novovrijeme 157

7/16/2019 novovrijeme 157

http://slidepdf.com/reader/full/novovrijeme-157 1/48

SVIJET

PETAK, 02. OKTOBAR 2015. 2 KM, SEDMIČNE NOVINE, BROJ 157

Bosni i Hercegovini ne nedostajestručnih i ka pacijentu orijen-

ranih ljekara, posvećenih sportskihenera ni dobronamjernih i pametniholitičara – o njima samo ne govorimoovoljno – a dr. DraganĐokanović sveod navedenog. S njim smo razgova-li o važnosti porodice i odgoju djeceo njegovoj ljubavi prema pedijatriji,radu Gimnastičkog kluba “Draganokanović”, ali i o politici i ljudima uvom teškom i ružnom vremenu koje,

ako ocjenjuje, “već prolazi, a za neko-ko desetaka godina neće biti pozitiv-o komentarisano!” STRANA 18

ZGOVARALA AJLA-ŽUJO DEMIROVIĆ

I MI OVACA ZAFARMU IMAMO

Vučić pokazao da su srbijanskepozicije u Briselu mnogo boljenego što je Hrvatska mislila

Kemal H. Balihodžić, autorknjige “Rođeni za uspjeh”:

“Akcije definiraju ko smo mi”

14

Kemknjig

“Akcij

30OBRAZOVANJE

www.novovrijeme.ba

SPORT 46

PIŠEMĆIRILICOM INEMAM NIKAKVIH

PROBLEMA!

REALITY SVAKODNEVNICA U BiH

Vučić pokpozicije unego što

U narodu bi sereklo: “Udri brigu

na veselje!” Ta frazaodgovara stanju

svijesti u BiH

Ukidanje realityja zvuči jednako besmi-sleno koliko je besmisleno zvučalo i nji-hovo pokretanje. Samo što od njihovog

ukidanja niko ne bi profitirao. U finansijskom smi-slu. Uskim krugovima moćnika ide u prilog opi-

janje širih narodnih masa glupošću. Zato peticijegrađana Srbije, ali i regiona, za ukidanje realityjanisu urodile plodom. O mogućim posljedicamakoje fenomen realityja može ostaviti na bh. druš-tvo suviše je rano govoriti. No, zajedničko mišlje-nje svih je da se radi o negativnom trendu. Pa čaki među samim učesnicima realityja. STRANA 04

IBROČAVČIĆ

Kriza u Torinu:Može li Allegrispasiti sezonu?

COLUMN >> A few refugee realities to keep in mind | INTERVIEW >> Steve Barnett | B&H POSTCARD >> Marijin Dvor 21 –28 ENGLISH PAGES

Biotehnologija:Kad je nauka uslužbi ideologije

FONTANA 42

:uije

Volkswagen skandal:O kakvim prevarama

je tamo riječ?

EKONOMIJA 10 ZDRAVLJE 34Život sjedeći:Neaktivnost jeneprirodna tijelu

a

:a

u

F O T O S

U L E J M A N O M E R B A Š I Ć

I L U S T R A C I J A C E M K

I Z I L T U G



Teško je bez dodatnih informacija znati je li priča o kilogramu zlata istinita, ali je,

ez obzira na to, iz ugla političkog marketinga –enijalna. A otkad sam je čuo, meni se po glavionstantno vrti melodija sevdalinke “Lijepi li suostarski dućani”. To je ona pjesma o Suljagi-

oj Fati kojoj se dopada bazerdžan Mustafa paa uzalud traži u šest dućana dok ga napokone nađu u sedmom gdje mu kaže: “Hej, bolan,

Mujo, daj mi oku zlata”. On joj lijepo kaže dag dana ne mjeri zlato jer mu se terezija ne-o kvari, nego da, brate, lijepo uđe u magazuuzme zlata koliko hoće. Ona se, je li, prevari,žalosna joj majka”) pa u magazu uđe sama,za njom uđe Mujo i zamandali vrata. Kad je

no prije desetak ili koliko već godina “Mostarevdah Reunion” ovu pjesmu učinio velikimtom, bilo je pomodno u stanovitim džen-

eraškim krugovima tumačiti je kao pjesmu oovanju?! Ko biva, nakon što je zamandalioata, Mujo je Fati uradio nešto što ona nije že-

ela. Smiješno mi je uvijek bilo to teoretičarskoepilo za humorne nijanse ljubavne igre, ta

riglupa nesposobnost da se shvati da je Fatinobožnje traženje oke zlata bilo samo providangovor da s Mujom ostane nasamo. Uostalom,ka zlata nije mala stvar. Oka je teška oko kilo isto grama, oka zlata je veća i vrednija od po-ona kojim je ruski biznismen navodno pod-itio Milorada Dodika, nije oka zlata nešto štotek tako traži i tek tako daje. A nezavisno od

ga je li Milinićeva priča istinita ili ne, građaniosne i Hercegovine su savršeno dobrovoljnošli u magazu društvene propasti, a njihovi li-

eri su, ne ulazeći za njima, zamandalili vrata.

Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka iumjetnosti BiH organizirao je 29. septembra u Sarajevu akciju mjerenja krvnog pritiska,nivoa šećera i masnoća u krvi, te pulsa, kako bi obilježio Svjetski dan srca. Akcija u Sa-rajevu održana je ispred Katedrale Srca Isusova. Slična akcija organizirana je i u drugimbh. gradovima. Ljekari i ostalo medicinsko osoblje u Sarajevu stanovništvo su savjetova-li kako u vrijeme brzog životnog tempa sa čuvati zdravlje, energiju i dobro raspoloženje.Stručnjaci navode da povišeni krvni pritisak, masnoća i šećer u krvi mogu prouzrokovatikardiovaskularne bolesti koje su čest uzrok smrti.

F O T O F

E N A

IMENOM I PREZIMENOM: JERKO IVANKOVIĆ LIJANOVIĆ

F O T O S


02 P E T A K , 0 2 . 0 K T O B A R 2 0 1 5 .

PRESS

Moram priznati i olakšati dušu pred vama: pomalo mi je žao Jerke. Jeste,onog Jerke što mu je od sveg bogatstva, političkog utjecaja, od moćnika predkojim su klečali, ostalo tek dva prezimena – Ivanković Lijanović. Baš kao štodjeca uvijek imaju među sobom jednog u kojeg upiru prstom za svaki ne-stašluk, tako je i Jerka zapalo da odgovara za nestašluke svoje družbe “teške”nekoliko miliona. On ne samo da prihvata svoju ulogu, već je i vraški dobro

igra: prije hapšenja organima stranke najavi policijsku akciju, pidžamu zahapšenje sve pažljivije sprema svjestan da je prvi utisak (a bogme i otisak),najvažniji, te je cijela predstava iz epizode u epizodu sve bolja. Narod sezabavlja, sve liči na farsu, pa se negdje zametnulo ko je, kad, gdje i kakoustoličio Lijanovića u ministarsku fotelju? Ko je liju pustio u kokoši-njac? Kako to da je domaćinu trebalo nekoliko godina da skonta damu lija tamani kokoške? Je li domaćin saučesnik i žrtva? Pitanja

je bezbroj, a svaki odgovor je Zlatka vrijedan. H. H.

LIJEPI LI SU

MOSKOVSKI DUĆANI

Tuga se može sama za sebepobrinuti, ali radost se može doživjetiu popunosti samo kad imatenekoga s kime ćete je podijeliti.

Mark Twain,američki pisac i humorist

MISAO SEDMICEIZJAVA SEDMI CE

Mi, žene žrtve silovanja i seksualnogzlostavljanja, ali i muškarci, nalazimo seu jednoj tami gdje smo prepušteni samisebi, zaboravljeni od društva.

TWEET SEDMICE

Prošle sedmice SDA-ovi funkcioneriprijetili su balvanima na cesti akodjeca ne dobiju bosanski. Danas kažuda je uredu da jezik nema ime.

Bakira Haseč

ić

,predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”Emir Suljagić

,zamjenik ministra odbrane BiH

Br. 157, petak, 02. oktobar 2015.

OsnivačEPOHA PRESS d.o.o.

Glavni i odgovorni urednik ORHAN HADŽAGIĆ

Zamjenik gl. i odg. urednika NERMIN BURZIĆ

Urednik portala AMEL DURANOVIĆ

Urednički kolegij

Aktuelno IBRO ČAVČIĆ

Svijet ARMIN SIJAMIĆSport OMAR TIPURA

Lektorska služba EMINA KAMENAREVIĆ Savjetnik za fotografiju SULEJMAN OMERBAŠIĆ

DTP NIHAD PRLJAČA

Vanjski saradnici

MIRSAD KEBIĆ, Banja Luka VILDANA MORALIĆ-HASANOVIĆ, Sarajevo

EKSANDAR KNEŽEVIĆ, Sarajevo ALEM DEDIĆ, TuzlaMIRSAD BEHRAM, Mostar MAJA RUČEVIĆ, Sarajevo

Distribuc ija i pretplate DAMIR KAVAZOVIĆ

T: +387 33 580 340, F: +387 33 580 349, E: [email protected]

A: Milana Preloga 12A (Bosmal City Center), 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

List “Novo vrijeme” osnovan je 20. augusta 2012. ISSN: 2233-1751

Vijeće za štampu u Bosni i HercegoviniNovo vrijeme je punopravni član Vijeća za štampu u Bosni i HercegoviniSve eventualne primjedbe na izvještavanje sedmičnih novina Novo vrijeme možeteuputiti ovom vijeću ([email protected]).

ke. Jeste,ika predš kao što

svaki ne-e “teške”ki dobro

žamu zaotisak),od sea oi-

UHAREM BAZDULJ OSLOBOĐENJE



Od ratova iz 1990-ih Bosna i Herce-

govina je ostala uveliko podijeljenaduž etničkih linija. A ipak je 2014.

jedočila kako se stanovništvo u njoj ujedin-je protiv onog što neki smatraju najkom-eksnijim i najkontradiktornijim političkimstemom u svijetu, kao i protiv koruptivnogođstva. Pokret “plenuma” u Bosni bio jeatak ali je osvijetlio i potencijal i zamke lo-lnih pokreta za pozitivnu promjenu u ok-ru ovog često duboko podijeljenog društva.

Uveliko motivirani loše provedenomivatizacijom državne industrije, radniciBosni izašli su na ulice Tuzle u februaru14. Studenti i drugi mladi ljudi su im seidružili u izražavanju nezadovoljstva us-

ojstvom i državom, a protesti su se dani-a poslije nastavili i u Sarajevu. Društveniediji pomogli su da se ovaj narodni pokret

oveže, tako da su se etničke podjele istopileed većim socijalnim i ekonomskim pitan-

ma. Ovo su protestanti poduprli satiričnimoganima kao što su “mi smo gladni na svajezika”, u njihovom “aktu pobune protiv

asti i rukovodeće strukture”.

dinstvo u pobuni

eđunarodni mediji često su ilustrirali ovuobunu slikama zapaljenih zgrada i auto-obila, fokusirajući se na incidente nasil-

og konfrontiranja između protestanatavlasti. I tako je ova fiksacija na krajnosti

norirala ujedinjujuću prirodu pobune,oja je našla mikrofon na plenumima ilikupštinama građana”, koji su zaživjeli uadovima i selima. Kao i protesti, plenumibili otvoreni za sve, bez obzira na poza-

nu i etničku pripadnost. Umrežavanjemposebno putem tehnologije informacija iomunikacija (ITC) – plenumi su omogućilibičnim pojedincima da se angažiraju u

političkom diskursu. Tako su plenumi brzoponudili liste zahtjeva i na nacionalnom ina lokalnim nivoima, koje neki smatraju“artikulacijom ulice”.

Teoretičari društvenih mreža suoptimistični prema ovakvim vrstamaumrežavanja aktera civilnog društva.Tvrde da njihova fleksibilnost i domet,posebno u svjetlu razvoja u ICT-u, pred-stavlja značajan izazov za državne struk-trure, omogućujući razvoj demokratije oddna ka vrhu koja odbacuje tradicionalnohijerarhijsku strukturu države. I protesti iplenumi iskazali su aspekte ove umreženedemokratije od dna ka vrhu.

I zaista, ICT su naglašeni kao temeljni zalakšu nacionalnu koordiniranost akcija, širenjeinformacija i ideja. Osim toga, oni u to uključenismatrali su da su društveni mediji jedini instru-ment pomoću kojegće njihov glas biti emitiran:kao što je rekao jedan anonimni aktivist: “Svepoznate (nacionalne) televizijske stanice i novine su kao marionete različitih stranaka, dok

manipuliraju velikim dijelom stanovništva.”Neki zahtjevi su djelimično usvojeni, a nekičak i u cijelosti. Ovo do izvjesne mjere podržavaideju opadanja autoriteta države pred jedinstvenim, umreženim narodnim pokretima. Ve-lik dio komentara o događanjima bio je veomaoptimističan, navodeći ih “kao novi model de-mokratije” u Bosni, dok su drugi tražili “svu vlast plenumima”.

Međutim, historija je pokazala da supredviđanja o “bosanskom proljeću” pretjer-ala o uticaju i dugovječnosti ovog narodnogpokreta. Ustvari, nakon njihovog začetkapočetkom februara plenumi su prestali dapostoje već u aprilu.

Ograničenja i mogućnosti narodnih pokreta

Ovo nudi uvid i u ograničenja i umogućnosti za buduće narodne pokretekoji traže promjenu državnih struktura.Iako zvanično apolitični, plenumi su brzozadobili ljevičarski karakter. Ovo moždane iznenađuje, posebno zbog njihovognastanka među fabričkim radnicima i stu-dentima. Ali ovo je odvratilo pažnju od ne-funkcionalnog političkog sistema i istovre-meno izoliralo pokret od institucija kakvesu vlade SAD-a i EU, što je dovelo do mini-malne vanjske podrške za njihovu stvar.

I zaista, međunarodni odgovor na ple-nume osvjetljava kontradiktornu pozicijumoćnih međunarodnih igrača. Uprkos

dugogodišnjem vanjskom pritisku naBosnu i Hercegovinu da preuzme odgov-ornost za svoje probleme i iznađe rješenjau zemlji, takvo rješenje nije bilo rješenjekoje su ti vanjski utjecaji tražili. Štaviše,pokreti su odlučili da ostanu odvojeni odpolitičkog toka, izolirajući ga od utjecajnihkreatora politike čija bi im podrška moždadala glas i veće težine i šireg dometa. A ipak

su skepticizam u odnosu na angažiranje sa“kleptokratskom” političkom elitom, kao isnažna želja za preraspodjelom s obziromna loše upravljanje elite državnom imo-

vinom bili naglašeni kao žarišne tačke zasvaki bosanski narodni pokret.

Osim toga, tvrda policijska taktika i prijetnje reperkusijama ako se nastave protes-ti i učešće u plenumima naveli su aktivisteda se udalje od angažiranja u etabliranompolitičkom procesu te mnoge naveli da sveto potpuno napuste.

Tako kratak život plenuma može daponudi primjer ograničenja do kojegumreženi protest može predstavljati iza-zov za državnu vlast i organizacijsku hijer-arhiju. Ipak, snaga državnog odgovora naplenume takođe naglašava nelagodnostkoju su osjetile političke elite pred tako

jedinstvenim nezadovoljstvom. Osimtoga, njihovo kratko postojanje ukazalo

je da dominacija etniciteta nad životimagrađana u Bosni nije neizbježnost. Iako

je u BiH otad relativno mirno, i dalje tinja veliko nezadovoljstvo u narodu.Pokret plenuma bio je prava prilika da se

angažiraju i razviju rješenja za tešku situacijuu Bosni. Sad, s upozorenjima građana kakvasu “dokad možemo zaista patiti’, naglašavase potreba da se želje stanovništva shvateozbiljno, i postaje sve očitije da je njihovneuspjeh bio velika propuštena prilika. NV

AKTUELNOP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

Na 20. godišnjem susretu svećenika Vrhbosanskenadbiskupije, pod predsjedanjem nadbiskupa

vrhbosanskog Vinka kard. Puljića, razmatrana je izjavao aktuelnom crkvenom stanju u BiH, te je zaključenoda je broj katolika manji nego prije 100 godina.

ORGE ROSSETER

Dialogue BiH2.0

Jesu li plenumipropuštena prilika?

Prošlogodišnji protesti

u Bosni i Hercegovini

bili su predstavljeni kao

početak “bosanskog

proljeća”. Međutim,

potencijal i zamke

narodnih pokreta

treba analizirati spram

pozadine propuštene

prilike za lokalno

rješenje problema u

Bosni i Hercegovini

e

izjavaeno

F O T O D

I D I E R T

O R C H E

KA DEMOKRATIZACIJI I NATRAG



04 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

AKTUELNO

Izraz “šou”, ili “show”, što na engleskom značipredstava, sve se češće koristi i izvan virtuelnogsvijeta. Dobrodošao je, čini se, i u bosanskoher-

govačku realnost. U gradskim, ali i drugim sredinama.ajviše “na kafama” i najčešće kad se želi nešto zanimlji-

o ispričati, predstaviti, dočarati. Pa će tinejdžeri, a poče-o i ovi stariji, za uvod u svoju priču iskoristiti riječi: “Šoukako smo ga sinoć zalomili”. Šta god to značilo.

Pozamašan je broj onih čiji “šou” para uši lingvisti-a, pa su im jezički znalci uspostavil i dijagnozu: koristeoštapalice iz stranog govornog područ ja. “Posljedicaobalizacije”, dodat će žurnalisti i drugi poznavaociruštvenih nauka.

Drugima su, pak, poštapalice kakva je “šou” sim-atične. A, ruku na srce, koliko-toliko ljepše zvuče odnih: “Znači, Bože” koje se danas često koriste u druš-u. Takvi izrazi zaparat će uši onima koji imaju imalo

sluha za jezik, a pritom još priupitaju “Hazreti Googlea”iz čijeg grla je počela bljuvati ta malograđanska vatra.

Valjda od učesnika neke od raznih realityja...No, jedno je zajedničko svim tim urbanim, glam-

izrazima – sv i se u društvu javljaju kao posljedica reality-kiča, šunda, senzacionalizma i “karaoke-kulture” koja seprikazuje na komercijalnim televizijama, portalima, Yo-uTube-kanalima, ali i na javnim servisima namijenjenimširokim narodnim masama!

Društvene reality-posljedice

I neka mi oproste jezikoslovci, posljedice po jezik, biloda se radi o standardiziranom bosanskom, hrvatskom ili

srpskom, smiješne su u odnosu na to kakve tek posljediceovaj globalizirani trend popularne gluposti ostavlja i ka-kve će posljedice ostaviti na cijelo bh. društvo.

Često se iz lektorskih službi mogu čuti opravda-

nja da od lektorskih grešaka niko nije umro. Niko nijeumro ni od nepismenosti i prostakluka kojima nas sva-kodnevno obasipaju regionalne reality-emisije i portali. Al’ zato društvo dobrano truhne. U tome mu potpoma-že sva prateća tehnološka oprema u doba Smartphonea.Ionako je, tvrde sociolozi, tehnologija jedino u čemu jesvijet napredovao u proteklih stotinjak godina. Ali jezato kumovala vraćanju, odnosno zarobljavanju sred-njovjekovne svijesti.

I mi ovaca za

Farmu imamo

Ukidanje realityja zvuči jednako besmisleno koliko je besmisleno zvučalo i njihovopokretanje. Samo što od njihovog ukidanja niko ne bi profitirao. U finansijskom smislu.Uskim krugovima moćnika ide u prilog opijanje širih narodnih masa glupošću. Zatopeticije građana za ukidanje realityja nisu urodile plodom

ROČAVČIĆ

[email protected]

REALITY SVAKODNEVNICA U BiH



P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 05AKTUELNO

teta što u javnom prostoru često izostaju dijagno-e psihologa na račun društvenih poroka. Naravno,siholozi se najviše osvrću na djecu, savjetujući da

m je neophodno osigurati sredinu u kojoj ima štoanje ovakvih sadržaja. Naravno da ih je nemoguće

oštedjeti toga u potpunosti, naročito kad je riječ oarijoj djeci, odnosno tinejdžerima. U slučaju da di-te voli gledati reality-emisije, savjetuje se razgovortome šta ono vidi kao problematično u tim situaci-

ma, kako bi ono reagiralo, šta mu se kod učesnikaopada, a šta ne, i slično.

Drugim riječima, neophodno ga je navesti daritički promišlja o (be)značaju takvih emisija. No,većini slučajeva ovim reality-porocima podliježu iditelji. Čak ni stepen obrazovanja ne igra naročito

eliku ulogu među fanovima. Zajedničko mišljenjevih je da se radi o negativnom trendu, čak i međuamim učesnicima rijalitija.

ledanost – sveti fenomen kapitalizma

ažno je da se narodi dobro zabavljaju, kako u BosniHercegovini tako i u regionu. U narodu bi se reklo:Udri brigu na veselje!” Ta fraza naročito odgovaraalkanskom stanju svijesti, jer se trgovanje intimom

alkanskih superjunaka pokazalo kao zlatna koka.osilja! Bar se to može zaključiti iz hvalospjeva oedanosti realityja.

Na taj nas uspjeh često podsjeti vlasnik Pink te-vizije Željko Mitrović. Nedavno je na jednoj konfe-nciji u Srbiji, u raspravi s urednikom crnogorskih

Vijesti” Željkom Ivanovićem veličao tu pošast: gle-anost. Na konstataciju Željka Ivanovića, urednikaodgoričkih “Vijesti”, da Pink nema kredibilitet nanogorskom medijskom tržištu, Mitrović je odgo-

orio: “Više ljudi u Crnoj Gori gleda Kristijana dokpava nego sve vaše vesti!” I zaista, to nije dalekod istine! Situacija je ista, kako u Crnoj Gori tako i ustalim državicama bivše Jugoslavije!

Kristijan Golubović je beogradski kriminalac. Odvojih 45 godina, 22 je proveo po zatvorima u Srbiji

širom Evrope. Nepoznato je hoće li mu se vrijemerovedeno u realityju “Farma” uračunati kao zatvor-ka ili neka druga robija. Reality-robija?! Golubović na razlike između robija! Zbog toga je valjda tolikoteresantan, zajedno sa starletama i ostalim učesni-ma/cama. Koliko god je interesantan gledaocimarom Bosne i Hercegovine i regije, toliko je Mitrovi-u još interesantniji...

rvelovština na Mitrovićev na čin

rvelova 1984. i fenomen iz tog romana – Veliki bratBig Brother), postao je sinonim za društvo ili poje-nce koji su pod prismotrom i kontrolom upotre-

om kamera i drugih tehnologija. Ustvari, Orvelov

Veliki brat je poslužio kao ideja za jeft inu medijskuzabavu, koja je nasilno komercijalizirana u vidu za-bave za široke narodne mase te se itekako isplativompokazala i na Balkanu.

Društvo spektakla koje se ogleda u raznim reality-

emisijama simulira orvelovski sistem uređenja društva,u kojem je Veliki brat božanstvo i apsolutni gospodarsvega. Nadajmo se samo da drugi najpopularniji Or-

velov roman “Životinjska farma” također nije poslužiokao inspiracija za gotovo identičnu vrstu emisija kakvedanas imamo priliku gledati na Mitrovićevom “Pinku”pod nazivom “Farma”.

No, vratimo se na 1984. i Orvelovu državu Oke-aniju (jedna od tri postojeće superdržave Orvelovogdistopijskog svijeta), u kojoj apsolutnu vlast ima sve-moćna Partija. U Okeaniji se žustro radi na nameta-nju novog jezika – novogovora (Newspeak). Jezik je,prema Orvelovom viđenju, sredstvo pomoću kojegtotalitarna država efikasno održava svoju moć i spre-čava neslaganja s Partijom. Zato čitalac ispred sebe

vidi novogovor u razvoju dok se radilo na pojedno-stavljivanju postojećeg starogovora (oldspeak). Stoga je novogovor u osnovi i dalje engleski. Krajnji cilj mu je potpuna promjena. Odbacivanje obrazaca staro-govora podrazumijeva i odbacivanje obrazaca starognačina razmišljanja. I nametanje novog.

Jer, poznato je, je l’, da čovjek ne može razmišljatiizvan okvira jezika koji/e govori. Ne znam možemoli Orvelov novogovor povezivati sa sveprisutnimglam-izrazima i poštapalicama koje danas čestoimamo priliku čuti, kako u virtuelnoj, Mitrovićevojsuperteleviziji, tako i u stvarnosti. Možda je “niđe veze” takve stvari povezivati. Šou je šta je i tom Or- velu sve naumpadalo. Znači, Bože! NV

REALITY-PROGRAMI NEĆE BITI UKINUTI

Nedavno je na stranici Peticije24.com pokrenuta online-peticija protiv popularnih “reality-emisija”, kakve su

“Farma”, “Parovi”, “Maldivi” i “Veliki Brat” koje se emitiraju u Srbiji, a koju je potpisalo više od 100 hiljada ljudi,

većinom građana Srbije, ali i regiona.

Pisanje peticije, nedolično ponašanje, verbalno napadanje i vulgarnost ne mogu dovesti do ukidanja reality-emisija. Jedini

način da budu “sklonjene” s malih ekrana jeste promjena zakona. Regulator elektronskih medija potpuno je nemoćan, objašnjava

Goran Karadžić, predsjednik Tijela za elektronske medije Srbije (nekadašnja RRA, danas REM), odgovaraju ći na pitanje može lipobuna građana dovesti do “skidanja” ovih programa s malih ekrana.

“To je pitanje za poslanike, jesu li spremni izmjenama zakona donijeti mogu ćnost zabrane ovakvih progra-ma”, rekao je on za srbijanske medije. Sve što je trenutno u njihovoj moći jeste apeliranje, opomena ili privre-mena zabrana emitiranja, koja se u prošloj sezoni “Parova” i desila zbog izuzetno vulgarnog rje čnika. Takva jesituacija, naravno, i u Bosni i Hercegovini. Radi se o prevelikom profitu da bi se realityji olahko ukinuli peticija-ma normalnih građana. Uskim krugovima moćnika ide u prilog opijanje širih narodnih masa glupošću. Zatopeticije građana za ukidanje realityja nisu urodile plodom.

“PREPOZNAJ DOMAĆE – BUDI PONOSAN – MADE IN BiH”Kampanja “Prepoznaj domaće – Budi ponosan

–Made in BiH” je projekt podizanja svjesnosti gra-ana o važnosti kupovine i odabira domaćihroizvoda pri kupovini, kao i projekat kre-anja pozitivnijeg ambijenta za podu-etništvo u Tuzlanskom kantonu.

Projekt “Prepoznaj doma-e-Budi ponosan-Made inH” 30. septembra je zvanič-

o i počeo u Tuzli. PremijerK Bego Gutić navodi da jelj kampanje je da se pokuša

robuditi svijest bh. potrošača,rađana da kupuju domaće i naj način pomognu sami sebi.

“Vrlo jasno kroz kampanjuastojat ćemo objasniti građa-ima šta znači kupovina domaćihroizvoda”, kazao je Gutić. Uputio jeoruku za 15.000 budžetskih korisnikaa se aktivno uključe u kampanju.

Ocijenio je da odabirom 10 KM više za kupovinu domaćihproizvoda na mjesečnom nivou povećava se promet do-

maćih kompanija, a povećavanjem prometadomaćih kompanija osiguravaju se sred-

stva za kulturu, infrastrukturu, sport,te plate u zdravstvu i obrazovanju.

Nedret Kikanović predsjed-nik Kantonalne privredne ko-more Tuzla (KPKT) naglasio jeda Komora podržava u cjelostiovu kampanju, dodavši da seKPKT uključila u onom dijelu

definiranja domaćeg proizvo-da i domaćih proizvođača.“Mislim da Komora može

dati doprinos da se definira šta je to domaći proizvod i kakav je

kvalitet tog proizvoda”, rekao jeKikanović, dodavši da oni izdaju cer-

tifikate o porijeklu domaćih proizvoda, teda će u tom dijelu i učestvovati. Fena

e t po zana sv esnost gra-odabira domaćihprojekat kre-za podu-onu.ma-in

ič-er ješa

ča,i nai.njurađa-omaćih. Uputio jeskih korisnika

prozvo a na mese nom n v maćih kompanija,

omaćih kostva za ku

te plateN

ikmo

aov K

deda

dati je to

kvalitetikanović,

ifikate o orije



06 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

AKTUELNO

U zemlji u kojoj ne postoji edukacija o seksualnom i reproduktivnomzdravlju prilagođena osobama s in-

aliditetom, pokušali smo pronaći odgovorako se neke od žena sa invaliditetom snala-

s ginekološkim pregledima ili planiranjemajčinstva i na koje sve prepreke nailaze.

Medicinsko osoblje i ljekari su bili, uajmanju ruku, iznenađeni, jer se vrlo maliroj žena s invaliditetom odluči na majčin-vo. Ipak, imala sam bezuvjetnu podršku

voje ginekologice i doktorice koja me jeorodila”, kaže nam Mersiha Fazlić, majkadnogodišnje djevojčice.

Mersiha je rođ

ena bez gornjih i donjihkstremiteta i koristi se kolicima. Navodia je njena životna želja bila da ima dije-i da joj nije bilo teško da se odluči na taj

orak. “U okolini sam naišla na pozitivneomentare, mada je bilo i nevjerice kakou ja brinuti o djetetu, pa čak i onih ružnihomentara tipa ‘da se ne zna na šta će mojejete ličiti’”, objašnjava Mersiha.

Uz bezuvjetnu podršku supruga Dže-ada, od prvog zajedničkog trenutka doanas, ostvarila je želju da bude majka. Okustvima u porodilištu i prilagođenostirosječnog bh. porodilišta porodilji s inva-ditetom kratko navodi: “Imala sam pro-ora za kolica i mogla sam se kretati.”

tatistika ne postoji, po običajulinički centar Univerziteta u Sarajevu ilinički centar Banja Luka na upit o prila-ođenosti Odjela ginekologije i akušerstva,aju šture odgovore.

U oba dopisa stoji da su i ustanove iprema prilagođene, a osoblje educirano oorodiljama s invaliditetom, ali na pitanje

na koji način, nijedna ustanova nije dalaodgovor. Nemaju tumače za znakovni je-

zik, ostaje otvoreno pitanje da li bi se znaliophoditi i pomoći u kretanju i zadovolja-

vanju osnovnih potreba ženi s oštećenjem vida, dok u javnosti postoji tek informacijada Klinički centar Sarajevo ima jedan sto zaporođaj za žene s invaliditetom.

U Banjoj Luci pak postoji sto za pregledžena s invaliditetom u Domu zdravlja, ali seon upotrebljava tek kad se ukaže potreba iako okolnosti dozvole.

“Koliko je meni poznato, u toku re-dovnog školovanja prosječan student me-dicine ne može se susresti s predmetomkoji se bavi isključivo seksualnim i repro-duktivnim zdravljem žena s invaliditetom,ali po zaposlenju, doktor može da pođeodređene edukacije u pojedinim ustano-

vama”, kaže Ives Šindrak, doktorica gine-kologije i akušerstva.

Iako je činjenica da trudnoća žene sinvaliditetom nosi potencijalne rizike većenego kod žena bez invaliditeta, doktoricasmatra da je konačan izbor ipak na samojženi s invaliditetom.

“Ako priroda dozvoli, ako tijelo dozvolii ako postoje sve pretpostavke za trudnoću,ne vidim zašto jedna žena s invaliditetomne bi bila majka. Drugo su predrasude s ko-

jima se žene s invaliditetom susreću – hoćeli će moći brinuti o djetetu, hoće li biti ko-risnica socijalne pomoći i na teret društvu i

slično”, ističe ona.Navodi da se s nešto većim proble-mom susreću žene korisnice kolica, aposebno žene koje nemaju osjet usljedrazličitih nivoa povrede kičme. “Svakatrudnoća nosi rizik od češćih urinarnihinfekcija, neurednog pražnjenja crijevai proširenih vena. Sjedeći položaj je kodžena korisnica kolica je u tom slučaju već

dovoljan rizik, a kod gubitka osjeta koddijela korisnica kolica otvaraju se još teža

etička pitanja”, objašnjava. Predrasudu onasljednosti invaliditeta pripisuje dijeludruštva koji nije medicinske struke.

“Postoje stvari koje su nasljedne i stva-ri koje nisu nasljedne. Nedoumice mogupostojati kad postoji oštećenje ploda, sa

jedne, i kad dijagnoza majke, mišljenje vje-štaka koji smatraju da je dijagnoza u vezi sporodom i nedostatak potpunih genetskihistraživanja, s druge strane, ginekologa na-

vode da ne može isključiti nasljedni faktor.Generalno – jasno je šta jeste, a šta nije na-sljedno u pogledu invaliditeta, ovo su neke

situacije koje ostavljaju prostor za sumnju”,kaže doktorica Šindrak.

Iskustva žena s invaliditetomIskustva s ginekološkim pregledima ženas invaliditetom su različita. Biljana Nedić izBanje Luke navodi da je u početku imalanegativna iskustva, ali sad je zadovoljnapristupom svog ljekara.

“Sve zavisi od otvorenosti i ljudskostimedicinskog osoblja. Imala sam iskustva

u kojima ginekolozi nisu željeli pričati ni otemi seksualnih odnosa, o trudnoći ili slič-no, ili da u toku pregleda u ordinaciju uđepet sestara a da me niko ne pita odgovara lito meni. Srećom, sad imam doktora s kojimmogu otvoreno razgovarati o svemu i koji upotpunosti brine da se osjećam normalno uprocesu pregleda”, kaže ona.

Također, navodi da je u nekad na višepripreme i saradnje naišla kod stomatolo-ga, nego kod ginekologa. Za ginekološkisto u Banjoj Luci zna, ali do sada, kao kori-snica kolica, nije bila pregledana na njemu.

“Obično se desi da su i prostorija u kojoj je sto i toalet skladište za sredstva za čišćenje,pa je procedura postavljanja stola kompliko-

vana. Ipak, sljedeći put ću insistirati na pre-gledu na prilagođenom stolu”, naglašava.

Glede prilagođenosti Doma zdravlja,i doktorica Šindrak i Biljana su saglasne –nije na očekivanom nivou. Biljana kaže da

je i lift koji koristi uzak, a kabine za presvla-čenje neuvjetne. Tabu tema među ženamas invaliditetom i majkama djevojčica i ženas invaliditetom i dalje ostaje – seksualnozdravlje i edukacija o promjenama karakte-rističnim za određenu životnu dob.

Tako majke djevojčica s intelektualnimpoteškoćama tek rijetko i stidljivo, mimomedija, progovaraju o načinima na koje suobjašnjavale svojim kćerkama normalne i

prirodne pojave. Kako jedna od njih reče:“Što je kod svih ostalih normalno, ako se desimom djetetu, podiže se na nivo uzbune.”

Iako nema ništa prirodnije od repro-dukcije, čini se da će u Bosni i Hercegovinižene s invaliditetom još čekati na prirodanodnos društva i institucija prema njihovompravu na seksualno i reproduktivno zdrav-lje na nivou višem od ignorantskog. NV

NA KOTUR

Diskriminacija.ba

Bez prava na reproduktivna prava

Majke djevojčica

s intelektualnim

poteškoćama tek

rijetko i stidljivo, mimo

medija, progovaraju o

na činima na koje su

objašnjavale svojim

k ćerkama normalne i

prirodne pojave

Reproduktivna prava

su dio ljudskih pravasvakog čovjeka.

U kontekstu donošenja

novih života na svijet,

vrlo su specifična

reproduktivna prava

žena. Još su specifičnija

reproduktivna prava

žena s invaliditetom.

