove omiljene naslove iautore.

Poseban je događaj u godini održa-vanje tzv. Tjedna dječje knjige, koji jeove godine održan od 6. do 16.listopada. U tom tjednu cijeli grad, pa izemlja (događaj je pod pokroviteljstvomkraljevske obitelji) uživa u javnimčitanjima djela za djecu (u kojimasudjeluju i članovi kraljevske obitelji!),promocijama dječjih knjiga, promo-cijama čitanja, kazališnim predstavamaza djecu i drugome. Tako je leidenskaknjižnica svoju završnu svečanostovogodišnjeg Tjedna dječje knjigenazvala Noć 1001 knjige za djecu.

Događaj, interkulturalni festival,zamišljen je kao večer (od 17:00 do22:00 sata) glazbe, igara, čitanja knjiga,susreta s autorima, okrijepe uz gricka-lice i sokove. Uistinu dostojan načinslavljenja knjige i čitanja!

Uz ove sadržaje knjižnica u svomredovnom programu ostvaruje surad-nju sa školama, koju koordiniraknjižničar specijaliziran za taj posao.Suradnja obuhvaća redovno predstav-ljanje knjižnice i njezinog sustava djeciškolske dobi (tri puta tijekom školskegodine); predstavljanje književnika /književnica, ilustratora / ilustratorica;grupne posjete; predstavljanje zbirke

35

projekata (za domaće zadaće, grupneprojekte, projekte na razini škole idrugo), kao i odlazak knjižničara uškole. Suradnja je značajna i u radubibliobusa: uz redovne aktivnostibibliobusa za djecu (od 0 do 13 godina),tzv. biebbus, koji omogućuje posudbuslikovnica, knjiga, audio/video vrpci,bibliobus posjećuje i škole. Tako djecaposuđuju knjige, govore o njima u školi,razmjenjuju ih unutar škole (ne nose ihkući) i za posuđene knjige je u tomslučaju odgovorna škola.

Biebweb – knjižnica sadašnjostiDigitalna era i naobrazba za usvaja-

nje nove vrste pismenosti ponukala jeleidensku knjižnicu na stvaranje takvogprograma za najmlađe. Program sezove Biebweb (bibliotheek + web) iodvija se u osam grupa. Cilj programaje promovirati multimediju (načineuporabe, prednosti i dr.), rad sdigitalnim oblicima informacija,korištenje web-stranice knjižnice teuspostaviti virtualnu suradnju škola iknjižnice. Jednostavnom onlineprijavom škole mogu okupiti nekolikorazličitih grupa čitača koji će, ovisnoprema dobi, sudjelovati u jednoj ododabranih kategorija. A kategorije?Zanimljive, izazovne, neobične! Jednojje ime Miš-čitatelj, druga se zove Vi-rus čitanja itd. Svaka grupa imazapravo određene zadatke i cilj, a usuradnji s knjižnicom osiguravaju sepotrebni materijali za rad (knjige, CD-romovi, slušalice). Program je financij-ski potpomognut sredstvima fondacijeFonds 1818, a škole također financijskisudjeluju u osiguravanju edukativnihmaterijala. Kroz aktivnosti Biebwebamali će sudionik npr. Miš-čitatelj grupeupoznati knjigu ali i njezinu multime-dijalnu inačicu, a sve kroz suradnju sprijateljima i dakako – kompjutorom!

Poticanje čitanjaNo, poticati ljubav prema čitanju i

knjizi, znamo, započinje daleko ranije,stoga knjižnica sudjeluje i u nacional-nom programu nazvanom Nacionalnidani za čitanje, koji djeluje poput pravekampanje i ima za cilj poticati čitanjedjeci i kod djece koja još ne čitajusamostalno. Nacionalni dani posvećeničitanju potaknuti su od nizozemskogčitateljskog društva i sljedeće će se,2005. godine, održati od 18. do 29.siječnja, pod nazivom Kinderboeken-week voor peuters en kleuters (što

bismo mogli prevesti kao Tjedan dječjeknjige za dojenčad i mališane/predškol-ce). Tako će u sklopu dana bitipredstavljena odabrana lista 10 naj-uspješnijih slikovnica, kao i Slikovnicagodine, izabrana od žirija koji predstav-lja sve dječje knjižničare.

Teško je i nabrojati sve akcije u kojeje knjižnica uključena, kao što je npr.Jantje Beton inicijativa, usmjerenaoplemenjivanju vanjskih i unutarnjihprostora za igru djece. Otuda i takonepopularno “prezime” liku (dječakJantje koji utjelovljuje svu djecu): Beton.Ova je inicijativa povezana s, namatakođer poznatom, idejom Gradovi –prijatelji djece.

U pomno uređenoj, modernojNizozemskoj, koja na najbolji mogućinačin potvrđuje cjelokupno bogatstvomultikulturalnosti, teško je bilo zaobićinatpis u informacijskom centru kojikazuje da od svih zala na zemlji najgoraje kazna ova: onaj tko jednom naučičitati, nikada više to neće zaboraviti.Ozbiljno, lijepo i istinito.

Zanimljive stranice:http:// www.obl.nlhttp://www.jantjebeton.nlhttp://www.cpnb.nlhttp://www.leidenpromotie.nlhttp://www.annefrank.org

I.Dumančić

Seminar eCultureHorizons – FromDigitisation to CreatingCultural Expirience(s)(Salzburg, Austrija, 27. i 28. rujna2004.)

U organizaciji instituta SalzburgResearch u Salzburgu je 27. i 28. rujnaodržan simpozij pod nazivom eCultureHorizons – From Digitisation to Cre-ating Cultural Expirience(s). SalzburgResearch institut provodi istraživanjau području ICT-a s naglaskom naupravljanje digitalnim sadržajima pa jetako i cilj simpozija bio pokriti sveaspekte digitalizacije objekatakulturnog nasljeđa i efekta dodanevrijednosti kroz različite načineprikazivanja kulturnog nasljeđa. Osimtoga, Salzburg Research institut je ikoordinator DigiCULT projekta (više nawww.digicult.info).

Okupilo se 70-ak sudionika,većinom iz središnje i istočne Europe.Mark Frederman sa Sveučilišta uTorontu u vrlo zanimljivom uvodnomizlaganju po naslovom eCulture – vizijadoživljaja kulutre 2020 g. pokušao jedati viziju budućnosti ne samo kroznove tehnologije, nego i kroz novenačine gledanja na svijet i kulturu ičinjenicu da moderno društvo svojekulturno naslijeđe više ne gleda samokao proizvod svojih predaka, nego i kaoproizvod svog vlastitog trenutnogdjelovanja.

Gail Durbin iz Victoria & AlbertMuseum u Londonu predstavila je nizprojekata u kojima građani Londona ilisudjeluju u izradi ili sami postajueksponatima muzeja. Zbirke nastale timaktivnostima kasnije ostaju živjeti namrežnim stranicama muzeja kaosastavni dio muzejskog postava.

U većem dijelu konferencije biloje riječi o razvoju novih ili korištenjuveć postojećih tehnologija te praktičnojprimjeni istih u muzejima kao dijelaAKM zajednice. Tako je vrlo zanimljivbio prikaz projekta razvoja virtualnogmuzeja s 3D objektima i korištenja “Vir-tual Reality” tehnologije (3D displaynaočale), pri čemu se ispreplićuvirtualni i stvarni muzej. Ono što jemožda važnije istaknuti, osim naprednetehnologije, je intenzivna suradnjamuzeja (knjižnice, arhiva... svejedno)i Elektrotehničkog fakulteta u razvijanjunovih muzejskih usluga.

Kao primjer korištenja postojećihtehnologija Abdelaziz Abid (UNESCO,Information Society Division, Paris) iShinji Matsumoto (UNESCO, Sectorfor Culture, Paris) prikazali suUNESCO-vu strategiju promocijedigitalnog očuvanja baštine. Ideja je,koristeći postojeće, u razvijenomsvijetu udomaćene, jeftine tehnologijeolakšati i potaknuti digitalizacijukulturnih artefakta s ciljem zaštite iširenja dostupnosti.

Na kraju svega ne možemo seoteti dojmu da uz sav nedostatak novcai tehnologije s kojim se mi u Hrvatskojsuočavamo, a što nam prvo pada napamet kad vidimo ovakve projekte, toipak nisu ključni problemi. Čini se daje ključno izvući dobar “moderan”sadržaj po mogućnosti s nekomdodanom vrijednosti, jer tehnologijabez sadržaja ionako nikome ne služi.

B. Badurina

Skupovi u inozemstvu

36 Skupovi u inozemstvu

Posjet narodnimknjižnicama u Finskoj(Helsinki, Tampere, od 23. do 28.listopada 2004.)

Na poziv Helsingin kaupungin-kirjasto - Gradske knjižnice Helsinki uFinskoj je od 23. do 28. listopadaboravilo osam diplomiranih knjižničaraiz Hrvatske: Nikša Matić iz Dubrovač-kih knjižnica Dubrovnik, MartinaDragija-Ivanović iz Gradske knjižniceZadar, Gorana Tuškan iz Gradskeknjižnice Rijeka, Kristian Ujlaki izKnjižnice “Fran Galović” iz Koprivnice,Višnja Barić iz Knjižnice BogdanaOgrizovića Zagreb, Jagoda Matovinaiz Knjižnice Medveščak Zagreb, BorisBadurina s Katedre za knjižničarstvoFilozofskog fakulteta u Osijeku iZdenka Sviben iz Knjižnica gradaZagreba. Svi ovi knjižničari surađuju upilot-projektu hrvatskih narodnihknjižnica “Pitajte knjižničare”.

