Npp Bhs Jezik i Knjizevnost

OPIS PROGRAMA 1. STRUKTURA STUDIJA – NASTAVNI PLAN PO SEMESTRIMA PRVA GODINA

Prvi semestar Predmet Predavanja Vježbe ECTS

1. Fonetika 4 2 6 2. Norma jezika 2 3 5 3. Teorija književnosti I 4 3 6 4. Bosanskohercegovačka književnost srednjeg vijeka i osmanskog perioda

3

2

6

5. Filozofija 2 1 3,5 6. Strani jezik I 1 2 3,5 Ukupno 16 13 30 Razrada ECTS bodova Predmet P V S K PI UI ECTS 1. Fonetika 2 1 0,5 0,5 1 1 6 2. Norma jezika 1 1,5 / / 1 1 5 3. Teorija književnosti I

2 1,5 / 0,5 1 1 6

4. Bosanskohercegovačka književnost srednjeg vijeka i osmanskog perioda

1,5

1

1

0,5

1

1

6

5. Filozofija 1 0,5 / / 1 1 3,5 6. Strani jezik I 0,5 1 / / 1 1 3,5 Ukupno 8 6,5 2 1,5 6 6 30 P- predavanja V-vježbe S-seminar K-konsultacije PI-pismeni dio ispita UI-usmeni dio ispita

Drugi semestar Predmet Predavanja Vježbe ECTS

1. Morfologija 4 3 6 2. Opća lingvistika 3 2 5 3. Teorija književnosti II 4 3 6 4. Usmena književnost 2 2 5 5. Pedagogija 2 1 4,5 6. Strani jezik II 1 1 3,5 Ukupno 16 11 30 Razrada ECTS bodova Predmet P V S K PI UI ECTS 1. Morfologija

2 1,5 / 0,5 1 1 6

2. Opća lingvistika

1,5 1 / 0,5 1 1 5

3. Teorija književnosti II

2

1,5

/

0,5

1

1

6

4. Usmena književnost

1 1 0,5 0,5 1 1 5

5. Pedagogija

1 0,5 0,5 0,5 1 1 4,5

6. Strani jezik II

0,5 0,5 / 0,5 1 1 3,5

Ukupno 8 6 1 3 6 6 30 P- predavanja V-vježbe S-seminar K-konsultacije PI-pismeni dio ispita UI-usmeni dio ispita

DRUGA GODINA

Treći semestar Predmet Predavanja Vježbe ECTS

1. Tvorba riječi 3 2 5,5 2. Staroslavenski jezik 2 1 4,5 3. Uvod u svjetsku književnost I

3 2 5,5

4. Bosanskohercegovačka književnost austrougarskog perioda

3

2

5

5. Psihologija 2 1 4,5 6.1. Izborni predmet iz jezika

1 1 2,5

6.2.Izborni predmet iz književnosti

1 1 2,5

Ukupno 14 10 30 Izborni predmeti iz jezika 1. Osnovi akcentologije 2. Onomastika Izborni predmeti iz književnosti 1. Bošnjačka balada 2. Sevdalinka Razrada ECTS bodova Predmet P V S K PI UI ECTS 1. Tvorba riječi 1,5 1 0,5 0,5 1 1 5,5 2. Staroslavenski jezik 1 0,5 0,5 0,5 1 1 4,5 3. Uvod u svjetsku književnost I

1,5 1 0,5 0,5 1 1 5,5


1,5

1

/

0,5

1

1

5

5. Psihologija 1 0,5 0,5 0,5 1 1 4,5 6.1. Izborni predmet iz jezika

0,5 0,5 / 0,5 0,5 0,5 2,5


0,5 0,5 / 0,5 0,5 0,5 2,5

Ukupno 7,5 5 2 3,5 6 6 30 P- predavanja V-vježbe S-seminar K-konsultacije

PI-pismeni dio ispita UI-usmeni dio ispita

Četvrti semestar Predmet Predavanja Vježbe ECTS

1. Leksikologija 3 2 5 2. Dijalektologija 3 2 5,5 3. Uvod u svjetsku književnost II

3 2 5

4. Uvod u istočnu književnost

2 1 4

5. Informatika 1 2 3,5 6.1. Izborni predmet iz jezika

1 1 3,5


1 1 3,5

Ukupno 14 11 30

Izborni predmeti iz jezika

1. Frazeologija 2. Etimologija

Izborni predmeti iz književnosti

1. Modernizam u svjetskoj književnosti 2. Modernizam u bosanskohercegovačkoj književnosti Razrada ECTS bodova Predmet P V S K PI UI ECTS 1. Leksikologija

1,5 1 / 0,5 1 1 5

2. Dijalektologija

1,5 1 0,5 0,5 1 1 5,5

3. Uvod u svjetsku književnost II

1,5

1

/

0,5

1

1

5


1

0,5

/

0,5

1

1

4

5. Informatika 0,5 0,5 / 0,5 1 1 3,5 6.1. Izborni predmet iz jezika

0,5 0,5 / 0,5 1 1 3,5


0,5

0,5

/

0,5

1

1

3,5

Ukupno 7 5 0,5 3,5 7 7 30 P- predavanja V-vježbe S-seminar K-konsultacije PI-pismeni dio ispita UI-usmeni dio ispita TREĆA GODINA