No, vrlo mali broj žena s

invaliditetom odluči

na majčinstvo

ENE S INVALIDITETOM

F O T O S




P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 07AKTUELNO

ORHANHADŽAGIĆ[email protected]

New York je ovih dana prijestonica svijeta u pravom smi-slu te riječi. Svjetski lideri se okupljaju kako bi prisustvovaliGeneralnoj skupštini Ujedinjenih naroda. I kad žitelji ililjudi koji žive od ovog grada ne gunđaju na tolike prisut-ne VIP-kolone i nesnosnu buku policijskih sirena, zaštobismo mi u Sarajevu!? Svaka piska te sirene žitelje New Yorka podsjeća na to koliko je taj grad važan i koliki je pre-stiž, ne samo da se zaposlite u njemu nego i da ga vidite,a za šta stotine hiljada radoznalih turista ne štedi novca.Savremeni žitelji ovog grada znaju da žive san nekih svojih predaka koji su znali stvari posmatrati dalje i šire. Znali

su ti ljudi još 1937. godine da će biti isplativo ispod rijekeHudson prokopati tunel. Tokom sljedećih nekoliko godi-na dograđene su još dvije cijevi. Stoga iz New Jerseya uNew York dnevno kroz ovaj tunel, koji ime nosi po pred-sjedniku Linkolnu, prođe više od 100 hiljada vozila i zasvako u prosjeku bude naplaćeno deset dolara. Dnevno.

Ova prijestonica zorno oslikava šta znači vjerovati uideju i biti istrajan u procesima. Ne očekivati da se bilo štadesi nabrzinu. Vjerujem da bi se pokretači neke ideje kojase ostvari brže od planiranog nje odrekli.

Šta može biti značajnije od izlaganja šefova država ili vlada koja su trenutno u toku? Pa vjerovatno sastanci kojise odvijaju na marginama tog skupa. Imam problem dashvatim analitičare i novinare koji kritiziraju donosioceodluka i zakona zbog toga što se neka pitanja razmatrajuizvan institucija. Koriste se izrazi kafane, minderi, kulise.“Pa odluke su se uvijek donosile upravo u takvim nefor-malnim ambijentima, da bi se u formalnim samo prežva-kale”, rekao mi je prije više od dvadeset godina mudri ra-hmetli Salih Konjhodžić, dugogodišnji dopisnik Tanjugaza Bliski istok, govoreći kako je za dopisnika iz Turske uvi-

jek praktičnije da boravi u Ista-nbulu nego u Ankari. Odlukekoje se ozvaniče u Ankari već su davno ovjerene u Istanbulu.Isto važi i za Washington D.C.i New York. Prisustvujući timsastancima na margini i pred-stavljajući svoju troipomilion-sku domovinu, smještenu na 51

hiljadu kilometara kvadratnih, svakako imam problem da

budem ozbiljno shvaćen. Prije nego dopustim sagovor-niku da izrazi svoje čuđenje što mu uzimam dragocjeno vrijeme pričom o nekoj ovećoj mahali, njegovu pažnjupokušavam zadržati napomenom da je Bosna i Herce-govina samo dio šireg takozvanog balkanskog tržišta, ukojoj svoje kućne budžete troši oko 30 miliona ljudi. Pred-stavnik Albanije je također sagovornik i raduje se rastominteresa predsjednika jedne indijske poslovne komorekoji je, pošto smo mu rekli da je cijena struje u toj regiji idalje niska, poručio da se spremimo za novi talas investi-cija iz uskoro najmnogoljudnije zemlje na planeti.

Hoće li ti Indijci doći ili neće, nije važno. Ali, bilo kojadržava Balkana ne može samostalno nastupati na global-nom tezgarenju i u utrci za investitorima. To je činjenicakoja se možda i ne može uočiti ako se gleda iz perspek-

tive Sebilja i preč

nika 700 metara oko njega, ili s nogamaumočenim u Vrbas, ili iz Beograda makar i na vodi bio. Aako neko živi u zabludi da će istrajati na svojim entitetskimprincipima ili pozivima “svi mi u jednoj državi”, investitorato neće ni najmanje doticati. Nakon mene Indijcu se ljuba-zno primakao uglađeni Tanzanijac.

Svijet je ostao jedna velika pijaca. Tapkaroši, šibicari,nakupci, prosjaci, smećari, proizvođači i kupci s parama.Svi su tu. Svako bira svoju ulogu. NV

BJELOSVJETSKI

MINDER

New York zorno

oslikava šta znači

vjerovati u ideju i biti

istrajan u procesima.

Ne očekivati da se bilo

šta desi nabrzinu

Ima l’ mene tu?!

RADONČIĆ U VLADI FBiH

ropala je inicijativa za izglasavanje nepovjerenja aktuelnom sazivu Vlade FBiH.

a sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH održanoj 30. septembra ova inicijativa nije

obila većinsku podršku. Protiv nje su glasali članovi SBB-a. Predomislili se. Bajramski

učak Izetbegovića i Radončića očito je donio promjene na političkoj sceni Federacije BiH

“Savez za bolju budućnost neće u vlast.” Po-sljednji put je to Fahrudin Radončić izjavio 10. juna. Baš tad nekad se pokretala inicijativa za

glasavanje nepovjerenja aktuelnom sazivu Vlade FBiH.icijativu su pokrenula 24 delegata. Najviše ih je bilo iz

ocijaldemokratske partije BiH, a potom i iz Saveza zaolju budućnost BiH, Naše stranke i Demokratske fronte.

Na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH odr-anoj 30. septembra inicijativa nije dobila većinskuodršku. Protiv nje su glasali članovi Saveza za boljuudućnost BiH. Predomislili se. Drugim riječima, po-ržali su Vladu izjavivši da odustaju od inicijative.

Ostali supotpisnici inicijative ostali su pri prvobit-

om stavu. Za izglasavanje nepovjerenja Vladi trebalonajmanje 28 glasova podrške od ukupno 54 delega-, koliko ih u Domu naroda ima. Za smjenu je glasalo

9 delegata, jedan je bio suzdržan, a 31 protiv.

i tvrdite, mi negiramorije nego je Dom naroda Federalnog parlamenta od-acio inicijativu 24 delegata za smjenu aktuelne Fede-lne vlade, premijer Fadil Novalić je predo čio Vladinoašnjenje o navodima koje su potpisnici te inicijative

aveli kao razloge za smjenu, prenosi Fena.Kao jedan od najvećih razloga navedeni su neob-

rni odnosi Vlade prema penzionerima i urušavanjaenzionog fonda. Novalić je odgovor na te “optuž-e” uputio podsjetivši na “nedavne aktivnosti Vladeoje su upravo na tragu stabilizacije penzionog fonda i

redne isplate penzija”.Rekao je i da aktuelna Vlada u veoma teškim na-orima nastoji ispraviti ono što je u ovoj oblasti po-ešno urađeno u prethodnom mandatu. Također je

egirao navode potpisnika da Vladini članovi ne pri-ustvuju sjednicama Parlamenta.

Povodom tvrdnji potpisnika inicijative da se Re-rmska agenda “kreira i realizira daleko od očiju jav-osti i Parlamenta”, Novalić je istaknuo napore koje

je njegova vlada uložila na usuglašavanju i usvajanju Agende kao procesu u koji su bili uključeni Vijeće mi-nistara BiH i Vlada Republike Srpske, a ona, Federalna vlada, odigrala krupnu ulogu.

Jedan od potpisnika inicijative za smjenu VladeSlaviša Šućur (Socijaldemokratska partija BiH) kazao je da ne osporava Vladine učinke, ali i da je neodrživasadašnja situacija u kojoj se, po njegovim riječima, nemože definirati “koja je to (parlamentarna) većina kojastoji iza aktuelne vlade”.

“Dakle, treba da se konstatira ili da Vlada nemapodršku ili da se identificira većina u Parlamentu koja je podržava”, istakao je Slaviša Šućur, prenosi Fena.

Obilan ručak za velike BošnjakeBajramski ručak lidera dvije stranke, SDA i SBB, očito je donio promjene na političkoj sceni Federacije BiH. Ubošnjačkom korpusu taj su ručak Bakira Izetbegovića iFahrudina Radončića u sarajevskom restoranu “Kod Ki-beta” mnogi okarakterizirali “najvažnijim političkim do-gađajem za bošnjački narod u posljednjih pet godina”.

Bilo kako bilo, javnost itekako ima razlog da se plašiRadončićevog konformizma ako SBB uđe u vlast. Tad bise nametnulo pitanje šta je Radončiću obećano? Iako jenajvjerovatniji scenarij da će SBB ući u vlast, do sada nijebilo nikakvih zvaničnih potvrda. Ipak je Radončić iskazaospremnost da podrži aktuelnu vlast te da pomogne rasple-tu krize u našoj zemlji, “bez obzira na to hoće li SBB bitidio vladajuće koalicije”. U narednim danima se očekujenastavak zvaničnih pregovaračkih delegacija dvije stranke.

Bakir Izetbegović je s tim u vezi u emisiji “Interview20” na BHTV-u istakao da je s Radončićem bez potrebe

ušao u konflikt na jednom personalnom nivou, koji štetiBošnjacima, a time i Bosni i Hercegovini. Dodao je da je lično spreman ući u vlast s Fahrudinom Radončićem, jer, kako je potcrtao, “ovo nije moj privatni biznis”.

“Neke moje povrijeđene osjećaje, ponos i ostalo, jasam spreman kao političar staviti u drugi plan i raditiono što je dobro za ovu zemlju, jer mi imamo ozbiljnijih problema pred sobom i ozbiljnijih neprijatelja negošto smo jedan drugome”, naglasio je Izetbegović. NV

ROČAVČIĆ

[email protected]

F O T O S

U L E J M A N O M E R B

A Š I Ć





EKONOMIJAP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

U BiH se predviđa uzlazni trend postepenog jačanja

ekonomskog rasta po stopi od 2,6 posto u ovoj,

te 3,2 posto u narednoj godini, navodi Direkcija za

ekonomsko planiranje BiH u izvještaju o kretanju

makroekonomskih pokazatelja.

Ukratko, webinari su nastali kaokovanica od riječi web-based semi-

nar te podrazumijevaju prezentaci-, lekciju, radionicu ili seminar koji gledatenline putem videosoftvera namijenjenog

konferencije. Osnovna odlika je interak-vni element – mogućnost da razmjenjujeteformacije i diskutirate. U suprotnosti je s

Webcastom, koji omogućava samo jedno-mjeran prijenos podataka i ne dozvoljavaterakciju između prezentatora i publike.

U slučaju da se odlučite na organizaciju webinara, morate imate osnovne preduvjete – sadržaj, paltformu i marketinško pokriće.Odaberite temu koja je uzbudljiva i vrijednaslušanja, ne nešto što ćete šturo obraditi i štonije interesantno. Odaberite hosting-platfor-mu koja će raditi (nema ništa gore nego kad

vam “koči” video) i podržava maksimumpristupnih opcija. I iskoristite sve džokereza promociju ovakvog virtualnog događaja,kako bi pravi ljudi mogli biti obaviješteni na

vrijeme. Zašto vam ovo savjetujemo? Jer su webinari ove godine prilično utabali stazu teće naredne biti jedan od najpoželjnijih alata.

Nemojte biti dosadni

Prilikom kreiranja sadržaja koji treba nešto

da objasni i motivira, fokusirajte se na pru-žanje izvanredne vrijednosti za vašu publiku.Pokušajte postaviti izazove pred njih i suočitiih s problemima te ih nasavjetovati kako ihprevazići poučeni vlastitim iskustvom.

Naravno, tokom cijele priče želite pro-movirati svoj proizvod – što i jeste bit sve-ga – ali ostavite tu poruku za kraj i nemojtecijelu prezentaciju fokusirati na to. Umje-

sto toga, fokusirajte se na pozicioniranje vlastitog brenda kao “ekspertnog” u svomspecifičnom polju, i vaših ljudi, vašeg tima,kao ljudi koji imaju sve odgovore.

Razmislite o partnerstvu i zajedničkojprezentaciji s nekim komplementarnimbrendom ili s nekim ko ima za cilj sličnu pu-bliku. Ovo je pun pogodak za obje strane.Naprimjer, ako plasirate aplikaciju za uređe-nje fotografija, možete održati webinar s fo-tografom koji slika netaknutu prirodu. U tomslučaju, vaša aplikacija se može pozicioniratikao nešto što će popraviti kadrove divljine.

Kako biste osigurali maksimum tehničkogkvaliteta i dostupnosti, potražite webinar-ser- vise koji imaju karakteristike dostojne 2015.godine. Vaša webinar platforma bi trebala da

bude jednostavna za korištenje vašim sudioni-cima. Ako se sudionik bude morao mučiti okouspostavljanja računa (pa čak i ako su besplat-ni), to će odvratiti vaše učesnike od učešća.

Optimizacija za različite platforme:

neko vas sluša u tramvaju

Imajte na umu da neće svi sjediti za kom-pjuterom dok webinar traje, pa da budi-

te sigurni da platforma podržava različiteformate i uređaje. Naravno, besplatneplatforme bi vam mogle uskratiti odre-đene benefite, poput maksimalnog brojaučesnika, ili vam dosađivati reklamama.Dobra platforma za korištenje je Google+Hangouts on Air koja je u potpunosti be-splatna. Ako ste novi u ovome, potražiteuputstvo za njegovo korištenje.

Clickmeeting je jedna od platformikoja se plaća i ima nekoliko uključenihpotplatformi. Sadržajni marketing sve

više uzima maha i postaje predominantnoefektivan metod doticaja s novom publi-kom, tako da marketari počinju razmišljatimalo dalje od pukih blogova, e-knjiga ipostova na društvenim mrežama.

Videosadržaj je odavno najefektnijialat (dešava li se vama da skrolate Face-book home pageom i samo vidite hrpu

videosadržaja?), stoga su webinari punpogodak. Izrazito su moćan alat za objaš-njavanje i održavanje povezanosti. Moguse iskoristiti kako bi brend “pokazao svo-

ju stručnost” u svom resoru i dao brenduljudski glas – bukvalno. NV

Educirajte kupce ipozicionirajte svoj proizvodSadržajni marketing sve

više uzima maha i postaje

predominantno efektivan

metod doticaja s novompublikom, tako da marketari

počinju razmišljati malo dalje

od pukih blogova, e-knjiga

i postova na društvenim

mrežama. Videosadržaj je

davno najefektniji alat (dešava

se vama da skrolate Facebook

home pageom i samo vidite

hrpu videosadržaja?), stoga su

webinari pun pogodak. Izrazitosu moćan alat za objašnjavanje

održavanje povezanosti. Mogu

se iskoristiti kako bi brend

“pokazao svoju stručnost”

u svom resoru i dao brendu

ljudski glas – bukvalno

OBAL MARKET SOLUTIONS

Marketinška agencija

WEBINAR, ŠTA JE TO?



EKONOMIJA10 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

Pokušaj varanja američkih regu-latora emisije štetnih gasova ko-risteći skriveni softver pokazao se

otezom koji će, dugoročno, ipak preobli-ovati tržište upravo zbog mnogobrojnihnkcija koje će uzrokovati. Skandal, kojiste iz dana u dan, mogao bi pokrenutivinu upitnika upravo u vezi s varanjema tehničkim testovima. Istraživači s Insti-ta West Virginia su tokom prošle godine

bavili seriju istraživanja i testova na ne-oliko Volkswagenovih dizel-automobila

otkrili da dva modela, 2012 VW Jetta i013 VW Passat, imaju mnogo veću emi-u štetnih gasova od dozvoljene. Svoje

ronalaske su poslali državnoj Agenciji zaaštitu okoliša (EPA) i CARB-u (Californiair Resources Board) krajem maja 2014.odine. Međutim, tad se oglasio i Volk-wagen, optužujući Institut West Virginiaa lažiranje podataka te za moguće pro-eme s testnom opremom. Osamnaestogptembra ove godine EPA je objavila da

olkswagenovi automobili ne zadovo-avaju kriterije američkog tržišta, te dau koristili softver za lažiranje podataka

svojim automobilima, putem kojeg surikazivali lažnu vrijednost emisije štetnihari. Dan poslije, direktor Volkswagenaoglasio te kazao da se duboko izvinjava

da je svjestan da je Volkswagen narušioovjerenje svojih potrošača, ali i javnosti.

Greška koju je Volkswagen napraviomogla bi se pokazati kataklizmičnom poovog njemačkog proizvođača, ali i svjetskotržište. Naime, vrijednost dionica najve-ćeg svjetskog proizvođača automobila zamanje od mjesec pala je za trećinu. Usto,kompanija je na neposrednom udaru mno-gobrojnih sankcija i kazni koje će dodatnootežati ekonomsku situaciju u vidu plaćanja

višebilionskih kazni. Trenutno, Volkswage-nova reputacija je tek fragment onoga što

je nekad bila. Sad već bivši direktor Martin Winterkorn bio je direktno umiješan u datiskandal. Ostavku je podnio 23. septembra,a istraga protiv njega je u toku.

Domovina Volkswagena još je u šoku.

Njemačka ministrica okoliša Barbara Hen-dricks izjavila je da “govori u ime svih nad-

ležnih” te je prenijela “duboko razočarenjei nevjericu”. Dok optuživanja lete na svestrane, iz Stranke zelenih, inače opozicio-ne stranke njemačke vlade, stižu optužbeda su nadležni morali znati nešto o ovome,međutim nisu poduzeli ništa konkretno.Sigmar Gabriel, njemački vicekancelar i mi-

nistar ekonomije, 21. septembra je izjavio dase nada da njemačka privreda neće u cijelostiosjetiti posljedice datog skandala. Vicekance-lar je izjavio da se nada “da će roba koja nosioznaku Made in Germany automatski ozna-čavati produkt visokog kvaliteta. Međutim, či-njenica je da se velik dio tereta te ideje nalazi naramenima automobilske industrije koja upo-šljava svakog sedmog građanina Njemačke.

Imidž je razbijen

Zbog čega se Volkswagen odlučio na takoriskantan potez? Postoje tri moguća objaš-njenja. Prvo je želja njemačkog giganta zaekspanziju na američko tržište. Volkswagen jeuveliko opsjednut željom da prevaziđe Toyotu

u svjetskoj tržišnoj utakmici. Iako Volkswagenostvaruje manje prihoda na luksuznim auto-mobilima, profit nalazi u onim automobilanamijenjenim srednjoj klasi, koji su, baremdonedavno, bili savršen izbor po svakom mo-gućem kriteriju. Da bi se progurao na američ-ko tržište, Volkswagen je svjesno “izazvao”američke SUV-proizvođače na dvoboj, a kaoglavni trik Nijemci su koristili mnogo manju

potrošnju goriva. Međutim, dizel-motori zau-zimaju tek jedan posto američkog tržišta, odčega polovica pripada upravo Volkswagenu.

Drugi razlog jeste upravo tehnološkaprednost Volkswagena, koji posjeduje masi-

van odjel za inžinjering. Ako se uloži dovoljnonovca, ali i vremena, inžinjeri vrlo lahko mogupronaći način kako da automobili polože te-stove emisije štetnih gasova. A to je mnogo

jeftinije nego mijenjati cjelokupan konceptautomobila te ih iznova prilagođavati tržištu.

Treći razlog jeste upravo činjenica da ogro-mni proizvođači automobila kakav je Volk-swagenčesto prolaze na datim testovima te imse “progleda kroz prste”. Upravo zbog veličinei moći, ovi giganti često na strana tržišta do-stavljaju automobile koji su daleko ispod stan-darda. Stoga je ovo tek pojedinačan problemkoji bi se vrlo lahko mogao proširiti i otkritimnogobrojne malverzacije unutar tržišta.

Kolateralna žrtva – dizel

Osim sveukupne štete koju će skandal pro-izvesti unutar ekonomije, nameće se drugopitanje. Hoće li spomenuti skandal umanjitipovjerenje u Volkswagenova dizel-vozila? Di-

zel-motori koriste gorivo mnogo efikasnije oddrugih, dijelom što posjeduju manju emisijuštetnih gasova, a dijelom zbog ekonomičnosti imanje potrošnje. Ove dvije prednosti, pogoto-

vo u VW-vozilima, bile su upravo dva razlogazbog kojih su se mnogi Evropljani odlučivali naovu vrstu vozila. Dizel-automobili čine više odpolovice sveukupnih automobila na cestamaEvrope, više nego bilo gdje na svijetu. NV

O kakvim prevarama je riječ

Herbie, Volkswagenova buba koja se proslavila 1960-ih u seriji Disneyevih

naslova kao automobil koji ima “sposobnost razmišljanja”, uveliko je “iskusila”

šta znači biti nestašan. Ali, ta priča se završila veoma uspješno, kako po crtani

film tako i po velike kompanije koje su se krile iza ideje. Međutim, nedavni

pokušaj Volkswagena da automobilima podari notu “vještačke” inteligencije

mogao bi da bude prevelik zalogaj za njemački Volkswagen

LIM ISANOVIĆ

[email protected]

OLKSWAGEN SK ANDAL



EKONOMIJAP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 11

GLOBALNI POKAZATELJI INDEKSA BERZI

Nestabilnost azijskog tržišta

trese temelje svjetskih berzi

Tempo ekonomskih aktivnosti u šest dr-žava jugoistočne Evrope se ubrzava, a pre-

ma očekivanjima, prosječna stopa ekonomskograsta u regionu u ovoj bi godini trebala iznositioko 1,8 posto, a u Bosni i Hercegovini 1,9 posto,rečeno je nedavno u Sarajevu na prezentaciji

Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske ban-ke za Jugoistočnu Evropu.

Ovaj izvještaj novinarima su predstavilidirektor Svjetske banke za zemlje jugoistoč-ne Evrope Ellen Goldstein i vodeći ekonomistSvjetske banke za Zapadni Balkan i koautorizvještaja Galina Vincelette, dok je o stanju unašoj zemlji govorila ekonomist Svjetske bankeu Bosni i Hercegovini Sandra Hlivnjak. Ona jepodsjetila da su majske poplave u prošloj godininegativno utjecale na ekonomski razvoj Bosne iHercegovine, ali je ova zemlja ipak krajem godi-ne ostvarila realan ekonomski rast po stopi od0,8 posto te prognoze za narednu i 2017. godinugovore o rastu od 2,3, odnosno 3,1 posto. Srna

REALANEKONOMSKI RAST?

Bruto domaći proizvod RS-a u drugom tro-mjeseč ju ove godine imao je pozitivnu stopu

rasta od 1,5 posto u odnosu na taj period prošle go-dine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.Bruto dodana vrijednost u posmatranom periodu uoblasti vađenja ruda i kamena, prerađivačkoj indu-

striji, snabdijevanju vodom, upravljanju otpadomi djelatnostima sanacije životne sredine veća je za4,5 posto, u građevinarstvu, trgovini, saobraćaju iskladištenju, ugostiteljstvu je veća za 3,5 posto, dok je njeno povećanje od 2,7 posto bilo u oblastimaumjetnosti, zabave i rekreacije te ostalih uslužnihaktivnosti. Realno manja bruto dodana vrijednostod 5,7 posto u posmatranom periodu bila je u obla-stima poljoprivrede, lova i šumarstva. Srna

ŠEZDESET MILIONAEURA ZA AUTOPUT

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)odobrila je finansiranje projekata izgradnje

autoputa Počitelj – Buna i trećeg lota dionice Ze-nica jug – Zenica sjever, čime je osigurano dodat-nih 60 miliona eura za izgradnju Koridora 5 C, sa-općeno je iz Javnog preduzeća “Autoceste FBiH”.Riječ je o ukupno deset novih kilometara autopu-ta, ističe se u saopćenju. “Autoceste FBiH” uputile

su ranije inicijativu Vladi Federacije BiH da odobripostupak zaduženja za ove dionice, a planirano jeda se početkom 2016. godine pokrene i tenderskaprocedura za izgradnju ovih dionica. Srna

slabljen rast kineske ekonomije, zajedno s nagomilanim gubicima vrijednosti akcija, pronalazi svojdraz na svjetskoj ekonomskoj sceni. Dok se Wall Street suočava sa sve učestalijim oscilacijamarijednosti berzanskih indeksa, azijsko tržište je ove sedmice osvanulo obojeno u crveno. Padrijednost nekih od vodećih kompanija prilično je uznemirio ulagače koji sad čekaju bolja vremena.eđutim, u vrijeme krize privreda traži dodatna sredstva koja je gotovo nemoguće pronaći

Na azijskim berzama su početkom sedmice akcije po-tonule na najniže nivoe u protekle tri godine, jer je,

ionako zabrinute usljed slabosti kineske ekonomije,agače uznemirio oštar pad berzanskih indeksa na Wall Stree-. Na tokijskoj berzi Nikkei indeks je u 7:30 sati bio u minusuše od 3,5 posto, čime je zaronio na najniži nivo u posljednjiham mjeseci. Berzanski indeksi u Singapuru, Šangaju, Austra-i i Hong Kongu su skliznuli između 0,4 i 3,2 posto. Stoga, MS-I-indeks je u isto vrijeme bio u nepovoljnoj poziciji od minus2 posto, najniži od juna 2012. godine. Martin King, direktorompanije “Tyton Capital Advisors”, za medije je izjavio “dautorak donio obilje crvenila na azijskim berzama. Podaci iz

ine podržavaju strahovanja o usporavanju globalnog rasta, panogi ulagači povlače zaradu iz akcija i traže alternativu prili-

om investicija”. To podržava tezu da su investitori pod dodat-m pritiskom zbog nedavno objavljenih podataka o padu do-ti kineskog industrijskog sektora za osmi mjesec od 8,8 posto,

ajvećim u protekle četiri godine.Stoga očigledno niko ne želi rizikovati uoči objavljivanjaonačnih podataka o indeksu aktivnosti kineskog tržišta koji biebao biti objavljen krajem sedmice, a koji će pojasniti kolikoustvari usporava rast druge po veličini svjetske ekonomije.

draz na vrijednost industrije

ao rezultat strahovanja da će slabost kineske ekonomije, naj-ećeg potrošača sirovina na svijetu, izazvati nezaustavljiv pad

potražnje za njima, akcije u rudarskom sektoru također su podpritiskom. Tako su cijene australijskih rudarskih divova “RioTinta” i “BHP Billitona” pale za više od pet posto početkomsedmice, te zadržale taj pravac proteklih dana.

Najveći gubitnik je ipak “Glencore”, s padom cijena od gotovo 30 posto, nakon što su analitičari dan prije zaključili da taj švi-carski trgovac sirovinama ne ulaže dovoljno napora u smanjenjezaduženosti. Azijske ulagače je također uznemirio i pad cijenana Wall Streetu gdje je “S&P 500” izgubio 2,5 posto vrijednostiindeksa te zaronio u najnižu vrijednost na mjesečnom nivou.

Tokom proteklih sedmica sklonost ka rizičnijim investicija-ma je niska, a najviše se govori o skorom izvještaju američke vlade o stopi zaposlenosti u toj državi. Inače, izvještaj o stopamazaposlenosti ima velik utjecaj na tržišna kretanja. “Reuters” jetakođer proveo nezavisnu anketu u kojoj procjenjuje rast zapo-slenosti u septembru i to u iznosu od 203.000 novih radnih mje-sta, dok je mjesec prije, odnosno u augustu, u SAD-u otvoreno173.000 novih radnih mjesta.

Budu li podaci bolji od očekivanih, spekulacije o povećanjukamata FED-a bi se do kraja godine mogle obistiniti. Međutim,

budu li slabiji, to bi moglo podstaći nadu ulaga

ča da ameri

čkacentralna banka odgodi tu odluku do početka 2016. godine.Čel-

nici FED-a su nedavno odgodili povećanje ključnih kamatnihstopa upravo zbog nesigurnosti u vezi s cjelokupnom situacijomna globalnom nivou. No, posljednjih dana FED poručuje da jepovećanje kamate ipak moguće do kraja ove godine, zaključnos opširnim istraživanjima. John Williams, predsjednik FED-a uSan Franciscu, podržava povećanje kamata, dok se njegov kole-ga iz Chicaga Charles Evans ne slaže s tom odlukom. NV

ELIM ISANOVIĆ

[email protected]

F O T O D

I V Y A K A N T S O L A N K I |

E P A

F O T

O W

O R D P R E S S . C

O M

RAST BDP-a U RS-u



EKONOMIJA12 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

JAPAN1

Holandska privreda je u drugom kvar-

talu ove godine ostvarila rast od 0,2posto u odnosu na prethodno tromjeseč- je, prema konačnim podacima, za razlikuod 0,1 posto kako je prvobitno ocijenjeno.Zvanična statistika također pokazuje da je bruto društveni proizvod Holandije udrugom tromjeseč ju porastao za 1,8 postou odnosu na taj period 2014. godine, dok je prema preliminarnim podacima rast iznosio 1,6 posto, prenosi Reuters. U prvomkvartalu tekuće godine, holandski BDP povećan je za 0,6 posto na kvartalnom i 2,5posto na godišnjem nivou. Na privredni rast u drugom kvartalu najviše je utjecalo povećanje ulaganja preduzeća (plus 14,5 po-sto), te javnih investicija (plus 4,6 posto). Inače,Holandija je peta najjača ekonomija eu-rozone, a svoju ekonomiju bazira naagrarnoj proizvodnji.

Izvoz zemalja koje nisu članice Za- jednice nezavisnih država (ZND) u Rusiju

smanjen je tokom osam mjeseci tekuće godine za 39posto, odnosno na 104 milijarde dolara, u odnosu na taj period

prošle godine, podaci su ruske Carinske službe. Vrijednost robe koja je u Rusijuuvezena iz zemalja izvan ZND-a u augustu je iznosila 14 milijardi dolara, što jeza 1,7 procenata manjeu odnosu na juli, javljaRussia Today. Podaciza august također po-kazuju da su sva četiriglavna uvozna sektora,odnosno sektor hrane iprehrambenih proizvo-da, hemikalija, tekstilai inžinjerskih proizvodaregistrirala pad uvoza u odnosu na taj mjesec lani. Kako navodi Russia Today,ruski uvoz je značajno smanjen otkako je zvanična Moskva u augustu prošlegodine, kao odgovor na zapadne sankcije, uvela embargo na uvoz hrane. Ovazabrana je prvo uvedena na uvoz mesa, živine, ribe, sira, mlijeka, vo ća i povrća

iz SAD-a, EU-a, Australije, Kanade, Norveške, Japana i još nekih zemalja, dabi zvanična Moskva nedavno proširila listu zemalja i počela uništavati ilegalno

RUSIJA

EVROPA

Privredni rast Holandije udrugom kvartalu za 0,2 posto

F O T O F

T - S T A T I C . C

O M

F O T O T

O P N E W S . I N

3

2

Novi plan življavanja trećenajveće privrede

J

apanski premijer Shinzo Abe prošle je sedmice pred-

stavio novi plan za oživljavanje treć

e najveć

e svjetskeprivrede, najavljujući planirano dostizanje bruto društve-nog proizvoda (BDP) od 600 biliona jena (5.000 milijardidolara). Abe je rekao da će raditi na tome da 50 godina oddanas japansko stanovništvo, koje trenutno broji 126 mi-liona ljudi i u konstantnom je padu, bude na stabilnih 100miliona, te da su među njegovim ciljevima snažna privreda i finansijska podrška za odgoj djecei pružanje boljih socijalnih usluga. Zvanični Tokio je, kako je rekao, posvećen i smanjenju ogro-mnog nivoa javnog duga, ali je, kako ocjenjuje AP, ostalo nejasno kako premijer to planira u činiti. Abe je nedavno najavio ubrzanje tempa smanjenja korporativnih poreza, a analitičari očekuju

da će Centralna banka Japana uskoro najaviti nove monetarne podsticaje,upumpavajući dodatni novac u privredu do kraja ove godi-

ne. Privreda Japana, čija je vrijednost procijenjena na4,6 biliona dolara u 2014. godini, potonula je

u ovogodišnjem kvartalu april-juni za 1,2posto na godišnjem nivou.

Na svjetskim valutnim tržištima prošle sed-mice dolar je ojačao nakon što su čelnici

Američke centralne banke FED-a poručili da jedo kraja godine moguće povećanje kamatnihstopa. Kurs dolara prema jenu ojačao je prošlesedmice za 0,5 posto, na 120,60 jena. Dolar je ojačao i prema evropskoj valuti, pa je cijenaeura pala za jedan posto, na 1,1195 dolara. Kurs eura oslabio je i prema jenu, za 0,4 posto, na135,00 jena. Sredinom sedmice, dolar je bio pod pritiskom zbog novih podataka koji ukazujuna usporavanje rasta kineske privrede. FED je sedam dana prije odgodio pove ćanje kama-ta zbog, kako je poručio, nesigurnosti glede situacije u globalnoj privredi, najviše kineskoj.Međutim, čelnici Američke centralne banke su promijenili retoriku, pa su u drugom dijelusedmice zaredale poruke da je do kraja godine moguće povećanje kamata. Malo je vjero-

vatno, kažu analitičari, da će FED kamate povećati već u oktobru, pa bi početak zaoštravanjamonetarne politike mogao uslijediti eventualno u decembru.

Povećanje kursaameričkog dolara

4

Pada ruski uvoziz zemalja ZND-a

1

2

3

4

F O T O L

B O S . C

O M

F O T O C

B S I S T A T I C . C

O M

Ekonomski brojčanik

Najveći proizvođač čipova na svijetu

IME KOMPANIJE INTEL CORPORATIONGODINA OSNIVANJA 1968.

OBLIK VLASNIŠTVA MEĐUNARODNA DIONIČARSKA KOMPANIJASJEDIŠTE SANTA CLARA, KALIFORNIJA, SAD

IZVRŠNI DIREKTOR ANDY BRYANT

GODIŠNJI PRIHOD€15.021 MILIJARDI

PROFIT€11.7 MILIJARDI

UPOSLENIKA 106.700

I z v o r i n t e l . c o m

SAD

INTEL CORPORATIONJEAMERIČKA MEĐUNARODNAKOMPANIJA KOJA SLOVI ZANAJVEĆEG PROIZVOĐAČAČIPOVA NA SVIJETU.VLASNIK JE PATENTA NA X86SERIJU MIKROPROCESORA,

KOJE KORISTI VIŠE OD 90%SVIH KOMPJUTERA NASVIJETU. OSIMČIPOVA,INTEL PROIZVODI MATIČNEPLOČE, INTERNETSKUOPREMU, GRAFIČKUOPREMU ZA DIGITALNEUREĐAJE TE FLASHMEMORY UREĐAJE.



SVIJETSamo nekoliko sati nakon što je Gornji dom ruskog parlamenta

odobrio zračne udare na tzv. Islamsku državu, iz Sirije dolaze vijesti

da je rusko ratno zrakoplovstvo bombardiralo grad Homs, koji se

od početka augusta nalazi u rukama ISIL-a, te položaje islamskih

radikala koji su u potpunosti okružili grad Hamu.

a

ijesti

se

ih

Uobičajeno kritiziranje saudijskogrežima zbog lošeg upravljanja iorganizacije hadža ponovo se de-

ava. Takve kritike djelimično mogu biti

pravdane. Međutim, svaljivati svu krivicuodgovornost na saudijski režim smatramogrešnim jer to vodi u zabludu. Religijskajesta koja primarno služe kao bogomolje

e smiju biti mjestom fatalnih incidenata.Kad Meka postane mjestom takvih

cidenata, onda sociologija muslimanaužno dolazi u fokus. Kako? Musliman-ke države zauzimaju najniže pozicije pobrazovanju ali i po drugim kriterijimaruštvenog bogatstva. Tamo na hadžu

mate dva miliona ljudi koji dolaze izajsiromašnijih i najneobrazovanijih dr-ava svijeta. Još gore, ljudi koji odlaze naadž potječu iz najnižih slojeva njihovogruštva. I na kraju, problem je i u starosti

odočasnika. U mnogim državama, ljudioji odlaze na hadž pripadaju najstarijojarosnoj skupini tog društva.

ajednički jezik

edostatak onoga što se zove “linguaanca” među muslimanima koji odlazea hadž je još jedan problem. Ne posto-neki muslimanski jezik, jer mnogi ho-

očasnici ne mogu govoriti ni arapskim.onično, engleski jezik je “lingua fran-

a” u muslimanskom svijetu, ali ni njegae govore mnogi hodočasnici i to zbogocijalne dinamike koju sam opisao urethodnom dijelu teksta. Stoga milioni

odoč

asnika ne mogu komunicirati me-usobno u trenucima kad nastupe krize.Razgovarajući s mnogim rođacima koji su

i u Meku da obave hadž, zaključio sam danogi hodočasnici u trenucima krize počinjukati kao odgovor na tu krizu. Jednostavan

urs jezika za hodočasnike na kojem bi nauči-neke osnovne riječi kakve su “stop” ili “na-rijed” pomogao bi u ovakvim situacijama.