Osim posjete mreži knjižnicaGradske knjižnice Helsinki, četvero-dnevni je studijski boravak uključio iposjet mreži narodnih knjižnica uTampereu, trećem po veličini graduFinske koji se nalazi gotovo dvije stotinekilometara sjevernije od glavnogagrada. Ovaj je studijski boravakorganizirala posebna služba Gradskeknjižnici Helsinki koja ugošćujeknjižničare iz cijele Europe (oko 250knjižničara godišnje).

Posjet je uključivao prisustvovanjepredavanjima i prezentacijama, diskusi-jama, razgledavanje knjižnica tekontakte s finskim kolegama nanjihovim radnim mjestima.

Mreža knjižnica u FinskojSustav knjižnica u Finskoj čini

dobro organizirana mreža povezanasuvremenom informacijskom i komu-nikacijskom tehnologijom. Narodneknjižnice, stručne i specijalne knjižnice,kao i knjižnice u obrazovnim ustanova-ma dijelovi su nacionalne i internacio-nalne informacijske mreže. Trebanapomenuti da su u Finskoj narodne,ali i fakultetske knjižnice otvorene idostupne svim građanima.

Mreža narodnih knjižnicaU Finskoj (oko 5,5 mil.

stanovnika) ima 936 narodnih knjižnicai 202 bibliobusa, a više od 80 % finskihgrađana narodne knjižnice koristibesplatno. Efikasna organizacija i

visoko razvijena mreža knjižnicagotovo u cijelosti pokriva prostordržave. Finska je podijeljena u dvadesetregija, a toliko je i regionalnih knjižnica.One osiguravaju informacijske uslugei organiziraju međuknjižničnu posudbuza svoje knjižnice u regiji. Takođerorganiziraju edukaciju djelatnika tepripremaju i realiziraju razvojneprojekte. EU informacijski punktovi sutakođer locirani u regionalnim knjižni-cama.

Ne treba naglašavati da se savposao obavlja krajnje racionalno. Nemaprimjerice višestruke katalogizacijegrađe: zato knjižnice imaju plaćene li-cence za pristup bazama podataka.Nadalje, osigurani su tečajevi interneta,besplatno korištenje vrhunskih glasovi-ra za učenje sviranja, tonski studiji,dječja i invalidska kolica i naočale sdioptrijama za korištenje u knjižnici,kafići i restorani...

Središnja knjižnica za narodneknjižnice u Finskoj je Gradska knjižnicaHelsinki, čiji su zadaci definiraniposebnom državnom uredbom. Osimosnovne djelatnosti i edukacije, bavi serazvojnim projektima od interesa zacijelu državu. Služi i kao centralnamultikulturalna knjižnica za brojneuseljenike, imigrante i nacionalnemanjine. Knjižnicom upravljaju gradskevlasti Helsinkija, a knjižnica primapotporu za razvojne projekte i odMinistarstva obrazovanja Finske(Ministarstvo kulture i Ministarstvoobrazovanja objedinjeni su u ovomministarstvu).

Statistički podaci govore da svakigrađanin Finske godišnje 12 putaposjeti narodnu knjižnicu (ukupno 63,7milijuna posjeta godišnje), prosječnogodišnje posudi 20 jedinica građe(ukupno 102 milijuna jedinica građe).

Finske su knjižnice poznate usvijetu i po arhitekturi, unutrašnjemuređenju, kao i širokom korištenjuinformacijske i komunikacijske tehno-logije. Vodeće su u svijetu međunarodnim knjižnicama po osiguravanjupristupa internetu za građane, nabavcigrađe za cjeloživotno učenje, izgradnjizbirki na različitim jezicima (osimfinskog i švedskog koji su službeni, iengleskog koji je u širokoj upotrebi)uključujući i hrvatski.

Finci se ponose svojim knjižnica-ma i često govore da “investiranje uknjižnice znači investiranje u demokra-ciju i osiguravanje jednakih mogućnostiza sve”.

Devedeset i devet posto knjižnič-nih aktivnosti je kompjutorizirano.Lokalne vlasti mogu samostalno biratineki od deset knjižničnih informatičkihsustava (iako ih je tri u široj uporabi).U nekoliko posljednjih godina finske suvlasti (na lokalnoj i državnoj razini)uložile mnogo novca na uspostavljanjeinformacijske mreže: 95% narodnihknjižnica osigurava građanima pristupinternetu, a čak 80% narodnih knjižnicaosigurava pristup građi putem e-kataloga. Rezervacije se vrše prekointerneta, SMS-a...

Sve narodne knjižnice u Finskojimaju kvalificirano osoblje – dvijetrećine zaposlenika imaju nekakvoknjižnično ili informacijsko obrazova-nje. Knjižničarstvo i informacijskeznanosti mogu se učiti i studirati usrednjim školama i na fakultetima -sveučilištima u Tampereu, Oulu iTurku.

Pravna regulativaDjelatnost narodnih knjižnica

uređena je knjižničnim zakonom, aostalih vrsta knjižnica nije propisanazakonom, nego njima upravljajuustanove u čijem su sastavu, premasvome djelokrugu rada i zadaćama.Zakon o narodnim knjižnicama ističe:- obaveza je lokalnih vlasti da

osigura knjižnične i informacijskeusluge za sve građane

- knjižnica je jedna od osnovnihjavnih usluga

- korištenje knjižnica je besplatno- mogućnost korištenja knjižnica i

kvaliteta usluga stalno se morajuvrednovati

- djelatnici koji rade u knjižnicamamoraju imati kvalifikacije za tajrad.Autori i prevoditelji imaju pravo na

naknadu za besplatno korištenjenjihovih djela u narodnim knjižnicama.Godišnja suma za takvu naknadu iznosi10% od ukupnog budžeta namijenjenognabavci građe u prethodnoj godini.

Poznata je i cijenjena finskaNacionalna strategija za razvojnarodnih knjižnica, koja je uzormnogima – nedavno je i Njemačka,prema finskoj Strategiji, izradila svoju.

FinanciranjeNarodne se knjižnice financiraju

na lokalnoj razini iz poreza građana.Lokalna zajednica dobiva pomoć oddržave u slučajevima kada se preure-

37

đuju ili grade nove knjižnice te zanabavku bibliobusa. U novije vrijeme,kad je dosegnuta visoka razina knjižnič-nih usluga, državna se sredstva pomalosmanjuju i država financira uglavnomzajedničke razvojne projekte.

Korištenje knjižnica je u Finskoj od1928. godine besplatno. Knjižnicemogu naplaćivati samo kršenje knjiž-ničnih pravila (zakasnine, oštećenjegrađe), kao i rezervacije, poštarinu,fotokopiranje i neke specijalne usluge.Ove su naplate različite, a ovise oodlukama lokalne zajednice.Međuknjižnična je posudba takođerbesplatna. Građa se rezervira, a potomi dostavlja, posuđuje ili vraća u najbližojknjižnici, bez obzira kojoj zapravopripada.

Također, narodne knjižnice nemajuspremišta za neaktualni fond. U Finskojpostoji depozitna knjižnica u koju seslijeva sva “prekobrojna” ili neaktualnagrađa. Ostavlja se samo određen brojprimjeraka, a ostalo se otpisuje (iprodaje). Na upit iz bilo kojeg krajaFinske moguće je u najkraćem rokudobiti određeni naslov iz depozitneknjižnice.

U 2000. godini ukupno je zanarodne knjižnice u Finskoj potrošeno208 milijuna eura uz dodatnih 6,1milijuna eura za prostore i bibliobuse.

Odlazeći u Finsku na ovo studijskoputovanje, znali smo da idemo uiznimno dobro organizirane, opremlje-ne, moderne, funkcionalne narodneknjižnice. Boraveći u Tampereu iHelsinkiju, uvjerili smo se da iakoFinska nije najbogatija zemlja Europe isvijeta, sve je to moguće ostvariti. Nafinskom jeziku knjižnica se kaže:kirjasto. A ta riječ znači mnogo, gotovosve!

Z. Sviben

CALIMERA radionica oobrazovanju u AKMsektoru(Århus, Danska, 5. i 6. studenog2004.)

U organizaciji narodne knjižniceÅrhus i gradske knjižnice u Helsinkiju5. i 6. studenog je održana u danskomgradiću Århusu, u okviru projektaCALIMERA, stručna radionica natemu obrazovanja stručnjaka za rad uarhivima, knjižnicama i muzejima. Osim

nacionalnih koordinatora CALIMERAprojekta, radionici su prisustvovali istručnjaci iz cijele Europe, ukupno 21predstavnik.