Peti semestar Predmet Predavanja Vježbe ECTS

1. Sintaksa rečenice 3 2 5 2. Historija jezika I (do 19.stoljeća)

3 2 5

3. Južnoslavenske književnosti I

2 2 5

4. Bosanskohercegovačka književnost između dva svjetska rata

3

2

5

5. Didaktika 2 1 4 6.1. Izborni predmet iz jezika

1 1 3


1 1 3

Ukupno 15 11 30


1. Interpunkcija u teoriji i praksi 2. Jezik medija


1. Sinkretizam u bosanskohercegovačkoj književnosti 2. Poetika putopisa

Razrada ECTS bodova Predmet P V S K PI UI ECTS 1. Sintaksa rečenice 1,5 1 / 0,5 1 1 5 2. Historija jezika I (do 19.stoljeća)

1,5 1 / 0,5 1 1 5


1 1 0,5 0,5 1 1 5


1,5

1

/

0,5

1

1

5

5. Didaktika 1 0,5 / 0,5 1 1 4 6.1. Izborni predmet iz jezika

0,5 0,5 / / 1 1 3


0,5 0,5 / / 1 1 3

Ukupno 7,5 5,5 0,5 2,5 7 7 30 P- predavanja V-vježbe S-seminar K-konsultacije PI-pismeni dio ispita UI-usmeni dio ispita

Šesti semestar Predmet Predavanja Vježbe ECTS

1. Sintaksa padeža 2 2 4,5 2. Historija jezika II (19 i 20. stoljeća)

3 2 5

3. Južnoslavenske književnosti II

2 1 4,5

4. Književnost za djecu 3 2 5 5. Metodika nastave jezika i književnosti I

2 2 5

6.1. Izborni predmet iz jezika

1 1 3


1 1 3

Ukupno 14 11 30 Izborni predmeti iz jezika 1. Sociolingvistika 2. Kultura jezika Izborni predmeti iz književnosti 1. Bosanskohercegovačka kritika i esejistika 2. Umjetnost eseja

Razrada ECTS bodova Predmet P V S K PI UI ECTS 1. Sintaksa padeža

1 1 / 0,5 1 1 4,5

2. Historija jezika II (19 i 20. stoljeća)

1,5

1

/

0,5

1

1

5


1

0,5

0,5

0,5

1

1

4,5

4. Književnost za djecu

1,5 1 / 0,5 1 1 5

5. Metodika nastave jezika i književnosti I

1

1

0,5

0,5

1

1

5


0,5

0,5

/

/

1

1

3


0,5

0,5

/

/

1

1

3

Ukupno 7 5,5 1 2,5 7 7 30 P- predavanja V-vježbe S-seminar K-konsultacije PI-pismeni dio ispita UI-usmeni dio ispita

ČETVRTA GODINA

Sedmi semestar Predmet Predavanja Vježbe ECTS

1. Sintaksa glagola 2 2 4,5 2. Poredbena gramatika slavenskih jezika

2 1 4

3. Uvod u književne teorije XX stoljeća

3 2 5

4. Bosanskohercegovačka književnost od 1945. do danas

3

2

5,5

5. Metodika nastave jezika i književnosti II

2 2 5


1 1 3


1 1 3

Ukupno 14 11 30


1. Uvod u lingvistiku 20. stoljeća 2. Jezici u kontaktu


1. Drama i film 2. Postmoderna književnost

Razrada ECTS bodova Predmet P V S K PI UI ECTS 1. Sintaksa glagola 1 1 / 0,5 1 1 4,5 2. Poredbena gramatika slavenskih jezika

1

0,5

/

0,5

1

1

4


1,5 1 / 0,5 1 1 5


1,5

1

0,5

0,5

1

1

5,5


1 1 0,5 0,5 1 1 5


0,5 0,5 / / 1 1 3


0,5 0,5 / / 1 1 3

Ukupno 7 5,5 1 2,5 7 7 30

P- predavanja V-vježbe S-seminar K-konsultacije PI-pismeni dio ispita UI- usmeni dio ispita

Osmi semestar Predmet Predavanja Vježbe ECTS

1. Lingvistika teksta 2 1 4,5 2. Stilistika 2 1 4 3. Književnost i medijski žanrovi

2 2 4,5

4. Interkulturalno izučavanje književnosti naroda Bosne i Hercegovine

2

2

5

5. Diplomski rad 6 6.1. Izborni predmet iz jezika

1 1 3


1 1 3

Ukupno 10 8 30


1. Semantika 2. Funkcionalni stilovi


1. Drama i film u Bosni i Hercegovini 2. Postmoderna književnost u Bosni i Hercegovini

Razrada ECTS bodova Predmet P V S K PI UI ECTS 1. Lingvistika teksta

1 1 / 0,5 1 1 4,5

2. Stilistika 1 0,5 / 0,5 1 1 4 3. Književnost i medijski žanrovi

1

1

/

0,5

1

1

4,5


1

1

0,5

0,5

1

1

5

5. Diplomski rad

diplomski 6

6


0,5

0,5

/

/

1

1

3


0,5

0,5

/

/

1

1

3

Ukupno 5 4,5 6,5 2 6 6 30 P- predavanja V-vježbe S-seminar K-konsultacije PI-pismeni dio ispita UI-usmeni dio ispita Svi obavezni predmeti i izabrani izborni predmeti uvjet su za sticanje diplome profesora bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti. Strani jezici – studenti biraju jedan od stranih jezika koji se izučavaju na odgovarajućim katedrama Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici.