Također, potrebni su i određeni finansijskipoticaji da bi se ovo hodočašće promoviralomeđu mladim ljudima. U mnogim musli-manskim društvima ljudi vide hadž kao po-sljednju dužnost u svom životu i zbog togasu, posmatrano po prosjeku godina, hodo-časnici ustvari starci. Finansijski i drugi poti-caji prema mlađim ljudima također bi bili odkoristi u ovakvoj situaciji.

Pravilno definiranje

U sociologiji riječ “gomila” nije dobrodošla.Međutim, u ovom slučaju “gomila” možebiti kvalitativni podsjetnik i reprezent druš-tva iz kojeg hodočasnik potječe te je tad vrlopraktičan kriterij. Formulirano na drugi na-čin: u ovom kontekstu javnost je predstav-ljena tom “gomilom”. Milioni hodočasnikau Meki su gomila koja općenito predstavlja

kvalitet većeg dijela muslimanskog umme-ta. Tokom sedmice u kojoj se obilježavabajramski blagdan u Turskoj je više od 105ljudi poginulo u saobraćajnim nesrećama.Stoga i ne iznenađuje da svjedočimo fatal-nim nesrećama u Meki tokom obavljanjahadža. Drugim riječima, muslimanska druš-tva su obično sklona fatalnim nesrećama.Dva miliona muslimana koji ne mogu spri-

ječ

iti nesreć

e sa smrtnim ishodom u svomsvakodnevnom životu ne mogu očekivatini sigurnu sezonu hodočašća. Tako su ovenesreće u Meki tokom trajanja hadža ustvarinastavak svakodnevnog života muslimana.

Na kraju, treba istaći da je svakako po-trebna i nova islamska jurisprudencija ohodočašću. Pravni temelji hadža postavlje-ni su prije mnogo stoljeća. Danas milioniljudi idu na ovo hodočašće. Stoga su uvjeti,potrebe i potrepštine umnogome drukčijenego što su bile prije mnogo stoljeća.

Islamski zakon (fikh) nije fenomen kojistagnira. U ovom trenutku možda je pravo

vrijeme da se ažuriraju relevantni islamskizakoni u vezi s hadžom kako bi oni popri-

mili današnje potrebe i današnju dinamiku.Hadž je kolektivno bogosluženje. Ne mo-žete regulirati hadž sa dva miliona hodo-časnika sa pravilima koja su bila pogodnaza dvije hiljade ljudi. Muslimanski učenjacitrebalo bi da vode veće muslimanske zajed-nice prema novoj islamskoj perspektivi sazakonima koji uređuju pitanje hadža. NV

Na hadž u dolinu smrti: Koga kriviti?Samo prije nekoliko dana

više od 700 muslimana

poginulo je u stampedu u

Meki tokom hadža. Zaista,

to je šokantno. Ali, sjećate

li se incidenta iz 2006.

godine? Stotine muslimana

su tad također bile ubijene.Na nesreću, ovo je postalo

normalno za hadž.

F O T O A

M E L P A I N |

E P A

P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

ÖKHAN BACIK

[email protected]

SOCIOLOŠKI ASPEKT ORGANIZACIJE HADŽA

Društveni i politički obrasci

Već godinama ljudi s Bliskog istoka i iz Afrike, ali i mnogi sa Zapada, govore o

tome kako je američki “izvoz demokratije” u ove dijelove svijeta uzaludan

posao zbog društvenih okolnosti i običaja u tim državama. Ako se to radi na

način na koji je to sa svojom vojnom mašinerijom činio George W. Bush, onda

je rezultat još gori. Istovremeno, muslimanski svijet vapi za modernizacijom,

snažnim razvojem nauke i naučnog mišljenja kako bi se etablirao u globalizi-

ranom svijetu koji se ubrzano mijenja i čija dinamika traži od svih brza prila-

gođavanja novonastalim okolnostima. Dakle, iz društvene dinamike rađa se

određen poticaj i političkim procesima, odnosno politika u takvim državama

dolazi kao refleksija društvenih kretanja. Ako tome dodamo sve diktatore koji

vladaju u državama s muslimanskom većinom, onda nam nije teško zaključiti

o krajnjim dometima takvih politika i takvih država. Stoga, jedna temeljitadruštvena reforma, jedno redefiniranje svih za društvo važnih pitanja, jedan je

od načina razvoja muslimanskog svijeta. Kako takav poticaj muslimanskoj

preobrazbi neće dati korumpirani diktatori, muslimanima jedino ostaju nove

političke snage, intelektualci i ono što im je godinama jedan od najvećih pro-

blema – utjecaj izvana. Gotovo pa začaran krug koji u skorije vrijeme u mno-

gim muslimanskim državama neće biti prekinut. A. Sijamić.



Hiljade ljudi, cijele porodice, po-sljednjih su mjeseci širom Balkanau svakom trenutku u pokretu, s

jem da se domognu razvijenih evrop-kih država kako bi pobjegli od ratnih ra-aranja ili kako bi se jednostavno spasili odromaštva u pojedinim državama Azije ifrike. Na različite načine pokušavaju pre-ogromnu udaljenost, a neke države sumo tranzitne rute koje ovi ljudi prelaze sanjom ili većom lahkoćom.

Nakon što iz Turske zakorače na bal-ansko tlo u Grčkoj i upute se prema Ma-

edoniji i Srbiji, za njih dolazi najteži diouta, jer se, prema svemu sudeći, tu nalazerve ozbiljnije granične kontrole. Mađar-ka ograda uz granicu sa Srbijom nikla jeakon što je Grčka, koja je kao i Mađarskaanica šengenske zone, gotovo pa likovalaad mukama ostatka Evrope kako pomoćivim ljudima koji se žele dočepati razvije-h evropskih država.

Evropa nije vjerovala Grč

kojGodinama je Grčka upozoravala Brisel dase ne može sama nositi sa svim izazovimakoje donose ilegalne imigracije, da su ulice

Atine i drugih grčkih gradova pune ljudikojima Grčka ne može pomoći jer se i samanalazi u ekonomskom kolapsu. Brisel nijepretjerano brinuo o apelima Atine. Sad kadse ogroman broj ljudi dočepao evropskogkopna i ide prema centralnoj i sjevernojEvropi, prema Atini su upućeni apeli dabolje kontrolira granicu.

Održan je sastanak evropskih čelnikana kojem je jedna od tačaka bila i kako po-moći Grčkoj da poboljša kontrolu vanjskihgranica Evropske unije. Grčka se snažno

protivila bilo kakvom dodatnom pritiskuna nju, a vjerovatno je evropski vrh pro-cijenio da Brisel više nema šta tražiti odGrčke nakon što je ta zemlja prihvatilamjere štednje nametnute izvana. Nekoli-ko dana prije tog sastanka hrvatski premi-

jer Zoran Milanović je predlagao da, ako je potrebno, druge države pošalju brodovekako bi se zaštitile grčke obale.

Grčka nije poduzela dodatne mjere da osi-gura svoju granicu pa je vruć krompir pre-

bačen Srbiji i Hrvatskoj koje će, kako stvaristoje, još dugo biti robovi međusobnih ri-

valstava kojima je obilovala njihova proš-lost.Čini se da nije važan povod za pokazi-

vanje svih balkanskih slabosti.

Nekoliko verzija istog plana Važniji balkanski političari, barem oni od1990-ih do danas, uglavnom imaju jednuzajedničku osobinu: svaki put kad se pri-bližava neka kriza ili nesreća, slavodobitnoporučuju narodu da postoje planovi dje-lovanja i da će se život odvijati normalnounatoč svemu, jer postoje “planovi”. Sjeti-

mo se nedavnih poplava, velikih snježnihpadavina, požara, navijačkih nereda ili po-skupljenja cijena kad se otkrije da su robnerezerve prazne iako tako ne bi smjelo biti.

Takav se slučaj desio u Hrvatskoj pro-tekle sedmice kad je rijeka ljudi sa zatvo-rene mađarske granice krenula kroz Srbi-

ju do Hrvatske. Hrvatski premijer ZoranMilanović i ministar unutrašnjih poslova

Ranko Ostojić umirivali su narod govorećikako Hrvatska ima “plan” djelovanja i da

je sve pod kontrolom. Ministrica vanjskihposlova Vesna Pusić izjavila je da je Hr-

vatska spremna koristiti kapacitete koje je koristila tokom prošlogodišnjih poplava koje su pogodile tu državu. Zatim suizašli s drugom varijantom tog “plana”saopćivši da ima i treća ako prve dvije ne

dadnu rezultate itd.Nakon samo nekoliko dana tokom

kojih su emigranti prolazile kroz Hrvat-sku, rukovodstvo te države obratilo sestanovništvu, susjedima i Evropi i rekloda je previše ljudi ušlo u Hrvatsku i da onizatvaraju granicu prema Srbiji. Autobusisu i dalje pristizali s juga Srbije na grani-cu, a izbjeglicama nije mnogo značila hrvatska rampa, pa su granicu prelazili krozzasijana polja. S druge strane ih je če-kala hrvatska policija koja ih je ljubaznosmjestila u autobuse i vozove i uputilaka Mađarskoj i Sloveniji. Činilo se da svefunkcionira po nekom novom “planu”

hrvatskog rukovodstva. Uostalom, srbijanske vlasti već mjesecima rade upravotako: ljude koji uđu u Srbiju iz Makedo-nije organizirano prevoze do granica sMađarskom i Hrvatskom.

Žestoke kritike na svim stranama Zoran Milanović je tokom tog vremenažestoko kritizirao Mađarsku i Srbiju optu-

SVIJET14 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

Kako kazniti i sebe i drugog?

migrantska kriza koja je pogodila Evropsku uniju i koja joj je donijela “nezapamćeno nejedinstvo”, kako

u javili svjetski mediji, odrazila se i na države koje nisu njene članice. Prije svega, ovdje je riječ o Srbiji i

Makedoniji. Godinama propagirana regionalna saradnja s ciljem osiguravanja stabilnosti na Balkanu i u

jeloj Evropi pala je na prvom ozbiljnom ispitu: Hrvatska i Srbija su, tokom samo nekoliko dana, pokazale

a su podjednako robovi starim obrascima ponašanja koji nijednoj strani ne mogu donijeti dugoročnu korist

ALKANSKE NETRPELJIVOSTI

RMIN SIJAMIĆ

[email protected]



SVIJETP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 15

ujući ih da krše sve norme dobrog pona-anja, ismijavao rukovodstva Srbije nazi-ajući ih “muhama” koje su se suočile srvatskim “orlom”, optuživao opozicioni

HDZ da su se udružili s Beogradom i Bu-impeštom protiv njega, i šta sve ne. Izgle-a da su i oni imali “plan” kako Hrvatskojtežati situaciju. Posebno je to otežavanjea Milanovića opasno zbog nadolazećih

bora, pa mnogi analitičari smatraju dau njegovi potezi bili motivirani upravo iz-ornom kampanjom njegove stranke.

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić,ji je učitelj bio Vojislav Šešelj i koji za

ebe kaže da je najveći skandal-majstor,rihvatio je igru. Čak je, prema vlastitomriznanju, noć proveo u zgradi Vlade Sr-

ije kako bi promptno reagirao nakon štoonemogućio Hrvatskoj izvoz u Srbijuao protumjeru na hrvatsko zatvaranje

granica. Pres-konferencije, na kojima jedramatično ponavljao frazu “samo vasmolim” bez obzira na sadržaj pitanja, ve-oma jasno su pokazale da Vučiću populi-zam i politički spin ide veoma dobro sveove godine otkako se bavi politikom.

Diplomatska aktivnost

Naizgled bezazlena situacija pretvorilase u ozbiljno zaoštravanje odnosa dvijesusjedne države koje su u kratkom rokupokazale veliku stopu diplomatske ne-zrelosti i odsustva volje da se dogovoreu obostranom interesu. Svjetski medijisu prenosili dešavanja s hrvatsko-srbi-

janske granice. Svjesne svoje (ne)važno-sti za ukupne evropske odnose započelesu traženje saveznika za svoje aktivnosti.Hrvatska se obratila zvaničnicima Evrop-ske unije tražeći podršku u kažnjavanjuSrbije. Milanović je hvalio Angelu Merkeli Njemačku te je isticao kako ima dobreodnose s vlastima u Ljubljani i Beču.

Vučić je, pak, bio mnogo uspješniji.

Prvo se ekspresno dogovorio s Mađarimao mogućnosti produbljivanja ekonomskesaradnje dvije države nakon što je hrvat-sko-srbijanska granica bila zatvorena,a očigledno sve s ciljem da se nadomjestetrgovinski gubici koje Srbija trpi u suko-bu s Hrvatskom. Srbijanski premijer sepohvalio da Srbija ima podršku FedericeMogherini, Angele Merkel, a u posjetuSrbiji došao je i evropski komesar Joha-nnes Hahn. Stavom Hahna, koji je podr-žao Srbiju, Vesna Pusić je bila uvrijeđenai izjavila je da bi Evropska unija trebalapodržati Hrvatsku, a ne Srbiju jer je Hr- vatska članica Unije.

Diplomatske lekcije iz Brisela su obje-ma stranama bile ekspresne i granica je po-novo otvorena. Tu noć u program hrvatskenacionalne televizije uključio se Milanović,a u program srbijanske Vučić. Osim liko-

vanja na svojim potezima i branjenja svojihstavova, i jedan i drugi su izrazili spremnostda dvije države u budućnosti sarađuju baškao da se ništa nije desilo. Valjda su zbogtoga i ostavili mogućnost da svoje potezeponove ako bude potrebe.

Posljedice “planiranja”

Na kraju ostaje da se potcrta šta je to obi-lježilo ovaj iznenadni konflikt dvije drža-

ve i koje se lekcije iz toga mogu izvući.

Prvo, svojim djelima ove dvije države sucijeli region podsjetile na mračnu prošlostmeđusobnih odnosa. Drugo, milionska

šteta privredi obje države nanesena je ukratkom roku. Treće, Srbija je pokazalabolju organizaciju tokom trajanja krize semigrantima, iako se s njom nosi mjese-cima. Četvrto, Srbija je Hrvatskoj poka-zala da su njene pozicije u Briselu mnogobolje nego što je Hrvatska mislila, a takoće najvjerovatnije i ostati dokle god Srbijabude pokušavala plesati između Zapada iRusije. Peto i najvažnije, kriza je pokazalakoliko su države na Balkanu geopolitički

upućene jedna na drugu, a u isto vrijemeimaju slabo razvijene odnose, posebnokoordinaciju zajedničkog djelovanja pre-ma trećim državama.

Ostaje da se vidi postoji li u ovim dvje-ma državama, ali i njihovim susjednimdržavama nastalim raspadom bivše Jugo-slavije, politička volja i politička pamet dase zajednički odrede ciljevi ovih država.Primjera radi, članice Višegradske grupe(Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka) suupravo u ovoj krizi prouzrokovanoj dola-skom hiljada napaćenih ljudi u Evropu po-kazale kako zajednički braniti svoje pozi-cije iako su s druge strane stola Njemačka

i Austrija. Spomenute članice Višegradskegrupe imaju međusobne animozitete, ali izajedničke interese. Stoga ne čudi poseb-

na pažnja koju ove četiri države poklanjaju jedna drugoj, ali i njihovi zajednički nastu-pi širom svijeta i u različitim prilikama.

Zajedničko nastupanje država jedneregije u odnosima s trećim državama u da-našnjem svijetu je uobičajeno, iako su čestorazlike između takvih država veće nego što

je razlika (kulturna ili jezička) između drža- va nastalih raspadom Jugoslavije.

U isto vrijeme, u Srbiji i Hrvatskoj, ali imanje-više u svim ostalim državama bivše

Jugoslavije, govori se o prekobrojnoj dr-žavnoj administraciji, pretrpanim držav-nim službama i slaboj kvalificiranosti upo-slenih čak i u trenucima kad je ekonomijacijele regije u velikoj krizi. Stoga se ljudikoji vode ove države, nakon svih proma-šaja, trebaju zapitati koja je svrha takveadministracije, jer bi ljudi koji rade za dr-žavu trebalo da budu oni koji vode brigu održavi i svakom njenom stanovniku. U svi-

jetu koji se ubrzano razvija i modernizirapostavlja se pitanje mogu li države nastaleraspadom bivše Jugoslavije, s ovim ste-penom razvoja na kojem su, sebi priuštititoliku nestručnost državnih službi i toliki

stepen nepripremljenosti na banalne pro-bleme. Na ovaj način jedna država samojsebi stavlja omču oko vrata. NV

Naizgled bezazlena

situacija pretvorila

se u ozbiljno

zaoštravanje odnosa

dvije susjedne države

koje su u kratkom

roku pokazale veliku

stopu diplomatskenezrelosti i odsustva

volje da se dogovore u

obostranom interesu.

Svjetski mediji su

prenosili dešavanja s

hrvatsko-srbijanske

granice. Svjesne svoje

(ne)važnosti za ukupne

evropske odnose

započele su traženje

saveznika za svojeaktivnosti

Diplomatija na Dačićev način

Baš kad je region pomislio da su sve

uvrede na račun drugih država izreče-

ne, da je već pokazana bespotrebna

teatralnost nakon nastupa Zorana

Milanovića, Aleksandara Vučića i mini-

stra u Vladi Srbije Aleksandra Vulina,

ministar vanjskih poslova Srbije Ivica

Dačić pokazao je da je od svih pretr-

pljenih šteta za dvije države važnije to

da je Srbija pobijedila Hrvatsku.

Pritom je dodao i sljedeće: “Građane

Srbije može radovati činjenica da

Srbija ima premijera i Vladu koji su

sposobni i hrabri donositi najbolje

moguće odluke za Srbiju i u tome

imaju podršku EU i drugih naših par-

tnera.” I dok diplomati širom svijeta

vagaju svaku riječ koju upućuju par-

tnerima i javnosti, čini se da Ivica Dačić prije svega brine za poraz susjeda te za

vlastitu političku poziciju u svojoj državi. O pretrpljenoj šteti u privredi ove dvije

države, ali i o šteti svih onih koji su čekali na graničnim prijelazima između Srbije

i Hrvatske, zasad nema nijedne ozbiljne izjave iz državnog vrha Hrvatske ili Srbije.

e

-

a

a

-

,

-

.

F O T O

K O C A S U L E J M

A N O V I C

|

E P A



SVIJET16 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

2

5

3 4

2

HDZ ne želiizbjeglice

ZAGREB, HRVATSKA

“Mi imamo vodeću poziciju. I po njihovim an-

ketama vodimo pet ili sedam posto, a realno je 10 ili 12 posto. Znamo da ćemo pobijediti”, rekao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u razgo- voru za Novu TV. Karamarko kaže da se HDZ zalažeza zatvaranje ilegalnih i otvaranje legalnih graničnihprijelaza. I dalje stoji iza ideje da bi tzv. zelenu granicutrebala čuvati vojska. “Šta to znači vojska na granica-ma? Pa ne bi vojska bila tamo da puca”, kaže Kara-marko. “Moramo reći stop, jer ćemo postati humani-tarna katastrofa Evrope. Sad čujem da se gradi kampza prihvat izbjeglica na Prevlaci. To je katastrofa. Mo-ramo reći da mi to više nećemo. Šta će biti s našimturizmom ako deseci hiljada ljudi budu stacioniranipo Dalmaciji? U Hrvatsku je do sada ušlo 73 hiljadeljudi, pitanje je koliko ih je izašlo. Ko su ti ljudi? Ko ihpregleda? Sve je to vrlo šlampavo”, kaže Karamarko.

3

Američka pomoć završava kod ISIL-a

NEW YORK, SAD

R uski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je ame-

ričku podršku pobunjeničkim snagama u Sirijinelegalnom i neefikasnom, istakavši da pobunje-nici koji prođu obuku SAD-a odlaze da se pridružeIslamskoj državi (ISIL) s oružjem kojim ih je snabdjelaSAD. “Po mom mišljenju, osiguravanje vojne podrškenelegalnim strukturama u suprotnosti je s principimamodernog međunarodnog prava i Poveljom Ujedinje-nih naroda”, rekao je Putin za američke medije. “Ispo-stavilo se da je samo 60 od tih boraca adekvatno obuče-no i svega četiri ili pet ih zapravo nosi oružje. Ostali sudezertirali s američkim oružjem da se priključe ISIL-u”,kazao je Putin. On je istakao da se podrška Rusije As-sadovoj vladi zasniva na Povelji UN-a. “Mi pružamopodršku samo legitimnim vladama. Od danas to je uformi snabdijevanja sirijske vlade oružjem, obuke ihumanitarne pomoći za sirijski narod”, dodao je.

4

Francuska je izvela zračne udare u Siriji na temeljuobavještajnih podataka prikupljenih tokom izviđa-

nja iz zraka u posljednje dvije sedmice, saopćeno jeiz Ureda francuskog predsjednika. “Te zračne udare,prve u Siriji, izveli smo u saradnji s našim partnerimau regiji. Oni potvrđuju odlučnost u našoj borbi protivterorističke prijetnje koju predstavlja IDIL”, ističe se usaopćenju iz Elizejske palače, bez drugih detalja o ope-raciji. “Napast ćemo svaki put kad bude ugrožena naša

nacionalna sigurnost”, dodaje se. Napominjući ipak dase za “sirijski haos mora pronaći globalno rješenje” ida se “civile mora zaštititi od svih oblika nasilja, kakoISIL-a, tako i drugih terorističkih skupina, ali i od smr-tonosnog bombardiranja Bashara el-Assada”, Francu-ska ocjenjuje da je “potrebnije nego ikad provesti hitnupolitičku tranziciju”. U toj tranziciji koja će uključivatipredstavnike režima i umjerene opozicije Francuskasudjeluje i aktivno će sarađivati zajedno sa svim zainte-

resiranim stranama, pružajući podršku UN-ovom po-sebnom izaslaniku za Siriju, navedeno je u saopćenju.Ovo je prvi put da je zvanična francuska politika osta-

vila mogućnost da se rat okonča a da sa mjesta čelnikaSirije ne odstupi aktuelni sirijski predsjednik Basharel-Assad koji se godinama bori protiv hiljada teroristasponzoriranih izvana.

PARIZ, FRANCUSKA

1

Iračani ne želeostati u Finskoj

HELSINKI, FINSKA

S totine Iračana proputovali su cijelu Evropu kako

bi stigli do Finske, da bi na kraju odlučili vratitise natrag. Tvrde da im se ne živi na tako hladnomi dosadnom mjestu, piše AFP. Posljednjih nekolikosedmica migranti prelaze natrag u Švedsku prekograničnog prijelaza Haparanda – Tornio, tek sat vo-žnje udaljenom od Arktičkog kruga, dok finske vlastitvrde da sve više zahtjeva za azilom istječe, što značida je tražitelj ili odustao od traženja zaštite ili jedno-stavno nestao. “Recite cijelom svijetu da mrzim Fin-sku. Prehladno je, niko ne pije čaj, nema restoranani barova, ulice su prazne”, požalio se 22-godišnjiMuhammed, koji tvrdi da je proputovao 750 km juž-no od Helsinkija, a zatim i 750 km natrag do prije-laza Tornio kako bi prešao u Švedsku. Migranti bezodgovarajućih putnih dokumenata ne mogu koristititrajektnu liniju između Helsinkija i Stockholma.

F O T O E

P A

Zračni napadi naISIL u Siriji

1

5

Vojska smijepucati na civile

TEL AVIV, IZRAEL

Izrael je zvanično dozvolio svojim vojnim trupamaupotrebu vatrenog oružja prema Palestincima i

drugima koji ih budu kamenovali. Iz Ministarstvasigurnosti Izraela potvrdili su da je minimalna za-tvorska kazna za kamenovanje četiri godine, pre-nosi Russia Today. Također su date ovlasti izrael-skoj policiji da može koristiti bojevu municiju protivosoba koje vojsku napadaju kamenjem i Molotov-ljevim koktelima i to čak i kad je ugrožena neka

treća osoba, za razliku odranije, kad su policajcimogli pucati samo ako je njihov život bio u opa-snosti. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu jekazao kako njegova vlada želi promijeniti dosadaš-nju situaciju gdje su “bacači kamenja” predstavljaliopasnost a prolazili nekažnjeno. On je pohvalio rad

Vlade koja je jednoglasno izglasala nove sigurnosnemjere. Netanyahu je na Twitteru poručio: “Objav-ljujemo rat onima koji nas napadaju kamenjem.”



PRESSP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 17

Srbijanski sedmičnik Nin u

svom novom broju uz ostalo

donosi intervju sa srbijanskim

režiserom Kokanom

Mladenovićem koji kritizira

stanje u državi. Mladenović

je nedavno priveden u

policiju zbog davanja

intervjua medijima.

Hrvatski sedmičnik

Nacional iz broja u broj

piše o predstojećim općim

izborima u Hrvatskoj, ali i o

stanju u HDZ-u te o njihovom

predsjedniku Tomislavu

Karamarku za kojeg ovaj

put tvrde da prijeti svim

medijima u Hrvatskoj.

Britanski sedmičnik

The Spectator u svom

najnovijem izdanju uz ostalo

donosi priču o politici Velike

Britanije prema Kini i Tibetu

kroz prizmu Dalaj Lame

koji postavlja pitanje

Britancima: “Gdje je

moralnost u politici?”

Legendarna regija američkog zapada mjesto je održavanja velikog Red Bull svjetskog šampiona-ta u zra čnim trkama. Monument Valley ili Dolina spomenika portret je američke divljine koju

su popularizirali američki pisci, slikari, fotografi pa i filmski reditelji. Danas se ta popularnostDoline spomenika koristi, da ne kažemo zloupotrebljava, u marketinške svrhe. No, ipak nikone može osporiti veličinu poslovnih poteza kompanije Red Bull. Amerikanac Kirby Chambliss,

Francuz Nicolas Ivanoff i Nijemac Matthias Dolderer tu su da kao piloti uđu u legendu Red Bu-lla, kao što je Monument Valley ušao u legendu američke kulturne baštine.

Svijet u objektivu

Na španskoj političkoj sceni

ponovo se odigravaju važni

procesi. Ovaj put u fokusu

novog izdanja španskog

sedmičnika Tiempo je

predstojeći referendum

o nezavisnosti španske

pokrajine Katalonije kojem

se protivi Madrid.

Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugimau lice, obmanjuju se laskanjem i prozirnopretvorljivim udvaranjem, a to im čestopošteno ljudski izgleda nesrazmjerno hrabrijenego da jedni drugima kažu golu istinu.

Miroslav Krleža,pisac

MISAO SEDMICEIZJAVA SEDMI CE

Rusi tvrde da svoju zračnu bazu u Latakiji jačaju kako bi mogli učestvovati u borbiprotiv ISIL-a, ali njihovo prisustvo neminovno

jača Assada, što povećava njihovu moralnuodgovornost za zločine Assadovog režima.

Philip Hamond, britanski ministar vanjskih poslova

TWEET SEDMICE

Spor između Hrvatske i Srbijese okončao dobro zahvaljujućitimskom radu AleksandraVučića, Zorana Milanovićai Johannesa Hahna.

Federica Mogherini,komesarka za vanjske poslove EU

F O T O J O

E R G M I T T E R |

R

E D B U L L C O N T E N T P O O L



18 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

INTERVJU

Rijetko upoznate čovjeka kojinema neostvarenih želja; dr. Dra-gan Đokanović je upravo takav.

voj je život uspio balansirati među tri lju-avi: sporta, medicine i pristojne politike.orodica je, međutim, uvijek bila njegovarva i nezamjenjiva ljubav. Naš razgovorrekida uznemireni poziv majke njegovogalog pacijenta pa joj strpljivo daje uput-vo. Kaže da je u životu svakog čovjekaažno brinuti o očevini: “Nema sreće akomo za dvije godine rasturiti ono što smo

odinama gradili.” Razgovarali smo o po-

atku gimnastike u Sarajevo, o važnostiorodice i odgoju djece, ali i o politici, za-emarenosti ćirilice, te razlozima zbog ko-h je specijalizirao pedijatriju.

ekar ste. Pedijatar neonatolog. Sportist

mnastičar. Bavite se i politikom pomi-enja. U ovom tripartitnom odnosu Va-h interesiranja, šta je na prvom mjestu?

Kako u koje doba. Tokom studija prvo mje-sto zauzimala je gimnastika, ali njome samse, tako sam odlučio, mogao baviti samoako ispite položim na vrijeme. Kad sam za-

vršio studij, napustio sam sport i posvetiose medicini. Zatim zasnivam porodicu kojapostaje i ostaje mojim najvažnijim priorite-tom. Devedesetih kreću politička zbivanjau Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini; mojuporodicu činila je supruga u drugom stanjui malo dijete, pa sam, kao brižan suprug iotac, ali i kao odgovoran građanin, htiodoprinijeti da sve dobro prođe, da se oba-

vi demokratizacija države te da zaplovimou mirne vode i sretno doba. Zahvaljujućisportu mnogo sam putovao i mnogo toga

vidio, za razliku od većine naših građanakoji nisu imali tu priliku. Cijenio sam svešto demokratija može donijeti pa sam htioi sam tome doprinijeti, ali sam istovremenobio svjestan da se poražene političke opcijeiz Drugog svjetskog rata vraćaju u život ižele se vratiti na prostor Jugoslavije i Bosnei Hercegovine. Iskreno, mislio sam da ćekomunisti izgubiti, da će pozitivne snage i

demokratija doći na vlast, da će Jugoslavijabiti mirna zemlja. U tom periodu politikami postaje najvažnija i od tada se moj životkreće između medicine, gimnastike i politi-ke. U svemu sam aktivno učestvovao: prvosam se zalagao da se ne desi rat, a kad sedesio, onda da se što prije završi. Nakonrata posvetio sam se struci i opet sportu –u septembru 2009. godine osnovali smoGimnastički klub “Dragan Đokanović”.Sad mogu reći da djeca vole dolaziti u salu,napravili smo obećavajuću atmosferu ipretpostavke za sretno gimnastičko dobau Sarajevu. Ako nas okolina bude pratila,uskoro će doći i do većih rezultata. No, bezobzira na vrhunske rezultate, vratili smo gi-

mnastiku u grad.I prije nego što smo osnovali klub bio

sam svjestan da se gimnastika, kao temelj-ni sport, ugasila u gradu, da smo ostali beznastavnika fiskulture u osnovnim i sred-njim školama koji poznaju i vole ovaj sport.Gimnastika traži mnogo znanja, pa akonema stručnjaka nema ni gimnastičkogsporta. To nismo mogli ni željeli dozvoliti!

Roditelji djece s kojom radite u klubuhvale Vaš rad. Osim što prenosite vješti-

ne gimnastike i sportski duh, kažu da ste

dobar motivator i edukator.

Kao roditelj i kao pedijatar htio sam otvo-riti klub, ustvari osmisliti sportski ambijentza djecu koji će roditelji prepoznavati i bitisretni što im je dijete dio toga. Mislim dasmo supruga, sinovi i ja uspjeli u tome: uklubu se fino trenira, gradi se drugarskaatmosfera, djeca vole sport, ničim ih ne op-terećujemo, a, opet, postepeno ih discipli-niramo. Savladavaju gimnastičke elemen-te, ali poštuju i sportski red na treningu.Osjećam se zadovoljno, postigao samo onošto sam želio. Sad vrijeme treba donijeti re-zultate, ali mogu reći da je klub dobro ute-meljen i ne može nestati.

U radu kluba učestvuju Vaša supruga i

dvojica sinova. Kako ste uspjeli organizi-

rati i angažirati cijelu porodicu?

Kad smo osnovali porodicu, supruga i ja smo se dogovorili da mnogo radimo s

AZGOVARALA AJLA ŽUJO-DEMIROVIĆ

[email protected]

ao nekome ko se bavi politikom posebno mi je važno da na jednom treningu vi čem: “Petre, budi

miran!” ili “Ali, umiri se!” Važno je da budemo ono što jesmo, tek takvi se možemo složiti i međusobno

oštovati. Neka svako čuva svoje, ali i poštuje tuđe. Tek tad su prijateljstva moguća!

Moramo se vratiti porodici,tradiciji i precima

DraganĐokanović je rođen 20. aprila 1958.godine. Osnovnu školu,gimnaziju i Medicinski

fakultet završio je

u Sarajevu. Za odličanuspjeh tokom

osnovnoškolskogi srednjoškolskog

obrazovanja nagrađen jeZlatnom značkom “Ognjen

Prica”. Specijalizirao jepedijatriju, trenutno radina Pedijatrijskoj kliniciKCUS-a kao pedijatar-

neonatolog. Njegova prvaljubav, međutim, bio je

sport, gimnastika. Višestruki je pobjednik juniorskih iseniorskih prvenstava, aviše puta je nastupao kao

reprezentativac Jugoslavije.U septembru 2009. godine,

uz svesrdnu pomoć porodice,osniva Gimnastički klub

“Dragan Đokanović”u Sarajevu.

ROF. DR. D RAGAN ĐOKANOVIĆ



ecom, da nam oni i njihov odgoj buduajvažniji i uvijek na prvom mjestu te daa drugim područ jima postižemo onolikooliko objektivno čovjek može postići. To, naravno, zahtijevalo mnogo vremenapriče s njima. Odavno smo prijatelji, oniu slobodni mladi ljudi, ali žele biti s nama,ajedno pijemo kafu, vole s nama ići na zi-ovanje i na ljetovanje. Obojica su treneri

klubu. Roditelji djece koju treniramo tode, sviđa im se i često to ističu. Vrlo smo

adovoljni zbog toga.

vakog se dana osmišljavaju zdraviji na-ni ishrane, novi programi tjelovježbi,formacije su dostupne. No, istovreme-

o, predviđanja govore da su današnjaeca prva generacija koja će živjeti kra-

e od svojih roditelja – usljed nezdravogvota. Kao ljekar i sportist, kako komen-rate ovo žalosno stanje?a, trebaju početi primjenjivati znanja.nanja su sad dostupna kao nikad prije,oslovno su servirana na tacni. Prije inter-

eta su profesori na fakultetima, sjećam se,krivali stručne časopise od konkurencije;ošlo je, međutim, novo vrijeme: oni koji

bave naukom žure objaviti svoja naj-ovija dostignuća, iznijeti u javnost infor-acije da bi ih publika što prije pročitala.akle, znanje je tu i kad je već tu, zašto gae primijeniti? Zašto se ne hraniti zdravo,ašto ne primijeniti znanja o zdravom od-oju? Zdravo dijete se mora baviti nekimportom, nekom fizičkom aktivnošću, neora to nužno biti aktivnost u sportskomubu. Gdje ste danas vidjeli djecu da seraju školice, da vježbaju s hula-hopom?sve su to rekviziti koji su pomagali da

eca lijepo izgledaju, da imaju zdravučmu, da budu vješti i spretni... Pogle-ajte koliko je samo šećera oko nas, pa navakom koraku su neke slatke zamke! Odmog rođenja djeteta roditelji žure da mu

ešto daju, da ga odobrovolje, da ga na-miju. I, pravo za neki slatkiš!

a, jesmo li postali društvo robova vlasti-djece? I u tom smislu, kako Vi postiže-disciplinu s djecom u sali?

a, to vidim po jednom broju roditelja, po-otovo kad prvi put dođu u klub. Ni oni, anjihova djeca uglavnom ne razumiju kad

ažem: “Vrsta!” ili “Mora se!” Kao da im jeepoznata mogućnost da se djetetu neštoože i narediti. Želio sam pomoći pa sam, kao dijete ovog grada, “fisovsko” dijete,

risjetio mnogih trenutaka iz perioda svogdrastanja, poslužio se tim iskustvima ironašao formulu da ih naučim sportskomdu pomoću doze mangupluka; na kraju,

a ih naučim mangupluku. Roditelji su tozumjeli i prihvatili. Ta formula se primje-uje u našoj sali: malo podvikivanja, maloangupluka, ali postiže se red. Vidjeli smoecu koja dođu u vrlo zapuštenom stanju;e kažem da im fali roditeljske ljubavi, aliaprosto fali onaj trenutak da dijete znaokle su mu granice. Ne smije mu sve bitiadohvat ruke, ne može kontrolisati rodi-

lje, ne treba biti glavni gdje god se pojavi,ti sve podređivati svojim porivima. Ovoveoma važno općenito u radu s djecom,

e samo sportskom radu: morate prihva-i to dijete, uvući ga u sportsku sredinu,

mogućiti mu da samo formira svoje druš-o. Kao nekome ko se bavi politikom, po-bno mi je važno da na jednom treningučem: “Petre, budi miran!”, ili “Ali, umiri

se!” , “Tako je, Luno!” ili “To, Mahin, od-lično je to!” Važno mi je da svi u sali bude-mo ono što jesmo, jer tek takvi se možemosložiti i međusobno se poštovati. Nekasvako čuva svoje, ali i poštuje tuđe. Djecato prihvataju i siguran sam da su njihovaprijateljstva moguća!