U uvodnom dijelu Radioniceravnateljica Odjela za stalno stručnousavršavanje i savjetovanje pri Kraljev-skoj školi za knjižničnu i informacijskuznanost u Kopenhagenu (Departmentof Continuing Education & Consul-tancy at Royal School of Library andInformation Science), Gitte Larsen,predstavila je rad svog odjela i govorilao važnosti daljnjeg stručnog obrazova-nja i usavršavanja za razvoj lokalnihkulturnih ustanova, a Soren Nipper,upravitelj danskog IT centra zaobrazovanje i istraživanje (Danish ITCentre for Education and Research),u svom je iznimno zanimljivom izlaga-nju kritički prikazao razvoj učenja nadaljinu, odnosno e-učenja. Valja jošistaknuti i izlaganje Neila Bowerbankaiz britanskog Savjeta za arhive,knjižnice i muzeje (North East Muse-ums, Libraries and Archives Council– NEMLAC, http://www.nemlac.co.uk) koji je predstavio svoju matičnuustanovu, a posebno se osvrnuo napoučavanje o informacijskoj i komuni-kacijskoj tehnologiji u arhivima,knjižnicama i muzejima u sjeverno-istočnom dijelu Engleske.

U radnom dijelu Radionicesudionici su na temelju radnih materijalai izvještaja priređenih na temeljuprethodno provedene ankete aktivnoraspravljali o modelima stalnogstručnog obrazovanja (formalnog ineformalnog) u AKM sektoru, sposebnim naglaskom na međusektor-sku suradnju i primjenu nove tehnolo-gije. Doneseni zaključci uključit će seu nacrt smjernica o obrazovnimzahtjevima kulturnih ustanova, kako nalokalnoj, tako i na nacionalnoj teeuropskoj razini, koje će se koristiti priutvrđivanju kriterija za ulaganja iosiguravanje potpore unutar programaCommunity Memory u okviru Informa-tion Society Technology FrameworkProgram 6 (IST FP6).

Radni dio programa bio jeobogaćen obilaskom narodne knjižniceu Århusu (www.aakb.dk), kojoj je ovegodine za iznimno inovativan i učinko-vit rad na osiguravanju besplatnogpristupa informacijskoj tehnologijijavnosti, poučavanju korisnika iknjižničara u služenju istom, te zaknjižnične usluge manjinama iuključivanje volontera u svoj rad

dodijeljena prestižna nagrada Access toLearning Zaklade Gates (Bill &Melinda Gates Foundation).

S. Faletar

Druga regionalnaradionicameđunarodnogprojekta CALIMERA(Beograd, 15. i 16. studenog2004.)

U Beogradu je 15. i 16. studenogodržana druga, ujedno i posljednjaregionalna radionica u okviru međuna-rodnog projekta CALIMERA (CulturalApplications: Local Institutions Me-diating Electronic Resource Access,www.calimera.org), koji potiče surad-nju mjesnih kulturnih ustanova teprimjenu i razvoj inovativnih tehnologijai strategija u europskim knjižnicama,muzejima i arhivima.

Radionicu su organiziralikoordinator projekta CALIMERA zaSrbiju i Crnu Goru, Knjižnica MilutinBojić iz Beograda, te Nacionalna isveučilišna knjižnica iz Ljubljane.Radionici je prisustvovao 31 predavači sudionik: mjesni stručnjaci iz arhiva,knjižnica i muzeja, predstavnicinacionalnih vlada i industrije, odnosnodobavljači inovativnih i relevantnihrješenja i tehnologija iz regije i šire(Albanija, Bosna i Hercegovina, Finska,Hrvatska, Italija, Makedonija,Nizozemska, Sjedinjene AmeričkeDržave, Slovenija, Srbija i Crna Gora,Španjolska i Velika Britanija).

Prvi je dan bio namijenjen širojpublici i pritom su sudionici, uglavnompredstavnici lokalnih arhiva, knjižnicai muzeja, upoznati s nekoliko europskihprojekata. Rob Davies, glavnikoordinator, govorio je o projektuCALIMERA i o njegovom značaju zaregiju te o mogućnostima nastavkasuradnje po završetku projektasredinom iduće godine. Potom supredstavljeni projekti MINERVA(Giuliana De Francesco, Italija) iCHIMER (Daniel Weiss, Španjolska).Projekt MINERVA (Ministerial NET-WORK for Valorising Activities indigitisation) okuplja resorna ministar-stva zemalja članica Europske unije sciljem usklađivanja pojedinačnihaktivnosti i nacionalnih programadigitalizacije kulturne i znanstvene

Skupovi u inozemstvu

38

Novi naslovi

građe. Također želi pomoći stvaranjuzajedničke europske platforme idonošenju preporuka za digitalizaciju,metapodatke, dugoročnu dostupnost izaštitu digitalne građe. U okviruprojekta objavljeno je nekoliko vrijednihstudija i preporuka koje su dostupnena mrežnim stranicama projekta (http://www.minervaeurope.org). Cilj projektaCHIMER (Children’s Heritage Interac-tive Models for Evolving Repositories)jest uspostaviti europski arhiv kulturnebaštine na otvorenoj platformi za djecu.Pomoću postojeće tehnologije (internet,GPS - Global Positioning System,GPRS - General Packet Radio Service,WI-FI - Wireless Fidelity i GIS - Geo-graphic Information Systems) i

stručnjaka iz brojnih područja(nastavnici, knjižničari, muzealci,informatičari) djeca se poučavaju kakoistraživati, stvarati i koristiti digitalnesadržaje kulturne baštine. Platforma jedosad primjenjena u Češkoj, Litvi,Nizozemskoj, Njemačkoj, Sloveniji iŠpanjolskoj, a prvi dogovori zaprimjenu Hrvatskoj su učinjeni.Nekoliko je primjera primjene dostupnona mrežnim stranicama projekta (http://www.chimer.org).

Potom je predstavljen beogradskiZavod za proučavanje kulturnograzvitka (www.zaprokul.org.yu), čiji jenajvažniji proizvod Geokulturna kartaSrbije, odnosno baza podataka okulturnim institucijama u Srbiji i Crnoj

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničaraSlavonije i Baranje / [glavna urednica Silva Pavlinić]. God.7, br. 1/2(2004). Osijek : Društvo knjižničara Slavonije iBaranje, 2003.ISSN 1331-145X

KREGAR, JosipRegulacija prava na pristup informacijama / [Josip

Kregar, Viktor Gotovac, Đorđe Gardašević]. Zagreb : Trans-parency International Hrvatska, 2004. 82 str. ; 21 cm.ISBN 953-7045-03-X

MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2004. : [programskaknjižica] / [urednica Zdenka Sviben]. Zagreb : Knjižnicegrada Zagreba, 2004. 111 str. : ilustr. ; 21 cmISSN 1333-8196

NOVE usluge za korisnike narodnih knjižnica : njemačkaiskustva / [preveo s njemačkoga Krešimir Bosnar]. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba : Goethe-Institut, 2004. 62 str. ;24 cmISBN 953-6499-19-3 (KGZ)

OKRUGLI stol o slobodnom pristupu informacijama (2 ;2002 ; Zagreb)

Slobodan pristup informacijama : 2. i 3. okrugli stol :zbornik radova / uredile Alemka Belan-Simić i AleksandraHorvat ; [prevela na engleski Irena Kranjec]. Zagreb :Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. IX, 196 str. : ilustr.; 24 cm (Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva ; knj.35)ISBN 953-6001-27-6

SAVJETOVANJE za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj(2 ; Osijek ; 2004)

Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica: [program] / II. savjetovanje za narodne knjižnice u RepubliciHrvatskoj, Osijek, Hotel Mursa, 1-2. travnja 2004. Osijek :Nacionalna i sveučilišna knjižnica [etc.], 2004. 48 str. ; 21cm

Gori. Predstavljen je i inovativni MuzejNikole Tesle, Međunarodna dječjadigitalna knjižnica (http://www.icdlbooks.org) te open sourceproizvodi američke tvrtke SunMicrosystem (DSpace, Fedora).

Drugog se dana u četiri radneskupine, koje su sačinjavali članoviCALIMERA konzorcija iz zemalja uregiji, raspravljalo o mogućim zajednič-kim projektima u okviru budućihprograma Europske komisije. Urazgovorima su istaknuti prioritetipoput kulturnih portala, obrazovanja imeđusektorskih projekata na traguprojekta CHIMER, za koje su izrađenipreliminarni prijedlozi.

S. Faletar

Skupovi u inozemstvu

SEMINAR Arhivi, knjižnice, muzeji (7 ; 2003 ; Poreč)7. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti

suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredila Tinka Katić ; [prijevod na engleskijezik Iva Šrot]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo,2004. XIV, 323 str. : ilustr. ; 24 cm (Izdanja Hrvatskogaknjižničarskog društva ; knj. 34)ISBN 953-6001-25-X

[STO] godina Sveučilišne knjižnice u Splitu100 godina Sveučilišne knjižnice u Splitu / [glavni

urednik Petar Krolo ; fotografije Branko Ostojić]. Split :Sveučilišna knjižnica, 2004. 152 str. : ilustr. (pretežno ubojama) ; 26 cmISBN 953-96216-7-4

SVEZAK : časopis Društva knjižničara Bilogore,Podravine i Kalničkog prigorja / [glavna urednica LjiljanaVugrinec]. God. 6, br. 6(2003!)[2004]. Bjelovar : Društvoknjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, 2004.ISSN 1331-8578

UNIVERZALNA decimalna klasifikacija : dodatak 2004/ prijevod s engleskog Jelica Leščić. Hrvatsko džepno izd.Zagreb : Naklada Nediljko Dominović, 2004. 46 str. ; 21cm. (Izdanja Dominović : knjižarstvo, knjižničarstvo,nakladništvo, priručnici, pretisci ; knj. 2)ISBN 953-6006-52-9

VODIČ kroz knjižnice Primorsko-goranske županije.Rijeka : Knjižničarsko društvo Rijeka, 2004. 78 str., [4] listasa slikama u boji ; 20 cmISBN 953-7182-00-2

Priredila A. Belan-Simić

39

Nove usluge za korisnike narodnih knjižnica :njemačka iskustva / [preveo s njemačkoga KrešimirBosnar]. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba :Goethe-Institut, 2004.