2. PREDMETI KOJI SE IZUČAVAJU NA STUDIJU

a) Obavezni predmeti iz jezika

1. Fonetika

2. Norma jezika

3. Morfologija

4. Opća lingvistika

5. Tvorba riječi

6. Staroslavenski jezik

7. Leksikologija

8. Dijalektologija

9. Sintaksa rečenice

10. Historija jezika (do 19. stoljeća)

11. Sintaksa padeža

12. Historija jezika (19 i 20. stoljeća)

13. Sintaksa glagola

14. Poredbena gramatika slavenskih jezika

15. Lingvistika teksta

16. Stilistika

Obavezni predmeti iz jezika izučavaju se i polažu na odgovarajućoj katedri, odnosno

odsjeku za jezik i književnost Pedagoškog fakulteta u Zenici.

b) Obavezni predmeti iz književnosti 1. Teorija književnosti I

2. Bosanskohercegovačka književnost srednjeg vijeka i osmanskog perioda

3. Teorija književnosti II

4. Usmena književnost

5. Uvod u svjetsku književnost I


7. Uvod u svjetsku književnost II





12. Književnost za djecu



15. Književnost i medijski žanrovi


Obavezni predmeti iz književnosti izučavaju se i polažu na odgovarajućoj katedri, odnosno

odsjeku za jezik i književnost Pedagoškog fakulteta u Zenici.

c) Zajednički obavezni predmeti jezika i književnosti

1. Metodika nastave jezika i književnosti I


3. Diplomski rad

Zajednički obavezni predmeti iz jezika i književnosti realiziraju se na odgovarajućoj katedri,

odnosno odsjeku za jezik i književnost Pedagoškog fakulteta u Zenici.

d) Opći obavezni predmeti

1. Filozofija

2. Strani jezik I

3. Pedagogija

4. Strani jezik II

5. Psihologija

6. Informatika

7. Didaktika

Opći obavezni predmeti slušaju se i polažu na odgovarajućoj katedri Pedagoškog fakulteta

u Zenici.

e) Izborni predmeti iz jezika 1. Osnovi akcentologije

2. Onomastika

3. Frazeologija

4. Etimologija

5. Interpunkcija u teoriji i praksi

6. Jezik medija

7. Sociolingvistika

8. Kultura jezika

9. Uvod u lingvistiku 20. stoljeća

10. Jezici u kontaktu

11. Semantika

12. Funkcionalni stilovi

Student je dužan u toku studija apsolvirati najmanje šest izbornih predmeta iz jezika na

odgovarajućoj katedri Pedagoškog fakulteta u Zenici.

f) Izborni predmeti iz književnosti 1. Bošnjačka balada

2. Sevdalinka

3. Modernizam u svjetskoj književnosti

4. Modernizam u bosanskohercegovačkoj književnosti

5. Sinkretizam u bosanskohercegovačkoj književnosti

6. Poetika putopisa

7. Bosanskohercegovačka kritika i esejistika

8. Umjetnost eseja

9. Drama i film

10. Postmoderna književnost

11. Drama i film u Bosni i Hercegovini

12. Postmoderna književnost u Bosni i Hercegovini

Student je dužan u toku studija apsolvirati najmanje šest izbornih predmeta iz književnosti

na odgovarajućoj katedri Pedagoškog fakulteta u Zenici.

3. O P I S P R E D M E T A

FONETIKA

ECTS bodovi: 6

Trajanje: jedan semestar (prvi semestar, prva godina)

Status: obavezan predmet

Oblik nastave: predavanja (4 sata), vježbe (2 sata)

Provjera znanja: testovi, izlaganje, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Fonetika i fonologija – osnovni pojmovi, predmet proučavanja

- Glasovi i morfonologija

- Glas i fonem

- Govorni aparat i nastajanje (artikulacija) glasova

- Akustička svojstva glasova

- Podjela glasova po artikulatornim i akustičkim svojstvima

- Distinktivna i konstitutivna funkcija fonema

- Struktura konsonantskih grupa

- Pojedinačni glasovi – č, ć, dž, đ, h, f, j, udvojeni glasovi

- Slog i njegova struktura, granica sloga

- Distribucija fonema – fonološki i morfološki uvjetovane alternacije

- Morfonologija

- Akcenat – osobine, vrste, funkcije, postakcenatske dužine

- Glasovne promjene i glasovni zakoni

- Promjene samoglasnika – promjena o/e, prijevoj vokala, nepostojano a, asimilacija,

disimilacija, sažimanje, pokretni vokali

- Promjene suglasnika – jednačenja (po zvučnosti, mjestu i načinu tvorbe), palatalizacija,

sibilarizacija, jotovanje, prelazak l/o, disimilacija i gubljenje samoglasnika

- Alternacije refleksa jata – zamjena jata, duljenje kratkoga je, kraćenje dugoga ije, ostala

pravila

LITERATURA

1. Dž.Jahić, S.Halilović, I.Palić: Gramatika bosanskoga jezika (Fonetika i fonologija), Dom

štampe, Zenica, 2000.

2. I. Čedić: Osnovi gramatike bosanskog jezika (Fonetika i fonologija), Institut za jezik,

Priručnici 4, Sarajevo, 2001.

3. H.Vajzović, H.Zvrko: Gramatika bosanskog jezika (Fonetika i fonologija), Sarajevo, 1994.

4. Grupa autora: Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

5. M. Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezik I (Fonetika), Naučno delo, Beograd, 1964.

6. R.Simić, B.Ostojić: Osnovi fonologije srpskohrvatskoga književnog jezika (Fonologija i

fonetika), Pobjeda, Titograd, 1981.