U svom političkom govoru i pisanju spo-minjete “dobronamjerne i pametne” poli-tičare, svakako su nam neophodni. Šta je sdobronamjernim i pametnim gra đanima?Upoznao sam sve ljude koji su 1990. godi-ne ušli u politiku, a i oni mene, naravno;sa svima sam razgovarao i vidio očemu seradi. Nekim slučajem, na prvom javnomtelevizijskom predstavljanju tih, novih po-litičara, imao sam priliku prvi se obratiti

javnosti i tom sam prilikom rekao: “Upo-zoravam građane Bosne i Hercegovine imolim da sačuvaju mir, da ne nasjednu na

prič

e ovih ljudi. Upoznao sam ih i nemapotrebe njima povjeriti svoju budućnost dote mjere!” Ja sam ih upoznao tada, a kasnijesu se i sami otkrili. Izgrađivali su infrastruk-ture, poslije “odgajali” podmladak po svomukusu, pa, kako narod kaže, “ne može is-pasti pravo ono što je nakrivo nasađeno”.Međutim, postoji problem i u građanima

– napravljena je jedna vrsta ovisnosti, nemogu jedni bez drugih, pa dobronamjernipolitičari i dalje ostaju u sjeni.

Ugledni američki univerzitet Massa-chusetts Institute of Technology (MIT)objavio je listu najpoznatijih ljudi u hi-storiji pojedina čnih zemalja; Vaše ime

se našlo na 17. mjestu ove liste. Je li za-brinjavajuća činjenica da su se na toj listinašla imena atentatora, osuđenih ratnihzločinaca, u najblažem sumnjivih lica? Inijedno žensko ime?To je lista poznatih ljudi opisanih u wiki-pedijama, ne pozitivno poznatih ljudi. Neulazi se tu ni u kakvo vrednovanje, napro-

sto se radi o skupu podataka i tako je kako jeste. Naravno, postoje kriteriji o tome štatrebate navesti o jednoj osobi da bi wikipe-dija to objavila. Pročitao sam tu listu, mno-go je političara i sportista na njoj. Logično,

jer su i jedni i drugi međunarodno poznati.Teško je nekom iz nekih drugih profesijaovdje nešto napraviti a da to bude poznatoi u Španiji, Njemačkoj i slično. Međutim,

koliko znam, lista nije zatvorena, žene jošmogu postići te rezultate.

U vremenu nepismenosti i polupismeno-sti te u nedostatku kulture u komunikaci- ji, primijetit ću da je lijep osjećaj posjetiti Vašu zvaničnu stranicu – pišetećirilicom ilatinicom ravnopravno.Uvijek sam pisao i ćirilicom i latinicom, uvi-

jek sam oba pisma doživljavao kao vlastita.I ona to jesu! Nikakvih predrasuda nisamimao ni prema ćirilici ni prema latinici nitisam favorizovao jedno pismo u odnosu nadrugo. Neprijatno vrijeme već prolazi i onoće za nekoliko desetaka godina biti ružna

prošlost; mnogo je zapisa, videozapisa i ra-znih snimaka, vrijeme će otkriti sve tajne isvi će vidjeti kakvo je ono bilo. Kad se sveposloži u glavama ljudi, bit će jasno da tonije vrijeme koje treba pozitivno komenta-risati, to je vrijeme koje uopće nije potrebnokomentarisati. Ljudi će se vratiti razumu ikulturi, a ne možemo se razumjeti ako nečitamo. Ako napišem tekst ćirilicom, a vine znate ćirilicu, kako ćete znati šta samnapisao? Rusija je ogromna država, u njoj

je sve ćirilicom napisano, a mi ne smijemozaboraviti njihov doprinos nauci. U Srbiji sepisalo i piše ćirilicom, mnogo je onih kojisu i mimo političkog konteksta pisali ćirili-com i to djela koja će biti vječna na našimprostorima. To je književna baština ovogregiona! Neko je namjerno zapostavio ći-rilicu, svjedoci smo da se ovo pismo bespo-trebno stavlja u politički kontekst – neka sepolitičari bave politikom, a pismo je pismo,starije od svih naših politika! Doći će lijepo

vrijeme i svi ćemo vidjeti da to nije nenor-malno, možda ja to malo i namjerno radim,da dam skromni doprinos. Pišem ćirilicomi nemam nikakvih problema!

Kako da djecu “naučimo” da vole ovu, jedinu, domovinu? Često smo spremniizvikivati parole, imena, ali nam često togžara nedostaje u svakodnevnici.

Ne može kampanjom, ni političkom nimedijskom! Ispričat ću vam jedan detalj.Prije pet-šest godina bio sam dežurni nastaroj klinici, zove me neki čovjek i kaže:“Doktore, mi se nismo upoznali, ali Vašpokojni djed i moj babo su bili dobri pri-

jatelji.” Kažem ja njemu: “Ako su oni biliprijatelji, i mi smo!” Supruga mu je bila uporođajnoj sali, kolegama sam prenio da seradi o mojim prijateljima. Poslije je ona go-

vorila: “Do doktora Dragana i od doktoraDragana!” Zašto ovo govorim? U porodicismo njegovali to razumijevanje i prijatelj-stvo s muslimanima. Sjećam se političkihzbivanja 1990-ih godina, tad je pokojni

akademik Milorad Ekmeč

ić

rekao: “DoktorDragan ima duboke prijateljske veze s mu-slimanima”, ja toga nisam bio svjestan, tomi je bilo prirodno, normalno. Naknadnosam razmišljao zašto je to tako: vjerovatnozbog života u ovom gradu, a prvenstvenozbog onog što nosim iz porodice: naša kuća

je pravoslavna i srpska, ali uvijek otvorena!Nikom nije smetalo to naše. Moramo se,

bez obzira na utjecaje sadašnjeg doba, vratiti našoj porodici, našoj tradiciji i preci-ma, vidjeti kako su oni osiguravali hranu,školovali djecu, slagali se s komšijama. Svikoji su htjeli izazvati rat na ovim prosto-rima znali su za “problem” složnih kom-šija, znali su da će braniti jedni druge, pase morao dovesti neko sa strane. Moramose, znači, vratiti porodici, pozitivnoj poro-

dičnoj ekonomiji, složnom životu i to ćenas osigurati kao državu. Ne može mojedijete biti sretno ako vaše nije, nema srećeako moje dijete ima, a vaše nema. Mora sepostepeno zavoljeti i poštovati prva kom-šijska porodica, a onda cijeniti i sve daljnjekomšije. Ni kao pojedinci ne trebamo bje-žati u sebe niti se zatvarati u uski, herme-tički, porodični krug nego upravo obrnuto,taj uski porodični krug utemeljiti ljubavljui čuvati, osigurati ga solidnom ekonomi-

jom, te vidjeti šta se dešava kod komšijei biti nesebičan. To je put do patriotizma.

Kako ste odabrali pedijatriju, poslovično

žensko zanimanje?I meni je pedijatrija nekako bila ženskaspecijalizacija, pa mi ni na pamet nije pa-dala. Bio sam sportist pa su u obzir dola-zile hirurške grane; bilo je logično da se,naprimjer, bavim traumatologijom. Kadsam počeo raditi kao ljekar opće prakse,uvidio sam da imam mnogo pacijenata, dami dolaze stariji ljudi te sam počeo razmi-šljati o internoj medicini. Međutim, kad seu martu 1988. godine rodio naš stariji sin,definitivno sam odlučio. Medicinu sam pr-

venstveno upisao kako bih sportsko znanjeupotpunio medicinskim, da djelujem pre-

ventivno, da se ne povrijedim. Tako sam

razmišljao, a ako bi me neko upitao zasavjet, pa bit ću nesebičan! Rekao sam tadsebi: “Vrati se svojoj logici, zašto si upisaomedicinu? Odluči se za pedijatriju, jer pe-dijatar će ti stalno trebati, bit će još djece,a ako neko bude tražio pedijatra, tu si. Sadsam mnogima pedijatar!” Pedijatrija mi jezaista pravi izbor, vjerovatno će i sin kojizavršava medicinu krenuti tim putem. NV

P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 19INTERVJU

Pokojni akademikMilorad Ekmečić

rekao je: ‘Doktor

Dragan ima duboke

prijateljske veze s

muslimanima‘, ja toga

nisam bio svjestan, to

mi je bilo prirodno,

normalno. Naknadno

sam razmišljao zašto

je to tako: vjerovatno

zbog života u ovom

gradu, a prvenstveno

zbog onog što nosim iz

porodice: naša kuća je

pravoslavna i srpska,

ali uvijek otvorena!

Ni kao pojedinci ne

trebamo bježati usebe niti se zatvarati

u uski, hermetički,

porodični krug nego

upravo obrnuto,

taj uski porodični

krug utemeljiti

ljubavlju i čuvati,

osigurati ga solidnom

ekonomijom, te

vidjeti šta se dešavakod komšije i biti

nesebičan. To je put

do patriotizma



OGLAS20 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .



IDAY, OCTOBER 02, 2015, 2 KM, WEEKLY NEWSPAPER, ISSUE No 157 ENGLISH

26TRAVELER’S LOUNGE

The Turkish government has de-clared a nine-day public holiday

for Eid al-Adha starting on Sept.19, with a half a day off for private sectoremployees falling on Sept. 23.

Getting ready for this Muslim holi-day is equivalent, I’d say, to doing so forChristmas or Easter. Be sure you are notcaught by surprise and have enough cashto last through the holiday because the

ATMs will run out! This long holiday willalso affect your travel and business plans,so be prepared for it.

It is the most important religious holi-day of the year and is known as KurbanBayramı, pronounced koor-BAHN bahy-rah-muh. The Arabic name is Eid al-Adha

or Eid el-Kebir. Kurban Bayramı

beginson the 10th day of Dhu al-Hijjah on theMuslim calendar and lasts for four days.This year, the holiday begins on Sept. 23at noon and lasts for four full days, endingon Sept. 27. For newcomers to Turkey, youmay hear people saying the word “arife.”This means that the day is a half-dayholiday and the holiday begins at noon

prayers. You will notice that all banks andschools, as well as any official or govern-ment offices, close. Millions of Muslimsaround the world will offer a sacrifice toGod on the first full day of the holiday.

If you are curious, like me, you areprobably interested in other faiths andtheir practices. I’d like to share a few im-portant points about this major Muslimholiday to help those of you who are non-Muslims traveling in a Muslim country,or those who have a Muslim neighboror colleague, so you can better under-stand the Islamic holiday. Let me sharea few points from my piece, “Celebra-tions around the corner,” (Oct. 12, 2012)here with you: “Kurban Bayramı, or Eidal-Adha, is the Islamic festival that coin-cides with the end of the annual pilgrim-

age to Mecca, and is marked by sacrificingan animal such as a sheep, goat, camel orcow. By the way, if you have been in anairport around the days prior to this holi-day you will have noticed people dressedin white wraps or robes. This is becausethey were either headed to or returningfrom Mecca. This is the fifth pillar, knownas the Hajj, or ‘pilgrimage.’

“Kurban Bayramı commemorates theQuranic story where Abraham shows theultimate act of submission to the will ofGod (‘Islam’ means ‘submission’) by being

prepared to sacrifice his son Ishmael. Godstops him and instead leads him to sacri-fice a ram in the place of his son. (This issimilar to the Jewish and Christian story,except that in the Torah and Bible the sonis Isaac, not Ishmael).” Muslims aroundthe world will participate in this tradition.The head of a Muslim household plansand prepares to sacrifice an animal such as

a lamb or goat, or joins others in sacrificinga cow or camel on the morning of the firstfull day of the holiday period. In more re-cent years, it has been required to performthe sacrifice in designated places. You willsee authorized sacrifice abattoirs (kurbankesme yerleri) in fields around and outsideof cities. These special areas are establishedby city governments for the sacrifice of ani-mals under sanitary conditions. It is illegalto sacrifice animals outside of these areas.

On the first day, the women are busypreparing a lavish meal made from themeat of the sacrifice, and friends and fam-ily are invited to feast. The excess meatand the hide are donated to charity.

In my book “Culture Smart: Turkey”I explain the significance of the holidayin more detail. In short, the purpose is to

identify with Abraham’s willingness tosacrifice everything, including his son,to God and to celebrate God’s deliver-ance of Abraham by providing a sheepas a substitute.

The main idea of the sacrifice is char-ity. Some Muslims choose to donatemoney to their favorite charity rather thanperform an animal sacrifice. NV

www.novovrijeme.ba

CHARLOTTE McPHERSON

22

Steve Barnett:Plan for tomorrow

but live for today

INTERVIEW COLUMN CORNER

24’

Sacrifice, sharing and celebration

The Mennonitesin Canada

You have probably

noticed in recent

days many animals,

particularly sheep, tied

to poles and fences

and in lots and on

street corners or in

market areas. That’s a

big clue that the Feast

of Sacrifice holiday isaround the corner

A few refugeerealities tokeep in mind

The main idea

of the sacrifice

is charity. SomeMuslims choose to

donate money to their

favorite charity rather

than perform an

animal sacrifice

EID AL-ADHA

P H O T O T

O L G A

B O Z O G L U |

E P A

S eve Barne :Plan for tomorrow

but live for today

INTERVIEW



ENGLISH22 F R I D A Y , O C T O B E R 0 2 , 2 0 1 5

The fluster is not necessarily aimed atthe Syrians in this case. Refugees areseen by many as sick patients of a sort;

o one wants to deal with them, no one reallykes them, and many believe the refugees mustave done something wrong, something toeserve the situation into which they’ve fallen.is this stamp of guilt affixed onto them that

eeps hands from stretching out without hesi-tion to help them. In the background, there isso the all-important factor of selfishness thatays a role herein, too. But the real truth is,any refugees go on to create incredible things

their new countries. After all, migration is and of fertilization of new lands.Refugees, with no country to call their

wn, are poorer than the poorest; but thenly time people condemn their fate ishen they die en masse on the high seas, or

uffocate to death in locked trucks parkedy the road. The world seems to unite ineating them, universally, as though theye a plague. Which is why, when they fi-ally do find a country, refugees try to fit innd become as local as possible; their onlyoncern is then to get themselves accepted.

The state of refugees is often an exact paral-l to whatever the state of human rights was ine country from whence they came. No living,

reathing person in the world abandons theirountry for no good reason; there is always aolitical, economic or conflict-related reasonvolved. A refugee is someone who has lost therotection of his or her state with regard to see-g the very serious problems in their lives fixed.refugee is a person whose livelihood is at

sk. At the same time, a refugee is someoneho, because he or she is faced with a very ba-c legal vacuum, is open to all sorts of manipu-tions and exploitation.

Economic and physical exploitation areresent anywhere there are refugees trying

save themselves. And the dirty “refugeeaffic,” off of which so many profit in largend small ways, has a yearly turnover of

ound $100 billion. One defining factor inl this is the lack of clear policy on refugeescountries that are transit crossroads for

fugees, or even ultimate destinations. Theternational law that began to take shapeter 1945 saw the 1951 Geneva Refugeeonvention go down on the records, de-ning some of the most essential principleshere refugees were concerned. Western

countries try to implement the often insuf-ficient, narrow and even sometimes selfishlaws with regard to refugees, and they dothis with great levels of social contribution.

When it comes to Turkey, which for cen-turies now has received waves of refugeesfrom elsewhere, this country too has neverpossessed any serious policy on refugees.Today, the defining practice in place thatdistinguishes Turkey with regard to refugeesis that its border gates are still open. In themeantime, the refugee leg of the already-collapsed Syrian policy is now collapsing.

The reason for the absence of a refugeepolicy in Turkey is the geographic reservationplaced on the 1951 Convention. According tothis legal caveat, the demand for refugee sta-tus from people outside of Europe – like theSyrians – cannot be processed properly. In-stead, they are treated like an ambiguous set

of “visitors.” What this sort of temporary pro-tective stance amounts to is saying something

like “until you head off to a third country, I’lltake good care of you.” But since these aregenerally refugees who are not heading offanywhere in the foreseeable future – least ofall back to their home countries – the problemstarts to grow like an avalanche.

Until this caveat placed on the 1951 Con- vention is lifted, Turkey will never possess anylegal or managerial set of regulations that makedealing with refugees easier. There needs to bea transition away from the imbalanced, incon-sistent, emotion-guided approach to treatingrefugees, and instead into a modern and law-based realistic approach that recognizes refu-gees as just that: refugees, and not visitors.

From the very start of the Syrian situation,the Ankara government tried to isolate therefugees. The Turkish and international presshave no contact with the refugees outside ofofficial United Nations/Red Cross type tours

of the camps. The main reason for this is that Ankara largely seems to view the Syrian refu-

gees as a vehicle for its own Syria policies. Butof course you cannot have armed refugees. Armed refugees present a danger to other refu-gees, as well as to the country that has acceptedthem. If the country that accepts the refugeesis going to send military help to some of thegroups in the country from which the refugeescame, it cannot use the refugees to do so.

As all of this unfolds, Turkey is also busypushing for international assistance – this de-spite the fact that the government trumpetedloudly to the world, just as it did after the Vanearthquake, that it could meet the refugees’ various needs on its own. Thus the whole “yougive us the money, we’ll spend it here” ap-proach is difficult to take seriously now.

One final point: Do not think for one mo-ment that the refugee problem will remain lim-ited to Syria. If Turkey’s government remainson its current path, it could well be that Turkish

refugees will start hitting the roads for elsewhere, just as they did back in the 1980s. NV

A few refugee realities to keep in mind

c o l u m n

c o rn e r

HIS NAME AND LAST NAME IS: JERKO IVANKOVIĆ LIJANOVIĆ

I got a confession to make: I feel a bit sorry for Jerko. Yes, the very Jerko who, having hadall that money, political influence and powerful people kneeling before him, is now onlyleft with two last names – Ivanković Lijanović. Just as kids usually have one among them topoint their fingers at for every shenanigan so is Jerko the one who is taking the blame forthe shenanigans of his several-million worth pals. Not only does he accept his role, but healso plays it well: prior to being arrested, he announces a police action via his politicalparty, he prepares his being-arrested pajamas more and more carefully, aware thatthe first impression is the most important, so that the show is getting better everytime. People are entertained, it is all farcical, and it slips everyone’s mind who,when, where and how had appointed Lijanović minister. Who let the fox guardthe henhouse? Why is it only years afterwards that the farmer has realized afox is feasting on his chicken? Is the farmer an accomplice or a victim? The-re are many questions and only a Zlatko could know the answers. H. H.

P H O T O S


ENGIZ AKTAR

The world watches as

countries around the

globe struggle to face

the enormous waves

of refugees, many of

whom come from Syria,

spreading out overborders. It appears that

many European countries

– particularly those who

were until recently under

the Soviet sphere – have

quickly forgotten

their own pasts

P H O T O T

O L G A B O Z O G L U |

E P A

THE FUTURE OF THE MIGRANTS

o, having hadm, is now onlymong them to the blame foris role, but hehis politicalware that

er everywho,arda



New York City is literally the world capital these days. World leaders gather there for the UN General Assem-bly. If New Yorkers don’t object to the presence of somany long VIP car lines and the accompanying noise ofpolice sirens – why should we in Sarajevo object? Everysound of that siren reminds a New Yorker of the impor-tance of that city and what prestige it is to not only workthere but also see what hundreds of thousands of tour-ists don’t spare any expense for. Contemporary inhabit-

ants of New York know that they are living the dreamof some of their ancestors who had a broad perspective.Those people had known in 1937 that digging a tun-nel below the Hudson River will pay off. Several yearslater, two more tubes were inserted, so that there are100,000 cars going though the Lincoln Tunnel every dayfrom New Jersey to NYC and the toll for each car is usu-ally $10. Every day. This capital explicitly shows what itmeans to believe in an idea and to persist in the process-es. To not expect anything to happen in a flash. I believethat if there were an idea that realized itself more quicklythan planned, the initiator would relinquish it. What canbe more important than the on-going heads of statesor governments speaking? Well, probably the meetingsthat happen at the margins of the assembly. It’s difficultfor me to understand analysts and journalists who criti-

cize the makers of decisions and laws for consideringsome issues outside institutions. They use terms like cof-fee shop, settee, backstage. “Decisions have always beenmade in exactly that kind of informal ambient only tobe chewed over in formal ones”, said Salih Konjhodžić,a Tanjug reporter for the Middle East for many years,to me some 20 years ago, while saying how it was al-

ways more convenient for him to be in Istanbul than in Ankara. Decisions announced in Ankara have alreadybeen given green light in Istanbul. The same is true of

D.C. and NYC. It’s difficultfor me to be taken seriouslyat those marginal meetingsbecause I represent a coun-try of 3.5 million people and51 thousand square kilom-eters. Even before I allowthe person I’m speaking toto express their astonish-ment for wasting their timeby talking about a slightly

bigger neighborhood, I try to retain their attention bysaying that BH is only a part of a broader so-called Bal-kan market, where 30 million people spend their housebudgets. Albania representative is also present and he’shappy with the growing interest of an Indian businesschamber president after we told him how the electricityprice is still low in the region and he said that we shouldprepare for a new wave of investments from India.

Whether those Indians will come is not important. Butno Balkan country can be part of the global market on

its own. That’s a fact you can’t see from Sebilj or some700 meters around it or with your feet in the Vrbas orfrom Belgrade, be it on water or not. An investor doesn’tcare the least about somebody’s stubbornness in entityprinciples or calls for “everybody in one state”. After me,a smart Tanzanian kindly joined the Indian. The worldis one big market. Ticket scalpers, hustlers, middlemen,cadgers, boors, producers and buyers with cash. They’reall there. Everyone chooses their part. NV

ORHANHADŽAGIĆ

SETTEES OF

THE WORLD

[email protected]

NYC explicitly shows

what it means to believe

in an idea and to persist

in the processes. Tonot expect anything to

happen in a flash

F R I D A Y , O C T O B E R 0 2 , 2 0 1 5 23ENGLISH

NIQUE ARTS & CULTURE CENTER

c o l u m n

c o rn e r

A day atİstanbul Modern

What upon its highly anticipated openingback in 2004 was more formally known asthe Istanbul Museum of Modern Art soon

ereafter became a household name affectionatelyferred to simply as “İstanbul Modern” by local andternational visitors alike.

The city's arts and culture aficionados had thuseen offered a superb new venue notwithstand-g the fact that İstanbul had always been a hub

f world culture; only that İstanbul Modern madehat was already a globally famous, fascinating lo-

ation even better.İstanbul Modern is a much cherished place not

nly to step into and indulge in admiring works bymous Turkish as well as international artists but al-ws you to entertain local and overseas guests in itsarvelous waterside café-restaurant, too.

Since its opening just over a decade ago it trulyhanged the Pearl of the Bosporus' approach to andlation with all things art, culture, exhibition andore. I refer to it not only as a top museum but as aajor civic cultural center.

My first visit dates back almost a decade. I re-all the moment I walked towards the entrance ofhe huge building (not tall but vast in size – 8,000

quare meters to be precise): I somehow felt trans-orted into a different world departing from theustle and bustle of downtown İstanbul towards anasis of calm. Before passing the turnstiles I leisure-

strolled for around 100 meters while approach-g the actual entrance of the complex. I didn't see

he doors at once, I had to make a sharp right turn.ne expects the unexpected, so to speak; after all,e are in a docklands setting as this is exactly where

İstanbul Modern is housed, just behind the impres-sive cruise-liner quay. The building had originallyserved as a dry dock warehouse owned by the Turk-ish Maritime Organization.

So what is in store for international visitors? A lot,particularly as the entrance price has been kept at TL10 and concessions apply for students and others. Themuseum has its own parking lot but is extremely wellserved by public transport, including bus links, thetramway and via the nearby commuter ferryboat piers.

You will see an amazing array of exhibitions: either by well-established or aspiring younger artists with some of

their displays being temporarily in the city alongside oth-ers that have found a permanent home here. This mightinclude paintings, sculptures or other installations, andperhaps photographs. You might come face-to-face withan audiovisual show. Then there are film screenings.

To further illustrate its variety, besides all the otheractivities, the YAP İstanbul Modern: Young ArchitectsProgram was on show at the time of going to press.The museum runs educational sessions for children,it has its own library and it has become a favored spotfor pre-exhibition gala openings. Often a director willtravel to town to attend a screening of one of his orher movies and talk with the audience before and afterthe film. It is impossible to detail all the types of eventshoused in the museum in this article, so I suggest you

click on istanbulmodern.org and take a closer look at what it has to offer. You can do all this in the Englishlanguage by checking the events calendar.

Tourists, foreign guests and expats living in thecity will all find something to suit their tastes. Pleaseremember, it is closed on Mondays and usuallycloses at 6 p.m. But on Thursdays something spe-cial happens: Its doors stay open until 8 p.m. and forTurkish residents, entrance is free. NV

AUS JURGENS

P H O T O W

I K I M E D I A . O

R G



ENGLISH i n t e rv i e w24

F R I D A Y , O C T O B E R 0 2 , 2 0 1 5

We talked to Mr. Steve Barnett,the world famous professional inthe field of martial arts, especially

-Jitsu. Mr. Barnett came to Sarajevo fore second time to hold a seminar about itcooperation with the Defendo Academy

unded by his friend and colleague Mu-arem Keško from BiH. In a relaxed andendly atmosphere we had the chance to

nd out many interesting things about thiseat martial art, such as its effect on the

ody, mind and spirit of the ones practicing

but also about the influence sports havegeneral on the society itself in a psycho-

gical way. Find out more about these top-s in our interview with the man who, ase says, believes that only hard work andue devotion gives great results .

Mr. Barnett, this is your second visit toarajevo on the occasion of the combat

Ju-Jitsu seminar organized by the World Alliance of Martial Arts in conjunction with the Defendo Academy in Hadžići.Can you tell us something more about it?

I was invited to hold a seminar by Mu-harem Keško who founded the Defendo

Academy. I was talking about combat Ju- Jitsu which is based on military trainingand teaching and I was emphasizing the

psychological side of combat.

Can you explain for our readers a bitmore precisely what Ju-Jitsu is? What isspecific for this martial-art?

The word Ju-Jitsu is made of two Japa-nese words: Ju and Jitsu. Ju means gentleor pliant and Jitsu simply means tech-nique. Gentle or pliant does not mean

soft. You move with the attacker’s move-ments therefore you need to be exces-sively strong. So a small person like mecan be quite proficient at fighting. Jitsu isa very old Japanese martial art and it datesback to the Samurai. In those days it wasnot called Ju-Jitsu but Jawara. Jawara wasa short stick used to help to immobilisethe enemy because in the early days theSamurai wore uniforms. Therefore strik-ing techniques were inappropriate sothey used joint locking and short sticks tohelp to manipulate the arms in the posi-tion so they could immobilise the enemy,tie them up if necessary, take them asprisoners and interrogate them. So Ju-

Jitsu is a very old martial art and probablythe mother of most eastern martial arts.

We often hear Ju-Jitsu being related to thiscertain philosophy. What does that mean?

In all forms of martial art there is a philoso-phy and there is psychology. It depends

whether the person has got a weapon or not,either a knife, a pistol, a gun. The psychol-ogy of it is greatly related to circumstances.There is a philosophical side to martial arts

which relates to a spiritual side. It is about

meditation as well, not in a religious way.For example, I meditate, I am a Buddhisttoo. Martial arts are not just about fighting.

There is a long career behind you. In 1960 you joined Her Majesty’s Armed Forces inthe UK as a 15-years old boy. How did yourengagement in the army influence yourpath in the martial arts?

Plan for tomorrowbut live for today

TERVIEW BY MAJA RUČEVIĆ

[email protected]

You are interested in martial arts, especially Ju-Jitsu? You have the need to learn more about that and

the psychological effect of this sport on your mental, physical and spiritual equilibrium? Then learn

from the best! We talked to Hanshi Steve Barnett, world famous expert in this field

STEVE BARNETT



oined the British Army as a boy soldier ate age of fifteen. I remember it was on theh of September in 1960. Because we were

oys we had to do hobbies and we could donging in the choir or some other hobbies. Iayed rugby and couldn’t do judo because Ias small and light. There was a military in-ructor there who at the time was teachinghat we now call Ju-Jitsu but in fact it was

Defendo’. So I started learning that. Thereas also someone who was teaching karate.started Ju-Jitsu and karate together on the0th September, the day after I arrived toe barracks and I have being doing it un-the 1960. During that time I have movedrough my army career and trained in mar-

al arts and became assistant instructor ine army. I actually started teaching in 1970.

have been teaching martial arts for 45 yearsow. I left the army in 1985, in 1986 I startedy own association teaching Ju-Jitsu. I now

ave clubs in Russia, Bosnia, Serbia and allound the world. This Association is calledoshin Ryu International. We have schoolsat teach combat Ju-Jitsu, Defendo, other

nes teach more traditional martial arts sofact we encompass everything.

When I say the word ‘discipline’, whatoes it mean to you?

think mainly about self-discipline. Theost important thing in life is self-discipline.ou can learn that very well by doing mar-al-arts. You have to listen to your teachernd do the things he tells you to and thenou learn how to be self-disciplined and notst to follow blindly what someone says to

ou. Through self-discipline you can trainuite hard, physically it’s quite demanding.

Your attack, your defences are all mental be-cause in your mind they are always for realbut physically you learn how to control that.

To what extent does sports have influenceon one’s individual personal development?

I think psychologically, when it comes tocertain team sports, you have to develop theskills how to work in cooperation with themembers of your team. These sports teach

you social skills, how to get on with people you don’t even like. Whether it is football orany other game, you normally play to winit, therefore you have to work together toachieve that common goal; once again – thatteaches you discipline. When it comes tomore individual sports like boxing or mixedmartial arts, combat Ju-Jitsu or karate – youare fighting as an individual. In this type ofsports, you cannot be successful withoutother people helping you, coaching you. Allthese people are part of you becoming good.

You may be the champion but you neverforget all those who were behind you; your

teacher, other students who worked hard toget you where you are. So discipline workson an individual basis but also on the coop-erative one. In sports it can help immenselythe psychological wellbeing of everyone.

The state of BiH i.e. its authorities are not

very supportive when it comes to sports in

general even though our sportsmen often

achieve great results. I believe it’s different in

the UK, or, if not, in what way? Like you said,

it’s fighting for a common goal and brings

good to everyone. Isn’t sport great marketing

and promotional tool for one country?

For instance in UK a couple of days ago we

had the Rugby World Cup. In the matchNew Zealand vs. Namibia, New Zealand won but that put Namibia ‘on the map’.Purely because of the fact they gave NewZealand a good game. Hopefully that givesa feeling of wellbeing in Namibia as it isin every other country. Hopefully the gov-ernments will also start to develop thesesports within their countries. Sport withina country is a wonderful thing. The UKgovernment does not support some sports;it only supports elite sportsman. They arenot very good with the sportsman who areground level. I don’t get support from thegovernment neither, I don’t do it to makemoney, I have to buy all equipment on my

own, exactly as you do here. So it’s not always right to think that only because I livein UK, I am supported or helped. It’s quitethe same as here. It’s up to individuals likeMuharem or myself not to let that hold

you back. Surely if we have been trainedby ourselves we have learned psychologi-cally the importance of team spirit, work-ing together. That’s the same as having toproduce things without support from any-body else. Individual efforts come first.

Things such as seminars organized byfriends and colleagues like yourself andMuharem, do they have an echo later on

somewhere in the world? To what ex-tent does it connect similar people?

Of course. If people like you who are journal-ists can put the message out to other people,especially young people in Sarajevo, that issurely success. There is this great thing aboutit: you can come and practice, it’s there for you.Muharem founded this along with his friendsfor the benefit of everybody else. So parents,

take your children there; adults, get awayfrom your TV, go and do some training! It isgood for a wellbeing feeling. When you train with your friends it is physically very hard. Butthe feeling you get from that is fantastic!

Why is this training so hard?

Because the word ‘martial’ means mili-tary. If you are going to be working with

any type of environment which claims tobe military then it needs to be physicallyand psychologically quite demanding. Butthis helps you to become a much strongerperson mentally and physically. It is aboutmind, body and spirit. If you are trainingfootball or netball or swimming and youonly do it in a ‘gentle’ way with no effortsthen you won’t do anything. You will al-

ways be just another swimmer. Why nottry to be the best you can? You are goingto get there through sweat. You don’t be-come a journalist by not getting educated,right? No matter what you do in life it hasto be earned. And the harder you work

for it, the sweeter the fruit is.

You mentioned that the cradle of Ju-Jitsuis in Japan. How does it look like when you go there?

In my opinion, it’s no good there…The bestmartial arts are in Europe. There are somegood martial arts in America too but Japan is a

very technological country now, children playgames, just like they do here, no doubt. Thebest is in Russia, in Kazakhstan…These peo-ple have this mental attitude to fight whilst inUK and especially in Japan they don’t havethat no more. It is a changing world.

You won numerous prizes and awards for your engagement and contribution in themartial arts. What does this type of recog-nition represent for you?

It just means that you get recognized by your peers for the work that you havedone and you get invited to nice parties,receive certificates and medals which youtake home and put them on the shelf. But

it’s not about that. We all have to workhard to get to any good level. Quite of-ten nobody ever says to you ‘Well that’sgood!’. You work hard for that. Manypeople do a lot of good things in this

world and they don’t get any recognition what so ever. I was just lucky. There arenumerous people that do far more im-portant things than me. But it gives you anice feeling, it means your peers appreci-ate your work and efforts.

Do you have some other hobbies in yourfree time besides Zen-Buddhism?

Zen-Buddhism is in fact my lifestyle but I alsoenjoy walking a lot on the hills, I like to travel,but my main focus in my life is martial arts.I don’t really have much time for anythingelse. I am retired now, seventy years old but Istill visit many countries all the time. What Ido is a way of life, I suppose it is my vocation.

Is there an ‘appropriate’ age for a child tostart training?

I know some people who have children train-ing at the age of three. There is no fix time,every person and child is different. Some-times a child is capable of starting at four,sometimes they are not mature even at theage of eleven. Every child should be thoughtdifferently. It is individual. Sometimes parentspush the children to do sports like football ormartial arts just because they think it will givethem discipline but they forget that some-times a three-years old is still a baby. The onlyperson who knows when a child is ready todo something is the child, not the parent.Parents are often ready to pay great amountsof money for their child to be trained. I know

certain instructors who guarantee that a four year-old will have a black belt in three years.How is that possible?! I don’t do that. Thereare no children’s black belts in my school.

What is your biggest success in life? What makes you proud?

I think I am mostly proud of being a goodfather. It’s my biggest success. NV

F R I D A Y , O C T O B E R 0 2 , 2 0 1 5 25ENGLISH i n t e rv i e w

‘Hanshi’ Steve Barnett

was born in 1945 in South

Shields, UK. He began

his Martial Arts training

on joining Her Majesty’s

Service as a boy soldier in

1960. He completed his fullarmy career in 1985. His

involvement with various

parts of the army has given

him an excellent background

in “real martial arts”.