Stvarni i virtualni prostori međusobno će senadopunjavati u knjižnicama budućnosti. Kao što se danasdopunjuju suvremeno oblikovani i opremljeni prostorinarodnih knjižnica sa zanimljivim i informativno oblikovanimprisustvom na internetu, tako će u budućnosti, jedne pokrajdrugih, stajati tiskane i elektroničke knjige. Međutim, ljudiće i nadalje tražiti “javna mjesta” za komunikaciju. Knjižnicabudućnosti povezivat će tradicionalne i inovativne proizvodesa socijalnom razmjenom i naglaskom na komunikaciju.Upravo o tome govore tekstovi objavljeni u ovoj knjizi:Knjižnice za mladež u Njemačkoj autorice Rite Schmitt iKnjižnica – oaza usluga? autorice Hannelore Vogt.

Najnovija njemačka iskustva objedinjena u ovoj knjizinarodnu knjižnicu vide kao oazu usluga, usmjerenu nakorisnike. Nizom instrumenata za optimiziranje usmjerenostina korisnike u narodnim knjižnicama, pogotovo mladež, krozneposredan dijalog i sukreiranje prostora, programa i novihusluga, knjižnicu budućnosti vide kao poveznicutradicionalnih i inovativnih proizvoda sa socijalnomrazmjenom i komunikacijom. Ljudi će, kao i dosad, knjižnicudoživljavati / trebati kao “javno mjesto” za komunikaciju, alis nizom novih programskih menadžmentskih i marketinškihideja kao sve zahtjevnija publika.

Treba naglasiti da je za narodne knjižnice u RepubliciHrvatskoj razmjena iskustava, pogotovo iz neposredneprakse, bila izazov i inspiracija. Zahvaljujući dugogodišnjojdobroj stručnoj i kulturnoj suradnji Knjižnica grada Zagreba,Gradske knjižnice i Goethe instituta u Zagrebu, njegoveknjižnice, nizom stručnih susreta, seminara, predavanja,okruglih stolova, izložbi i literarnih susreta razmijenjeno jemnogo dobrih teorijskih i praktičnih iskustava, a ova knjigaje jedan od trajnijih tragova zajedničkih napora na pronalaženjunovih puteva za moderne narodne knjižnice.

Držim da će i tekstovi u ovoj knjizi, sada dostupni cijelojhrvatskoj stručnoj knjižničarskoj zajednici, nastali nakonpredavanja gospođa Rite Schmitt i Hannelore Vogt u Gradskojknjižnici, biti inspirativni kao strateško razvojno polazište zanaše narodne knjižnice. Projekt knjižnice za mladež gospođeRite Schmitt, dugogodišnje članice uprave IFLA-e, iMarketinški koncepti knjižnica usmjereni na korisnike,projekt gospođe Hannelore Vogt nagrađen nagradomNjemačkog knjižničarskog društva 2003. godine, temom suu središtu interesa europskoga narodnog knjižničarstva.Ističući usku povezanost zadovoljnog suradnika i zadovoljnogkorisnika u knjižnici, svakako formuliraju i krajnji ciljhrvatskoga narodnog knjižničarstva.

Lj. Sabljak

Sætre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. IFLA-ine iUNESCO-ove smjernice za školske knjižnice / TovePemmer Sætre i Glenys Willars ; podpokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za školskeknjižnice ; [s engleskog prevela Irena Kranjec].Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.(Povremena izdanja Hrvatskoga knjižničarskogdruštva. Novi niz ; knj. 8)

Godine 2000. IFLA-ina Sekcija za školske knjižniceizdaje Manifest za školske knjižnice : uloga školske knjižniceu učenju i poučavanju za sve s ciljem da se potaknuministarstva pojedinih zemalja koja su odgovorna zaobrazovanje na razvoj knjižnične djelatnosti kako bi se svimučenicima osigurao slobodan pristup informacijama i kakobi ih se osposobilo za samostalno i cjeloživotno učenje.

Godine 2002. kao rezultat brojnih radionica i diskusijau kojima su sudjelovali brojni stručnjaci u knjižničarstvu, apod okriljem IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice i urednicaGlenys Willars i Tove Pemmer Sætre izlaze The IFLA/UNESCO school library guidelines. U predgovoru tomizdanju urednice navode razlog njihova nastanka: “Ove noveSmjernice sastavljene su radi svih onih koji donose odlukena nacionalnim i lokalnim razinama diljem svijeta, te pružanjapodrške i vodstva knjižničarskoj zajednici. Sastavljene sukako bi pomogle školama primijeniti načela izražena uManifestu.”

Prema Smjernicama, školska knjižnica je integralni dioobrazovnog procesa, ona podupire i osnažuje obrazovneciljeve i zadaće škole u realizaciji kurikuluma, te stoga morabiti dobro opremljena i redovito financirana. Poslanje školskeknjižnice je razvijanje i poticanje navike čitanja i uživanja učitanju i učenju, tj. razvijanje čitateljske pismenosti ipoticanje korisnika na cjeloživotno aktivno korištenjeknjižnica. Školska knjižnica osposobljava učenike za kritičkomišljenje i promiče informacijsku pismenost. Ona kod svihučenika treba razvijati vještine za evaluaciju i uporabuinformacija bez obzira na vrstu, veličinu ili medij koji jenositelj informacije. Učenici se osposobljavaju za kreiranjei uporabu informacija u svrhu znanja, odnosno, zasamostalno cjeloživotno učenje. Školska knjižnica treba bitidio šire knjižnične i informacijske mreže i nuditi što raznolikijeizvore.

U svome radu školska knjižnica organizira raznolikeaktivnosti koje potiču kulturalno i socijalno razumijevanje iosjetljivost, a radi s učenicima, učiteljima i roditeljima s ciljemrealizacije ukupnih ciljeva škole. Kako bi taj rad bio štouspješniji, nužno je stalno promovirati izvore i usluge školskeknjižnice cijeloj školskoj zajednici i šire, a naročito je važnopromovirati čitanje.

U prilogu ovog izdanja nalazi se uz prijevod Manifestai prijevod publikacije Školska knjižnica: danas i sutra kojuje 2002. godine također objavila IFLA-ina Sekcija za školskeknjižnice. I ta bi vizija školskih knjižnica, uz ostala dvaprijevoda, hrvatskim školskim knjižničarima trebala bitipoticaj za daljnji kvalitetan razvoj njihove djelatnosti.

E. Tihomirović

Prikazi knjiga

40 Prikazi knjiga

Smjernice za knjižnične usluge za djecu : knjižničneusluge za djecu - važnije no ikada za djecu i njihoveobitelji diljem svijeta / IFLA [i.e. International Fed-eration of Library Associations and Institutions],Sekcija za djecu i mladež ; [s engleskoga prevelaIrena Kranjec]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarskodruštvo, 2004. (Povremena izdanja Hrvatskogaknjižničarskog društva. Novi niz ; knj. 7)

Posljednje IFLA-ine smjernice za dječje knjižnice većviše od jednog desetljeća pomažu profesionalnom razvojudječje knjižnične djelatnosti kako u Hrvatskoj, tako i urazličitim zemljama svijeta.

Međutim, višestruke mogućnosti komunikacijskihdostignuća te sve veća informacijska i kulturološkaraznolikost novoga doba unaprijedili su razvoj knjižničarstvaopćenito, pa tako i knjižničarstva za djecu, stoga je bilo nužnosastaviti nove smjernice za knjižnične usluge za djecu.

IFLA-ina je Sekcija knjižnica za djecu i mladež uprosincu 2003. objavila izvorno izdanje na engleskom jezikuSmjernica za knjižnične usluge za djecu, a Hrvatskoknjižničarsko društvo već je u ožujku ove godine objavilohrvatsko izdanje. Nacrt Smjernica sastavili su članovi Stalnogodbora Sekcije knjižnica za djecu i mladež.

Smjernice su namijenjene knjižničarima, studentima,profesorima knjižničarstva i informacijskih znanosti,cjelokupnoj knjižničnoj administraciji i svima onima kojidonose odluke vezane za rad knjižnice.

Smjernice za knjižnične usluge za djecu izgledompodsjećaju na brošuru, iznimno su prihvatljive, ugodnemaslinasto-zelene boje, pregledno predstavljene na 17stranica, a i popraćene simpatičnim crtežima iz arhivaKnjižnice Medveščak u Zagrebu. U svojoj su osnovi, osimpredgovora i uvoda, sastavljene od tri glavna djela.

