NPiP-Federacija.docx

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodinju osnovnu kolu u Federaciji Bosne i Hercegovine

1

RIJE IZDAVAA

Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklaeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajednike aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeu ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedei principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodinjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge uenika i nastavnika u nastavnom procesu, a ija je sr u promjeni obrazovne paradigme da teite nije na onome to uitelj treba da predaje, ve na onome ta dijete treba da zna.

Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog uenja, kao kljunog faktora za razvoj sposobnosti uenja uope, a uenik je postao aktivni subjekt procesa uenja, to mu je omogueno programima uenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja.

Koncepciju i nastavni plan devetogodinje osnovne kole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Struna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodinjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodinje osnovne kole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih strunih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te saraivala sa ministarstvima obrazovanja i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH.

Struna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu ivljenja, drutvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehniku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemaki jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muziku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne kole koncipiran je tako da omoguava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvaava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih uenika, bez obzira na pol, uzrast, etniku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogunosti i ogranienja, uvaavajui, potujui i razvijajui ljudska, djeja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. to se tie upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeu obrazovnih aktera svih nivoa, ukljuujui i nastavnike, uenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opi dio - zajednike jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednika jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa to je mogue irim zajednikim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogunost kolama, opinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajui sadraje i podruja uenja.

Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: ta treba poduavati (koja podruja, oblasti treba poduavati), zato to treba poduavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba poduavati (koristei razliite metode i oblike prilagoene potrebama i interesima uenika) i kada to treba poduavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima).

Nastavni plan i program svakog predmeta sadri argumentaciju uloge i znaaja predmeta, ciljeve, oekivane ishode uenja, sadraj, strategije uenja i nastave (didaktiko-metodike upute) i smjernice za praenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodinjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog uenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom drutvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bia tokom itavog ivota, a iji je smisao cjelovito lino uee u intelektualnom, osjeajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upuuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete ivota. Novi model predvia da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreenje kvalitete ivota (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadanjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za ivot i rad (NPP, 1999; 7).

Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje uenika da zadovolji vlastite potrebe (preivljavanje, ljubav, mo, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog drutva. Znanje i vjetine se stiu obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. kole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre uenike.

Imajui u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavravanje kljuni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije vie samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac ueniku na putu ka njegovoj veoj samostalnosti, ka ,,uenju otkriem, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa strunog usavravanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih kola, savjetnika i strunih saradnika ministarstava i pedagokih zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa strunog usavravanja, s namjerom da nastavnike obui za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa.

Komisija za praenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodinje osnovne kole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodinje osnovne kole i programskih sadraja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodinje osnovne kole, fokusirajui se na njihovo usklaivanje sa spoznajnim mogunostima djeteta.

Koordinacijsko tijelo za provoenje i praenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata stratekog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i opih i specifinih sadraja nastavnih planova i programa za devetogodinju osnovnu kolu.

Objavljivanjem ove publikacije krunisan je viegodinji napor mnogobrojnih uesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izraava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da e i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodei rauna o psihofizikoj linosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloivotnog uenja kao imperativa dananjeg vremena i osnove konkurentnog trita rada, te da e se na taj nain otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao kljuni koncept ekonomskog rasta.

Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Danki, Muneveri Selmanovi, direktorici Pedagokog zavoda Zenica i Jasminki Bujanovi, savjetnici ministra za predkolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona to su pomogli u definisanju konanog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu, koji e zasigurno biti taka nadahnua za budui razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa - nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadraja.

Idui u susret vremenu u kojem e obrazovanje biti najmonije oruje u transformaciji obrazovnih politika elimo ovoj publikaciji plodan i efikasan ivot u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, uenika, roditelja i svih uesnika u nastavno-obrazovnom procesu.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS LANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODINJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Na osnovu rjeenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedeem sastavu:

1. Alija P iri, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajui Upravnog tijela;

2. Viktor Mari, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadnohercegovaki kanton, zamjenik predsjedavajueg Upravnog tijela;

3. Ekrem Hajrulahovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, lan Upravnog tijela;

4. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, lan Upravnog tijela;

5. Hazim Halilovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, lan Upravnog tijela;

6. Munevera Selmanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-dobojskog kantona, lan Upravnog tijela;

7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, lan Upravnog tijela;

8. Stipo Naki, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, lan Upravnog tijela;

9. Lidija Markoti, O Ilije Jakovljevia, Hercegovako-neretvanski kanton, Mostar, lan Upravnog tijela;

10. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, lan Upravnog tijela;

11. Filip Zrno, Ministarstvo drutvenih djelatnosti Kantona 10, lan Upravnog tijela.

Rjeenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedeem sastavu:

1. Alija Piri, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajui Upravnog tijela;

2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, lan Upravnog tijela;

3. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, lan Upravnog tijela;

4. Munevera Selmanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-dobojskog kantona, lan Upravnog tijela;

5. Stipo Naki, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, lan Upravnog tijela;

6. Meliha Ali, O Ilije Jakovljevia, Hercegovako-neretvanski kanton, Mostar, lan Upravnog tijela;

7. Mario Mikuli, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadnohercegovaki kanton, lan Upravnog tijela;

8. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, lan Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo drutvenih djelatnosti Kantona 10, lan Upravnog tijela

10. Mersija Jahi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, lan Upravnog tijela;

11. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet Sarajevo, lan Upravnog tijela;

12. Nadija Bandi, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, lan Upravnog tijela;

13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, lan Upravnog tijela.

Koncepciju i nastavni plan devetogodinje osnovne kole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Struna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodinje osnovne kole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rjeenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedeem sastavu:

1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela;

2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Biha, lan Upravnog tijela;

3. Ivo Jelui, Srednja kola Pere Zeevia, Posavski kanton, Odak, lan Upravnog tijela;

4. Ediba Pozderovi, Pedagoki zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, lan Upravnog tijela;

5. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton, lan Upravnog tijela;

6. evala Vrpi, O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton, lan Upravnog tijela;

7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton Travnik, lan Upravnog tijela;

8. Marko Toki, Pedagoki fakultet, Mostar, Hercegovako-neretvanski kanton, lan Upravnog tijela;

9. Ivan Tomas, O A. B. imia Drinovci, Zapadnohercegovaki kanton, lan Upravnog tijela;

10. Safet Smajki, Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, lan Upravnog tijela.

Zadatak Strune komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodinjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodinje osnovne kole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih strunih komisija, predlae izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarauje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH.

Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rjeenja o formiranju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

lanovi Strune komisije:

1. Ekrem Hajrulahovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije;

2. Gabriela Bundalo, O Pazar, Tuzla, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

3. Sabaheta Bijedi, Meuoptinski pedagoki zavod, Mostar, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za muziku kulturu,

4. Ivan Madar, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu;

5. Fatima Prohi, Osnovna kola Musa azim ati, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu;

6. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i knjievnost;

7. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece Vladimir Nazor, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje;

8. Milica Beevi, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik.

lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost:

1. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru;

2. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik;

3. Esma Kapetanovi, O Novi grad Tuzla.

lanovi Potkomisije za matematiku:

1. Marinko Peji, Pedagoka akademija Sarajevo;

2. Denis Lasi, Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar;

3. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica.

lanovi Potkomisije za moju okolinu:

1. Sabira Mianovi, O Branska malta, Tuzla;

2. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica;

3. Jozo uri, O Vladmira Nazora Odak.

lanovi Potkomisije za likovnu kulturu:

1. Tihomir Zovko, Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru;

2. Ragib Lubovac, Pedagoka akademija Sarajevo;

3. Sadina Sijeri, O Husein Efendija ozo Gorade.

lanovi Potkomisije za muziku kulturu:

1. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo;

2. Berislav Daja, Muzika kola Livno;

3. Refik Hodi, Umjetnika kola Biha.

lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj:

1. Mladen Kvesi, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg;

2. Samra Salibai-Akamija, Osnovna kola Kovaii, Sarajevo;

3. Milica Beevi, Pedagoka akademija Sarajevo.

lanovi Potkomisije za engleski jezik:

1. Sanja Hadihajdi, Pedagoki zavod Zenica;

2. Dinko Juri, Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg;

3. Marina H. Avdi, Katoliki kolski centar, Tuzla.

lanovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje:

1. aira Meali, Defektoloki fakultet, Tuzla;

2. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo;

3. Biljana Peji, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo;

4. Imir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla;

5. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar.

Zadatak lanova Strune komisije i njenih potkomisija je bio da:

priprema i izrauje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i trei razred devetogodinje osnovne priprema i izrauje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i trei razred devetogodinje osnovne kole za djecu sa tekoama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama;

ostvaruje saradnju sa drugim strunim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodinje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne kole;

predlae pedagoko-didaktiku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne kole i sarauje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH.

Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 03-38-2933/06 od 29. 5. 2006. godine.

lanovi strune komisije su:

1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije;

2. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo;

3. Sabaheta Bijedi, Meuoptinski pedagoki zavod, Mostar, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za muziku kulturu;

4. Gabrijela Bundalo, O Pazar, Tuzla, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madar, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu;

6. Fatima Prohi, Osnovna kola Musa azim ati, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu;

7. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i knjievnost;

8. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece Vladimir Nazor, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje;

9. Milica Beevi, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj;

10. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik.

lanovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodinje osnovne kole su:

1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Oraje;

2. Safet Smajki, Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo;

3. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton;

4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik;

5. evala Vrpi, O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton;

6. Marko Toki, Pedagoki fakultet, Mostar, Hercegovako-neretvanski kanton;

7. Robert Onodi, Pedagoki zavod, Tuzla.


1. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru;

2. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik;

3. Esma Kapetanovi, O Novi grad Tuzla;

4. Olga Leki, O Jozo Gadi-upo, Stojkovii, Travnik.


1. Marinko Peji, Pedagoka akademija Sarajevo;

2. Denis Lasi, Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar;

3. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica

lanovi Potkomisije za moju okolinu:

1. Sabira Mianovi, O Branska malta, Tuzla;


3. Irena Damjanovi, O Fra Ilije Starevia, Tolisa.


1. Tihomir Zovko, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru;

2. Fikret Luka, Pedagoki zavod Sarajevo;

3. Sadina Sijeri, O Husein Efendija ozo, Gorade.



2. Berislav Daja, Muzika kola Livno;

3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola Biha.


1. Mladen Kvesi, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg;

2. Samra Salibai-Akamija, Osnovna kola Kovaii Sarajevo;

3. Milica Beevi, Pedagoka akademija Sarajevo.


1. Sanja Hadihajdi, Pedagoki zavod Zenica;

2. Dinko Juri, Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg,

3. Marina H. Avdi, Katoliki kolski centar, Tuzla;

4. Esmeralda Ifti, prof., O Gornje Prekounje- Ripa, Biha.

lanovi Potkomisije za njemaki jezik:

1. Elvedina Bilajbegovi, Srednja poljoprivredna kola Sanus futurum, Sanski Most;

2. Miloje urevi, Filozofski fakultet, Sarajevo;

3. Aldina Heri, Gimnazija Mea Selimovi, Tuzla;

4. Memnuna Hasanica, Pedagoi fakultet, Zenica.

lanovi Potkomisije za francuski jezik:

1. Vlado Sui, Filozofski fakultet, Sarajevo;

2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica.

lanovi Potkomisije za arapski jezik:

1. Mehmed Kudi, Medresa Demaludin auevi, Cazin;

2. Esad Durakovi, Filozofski fakultet, Sarajevo.

lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju:

1. aira Meali, Defektoloki fakultet, Tuzla;

2. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica, Sarajevo;

3. Nevenka Veljovi, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo;



Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 03-38-1343/07 od 16. 3. 2007. godine.


1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije i lan Upravnog tijela;

2. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo;

3. Marinko Peji, Pedagoka akademija, Sarajevo;

4. Iv ica Glibui, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru;


6. Faiza Mutovi, Pedagoka akademija, Sarajevo;

7. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo;


9. Milica Beovi, Pedagoka akademija, Sarajevo;

10. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija, Sarajevo;

11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

12. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo;

13. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo;

14. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece.

lanovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodinje osnovne kole su:

1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Oraje;

2. Safet Smajki, Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo;

3. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton;

4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik;

5. evala Vrpi, O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton;

6. Robert Onodi, Pedagoki akademija, Tuzla.


1. Zehra Hubijar koordinator;

2. Katica Krei Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru;

3. Biljana Nikoli O Novi Travnik Novi Travnik;

4. Esma Kapetanovi O Novi grad Tuzla;

5. Ivan Penava O Ivan Brli Maurani, Humac, Ljubuki.


1. Marinko Peji koordinator;

2. Denis Lasi Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar;

3. Enisa Mehi Pedagoki zavod, Zenica;

4. Jasna Lovrinovi O Novi Travnik, Novi Travnik.

lanovi Potkomisije za drutvo:

1. Iv ica Glibui koordinator;

2. Miljenko Milo Zavod za kolstvo, Mostar;

3. Zora Kudi O Ivan Goran Kovai, Livno;

4. Slaven Ljubi O Koerin, iroki Brijeg.

lanovi Potkomisije za prirodu:

1. Vahid Muli koordinator,

2. Mate ivkovi Zavod za kolstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar;

3. Marija uki O Ruer Bokovi, Donja Mahala;

4. Ankica Prskalo O Silvije Strahimir Kranjevi, Mostar.

lanovi Potkomisije za kulturu ivljenja:

1. Faiza Mutovi koordinator,

2. Hajrija Cokoja Pedagoki zavod Mostar, Mostar;

3. Subhija Kapi Druga osnovna kola, Konjic;

4. Razija Hamzabegovi O Husino Tuzla.


1. eljko Filipovi koordinator,

2. Fatima Prohi O Musa azim ati, Sarajevo;

3. Elvedin Drkenda O Husein efendija ozo, Gorade.


1. Selma Ferovi koordinator;

2. Berislav Daja Muzika kola, Livno;

3. Vesna Kealovi Umjetnika kola, Biha;

4. Mirko Setkevi O Novi Grad, Tuzla.


1. Milica Beevi koordinator;

2. Samir Pali O Jablanica, Jablanica;

3. Miro Mari Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg.


1. Nada Hrasnica koordinator;

2. Sanja Hadihajdi lan, Pedagoki zavod Zenica;

3. Dinko Juri lan, Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg;

4. Marina H. Avdi lan, Katoliki kolski centar, Tuzla.


1. Zlata Maglajlija koordinator,

2. Memnuna Hasanica Pedagoi fakultet, Zenica

3. Enisa Mirvi O Hasan Kaimija, Sarajevo.


1. Vasvija Ibrahimkadi koordinator;

2. Melisa Begovi Gimnazija, Zenica;

3. Anica Maji O Tin Ujevi, Vitina, Ljubuki.

lanovi Potkomisije za arapski jezik:

1. Amir Dervievi koordinator;

2. Mehmed Kudi Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton.


1. Vojka Komljenovi koordinator;

2. Mirela Duranovi Defektoloki fakultet, Tuzla;

3. Sadeta Zei Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo;

4. Nevenka Veljovi Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo;

5. Imir Zubovi Centar za sluno oteenu djecu Tuzla;

6. Milenko Kordi Trea osnovna kola Mostar.

Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama. Rjeenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje, a lanovi su:

1. Alija Piri, Filozofski fakultet, Sarajevo;

2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije;

3. Marko Nedi, Ministarstvo prosvjete, kulture i porta, Posavski kanton;

4. Munevera Selmanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica;

5. Stipo Naki, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta, Srednjobosanski kanton;

6. Meliha Ali, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Hercegovako-neretvanski kanton;

7. Mario Mikuli, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadno-hercegovaki kanton;

8. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i porta, Kanton 10;

10. Mersija Jahi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo;

12. Nadija Bandi, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke;

13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.


1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije i lan Upravnog tijela;

2. Muhidin Danko, Filozofski fakultet, Sarajevo;


4. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Tuzla;


6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

7. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece;


9. Samka Hadihasanovi-Mithat, II Gimnazija, Sarajevo;




13. Muriz Spahi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 14. Rifat krilj, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 15. Milan Cvijetinovi, Filozofski fakultet, Tuzla;16. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo;

17. Nadija Bandi, sekretar Komisije, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke;

18. Fikreta Harai, operativna podrka Komisiji, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.



2. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru;

3. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik.


1. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo;

2. Enisa Mehi, Pedagoki zavod Zenica;

3. Jasna Lovrinovi, O Novi Travnik, Novi Travnik.

lanovi Potkomisije za historiju:


2. Aida Kovaevi, Pedagoki zavod, Mostar;

3. Maja ureti, Prva osnovna kola, Zavidovii.

lanovi Potkomisije za geografiju:

1. Ivan Madar, Sveuilite u Mostaru;

2. Miralem Mari, Pedagoki zavod Mostar;

3. Jesenka Vasi-Pujo, Druga gimnazija, Sarajevo.

lanovi Potkomisije za biologiju:

1. Dubravka oljan, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo;

2. Hajrija Cokoja, Pedagoki zavod, Mostar;

3. Marija uki, O Ruer Bokovi, Donja Mahala, Oraje.


1. Samka Hadihasanovi-Mithat, Druga gimnazija, Sarajevo;

2. Devahira Arslanagi, Filozofski fakultet, Sarajevo;

3. Marina H. Avdi, O Sveti Franjo, Tuzla.



2. Memnuna Hasanica, Pedagoki zavod, Zenica;

3. Katarina Petrovi, Sarajevo.



2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica;

3. Selma Babovi, Druga gimnazija, Sarajevo.

lan Potkomisije za arapski jezik:


2. Mehmed Kudi, Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton.



2. Berislav Daja, Muzika kola, Livno;

3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola, Biha.



2. Irfan Handuki, Likovna akademija, Sarajevo;

3. Fatima Prohi, O Musa azim ati, Sarajevo.


1. Milica Beevi, Pedagoka akademija, Sarajevo;

2. Muris Hadikaduni, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo;

3. Samir Pali, O Jablanica, Jablanica.

lanovi Potkomisije za informatiku;

1. Milan Cvijetinovi, Filozofski fakultet, Tuzla;

2. Edin Hadikaduni, Pedagoki zavod, Zenica;

3. Lejla Dizdarevi, O Safvet beg Baagi, Sarajevo.

lanovi Potkomisije za tehniku kulturu:

1. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo;

2. Enes urkovi, Pedagoki zavod, Zenica;



1. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize Vladimir Nazor, Sarajevo;

2. Mirela Duranovi, Defektoloki fakultet, Tuzla;





Okvirni nastavni plan i program za sedmi, osmi i deveti razred devetogodinje osnovne kole izradila je Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 04-38-4551/08 od 1. 4. 2008. godine.

lanovi ove strune komisije su:

1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Biha;


3. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Tuzla;

4. Dubravkla oljan, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo;


6. Ivan Madar, Prirodno-matematiki fakultet, Mostar;

7. Devahira Arslanagi, Filozofski fakultet, Sarajevo;

8. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo;

9. Meliha Zejnilagi-Hajri, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo;





14. Irfan Handuki, Likovna akademija, Sarajevo;


16. Milan Cvijetinovi, Filozofski fakultet, Tuzla;

17. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo;

18. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece.

lanovi potkomisija su:


1. Muhidin Danko, koordinator;

2. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru;

3. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik.


1. Enes Duvnjakovi, koordinator;

2. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica;

3. Darija Buri, O Ilida, Sarajevo.

lanovi Potkomisije za historiju:

1. Enes Pelidija, koordinator;

2. Aida Kovaevi, Pedagoki zavod, Mostar;

3. Maja ureti, Prva osnovna kola, Zavidovii.

lanovi Potkomisije za geografiju:

1. Ivan Madar, koordinator;

2. Miralem Mari, Pedagoki zavod Mostar;

3. Jesenka Vasi-Pujo, Druga gimnazija, Sarajevo.

lanovi Potkomisije za biologiju:

1. Dubravka oljan, koordinator;

2. Hajrija Cokoja, Pedagoki zavod, Mostar;

3. Marija uki, O Ruer Bokovi, Donja Mahala, Oraje.


1. Devahira Arslanagi, koordinator;

2. Samka Hadihasanovi-Mithat, Druga gimnazija, Sarajevo;

3. Marina H. Avdi, O Sveti Franjo, Tuzla.


1. Zlata Maglajlija, koordinator;

2. Memnuna Hasanica, Pedagoki zavod, Zenica;

3. Katarina Petrovi, Srednja kola Fra Slavko Barbari, Mostar.


1. Vasvija Ibrahimkadi, koordinator;

2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica;

3. Selma Babovi, Druga gimnazija, Sarajevo.

lan Potkomisije za arapski jezik:

1. Amir Dervievi, koordinator;

2. Mehmed Kudi, Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton.

lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, koordinator;2. Berislav Daja, Muzika kola, Livno;

3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola, Biha.