Steve has a worldwide

reputation for no-nonsence

training with a direct

approach to combat. He is a

much sought after instructor

and is much travelled around

the world teaching Jujitsu.A very quiet man, and a

practising Zen Buddhist.

He has master’s degree

in education psychology,

sports science and human

resources. He has trained

with, and continues to train

with many leading top

masters from all over the

world and regards himself

as a student.

DEFENDO ACADEMY HADŽIĆI – MARTIAL ARTS/SELF – DEFENCE/ CLOSE COMBAT

Defendo Academy was established in 2011 as a

result of the enthusiasm of several lovers of

the Japanese martial arts. The activities and

objectives of the Academy are studying theJapanese martial arts, self-defense skills and

the modern concept of the fight, with the spe-

cial intention of Combat and Goshin ryu ju jitsu

as the concept of self-defense in real situati-

ons. The head coach of Defendo Academy is

Muharem Kesko, 5th Day of Combat and

Goshin ryu ju jitsu. Kesko is the only master of

Combat ju jitsu and Goshin ryu ju jitsu in

Bosnia and Herzegovina certified ahead of

the Goshin ryu International and the World

Alliance of Martial Arts and the direct disciple

of Steve Barnett, the greatest authority in the

world when it comes to Combat and Goshin

ryu ju jitsu. Defendo Academy is the only school of martial arts in Bosnia and

Herzegovina where Goshin ryu and Combat ju jitsu are being taught. Goshin ju jitsu is a more modern and comprehensive style of ju jitsu oriented primarily aro-

und self-defense. Since recently, in addition to Combat and Goshin ryu ju jitsu

training, School of fight started with work as well. All trainings are held in the hall

of Defendo Academy in the Cultural, Sports and Recreational Center in Hadzici.

a

of

d

ed

-

u

-

s

f



ENGLISH26 F R I D A Y , O C T O B E R 0 2 , 2 0 1 5 t ra v e l e r ’s

l o u n ge

In the same region near Toron-to, there is even a museum thattells us much about their lifestyle

nd their ways. Visitors to this museum,hich is in a historic home, are treated tosense of what life was like for the Men-onites long ago.

The Mennonites of today are actuallyvided; there are those who call them-lves the “Old Order,” and then there areore liberal and modern Mennonites whoe less bound by the letter of their old tra-tions. In the Old Order, there is still a realtempt to stay as far as possible from tech-

nology and the features of modern society.These are people who generally live closeto the earth, farming and tending animals.They have neither TVs nor computers intheir homes. They and their children weartraditional clothing, clothing from the past.They use horse-drawn carriages and nevermotorized vehicles, even on longer jour-neys. Their children do not study at stateschools but in schools run by Mennonites;some are homeschooled. They do not look

warmly upon photography or video, either. We stop and look at a primary school

belonging to Old Order Mennonites. Theteachers and students are all dressed in tra-ditional Mennonite clothing. In the schoo-

lyard, students are engaged in an activity:trying to see who can walk furthest on abarrel without tipping over or falling off.

We enter the schoolyard and head over tosee if we can look in the building. One ofthe teachers hails us, and we begin to talk.

We are told by the teacher that if we areplanning on videoing or photographinganything, they cannot allow it.

Heading over the the Mennoniteneighborhood. So we leave the schooland head over to a Mennonite neighbor-hood. We see a mother and a small childin a horse-drawn carriage. We see suchcarriages all over the place; the Mennon-ites have religious beliefs that don’t allowthem to ride in motorized vehicles.

The founder of the Mennonite or-der was Menno Simons. The group firstappeared in the mid-16th century inEurope, and its followers were largelylocated in the south of Germany and inSwitzerland. Increasing pressure againstthem as a religious group drove them toflee Europe, heading for America. Theymostly wound up in the state of Penn-sylvania, though later some left here for

further north, in Canada. We head to visit a Mennonite farm; we see tractors and shelters for the ani-mals. We pay a visit to Almida, who hasturned over all her farming and animalhusbandry to her son. Almida is alsoa Mennonite from the Old Order. Shespends her time sewing quilts to sell. Shesays she has sold many of her works for

young women’s dower chests. She is now working on a quilt for a newlywed couple.She and many of her fellow Mennonitesspeak a version of German.

Now we arrive in the town of St. Jacobs.This is a place that is heavily populated byMennonites, and the day we visit there isan open-air bazaar known as the St. Jacobsfarmers market. Actually, this bazaar oper-ates two days a week, and it is a great placeto purchase fresh fruits and vegetables. Inthe summertime, a third day is added tothe bazaar’s open days so you can alwayscount on lots of fresh produce here.

The Mennonites make their own maplesyrup. We are also surprised to see a kebabshop here, opened by a family from Antep.

We should mention the more modernbranch of the Mennonites, the ones who douse motorized vehicles and have TVs andcomputers in their homes. They also have noproblem with being interviewed or filmed.

In this region, you can also find Victo-ria Park, with all its natural beauty, not tomention its famous Canadian geese andlots of squirrels. We visit Mennonite Leonin his own home. He tells us how he and

his daughter Alina once visited Turkey. Iask what his impressions of Turkey were.He responds: “I was very impressed at thehospitality people showed us. The clearestmemory I have of Turks is how generousand hospitable they were. My daughter hastold her friends about this atmosphere, andI think we’ve helped explain to people here

what Turks are really like.” NV

IM ORHAN

The Mennonites in CanadaAround one-and-a-halfhours from Toronto are

the towns of Kitchener and

St. Jacobs, places where

Mennonites live and work,

dressing as they did years

ago and keeping close

to their traditions

from the past.

They are an old Christian

group that reminds us

of the Amish who

live in the US

AROUND THE WORLD

P H O T O S

A N T I C A R N E R I |

E P A

CANADA – QUICK FACTS

Capital: Ottawa

Official language: English, French

Government: a parliamentary democracy, a federation, and a constitutional monarchy

Prime Minister: Stephen Joseph HARPER (since 6 February 2006)

Area: 9,984,670 square kilometers

Population: 34,568,211 (July 2013 est.)

(GDP): $1.513 trillion (2012 est.)

Main religions: Roman Catholic 42.6 percent, Protestant 23.3 percent (UnitedChurch 9.5 percent, Anglican 6.8 percent, Baptist 2.4 percent,Lutheran 2 percent), other Christian 4.4 percent, Muslim 1.9percent, other and unspecified 11.8 percent



F R I D A Y , O C T O B E R 0 2 , 2 0 1 5 27ENGLISH

Žan Marolt (1964-2009),

famous bh. actor was bornon this day in Sarajevo. Heplayed numerous

roles in the movies,theatre and on TV.

The solo concert entitled‘There goes my heart’s joy’ and dedicated to

sevdah music was heldby Bahrija Hadžialić

in Sarajevo.

Mehmed Baždarević, calledMeša, the current manager

of the Bosnia and Herze-govina football national

team was born on thisday in 1960 in Višegrad.

The faculty of Islamicstudies, the oldest and

most eminent institution ofhigh education in Islam in

SE Europe was foundedin 1977 in Sarajevo.

The Minister of foreignaffairs of BiH Igor Crnadak

participated at the 70thsession of the General

Assembly of the UnitedNations in New York.

Eid al-Adha also called

the Feast of Sacrifice or

Bakr-Eid, the second of

two religious holidays

was celebrated by

Muslims worldwide.

It has been one year sincethe death of Sulejman Tihić,

ex-president of the bh. Partyof Democratic Action (SDA).

This was marked in hishometown Bosanski Šamac.

B& Hp o s t c a r d

The name comes from “Mar-ia’s Palace”, as designed by thefamous Czech architect, Karl

Paržik, who was responsible for design-ing many of the major edifices built dur-ing Austro-Hungarian rule in BiH.

The entire neighborhood was com-missioned by construction magnateand businessman, August Braun, who was born in the middle of the 19thcentury in Tirol, Austria. He came toSarajevo with a suitcase in one handand the hand of his wife, Maria, who was determined to follow him during

the new phase of his life, in the other. August founded a company in

Sarajevo that sold construction ma-terials, started the first brickyard (in

what is now Koševo) and later ac-quired firms which sold and producedmaterials used in construction.

After several successful business ventures, August decided to have a pal-ace built as a sign of his love for Maria.It was to be built in what was then anundeveloped section of town and wasseen as total madness by Sarajevo’selite. Stories began to circulate of how“the crazy count is building a palace ina field which nobody will need”. But

the gossip was of no concern to this vi-sionary, so in 1885 he went ahead andbegan construction on an enormouspalace which would lead to the growthof Sarajevo toward Ilidža.

The palace really was built in somefields, in an area that had once beenoccupied by the ancient settlement,Zagorica, where only a few housesstood when the Ottomans arrived.Zagorica was later named Magribija,after one sheik who was said to havecome from the Maghreb (a regionof northwest Africa) and who built ahouse and mosque on this spot.

Marijin Dvor was built in stagesuntil 1899, when Sarajevo got a lovelytwo-storey residential and commer-cial building with an enormous inte-rior courtyard, which still serves as anoasis of peace in the middle of town.

From the late 19th century un-til the beginning of the 20th centuryit remained the largest residential

building and was one of the first of

its kind to rent out apartments. Be-fore the Austro-Hungarian period noproperties were rented out in Sarajevobecause everyone, even the very poor,owned their own homes.

The palace is surrounded by fourstreets – Maršala Tita, Kralja Tvrtka,

Augusta Brauna and Dolina – whichrun through Marijin Dvor. It’s not

well known that this grand buildingis now a national monument and isactually made up of two parts, Mar-ia’s Palace and August’s Palace. Un-fortunately, construction of the latter

was never fully completed and a por-tion of the building runs from No. 10to No. 16 along Kralja Tvrtka St.

The Kingdom of Yugoslavia and theSFR Yugoslavia picked up where Au-gust Braun and the Austro-Hungariansleft off, with the construction of the fol-lowing: the National Parliament andExecutive Council building (for state in-stitutions), the skyscrapers, Momo andUzeir (UNITIC Center); the Faculty ofPhilosophy, Hotel Holiday Inn….

More recently, two shopping cent-ers, Alta and Sarajevo City Center, havealso gone up in Marijin Dvor, making

this part of town the new center of Sara- jevo. At the same time, it is here that youcan encounter fragments of nearly everymajor period of Sarajevo history.

The story of Marijin Dvor is really thestory of one European city’s transforma-tion throughout the centuries. And atthe beginning of the story there is thelove August Braun had for his Maria. NV

Marijin DvorThe Sarajevo

neighborhood, Marijin

Dvor, is home to the

city’s most important

commercial and

administrative buildings,

making this part of

town the real heart of

modern Sarajevo

SARAJEVO STORIES

B Y

M . R .

SARAJEVO TRAVEL

Marijin Dvor wasbuilt in stages

until 1899, when

Sarajevo got a lovelytwo-storey residential

and commercial building with an enormous interior

courtyard, which stillserves as an oasis of peace

in the middle of town

P H O T O S




ENGLISH l e a rn i n g28 F R I D A Y , O C T O B E R 0 2 , 2 0 1 5

Choose the correct answer.

“Peter ___________(1) back from shops”, said

Mrs. James.

“He ___________ (2) some new football boots,

but he ___________ (3) find any that were right

for him.”

“___________ (4) the same?” I asked.

“He said they showed ___________ (5) but he

___________ (6) any of them.”

“What ___________ (7) do about his boots

then?” I asked.

“Well, the shop told ___________ (8) next week.

It’s not a big problem because he __________ (9)

to have them before the new school term. But he

___________ (10) to arrange his things early. For

example, he ___________ (11) late for school.”

“My daughter is different,” I said. “I ___________

(12) throw her out when it’s time for school.”

1. A. has just come C. just went

B. came just D. was just arriving

2. A. wanted buying

B. like to buy

C. had liked to buy

D. wanted to buy

3. A. didn’t able C. couldn’t to

B. wasn’t able to D. mustn’t to

4. A. Have all of them been

B. Were all they

C. Were they all

D. Have they all been

5. A. to him different pairs

B. different pairs for him

C. him different pairs

D. for him different pairs

6. A. wasn’t liking C. hasn’t liked

B. didn’t like D. hadn’t liked

7. A. Peter will B. will Peter to

C. is Peter going D. is Peter going to

8. A. him to come back

B. to him come back

C. him coming back

D. he could come back

9. A. needs not

B. doesn’t need

C. mustn’t

D. may not

10. A. is beginning

B. is always beginning

C. begins always

D. always begins

11. A. is never coming

B. never is

C. has never been

D. comes never

12. A. need C. have to

B. may D. can

“Go confidently in the direction of youdreams. Live the life you have imagined.”

Henry David Thoreau

WORDS OF WISDOM

Choose the correct answers (past or perfect tense.)

COMMUNICATE WITH PEOPLE FROM DIFFERENT CULTURES

Every culture around the world has different customs and waysof communicating.

When you learn to communicate in a language, you learn a lotof rules. You learn what kind of greetings to use in different sit-uations. For example, in English, we say “Hi!” in an informalsituation. In a more formal situation, we shake hands and say“How do you do?” In China, a traditional greeting is “Have you eaten today?” After that, there are rules for making smalltalk when you meet a new person.

People in different cultures also have different ways of using their

bodies to communicate. But there’s one kind of communicationthat’s the same everywhere. A smile can always connect people.

Kate and her family 1________ in

Kenya 2________ six months now, and

life is still quite difficult. Before they

moved, Kate’s husband 3________ to

Nairobi to find a house and a school for

the children. He 4________ a house im-

mediately, but there 5________ many

schools to choose from. The children

6________ school last September, butthey don’t like it very much. They

7________ happier in their old school.

Also, the house 8________ running wa-

ter 9________ August! However, the

people are very kind, and they10________ a lot of new friends.

TAKING PICTURES OF THE WORLD

1. the correct way to do something

2. bring together

3. very serious and important

4. people with the same language and way of living

5. activities that are usual in a country

6. the same for a long time without changing

7. conversations about things that aren’t important8. friendly and relaxed

Write the words in bold nextto the correct meanings.

1 a lived b have lived c has lived

2 a for b since c ago

3 a has flown b have flown c flew

4 a has rented b have rented c rented

5 a haven’t been b weren’t c wasn’t

6 a started b have started c has started

7 a have been b were c was

8 a didn’t have b hasn’t had c haven’t had

9 a for b ago c since

10 a has made b have made c made

P H O T O Z

A M A N

P A R T I I I

P A R T I I

P A R T I V

Meet Annie Griffiths Belt, a National

Geographic photographer. Belt has

worked for National Geographic since

1978, and has taken pictures on al-

most every continent in the world. In

fact, Antarctica is the only continentBelt hasn’t seen yet.

Belt’s photographs are well known

for their beauty and high quality. They

also reflect very different cultures and

regions of the world. Belt has photo-

graphed the ancient city of Petra,

Jordan, as well as the green land-

scapes of the Lake District in England.

Recently, her pictures appeared in a

book about undeveloped natural places

in North America.

Everywhere that Belt goes, she

takes pictures of people. Belt has

found ways to connect with people of all

ages and nationalities even when she

does not speak their language. “The

greatest privilege of my job is being al-

lowed into people’s lives,” she has

said. “The camera is like a passport,

and I am often overwhelmed by how

quickly people welcome me.”Knowing how to break the ice has

helped to make Belt a successful pho-

tographer, but experts say that anyone

can learn to connect with new people.

When people speak the same language,

greetings and small talk can make

strangers feel more comfortable with

each other. When people don’t speak

the same language, a smile is very help-

ful. Having something in common can al-

so help break the ice. For example, Belt

has traveled with her two children, so

when she takes photos of children or

their parents, they all have that family

connection in common. Even bad weath-

er can help people to connect when they

are experiencing it together.

Belt has some advice if you are

thinking about a career in photography.

You can volunteer to take pictures for a

local organization that can’t afford tohire a professional photographer. You

can also take a good, honest look at

your best photographs. If you’re a real

photographer, your photos are good be-

cause of your personal and technical

skills. Belt also recommends studying

and learning from photos taken by pro-

fessional photographers.

Remember, the next time you look

at a beautiful photograph, you might

be looking at the work of Annie

Griffiths Belt. And the next time you

meet a new person, don’t be afraid to

break the ice. The connection you

make could be very rewarding.

P A R T I

Annie Griffiths Belt



Kako sam prevario sebe

KULTURA I OBRAZOVANJEP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

P r i p r e m i o N . B .

je ukupan broj odjeljenja u

srednjim školama u BiH u

školskoj 2014/15. godini15.311 6.119EDU

brojčanik

je ukupan broj odjeljenja u

osnovnim školama u BiH u

školskoj 2014/15. godini

Izvor

Agencija za statistiku BiH

Slatko. Ali ne zadugo! Brzo izgubislatkoću i ostavi na cjedilu ispraznihosjećanja ucjenjujući te da to brzo

onovo uradiš. Prevariš nekog! Ali i nakonove prevare taj energični osjećaj koji seubi brzinom prolaska dana ne ostavlja te nairu. Gdje god odeš, on ti je na umu i zoveda ga ponovo proživiš – da prevariš nekog!

Pokušavaš nekad na druge načine doži-eti isto, ali se svi svode na slično – na preva- Sve dok ne shvatiš da je dedo bio upravu

ad je govorio : “Sine, nema sreće preko tuđeesreće!” Ali kako se pomiriti s tim!? Kad je tooj dedo pričao, a on je star i zaostao i priča tercane priče. Budi pošten! Budi dobar! Budi

vo, budi ono. A svijet se gradi na prevaramaskorištavanju drugih. Pa zar ja trebam bitiukčiji!? I da budem izvan trenda! A i ovakoi nije loše. Malo ovog, malo onog zakineš i

eni dobro. Ko mu je kriv što je smotan paa ja prevarim!? Ma hajde! Nek se snalazi.at će njemu Bog! A meni je važnije da se sadgrebem o njega jer imam velike planove, aa nemam ne bih bio spreman na sve!? Neh bio ovako spretan da drugog prevarim iš da mi bude zahvalan jer sam mu “prodao”iču da sam mu uslugu učinio! Ja sam rođenvelike stvari – meni je to dozvoljeno!I tako iz dana u dan. Želja i čežnja za va-

njem ne prestaje. Svaki put kad sam s mvljaju se te “lijepe” uspomene koje me vra-ju u dane kad sam činio najveće prevare,

ad sam s malo truda prevario mnoge ljude.

Eeee to su bila vremena! Zahvaljujući malolaži i glume, prilike su stizale sa svih strana.

A sad ponovo u nove prevare. Ali narodsve pametniji pa se moram više truditi. Nije više kao nekad. Sad je svijet tako mali i sviznaju sve. Dobre stare fore koje su prolazi-le su otrcane i svaki dan jedna od njih biva“provaljena”. Nezavisni mediji, javne mreže,dostupnost informacija. Sve je postalo po-znato. Ovaj svijet počinje prijetiti nama lopo- vima i stiskati nas uza zid, pa će još malo doći vrijeme da krademo i otimamo javno beznaših dobrih starih fora. Evo, dajem ti ispodcijene! Nema veze ako sam i ja na gubitku!Evo, ja ovo radim od svoje plaće! Evo, činimti uslugu, a drugom ne bih! Mi smo jedini

ispravni! JA, JA sam jedini prije toliko vreme-na govorio! Ne bih da kritizitram nikog, ali

kod njih, kod njega je Bože sačuvaj! Jarane,ispod cijene ti dajem, Boga mi! Mi smo jediniuvijek govorili istinu! Jedino mi znamo kakoizaći iz krize!

I sve bi bilo lijepo da život nije tako ču-dan pa ti počne naplaćivati. Pa se onda vo-ziš autom i odjednom kvar! Imaš dva sina! Jedan se razbolio, a drugi u zatvoru! Dođeškući, a supruga te prezire iz tebi nepoznatograzloga. Ti ministar, direktor, trgovac, poznatiautomehaničar, a život ti gorak i nezanimljiv.Okovalo te beznađe iako si ostvario sve štote tištilo! Uspješno si diplomirao varanje!Dostigao si životni cilj! Uživaš, a malo radiš!

Uživaš, a za tebe drugi rade. Cijene te i vole, a

ti ih varaš! Živiš život kakav si sanjao, a opet...Nije to ono što si očekivao! Još sad i proble-mi sa suprugom, djecom, sitnicama. Kao date mrzi čitav svijet! Ti trčiš prema sreći, a onabježi od tebe. A što je najgore, sve si priskrbioza sreću i svi koji te gledaju misle da si sretan,a ti si duboko, u najdubljoj razini svoje dušenesretan. Kakva ironija!

Eh, govorio je tebi dedo, samo ti nisislušao! Hoćeš da gradiš sreću preko tuđe!?Može! Ali neće takva sreća dugo trajati! Baciosi bumerang i okrenuo leđa misleći da je svegotovo! A nije! On je ušao u povratnu puta-nju, onu kojom si ga bacio od sebe!

Zato se okreni i pomiri s tim da taj bume-rang ide prema tebi. Prihvati ga mirno i spo-

kojno! Ti si ga bacio! I sasvim je normalno dase tebi vraća, jer on funkcionira na taj način.Možda je to i jedini način da ponovo preispi-taš stavove u svom životu. Da dobiješ još jed-nu priliku da nađeš mir i spokoj duše. A kadto nađeš, onda ti sreća već kuca na vrata. I ideuz tebe kao tvoja sjena! Da budeš sretan što sispoznao smisao života i način kako da se no-siš i pobjeđuješ taj dio sebe koji te poziva nazlo – svog najljućeg neprijatelja! Samo ta slastće ti dati više sreće nego da kao političar ukra-deš 100.000 maraka, ili da kao doktor iznudiš500 KM, ili kao automehaničar 50 KM, ili kaoprodavac povrća marku na paradajz. NV

Eh, govorio je tebi dedo,

samo ti nisi slušao! Hoćeš

da gradiš sreću preko

tuđe!? Može! Ali neće takva

sreća dugo trajati! Bacio si

bumerang i okrenuo leđa

misleći da je sve gotovo! A

nije! On je ušao u povratnu

putanju, onu kojom si

ga bacio od sebe!

MAN RIZALUK

[email protected]

ULTURA ODGOJA

Ti ministar, direktor,trgovac, poznatiautomehaničar,a život ti gorak i nezanimljiv.Okovalo te bezna đe iako siostvario sve što te tištilo!Uspješno si diplomirao varanje!Dostigao si životni cilj! Uživaš,a malo radiš! Uživaš, a za tebedrugi rade. Cijene te i vole,a ti ih varaš! Živiš život kakavsi sanjao, a opet... Nije toono što si očekivao

I L U S T R A C I J A

C E M K

I Z I L T U G



KULTURA I OBRAZOVANJE30 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

“Rođeni za uspjeh” će vas oduševiti jednostavnim govorom, praktičnimsavjetima te bliskim i iskrenim pri-

upom čitaocu. Ovo je djelo nastalo iz žarkeelje autora za pokretom, akcijom i promje-ama, koja je karakteristična za mladog, am-cioznog i talentiranog čovjeka. Balihodžić je

svom prvjencu istakao širok spektar ličnihkustava te se na taj način otvorio čitaocu.

renosi svoja znanja i koristi teorijske postav-e ove materije kako bi drugima pokazao puta ostvarivanje ličnih želja i ambicija.

Osnovna ideja knjige je prezentira-e načina eliminacije straha na životnomutu; stjecanje samopouzdanja; otkrivanjeobre i slabe strane vlastite ličnosti, a isto-

vremeno maksimalno iskorištavanje svojihpotencijala; usvajanje konstruktivnog nači-na razmišljanja i to na primjerima uspješ-nih ljudi, ali i na primjerima iz autorovogživota. Kako on sam kaže:“Ja vas neću naučiti da preko noći posta-nete milijarderi, naprotiv, naučit ću vas daradite više nego ikad te da tako dođete docilja o kojem ste do jučer samo sanjali.”

Izdali ste svoju prvu knjigu “Rođeni zauspjeh”. Odakle ideja za ovim rukopisomi šta je osnovna poruka?

Poruka je jasna: motivacija-rad-komu-nikacija jednako je uspjeh. A ideja za ovuknjigu nastala je iz žarke želje za pokre-tom, akcijom i promjenama. Napisao sam

je kao putokaz i neki blueprint onima kojinisu zadovoljni “prosjekom”, a definitivno

nije napisana da biste se “obogatili prekonoći”, nego upravo suprotno – da “pukneteod posla”. Sadrži dva dijela. Prvi dio knji-ge obrazlaže svojstva uspješnih, a ako smodovoljno pametni, slijedit ćemo mrvicekoje su oni ostavili iza sebe. S malo srećei mnogo rada pronaći ćemo taj put. Poku-šao sam na jednostavan i praktičan načinobrazložiti puteve kojima morate kročiti, akoji su u većini slučajeva popločani izrazito

teškim izazovima punim znoja i nesanice,na kojima možete uspjeti samo ako ste dovoljno uporni, hrabri i ambiciozni.

Drugi dio knjige sastavljen je od tehni-ke promocije, komunikacije, govora i ostalih vještina koje omogućavaju napredovanje.Ovo je bila početna zamisao za knjigu, a na-kon određenog iskustva sam odlučio da, prije nego što trebamo shvatiti kako nešto tre-

bamo uraditi, potrebno je shvatiti “zašto totrebamo uraditi”. Komunikacija nas definira,kako pričamo, kako se ponašamo, odijeva-mo i kakve signale šaljemo, to smo ustvarimi. Oni koji posjeduju istančan stil komu-nikacije dokazano su bolji u svom poslu,imaju veće samopouzdanje, pozitivniji duhte su općenito uspješniji u životu. Ovaj dru-gi dio je svojevrstan vodič za svakodnevnukomunikaciju, jer kako Tony Robbins kaže:“Kvalitet vašeg života je kvalitet vaše komu-nikacije”, a ja bih dodao da je kvalitet našekomunikacije i kvalitet našeg razmišljanja.

“...da vam kažem, mi smo stvoreni dabudemo fenomenalni, bez izuzetka...”,samo je jedna od hrabrih izjava koje semogu pročitati u Vašem djelu. Otkrijtenam tajni recept po kojem svi ljudi mogubiti fenomeni?

Pa recept više nije tajan, on se sastoji ukonstantnom, neiscrpnom i zamarajućemradu, izdvojenom vremenu i žrtvi kojupodnesete da biste stigli do vaših ciljeva.

štampe je izašla knjiga “Rođeni za uspjeh” mladog autora Kemala H. Balihodžića. Riječ je o njegovomnjiževnom prvjencu koji govori o tome kako na životnom putu izazova eliminirati strah, steći samopouzdanje,

tkriti dobre i slabe strane vlastite ličnosti, ali istovremeno i maksimalno iskoristiti svoje potencijale

Kemal H. Balihodžić

(1990) rođen je u Konjicu.Balihodžić je mladi

poduzetnik, marketinškientuzijast i pisac. Trenutnoradi kao šef marketinškeslužbe Burč univerzitetau Sarajevu. Godine 2014.

ulazi kao partner i direktormarketinga kompanije

“MasterVision”. Profesionalni je trener za predavanja iseminare iz oblasti soft--vještina, komunikacije,

marketinga i profesionalnemotivacije. Također se bavi

konsaltingom iz oblastiPR-a i komunikacija za

različite kompanije ispredMarketinške istraživačkegrupe Burč univerziteta.

Govori engleski i njemački jezik. Životni moto:

“Kreativnost je stil života,rad je navika.”

Akcije definiraju ko

smo mi, naš karakter i našesu ogledalo u svijetu

KEMAL H. BALIHODŽIĆ

ZGOVARALA EDINA MUSLIĆ

[email protected]



Navršila se 51 godina od

rođ

enja Žana Marlota(1964–2009), bh. glumca.Ostvario je brojne uloge

u teatru, filmu itelevizijskim serijama.

U okviru Festivala ulične

umjetnosti sarajevski

umjetnik Zoran Herceg

slikao portrete ljudi koje

mu Facebook predlaže

kao prijatelje.

Najavljeno da će savremenaumjetnost u BiH i kulturni

projekt Bijenale savremeneumjetnosti D-0 ARK

Underground biti predstavljeniu Parlamentu Vijeća Evrope.

Navršilo se 38 godina odosnivanja FIN-a. Radi se onajstarijoj i najprestižnijoj

instituciji visokoškolskogislamskog obrazovanja u

Jugoistočnoj Evropi.

Na sceni Narodnog pozorištaSarajevo najavljena izvedba

komedije pod nazivom“Buba u uhu” u režiji

bosanskohercegovačkogglumca Admira Glamočaka.

P R I P R E M I O N . B .

Navršilo se 95 godina odrođenja Zulfikara Zuke

Džumhura (1920–1989),poznatog bh. putopisaca,

slikara i karikaturiste.Objavio je više od

10.000 karikatura.

Roman “Pjesme divljih ptica”profesora Enesa Karića

objavila je početkom jula ovegodine na njemačkom jeziku Izdavačka kuća

“Schiler” iz Berlina.

KULTURA I OBRAZOVANJEP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 31

e postoji čarobni štapić pa da samoamahnemo i na vrhuncu smo svijeta spunjenim željama! Postoji kineska po-ovica koja glasi: “Put od hiljadu miljaočinje prvim korakom.”

Ali ako bih izdvojio prvi korak ondah to postavio ovako: VJEROVATI UEBE i da je naše vrijeme nastupilo, po-aviti cilj, pronaći motivaciju i nikad, ali

kad, ne odustati. Recimo to u sport-kom žargonu: ne smijemo dozvoliti daklupe posmatramo trku, da se divimorugima kao pijuni koji čekaju nečiju po-edu kako bismo uskočili u termin!

mate više stranica biografije nego go-na punoljetstva. Koliko jedna osoba

mora uložiti napora i odricanja da budea Vašoj poziciji?vala mnogo, ali mislim da sam tek na po-tku svoje biografije. A za ovo drugo, naj-

olje da pitate moju suprugu. Ona je, kao ioja porodica, najviše založila, i da nije njih,

e bih bio ovdje. Oni su moja inspiracija i na

me sam im vječno zahvalan. Reći ću samoa je bilo mnogo neprospavanih noći.

namo da Vam je otac bio pisac. Je li

am on bio dodatna inspiracija za ova-o kvalitetno i korisno djelo?a, u nekom čudnom smislu smatram da je

vako slovo svake rečenice bilo posvećenoemu. Kad sve saberem, mislim da je upra-o on bio moja najveća motivacija. I sad kadše nije s nama, pomislim šta bi rekao i bi lio ponosan? Volio bih misliti da bi.

d prodaje naslova, ma koliko kvalitetano, kod nas se niko nije obogatio? Stogajasno da vam cilj nije finansijske priro-

e. Šta možete postići ovim prvjencem aa nakon toga kažete “uspio sam”?

Pa, kao prvo bih istakao da finansijskepovlastice nipošto u konačnici ne treba-

ju biti cilj, jer je ljubav prema onome štoradimo i zadovoljstvo pokretački motorkoji nas tjera da se ističemo. Međutim,upravu ste, moj cilj je nešto posve drugo.Intelektualno i duhovno buđenje. Ispri-čat ću nešto što me potaklo da počnempisati ovo djelo. Znate situaciju kad kaodijete odete ranije u krevet i sklopite očia na spava vam se? Tad smo bili najkre-ativniji, s velikim ambicijama i naprednosmo razmišljali. Naša mašta je konstru-irala fantastične prizore, pa smo se za-mišljali astronautima, pjevačima, fudba-lerima... I onda, dok odrastate, svi vamgovore kako nešto ne možete uraditi svedok ti ciljevi ili snovi ne zarone u crnipesimistički ambis s divljim scilama iharibdama. Dođete do razmišljanja da jenajbolje naći neki stalni posao i zaronitiu ćošak svoje kancelarije, samo da vasniko ne dira. Morao sam ponuditi svojdoprinos za zračak svjetla...

Radite u akademskoj instituciji, naBurč univezitetu. Motivirate li studen-te za uspjeh i koliko su danas mladispremni prihvatiti korisne savjete?

Burč je institucija koja nadahnjuje stu-dente, pruža im mogućnosti da se doka-žu, budu jedinstveni i stalno im “kljuca”da su oni budući lideri. Nažalost, sistemstudiranja u Bosni i Hercegovini je za-snovan na tužnim kastama neuspjeha.To je sistem koji učenike ne uči kakobiti inovativan i smio, kako slijediti svo-

je snove i boriti se za njih, pa umjestoda dobijemo ambiciozne revolucionare,reformiste, inovatore i preduzetnike, miustvari imamo robotizirane leševe ne-gativizma koji ne žele ni tražiti posao jermisle da se on bez “veze” ne može ninaći. Glupost! Ali da se vratim na pita-

nje: na Burču studenti mene motiviraju,a uzajamno se savjetujemo. Moram pri-znati da sam mnogo naučio od njih.

Sad Vam aplaudiramo na prvjencu. Mo-tivirajte nas nekom rečenicom za krajkoja će nam biti vodilja do aplauza?

Akcije definiraju ko smo mi, naš karakteri naše ogledalo u svijetu, a namjera defi-nira tu akciju. Stoga je prvo pravilo posta-

viti cilj, nakon toga ne dozvolite nikomenikad da vam kaže kako vi nešto ne mo-žete uraditi ili da niste dovoljno dobri jer

vi definirate svoju sudbinu. NV

Pa recept za uspjeh

više nije tajan, on se

sastoji u konstantnom,

neiscrpnom i

zamarajućem radu,

izdvojenom vremenu

i žrtvi koju podnesete da

biste stigli do vaših ciljeva.

Ne postojič

arobni štapić

pa da samo zamahnemo

i na vrhuncu smo svijeta s

ispunjenim željama! Postoji

kineska poslovica koja glasi:

“Put od hiljadu milja

počinje prvim

korakom”

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra bit će ponovo izvedena predstava “Životinj-ska farma” autora George Orwella, a u režiji Dine Mustafića. Izvođenja su zaka-zana za nedjelju, 4. oktobra, i ponedjeljak, 5. oktobra, u 20:00 sati. Predstava se uponedjeljak izvodi u okviru Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Glumač-ku ekipu čini 14 izvrsnih glumaca, a umjetnički tim okuplja još veću ekipu sastav-ljenu ne samo od bh. umjetnika već i od saradnika iz Hrvatske i Srbije. “Životinjskafarma” nastala je kao reakcija na zastranjenje jedne historijske revolucije.

I ovog novembra Jazz Fest će u Sarajevu okupiti značajnamuzička imena koja će od 3. do 8. novembra predstavitisvoje aktuelne ansamble i albume, čineći Sarajevo važnomdestinacijom na mapi evropskih džez-festivala. Uz niže cijeneulaznica za koncerte glavne festivalske scene, i ove godine fe-stival omogućava svojoj publici da uživaju u dva koncerta zacijenu jednog kupovinom popularnih “double bill” ulaznica.

P R I P R E M I O N . B .

N A J A V L J U J E M O

Promocija knjige će u narednom periodu biti upriličena u deset gradova Bosne iHercegovine. Izdavač knjige je Centar za društvena istraživanja InternacionalnogBurč univerziteta na čelu s direktorom Esadom Oručem. Recenzent knjige je dr. SuadMahmić. Izdanje 2015. godina, štampano u “Štampariji Fojnica d.d.”



KULTURA I OBRAZOVANJE32 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

B e d i u z z a m a n S a i d N u r s i

Vrtić sa zdravom

halal ishranom

REDŠKOLSKA USTANOVA “PAHULJICA” U BANJOJ LUCI

Muftijstvo banjalučko i MedžlisIslamske zajednice Banja Luka ula-

u velike napore kako bi vjerski život na

odruč ju ovog Medžlisa bio što kvalitet-ji. U proteklih nekoliko mjeseci napori

u intenzivirani. Mektebsku nastavu vrloanimljivih sadržaja djeca pohađaju u ve-ma dobrim uvjetima. Osim mektepskeastave, vjeronauka se u 15 osnovnihkola na područ ju Medžlisa Islamske za-dnice Banja Luka uspješno odvija, gdjepolaznost djece blizu 100 posto.