Prvi dio Smjernica odnosi se isključivo na pojašnjenjeosnovne zadaće dječje knjižnice, s posebnim naglaskom da“u višejezičnim zemljama treba osigurati knjige iaudiovizualnu građu za djecu na njihovom materinjem jeziku”.

Drugi dio sadrži najopširniji, a možda i temeljni prikazSmjernica, koji se odnosi na teme: zadovoljavanje potrebadjece, ciljne skupine, ciljevi, financiranje, građa, kriterij zaodabir građe, prostor, usluge, suradnja s drugim ustanovama,slika dječje knjižnice u javnosti, knjižnično osoblje,rukovođenje i vrednovanje.

Treći dio, ne manje važan, ukazuje i apelira nauključivanje svih nas u rad Sekcije, te pružanje odgovarajućepomoći, kao i dodatne informacije.

Smjernice su u svom konstituiranju svakako usklađenes određenim važnim publikacijama: IFLA-inim i UNESCO-ovim Manifestom za narodne knjižnice iz 1994., IFLA-inimi UNESCO-ovim smjernicama za razvoj službi i usluga, teSmjernicama za knjižnične usluge za mladež.

Kao takve, Smjernice su uspješno i s velikim zanimanjemprvi put predstavljene hrvatskoj javnosti 2. travnja 2004. uOsijeku, prilikom 2. savjetovanja narodnih knjižnica uRepublici Hrvatskoj održanog na temu Prema nacionalnojstrategiji razvoja narodnih knjižnica.

R. Bobovečki

Vodič kroz knjižnice Primorsko-goranske županije/ [sastavile i uredile Zdenka Stojčić...et al.]. Rijeka: Knjižničarsko društvo Rijeka, 2004.

Nakon višegodišnjih napora i mnogo uloženog trudaVodič po knjižnicama Primorsko-goranske županije napokonje pred knjižničnom javnošću. Knjižica koja je planirana krozviše mandata Upravnog odbora Knjižničarskog društva Rijekana jednom je mjestu obuhvatila sve knjižnice, ali i knjižničnezbirke naše županije.

Primorsko-goranska županija je geografski vrlorazvedena, ali i vrlo raštrkana županija i njene se knjižnicenalaze u gradovima i selima na različitim nadmorskimvisinama. Namjera i želja uredništva vodiča bila je okupiti ipo vrstama knjižnica predstaviti javnosti sve knjižnice iknjižnične zbirke na tom prostoru te ponuditi praktičnipriručnik s osnovnim informacijama o svakoj knjižnici.

Pri planiranju posla oko izrade Vodiča nismo se mogliosloniti na prvi vodič objavljen 1986. godine jer je umeđuvremenu niz podataka promijenjen, od broja samihknjižnica do naziva matičnih ustanova.

Najveći posao oko prikupljanja i sređivanja podatakaodradila je kolegica Zdenka Stojčić, tajnica Knjižničarskogdruštva Rijeka u ovom mandatu, koja je doslovce udahnulaživot Vodiču i prepustila ga uredništvu koje ga je dotjeralo ipripremilo za susret sa svima vama.

Vodič okuplja 147 knjižnica i knjižničnih zbirki kolikoih danas postoji na ovim prostorima, a imenom je potvrdiosvoju misiju: priručnik koji vodi kroz knjižnice podijeljenepo vrstama - narodne, školske, visokoškolske, specijalne, aunutar svake skupine nalaze se osnovni podaci o pojedinojknjižnici: radno vrijeme, brojevi telefona, poštanska i e-mailadresa te URL adresa knjižnice ako je knjižnica posjeduje.

Uredništvo je odlučilo u Vodič unijeti i podatke o brojuzaposlenih i stanju fonda te posebnim knjižničnim zbirkama.Podaci o knjižnicama obogaćeni su fotografijama prostorapojedinih knjižnica. Prostor – korisnik – fond, kategorije sukoje ostaju nepresušni pokazatelji rada, parametri za razvoj iizgradnju novih knjižnica, kao i adaptaciju postojećih.

Neke su se male knjižnice ovom publikacijom posveotvorile javnosti i ukazale na bogatstvo fondova te vrijednei stare zbirke. Neke su pak poznate i velike knjižnice samopotvrdile svoje mjesto u knjižničarskoj javnosti. I jedne idruge su u svojim sredinama okosnice kulturnog iobrazovnog rada, odškrinuti prozori opće i informacijskepismenosti.

Ova bi knjižica trebala biti priručnik knjižničaru u traženjuinformacija na prostoru Županije primorsko-goranske, teputokaz prema međusobnoj komunikaciji knjižničara injihovoj komunikaciji s korisnikom.

L. Lazzarich

41

Tri izdanja UDK na hrvatskom jeziku

McIlwaine, Ia C. : Univerzalna decimalna klasifikacija: upute za uporabu / prevoditelj Jelica Leščić.Lokve: Benja; Zagreb: NSK; Osijek: Filozofskifakultet, 2004. (Prijevodi knjižnične i informacijskeliterature; knj. 3).Univerzalna decimalna klasifikacija : hrvatskodžepno izdanje / prijevod s engl. Jelica Leščić.Zagreb : Naklada Nediljko Dominović, 2003.(Izdanja Dominović: knjižarstvo, knjižničarstvo,nakladništvo, priručnici, pretisci ; knj. 1).Univerzalna decimalna klasifikacija : dodatak 2004/ prijevod s engleskog Jelica Leščić. Hrvatskodžepno izd. Zagreb : Naklada Nediljko Dominović,2004. (Izdanja Dominović : knjižarstvo, knjižničarstvo,nakladništvo, priručnici, pretisci ; knj. 2)

Iako je Univerzalna decimalna klasifikacija najraširenijiklasifikacijski sustav u hrvatskim knjižnicama, vrlo je maloprijevoda tablica na hrvatski jezik: osim Živkovića (1968.),najčešće smo koristili izdanja namijenjena određenim vrstamaknjižnica – narodnim (Filaković, 1985.) ili srednjoškolskim(Roca-Borš, 1991.), te od devedesetih godina prošlogstoljeća, beogradsko izdanje srednjih tablica. Prijevodslužbene baze UDK (UDC Master Reference File - MRF)još nije objavljen. Stoga s velikim zadovoljstvompozdravljamo objavljivanje na hrvatskom jeziku, u relativnokratkim razmacima, čak triju izdanja koja se odnose na UDK.

Sva tri izdanja prevela je, odnosno priredila Jelica Leščić,vrstan i iznimno kompetentan stručnjak za pitanja sadržajneobrade s velikim iskustvom u radu s konkretnom primjenomUDK-a.

Odlični prikazi prvih dviju knjiga u izvorniku objavljenisu u Vjesniku bibliotekara Hrvatske, 44, 1/4 (2001).

Prva knjiga, autorice McIlwaine, temeljita je preradbaprvog izdanja uputa za uporabu UDK, što ga je izdao FID1993. i uključuje sve izmjene klasifikacijske sheme do 1999.,a primjeri su preuzeti iz MRF-a (dakle, prema srednjemizdanju tablica) sa stanjem 1. siječnja 2000.g. U navedenomVBH-u prikazala ga je Aida Slavić (str. 204), kojoj i samaautorica zahvaljuje na pomoći pri izradi knjige, posebice kodpoglavlja koje se odnosi na UDK u mrežnom okruženju.

Osim kratkog Uvoda, knjiga sadrži 12 poglavlja: 1.Povijesna ishodišta klasifikacije (10 str.); 2. UDK upraktičnoj primjeni (11 str.); 3. Opis i struktura klasifikacije(18 str.); 4. Savjeti klasifikatorima za praktičnu primjenuUDK (7 str.); 5. Sažetak sadržaja klasifikacije (6 str.); 6.Pomoćne tablice: izgled i primjena (28 str.); 7. Redoslijeduvrštavanja u UDK (2 str.); 8. Glavne skupine: pregled iprimjena (76 str.); 9. Glavna uputna datoteka – MRF (15str.); 10. Predmetno označivanje i pretraživanje pomoćuUDK (21 str.); 11. UDK u online katalozima i na webu (17str. – ovo poglavlje praktički je u cijelosti rad Aide Slavić);12. Revizija klasifikacije (10 str. – uključene su najvećeizmjene u skupini 2 - Teologija).

Knjiga ima i nekoliko dodataka: Rječnik (7 str., donosiobjašnjenja nekih osnovnih pojmova vezanih uz sadržajnu

obradu); Selektivnu bibliografiju izdanja i radova o UDK(4 str.); Kazalo imena i pojmova (9 str.).

Prema A. Slavić, knjiga je namijenjena “ne samoklasifikatorima, predavačima i studentima, nego i onima kojise zanimaju za knjižničnu klasifikaciju općenito, ali i bilokome tko planira primjenu UDK-a ili izradu indeksnihpomagala zasnovanih na klasifikaciji”.

Druga knjiga, džepno izdanje UDK, prijevod je djelaUniversal Decimal Classification : pocket edition (uredioGeoffrey Robinson) objavljenog 1999. godine. Opširno juje prikazao M. P. Satija (prev. J. Leščić) u navedenom brojuVBH, str. 215-221. To je pojednostavljen izvadak iz MRF-ai obuhvaća oko 4000 jedinica. Uključuje službene dopuneMRF-a te dopune objavljene u godišnjaku Extensions andcorrections to the UDC do vol. 20, studeni 1998.g. Premariječima prevoditeljice, djelo je namijenjeno “knjižničarima-stručnjacima za sadržajnu obradu knjižnične građe u manjimknjižnicama, studentima bibliotekarstva koji se prvi putsusreću s klasifikacijskim sustavom, nastavnicimapredmetnog područja klasifikacija i klasifikacijski sustavi,kandidatima koji se pripremaju za polaganje stručnog ispitai dr.”