1. Irfan Handuki, koordinator;


3. Fatima Prohi, O Musa azim ati, Sarajevo.


1. Milica Beevi, koordinator;

2. Muris Hadikaduni, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo;

3. Samir Pali, O Jablanica, Jablanica.

lanovi Potkomisije za informatiku:

1. Milan Cvijetinovi, koordinator;

2. Edin Hadikaduni, Pedagoki zavod, Zenica;

3. Lejla Dizdarevi, O Safvet beg Baagi, Sarajevo.

lanovi Potkomisije za tehniku kulturu:

1. Avdo Voloder, koordinator;

2. Enes urkovi, Pedagoki zavod, Zenica;


lanovi Potkomisije za hemiju:

1. Meliha Zejnilagi-Hajri, koordinator;

2. Stana Rotim, Medicinska kola, Mostar;

3. emso Masli, O Graanica, Graanica.

lanovi Potkomisije za fiziku:

1. Hasnija Muratovi, koordinator;

2. Nada Gabela, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo;

3. Safija Diber, esta osnovna kola, Mostar.


1. Vojka Komljenovi, koordinator;

2. Mirela Duranovi, Defektoloki fakultet, Tuzla;





U V O D

Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim vanim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova, osmiljeniji izbor sadraja programa, usmjeravanje panje na sadraje koji su vani u temeljnom obrazovanju (kao priprema za ivot i osnova za nastavak kolovanja u srednjoj koli), promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu, poboljanje kvaliteta komunikacije meu svim uesnicima odgojno-obrazovnog procesa. Reforma u prvi plan stavlja djeiju dobrobit, dobrobit zajednice, humaniziranje kole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu.

U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodinje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoke prakse u zemljama Evrope i svijeta. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je poeo kolske 2004/2005., a proces je okonan kolske 2009/2010. godine kada je devetogodinje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. Spomenute promjene su neminovne, jer se svijet u kojem e ivjeti djeca mijenja etiri puta bre od naih kola. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uoene slabosti postojee osnovne kole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljanje kvalitete, te vea demokratizacija i humanizacija naeg obrazovnog sistema openito.

S obzirom na injenicu da je svaka reforma dugotrajan proces, potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoenju promjena. Prije svega valja procijeniti ta e svaki korak u reformi izazvati u koli, meu nastavnicima, djecom, roditeljima. Treba sauvati naa dosadanja pozitivna pedagoka iskustva, vrijedne elemente ukupnog pedagokog nasljea, ali i prihvatiti ideje iz svijeta, a koje poboljavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. U svemu je vano imati kriterij selektivnosti s obzirom na ve evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspjenijim i prihvatljivijim od drugih modela. Nuno je nai mjeru izmeu novog i onog to je ve dobilo pozitivnu potvrdu u kolama. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li e zbuniti, dezorijentirati, izazvati otpore, ili e od poetka pridobiti za saradnju i motivirati da svi uesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces, ali i utiu na kvalitet ivljenja. Ve je naglaeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoenje promjena, koji nee izazvati poremeaje u kolama, a to znai da smo krenuli od uvoenja promjena na samom poetku kolovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. To znai da se promjene odnose na generaciju upisanih uenika u kolskoj 2004/2005. godini. Reforma prati ovu generaciju, te je prilika da se lagano i sistematino uvode promjene posredstvom priprema onih koji e te promjene realizirati.

Sama injenica da estogodinje dijete postaje kolskim obveznikom za sobom povlai promjenu svih vanih segmenata odgojno-obrazovnog procesa, s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaeno predkolskim odgojem pa im kola postaje prvo mjesto ire drutvene socijalizacije. Ne moe biti rijei o prilagoavanju ranijih programa, preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. To su novi sadraji prilagoeni karakteristikama estogodinjeg djeteta.

Nastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu, nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadraje uenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoeni interesima, potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj koli, imajui u vidu njihove tjelesne, kognitivne, emocionalne i duhovne sposobnosti.

PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODINJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA

Osnovni principi Koncepcije

U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignua pedagokih nauka, koncept je zasnovan na slijedeem: Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o djejim pravima; Obaveznost i besplatnost osnovne kole;

Jaanje odgojne funkcije osnovne kole;

Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja; Decentralizacija, autonomija i odgovornost;

Jednakost i pravinost u obrazovanju;

Usklaenost sa modernim koncepcijama osnovne kole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije;

Aktivno uee lokalne sredine u radu kole (roditelja, lokalne zajednice, udruenja);

Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog, afektivnog, psihomotornog i voljnog;

Sloboda, solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca, uvaavanje individualnih karakteristika i razliitosti;

Ubrzano napredovanje uenika; Opeobrazovnost i cjelovitost znanja; Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja; Nauna utemeljenost obrazovanja kao doivotnog procesa (cjeloivotno uenje).

Promjene koje donosi reforma osnovne kole

Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj koli prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. Spremnost, otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. Za uspjean proces promjena nune su slijedee pretpostavke:

Promjena od vrha prema dnu, i od dna prema vrhu (izaziva vie angamana i trajnija je od autokratskog, centraliziranog pristupa);

Promjene malo kad ukljuuju samo jednu inovaciju (ono to elite promijeniti tako je usaeno u sistem interaktivnih djelovanja da e, promijenite li jednu stvar, vjerojatno doi do drugih promjena), a fokus promjena je slijedei:

individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom,

promjena odnosa nastavnik - uenik, savremene metode nastave, promjena atmosfere u uionici, institucionalne i sistemske promjene,

izrada novog nastavnog plana i programa, ukljuivanje roditelja.

Djelotvorna promjena iziskuje vremena, stoga je upornost nuna (ak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina), te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedee: Upis u kolu djece mlae hronoloke dobi (sa 5,5 godina), polazak u kolu sa 6 godina; Osnovna kola traje devet godina (a ne osam); Deveta godina kolovanja uvodi se za estogodinjake, a ne za petnaestogodinjake;

Osnovna kola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima;

Novi nastavni plan i program za sve razrede, od I-IX razreda;

Temeljna znanja i vjetine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa;

Naglaenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda uenja koje mijenjaju poziciju uenika u nastavi;

Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo ire kao proces uklanjanja prepreka u uenju i ueu za sve uenike;

Poveana saradnja kole, nastavnika i svih zaposlenih, kao i zajednice u kojoj kola djeluje;

Devetogodinja osnovna kola osigurat e temeljna znanja i vjetine za uspjean nastavak kolovanja u srednjoj koli;

Visokokolsko obrazovanje za sve profile nastavnika e raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti strunih, te didaktiko-metodikih i pedagoko-psiholokih sadraja u edukaciji nastavnika.

Od onih koji e nositi te promjene, a to su nastavnici, ovisit e kojom brzinom e tei uspostavljeni proces promjene kole i proces obrazovanja. Zato je itekako vano pitanje kako nastavnici razumiju devetogodinje obavezno osnovno kolovanje.Populacija estogodinjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj, mentalnoj, socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti, razliita iskustva i predznanja itd.). No, bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedniko da imaju znatne potencijale i mogunosti ranog uenja. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti sputanjem granice upisa u osnovnu kolu. Novom koncepcijom treba sauvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojee organizacije kole, a unaprijediti njene najslabije take.

Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja

Uenika pismenost u irem smislu rijei (itanje i pisanje, numerika i informatika pismenost, medijska kultura); Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika; Jasna predstava o znaaju nauke i tehnologije u savremenom ivotu; Posjedovanje linih vjetina (mogunost donoenja odluka, sposobnost uspjenog noenja s

tekoama u ivotu, briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih, razvijenost pozitivnih navika, human odnos prema svakom ivom biu;

Spremnost uenika za prihvatanje uloge odgovornog graanina (koliko cijeni kulturu i obiaje drugih ljudi, koliko zastupa jednakost i pravdu, koliko utie na atmosferu mira i tolerancije u zajednici); Sposobnost kritikog miljenja i uspjenog rjeavanja problema; Sposobnost pozitivne komunikacije; Razlike na nivou postignua na poetku i na kraju devetogodinjeg odgoja i obrazovanja.