NORMA JEZIKA

ECTS bodovi: 5

Trajanje: jedan semestar




SADRŽAJ

- Pojam norme i normiranja jezika

- Normiranje bosanskog, hrvatskog, srpskog književnog jezika – etape u normiranju

(selekcija, deskripcija, kodifikacija)

- Procesi standardizacije organskih idioma Bošnjaka, Hrvata, Srba i Crnogoraca –

genetskostrukturna cjelina; Vuk Karadžić, ilirci, Bečki književni dogovor; štokavsko narječje

kao književnojezička osnovica

- Standardni jezik 20. stoljeća, principi i faze standardizacije

- Rječnici i gramatike bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika

- Norma i normativna gramatika

- Ortografska i ortoepska norma savremenog jezika

- Pravopis i pravopisna pravila – veliko slovo, sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi,

pravopisni znaci, interpunkcija, rastavljanje riječi na kraju retka, pisanje odrične riječce ne i

upitne riječce li, upravni i neupravni govor

LITERATURA

1. Dž.Jahić, S.Halilović, I.Palić: Gramatika bosanskoga jezika (Uvod), Dom štampe, Zenica,

2000.

2. S. Halilović: Pravopis bosanskog jezika, KDB Preporod, Sarajevo, 1996.

3. S. Halilović: Pravopis bosanskoga jezika (Priručnik za škole), Dom štampe Zenica,

Sarajevo, 2000.

4. S. Monnesland i grupa autora: Jezik u Bosni i Hercegovini, Institut za jezik u Sarajevu,

Institut za istočnoevropske i orijentalne studije, Oslo, 2005.

5. D. Brozović: Standardni jezik, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.

6. Grupa autora: Hrvatska gramatika (Uvod), Školska knjiga, Zagreb, 1997.

7. M. Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezik I (Uvod), Naučno delo, Beograd, 1964.

8. R.Simić, B.Ostojić: Osnovi fonologije srpskohrvatskoga književnog jezika (Uvod),

Pobjeda, Titograd, 1981.

9. S. Halilović: Bosanska, hrvatska, srpska i crnogorska pravopisna norma (opće značajke i

tendencije), Književni jezik, 21/1, Sarajevo, 2003, 32-39.

10. Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika, MS – MH , Novi Sad, Zagreb, 1960.

TEORIJA KNJIŽEVNOSTI I

ECTS bodovi: 6




Provjera znanja: pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ - Šta je književnost - naziv i pojam književnosti, književnost i jezik, književnost i zbilja:

referencijalnost i autoreferencijalnost, književnost kao umjetnost, znanost o književnosti

- Klasifikacija književnosti - načela klasifikacije, pojam književne vrste, književni rodovi,

sinhronijska i dijahronijska klasifikacija

- Epska poezija - struktura epske pjesme, razvoj epske poezije, tipovi i vrste epske poezije

- Lirska poezija - struktura lirske pjesme, vrste lirske poezije (evropski i vanevropski oblici)

- Proza - porijeklo i razvoj proze, struktura proznog teksta, prozne vrste

- Jednostavni prozni oblici - mit, legenda, vic, saga, poslovica, bajka

- Složeni prozni oblici - novela, pripovijetka, roman

- Roman - roman i priča, roman kao oblik, roman kao izraz ili sintatička substruktura,

roman kao sadržaj ili semantička substruktura

- Književno-znanstvene vrste i publicistika - esej, putopis, ljetopis, feljton

- Drama - drama kao rod, dramske vrste, drama i pozorište, struktura dramskog teksta

- Film, radio-drama i tv-drama

LITERATURA

1. Milivoj Solar: Teorija književnosti, Zagreb, 1996. (XVII. i sljedeća izdanja)

2. Rene Velek i Ostin Voren: Teorija književnosti, Beograd, 1985.

3. Terry Eagleton: Književna teorija, Zagreb, 1987.

4. Zdenko Škreb i Ante Stamać: Uvod u književnost, Zagreb, 1986. (4 izdanje)

5. Grupa autora: Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 1974-1982.

6. Hugo Fridrih: Struktura moderne lirike, Zagreb, 1969.

7. Gajo Peleš: Tumačenje romana, Zagreb, 1999.

BOSANSKOHERCEGOVAČKA KNJIŽEVNOST SREDNJEG VIJEKA

I OSMANSKOG PERIODA

ECTS bodovi: 6





SADRŽAJ

- Opće karakteristike srednjovjekovne književnosti evropskog kulturnog kruga

- Zapadnoevropska srednjovjekovna književnost

- Bizantska srednjovjekovna književnost

- Kulturna povijest Bosne od najstarijih vremena do srednjeg vijeka

- Crkva bosanska i njen utjecaj na razvoj kulturnih prilika u predislamskoj Bosni