Osim Predgovora prevoditeljice, knjiga je podijeljenana poglavlja: Uvod (16 stranica); Dodatna literatura (3 str.);Tablice (179 str., podijeljene na Dio 1: Opće pomoćne tablicei Dio 2: Glavne tablice); Kazalo (127 str.). Na početku jepregled korištenih znakova (simbola) te njihova značenja.Istaknula bih opsežan uvod za koji prevoditeljica kaže da“govori o organizaciji informacija i klasifikaciji općenito, oklasifikacijskim shemama, posebice o osnovnim značajkamaUDK: strukturi klasifikacijske sheme i oznakama, redoslijedunavođenja/uvrštavanja, uporabi, posebice u onlineu i zapotrebe predmetne obrade i dr.” Kod oba dijela koji se odnosena tablice valja naglasiti ujednačenu metodologiju izlaganja:kod svake skupine općih pomoćnih tablica najprije se iznosisažetak s glavnim podskupinama, nakon čega slijede bilješkekoje obuhvaćaju opseg i redoslijed navođenja, uz dodatnapojašnjenja kod pojedinih skupina. Svakoj glavnoj skupinitakođer prethodi sažetak u kojem su navedene podskupine,uglavnom na drugoj razini.

U abecednom predmetnom kazalu načinjene su manjeprilagodbe u svrhu njegova usklađivanja s hrvatskomjezičnom praksom. Vrlo pregledno strukturirano poglavlje ododatnoj literaturi, premda ne preopsežno, koristan je izvorinformacija o UDK-u.

Svrha treće knjige jest ažurirati hrvatsko džepno izdanjeUDK-tablica te se stoga preporučuje njihovo zajedničkokorištenje. Obuhvaća novouvedene i potpuno preuređenetablice i/ili stručne skupine u UDK-u, primjerice potpunopreuređenu skupinu 2 Religija. Teologija, novouvedenuskupinu 60 Biotehnologija i dr., te, što je važno, nove oznakekoje prate regionalni i administrativni ustroj RepublikeHrvatske, a opsegom podjela usklađen je s hrvatskimizdanjem, odnosno njegovim izvornikom.

Osim zamašnih, u Dodatku navedenih izmjena i/ilirevizija, u tablicama je provedeno još niz manjih promjena,primjerice kod općih pomoćnih oznaka za mjesto te za osobe;kod skupina 004 Računalstvo; 1 Filozofija. Psihologija; 52Astronomija; 57 Biologija; 94 Povijest.

Dodatak čine: a) Tablice općih pomoćnih oznaka; b)Tablice glavnih skupina; c) Kazalo. Tu je i pregled korištenihsimbola s objašnjenjima. Kratke bilješke uz pojedine skupine/

Prikazi knjiga

42

Osobne vijesti

oznake zabilježene su različitim tipom slova, potrebnenapomene dodane su u bilješkama pod crtom, a abecednopredmetno kazalo izbor je naziva iz tablica i navedenihprimjera.

Za razradu pomoćnog broja za Hrvatsku (497.5)korišten je dokument Extensions and corrections to the UDC,Vol. 25(2003), a za ostale navedene podjele Universal Deci-mal Classification: abridged edition, PD 1000:2003.

Sve u svemu, iako će stručnjaci za klasifikaciju uspecijalnim te većim knjižnicama koji trebaju srednje tablicei dalje apelirati da se prevede ili bar nabavi ažurirani MRF,svi ćemo se sigurno složiti da smo dobili tri važna priručnikakoji bi se, baš kao i nekoć priručnici J. Živkovića ili Lj.Filaković, svakako trebali naći u našim knjižnicama.

B. Kesegić

Doktorat znanostiNa Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog

fakulteta u Zagrebu Kornelija Petr obranila je 16. srpnja2004. doktorat znanosti iz znanstvenog polja informacijskeznanosti, grana bibliotekarstvo, naslova Kvalitativnipokazatelji uspješnosti akademskih knjižnica podmentorstvom prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić.

A. Barbarić

Dodijeljene najviše nagradeu knjižničarskoj struci

Na 34. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva naprijedlog Ocjenjivačkog odbora dodijeljene su najviše nagradeu knjižničarskoj struci. Kukuljevićeva povelja kao oblikjavnog priznanja knjižničnim djelatnicima za dugogodišnjirad i značajne rezultate na unapređenju knjižničarskedjelatnosti uručena je Jasni Jednačak, voditeljici Županijskematične službe za Sisačko-moslavačku županiju, MarijanuKrašu, ravnatelju Gradske knjižnice i čitaonice “MetelOžegović” u Varaždinu, mr. sc. Ljiljani Sabljak, voditeljiciGradske knjižnice i pomoćnici ravnateljice Knjižnica gradaZagreba, te Branki Solini, ravnateljici Gradske knjižnice uSlavonskom Brodu.

Nagradu “Eva Verona”, koja se dodjeljuje mladimknjižničarima za posebno zalaganje u radu, inovacije ipromicanje knjižničarske struke, dobili su mr. sc. AnaBarbarić, mlađa asistentica na Katedri za bibliotekarstvoOdsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u

IN MEMORIAMVesna Lavrenčić

(1929. – 2004.)

Vesna Lavrenčić, dugogodišnja djelatnica Gradske knjižnice Rijeka, preminula je 19. lipnja 2004. g.Rođena je u Rijeci 1929. godine. Nakon završene gimnazije, u studenome 1949. se zaposlila u Gradskoj biblioteci

na Sušaku kao prvi, a tada uz upravitelja i jedini djelatnik. Radila je na svim stručnim poslovima, od nabave do neposrednograda s korisnicima. Kad se s internog sustava označivanja prelazilo na Deweyevu decimalnu klasifikaciju (DDC), aposlije na Univerzalnu decimalnu klasifikaciju (UDK), specijalizirala se za taj segment knjižničnog poslovanja te obavilarekatalogizaciju knjižnog fonda. Zaslužna je i za utemeljenje glazbene zbirke.

Stručni ispit je položila 1955. i jedna je od prvih knjižničnih djelatnika na riječkom području koja je pohađalatečajeve za stručno obrazovanje knjižničara. Njezini napori bili su usmjereni ka jačanju profesionalizma u knjižničnojdjelatnosti. Osobit je utjecaj ostavila na mlade knjižničare kojima je nesebično prenosila znanja i temeljna načelaknjižničarstva. Pružala je stručnu pomoć naraštajima knjižničara, kako u svakodnevnom radu, tako i pri polaganjustručnih ispita.

Od 1952. do 1962. honorarno je radila na sređivanju stručne knjižnice Bolnice “Braće dr. Sobol” u Rijeci, a priosnivanju Medicinskog fakulteta pomagala je stručnim savjetima u knjižnici Fakulteta.

Od 1966. do umirovljenja bila je voditeljica Odjela periodike i pokrenula je izradbu predmetnog kataloga članaka.Naraštaji korisnika je pamte po profesionalnosti i predanosti knjižničarskom pozivu, a kolege po stručnosti i maru.

U mirovinu je otišla 1. rujna 1983., a do kraja života zadržala je iskren interes za sve uspjehe, probleme i mijene uGradskoj knjižnici Rijeka.

M. Šupraha-Perišić

Zagrebu, Renata Bošnjaković iz Zavičajnog muzeja Našice,Lea Lazzarich, voditeljica rada s korisnicima u Sveučilišnojknjižnici u Rijeci, Mladen Masar iz Gradske knjižnice Zadarte Ivana Pažur iz Knjižnice Instituta Ruđer Bošković.

Nagrađeni knjižnični djelatnici istaknuti su članovi svojihregionalnih knjižničarskih društava kao i Hrvatskogaknjižničarskog društva, a svojim su radom pridonijeli razvojusvojih knjižnica te hrvatskoga knjižničarstva.

A. Belan-Simić

Prikazi knjiga

43

IN MEMORIAMŠime Jurić

(1915.-2004.)

U Zagrebu je 27. listopada 2004. umro Šime Jurić. Tužna je to prigoda da se prisjetimo života i djela togznamenitog bibliotekara, bibliografa, inkunabuliste, književnog i kulturnog povjesničara, a ponajprije poštovanogkolege i plemenitog čovjeka.

Šime Jurić rođen je 18. svibnja 1915. godine u Sinju, gdje završava osnovnu školu i upisuje gimnaziju. Gimnazijskoškolovanje nastavlja u Splitu, a potom odlazi na studij klasičnih jezika i književnosti te povijesti starog vijeka i filozofijena Filozofski fakultet u Zagrebu.