Svemu treba dodati estetsku dimenziju, likovnu i muziku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadrajima.

Plan i program nastavnih predmeta sadri slijedee elemente: Uloga i znaaj nastavnog predmeta; Cilj izuavanja, odgojno-obrazovni ciljevi; Sadraji;

Oekivani rezultati uenja;

Indikatori uspjenosti; Objanjenja i didaktiko-metodike napomene; Smjernice za praenje napredovanja uenika, procjenjivanje nivoa postignua.

U skladu s Koncepcijom devetogodinjeg obaveznog odgoja i obrazovanja, nastavni planovi i programi kantona sastoje se od opeg dijela - zajednike jezgre i posebnog dijela - lokalne komponente.

Zajednika jezgra

Zajednika jezgra su sadraji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne moe postojati (primjereni uzrastu uenika), pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. Tu su i sadraji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnika, nauna, tehnika ostvarenja, rezultati u kulturi i kulturnom nasljeu, obiaji). Zajednika jezgra

osigurava transparentnost unutar kolskog sistema u razliitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Vano je istai da se pri odabiru sadraja, openito vodilo rauna da oni budu to vie uporedivi i kompatibilni sa sadrajima uenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja.

Lokalna komponenta

Ovaj dio programa daje mogunost kolama, opinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajui sadraje i podruja uenja koji su specifini za lokalnu zajednicu.

Za izradu nastavnog plana i programa koritena je sljedea metodologija:

Sadrajna i vremenska raspodjela programskih sadraja po pojedinim nastavnim predmetima, oblastima i temama;

Odreeni su opi ishodi uenja u osnovnoj koli i u okviru toga, ishodi uenja svakog nastavnog predmeta; Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije uenja, kao i praenja i ocjenjivanja uenika; Odreeni su indikatori uspjenosti za svaki predmet.

Rad sa uenicima sa posebnim obrazovnim potrebama

Za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, odnosno uenike koji nailaze na prepreke u uenju i ueu, razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima, iskustvom, motivaciji, emocionalnoj i socijalnoj zrelosti, kao i drugim vanim osobinama (kvalitetu panje, istrajnosti u radu, samokontroli) svakog pojedinog uenika. Pri tome se prevashodno vodi rauna o potencijalima uenika i mogunostima za razvoj, a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole uz uee roditelja.

MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANAZA DEVETOGODINJU OSNOVNU KOLU

ObrazovneZastupljenost nastavnih asova

oblasti iPredmetisedmi no po trijadamaUkupno

obavezni / izborniI trijadaII trijadaIII trijadanastave

programi

IIIIIIIVVVIVIIVIIIIX

B/H/S jezik i34455544438

Jeziciknjievnost

Prvi strani jezik--233222216

Drugi strani jezik-----22228

DrutveneMoja okolina2333-----11

Drutvo----1----1

nauke

Kultura ivljenja----2--2

Historija/povijest-----12126

Matematika23344444432

PrirodnePriroda----2----2

nauke iBiologija-----12126

matematikaGeografija/zemljopis-----22116

Fizika------1225

Hemija/kemija-------224

Tehnika iOsnove tehnike----1----1

informatike

Tehnika kultura-----11215

tehnologije

Informatika-----22--4

UmjetnostiLikovna kultura22221111113

Muzika/glazbena22221111113

kultura

Tjelesni iTjelesni i

zdravstveni22222222218

zdravstveni odgoj

odgoj

Ukupno redovna nastava131618212224262526191

IzborniVjeronauka/vjeronauk

predmet

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na kantonalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodinje osnovne kole

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZREDDEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNISEDMINI BROJGODINJI BROJ

BROJOBAVEZNI NASTAVNI PREDMETINASTAVNIHNASTAVNIH

ASOVAASOVA

1.Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost3102

2.Matematika268

3.Moja okolina268

4.Muzika kultura268

5.Likovna kultura268

6.Tjelesni i zdravstveni odgoj268

UKUPNO:13442

Izborni, fakultativni predmeti

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na lokalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost(102 nastavna asa)

Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti

Radi orijentacije u kreiranju sadraja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuen je raspored usvajanja sadraja jednog i drugog pisma.

Prvo polugodite

Razvoj govora; Priprema za usvajanje tampanih slova latinice

Usavravanje tehnike i logike itanja u okviru latininog pisma.

Usavravanje tehnike i logike itanja.

Vjebe izraajnog i stvaralakog itanja i izraavanja u okviru latininog pisma;

Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latininim pismom; Usavravanje tehnike itanja u okviru irilinog pisma.

I

RAZRED

II

III

IV

Drugo polugodite

Usvajanje velikih i malih tampanih slova, itavanje i itanje (pravilnost i razumijevanje proitanog).

Vjebe itanja (pravilnost, razumijevanje, brzina), uvoenje elemenata izraajnosti;Usavravanje tehnike pisanja.

Usvajanje tampanih slova irilice, vjebe iitavanja i itanja (pravilnost itanja i razumijevanje).

Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latinicom; Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima itanja tekstova tampanih irilinim pismom; Usvajanje pisanih slova irilice.

ULOGA I ZNAAJ

Jezik je vaan inilac u razvoju svakog ljudskog bia. Ima posebno naglaenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajedniki za ljude koji ive u odreenoj zajednici. Govor je aktivnost komunikacije pomou jezika.

Razvoj djeijih govornih sposobnosti mogue je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. Posredstvom programskih sadraja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezino osjeanje uenika, korektno vladanje reenicom, razvijamo gramatiko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u razliite oblike usmenog i pismenog izraavanja.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost kao nastavni predmet je sistem jezinog i knjievnog znanja. Program nastave jezika ukljuuje sadraje nastave gramatike, pravogovora i pravopisa, sadraje usmenog i pismenog izraavanja. A program nastave knjievnosti sadri knjievna djela, osnove teorije knjievnosti i samostalno, izvankolsko itanje.

Jezik ima obrazovnu, odgojnu, funkcionalnu, komunikacijsku funkciju, ali je i mono sredstvo djelovanja na pojedinca, grupe i zajednicu u cjelini.

Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiu na psiholoke i lingvistike sposobnosti: zapaanje i imenovanje bitnih elemenata, mogunost poreenja, diferencijacije, pojmovnu distinkciju, uoptavanje, zakljuivanje.

U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora.

Brojni su inioci koji utiu na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije, razvijenost i bogatstvo rjenika), prisustvo govornih smetnji i poremeaja, kvalitet govora u razredu i ukupnom okruenju, razvijenost individualnih programa, izbor sadraja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog uenja. Vano je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i knjievnosti, temeljnu pismenost u gramatiko-pravopisnom, stilskom, sadrajnom i kompozicijskom smislu.

Ta znanja utiu na uspjeh u uenju i drugih nastavnih predmeta. itanje je sredstvo i metoda uenja. Ako dijete ima problema sa itanjem sigurno e se to odraziti na njegova postignua u svim nastavnim predmetima. A neuspjeh obeshrabruje i raa nove neuspjehe. Nastavu itanja i pisanja nuno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja uenika i posveivati joj onoliko panje koliko stvarno utie na osvjeivanje smisla stalnog uenja. itanje i uenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. Samo pismen ovjek moe djelovati efikasno, ivjeti sa svrhom, radou, punoom i mudrou.