S ciljem pružanja brige za što veći brojece, Muftijstvo banjalučko i Medžlis IZanja Luka odlučili su se za još jedanorak naprijed u unapređenju odgoja ibrazovanja djece za predškolski uzrast.

Početkom septembra Medžlis jevorio predškolsku ustanovu – Vrtić

“Pahuljica” u Banjoj Luci. Iako je mnogonapora uloženo u ispunjavanje svih uvje-ta kako bi ovaj vrtić bio pušten u funkciju,

danas smo ponosni što već u prvom mje-secu imamo 22 polaznika. U želji da sedjeci omogući najbolje, ništa nije prepu-šteno slučaju. Vrtić nudi ugodan boravaku komfornom prostoru jer nudi sigur-nost, zabavu i edukaciju. Tokom borav-ka u vrtiću, rad s djecom izvode stručnalica iz oblasti predškolskog obrazovanja.Osim zdrave halal ishrane, djeci se pru-ža adekvatna zdravstvena zaštita. Vrtić nudi usluge za tri kategorije djece: jaslice,predškolski odgoj te produženi boravak.

Vrtić u Banjoj Luci danas funkcionirana zavidnom nivou zahvaljujući dobrimljudima koji ulažu velike napore za kvalite-tan rad, a svaka pomoć je dobrodošla. N. B.

očetkom septembra 2015. godine Muftijstvo banjalučko iedžlis Islamske zajednice Banja Luka otvorili su predškolskustanovu – Vrtić “Pahuljica” u Banjoj Luci. Vrtić pruža usluge za triategorije djece: jaslice, predškolski odgoj te produženi boravak

“Općenito smo zadovoljni po-četkom rada Zemaljskog muzeja

H i brojem posjeta. Mogu reći da jevdje istinska košnica kad je riječ o ra-ičitim aktivnostima koje se u Muzejualiziraju”, kazao je Adnan Busuladžić,rektor ove institucije.

Rezimirajući protekle dvije sedmicekako je Zemaljski muzej BiH otvorioata za javnost, nakon pune tri godine u

vilizacijskom mraku, Busuladžić ocjenju-da se sve počinje normalizirati, počevši

d tehničkog segmenta do broja posjeta ieneralnog rada uposlenika. Navodi da suosjete ovom muzeju osjetno velike biloa je riječ o domaćim ili stranim posjetioci-a. Govoreći o turistima, kaže da je uglav-

om riječ o starijoj populaciji koja ne idea godišnje odmore u turističkoj sezoni.

Stranci su, kako je kazao, uglavnomzainteresirani za odjeljenja etnologije iarheologije, a djeca za prirodne nauke,gdje žele vidjeti različite životinje, in-sekte, ptice i egzotične životinje. Tako-đer, već od prvog dana otvaranja ovogmuzeja počeli su i organizirani dolasciučenika i djece iz vrtića.

Busuladžić naglašava da su sva sred-stva koja su obećana Muzeju realizirana.

“Vijeće ministara BiH, Vlada FederacijeBiH i Vlada Kantona Sarajevo u pot-punosti su ispoštovali dogovor i uplatilisredstva na naš račun. Sad idemo do-maćinskim redom te je jedna plaća upo-slenicima već uplaćena na dan otvaranjaMuzeja, a očekujemo da će već sutra bitiisplaćena još jedna. Nadamo se da ćedug uskoro biti vraćen”, kazao je on. N. B.

BUSULADŽIĆ: ZADOVOLJNI SMO POČETKOM

Pedesetpeti Internacionalni teatarskifestival MESS ove godine održava se od

2. do 11. oktobra. Publika će moći pratiti velike

svjetske produkcije, a u posebnom fokusu ćebiti predstave koje na jedinstven način govo-re o intimi i politici.Osim svjetski poznatog“Schaubühne teatra” iz Berlina na MESS-u ćeučešće uzeti i njemački teatar “Maxim Gorki”i mnogi drugi. Ovogodišnji slogan “Prvi put”uzet je zbog činjenice da se svi autori i autoriceprvi put pojavljuju na Festivalu.

Festival se zvanično otvara predstavom “Zabranjena zona” rediteljice KatieMitchell u petak, 2. oktobra, u Olimpijskojdvorani Zetra u 20:00 sati. Predstava govo-ri o tri žene koje su uglavnom ignoriraneu zvaničnoj historiografiji. Ovaj pozorišnikomad kombinira pokretne filmske slikes kolažom tekstova Duncana Macmillana.

Teatar “Maxim Gorki” će publici pred-staviti komad “Common Ground”, jedan odnajuspjelijih prošle sezone u Berlinu. Zani-mljivo je da u svom ansamblu ima glumce iglumice porijeklom iz Prijedora, Novog Sadai Sarajeva, a u spomenutoj dokumentarnojpredstavi rame uz rame stoje djeca ratnihzločinaca s djecom žrtava ratnih zločina.

Poznati mađarski reditelj Béla Pintér,predstavom “Naše tajne” će na izvjestannačin nastojati odgonetnuti zašto nijednamađarska vlada – ni ljevičarska, a ni desni-čarska – nakon pada komunističkog režima

nije nikad javno objavila spisak komunistič-kih informanata. Neobičan komad “Kadpomislim da ćemo ostariti skupa” pred-stavit će trupa “Les Chiens de Navarre”, a“Meksički Vaca 35” prikazat će predstavu“Sve što treba jednoj sjajnoj glumici je sjajnadrama i želja za uspjehom”.

Rezervacije ulaznica mogu se naruči-ti svakog dana u periodu od 10:00 do 19:00sati. Popust za sve ulaznice je moguć za stu-dente, pozorišne radnike i penzionere. N. B.

Počinje 55. MESS F O T

O M

E S S P L A K A T



PORODICA I ZDRAVLJEP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

Mali broj žena zaposlenih u oblasti na-uke, tehnologije, inžinjeringa i mate-matike neosporna je činjenica. Teško

shvatiti ovakvu situaciju imajući na umu da,prkos stereotipima o suprotnom, nema spol-h razlika na matematičkim skrining-testovi-a. Ustvari, žene dobijaju bolje školske ocjene

d muškaraca praktično na svakom školskomedmetu uključujući i matematiku. Stoga, te-eljne sposobnosti u važnim područ jima neogu objasniti ovu diskrepanciju između brojauškaraca i broja žena u STEM-područ ju (sci-

nce, technology, engineering, mathematics).

obitnik Nobela i mizoginija edavno je dobitnik Nobelove nagrade za psi-ologiju i medicinu Tim Hunt dao izjavu ko-m je privukao dodatnu pažnju medija i iza-

vao lavinu proturječnih komentara (uz ostalo,kao je i ovo: “Dese se tri stvari kad su ženelaboratoriji: zaljubiš se u njih; one se zaljubetebe; kad ih kritiziraš, one plaču...”). Mnogi

osmatrači i naučnice njegove primjedbe in-

rpretirali su kao odraz duboko ukorijenjeneizoginije koja ženi nije dozvoljavala pristupauci. Nećemo se dalje baviti ovim viđenjem,mo ćemo reći da je ovo jedan od razloga ko-m se može pripisati mali broj žena u nauci.

Žena u nauci”alje od medijskog uzbuđenja, tema “Ženanauci” zasnovana je na dokumentiranim

činjenicama i istraživanjima. Ustvari, kad segovori o ovoj temi, važno je osvrnuti se na radobjavljen u “Psychological Bulletin”, žurnalu Američke asocijacije psihologa. Ovaj rad fo-kusira se na relevantne biološke i sociološkefaktore koji stoje u pozadini činjenice da jemanje žena nego muškaraca u matematskimpodruč jima. Ovo je kompleksno pitanje i teš-ko je sažeti sve zaključke; međutim, u konač-nom zaključku autori naglašavaju socijalne uodnosu na biološke faktore. Prvo, “matema-tičarke” često preferiraju nematematska po-druč ja kakva su biologija, medicina, stomato-logija, veterina, psihologija.

Ovo poentira druge važne interesežena; kad žene sklone matematici izaberukarijeru zasnovanu na matematici, velika je vjerovatnoća da će od nje odustati. Ovačinjenica vjerovatno podrazumijeva kom-pleksan spoj socijalnih faktora (koji mož-da uključuju navodnu mizoginiju nekihnaučnika). Dodatno, izvedba na nekimdijelovima matematskih ulaznih testova može se smatrati “tipičnim muškimuratkom”. Zbog čega? Ovo se objašnjavautjecajem nekih bioloških faktora (napri-

mjer, spolni hormoni i njihov utjecaj narazvoj mozga), ali ovo je, ustvari, tanahna veza s obzirom na to da se razlike u moz-gu među spolovima prilično nejasne.

Visoka verbalna kompetencija U stvarnosti, ako postoje istinske razlikeizmeđu spolova na ulaznim testovima zaodređene studije, one dolaze od jakih soci-

jalnih faktora. Jedan od ovih faktora svaka-ko su stereotipi kojima su žene podložne.Činjenica je, međutim, da se bez obzira nauzrok ove prednosti muškaraca na ma-tematskim testovima, pretpostavlja da ćemuškarci i inače vjerovatnije biti uspješnijiod žena u pristupnim programima koji za-htijevaju znanja iz matematike.

Indberg i njegove kolege istraživali suovu tematiku, no, u konačnici, nisu uspjelipronaći značajne spolne razlike na osnovuovih testova. Argumentiraju također da čaki kad mogu pristupiti univerzitetskim pro-gramima zasnovanim na matematici, ženesklone matematici vjerovatno imaju i onošto se zove “visoka verbalna kompetencija”. A ona otvara druge mogućnosti za žene,izvan polja zasnovanih na matematici.

Konačno, u nekim matematskim po-druč jima primjetno je da žene s djecomuopće ne ulaze u sistem razmatranja, pase može reći da su “kažnjene” bez obzirana svoje sposobnosti; ovdje je opet prisu-tan socijalni faktor. Tema slabe zastuplje-nosti žena u nauci nekim ljudima možese činiti novim pitanjem, ali je još 1965.

godine Alice S. Rossi u članku objavlje-nom u časopisu “Science” postavila pi-tanje koje glasi: “Žene u nauci: zašto ih je tako malo?” Dakle, sasvim je jasno daovo nije novi problem. U ovih 50 godina,koliko je prošlo od objavljivanja tog član-ka, napravljeni su mnogi napori u razvije-nim zemljama svijeta da se ohrabre ženeda potraže poslove u nauci. NV

Dešava li vam se da nekamo kre-nete pa u trenutku zaboravitekamo? Tražite li često ključeve stana iliautomobila? Ne možete se sjetiti neči- jeg imena? Kad pamćenje počne slabiti,prva pomoć su ceduljice u bojama kojelijepimo na vidna mjesta kako bismostalno imali na umu obaveze koje nasčekaju. Nedostatak sna, svakodnevnaizloženost stresu, bolest, samo su nekiod faktora koji narušavaju pamćenje.

“Ljudski mozak se može ‘modeli-rati’, odnosno, mijenjati pod utjecaji-ma iz okruženja i postajati bolji”, tvrdiMajid Fotuhi, osnivač Centra za prou-čavanje mozga u SAD-u.

Ističe nekoliko važnih faktora kojinegativno utječu na naše pamćenje.Nedostatak sna možda nije glavni, ali je sigurno najčešći faktor koji utječe naobavljanje svakodnevnih obaveza; lošakoncentracija, usporene reakcije i umoroslabit će naša postignuća u školi i na po-slu, ali i našu ‘pamet’. Problem predstav-lja, naravno, hronični poremećaj spava-nja. Štitna žlijezda nema direktni utjecajna mozak, ali ona utječe na sve metabo-ličke procese u tijelu pa bi, čim se pojaveznačajni problemi s pamćenjem, trebaloprovjeriti njenu funkciju. O štetnosti pu-šenja mnogo se zna, ali, podsjećanja radi,ono može izazvati zaboravnost, narušitineke moždane funkcije te, posljedično,značajno umanjiti fond riječi. Anksio-znost i depresija remete “nervne sklo-pove” koji utječu na pamćenje; ako se upozadini gubitka pamćenja nalaze pore-mećaji raspoloženja, moguće je sačuvatipamćenje – samim liječenjem poreme-ćaja raspoloženja. Istraživanje obavljenona odraslim miševima pokazalo je da suglodari koji su dobijali ‘junk food’ tokomosam sedmica imali lošije rezultate odonih koji su zdravo hranjeni; ustvrđeno je da ishrana bogata nezdravim mastimautječe na hipokampus, dio mozga odgovoran za kratkoročno pamćenje. Ako pak

nijedan od ovih uzročnika slabog pam-ćenja nije “vaš”, moguće je da se radi o

hroničnom ili često ponavljanom stresu.Kortizol, hormon stresa, izuzetno je jakhormon i doslovno “briše” pamćenje.Bez obzira na to što nas ovi simptomičesto mogu dovesti u nezgodnu situaciju, svaka uzbuna je istovremeno i dobarznak.Čuvajte svoje zdravlje! E. K.

ema slabe zastupljenosti žena u nauci nekima se može činiti novim pitanjem, ali je još 1965. godine Alice. Rossi u članku objavljenom u časopisu “Science” postavila pitanje: “Žene u nauci: zašto ih je tako malo?”Zašto ih je tako malo?NA DUČIĆ

[email protected]

F O T O S

C I L O G S . C O M

ŽENE U NAUCI

F O T O P

H O T O B U C K E T . C O M

SVAKODNEVNI

KRADLJIVCIPAMĆENJA



Fizič ka neaktivnostneprirodna je tijelu

PORODICA I ZDRAVLJE34 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

U povijesti čovječanstva poznatasu nam dva različita životna stila.

Jedan je onaj koji je pratio veći diočovjekove evolucije, a to je lov, sakupljanjehrane, bježanje od neprijatelja, dakle – po-

vezan s neprestanim kretanjem, trčanjem,u želji da se preživi. Takav je život iziskivao

veliku snagu i izdržljivost. Drugi je urba-nizirani stil, karakteriziran nekretanjem,tj. “sjedećim zanimanjima”. Prošlo je od-

već mnogo vremena kako plaćamo danaktome drugom životnom stilu savremenecivilizacije. Danak nije mali: prava epidemi-

ja bolesti krvnih žila u svijetu uzrokovana je ne samo nedovoljnim kretanjem nego inepravilnom ishranom, pušenjem i obiljempsihičkih stresova kojima smo izvrgnuti.

Mišićni rad je nužan preduvjet za životi opstanak čovjeka. Naši preci imali su togarada napretek, za razliku od današnjeg čo-

vjeka čiji se fizički napori, s porastom auto-matizacije i mehanizacije, stalno smanjuju.Dok je našim precima u borbi za opstanakbilo potrebno 7.000 kalorija dnevno, današ-njem čovjeku dovoljno je 2.000 do 2.500 ka-lorija (8.400 do 10.500 kJ). No, nažalost, našužurbani Homo sapiens ne samo da živisjedeći, on također uzima i mnogo veće ko-ličine hrane. U prosjeku dnevno uzima oko3.150 kalorija, što je prekomjerna količina sobzirom na nivo njegove fizičke aktivnosti

ili, možda je bolje reći, neaktivnosti.

Čovjek i jedra brodova

Akademik A. I. Berg izračunao je da je upretprošlom stoljeću od ukupne energije,umjetno proizvedene i korištene na Ze-mlji, 96 posto otpadalo na mišićnu snagučovjeka i domaćih životinja. Samo četiriposto proizvodila su jedra na brodovima,

vjetrenjače, vodenični kotači, parne mašine.U naše vrijeme, međutim, samo se jedanprocent energije proizvodi mišićnom sna-gom. Mnogi ljudi osjećaju posljedice po-manjkanja kretanja i tjelesne aktivnosti.Razvojem civilizacije, urbanizacije i mehani-zacije porasla je učestalost nekih bolesti ka-kve su povišen krvni tlak, srčani infarkt, še-ćerna bolest (dijabetes), povećanje masnoćeu krvi (hiperlipidemija), gojaznost, neuroze,ozljede na poslu i u saobraćaju. Neki bolesticivilizacije nazivaju “bolestima nekretanja”ili “bolestima sjedećih zanimanja”.

Oduvijek se zdravlje smatralo osnov-nim preduvjetom dobrog života. Herofi-lus, liječnik Aleksandra Velikog, jednom

je napisao: “Kad nema zdravlja, pamet ne

može sebe otkriti, umijeće ne može postati vidljivo, snaga se ne može boriti, bogatstvopostaje neupotrebljivo i inteligencija se nemože primjenjivati.”

“Za čarani četverokut”

Mnogi od nas još su robovi “začaranog če-tverokuta”: stolica na radnom mjestu, auto-mobil, lift i fotelja ispred omiljenog ekrana.Koliko sati presjedimo ispred TV-ekrana?Nedovoljno kretanje je savremena i jakoraširena bolest. Nevjerovatno je dokle smostigli: čak imamo i automatske mjenjače, jernam je teško ustati s udobnog kauča. Hoda-nje, temeljni dio naše fizičke aktivnosti, sveose na najmanju moguću mjeru.

U nekim zemljama s razvijenom svije-šću o važnosti zdravog života i tjelovježbe,sportskom aktivnošću bavi se od 30 do 50posto stanovništva. Amerikanci su međuprvima, još šezdesetih godina prošlog sto-ljeća, počeli mijenjati životni stil. Milioni

Amerikanaca počeli su provoditi programtjelovježbi, razumniju prehranu i smanjivatipušenje. Danas samo jedna trećina Ame-rikanaca puši i više od polovine populacijesvjesno vodi brigu o svojoj fizičkoj kondiciji.

Organizam u dobroj kondiciji i punoj funk-ciji postao je važan dio njihove kulture. To jedobar primjer kako se sportskom rekreaci-

jom, kao faktorom aktivnog odmora, moguuspješno popraviti i nadoknaditi negativniutjecaji svakodnevnog stresnog života.

Čovjek nije stvoren da bude u mirova-nju. Fizička neaktivnost je sasvim nepri-rodna njegovu tijelu. NV

RIPREMA

a smjesu za palačinke pjenasto umutitee, postepeno dodajite mlijeko i vodu, naaju brašno, so i šećer. Na laganoj vatripržite palačinke, ova smjesa je dovoljna zaet-šest palačinaka. U međuvremenu na

aslacu propržite sitno isjeckan luk, dodajteu sitno narezanu piletinu. Kad je piletinamekšala, dodajte kockice mrkve i tikvice, tea kraju nekoliko kašika kukuruza šećerca.ačinite i sve zalijte vrhnjem za kuhanje,tavite na niskoj temperaturi da se okusi iirisi prožmu. S ovim jelom svakodnevnapeza postati će gozba, a vaša djeca će uvi-k tražiti zalogaj više. Uživajte! E. K.

SASTO JC I ZA P AL AČ I NK E

1 ja je

½ č aš e mli jeka

½ č aš e vode

kaš ič ica soli

malo šeć er a

brašna po potr ebi

ulj e z a prž en je

S AST O JC I Z A SOS

gr umen maslaca

glavica luka

mrkva man ja tikvica

do 500 g pilet ine

kon zervirani kukuru z š eć erac

vrhnj e z a kuhan je

so

biber

kar i

parmezan za posi panje

PALAČINCI S

PILETINOM

I KARIJEM

Kad nema zdravlja,

pamet ne može sebe

otkriti, umijeće ne

može postati vidljivo,

snaga se ne može

boriti, bogatstvo

postaje neupotrebljivo

i inteligencija se ne

može primjenjivati

Dok je našim precima u

borbi za opstanak bilo

potrebno 7.000 kalorija

dnevno, današnjem čovjeku

dovoljno je od 2.000 do

2.500 kalorija (8.400 do

10.500 kJ). No, nažalost,

naš užurbani Homo sapiens

ne samo da živi sjedeći, on

također uzima i mnogo

veće količine hrane

DR. IVO BELAN

[email protected]

ŽIVOT SJEDEĆ I

F O T O M

I L L E N N I U M P O S T . I N

ko ste previše zauzeti ili umorni a želitezo na svom stolu imati ukusno jelo, pala-nci s piletinom i karijem izvrstan su izbor.



Manje stvari za sretniji život

PORODICA I ZDRAVLJEP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 35

Ma koliki da su stan ili kuća u kojima živimo, uvijek se čini da jepremalo prostora za naše potrebe.

Često nam je neka stvar nadohvat ruke, alibaš kad je trebamo nje nema; ne možemokoračati po kući od dječijih igračaka, škol-skog pribora i papira rasutih po podu; or-mari su nam pretrpani, ali ni ovu sezonunećemo provesti u najblistavijem izdanju

er “opet nemamo šta odjenuti”. I stalno uočaju tražimo magično rješenje odbijajući dauvidimo činjenicu da naprosto imamo pre-više stvari! Mnogo stvari vjerovatno znači imnogo nereda koji uzrokuje veliku nervozu.

Svako ko se bori s neredom u stanu iliu kući može reći koliko je teško riješiti sestvari. Da se na samom početku nismo bo-rili da se oslobodimo vezanosti za stvari, nebismo se uopće ni doveli u stanje haosa.No, šta biste rekli kad kažem da vjerovatnosvi činimo nešto što vraćanje reda u dom iživot čini mnogo težim nego što bi trebalo?

Ovo će možda zvučati čudno, ali napro-sto je tako: prestanite doticati svoje stvari!Znam da mislite: “Zašto ne mogu dodi-rivati moje stvari? Na kraju, kako da ih seuopće riješim ako ih ne dodirujem?”

Evo zašto: čulo dodira je izuzetno moćno!Nedavno sam čitala članak o tome kako veli-ko ime računarske opreme “Apple” u svojimrgovinama namjenski osmišljava i podešava

ekrane svojih računara na takav način da ihkorisnici moraju prilagođavati sebi što, na-ravno, zahtijeva dodirivanje proizvoda.

Zaključak studije spomenute u članku:što više rukujemo nečim, voljni smo višeplatiti za to! Ponekad čak i do 60 posto više!

Evo još nekih ključnih tačaka u člankukoje iznenađuju:

kad govorimo o materijalnim stvari-

ma, važno je znati da samo dodirivanjeodređene stvari može uzrokovati da seemocionalno vežete za nju;

što duže dodirujete stvar, veću vrijed-nost joj pripisujete;

kad u život uvedete nove stvari, smje-sta im pridajete određenu vrijednost,a time otežavate sebi da ih se odre-knete u budućnosti.

Ova psihološka vezanost za materijal-no može voditi do pretrpanosti stvarima.Ona je zaista zapanjujuća. Iskreno, mojeiskustvo podrške u uvođenju reda podržavaove zaključke. Često se desi da vidim nekustvar i pomislim: “Trebam je se riješiti!”, aliu trenutku dok je podižem s poda počinjemgubiti živce. Počinjem se osjećati krivommisleći o novcu koji sam potrošila kupujući je, ili o tome kako će se osoba koja mi ju jepoklonila osjećati što je nikad nisam upotri- jebila. Počinjem listati sve potrebne razlogesamo da bih je zadržala; znam, konačno ćese desiti nešto takvo da je, ipak, trebam za-držati “za svaki slučaj”. U tom trenutku, či-njenica da to nikad nisam koristila i da je biloizgubljeno u haosu mog podruma ili ostavepostaje potpuno nevažna. Ponekad se čakpočinjem osjećati tjeskobno, srčani ritam seubrzava tako da, neizbježno, moja “gomilaza zadržati” postaje mnogo veća nego što bitrebala biti. I moj dom ostaje nesređen!

Dobra vijest je da postoji nekoliko nači-na da se riješi ovaj problem.

Prona đite “prijatelja za raščišćavanje”

Pronađite nekog ko vam je voljan pomo-ći da vratite red u svoj dom i život, a ko će

zauzvrat moći iskoristiti vašu pomo

ć. Po-nekad nam mišljenje druge osobe može

pomoći da pustimo stvari na način na kojiu određenom trenutku nismo to sposobniučiniti samostalno. Prijateljica ili sestra nećeimati istu emotivnu povezanost premastvarima u našem domu kakvu mi imamo,stoga im dopustimo da budu naše ruke!Dozvolimo im da pridržavaju stvari za nas

tako da mi to ne moramo stoga nećemo bitiu iskušenju da se predomislimo pa da stvarkoja treba napustiti naš život bacimo natragna “gomilu za zadržati”.

Ako niste u mogućnosti naći prijateljaza raščišćavanje ili vas je previše sram da

vam neko pomaže, pokušajte s nekom odsljedećih taktika.

Skeniranje pa čišćenje

Vjerovatno ste u djetinjstvu gledali film“Terminator”. Znate da on kad uđe u noviprostor, prvo skenira okruženje i čini to bezemocija zato što – dobro on je robot i to jefilm – ali on također ima posao koji treba

obaviti. A imate i vi! Pokušajte ući u svojdnevni boravak, u spavaću sobu, u dječijusobu ili bilo koju drugu prostoriju u stanu.Dolazite kao gost. Zastanite nakratko, leti-mično pregledajte prostoriju kao da je viditeprvi put, potom skenirajte. Sviđa li se gostuprizor koji vidi? Ima li viška? Šta nedostaje?Prije nego dodirnete bilo koju stvar, odlu-čite šta treba ostati a šta treba izbaciti iz togprostora. Dodirivanje same stvari samo ćeotežati da je se riješimo, dovest će nas domentalne borbe da je pustimo, ali je sad ifizički moramo ispustiti.

Dječija igra

Ako se i ostvari scenarij najgoreg slučajapa baš morate dodirnuti stvar ili je slučajnozgrabiti prije nego ste odlučili o njenoj sud-bini, ponašajte se kao u dječijoj igri vrućihkrompira. Prizovite dijete iz sjećanja upomoć,ili čak vlastito dijete, pa se pretvarajte da su vaše stvari od lave ili od vatre. Neka 2-3 se-kunde bude maksimalan period tokom kojegtu stvar možete zadržati u vašim rukama. Štomanje rukujemo vlasništvom, manje smo uiskušenju da ga posesivno zadržavamo.

Dajte sebi priliku ove sedmice. Moj su-prug je uvijek voljan pomoći mi da vratimo

red u našu kuću, stoga znam da neće ima-ti problem s tim da bude par surogat-rukuza mene. No, iskrena da budem, već samprilično sigurna da ću koristiti sve dostupneruke. Koju tehniku ćete vi pokušati koristiti?Šta god izaberete, imajte na umu da se ži-

vot ne svodi na stvari i da je lični i porodičnispokoj nemjerljivo vredniji od ma kakve ne-upotrebljive sitnice za koju ste vezani. NV

Počinjem listati sve

potrebne razloge samo

da bih zadržala ovustvar; znam, trebam

je zadržati “za svaki

slučaj”. U tom trenutku,

činjenica da je nikad

nisam koristila i da je

bila izgubljena u haosu

mog podruma ili

ostave postaje

potpuno nevažna

Svako ko se bori s neredomu stanu ili u kući može reći

koliko je teško riješiti se

stvari. Da se na samom

početku nismo borili

da “pustimo” stvari, ne

bismo se uopće ni doveli

u stanje haosa. Ovo će

možda zvučati čudno, ali

naprosto je tako: prestanite

dodirivati svoje stvari

TUGBA AYDIN

[email protected]

A SPOKOJ U DOMU

F O T O E

T H A N O L F I R E P L A C E P R O S . C O M



PORODICA I ZDRAVLJE36 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

“Sposobna” je prepoznati

potrebe svakog organizma.

Stoga je nazivaju

pametnom biljkom.

Praktično, to znači sljedeće:

ako je nivo nekog hormona

u organizmu nizak, maca

(izgovara se “maka”)

će podstaći njegovu

proizvodnju, i obrnuto

F O T O C

L U B T B Y H . C O M

Maca, biljka sposobna

da prepozna potrebe

Biljka maca, latinskog naziva Le-pidium meyenii, pripada porodicirotkvica, a raste u negostoljubivoj

irodi visokih peruanskih Anda. Izuzetno jeporna i jaka i, po čuvenju, jedna od najljeko-tijih biljaka na svijetu, zbog čega je poznata

ao “ginseng s Anda” ili “peruanski ginseng”.Upotrebljava se njen korijen, najčešće

ostupan kao prah. Prema drevnim preda-ima, Inke su, pripremajući ih za rat, svojimtnicima davali prah korijena ove biljke kakopovećali njihovu snagu i izdržljivost. No,

akon bitke, macu bi zbog njenih afrodizijač-h svojstava isključivali iz redovne ishrane.

Zbog njene izuzetne ljekovitosti i hra-ivosti domorodačko stanovništvo Južnemerike je hiljadama godina smatra izvo-m snage i plodnosti, a jednako je cijene iuškarci i žene. Evropa ju je upoznala na-

on španskih osvajanja Južne Amerike, alinanje o njoj i njena upotreba, usljed razvojaonvencionalne medicine, iščezavaju.

U drugoj polovini prošlog stoljeća istra-vači ponovo otkrivaju ovu biljku, svrstava-je u kategoriju superhrane (sve namirnicevrlo visokim nivoom fitonutrijenata kojiuzetno pozitivno utječu na zdravlje) te onava popularizirana kao suplement u ishrani

uobičajeni sastojak nekih namirnica.Danas je jasno da maca svoje djelovanje

ože zahvaliti brojnim aktivnim tvarima ka-ve su masne kiseline, alkaloidi, tanin, sterolglukozinolat, koji su posebno odgovorni zajecaj na plodnost i libido. “Sposobna” jeepoznati potrebe svakog organizma pa ješ nazivaju pametnom biljkom. Praktično,znači sljedeće: ako je nivo nekog hormo-

a u organizmu nizak, maca će podstaći nje-ovu proizvodnju, i obrnuto.Nema poznatih ozbiljnih nuspojava na-

on konzumiranja mace, ali, baš kao ni bilooji drugi suplement, ne bi se trebala konzu-irati u velikim količinama. Najbolje je početimalom dozom pa postepeno povećavati; čakolovina kašike je dobra količina za početak, adna kašika praha je prosječna dnevna doza.

Često se preporučuje naizmjenična konzu-macija: ciklus od nekoliko dana konzumacije,a nakon toga nekoliko dana pauziranja. Velikakoličina može dovesti do neželjenih efekata te vaše hormone izbaciti iz ravnoteže. Ako ovoiskusite, trebate smanjiti dozu ili potpuno pre-stati s konzumacijom. Maca je dobra u smo-othiejima, salatama, pićima, kuhanoj hrani isokovima. Ne dodajite je ni u šta što je veomatoplo jer će izgubiti svoja djelotvorna svojstva.Na početku, okus vam se može činiti neobič-nim ili čudnim, ali vremenom ćete se navići iuvidjeti da ovisi i o tome s čime ju kombinirate.Nabrojat ćemo samo neke od dobrobiti mace.

Vitamini

Maca je bogata vitaminima B-skupine, vitaminom C i vitaminom E; čak i malekoličine korijena organizam opskrbljujukalijem, kalcijem, cinkom, željezom, ma-gnezijem, natrijem, bakrom, manganom,silicijem, fosforom i amino-kiselinama. Sa-drži mikro i makronutrijente, ugljikohidra-te, bjelančevine, vlakna, tanin.

Afrodizija čka svojstva Prije svega, drevne Inke koristile su je kao

jak afrodizijak. Istraživanja su pokazalada trajna upotreba pomaže kod seksualnedisfunkcije uzrokovane stresom, smanjujetjeskobu i stres, utječe na bolju proizvodnjuspermatozoida te povećava njihov volu-men. Istovremeno, doprinosi hormonalnojravnoteži i povećava plodnost.

Zdravlje i raspoloženje žene

Maca olakšava menstrualne probleme i me-nopauzu. Ublažava grčeve, bolove u tijelu, valunge, anksioznost, promjene raspolože-nja i depresiju. Blagotvorno djeluje na nervni

sistem. No, ako je žena trudna ili doji dijete,ne bi trebala konzumirati ovu biljku.

Energija

Nakon perioda uzimanja mace možete primi- jetiti da se povećao nivo vaše energije. Usto,maca je poznata i po jačanju tjelesne izdržlji- vosti. Mnoge atlete uzimaju je zarad boljihpostignuća. Ako ste veći dio vremena umorni,

eksperimentirajte s macom da vidite hoće lipomoći. Možda je samo mala količina upravoono što vam može pomoći i ojačati vas.

Opće zdravlje

Maca pomaže ukupnom zdravlju na mnogenačine. Već smo rekli da je dobar izvor željezate pomaže obnavljanju crvenih krvnih zrna-ca zbog čega je odlična u liječenju anemije ikardiovaskularnih oboljenja. Održava kosti izube zdravima te ubrzava procese zacjeljiva-nja rana. Ako je koristite i istovremeno pra-tite trenažni režim, primijetit ćete povećanjemišićne mase. Ali budite veoma obazrivi akoimate neku od hormonski uvjetovanih bole-sti, naprimjer tumor testisa ili tumor jajnika. Ako imate problema s jetrom ili visok krvnipritisak, trebali biste razgovarati s ljekarom.

Koža

Mnogi ljudi uzimaju macu zbog problema skožom; ona, naime, pomaže u rješavanju pro-blema s aknama i flekama. Druga dobrobit za vašu kožu: maca smanjuje osjetljivost te po-maže koži da izdrži ekstremne temperature.

Raspoloženje u ravnoteži

Ako se borite s anksioznošću, stresom, depresi- jom ili neraspoloženjem, maca može pomoći uotklanjanju ili olakšavanju ovih simptoma. Na-učnici su je davno svrstali u adaptogene – sred-stva namijenjena prilagođavanju organizma.Takva, povećava tjelesnu izdržljivost i otpornostna stres, tjeskobu, traumu i iscrpljenost. NV

NA DUČIĆ

[email protected]

DREVNA ZNANJA

U drugoj poloviniprošlog stoljeća

istraživa či ponovootkrivaju ovu biljku,

svrstavaju je u kategorijusuperhrane (sve

namirnice s vrlo visokimnivoom fitonutrijenatakoji izuzetno pozitivno

utječu na zdravlje)



OGLASP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 37

TOP SEDAM POSLOVAEuropapier-Hercegtisak d.o.o. - Komercijalista za šoping centre - Tuzla

Sarajevo

Deni Tell d.o.o.- Call Agent - Sarajevo

Mostar, Kozarska Dubica

Europapier-Hercegtisak d.o.o. - Komercijalist za krajnje kupce - Tuzla

Europapier-Hercegtisak d.o.o. - Komercijalist za prodaju higijenskog programa i sredstava

Tuzla

Boreas d.o.o. - Regionalni direktor - Sarajevo

Više na portalu: www.boljiposao.com

Internet berza rada www.boljiposao.com

U borbi protiv raka dojke: “Race for the Cure”

Rak dojke je najčešći pojedinačni inajčešći maligni uzrok smrti žena uBosni i Hercegovini, odmah nakon

oždanog udara i bolesti srca. Usprkos na-ednoj dijagnostici i terapiji, a usljed kasnogkrivanja, broj umrlih raste. Najčešće oboli-vaju žene u dobi od 60 do 79 godina, potomne u dobi od 50 do 59, no zabrinjavajuće je

a obolijevaju i djevojke i mlade žene.U subotu, 3. oktobra 2015. godine, odr-

at će se osma “Race for the Cure” – “Trka/tnja za ozdravljenje”, s početkom u 11:00ti na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu.

Programom “Race for the Cure” pred- viđena je trka za djecu na 300 metara spočetkom u 11:00 sati te “Šetnja za ozdrav-ljenje” u dužini 3.5 km u 11:30 sati. “Šetnjaza ozdravljenje” održat će se u 12:00 sati, aorganizatori obećavaju i zabavni program,nagrade sponzora i prisustvo više od 6.000osoba iz raznih gradova Bosne i Hercego-

vine. Žene cijelog svijeta početkom svakogoktobra pokušavaju skrenuti pažnju na

najčešći uzrok smrti žena: jačanjem javnesvijesti; apeliranjem javnim institucijama opotrebi nacionalne strategije ranog otkriva-nja i liječenja raka dojke, poboljšanja tera-pijskih mogućnosti i kvaliteta života obolje-lih. Svake godine na Vilsonom šetalištu trčii šeta nekoliko hiljada osoba iz više od 30bosanskohercegovačkih gradova uz podrš-ku i prisustvo predstavnika ambasada, vlastii javnih ličnosti. Sredstva prikupljena tokom

manifestacije služit će za kupovinu poklo-na “prve pomoći” za svaku novooperiranupacijenticu te besplatnu mamografiju za so-cijalno ugrožene; godišnje u Bosni i Herce-govini novooperiranih je 1.300 pacijentica.