Diplomiravši 1940., u prvim se godinama svoga službovanja Š. Jurić posvećuje nastavničkom pozivu (II. muškarealna gimnazija u Zagrebu, Klasična gimnazija u Bolu, Narodnooslobodilački odbor u Bolu i Sinju). Godinu 1945.provodi u Zadru radeći kao kustos u tamošnjem Arheološkom muzeju. Od 1946. pa sve do umirovljenja 1979. ŠimeJurić radi kao voditelj Zbirke starih i rijetkih knjiga i rukopisa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Za svoj je rad dobio važna priznanja unutar knjižničarske zajednice. Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje mu1978. Kukuljevićevu povelju, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica 2003. Nagradu “Matko Rojnić”. Na državnoj jerazini 1998. odlikovan za životno djelo Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Iza ovog šturog, na pola kartice ispisana životopisa stoji gotovo devedeset godina života i desetljeća marljiva iplodonosna rada, što vjerodostojno potvrđuje i poduži popis Jurićevih objavljenih radova. Sastavljen prigodom njegovaodlaska u mirovinu, taj je popis sadržavao šezdeset bibliografskih jedinica, kojima se sada, kad se podvlači crta, možepribrojiti još tridesetak nastalih posljednjih dvadesetak godina. Pisao je Jurić o mnogim temama – bibliotekarskim,povijesnim, književnim, kulturološkim, prevodio s latinskog i grčkog. No, u različitim se zgodama ponajviše isticaonjegov bibliografski rad u koji, uz brojne tematske bibliografije (primjerice, dva sveska Bibliografskih zabilješki oSinju i Cetinskoj krajini), spada i bibliografija hrvatskih latinista objavljena pod naslovom Iugoslaviae scriptoresLatini recentioris aetatis (1968.-1982.). Kad je riječ o proučavanju latiniteta ne samo u Hrvatskoj, nego i u europskimrazmjerima, u to nezaobilazno pomagalo uvršteni su svi sastavljaču dostupni opisi tekstova hrvatskih autora objavljenina latinskom jeziku od 15. st. do 1848. godine tiskani diljem Europe. Za proučavanje nacionalne pisane kulture injezinih veza sa svijetom obilje podataka pruža i šest svezaka Kataloga rukopisa Nacionalne i sveučilišne knjižnice(1991.-2000.). Ne ističe se taj Katalog samo po broju objavljenih svezaka i opisanih jedinica, nego i zbog činjenice daje tu golemu rukopisnu građu pisanu na brojnim jezicima (hrvatskom, latinskom, grčkom, njemačkom, talijanskomitd.) i pismima (raznim oblicima latinice, glagoljicom, ćirilicom, arapskim pismom) proučio, opisao i priredio za tisaksamo jedan čovjek - Šime Jurić! Osim tog abecednog, izradio je i predmetni katalog rukopisa. No, nije to jedini posaokoji je za više od tri desetljeća provedena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici obavio profesor Jurić. U njegovezasluge zasigurno spada i sređivanje, opis i udvostručenje knjižnog fonda Zbirke, o čemu svjedoče inventari i katalozi(abecedni i mjesni katalog starih i rijetkih knjiga, abecedni katalog inkunabula, katalog Knjižnice Zriniana i katalogKnjižnice obitelji Kušević, katalog magistarskih radova i doktorskih disertacija itd.) pisani prepoznatljivim Jurićevimkrasopisom.

Njegova posvećenost pisanoj riječi iskazana je ne samo u marljivu svakodnevnom bibliotekarskom i bibliografskomradu, nego i u brojnim istraživanjima koja su nerijetko rezultirala otkrivanjem nepoznatih ili slabo poznatih djela hrvatskihautora i u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice i u fondovima stranih, napose talijanskih knjižnica. Svoja bogataznanja iz povijesti knjige, naročito hrvatske, kao i svoje spoznaje i otkrića dijelio je često i nesebično s istraživačimaznanstvene i kulturne povijesti, na čemu su mu mnogi zahvalni. Nadamo se da će oni, ali i mlađi naraštaji koji nisu imaličast osobno poznavati ovog iznimnog stručnjaka i dobrog čovjeka, poraditi na temeljitijem proučavanju i vrednovanjunjegova opusa. Hrvatski pak knjižničari trebali bi se pobrinuti za ostavštinu Šime Jurića. Tu ponajprije mislim nadovršetak i objavu drugog izdanja bibliografije hrvatskih latinista koju je njezin autor dopunio tijekom protekla dvadesetljeća s još dvije tisuće novih bibliografskih jedinica, kao i na objedinjavanje i objavljivanje Jurićevih doprinosahrvatskoj inkunabulistici, te na enormnu građu prikupljenu u katalogu Desiderata na kojoj bi se, među ostalim, trebalatemeljiti buduća, cjelovita hrvatska retrospektivna bibliografija.

Samo tako pokazat ćemo da znamo cijeniti baštinjeno! Samo tako sačuvat ćemo trajni spomen na veliko imehrvatskog knjižničarstva!

T. Katić

Osobne vijesti

44

PRIJAVA NA TEČAJEVENa svaki od predloženih tečajeva potrebno je pismeno

se prijaviti. Za prijavu, molimo, koristite prijavnicu, otisnutuna kraju Programa. Ispunjene prijavnice pošaljite na adresuNacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Centra zastalno stručno usavršavanje, Hrvatske bratske zajednice 4,p.p. 550, 10000 ZAGREB, ili faksom na broj 01/616-4186.Prijavnica za tečaj dostupna je i na mrežnim stranicama http://www.nsk.hr/CSSU.- Tečajevi će se održati ako se za pojedini termin prijavi

deset polaznika.- Za programe koji se održavaju u Nacionalnoj i

sveučilišnoj knjižnici, u elektroničkoj učionici, možese prijaviti 16 polaznika, a na tečajeve SRCE-a 14polaznika.

- Molimo Vas da se na tečajeve prijavite najkasnije tjedandana unaprijed.

- Ako je termin već zauzet, obavijestit ćemo Vas o našemsljedećem terminu.

- Molimo, također, da eventualne odjave najavite pismenonajkasnije tjedan dana prije početka, kako bi moglijamčiti povrat kotizacije.

- U slučaju spriječenosti iz opravdanog razloga, uplaćenakotizacija vrijedi za neki drugi tečaj.

KOTIZACIJAU programu je naveden iznos kotizacije za svaki tečaj.

Kotizaciju uplaćuju polaznici ili ustanove na žiro računNacionalne i sveučilišne knjižnice 2430009-1100010081 m.br. 3205363 s naznakom ”Centar za stručno usavršavanje”s oznakom broja tečaja. (Primjer: I.1. ili VI.1.)

Kotizaciju, molimo, uplatiti nakon primitka računa.

CENTAR ZA STALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE KNJIŽNIČARA – CSSUhttp://www.nsk.hr/cssu

Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara će16. prosinca 2004. završiti rad na realizaciji programapredviđenog za 2004. godinu. U trećoj godini djelovanjaCentar je dio aktivnosti organizirao izvan Zagreba, čime jepostignuta i promjena strukture polaznika.

U prve dvije godine djelovanja Centra većina je polaznikabila iz Zagreba i to uglavnom iz narodnih, visokoškolskih ispecijalnih knjižnica. U ovoj su godini dvije trećine polaznikačinili polaznici izvan Zagreba, iz gradova u kojima je tijekom2004. godine Centar organizirao tečajeve i radionice(Bjelovar, Gospić, Osijek, Rijeka, Sisak, Požega, Vinkovci iZadar), dok se jedna trećina odnosila na polaznike u Zagrebu.U prve dvije godine gotovo da i nismo imali polaznike izškolskih knjižnica, dok su u ovoj godini, zahvaljujućiprvenstveno dislokaciji rada, školski knjižničari činili gotovotrideset posto od ukupnog broja polaznika Centra.

Programski odbor u sastavu Višnja Cej, Marina Čizmić-Horvat, Aleksandra Horvat, Marina Mihalić, Tatjana Nebesny,Jelka Petrak, Dubravka Stančin-Rošić i Daniela Živkovićodradio je svoj dio posla i donio program za narednu godinu.Program je i za 2005. godinu organiziran unutar osam

postojećih modula koji obuhvaćaju pedesetak različitihseminara, tečajeva i radionica u ukupnom trajanju od gotovočetiristo sati.

Trenutno je u toku izrada terminskog programa, odnosnousaglašavanje i dogovaranje oko predloženih termina izmeđupredavača, voditelja županijskih matičnih službi i predstavnikaCentra.

Programska knjižica će biti tiskana i distribuiranatijekom mjeseca siječnja, a istovremeno će se novi programmoći vidjeti i na web stranicama Centra (http:/www.nsk.hr/CSSU). Realizacija novog programa započinje, kako je toveć postalo uobičajeno, sredinom veljače.

Iza Centra su tri godine plodne suradnje između četiriinstitucije-osnivača, članova radnih i izvršnih tijela Centra,šezdesetak predavača i suradnika te gotovo tisuću i polpolaznika.

Svima najsrdačnije zahvaljujemo, vjerujući da ćemo inadalje imati dobar odaziv, suradnju i pomoć.

Uz predstojeće blagdane u ime Centra želim vam mir isvako dobro.