O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U

SPOZNAJNO PODRUJEAFEKTIVNO PODRUJEPSIHOMOTORIKO

PODRUJE

ZnanjaVjetine iStavovi, vrijednostiInteresi usmjerenirukovanje priborom

ta ujem, a tasposobnostiivot je vrijednostprema:za pisanje i crtanje

vidim?sposobnost pravilnogznanje je vanoknjizi i znanjupoloaj tijela pri itanju

(glasovi i zvukovi,i smislenogpismenost je vana(itanju i sadrajimai pisanju

predmetigovoraza pojedinca ikoje nudi knjiga)koordinacija

i bia)sposobnost pravilnogzajedniculijepom u svimpokreta ake i

slovo - glasi jasnog izraavanja(itanje mi jesadrajima,prstiju i pokreta oiju

rije - slogsposobnostpotrebno da bihposebno u jezikugipkost pokreta

rije - reenicaposmatranja imogao uiti izi knjievnosti)i estetika rukopisa

poznavanjezapaanja bitnihknjiga, a pisanjeljepoti kazivanjabrzina i tanost u

tampanihelemenatada bih kazao ta(usmena i pisanaprepoznavanju

slova latinicesposobnost analize imislim u pisanojforma)oblika,struktura

ovo je priasintezeformi)vlastitomboja

ovo je pjesmasposobnosti iskustvo jenapredovanjuklasifikacija slova,

lik u priiklasifikacijevano u uenjukreativnom izrazuslogova

ovo je dobroelemenatapriroda jepotrebi uenjarijei

a o vo nije dobropraenje tokaotvorena knjigao nainimaujem piem

ponaanje zato to.dogaajaiz koje mogu uitiuenjaporuujem simbolom,

ta trebau priivrline ispravnogprema poboljanjucrteom, kretnjom

zapamtitiuoavanje vanihponaanjakvalitetamimika, gest,

zato je netopojedinosti/sklad misli,komunikacijepantomima

lijepo, a netouoavanje likovarijei i djela/govoromneverbalna

nije lijepoi njiho vih osobinanadzor nadistraivanju,komunikacija

u sadraju,sposobnostgovoromtraenjuu funkciji poruke

postupkuzamiljanja situacijai ponaanjemkreativnijih rjeenjapravim slo va od

rije - znaenjei ponaanjadisciplinaplastelina, gline,

izbor rijei isposobnost pravilnogodgovornostizrezujem iz novina

reenicai jasnog izraavanjamarljivost

prihvatljivouoavanje slijeda,potenje

neprihvatljivoprvo,drugo..istinoljublje

u govoru,sastavljanjepravdoljublje

ovo govoriplana

pisac, a ovosposobnost

lik iz priezakljuivanja

sposobnost

evaluacije i

samoevaluacije

SpecifineOblici jezike/jezine iKomunikacijskiNastavna sredstva

metode i postupcisocijalne komunikacijepostupciSlike predmeta, bia, pojava

Glasovna analitiko -Rad u grupi, ja s drugimaSluanje govoraSlike dogaaja

sintetika metodai drugi sa mnomi itanjaCrtei

Globalna metodaRad u paruSluamo glaso ve u prirodi iNiz slika koje predstavljaju

Kombinovana metodaKooperatvni radoponaamodogaaj

Grupna obradaFrontalni radSluam, pamtim i znamIlustrirana razredna slovarica

slovaIndividualni radSluam, doivljavam iRazredna slo varica bez

Monografska obrada slovaIndividualizirani radizraavam rijeimailustracija

(povremeno: u usvajanjuIgraonice mataoniceSluam i izraavamIndividualne slovarice

slova sloenije grafikeIgraonice - radionicepokretomAplikacije

strukture, predaha nakonIgraonice - priaoniceRazgovorSlogovnice

usvajanja vie od 15 slova, uIndividualni programiImitacija

radu s djecom sa posebnimu uionici za sveIgranje ulogaKartoni rijei

potrebama u individualnomPrianje

programu)PrepriavanjeFilmovi

opis (perceptivni i

doivljajni nivo),Glina, plastelin

dodir mi kae,

osjeam, to mi lii na

igra kao situacija,

postupak i sredstvo

PROGRAMSKI SADRAJI

Jeziko/jezino izraavanje (sluanje, govor i itanje)

Vjebe sluanja uzornog knjievnog govora, itanja, pripovijedanja; Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bia, zapaanje osobina; Vjebe diskriminacije glasova; Vjebe artikulacije.

Razvijanje jezikog/jezinog osjeaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije, svjesne (namjerne) imitacije, organiziranih usmjerenih imitacija, stvaralake primjene (prepoznavanje i oponaanje glasova i zvukova, ritma), neverbalna komunikacija (gest, mimika, pantomima u komunikaciji i igranju uloga).

Razvijanje sluha za gramatiku ispravnost govora; Uoavanje znaenja rijei; Razmiljanje o znaenjima rijei; Rije i promjena konteksta.

Bogaenje rjenika, razvoj jezinog stvaralatva (prianje, razgovor, rekreativni razgovor, opis, dramatizacija, slika dogaaja kao podsticaj, niz slika). Vjebe tipa: Tiina mi je rekla; Muzika mi je apnula; Stvaranje prie naizmjeninim ueem nastavnika i uenika; Ja sam voditelj i upoznau vas; Sjedimo u krugu, mikrofon je moj i rei u neto lijepo o mom drugu, drugarici);

Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova, zagonetki, pitalica, brzalica);

Poticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja radi praenja napredovanja u govoru,uspjeha u samostalnom sastavljanju reenica, teksta, u dikciji (Novo ime za dan, no, olovku, knjigu, drvo, cvijet; Da sam vjetar; Poelim da vjetar odnese zauvijek; elim da);

Razumijevanje sadraja reenica, teksta, nonsensnih iskaza i nonsensnih knjievnih tekstova, uspostavljanje logike u iskazima, priama;

Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto;

Humoristino/humoristiko prianje, prepoznavanje elemenata vedrine, smijeha, ale u prii, iskazu.

Vjebe stvaralakog sluanja (izbacio bih iz prie, pozvao bih u priu, promijenio bih kraj prie, sluao sam i vidim, zapamtio-ilustriram);

Kritiko sluanje: Nije tako u prii; Nije to rekao; Pria ne poinje tako;

Podsticaji kognitivnom, jezinom/jezinom, emotivnom i kreativnom razvoju: sadraji posredne i neposredne stvarnosti, posebno sadraji knjievnih tekstova;

Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra; Nasiha Kapidi-Hadi: Lutke u koli; Vesna Parun: Uspavanka za jea; Zehra Hubijar: Zeko i djeca; GvidoTartalja: Kratkotrajna kola; Luko Paljetak: Gramatika esma; Narodna pria: Zekina kuica; Bosiljka Leti Fabri: JesenFilmske prie za djecu ,TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadraja.