“Race for the Cure” održava se u višeod 150 gradova svijeta, a uspijeva okupitinekoliko miliona ljudi.

U svijetu od raka dojke godišnje oboli višeod 1.000.000 žena, a umre blizu 380.000. Vi-sokom riziku izložene su žene koje žive u ra-zvijenim zemljama svijeta, dok je taj rizik nižiu zemljama Afrike i Azije. Prema rezultatimaistraživanja, u Evropi 93 posto oboljelih preži- vi jednu, a 73 posto pet godina nakon postav-ljene dijagnoze i završene terapije. NV

F O T O R

A C

E F O T T H E C U R E 2 0 1 5Programom “Race for the

Cure” predviđena je trkaza djecu na 300 metara s

početkom u 11:00 sati te“Šetnja za ozdravljenje” udužini 3.5 km u 11:30 sati.

“Šetnja za ozdravljenje”održat će se u 12:00 sati

IREDILA AJLA ŽUJO-DEMIROVIĆ

[email protected]

Jedini na čin

smanjenja

smrtnosti je

aktivna briga za

zdravlje, zdrav život

te stalna edukacija i

redovni pregledi za

rano otkrivanje

raka dojke



PSIHOLOGIJA38 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

Prvi princip ekonomije, kako ga je

F. Edgeworth definirao 1881. go-dine, glasi: svako djelo je motivi-

no isključivo samointeresom. Nadalje seideja samointeresa oblikovala pomoću

potetičkog ekonomskog pojma, takozva-og Homo ekonomikusa, koji se ponašacionalno i u skladu s logičkim principima,koji želi povećati svoje koristi. Bez obzira

a upotrebu termina Homo ekonomikus,dnosno “životinje koja zarađuje” i “čovjekapsjednutim jedino glađu za novcem”, kakotumači John Kells Ingram, kao racionalnogedstavnika u ekonomskim modelima, koji

ostaje norma u ekonomskim studijama, po-ojanje iracionalnih i kvaziracionalnih ljudi uuštvu i stvarnost iracionalnih ponašanja (u

konomskom smislu) kod racionalnih ljudiavlja pod upitnik upotrebu ovog termina uzumijevanju ponašanja ljudi u ekonomiji.

omo ekonomikus

dam Smith, jedan od prvih teoretičara kapita-ma, prvi je došao na ideju o Homo ekonomi-

usu kao osnovi za kreiranje teorija o potrošnjinvesticiji. U svom poznatom djelu “Bogatstvoaroda” Adam Smith naglašava koliko je va-n samointeres u ljudskom ponašanju, za koji

aže da je ključni pokretač prosperiteta društva.Ekonomski akter je osmišljen kao pred-

avnik tipičnog ekonomskog ponašanja, tipič-e osobe u društvu i smatra se da se ovaj akter

stematski ponaša racionalno kad odlučuje olo čemu, a posebno o ekonomskim pitanji-a. Ako definiramo racionalnost s ekonom-og aspekta, kao čin s ciljem da načini mak-malan profit od određenog resursa, onda ćevaj osmišljeni akter biti racionalan tako što ćeponašati u skladu sa svojim samointeresom,

dnosno uvijek će gledati da na najbolji mogu-način iskoristi ekonomsku situaciju.

Jesmo li stvarno racionalni?

Ustvari, srž ideje o Homo ekonomikusu (da seHomo sapiens, pametni čovjek, ponaša sebič-no) je realistična pretpostavka jer je samointe-res važan dio urođene ljudske prirode i pred-stavlja značajnu intrinzičnu motivaciju. Uvijekželimo ono što je najbolje za nas i ova motiva-cija nije u potpunosti jednaka pohlepi nego nasintrinzično pokreće da činimo ono što nam je uinteresu. Ali je također tačno da nisu svi ljudi udruštvu racionalni i da sva ponašanja nisu raci-onalna u ekonomskom smislu.

Da bi provjerili odlučuju li se pojedin-ci na racionalan izbor, dobitnici Nobelovenagrade Daniel Kahneman i Amos Tverskynačinili su eksperiment kojim su testirali ra-

cionalnost kod ljudi i njihov je zaključak bioda ljudsko ponašanje nije tako racionalnokako to pretpostavlja ideja o Homo ekono-mikusu. Njihov eksperiment je pokazao daljudi, zavisno od konteksta, različito biraju.Također su zaključili da nisu sva ponašanjausmjerena ka maksimalnom povećanju ko-risti, jer ljudi nekad djeluju s aspekta altru-izma, a nekad jednostavno ostaju na statusu

quo. Još jedan od interesantnih otkrića ovedvojice nobelovaca je da kad ljudi odlučuju,onda emocionalno dvostruko više vrednujugubitke nego tome jednake dobitke. Sva-kom od učesnika eksperimenta bi postaviliovo pitanje: “Biste li prihvatili sljedeći rizik:imate 50 posto šanse da osvojite 150 dolara i50 posto šanse da izgubite 100 dolara?”

Shvatili su da je, iako je očekivana vrijednost dobiti (50 posto x 150 dolara = 75dolara) u ovom slučaju veća od očekivane

vrijednosti gubitka (50 posto x 100 dolara= 50 dolara), tek mali broj učesnika je pri-hvatio ovaj rizik. Umjesto da govorimo omnogim drugim rezultatima ovog eksperi-menta, pozabavit ćemo se nekim od mar-

ketinških trikova kojim ćemo ilustrirati ko-liko smo iracionalni u našim svakodnevnimizborima. Takozvana “mamac-strategija” umarketingu pokazuje da će ljudi kupovatinešto skupo iako je lošijeg kvaliteta ako jeta ponuda slična cijeni skupog artikla.

Don Areily u svojoj knjizi “PredictablyIrrational” govori o eksperimentu u kojem

je korištena pretplata na časopis. Učesnici-

ma eksperimenta su ponuđena dva izbora upretplati: pretplata na časopis “The Econo-mist”, samo printano izdanje, što je naizgledlošija opcija u odnosu na kombiniranu (digi-talnu i printanu) pretplatu, i jednu digitalnu iprintanu pretplatu. Rezultat je bio ogromanporast prodaje zahvaljujući efektu mamca.

U drugom eksperimentu, autor ove knji-ge je pokazao kako su ljudi spremni pješačiti15 minuta ako će tako uštedjeti sedam dolarana cijeni artikla od 18 dolara, ali isto tako nebi pješačili 15 minuta da uštede sedam dolarana cijeni artikla od 455 dolara. Ušteda je ista,pa je, prema tome, bilo očekivano da bi seracionalna osoba ponašala isto u oba slučaja.

Trenutna finansijska kriza je tipičan primjer

kako ljudi donose iracionalne odluke. Svijet sadprolazi kroz veliku finansijsku i ekonomsku ka-tastrofu koja je započela u SAD-u, a potom seproširila na druga finansijska tržišta. Neki sma-traju da je iracionalno ponašanje sofisticiranihinvestitora bilo glavni uzrok nedavnog kolapsa.Da bismo bolje razumjeli šta se ustvari desilo,potrebno je pobliže analizirati balans pohlepe istraha u ponašanju investitora.

VRIM BULUT

Koliko smo iracionalni

u svakodnevnim

izborima?dam Smith, otac političke ekonomije,rvi je uveo čovjeka kao faktor u

nalizu, a opisao ga je kao egoistično

racionalno biće – Homo ekonomikus.

akav se čovjek zadržao u ekonomskim

modelima skoro 200 godina, ali je danas

tanje je li on uopće i postojao?

KAKO GLEDAMO NA INTERES?



PSIHOLOGIJAP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 39

Iako pohlepa vodi prekomjernom samou-erenju u ekonomiji i pretjeranom preuzima-u rizika, strah na tržištu vodi ka neaktivnostia tržištu i pretjeranom izbjegavanju rizika.ad investitori odlučuju hoće li kupiti dioni-

u, obveznicu ili bilo koje druge vrijednosneapire, onda se očekuje od njih da će procije-ti koje su očekivane dobiti u odnosu na rizikčekivanog gubitka. Kao što su Kahneman iversky predvidjeli u svojoj studiji, mudrost-odilja na Wall Streetu je da “strah uvijek po-eđuje pohlepu”. Neurolozi kažu da je situa-a u kojoj pohlepa nadvlada strah “moralnoušavanje” i da je to situacija u kojoj ljudskiozak gubi kontrolu nad poređenjem dobit-

a i gubitka te u potpunosti ignorira sve rizike.

Uzmimo naprimjer trgovanje zajednič-m dužničkim obveznicama, što se smatradnim od većih problema koji su doveli doedavne finansijske krize. Pošto su obvezni-

agencije za rejting ocijenile izvrsnim, a sveubitke je pokrivala osiguravajuća kompanijaIG, investitori su bili previše fokusirani naogućnosti dobiti, a gotovo nikako na rizik

oji bi donio kolaps na tržištu. To je trenutak

kad pohlepa nadvlada strah na tržištu, a strahzakaže i ne uspostavi ravnotežu s pohlepomu mozgu jednog normalnog investitora. Na-kon finansijskog kolapsa, ono što sad vidimo je upravo suprotno od onog što je dovelo dokreiranja finansijskog balona. Sad su i investi-tori i bankari u stanju pretjeranog straha, ne-gativne vijesti značajno snižavaju cijene dio-nica, a investitori sjede na ogromnim hrpamanovca umjesto da ga ulažu u tržište.

Ako pretjerana pohlepa i samouvjerenjeu ekonomiji rezultira katastrofalnim događa- jima, zar ne bi od investitora trebalo tražiti dabudu manje pohlepni? Adam Smith smatrada svi ljudi, manje ili više, saosjećaju s bogatimi slavnim. To stoji i u svetim tekstovima: ljudi

saosjećaju, ali i zavide bogatima. Prema tome,tražiti od ljudi da čine nešto što je protiv njihoveprirode možda i nije najpametnija odluka, ali bitakođer trebali imati na umu da ova urođenaosobina čovjeka može voditi moralnom propa-danju društva. Ono što nam treba jeste balansizmeđu straha i pohlepe, jer ako jedno nadvla-da drugo, onda svi ispaštaju.

VNV

Prevela Mubina Muftić

F O T O W

O R D P R E S S . C

O M

Najnovije britansko istraživanje ot-kriva pozitivan utjecaj zelenila nanaše mentalno zdravlje. Naučnici tvrde dakad nas more crne misli, zelene krošnje dr- veća pružaju utjehu i olakšanje.

Studija objavljena u časopisu “Lan-dscape and Urban Planning” pokazujeda stanovnici Londona koji žive u ulici sdrvoredom konzumiraju mnogo manjeantidepresiva u poređenju s onima koji suokruženi hladnim betonom. “Već je doka-zano da prisustvo zelenih površina pozi-tivno utječe na naše raspoloženje. Stoga jelogično da imaju efekta i na upotrebu an-tidepresiva”, izjavio je dr. Filip Roud. Blizi-na neke zelene površine, bilo da je riječ o

šumi, bašti, drvoredu ili parku, predstavljaznačajan izvor sreće, jer ublažava stres odgradskog života.

Osim toga, ulice s gušćim zelenilomsu prijatnije za život, podstiču na bavlje-nje fizičkom aktivnošću i jačaju osjećajzajedništva, prenosi B92. Također, boravak u šumi izuzetno dobro utječe na našezdravlje. Naime, u šumi udišemo izuzetno

zdrave materije koje ispušta drveće, boravak u ovakvom okruženju snižava pritisak

i popravlja raspoloženje. Vrijeme provede-no u šumi pomaže nam i da se fokusiramona ono što želimo, a pacijenti se brže opo-ravljaju nakon operacija ako imaju prilikugledati na zelenu površinu.

Također, izgradnja jake povezanosti iosjećaja pripadnosti određenim društve-nim grupacijama pomaže pri kliničkomliječenju depresije. Pacijenti se brže liječeu društvu, ali se tako sprečavaju i budućiperiodi nelagode i osjećaja odbačenosti.Podijeliti iskustvo zajedničke patnje možebiti važno nekome ko osjeća da ga niko nerazumije ili se osjeća previše posramljenim

da govori o svojoj situaciji bilo kome. Sve više priča dijeli se putem medija, knjiga imagazina, o ljudima svih životnih stilova iopredjeljenja koji su prebrodili teška isku-stva, izborili se i nastavili normalan život.Sve više ljudi govori o težoj stvarnosti svojih života, što pomaže smanjivanju osjećajastigmatizacije i društvene kazne, a više lju-di uočava mogućnost za oporavak. S. M.

NAJBOLJI LIJEK PROTIV DEPRESIJE

PSIHOLOGIJA I PSIHOLOZI NISU

DOVOLJNO UKLJUČENI U BH. DRUŠTVOPribližiti javnosti mogućnosti i zna-čaj psihološkog djelovanja te dopri-

nijeti razvoju pojedinca, ali i zajednice ucjelini te pokrenuti inicijative koje će dove-sti do boljeg kvaliteta života, kako pojedin-ca tako i zajednice, glavni su ciljevi Prvogfestivala psihologije koji se ove sedmiceodržavao na nekoliko lokacija u Sarajevu.

Psihologinja i psihoterapeutkinjaĐana Lončarica kazala je za Fenu da suu razvijenim državama psihologija i psi-holozi uključeni u sve aspekte društva,ali da u bh. društvu to još nije dovolj-

no prepoznato. Ipak, smatra da će se to vremenom promijeniti.

“Psiholozi se bave psihičkim stanjemčovjeka, što je neophodno za njegovo va-ljano funkcioniranje u bilo kojoj od djelat-nosti. Baveći se time, indirektno se bavimosvim onim što jeste okosnica ljudskog dje-lovanja, a to su ekonomija, privreda, ra-zvoj, tehnologija. To kod nas nije dovoljno

naglašeno. Ipak, s obzirom na to da je BiHdržava u razvoju, a i psihologija se razvija,to se postepeno mijenja i vjerujem da će ićiuzlaznom putanjom”, kaže ona.

Upitana za stručnu ocjenu stanja bh.društva, kazala je da je svako društvozdravo onoliko koliko su zdravi njegovipojedinci te da radeći na sebi možemodoprinijeti i razvoju društva.

Prvi festival psihologije organiziralo jeDruštvo psihologa FBiH Podružnica psi-hologa Sarajevo. Do 2. oktobra sudionici suraznovrsnim sadržajima razmatrali teme

kakve su psihoterapije, mentalno zdravlje,ovisnost, školstvo, roditeljstvo, nezaposle-nost, državne reforme, te teme iz oblastisportske psihologije. U radu tog skupa su-djelovali su stručnjaci iz oblasti psihologijeiz Bosne i Hercegovine i regije, te studentipsihologije, a za njih je upriličena i izložbaradova učenika Zavoda za specijalno obra-zovanje i odgoj djece “Mjedenica”. Fena

F O T O C

A N D I D B E L L E . C

O M



U našoj zemlji imamo dvije vrste “uspješnih” ljudi. Onikoji nemaju duha/ljudskosti a koji su u većini, i oni kojiga imaju ali su u manjini. Prvi jedni druge tetoše, i njima

tuđa leđa sliče na stepenice/basamake na koje oni trebaju nogomnagaziti na svom putu ka “uspjehu”, jer “eto, oni su primorani toraditi; kako bi inače u svojim životima postigli nešto što bi mogliu lični ‘neživotopis’ upisati pozlaćenim slovima!?” Drugi bivajukrivi ako svoja leđa ne žele ovakvima podmetnuti, ali bar ostajučisti i časni zbog toga.

Konfuzija postoji jer nastaje baš zbog toga što su oni koji suu većini često osobe koje se nalaze na odgovornim pozicijama udruštvu. Nedostatak onih koji imaju jeste to što njima, svakomponaosob, nije jasan razlog zašto se nalaze tu gdje su jer oni tepozicije na kojima se nalaze smatraju “ličnim uspjehom” te oče-kuju aplauze i čestitke za to. Zbog percepcije koju posjeduju neuspijevaju shvatiti odgovornosti koje im pripadaju na poslovima ipozicijama koje su svojevoljno preuzeli. Kad ih neko pritisne zbogodgovornosti koje nose dati poslovi i pozicije, počinju kmečati iuokolo zvečati s kojekakvim izgovorima, nuditi neka, zbog zakaš-njenja, neizvodiva rješenja u koja mogu povjerovati samo oni kojise ne razumiju u to što oni govore (a u što se posebno uzdaju),svaljivati krivnju na neke druge, a najčešće jedni na druge.

Ako se neko i dalje pita odakle se pojavila ova “sorta” ljudi,mogu dokazati da nije “pala s Marsa” niti “s komšijine kruške”, a

kao dokaz mogu napomenuti primjer djece koju roditelji školujui za čije obrazovanje odvajaju od zalogaja, a ta djeca ne nose nigrama odgovornosti spram “nadrealnog” truda svojih roditelja. Uovu kategoriju spadaju sve osobe koje su u školama bile i odličnei vrlodobre, dobre, dovoljne, kao i nedovoljne, jer to što nijednakategorija ove vrste ljudi ne uspijeva naučiti nije historija, geogra-fija, latinski, matematika i fizika, nego preuzimanje odgovornosti.(Uopće nije važno kakav je ko bio ili jeste u školi). Ova vrsta ljudizveči na sav glas sve dok ne budu primorani da kmeče, a to radesamo onda kad moraju preuzeti odgovornost. Ono što učini daoni zakmeče jeste to što u trenucima kad trebaju “povući” i poni-

jeti “neki” teret, oni se osvrnu oko sebe i zapitaju: “Što baš ja?”,“e vidi sad ovo, samo ja moram raditi”, “ja ću tegliti, a drugi ćegledati” (Da prostite, po meni bi realan odgovor na ova njihovasuluda pitanja bio: “Međede moj, zbog toga što si prihvatio daradiš posao koji ne radiš, to je ono što te sljeduje, a ti vidi šta ćeš

i kako ćeš, pa ili se lati posla ili napusti poziciju i neka neko drugiradi to što ti nećeš ili ne možeš”.)

Ovo je jedina zemlja u kojoj svi imaju osjećaj da samo oni rade, ada drugi ništa ne rade, a u stvarnosti gotovo niko ništa ne radi. Ovo

je jedina zemlja u kojoj se svim neradnicima čini da samo neradnicirade, a za one što u stvarnosti nešto i rade oni kažu: “Lopovi suto”, “ma krediti su to”, “ma ne može se onoliko na pošten načinzaraditi”, i slično. Baš zbog te zaluđenosti naši besposleni Bosan-ci i Hercegovci se ponašaju kao da su najveća gospoda, da su ljudi

višeg reda jer su oni previše vrijedni da bi radili čak i ono što stoji uopisu njihovog radnog mjesta ili životnih uloga u kojima dvoličnoglumataju. (Napomena: U kategoriji poslova koji nose odgovornostispada svaki “posao” i “uloga” na ovom svijetu; portir, direktor, uče-nik, student, učitelj, uposlenik, poslodavac brat, sestra, sin, kćerka,majka, otac, prijatelj – nerijetko se dešava da sretnemo nekoga ko

glumi gotovo svaku od ovih uloga.)U prilog mojoj tvrdnji idu i nacionalno izvrnute mudrosti nakojima se decenijama negdje pored nas odgaja vrsta ljudi kakvisu: “Ko rano rani, cijeli dan je nenaspavan” i “dobar i budala suna istoj deredži”, “ne čini sve što možeš”, i slične, a koje su do-prinijele javnom mišljenju da postoji šansa da se bude “veliki” ada se ne radi ništa i da nije važno sredstvo kojim se služiš samoako “uspijevaš” učiniti ono što si naumio. Ono što ovakvu vrstuljudi “gura” tokom života i tjera da se penju preko tuđih leđa jeste

percepcija narodne mase koja se temelji na tome da “što se budeš više penjao u karijeri, manje ćeš raditi”, pa mnogi zbog te pusteželje školuju svoju djecu i kasnije bivaju duboko razočarani. (Usavremenim društvima čovjek se obrazuje da bi više mogao raditi,stoga papir zvani diploma nema nikakvu vrijednost ako niste do-bri u onome za što imate taj papir).

Počesto mi se čini da je život u Bosni i Hercegovini neprestanimaraton, u kojem oni prvi koji bi trebali nositi štafetu nisu najbržii najuspješniji među nama, već su baš oni ti koji bježe od svih naskoji im želimo predati u ruke štafete odgovornosti, al’ “šta ‘š” kad senjima čini da ih mi ne možemo stići jer su oni k’o biva “potrčali na

vrijeme” – odmah nakon rata, baš dok smo mi krpili rupe od gelerau našim dnevnim boravcima i bili zadovoljni činjenicom da smoproživjeli sve ono što smo preživjeli. Jedino što ove “zvečarke” nasceni može zamijeniti jesu nove generacije koje bi trebale biti odgo-

jene na moralnim načelima i koje bi trebale živjeti u navici da pre-uzimaju odgovornosti i neće posustati u tome. Oni bi trebali preu-zeti odgovornost za svoje moguće neuspjehe, a za uspjehe ionakonema potrebe da preuzimaju odgovornost jer bi to trebala biti nji-hova dužnost zbog funkcija koje bi obavljali, a što ne znači da zbogtoga neće biti nagrađivani. Ako te generacije svojim “dolaskom”budu kasnile, moći ćemo gledati kako “cvrčci na sceni” samo dobi-

jaju svoje nasljednike koje smo čak možda baš mi odgojili.“Zvečanje” uvijek prethodi kmečanju, ali nekad to ide istovre-

meno. Neko zveči uokolo, u pozadini, iza zavjesa kmeči jer mu seprimiče suočavanje s nepreuzetom listom odgovornosti i jer je zanjega kasno. Ali, kad zvečanje prethodi kmečanju, to se dešava

jer se “persona” osilila i uzoholila zbog činjenice da se u našojzemlji rijetki usuđuju istaknuti nepravde i nepravilnosti bilo koje

vrste, zbog čega se ovakvi osjećaju jakima i na sigurnom dok suna sceni, a kad ih stigne to što su zaslužili svojim “mukotrpnimneradom”, onda počinju kmečati, cviliti i tražiti rješenje za svojupropast. Baš zbog toga što pomoć traže od sebi sličnih i što ti sličninalaze svoju korist u opstanku što većeg broja ovakvih, slobodanpad ovih nekvalitetnih ljudi (slabića) na našim prostorima trajemnogo sporije u odnosu na sistemski razvijene zemlje u kojimanema rupa u zakonu i u kojima se mogu prikrivati ovakvi prepre-denjaci. Ovo pravilo važi za sve sfere života, od ranog djetinjstva,puberteta, zrelosti do starosti. U djetinjstvu i pubertetu pa svedo perioda osamostaljenja i potpune zrelosti djeca nalaze rupe u

zakonima koja im roditelji donose, u pravilima koja im nameću,dok testiraju popustljivost svojih roditelja spram njihovih neod-govornosti. Ako se tu uspiju oteti i ako ne razviju osjećaj samo-kritičnosti, cijeli će život imati osjećaj da je sav svijet protiv njih ida se oni “slomiše radeći” a da to “niko” ne vidi (Evo ja vidim!).Zbog ovoga već imamo ljude koji su okrivili cijeli svijet za svojeneuspjehe, a broj sati koje su proveli u istinskom radu nije uopćena listi stvari o kojima bi oni željeli “zvečati”. To je ono zbog čegaoni duboko u sebi kmeče, u slučaju da su iole iskreni prema sebikad ostaju sami sa sobom.

Samo onaj ko je odgovoran može biti istinski skroman. Neod-govoran može samo “zvečati” da je skroman. Skroman ne možebiti neko ko ne vidi svoje propuste i ko ih pripisuje drugima, jer čim

je nerealan spram svojih propusta, sigurno je nerealan spram svojih uspjeha i kvaliteta, te je jedina mogućnost koju ima ona da se

uzoholi tamo gdje je potrebna njegova skromnost, malenkost, a dakmeči tamo gdje je potrebna istinska snaga, što preuzimanje odgovornosti u suštini i jeste. Dobar i loš nikad nisu na istoj deredži, makako to oni koji okolo zveče prikazivali, i jedino će oni koji rano ranei mnogo rade moći ugrabiti sreću samo zbog toga što u određenimtrenucima daju sve od sebe. A jedini dokaz da je neko dao “sve” odsebe leži u činjenici da to što su uložili niko nikad ne može oduzeti.Ostaje samo dilema šta da radimo s prepredenjacima oko nas? Daih pritisnemo da kmeče ili ćemo ih i dalje slušati kako zveče? NV

KOLUMNA40 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

Stisneš ga – kmeči, pustiš ga – zveči

Nedavno me moj

prijatelj, inače vrli

Krajišnik, podsjetio na

jednu hercegovačku

mudrost kojom se

opisuje bh. čovjek. Uvećini slučajeva taj naš

čovjek “kmeči” (cvili)

kad mu se ne dozvoljava

da “zveči” (isprazno

priča, pametuje,

liječi svoj ego) i on se

“čudom čudi” kako

onaj koji ga sprečava

ne razumije današnje

vrijeme “šupljiranja”

i delegiranja poslova

i odgovornosti s onih

odgovornih. Kao i svakidrugi čovjek na zemlji, i

ovaj naš se trudi da nađe

ono u čemu je dobar

na ovom svijetu i da se

istakne iznad drugih

ADNAN

NOVALIĆ[email protected]



KOLUMNAP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 41

Za Bajram ne želim samo poruku

MIRZA MUSA

[email protected]

Posljednjih nekoliko bajrama odlučio sam da ne šaljem hvalospjevne poru-ke. Možda mislite da pretjerujem. Možda ste i upravu. Ali ja ne odustajem,č vrsto se držim svoje odluke. Pitate se zašto? Zato što sve više osjećam da

u tim hvalospjevima i čestitkama nema iskrenosti, nema emocija. Nekad mi se činida se te poruke šalju samo da se prijatelji i rodbina skinu s dnevnogreda. Kako tehnika napreduje, ta čestitanja su sve inovativnija. Takosad više nemaju strpljenja da šalju po jednu poruku za jednu osobu,sad se na Facebooku i na Viberu prave grupe u koje vas smjeste shrpom nepoznatih ljudi, koji odjednom čestitaju jedni drugima, takoda zbog prepiske sa znanima i neznanima ni vlastitoj porodici nestignete zaželjeti mubarek Bajram.

Također, postoji i ona grupa “skidača” s dnevnog reda koja počnesa slanjem poruka dan prije Bajrama, pa im se pridruži druga grupaonih koji poruke šalju poslije sabaha do bajram-namaza, pa grupa onihkoji šalju tokom bajram-namaza jer im mrsko slušati hodžin vaz, a kadih pitaš zašto, kažu da poslije nastupi zakrčenje veza, teško je čestitati.

Jednostavno ne mogu ovima da šutim, pa ih pitam znaju li da Bajramtraje više dana i da nije neophodno čestitati svima jednom porukom zapola sata? Na takva pitanja nemaju odgovor. A kako bi i imali kad im jesamo važno da taj s druge strane priča kako ga se on sjetio.

Znam već da će neki reći da se “bolje sjetiti ikako nego nikako”. Ja nedijelim takav stav i smatram da je bolje obići manje ljudi i osjetiti da su tise oni istinski obradovali, nego poslati hiljade neiskrenih poruka, koje,budimo realni, većina nas izbriše čim ih pročita, ili ih uopće ne pročita.

Jednostavno ne znam šta nam je. Šta se desilo pa su nestala bajram-ska druženja, bajramski obilasci. Gotovo da samo rijetki obilaze jedni

druge. Sjećam se da je u mom selu bio obi

čaj da se muški skupe u jednu ku

ću, žene udrugu i da se hoda od kuće do kuće dok se sav komšiluk ne obiđe. Pjesma nije prestajala.

Veselilo se i šalilo do kasno u noć svaki dan Bajrama. A mi, djeca pokupimo bajram-ban-

ku i glavni smo tih dana. Kupuješ sebi i što treba i što ne treba. Sjećam se da sam jednomkupio kesu punu žvaka i da sam odjednom stavio oko deset žvaka u usta. Umalo se ni-sam ugušio. Eh, to je bio bajram. Radilo se štošta što se inače ne radi. Danas je sve druk-čije. Svi se zatvorili u sebe. Poneko od familije ili iz komšiluka do đe, dok drugi negdje

žure, a ni sami ne znaju kamo će. Bajram je, a kao da nije. Važno jeposlati poruku, a hoćemo li se sresti i vidjeti, to je manje važno.

Ne znam za vas, ali ja za Bajram ne želim samo poruku, volio bih da mise dođe i da nekome odem. Volio bih da jedni drugima čestitamo u četirioka. Ne želim da razmišljam šta si ti koji mi pišeš htio da mi poručiš poru-kom, je li bila iskrena ili ne. Na kraju bih želio da vam prenesem jednu priču:

Prenosi se da je mudri Lukman bio sluga kod nekog bogataša. Jednogdana mu njegov poslodavac naredi da zakolje ovcu i da iz nje izvadi dvanajbolja organa. Kad ju je zaklao, Lukman je izvadio jezik i srce. Nakonizvjesnog vremena ponovo mu bogataš naredi da zakolje drugu ovcu, alida ovaj put iz nje izvadi dva najgora organa. Pa je Lukman ponovo izva-dio jezik i srce.Čudeći se njegovom postupku, bogataš ga upita: “Ja samti prvi put naredio da zakolješ ovcu i da joj izvadiš dva najbolja organa. Tisi to učinio i izvadio si joj jezik i srce. Pa sam ti ponovo naredio da zakolješdrugu ovcu te da i njoj izvadiš dva najgora organa. Ti si me i u drugomslučaju poslušao, ali si ipak i drugoj ovci izvadio jezik i srce, mada u obaslučaja nisam tražio isto. Reci mi u čemu je tajna tvog postupka?”

Lukman mu odgovori: “Uistinu, moj cijenjeni bogatašu, tako jekako kažeš, ali uvjeravam te da doista nema ništa bolje od jezika i srcakad su čisti, niti išta gore od njih kad su pokvareni.”

I mi koljemo kurbane i jedni drugima nosimo komade tih kurbana,ali čini se da u posljednje vrijeme sve više nosimo pokvarene dijelove tih

kurbana.Č

ini mi se, da ima i malo istinskečistote u toj našoj žrtvi, u sveukupnom

činužrtvovanja, poruke bi se slale samo daleko u inozemstvo, a ovdje bismo se više obilazili i

viđali. Jednostavno, bajrami bi se jasno razlikovali od drugih dana u godini. NV

Jednostavno ne znam šta nam je. Šta se desilo pasu nestala bajramska druženja, bajramski obilasci.Gotovo da samo rijetki obilaze jedni druge. Sjećamse da je u mom selu bio običaj da se muški skupe u jednu kuću, žene u drugu i da se hoda od kuće do

kuće dok se sav komšiluk ne obiđe

Danas je sve drukčije.Svi se zatvorili u sebe.Poneko od familije ili

iz komšiluka dođe, dok

drugi negdje žure, a nisami ne znaju kamo će.Bajram je, a kao da nije.Važno je poslati poruku,

a hoćemo li se sresti ividjeti, to je manje važno.Ne znam za vas, ali ja zaBajram ne želim samo

poruku, volio bih da mi sedođe i da nekome odem.

Volio bih da jedni drugimačestitamo u četiri oka



FONTANA42 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

Tako je čovjek otkrio točak da bi lakšeprenosio teret, odnosno pripitomio divlježivotinje i biljke kako bi sebi olakšao ži-

vot i svoju ishranu učinio raznovrsnijom. Naučnei tehnološke inovacije, kakve su moderna prijevo-zna sredstva, vakcine i antibiotici koji se koriste uborbi protiv različitih bolesti; novi izvori energije imoderne proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu,koji predstavljaju rezultat ljudskog znanja akumu-liranog tokom nekoliko hiljada godina, danas supostale neizostavan dio ljudskog života.

Era biologije

“Doba prosvjetljenja”, “industrijska revolucija” i“svemirsko doba” samo su neki od naziva koji sukorišteni kako bi se opisala osnovna karakteristi-ka napretka koji je ostvarilo ljudsko društvo. Kad

je riječ o vremenu u kojem živimo, mnogi se sla-žu da se nalazimo u “eri biologije”. Zahvaljujućilaboratorijskim tehnikama koje daju mogućnostnaprednog istraživanja na polju molekularne bio-

logije i genetike, naučnici su sposobni interveniratina molekulama koje se nalaze u lancima na nivouhromozoma i DNK. Bakterija Escherichia coli sekorısti da bi se kontrolirao inzulinski hormon, dokse neke druge bakterije koriste za prozvodnju en-zima koji kontroliraju tvari sa sadržajem plastike.

Miševi se koriste u proizvodnji monoklo-nalnih antitijela, dok se aktivno radi na uzgojubiljaka i životinja koje će biti otporne na razne

bolesti. Ovo su samo neki od primjera naučno-istraživačkih aktivnosti koje bi trebale donijeterezultate vrlo korisne za cijelo čovječanstvo. Uzi-majući u obzir sve navedene primjere, zaista nijenerealno očekivati da se u bliskoj budućnostidese mnoge velike promjene.

Najnovija istraživanja daju nam nadu da će sebolesti poput Down-sindroma, srpaste anemije idrugih genetskih bolesti koje se javljaju kao rezultatnedostatka enzima unutar metaboličkih procesa,moći detektirati i liječiti još tokom rane trudnoće.Uzmemo li u obzir i nove biljne vrste koje se uz-gajaju pomoću međusobne razmjene gena međubiljkama, imamo pravo nadati se da će budućnostdonijeti revolucionarne napretke na polju biologije.

Ono što ovdje želim potencirati jeste pitanjezdrave analize u kontekstu diskusija koje se voderadi definiranja snage biotehnologija i granicakoje bi se trebale poštivati prilikom naučnoistra-živačkih radova na tom polju. Ako bi se prilikomevaluacije svake vrste naučnog i tehnološkog na-pretka uzele u obzir i poštivale spomenute nijan-se i činjenice, smatramo da bi bili spriječeni mno-gi nesporazumi, ali i iluzije koje su evidentne na

nivou različitih zajednica.

Zato je potrebno paziti na sljedeće:

1. Aktivnosti koje se provode u okviru procesaproizvodnje i razvoja informacija, ne smiju semiješati s aktivnostima koje dolaze kasnije;

2. Transformacija informacije u tehnologi- ju i definiranje načina njene upotrebe u

okvirima različitih kultura proces je kojise odvija zasebno;

3. Popularizacija i evaluacija nauke od me-dija, kao i njeno korištenje na nivou naro-da, zaseban je proces;

4. Na koji će način mase prihvatiti naučne itehnološke inovacije, posebno je pitanje;

5. Posebno pitanje je odjek i rezultati koje ćenaučne i tehnološke inovacije imati unu-tar različitih segmenata ljudskog života, tesamo tumačenje ovih rezultata.

I dok se u procesu proizvodnje informacija samo prva od pet navedenih faza nalazi podneznatnim ili gotovo nikakvim utjecajem vjere ikulturnih vrijednosti, naredne faze u dobroj mje-ri ostaju pod utjecajem vjere, kulture i vladajućeideologije. Dok unutar prve faze nauka zadržavasvoj stopostotni univerzalni karakter, u sljedećimfazama posredstvom univerzalnosti nauke navla-če se komadi odjeće koji odražavaju lokalne ka-rakteristike ljudske zajednice. Usto u svakoj na-rednoj fazi nauka sve više postaje sredstvo koje sekoristi prilikom nametanja određenih ideologija.