D. Stančin-Rošić

CSSU

Priručnik za UNIMARC: bibliografski format

Zagreb : NSK : HKD, 2000. 550 str. cijena 200,00 knDrugo hrvatsko izdanje Priručnika za UNIMARC: bibliografski format nadomješta prvo hrvatsko izdanje,

objavljeno 1989. godine, s obzirom na promjene koje donosi drugo izdanje izvornika iz 1994., te dva osuvremenjenaizdanja iz 1996. i 1998. godine

N A R U D Ž B E N I C ANaručujem za ustanovu: _____________________________________________________________________telefon: ________________matični broj:_________________ broj primjeraka: ______ datum: ______________

potpis/pečat:Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Odjel za odnose s javnošćuDubravka Kovač, prof.

tel: 01/61 64 129; fax: 01/61 64 285; dubravka.kovac@nsk.hr

45

• 2. okrugli stol za osobe s posebnimpotrebama Pismenost i čitanje u javnimknjižnicama: osvrt na građu laganu začitanje (Zagreb, Nacionalna i sveučilišnaknjižnica, 21. ožujka 2005.)

• 3. savjetovanje za narodne knjižnice uRepublici Hrvatskoj Sustav narodnihknjižnica – bitna sastavnica informacijskeinfrastrukture Hrvatske u 21. stoljeću(Topusko, 13.-16. travnja 2005.)

• 7. dani specijalnog knjižničarstvaPartnerstva u specijalnim i visokoškolskimknjižnicama (Opatija, 21-22. travnja2005.)

• 7. okrugli stol o pokretnim knjižnicama i“festival” bibliobusa (Rijeka, 3.-4. lipnja2005.

• Međunarodni znanstveni skup povodom100-te obljetnice rođenja dr. Eve Verone(Zagreb, 18.-19. listopada 2005.)

• 9. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji :mogućnost suradnje u okruženjuglobalne informacijske infrastrukture(Poreč, studeni 2005.)

• 5. okrugli stol o slobodnom pristupuinformacijama Slobodan pristupinformacijama i doživotno učenje(Zagreb, 10. prosinca 2005.)

Kalendar održavanja skupova HKD-aHrvatsko knjižničarsko društvo u 2005. godini organizator je ili suorganizatorsljedećih skupova:

Kalendar skupova

Detaljnije obavijesti o skupovima, kao i njihovi programi bit će objavljivani na mrežnimstranicama Društva (http://www.hkdrustvo.hr).

HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO MB 3236706, Žiro račun: 2360000-1101451830c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica Tel/Fax: 01/6159-320Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb E-mail: hkd@nsk.hr, URL http://www.hkdrustvo.hr

N A R U DŽ B E N I C A

Naručujemo za knjižnicu (ustanovu) ili osobne potrebe knjige prema sljedećem popisu. Plaćanje virmanom u zakonskomroku.

Ustanova: _______________________________________________________________________________________

Adresa: _________________________________________________________________________________________Telefon: ___________________________________ Matični broj: ___________________________________________

Datum: ____________________________________ Pečat i potpis: _________________________________________

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE: godišta/godine, brojevi časopisa

33/1990. br. 1-4 100,00 kn _______34/1991. br. 1-4 100,00 kn _______35/1992. br. 1-2, 3-4 240,00 kn _______36/1993. br. 1-4 120,00 kn _______37/1994. br. 1-2, 3-4 200,00 kn _______38/1995. br. 1-4 120,00 kn _______39/1996. br. 1-2, 3-4 240,00 kn _______40/1997. br. 1-2, 3-4 200,00 kn _______

41/1998. br. 1-4 200,00 kn _______42/1999. br. 1-4 100,00 kn _______43/2000. br. 1-2, 3, 4 250,00 kn _______44/2001. br. 1-4 100,00 kn _______45/2002. br. 1-2, 3-4 200,00 kn _______46/2003. br. 1-2, 3-4 200,00 kn _______47/2004. br. 1-2, 3-4 200,00 kn _______

Za narudžbu starijih izdanja možete se javiti u Hrvatsko knjižničarsko društvo.

46

HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO MB 3236706, Žiro račun: 2360000-1101451830c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica Tel/Fax: 01/6159-320Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb E-mail: hkd@nsk.hr, URL http://www.hkdrustvo.hr

N A R U DŽ B E N I C A

Naručujemo za knjižnicu (ustanovu) ili osobne potrebe knjige prema sljedećem popisu. Plaćanje virmanom u zakonskom roku.

Ustanova: ___________________________________ Adresa: _______________________________________________Telefon: ____________________________________ Matični broj: ___________________________________________Datum: _____________________________________ Pečat i potpis: __________________________________________

Naslov publikacije: Cijena: Komada:Arhivi, knjižnice, muzeji 1 : zbornik radova (1998) 60,00 kn ________Arhivi, knjižnice, muzeji 4 : zbornik radova (2001) 60,00 kn ________Arhivi, knjižnice, muzeji 5 : zbornik radova (2002) 70,00 kn ________Arhivi, knjižnice, muzeji 6 : zbornik radova (2003) 100,00 kn ________Arhivi, knjižnice, muzeji 7 : zbornik radova (2004) 120,00 kn ________Dani specijalnog knjižničarstva Hrvatske 1 i 2 : zbornik radova i priloga (2001) 100,00 kn ________Dani specijalnog knjižničarstva Hrvatske 3 : zbornik radova i priloga (2002) 50,00 kn ________Dani specijalnog knjižničarstva Hrvatske 4 : zbornik radova i priloga (2003) 60,00 kn ________Dani specijalnog knjižničarstva Hrvatske 5 : zbornik radova i priloga (2004) 80,00 kn ________Diringer, D. Povijest pisma (1991) 50,00 kn ________Galić, P. Povijest zadarskih tiskara (1979) 50,00 kn ________Hrvatsko knjižničarsko društvo : 1940.-2000. : spomenica (2000) 60,00 kn ________IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom (2003) 80,00 kn ________IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice (2004) 50,00 kn ________ISBD(A) : međunar. standardni bib. opis starih omeđenih publikacija (antikvarnih) (1995) 80,00 kn ________ISBD(ER) : međunar. standardni bib. opis elektroničke građe (2002) 90,00 kn ________ISBD(NBM) : međunar. standardni bib. opis neknjižne građe. Prerađeno izd. (1993) 50,00 kn ________Line, M.; Wickers, S. Univerzalna dostupnost publikacija : (UAP) (1989) 50,00 kn ________Malbaša, M. Povijest tiskarstva u Slavoniji (1978) 50,00 kn ________Mikačić, M. Teorijske osnove sustava za predmetno označivanje (1996) 100,00 kn ________Narodna knjižnica : IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj službi i usluga (2002) 80,00 kn ________Predmetna obradba – ishodišta i smjernice : zbornik radova (1999) 80,00 kn ________Rowley, J. E. Elektroničko računalo u biblioteci (1984) 50,00 kn ________Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka : zbornik radova (2002) 60,00 kn ________Slobodan pristup informacijama 2. i 3. : zbornik radova (2004) 120,00 kn ________Smjernice za knjižnične službe i usluge za gluhe (2004) 30,00 kn ________Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom (2004) 30,00 kn ________Smjernice za knjižnične usluge za djecu (2004) 20,00 kn ________UNIMARC : format za univerzalno strojno čitljivo katalogiziranje (1986) 50,00 kn ________Verona, E. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih katalogaDio 1: Odrednice i redalice. 2. izmijenjeno izd. (1986) 150,00 kn ________Verona, E. Prinosi povijesti Akademijine knjižnice (sadašnje NSB) uZagrebu : 1814-1874 (1989) 50,00 kn ________Vodič kroz glazbene knjižnice i zbirke grada Zagreba (1997) 60,00 kn ________Znanstveni skup Normizacija osobnih imena u knjižničarstvu ileksikografiji : zbornik radova (1997) 80,00 kn ________

47

VODIČ KROZ KNJIŽNICE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO RIJEKA51000 Rijeka, Dolac 1Tajnica Zdenka StojčićMB 0817414Žiro račun: 2402006-1100213442Tel.: 051/336-129; fax: 051/332-006

NARUDŽBENICA

Naručujemo za knjižnicu (ustanovu) ili osobne potrebe publikaciju: “Vodič kroz knjižnice Primorsko-goranskežupanije”. Rijeka : Knjižničarsko društvo Rijeka, 2004. ISBN 9536-7182-00-2

Ustanova:___________________________________ Adresa:____________________________________________

Telefon:___________ Matični broj:_____________ broj primjeraka:____________cijena: (30.00 kn primjerak).

Način plaćanja (zaokružiti odgovarajuće):1. Opća uplatnica2. Nalog za prijenosPo primitku narudžbenice, naručitelju će biti ispostavljen račun i uplatnica (nalog za prijenos). Knjige se dostavljajupo plaćenom računu.

Datum: Potpis i pečat:

48Adresa uredništva i adresa za narudžbu:

Hrvatsko knjižničarsko društvoc/o Nacionalna i sveučilišna knjižnicaHrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagrebtel./fax.: 01 6159 320e-mail: novosti@hkdrustvo.hrhttp://www.hkdrustvo.hr

Oblikovanje sloga: Amelija TupekTisak: GIPA, ZagrebNaklada: 1300

Glavna urednica:Alemka Belan-Simić

Uredništvo:Ana-Marija DodigovićVedrana JuričićMihaela KovačićIrena KranjecZdenka Sviben

Lektura: Jasmina Sočo

Sretan Božići

uspješnu Novu godinu

želi Vam

Hrvatskoknjižničarsko društvo