- Srednjovjekovni bosanski kodeksi

- Povelje, pisma, ugovori, rodoslovi, hronike, i drugi administrativno-pravni spisi kao sadržaj

posebnog karaktera sa specifičnim funkcionalnim stilom

- Srednjovjekovna bosanska epigrafika

- Književne i društvene prilike u BiH za vrijeme osmanske vladavine

- Opće karakteristike književnosti Bošnjaka na orijentalnim jezicima

- Vrste i oblici bošnjačke književnosti na orijentalnim jezicima

- Književnost Bošnjaka na turskom i arapskom jeziku: teme i motivi; predstavnici

- Alhamijado književnost

- Pisma bošnjačkih Krajišnika

- Hronika, ljetopis i putopis kod Bošnjaka osmanskog perioda

- Bošnjačka epigrafika

- Hrvatski pisci na narodnom jeziku

- Hrvatski pisci na latinskom jeziku

- Samostanske hronike

- Počeci stvaranja Srba u Bosni i Hercegovini

- Književnost u pravoslavnim manastirima

- Srpski pisci osmanskog perioda

- Jevrejska književna tradicija - usmeni oblici, pisci i djela

LITERATURA

1. Grupa autora: Bosanskohercegovačka književna hrestomatija, knjiga I, Sarajevo, 1974.

2. Mak Dizdar: Antologija starih bosanskih tekstova, Sarajevo, 1997.

3. Lamija Hadžiosmanović/Emina Memija: Poezija Bošnjaka na orijentalnim jezicima,

Sarajevo, 1995.

4. Zilhad Ključanin: Lice svjetlosti, Sarajevo, 2004. 5. Enes i Esad Duraković, Fehim Nametak: Bošnjačka književnost u književnoj kritici, knj. I,

Sarajevo, 1998.

6. ***: Bošnjačka epigrafika. (Priredio: Sulejman Grozdanić), Sarajevo, 1999.

7. ***: Zbornik alhamijado književnosti. (Priredio: Muhamed Huković), Sarajevo, 1997.

8. Vedad Spahić: Tekst, kontekst, interpretacija, Tešanj-Tuzla, 1999.

9. ***: Književnost bosanskih franjevaca, Sarajevo, 1982.

10. Grupa autora: Iz naše književnosti feudalnog doba, Beograd, 1975.

FILOZOFIJA

ECTS bodovi: 3,5



Oblik nastave: predavanja (2 sata), vježbe (1 sat)

Provjera znanja: usmeni referat, završni usmeni ispit

SADRŽAJ

- Od mita do filozofije – predfilozofsko doba (teogonije, kosmogonije), nespekulativnost

mita, suprotnost mita i filozofije

- Prijesokratika – jonjani i donjoitalski filozofi (Tales, Anaksimandar, Pitagora), Parmenid i

Heraklit, Empedoklo iz Akraganta (ml. kozmolog i pluralista)

- Sokrat i sofisti

- Poslijesokratika – Platon i Aristotel

- Skolastički Istok i Zapad – Ibn Rušd (Averroes), Toma Akvinski i dr.

- Od novovjekovlja do moderne filozofije – racionalizam i empirizam (Descartes, Spinoza,

Hume, Locke), njemački klasični idealizam (Kant, Hegel), Marx i Nietzsche, Husserl i

Heidegger, Wittgenstein i Russell

- Savremeni filozofski problemi – problem bitka (filozofija i teologija), Bog, svijet, čovjek

LITERATURA

1. B. Bošnjak: Uvod u filozofijsko mišljenje i Rječnik

2. Ž. Škuljević: Filozofski podsjetnik, Pedagoška akademija, Zenica, 2000.

3. A. Anzenbacher: Filozofija

4. B. Petronijević: Istorija novije filozofije

5. L. Landgrebe: Savremena filozofija

STRANI JEZIK I

ECTS bodovi: 3,5



Oblik nastave: predavanja (1 sat), vježbe (2 sata)

Provjera znanja: završni pismeni i usmeni ispit

SADRŽAJ

Program predavanja i vježbi prema udžbenicima pojedinih stranih jezika

LITERATURA

1. Udžbenici za strance izdati u dotičnoj zemlji

2. Udžbenici za odrasle izdati u našoj zemlji

3. Tekstovi iz stručne literature izabrani u dogovoru sa studentima

MORFOLOGIJA

ECTS bodovi: 6

Trajanje: jedan semestar (drugi semestar, prva godina)



Provjera znanja: testovi, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Morfologija – osnovni pojmovi, predmet proučavanja

- Morfem i riječ – definicije, podjele, međusobni odnosi

- Gramatičke kategorije – tipovi, vrste riječi, oblici riječi, tvorba riječi

- Imenice: leksičko-semantičke osobine, gramatičke osobine (rod, broj, padež), podjela

imenica prema vrstama promjene, promjena imenica po vrstama (deklinacija), tvorba

imenica, morfološko-akcenatski tipovi imenica

- Pridjevi: leksičke osobine, gramatičke osobine (pridjevski vid, rod, broj, padež),

deklinacija, komparacija, tvorba pridjeva

- Zamjenice: leksičke osobine (imeničke, pridjevske), gramatičke osobine (rod, broj padež),

deklinacija zamjenica, tvorba zamjenica

- Brojevi: značenje, oblici (glavni, redni, zbirni, brojni pridjevi, brojne imenice), deklinacija

brojeva, tvorba brojeva

- Glagoli: leksičke osobine, gramatičke osobine (vid, prijelaznost, stanje, lice, vrijeme, način,

rod, broj), glagolski oblici (podjela, osnove, vrste promjene), tvorba glagolskih oblika

- Prilozi

- Prijedlozi

- Veznici

- Uzvici

- Riječce

LITERATURA

1. Dž.Jahić, S.Halilović, I.Palić: Gramatika bosanskoga jezika (Morfologija), Dom štampe,

Zenica, 2000.

2. I. Čedić: Osnovi gramatike bosanskog jezika (Morfologija), Institut za jezik, Priručnici 4,

Sarajevo, 2001.