Priprema za usvajanje tampanih slova;

Predvjebe za usvajanje velikih i malih tampanih slova latinice, itavanja i itanja;

Predmet slika rije Rije glas; Glasovna analiza rijei (glas na poetku, na kraju i u sredini rijei); Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. Rije - reenica (reenica ima dvije rijei, tri ili vie rijei). Rijei (due i krae, broj glasova). Reenice (zamjenjujemo rije u reenici, a da reenica ne promijeni smisao); Upitne, uzvine i izjavne reenice i pisanje rijece li (uenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim, uzvinim i izjavnim reenicama te sa pisanjem rijece li); Usvajanje tampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom asu). itavanje i

pokuaji itanja rijei, reenica, kraeg teksta (pravilnost razumijevanje proitanog, reprodukcija proitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi, ilustriranje). Razvijanje sposobnosti povezivanja rijei u smislene cjeline (reenice, nizove reenica, krae tekstove); Zamjena rijei u reenici; Dopunjavanje reenica, teksta. Vjebe s kartonima rijei. Grupiranje rijei oko izbarane rijei (KOLA, a druge rijei su nebo, more, knjiga, uenje, oblak, zeko, uspjeh, radost, briga, pjesma, jato, livada, djeca); Objanjenja: zato je ta rije uz rije KOLA; itanje kraih reenica; Uspostavljanje logikog slijeda u poremeenom slijedu reenica; itanje kraih tekstova. ta sam zapamtio?itam. Zapamtio sam ko nije dobar u prii.

OEKIVANI REZULTATI

Smanjit e se razlike meu djecom u pogledu prethodnih postignua .

Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor, mogunost analitiko - sintetikog pristupa rijeima i reenicama, poznavanje tampanih slova latinice, itavanje i itanje rijei i reenica, razumijevanje proitanog i mogunost reprodukcije).

Poboljat e se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meusobnoj komunikaciji i u vjebama reprodukcije, odnosno produkcije sadraja) .

Ovladat e glasovnom analizom rijei. Poboljat e se fonemski sluh i fonemski kapacitet.

Usvojit e tampana slova latinice, itati i razumjeti proitano u skladu s individualnim razvojem i mogunostima uenja.Obogatie rjenik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Stvarat e nove rijei.

Oekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi.

INDIKATORI USPJENOSTI

Koliko djeca doivljavaju kolu kao svoj drugi dom, raduju se, mataju i stvaraju; Da li je uoljivo napredovanje uenika u usvajanju znanja i vjetina navedenih u definiranim ishodima uenja: uenici uspjenije govore i komuniciraju; Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju, ele uiti; Znaju slova; pravilno itaju jednostavnije rijei i reenice; Razumiju proitano.

Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje, bri su u reakcijama, bolje razumiju nastavnikova pitanja, napomene, objanjenja. Radoznali su.

Razlike izmeu inicijalne i finalne slike o znanjima, vjetinama i ukupnim postignuima uenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijea.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

U prvom razredu osnovne kole panja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izraavanja, predvjebe za itanje, itavanje, itanje, razumijevanje proitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. Elementi svih prethodno navedenih podruja ukljueni su u programske sadraje, ali bez naznaenih obaveza u pojmovnom smislu. Rije je o estogodinjem djetetu koje vlada reenicom sa priblinom strukturom reenice odraslih. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. Savladana je veina padea, predstoji usvajanje ,,finijih aspekata jezikog sistema. Oponaa s uspjehom ljude, ivotinje, bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu, dinamiku. Sasvim je svjesno okruenja koje je bilo u njegovom iskustvu, ali e polaskom u kolu u njegov ivot ui potpuno novi svijet i novi naini postavljanja zahtjeva.

Dijete e govorom u usmenoj formi izraavati misli osjeaje, raspoloenja, poruivati. Posredstvom govora ono trai mjesto u grupi i naine integriranja, odobrava ili se suprotstavlja. Govorom, jednostavno komunicira. U oblikovanju komunikacijskog sadraja vani su: pravilnost, jasnoa, fluentnost, ali i efektnost izraavanja. U osnovi je ovakvog izraavanja adekvatan izbor rijei, strukturiranje reenice, gramatika pravilnost, ukupna artikulacija i organizacija. Uspjena

komunikacija je naelo cjelokupnog rada u koli i snalaenja u ivotu. Ta nova situacija trai komunikacioni kontekst, komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. S tim treba raunati. Prvi mjesec je mjesec snalaenja, traenja sebe meu drugima i s drugima. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Zato je mogue planiranjem sadraja uspostaviti tematske krugove, osiguravati meusobno proimanje, ali ne i preklapanje sadraja.

Od prvog dana nastavnik e koristiti djeiju radoznalost, otvorenost, dinaminost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. Dijete oponaa nastavnika, spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. Za sve vidove sluanja vaan je sadraj, pria i nain prianja, prezentacije i uivljavanje u situaciju .

Djetetu je bliska igra. Kada je u pitanju ovaj uzrast vano je imati u vidu da je mnoge sadraje mogue realizirati u igri i kroz igru. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti, a ne prihvatati slijepo bilo ije sugestije. Dijete zna i moe veoma paljivo sluati pod uvjetom da je nastavnikova pria iva i zanimljiva. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. U uvjetima kolskog uenja na jednoj su strani uenici, na drugoj sadraji. Izmeu su naini posredovanja. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. A u igri su primjenjive sve nastavne metode, ali u kombinaciji: prianje i objanjavanje, metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta, ilustracija, kao i specifine metode (globalna, glasovna analitiko-sintetika, kombinovana).

Vano je da uenici ne usvajaju pravila i definicije. Na bazi sluanja formira se osjeaj za pravilnost, normu, standard.

U uenju su vana emocionalna stanja. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja, strah, napetost, mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka, ili izazvati tekoe.

Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost, ako zamjenjuje glasove, dodaje, izostavlja, ili ima drugi problem nastavnik e strpljivim i upornim radom pokuati otklanjati smetnje. Vano je da ne osvjeuje tekou kao takvu. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost.

U prvom polugoditu uenici ne usvajaju slova i itanje. To je vrijeme predvieno za govorni razvoj. Nastavnik e koristiti oblike izraavanja i vjebe primjerene estogodinjem djetetu (prepriavanje na osnovu detaljnih pitanja, opisivanje na nivou opaanja svojstava predmeta i bia uz angairanje svih ula, razgovor, pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima vana, prianje o sadraju slika).

Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafike strukture slova jer je to besmislena aktivnost. Motoriku ake dijete moe vjebati na smislenim sadrajima. U drugom polugoditu ukljuite slovo kao znak.

Treba imati na umu injenicu da je uenje socio-kulturni, ali i kognitivni i krajnje lini fenomen. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada.

Matematika(2 asa sedmino, 68 asova godinje)

ULOGA I ZNAAJ

Nastavni predmet Matematika, posebno danas, u eri dinaminog naunog i tehniko tehnolokog razvoja, te ope kompjuterizacije, ima bitan znaaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budui ivot i rad. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog opeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite linosti uenika jer daje znaajan doprinos u sveukupnim uenikim postignuima (obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim).

Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematikih sadraja; funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj opih intelektualnih sposobnosti (pamenja, panje, rasuivanja, logiko, stvaralako i kreativno miljenje...), a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta uenike linosti (tanost, preciznost, urednost, upornost).

Matematiki nastavni sadraji zbog svoje egzaktnosti i logike strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralakih sposobnosti uenika, kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta linosti, te pomau pri izuavanju drugih nastavnih predmeta moje okoline, likovne kulture, fizike, hemije, itd.

CILJEVI I ZADACI

Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodinje osnovne kole je odgajanje i obrazovanje uenika na temelju formiranja osnovnih matematikih pojmova i usvajanje sadraja kao to su usporeivanje predmeta po osobinama i uzajamnom poloaju (odnosu), mjerenje veliina, mjerne jedinice, prirodni brojevi do 10, relacije meu njima, te operacije sabiranja i oduzimanja.