Njihov cilj nije ateizamKao što je bio slučaj ranije, i danas određeniateisti i marksisti nastoje prevariti javnost takošto, iskrivljujući svaku vrstu naučnog napretka,tu nauku koriste kao dokaz za svoj ateizam. Idok istinski naučnici svoje dane i noći provodeu laboratorijama nastojeći da pročitaju otvore-nu knjigu kosmosa i spoznaju mudrosti skrive-ne u njoj kako bi nauku stavili na raspolaganje

HARIS GATALO

[email protected]

Čovjek je pomoćurazuma, svijesti iinteligencije kojisu mu podarenioduvijek radio,

istraživao i trudio

se da za sebe ibuduće generacijeizgradi bolji svijet.

Zahvaljujućimogućnosti da

upravlja i raspolažeonim što mu je

dato, a koja nijeklonjena nijednom

drugom živom biću,čovjek je dostigao

hiljade različitihotkrića

BIOTEHNOLOGIJA

Nauka u službi ideologije!?



FONTANAP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

43

ovječanstvu, postoje i takozvani naučnici koji umje-o da rade, samo pričaju, trudeći se po svaku cijenuostignuća drugih naučnika iskoristiti kao dokaz urilog svojim ateističkim stavovima.

Istovremeno, najveći dio zapadnih naučnika kojide u oblasti biotehnologije, svoje filozofske stavoveade oko čudnovatosti čovjeka, kosmosa i života u cje-

ni. Njihov cilj nije ateizam, već naučna otkrića koja će

ti od koristi cijelomčovje

čanstvu, dok oni koji tu

đakrića koriste u ime vlastitog ateizma, sami nisu spo-

obni proizvesti bilo šta u ime nauke, no, usprkos tomevoje ideološke stavove predstavljaju u svjetlu nauke iđa postignuća koriste za vlastite interese.

Jednom kad detaljno isfiltrirate sve riječi koje izla-e iz usta ateista, odnosno onih koji izazivajući dojama su dio naučne diskusije donose proizvoljne sudove,djet ćete da se njihove ideje zasnivaju na starim kon-ptima kakve su slučajnost, sreća, nastajanje iz ništa-la i stvaralačkog umijeća prirode i za koje se mnogo

uta ispostavilo da nemaju nikakvu naučnu osnovu.a željom da svako otkriće na polju biologije i genetikeikažu kao još jedan u nizu dokaza koji opovrgavaju

ostojanje Jednog Stvoritelja, ovi ljudi s tamnim naoča-ma ideološkog djelovanja nastoje vlastitim mjerilimačnosti ponuditi određene “istine” i na taj način doka-

ati istinitost vlastitih uvjerenja.

edostatak informacija

Međutim, istinski naučnici koji vjeruju u jednog Boga,vako svoje otkriće posmatraju iz pozicije prizora vri-dnog promišljanja, tako da je svaki novi pronalazakotkriće povod da njihova vjera dodatno ojača. Intere-ntno je i to da većina informacija koje ovi ljudi koriste

rilikom napada na vjeru i vjerovanje pripada vjerova-

ima koja se ne smatraju monoteističkim religijamatari Egipat, Sumer, stara Grčka), ili pak kršćanstvu i

daizmu, kao monoteističkim religijama koje su vre-enom pretrpjele određene izmjene i skrnavljenje odzličitih zajednica. Svi koji zloupotrebljavaju nepotpu-

e vjerske dogme nastale zbog nedostatka informacija,abog razumijevanja vjerovanja u jednog Boga i nepot-unog poznavanja Božijih imena i svojstava, zapravokrivaju vlastite nedostatke i niske namjere kojima se

rukovode u procesu odbrane ateizma. U tekstovimakoji se odnose na biotehnološka otkrića oni se nećelibiti iskoristiti pojmove kakvi su proletarijat, rad-nička klasa, buržoazija, marksizam, tarikat, magija,Napoleon, feudalizam, laicizam koji nemaju nika-kve veze s tom temom, a kako bi iznijeli stavovekoji podupiru njihovu ideologiju i koji ne samo danemaju nikakva logička i razumna uporišta već su

nažalost takva dačesto unose pometnju i konfuzijuunutar šire javnosti.

Ipak raduje činjenica da nasuprot ljudima koji nisuškolovani u oblasti biologije, već najčešće u oblastimadruštvenih i političkih nauka, te koji površnim znanjempokušavaju po svaku cijenu voditi rat protiv religije,stoje pošteni stručnjaci koji sve to predstavljaju onakokako jeste i koji ne dozvoljavaju da se njihov rad na po-lju biotehnologije zloupotrijebi na bilo koji način.

Prvi idu toliko daleko da čak i stavove istinskih kr-šćana i naučnika poput Galilea, Keplera, Kopernika iNewtona, čija otkrića su srušila biblijsku dogmu (na-stalu jer jer Biblija vremenom izmijenjena) koja kažeda je Zemlja centar kosmosa, koriste kao dokaz u pri-log vlastitom ateizmu. Znanosti poput astronomije iastrofizike, koje svjedoče nevjerovatnim dešavanjima

u kosmosu, stalno nam govore o izvanrednom redu ibalansu koji vlada među nebeskim tijelima dok putu-

ju i nepogrešivo se drže svoje putanje. I dok naučniciposmatrajući ovaj nevjerovatan dizajn kosmosa, koji

je rezultat neograničene snage i umijeća, s osjećajimadivljenja i priznanja govore o postojanju i jednoći Boga,drugi na vrlo čudan i neshvatljiv način nastoje po svakucijenu spomenute pojave objasniti svojim iskrivljenimstavovima i pogledima na svijet.

Kao što slika ne može nastati bez slikara ili iglabez majstora, kako je moguće da slučajno ili sama odsebe nastana ćelija koja u sebi sadrži na milione malihumjetničkih genijalnosti.Činjenica da smo koristeći in-teligenciju koju nam je podario Bog te pomoću raznihnaučnih istraživanja počeli spoznavati sve sitnije detalje

i savršene mehanizme koji kraseć

eliju i da smo krenuliputem određenih modifikacija naćelijskom nivou, zbu-nila je mnoge ljude. Međutim, nijedan vjerodostojan

vjerski izvor ne zabranjuje ovu vrstu aktivnosti. Štaviše, vjera nas podstiče na svaku vrstu naučnog rada koji ćedonijeti korist čovječanstvu, povećati proizvodne kapa-citete i unaprijediti ljudsko zdravlje.

Osnovna karakteristika koja čovjeka odvaja od ži- votinja jeste činjenica da mu je data ograničena volja iznanje pomoću kojih može raspolagati drugim stvari-ma, zatim njegova sposobnost da sistematski analiziraprikupljene podatke te na osnovu tih informacija do-lazi do novih saznanja i dostignuća. Međutim, to nije

jedina razlika. Osim ovih specifičnosti, čovjeka krasei duhovne vrline koje mu pomažu da upozna i povje-ruje u svog Stvoritelja. Iako je vjera u Boga, nevidljivi

svijet i stanovnike tog svijeta isključivo odraz duhovnepotrebe čovjeka, propitivanje ljudskog razuma u razli-čitim oblastima djelovanja može ići u dva pravca. Naprvom putu, dok čovjek čita redove iz knjige kosmosa,od atoma do ćelija, od Zemlje do najdaljih galaksija, onu svemu stvorenom vidi pečat Božije jednoće. Njegova

vjera postaje jača. On s uživanjem i čuđenjem posmatranevjerovatno stvaralačko umijeće skriveno unutar po-stojanja, dok slast imana, njegova unutrašnja ljubav ičežnja čine da na novim horizontima istražuje sasvimnove manifestacije Božijih imena i svojstava.

Na drugom putu, čovjek istražuje stranice knjigekosmosa, međutim, s obzirom na to da je na samompočetku tog procesa zakrčio puteve koji vode do nje-govog srca i savjesti, ili bolje rečeno, s obzirom na to

da su mu namjera i pristup pogrešni od samog počet-ka, sve što otkrije, svako savršenstvo, svaka mudrost i

originalnost skrivena u stvorenjima sudarit će se s nje-govim iskrivljenim namjerama i stavovima, pretvoritise u ništavilo i dodatno ojačati njegovu poricateljskuideologiju. I zaista, mnogo je inteligentnih ljudi koji susvoje živote proživjeli uzaludno jer im je promaklo da usamom startu svoj stav prema nauci i kosmosu postavena tračnice zdravog razuma. NV

Najnovija istraživanja

daju nam nadu da će

se bolesti poput Down-

sindroma, srpaste

anemije i drugih

genetskih bolesti, koje

se javljaju kao rezultatnedostatka enzima

unutar metaboličkih

procesa, moći detektirati

i liječiti još tokom rane

trudnoće. Uzmemo li u

obzir i nove biljne vrste

koje se uzgajaju pomoću

međusobne razmjene

gena među biljkama,

imamo pravo nadati sedaće budućnost donijeti

revolucionarne napretke

na polju biologije

Predsjednik Kine fotografirao se sa šefovima velikih teh-

noloških kompanija, a procjenjuje se da je bogatstvo ljudis ove fotografije veće od 200 milijardi dolara. Kineski predsjednik Xi Jinping posjetio je SAD, a osim susreta s Barackom Obamom,posjetio je i Microsoftovo središte u Seattleu gdje je imao dogo-

vorenu večeru s osnivačem ove kompanije Billom Gatesom. USeattleu se održao i kinesko-američki industrijski forum na ko-

jem su sudjelovali i neki od šefova najvećih tehnoloških kompa-nija na svijetu poput izvršnog direktora Amazona Jeffa Bezosa,osnivača Facebooka Marka Zuckerberga i najmoćnijeg čovjeka

Applea Tima Cooka. Oni su se susreli s Xi Jinpingom, a ovu supriliku iskoristili za “spektakularnu fotografiju” koja je, po bogat-stvu ljudi koji se nalaze na njoj, vjerovatno jedna od “najvrednijihfotografija na svijetu”, komentirali su na The Telegraphu.

Na fotografiji nalazi se 28 izvršnih direktora, predsjednika iosnivača tehnoloških kompanija, a osim kineskog predsjednika,Zuckerberga, Bezosa i Cooka, tu su i izvršni direktor MicrosoftaSatya Nadella, Intelov šef Brian Krzanich, te šef Alibabe Jack Ma.

Bezos je najbogatiji na ovoj listi te njegovo bogatstvo iznosiblizu 48 milijardi dolara, Zuckerberg je težak više od 41 milijardudolara, dok bogatstvo Jacka Ma iznosi više od 23 milijarde dolara.Na ovoj fotografiji nema Billa Gatesa čije bogatstvo iznosi blizu80 milijardi dolara, a posebno je zanimljiv bio susret Marka Zuc-kerberga s Xi Jinpingom. Naime, poznato je kako Zuckerberg

već dugo uči kineski jezik te je s predsjednikom najmnogoljud-nije zemlje na svijetu sve vrijeme pričao samo na kineskom. S. M.

SLIKA ZA HISTORIJU:ZAJEDNO “TEŠKI” OKO200 MILIJARDI DOLARA

F O T O I

2 . N Y T . C O M



ZABAVA44 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

Pojmove iz popisa rasporedite u mrežu križaljke. U lik je već upisan pojam AROMA. Sve ostale pojmove raspo-

editi uz već definisana 3 crna polja, kojih ukupno ima 15. Kao konačno rješenje u posebno obilježenim poljima

dobit ćete pitu čiji je recept dat u prilogu.

POPIS POJMOVA: ACA, ADA KALE, ADON, AKADEMIJA, AKM, AMI, AMILA, ANA KARIĆ,ANIĆ, ASIMILACIJA,ATINA,

AUTAN, BRANT, CARINA, CER, CITAT, ENIGMATA, ESKIMI, ETAMIN, IDARA, IKOJA, ILOVIK, INA, KARA, KATARINA,

LITOKLAST, LJI, MARAMA, MIRA, MULA, NAMIRITI, NI, NONI, ODA, OG, OJ, OKAMINA,OMLADINA, ORAN, PLO, RIO,

SK, TB, TERASA, TIPLOVI, TIRANI, ZASTOR.

U liku ove osmosmjerke potrebno je pronaći 35 pojmova koristeći i prazna horizontalna polja. Tamo ćete kao

konačno rješenje dobiti imena dva naša grada. POPIS POJMOVA: AVATAR, BRITANCI, DAMAST, DARVIN, DJE-

TAO, DOBRO JUTRO, GRADINA, IZDANJA, JARNJAK, KLADANJ, KOMPRED, KOSMOS, KOŠPA, LIMARIJA, MADONA,MONGOLKA, OKRAJAK, OSTRVA, OVČICA, PADOVA, PANETA, PARLOV, PEŠKIR, PLIJEN, PODGORA, POLAZNIK,PREKIDI, RASPONI, RED BUL, STATORI, STRAŽA, TRIODA, TRNOKOP, TURBAN, VUGAVA. SENAD PIRIĆ

Jaja dobro umutiti, dodati sir, kajmak, so i špinat koji

ste prethodno isjekli i malo isprali prokuhanom vodom.

Sve dobro izmiješati. Tepsiju podmazati i staviti pre-

ko nje dvije kore; poprskati rastopljenim maslacem i

premazati dijelom pripremljenog nadjeva. Postupak

ponavljati sve dok se sav materijal ne potroši. Na kra-

ju staviti dvije kore, poprskati preostalim maslacem i

staviti da se peče u rerni na 200 stepeni oko 35-40

minuta dok ne porumeni. Pečeno preliti vrhnjem i vra-

titi još nakratko u rernu da omekša. Prijatno!



P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

U pobjedi Bayern Münchena nad Dinamo Zagrebom (5:0) u Drugom

kolu Lige prvaka Robert Lewandowski je postigao hattrick, čime je

dosegao brojku od deset golova u sedam dana, odnosno u tri utakmice,

i trenutno je prvi strijelac Bundeslige i kvalifikacija za Euro.

Bio je mart 2007. godine, a u glav-nom gradu naše zemlje sport jecvjetao. Košarkaški klub Bosna je

mnogo uspjeha igrao tadašnju Goodyeargu i punio Skenderiju skoro svake sed-ice, dok je FK Sarajevo hvatao zalet zavajanje prve titule prvaka BiH poslijeam godina. Ipak, ovi uspjesi su bili mi-

orni za uspjehe RK Bosna koja se te 2007.odine plasirala u polufinale Kupa pobjed-ka kupova, jednog od najprestižnijih

vropskih takmičenja. U Skenderiji je 24.arta gostovao njemački HSV, rukometni

orostas koji je iza sebe imao šest mjesecibilježenih 21 uzastopnom pobjedom. Me-utim, niz njemačkog kluba je zaustavljenSarajevu kad mu je Bosna nanijela prvi

oraz. Nijemci zapravo i nisu imali nikakvense da, pred fanatičnih 7.000 gledalaca,Skenderiji ostvare bilo kakav pozitivnijizultat od respektabilnog poraza (20:18).

an kad je pao HSV

osna nije oduvijek pravila vrhunske rezul-te. Klub je godinama bio na jednom trofe-Kupa Jugoslavije (1963), da bi se velikom

zinom izdigao iz prosječnosti 2003. godine,ad je osvojio dvostruku krunu u domaćemvenstvu. U narednim godinama došlo je još

st titula prvaka BiH ičetiri titule Kupa BiH, akao se još iskorak na međunarodnoj sceni.

S trenerom Halidom Demirovićem nalu, iskorak je došao u 2006/07. sezoni,

ad je Bosna serijom fenomenalnih rezul-ta pokazala da spada u sam vrh evrop-og rukometa. Borbenost i lijep, napadač-rukomet, krasili su igru Demirovićeve

kipe koja je bila istinski magnet za publi-

ku. Skenderija je u tom periodu bila poputneosvojive tvrđave za sve protivnike, a da jeu već spomenutoj noći 24. marta u Saraje-

vu gostovao i odabrani sastav svijeta, protivBosne, predvođene sjajnom publikom, teš-ko bi uspio izvući bolji rezultat od HSV-a.

Ipak, ova naoko romantična priča i nijetoliko romantična kad se u obzir uzme dasu za Bosnu igrali dokazani rukometaši ireprezentativci naše, ali i drugih zemalja izregiona. Naravno, to su igrači koji košta-

ju mnogo novca, a da biste ih dugoročno vezali za klub, morate imati vrlo stabilneizvore prihoda tokom dužeg vremena. Bo-sna to, naravno, nije imala.

Zaboravljanje omladinaca

Prije rata Bosna je imala čuvenu školu ru-kometa koja je uvijek odgajala nosioce igre

prvog tima. Bez obzira na ambicije, za mla-de se igrače uvijek nalazilo mjesta. Klub jeod toga imao višestruku korist. Nepisano

je pravilo da su mladi igrači iz lokalne zajednice privlačni publici i oni održavaju povezanost između kluba i navijača. Ljudi se jednostavno identificiraju s uspjesima onihkoje poznaju. Drugi razlog, mnogo racio-nalniji, jesu troškovi. Klubu je isplativije

imati igrače iz vlastitog pogona jer, osim štone traže velika primanja, u potencijalnimkrizama neće klubu tek tako okrenuti leđa.

Klub je, s ove vremenske distance gle-dano, bio klasičan instant-projekt kreiranpo uzoru na KK Bosna. Osnovni cilj je bioostvariti rezultat u tekućoj sezoni a da se onarednoj ne razmišlja. To je moglo funkci-onirati sve dok su sponzori ulagali novac ada im se ne polažu računi. Ipak, to nije mo-glo vječno trajati, a klub nije imao nikakvustrategiju da se zaštiti od propadanja jed-nom kad se priliv novca smanji.

Dovođenjem Irfana Smajlagića na klu-pu Bosna je pokušala napraviti dodatniiskorak u evropskim takmičenjima. Ipak,dolaskom brojnih profesionalaca koji nisuimali ništa zajedničko s klubom, potpuno je prekinuta i posljednja nit koja je Bosnu

vezala za njenu publiku. Uspjehe Smajlagi-ćeve ekipe s tribina su proslavljali rijetki gle-daoci. Umjesto da idu na utakmice prvogtima, oni istinski zaljubljenici u rukometgledali su utakmice izuzetno talentiranog juniorskog tima Bosne, koje su često bileznatno posjećenije od utakmica prvog tima.U Bosni za ovu talentiranu generaciju, kaoni mnoge prije nje, niko nije imao sluha.

Sunovrat

Klub je krajem 2011. godine doživio krah, samogodinu nakon historijskog plasmana u osminufinala Lige prvaka. Dugovanja prema prvotim-cima dosegla su ogromne cifre pa su svi, uklju-čujući i trenera Smajlagića, ubrzo napustili klub.

Bio je to udarac od kojeg se Bosna i danasoporavlja, a tek su se tad u klubu sjetili da imaju omladinski tim. Bilo je previše od golobradihmladića očekivati da odjednom naprave rezulta-te, jer im je i tad indirektno dato do znanja dasu privremeno rješenje dok se klub ne stabilizira.

Sad je septembar 2015. godine. Bosna jeprije više od osam godina herojski ispala odHSV-a u polufinalu Kupa pobjednika kupo-

va, a prije pet godina je igrala osminu finalaLige prvaka. Današnja Bosna je jedva uspjelaizboriti pravo nastupa u domaćem prvenstvu,a potrebno joj je pravo sportsko čudo da op-

stane u društvu najboljih. Igrački kadar sa-stavljen od veterana još je jedan kratkoročanprojekt, ali da nije te grupe igrača ne bi bilo niBosne. Možda ova grupa ljudi koji su na zavr-šetku svojih igračkih karijera uspije postavititemelje zdravog kluba za sve one čije karijeretek počinju. I ako ne uspiju, nema im se štazamjeriti. Imali su dovoljno ljubavi i entuzi-

jazma da barem pokušaju. NV

Posljednjih godina Bosna

je srljala iz jednog u drugi

instant-projekt, najavljujućiborbu za trofeje svake

sezone. Te su se najave

poput bumeranga vraćale

onima koji bi ih izrekli,

s obzirom na to da se

situacija u klubu nije

popravljala. Rijetko je

kad Bosna s istim kadrom

počela i završila sezonu,

a ne postoje nikakvenaznake da će se i u

budućnosti situacija

stabilizirati

NAN KALOPER

F O T O F

E H I M D

E M I R |

E P A

Nekoć rušila HSV,danas jedva opstaje

PRIČAJ BOSNO DOKLE BUDEŠ TEKLA

gom

e je

takmice,



SPORT46 P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

Fudbalska prvenstva širom Evropeodavno su počela. Ulazimo u fazukad bi se ekipe trebale nalaziti u

ptimalnoj formi, bez “kašljucanja” kojeože zahvatiti timove na samom početkuzone usljed “teških” nogu od priprema,zbog činjenice da je početak sezone i dajoš traži idealna startna postava. Za neke

vropske velikane, međutim, prvenstvo kaoa nije ni počelo. Utonule su u zimski san

ije nego je jesen i nastupila. Ne pamtimoočetak sezone a da je više “velikih” ekipaosrnulo na samom startu u Ligama petice.

Stara dama tone

Aktuelni prvak Italije, Juventus, itekakoima razloga za brigu. Nakon šest kola na

kontu imaju samo pet osvojenih bodovašto je preskromno za ekipu koja brani šam-pionsku titulu. Ne samo da je odbrana titu-

le prvaka došla pod veliki znak pitanja, već i kvalifikacija za Ligu prvaka, veoma važanizvor finansiranja u ligi u kojoj je novac

odavno, barem u odnosu na tri “sestre” skojima se mjeri (Njemačka, Engleska i Špa-nija), postao misaona imenica.

Nikad u Italiji, otkako je uveden sistembodovanja po kojem se za pobjedu dodje-ljuju tri boda, ekipa nakon ovako lošeg star-ta nije uspjela osvojiti titulu prvaka na krajusezone. Dovoljan znak uzbune za Starudamu koja bilježi najgori start prvenstva jošod 1970. godine. Čak je i vječni optimist irođeni pobjednik Gianluigi Buffon u jednojizjavi rekao da “Juventus odbranu titule uovom trenutku mora staviti u ladicu”.

Na početku sezone iz ekipe je otišao jedan od najboljih pojedinaca u proteklomperiodu, Arturo Vidal, za kojeg nisu an-

gažirali adekvatnu zamjenu. Doveden jeSami Khedira, međutim Nijemac nije istitip veznjaka kao Vidal. Mnogo je defanziv-

Koji su klubovi najviše razočarali u dosadašnjem dijelu sezone? Od

koga se očekivala bolja forma? Iako ima više “kandidata” koji se mogu

naći u odgovorima na ova pitanja, mi smo odabrali tri tima. Dva su iz

Premiershipa, dok je jedan iz Serije A. Dva brane titule, a treći dugo

pokušava dokazati da mogu vratiti “staru slavu”. Pritisak na trenere

ovih klubova sve je veći, a jednom od njih su mnogi već pronašli zamjenu

EOČEKIVANA KRIZA

DMIR RUHOTINA

[email protected]

EOČEKIVANA KRIZA

Tri kluba od kojih se



U 11. kolu Hrvatske

nogometne lige Dinamo

Zagreb kod kuće pobijedioekipu Osijeka rezultatom 4:1,

a mladi bh. reprezentativac

Armin Hodžić za Modre

je postigao dva gola.

Bh. teniser Mirza Bašić u

polufinalu 64.000 eura

vrijednog ATP Challenger

turnira u Izmiru kao

sedmi nosilac poražen

od rumunskog tenisera

Mariusa Copila sa 6:3, 6:4.

VladoČapljić nakonmanje od tri sedmice

provedene na funkciji šefastručnog štaba Željezničaradobio otkaz. Čapljić je na

klupi Plavih ostvario tripobjede i jedan poraz.

Odigrane utakmice 2. kola

Lige prvaka u grupama E, F,

G i H. Najveće iznenađenje

priredio je grčki Olympiakos

koji je u gostima na

Emiratesu savladao

Arsenal rezultatom 3:2.

U 10. kolu BHT Premijerlige Široki Brijeg na Pecari

remizirao sa Slobodom(0:0) koja sad zauzimatreće mjesto tabele sa

19 bodova, dok je Širokičetvrti s bodom manje.

P R I P R E M I O O . T .

SPORTP E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 . 47

Američka teniserka VenusWilliams u 1. kolu WTA

turnira u kineskom Wuhanusavladala Njemicu Juliju

Goerges sa 6:4 i 6:3 usetovima i tako ostvarila700. pobjedu u karijeri.

U posljednjoj utakmici7. kola fancuske Ligue1 Monaco je u gostima

nakon velikog preokretarezultatom 3:2 savladao

Montpellier i tako upisaotreću pobjedu u prvenstvu.

ji, bez naročite kreativnosti u igri pre-a naprijed. Usto, Khedira je povrijeđen.odamo li i odlazak Pirla, jasno je da jeventusov vezni red daleko manje pro-

uktivan nego prošle sezone. Carlos Te-ez je također napustio klub. Strijelac 29olova u prošloj sezoni. Tri igrača čiji seedostatak već osjeti.

Na kraju dolazimo i do Allegrijevedruge sezone”, sindrom koji ga prati jošd Cagliaria. I u Cagliariju i u Milanu, dru-a mu je sezona bila lošija od prve. Teškoponoviti prethodne uspjehe, međutim,

od Allegrija je to previšeč

esto da bi se sta-lo pod veo slučajnosti. Cagliari je doveootovo da plasmana u Evropa ligu, dok jeMilanom u prvoj sezoni osvojio Scudeto011), njihov prvi još od 2004. godine.

Pred njim je sasvim dovoljno vreme-a da nešto promijeni. Hoće li vratiti Juvenjihovu prepoznatljivu formaciju 3–5–2će nešto drukčije tražiti vidjet ćemo u

korijem periodu. U dvije utakmice (Ge-oa i Frosinone) pokušao je sa 4–3–3 va-antom. Ostvario je jednu pobjedu (Ge-oa 0:2) i remi s Frosinoneom koji je bližiamaži, s obzirom na to da se radi o ekipi

oja je tek ove sezone ušla u Seriju A.Za formaciju 3–5–2 potrebna mu je

rina u igri, a za nju mu nedostaju spo-enuti igrači u veznom redu (Vidal irlo) s kojima može imati posjed, do-

oljan da se ostatak veznog reda grupi-u igri prema naprijed. Trenutni igračiveznom redu à la Sturaro, Pereyra ili

Marchisio nemaju dovoljan kvalitet iliotrebne predispozicije da bi to odigralinako kako Allegri zamišlja. Nesumnji-o je da će se Stara dama tokom sezoneatiti, imaju dovoljno znanja i iskustva

a to, prekaljeni su šampion, a za kojuoziciju će to na kraju biti dovoljno, za-sit će i od igara ostatka lige.

odgers blizu limita

š jedan evropski div prilično sporo za-ijava svoju mašineriju na početku se-

one. Riječ je o divu s Anfielda – Liver-oolu. Dobro, nije da nismo navikli odsamnaesterostrukog prvaka Engleskenijih sezona da igra toplo-hladno, darijetko konkurentan u borbi za titulu

rvaka, no s obzirom na potrošeni novackom ljetnog prijelaznog roka, očekivali

mo mnogo više. Još je rano govoriti, aliko se po jutru dan poznaje, onda se tru-

s Anfielda i ove sezone smiješi atributuzer prijelaznog roka”.

Jedini pravi rival u tome im je Totten-am. Vječna bitka dva tima ko će lošije odi-

ati ljetni ili zimski prijelazni rok. Nijansebično odluče. Brendan Rodgers, menadžerverpoola, za četiri sezone otkako je u Li-

erpoolu, uspio je potrošiti 380 miliona euradovođenje novih igrača, a za to vrijeme jevojio šta? Jedno veliko ništa! Vjerovatnomu “highlight” karijere biti titula “zamalo

mpion”, kad je u 2013/14. sezoni do po-ednjeg kola bio u igri za šampionsku titulu,

najviše zahvaljujući genijalnosti Luisa Suare-za i Daniela Sturridgea (zajedno su postigli53 od Liverpoolovog 101 gola u ligi), ali nesvojim taktičkim umijećem, jer se odmah na-kon odlaska Suareza u Barcelonu i povredeSturridgea vidjelo koliko zapravno Rodgersnije dostojan da vodi tim kakav je Liverpool.

Podsjetimo da je Jurgen Klopp, to-kom sedam godina koliko je proveo uBorussiji Dortmund, na kupovinu igračapotrošio 183 miliona eura, a osvojio jedvije titule prvaka Njemačke, jedan DFBkup i igrao je finale Lige prvaka. To imadodatnu težinu ako znamo da Bayerngotovo i nema konkurenciju u Njemač-koj i mnogo je veći finansijski jaz izmeđuBayerna i ostatka Bundeslige, nego izme-đu klubova iz vrha engleske lige.

U Liverpool su dovedeni Benteke iFirmino za 46, odnosno 41 milion eura.Benteke je ove sezone u šest utakmica po-stigao dva gola, dok Firmino zasada nemani gola ni asistencije. Daleko od toga da suspomenuta dvojica loši fudbaleri, ali akouzmemo u obzir da je recimo Bayern pla-tio Artura Vidala 37 miliona, igrača koji semnogo više dokazao na evropskoj sceni,onda lahko dolazimo do zaključka da suBenteke i Firmino debelo preplaćeni.

Iako se i prošle sezone potvrdilo da je odbrana najporozniji dio tima, na nje-

nom jačanju je Rodgers malo toga uradio.Ostao je isti štoperski par Škrtel-Lovren,

koji je nerijetko bio predmet ismijavanjaprošle sezone, posebno Lovren koji je pla-ćen 25 miliona eura. Rodgersu je upravapostavila ultimatum: rezultati se morajupopraviti, inače broji posljednje sate kaostanovnik Anfielda. Navijači kao kišnimplesom prizivaju Kloppa Spasitelja.

Neprepoznatljivi Plavci

Redsi ipak nisu najveće razočarenje naOtoku. U tom neugodnom “takmičenjurazočarenja” u leđa gledaju Chelsea-

ju. Mourinhova trupa je prošle sezonerutinski osvojila Premiership kad je odprvog do posljednjeg kola bila na čelutabele. To je zapravo bila Mourinhovadruga sezona u drugom mandatu na klu-pi Chelseaja, a za njega je postalo karak-teristično da u svojoj drugoj sezoni uradinajbolji posao. S Portom je to bila Ligaprvaka, s Chelseajem odbrana titule, s

Interom trostruka kruna, s Real Madri-dom zaustavljanje Barcelone i osvajanjePrimere te s Chelseajem zaustavljanjedominacije timova iz Manchestera kojisu od 2011. do 2014. godine osvojili podvije titule šampiona Engleske.

Mourinho ovaj put želi ostati dužena klupi Plavaca, što nije bio slučaj unjegovim dosadašnjim trenerskim an-gažmanima. Prvi trenerski posao bilamu je klupa Benfice 2000. godine i odtada Mourinho nikad nije ostao duže odtri sezone u jednom klubu. U Chelsea-

ju je tokom prvog mandata zakoračio učetvrtu sezonu, ali je već u septembrudobio otkaz. Njegova je namjera ovajput u Chelseaju dokazati da može voditi

jedan tim na “duge staze”.Međutim, stvari ne izgledaju dobro

za Plavce. U Premiershipu nakon se-dam kola zauzimaju 14. mjesto tabele somjerom od dvije pobjede, dva remija i triporaza. U cijeloj prošloj sezoni skupili susamo tri poraza, dok su u ovoj za sedamkola to uspjeli. U Ligu prvaka Chelseaima pobjedu i poraz, a kriza rezultata jepostala veoma ozbiljna.

Razloge u katastrofalnom otvaranjusezone Chelseaja mnogi pronalaze učinjenici da je taj tim bio labilan tokomljetnog prijelaznog roka. Izuzev golma-

na naše reprezentacije Asmira Begovića,Mourinho nije dovodio nekog od igračakoji popunjavaju preostalih deset pozi-cija, a i samo dovođenje Begovića bilo

je s namjerom da imaju kvalitetnogrezervnog golmana. Vidjevši da ekipaposljednjih dana ne igra na očekivanomnivou, doveden je Pedro iz Barcelone,ali on, sudeći po dosadašnjim nastu-pima, nije dovoljan faktor da probudiostatak ekipe koji igra neprepoznatljivološe. Hazard, Costa, Matić i Fabregasnisu ni blizu formi iz protekle sezone, aza pad Ivanovića i Terryja je teško pro-naći prave riječi.

Kad se obrati pažnja na sve navedeno,na Stamford Bridgeu ima previše zabrinu-tih lica, ali ostaju realne šanse da će Plavciuspjeti pronaći pravu formulu za povratak.Od prvoplasiranog Manchester Unitedaudaljeni su osam bodova, što u ovom dije-lu sezone nije prevelika razlika, dok u Ligiprvaka imaju laganu grupu i osmina finalane bi smjela doći pod znak pitanja. NV

očekivalo više

Aktuelni prvakItalije, Juventus,

itekako ima razloga

za brigu. Nakon šest kolana kontu imaju samo petosvojenih bodova što je

preskromno za ekipu kojabrani šampionsku titulu. Ne

samo da je odbrana tituleprvaka došla pod veliki znakpitanja, već i kvalifikacija za

Ligu prvaka, veoma važanizvor finansiranja u ligi u kojoj

je novac odavno, barem

u odnosu na tri “sestre”s kojima se mjeri postao

misaona imenica



P E T A K , 0 2 . O K T O B A R 2 0 1 5 .

Aydan Meydan izMeđunarodne srednje školeu Tuzli osvojila nagradu“The Google Science FairInspiring Educator” zanajboljeg predavača.

F O T O S


“Sarajevo moj grad” naslov je peteknjige grupe autora. Dvadeset autora

pričalo je najljepše priče o Sarajevu: Milo-d Bjelogrlić, Evlija Čelebi, Zlatan Hrelja-aki, Miljenko Jergović, Hamdija Krešev-aković, Ludvik Kuba, Jakša Kušan, Idana

Materić, Enko Mehmedbašić, Hamdija Mu-ć, Milenko Pajić, Josip Pejaković, Miroslavrstojević, Savo Skarić, Toni Skrbinac, Haj-udin Somun, Mile Stojić, Nebojša Šerić,obodan Šoja, Behija Zlatar.

“Od prve knjige, kad smo počeli objav-vati, želja mi je bila da ostavim nešto

vojim unucima da znaju da je postojalaahala, da je postojao Bistrik ili Vratnik i

a je u ovom gradu bio život. Život kakavriliči Parizu, Londonu, Briselu... Sarajevobožanstven grad, ovo je jedna neispriča-

a priča, priča koju niko nikad neće moćiavršiti jer je Sarajevo takav grad”, kazao

Goran Mikulić, direktor Izdavačke kućeRabic” koja je objavila knjigu. Željkoanković kaže da se najbolje pri če o ne-

om gradu pričaju baš pričama, a njih pišuovinari, književnici, likovni umjetnici,glednici Sarajeva. Ono što je po Ivan-oviću zanimljivo jeste priča o “Mladojosni”, pisci koji su pisali u prvih 30 go-na 20. stoljeća i koji svjedoče o životu u

vom gradu, izletištima, vikendima, kao ioslijeratnom Sarajevu kad je grad poslijerugog svjetskog rata dobio žičaru, bazen,ad se slavio 1. maj. “Niz vrlo zanimljivihogađaja raspoređenih tokom nekolikooljeća, u vrijeme ali i prostor, kao i tek-ovi najznačajnijih autora vrlo zanimljivo

dinamično ispričani”, kazao je Ivanković.Mehmed Kundurović je kazao da je zado-oljstvo svakom građaninu Sarajeva prisu-vovati večeri na kojoj se promoviraju pri-

e, događaji, razgovori o gradu o kojem sema šta kazati, “ovdje su ljudi koji uživaju

pričama o gradu Sarajevu”.“Sve su to zbivanja koja bilježe da po-j lj di k ji d j d b d bi d

NAJLJEPŠE PRIČEO SARAJEVU

e koleduair

a

F O T O S


Documents

novovrijeme 157