3. H.Vajzović, H.Zvrko: Gramatika bosanskog jezika (Morfologija), Sarajevo, 1994.

4. Grupa autora: Hrvatska gramatika (Morfologija), Školska knjiga, Zagreb,1997.

5. M. Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezik I (Morfologija), Naučno delo, Beograd,

1964.

OPĆA LINGVISTIKA

ECTS bodovi: 5




Provjera znanja: seminarski radovi, rasprave, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Lingvistika – definicija, discipline, podjela

- Jezik – značenje jezika (priroda, funkcija, struktura), jezik kao sistem znakova, jezik i

mišljenje, jezik i narod (kultura, društvo, nacija), jezik i govor, standard i substandard,

književni jezik, norma, stilovi

- Nastanak jezika

- Jezici svijeta – klasifikacija, jezičke porodice i skupine

- Pisma u svijetu – definicija, vrste (piktogrami i ideogrami, ideografsko-slogovna, slogovna,

alfabeti), grafemika

- Lingvističke discipline – fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa, dijalektologija,

leksikologija, stilistika, semantika, onomastika, sociolingvistika

- Jezička raznolikost – horizontalna, vertikalna, jezici u kontaktu

- Jezička srodnost – kontaktna, tipološka, genetska

- Razvoj lingvistike do 19. stoljeća – teorije o jeziku starih antičkih civilizacija: antička

Grčka, indijska gramatičarska škola, učenja stare Kine, rimski period; srednji vijek u Evropi i

orijentalna filologija u arapskom kulturnom krugu; novi vijek: renesansa, racionalizam

- Lingvistika u 19.stoljeću – prvi komparatisti, biološki naturalizam, humboldtizam,

psihologizam, mladogramatičari, učenja na prijelazu u 2o. stoljeće (neolingvistika,

strukturalizam)

- Lingvističke škole 20. stoljeća – strukturalizam: Ferdinand de Saussure, ženevska, praška,

kopenhaška i američka škola; simbolizam u lingvistici, generativna gramatika, lingvističke

discipline: deskriptivna, kognitivna, kontrastivna, tekstualna; formalizacije u lingvistici –

matematička lingvistika, logika i lingvistika, teorija informacija i lingvistika

- Južnoslavenske lingvističke škole

LITERATURA

1. M. Minović: Uvod u nauku o jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1980

2. D. Škiljan: Pogled u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

3. M. Ivić: Pravci u lingvistici, Novi Sad, 1982. (i dr. izd.)

4. M. Pavlović: Uvod u nauku o jeziku, Beograd, 1973.

5. R. Simeon: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, Zagreb, 1969.

TEORIJA KNJIŽEVNOSTI II

ECTS bodovi: 6





SADRŽAJ

- Stil i stilistika

- Poetika i retorika

- Figure dikcije

- Tropi

- Figure konstrukcije

- Figure misli

- Metafora i metonimija

- Novo shvaćanje stila

- Opisna stilistika

- Stilistička kritika

- Priroda stiha

- Kvantitativna versifikacija

- Silabička i akcenatska versifikacija

- Stih, strofa i rima

- Ritam

- Vrste stihova i strofa

- Sonet

- Slobodni stih

- Metodologija proučavanja književnosti

LITERATURA

1. Marina Katnić-Bakaršić: Stilistika, Sarajevo, 2001.

2. Ferdinand de Sosir: Opšta lingvistika, Beograd, 1969.

3. Krunoslav Pranjić: Jezik i književno djelo, Zagreb, 1968.

4. Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb, 1997.

5. Lubomir Doležel: Poetike zapada, Sarajevo, 1991.

6. Grupa autora: Moderna tumačenja književnosti, Sarajevo, 1981.

7. Edvard Said: Orijentalizam, Sarajevo, 1999

USMENA KNJIŽEVNOST

ECTS bodovi: 5





SADRŽAJ

- Usmena književnost - predmet izučavanja

- Odnos između usmene i pisane književnosti

- Oblici usmene književnosti

- Bošnjačko usmeno pjesništvo - uspavanke, ljubavne i šaljive pjesme, sevdalinka

- Bošnjačka epika

- Prozne vrste u bošnjačkoj usmenoj književnosti - šaljiva priča, narodna pripovijetka,

legenda, anegdota

- Epsko-lirske vrste - bošnjačka balada

- Hrvatsko usmeno pjesništvo

- Hrvatska epika

- Bugarštice

- Hrvatska usmena proza

- Srpsko usmeno pjesništvo

- Srpska epika - kosovski ciklus, pjesme o hajducima i uskocima, epski deseterac

- Srpska usmena lirika

- Srpska usmena proza - skaska, legenda, pripovijetka

- Jevrejska usmena književnost - romanse

LITERATURA

1. Munib Maglajlić: Antologija bošnjačke usmene lirike, Sarajevo, 1997.

2. Kosta Herman: Narodne pjesme Bošnjaka, I-II, Sarajevo, 1996.

3. Vehid Gunić: Sevdalinke o gradovima, Bihać, 1998.

4. Maja Bošković-Stulli: Usmena književnost (Povijest hrvatske književnosti, knj. I), Zagreb,

1978.