PROGRAMSKI SADRAJI1. USPOREIVANJE, P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA Usporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini;

Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad, uspravno-koso-vodoravno; Odnos meu predmetima i veliina predmeta;

Mjerenje veliina - jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM).

2. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE

Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide, imenovanje oblika i uoavanje njihovih slinosti i razlika.

3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE)

Likovi oblika kruga, trokuta, pravokutnika i kvadrata; Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina), unutra

na izvan; Take kao presjeci linija (sjecita).

4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE

Primjeri skupova, oznaavanje; lanovi skupa, pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost; Brojevi od 1 do 3;

Uporeivanje brojeva (, =, ); Brojevi 4 i 5;

Prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji); Redni brojevi od 1 do 5;

Zbrajanje i oduzimanje; Broj 0;

Brojevi od 6 do 9; Broj 10;

Redni brojevi od 1 do 10.Napomena:

Nastavnik moe sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i raunske operacije u skupu brojeva do 20.

OEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UENJA

1. USPOREIVANJE, P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA

Uporeivanjem otkriti slinosti i razlike prema osobinama i uzajamnom poloaju predmeta;

Procjenjivanje veliine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meu predmetima; Upoznati ime mjerimo (pedalj, stopa, metar, linijar, tap, termometar, vaga, sat) Mjeriti to znai uporeivati; Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veliine;

Procjenjivanje rezultata mjerenja, poreenje dobivenih rezultata sa predvienim rezultatima.

2. PREDMETI OBLIKA LOPTE, KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE

Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte, kocke, valjka i piramide;

Uoiti slinosti i razliitosti meu njima;

Prepoznati da predmeti iz ivotnog okruenja imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima.

3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE)

Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (povri), likove, otvorene i zatvorene linije (njihovu unutranjost i spoljanjost);

Upoznati taku kao presjek linija; Grafiko predstavljanje take.

4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE

Osposobiti uenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini; Upoznati uenike sa postupkom pridruivanja;

Usvojiti izraz pripada i ne pripada skupu , element skupa i nije element skupa; Zapaati i identificirati skupove iste i razliite brojnosti; Upoznati brojeve od 1 do 9;

Uporeivati brojeve (ve od broja 3), upoznati i primijeniti izraze manje, vee, jednako i nejednako i oznake , =, ; Upoznati uenike sa pojmovima prethodnik i sljedbenik (ve od broja 5);

Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja, spajanja i grupiranja;

Usvajanje izraza plus i oznake +; Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja, uzimanja i odvajanja;

Usvajanje izraza manje i oznake -;

Preko konkretnih primjera navesti uenike da zakljue da se zbir nee promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije (radnje);

Nula, veza sabirajanja i oduzimanja, brojnost praznog skupa;

Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati uenika s nainom biljeenja broja 10;

Osposobiti uenike da sabiraju i oduzimaju na razliite naine (koritenjem tabela i brojevnog pravca, pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice; Kroz primjere iz svakodnevnog ivota upoznati redne brojeve.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

VRIJEDNOSTI,AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI

SADRAJZNANJESPOSOBNOSTISTAVOVI,

UENIKANASTAVNIKA

PONAANJE

Irazluivanjesposobnostrazvijanje svijesti oKroz je dnostavnije iplanira i

Uporeivanje,(razlikovanje)koritenjapotrebi procjenjivanja,sloenije aktivnosti iorganizira,

procjenjivanje ipredmeta po boji,matematikogmjerenja i raunanja,igre uenici:koordinira, prati,

mjerenje veliineduljini, irini...jezika i simbola ,kao i njihovomuestvuju u svimreagira, upuuje,

predmetaorijentacija uSamostalno iznaaju uetapama rada;pomae i korigira

uporeivanje predmetaprostoru (blizu-timskosvakodnevnom ivotuRazlikuju predmete potematski

po boji, duljini, visini,daleko, lijevo-formuliranjerazvijanje interesa iboji, duljini i irinipovezuje

irini, debljinidesno...)zakljuakasmisla za kolektivneprostorno se orjentiusadraje

blizu, daleko, lijevo,procjenjivanjerazvijanjeigre i zajednitvo kao(uotvorenom iukljuuje

desno, ispred-izmeu-meusobnogsposobnosti zafaktora koji utiu nazatvorenom prostoru)roditelje i druge

iza, ispod-na-iznad,odnosa predmeta ikomunikaciju,formiranje pozitivnihprocjenjuju meusobneuposlene u koli

uspravno-koso-njihove veliinerazmjenucrta linostiodnose predmetau realizaciju

vodoravnouenici se trebajuinformacija irazvijanje pozitivnoglogiki zakljuuju,programskih

odnos meusamo pojmovnoiskustavastava, ponaanja imjere, raunajusadraja

predmetima i veliinaupoznati sasposobnostsklonosti zapredviaju, izraavajupermanentno

predmetamjerenjemkritikogotkrivanje, istraivanjerezultate mjerenjaprati

mjerenje veliina veliina, odnosnovrednovanjai rjeavanje problemanapredovanje

jedinice i mjeresa jedinicama ivlastitihkroz igru i zabavuuenika

(kilogram, metar, litar,mjeramapostignuapotie

sat i KM)(kilogram, metar,(ishoda znanja) isamostalna i

litar, sat i km)usporeivanje satimski

rezultatima drugihistraivaki i

(par, tim,kreativni rad

razred...)uenika

sposobnost da se

greka doivljava

kao stimulans za

nove pokuaje

iznalaenja

rjeenja, a ne kao

konicu u daljem

radu

IIimenovanje irazlikuju i imenuju

Predmeti oblika lopte ,razlikovanjepredmete po obliku

kocke, valjka ipredmeta posamostalno uoavaju,

piramideoblikuprepoznaju i definiraju

upoznavanje predmetazapaanje,

oblika lopte, kocke,prepoznavanje

valjka i piramideslinosti i

imenovanje oblikarazliitosti

predmeta iz

neposrednog

okruenja

sa geometrijskim

oblicima

IIIprepoznavanjeuoavaju razliite linije,

Ravne i zakrivlje nei razlikovanjeunutranjost i

plohe (povri), likovi ilikova datih oblikaspoljanjost zatvorenih

linije (crte)razlikovanje vrstelinija, sjecite linija

likovi oblika kruga,linija,

trokuta i pravokutnikaunutranjost i

otvorene i zatvorenespoljanjost

ravne i krive linijezatvorene linije

(crte); unutranjost iidentifikovanje i

spoljanjost (vanjtina),oznaavanje take

unutra na - izvangdje se linije

take kao presjeci linijapresijecaju

(sjecite)

33

IVimenovanjeimenuju razliite

Skupovi, brojevi,

relacije i operacijeskupova premaskupove predmeta i

primjeri skupova,razliitimbia iz blie i dalje

oznaavanjeosobinamaokoline

lanovi skupa,itanje i pisanjeitaju i zapisuju brojeve

pridruivanje elemenatabrojeva od 0 do 10do 10

dvaju skupova, brojnostupore ivanjepredstavljaju odnose

brojevi od 1 do 3brojeva od 0 do 10meu brojevima

uporeivanje brojevaPredstavljanjeidentifikuju prethodnika

(>,

Documents

NPiP-Federacija.docx