5. Josip Kekez: Bugaršćice, Zagreb, 1978.

6. Vladan Nedić: O usmenom pesništvu, Beograd, 1972.

7. Miodrag Maticki: Epika ustanka, Tršić/Beograd 1982.

8. Zoja Karanović: Zakopano blago, Novi Sad 1989.

9. Muhamed Nezirović: Jevrejski romansero, Sarajevo, 1990.

PEDAGOGIJA

ECTS bodovi: 4,5





SADRŽAJ

- Predmet proučavanja – odgoj kao bitna i stalna društvena kategorija, ciljevi odgoja i

obrazovanja, temeljne karakteristike odgoja, osnovni pedagoški pojmovi, pedagogija kao

znanost, odnos pedagoške teorije i prakse, sistem pedagoške znanosti, odnos pedagogije

prema drugim znanostima, interdisciplinarnost u pedagogiji, pedagoške discipline, društveno-

povijesna dimenzija pedagogije

- Odgojno-obrazovni fenomeni – poteškoće odgoja kao bitni faktor za čovjekov život i njegov

suživot s cjelokupnom stvarnošću, važnost odgoja za budućnost, odgoj i obrazovanje, osvrt na

okolinu (važnost i utjecaj koji ima globalizacija na čovjekov odgoj), pedagoški pojmovi,

edukacija, socijalizacija, akulturacija, permanentno obrazovanje, kvalifikacijska ljestvica,

društvo i kultura kao determinante odgoja i obrazovanja, opće i stručno obrazovanje,

dualizam i elitizam odgojno-obrazovnog sistema

- Područja i dimenzije odgoja – moralni, intelektualni, tjelesni, estetski, radni i duhovni odgoj,

te odgoj za participiranje u društvu

- Faktori odgoja – situacije u kojima se odgoj događa, odgoj u obitelji, odgoj u predškolskoj

ustanovi i školi, odgoj u domovini, odgoj u slobodnom vremenu, odgoj i mediji masovne

komunikacije, odgoj u školi, upoznavanje sa značajkama učitelja kao subjekta odgoja i

obrazovanja

- Polja odgoja – obiteljski, predškolski i školski odgoj, odgoj i obrazovanje odraslih, odgoj u

domovini, odgoj u slobodnom vremenu, odgoj za posebne potrebe

- Teorije znanosti o odgoju – normativna znanost o odgoju, empirijska znanost o odgoju,

znanost o odgoju kao hermeneutička disciplina, duhovnoznanstvena pedagogija, kritička

teorija i kritička znanost o odgoju, znanost o odgoju na osnovi teorije sistema

LITERATURA

1. R. Ćatić, M. Stevanović: Pedagogija, Zenica, 2003.

2. A. Vukasović: Pedagogija, Zagreb, 1991.

3. H. Giesecke: Uvod u pedagogiju, Zagreb, 1993.

4. H. Gudjans: Pedagogija, temeljna znanja, Zagreb, 1994.

5. Koning – Zedler, Teorije znanosti o odgoju, Zagreb, 2001.

6. A. Kreso: Koordinate obiteljskog odgoja, Sarajevo, 2004.

STRANI JEZIK II

ECTS bodovi: 3,5





SADRŽAJ

Program predavanja i vježbi prema udžbenicima pojedinih stranih jezika

LITERATURA

1. Udžbenici za strance izdati u dotičnoj zemlji

2. Udžbenici za odrasle izdati u našoj zemlji

3. Tekstovi iz stručne literature u dogovoru sa studentima

TVORBA RIJEČI

ECTS bodovi: 5

Trajanje: jedan semestar (treći semestar, druga godina)




SADRŽAJ

- Predmet i definicija tvorbe riječi, tvorbene kategorije (dijahronijski i sinhronijski)

- Motiviranost riječi (pojmovi motivacije i nemotivacije)

- Produktivnost u tvorbi riječi

- Lingvistički i ekstralingvistički činioci tvorbe (autohtonost, kontakti)

- Semantička analiza

- Tvorbena analiza

- Tvorbeni načini – prefiksalna, sufiksalna, prefiksalno-sufiksalna, složeno-sufiksalna tvorba,

slaganje, srastanje, izvođenje

- Tvorbeno značenje

- Tvorba složenih skraćenica – uzorak početnih slova, slogovni uzorak, mješoviti uzorak

- Tvorba imenica – načini tvorbe pojedinih vrsta imenica

- Tvorba pridjeva – načini tvorbe pojednih vrsta pridjeva

- Tvorba glagola – načini tvorbe pojedinih vrsta glagola od nekih vrsta riječi

- Tvorba priloga – načini tvorbe

- Tvorbene odlike ostalih vrsta riječi

LITERATURA

1. Dž.Jahić, S.Halilović, I.Palić: Gramatika bosanskoga jezika (Tvorba riječi), Zenica, 2000.

2. Grupa autora: Hrvatska gramatika (Tvorba riječi), Zagreb, 1997.

3. A. Belić: Savremeni srpskohrvatski književni jezik (Nauka o građenju reči), Beograd, 1949.

4. M. Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezik I (Građenje reči), Beograd, 1964.

STAROSLAVENSKI JEZIK

ECTS bodovi: 4,5




Provjera znanja: testovi, pismene vježbe, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Počeci slavenske pismenosti – staroslavenski kao prvi književni jezik Slavena

- Praindoevropski, praslavenski i staroslavenski jezik

- Staroslavenski spomenici i pisma

- Staroslavenski i praslavenski vokalizam i njihov razvoj iz praindoevropskog jezika – razvoj

pojedinih vokala i procesi njihovog nastanka, monoftongizacija, prijeglas, prijevoj, metateza,

proteza

- Staroslavenski i praslavenski konsonantizam i njihov razvoj iz praindoevropskog – zakon

otvorenog sloga, karakteristične suglasničke skupine, asimilacija po zvučnosti i mjestu tvorbe,

palatalizacije, jotovanje

- Imenice – vokalske i konsonantske osnove muškog, srednjeg i ženskog roda, sistem

imeničkih deklinacija

- Zamjenice – palatalna i nepalatalna deklinacija

- Pridjevi – sistem pridjevskih deklinacija (prosta i složena), komparacija i deklinacija

komparativa

- Brojevi – deklinacija, redni i zbirni brojevi, kongruencija uz imenice

- Glagoli – tematski i atematski, glagolske osnove, Leskinova podjela glagola (po prezentskoj

osnovi), tvorba i oblici pojedinih glagolskih oblika

- Upoznavanje sa karakterističnom staroslavenskom leksikom kroz tekstove

LITERATURA

1. J. Hamm: Staroslavenska gramatika, Zagreb, 1970.

2. J. Hamm: Staroslavenska čitanka, Zagreb, 1970.

3. H. Kuna: Staroslavenski jezik, Sarajevo, 1975.

4. S. Damjanović: Staroslavenski glasovi i oblici, Zagreb, 1995. – Staroslavenski jezik,

Zagreb, 2003. – Slovo iskona (staroslavenska čitanka), Zagreb, 2002.

5. S. Nikolić: Staroslovenski jezik II – Primeri sa rečnikom, Trebnik, Beograd, 1997.

UVOD U SVJETSKU KNJIŽEVNOST I

ECTS bodovi: 5





SADRŽAJ

- Dijahronijska klasifikacija - književne epohe, književna razdoblja i književni pravci

- Antika: starogrčka književnost - epika (Homer i Hesiod), lirika (Alkej, Sapfa, Anakreont,

Pindar), tragedija (Eshil, Sofokle, Euripid), komedija (Aristofan)

- Antika: rimska književnost - epika (Vergilije, Ovidije), lirika (Katul, Horacije, Marcijal),

komedija (Plaut)

- Srednjovjekovna književnost - nacionalni epovi, F. Vijon, G. Kavalkanti, viteška

književnost, Dž. Čoser

- Humanizam – predrenesansa - Dante, Petrarka, Bokačo

- Renesansa - Lodoviko Ariosto, pojava romana (F. Rable, M. Servantes), Šekspir,

Makijaveli, pojava eseja (Montenj), Erazmo, poezija "Plejade", pikarski roman, K. Marlou,

jakobinska drama, B. Džonson, jakobinska poezija, Dž. Don

- Barok i klasicizam - T. Taso, Marino i marinisti, arkadski pjesnici, Đ. Viko, L. Gongora,

gongorizam, L. Vega, T. Molina, K. Barka, F. Kevedo, precioznost, P. Kornej, Ž. Rasin, Ž.

B.Molier, Dž. Milton, doba restauracije, Dž. Drajden, neoklasicizam, A. Pop, S. Džonson, D.

Defo, S. Ričardson, H. Filding, Dž. Svift

LITERATURA

1. Grupa autora: Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 1974.-1982. (knj. I-I-VII)

2. Bogdan Stevanović: Istorija helenske književnosti, Beograd, 1968.

3. Josif Tronski: Istorija antičke književnosti, Beograd, 1952.

4. E. R. Curtius: Evropska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1998.

5. Vladislava Ribnikar: Humanizam i renesansa u Evropi, Beograd, 1991.

6. Gustav Rene Hocke: Manirizam u književnosti, Zagreb, 1984.

8. Pavao Pavličić: Poetika manirizma, Zagreb, 1988.

BOSANSKOHERCEGOVAČKA KNJIŽEVNOST

AUSTROUGARSKOG PERIODA

ECTS bodovi: 5



Oblik nastave: predavanja (3 sata), vježbe (2sata)


SADRŽAJ

- Bošnjačka književnost u doba preporoda

- Doba književnog bosanstva (1883.-1897.)

- Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak

- Zbornik muslimanskih narodnih pjesama Koste Hermana

- Saradnja Bošnjaka u književnim listovima

- Doba književne polarizacije – 1894.-1905.

- Doba vlastitih književnih listova i izdanja – 1900.-1918.

- Borba za vjersko-prosvjetnu autonomiju

- Svjetski literarni kontekst

- Poezija Bošnjaka - tri tematska niza: patriotski, ljubavni, pobožni

- Pjesnici - Safvet-bega Bašagić, Osman Đikić, Musa Ćazim Ćatić, Šemsudin Sarajlić,

saputnici: Riza-beg Kapetanović, Omer-beg Sulejmanpašić, Fadil Kurtagić, Avdo

Karabegović Hasanbegov, S. Avdo Karabegović

- Proza Bošnjaka - Osman-Aziz, Edhem Mulabdić, Šemsudin Sarajlić, Nafija Sarajlić,

Hamid Šahinović Ekrem, Hamdija Mulić, Abdurezak Hifzi Bjelevac

- Drama Bošnjaka - Safvet-beg Bašagić, Riza-beg Kapetanović, Hamid Šahinović Ekrem,

Salih Kazazović, Husein Đogo, Osman Đikić, Sejfudin Huseinagić Fikret

- Hrvatska književnost austrougarskog doba

- Stvaranje hrvatskog književno-kulturnog centra u Mostaru

- Starćevičanstvo u BiH, i “Osvitu”

- Ivan Aziz Milićević

- Časopisi Franje Milićevića

- Josip Božić i “Novi prijatelj Bosne”

- Časopis “Nada”

- Hrvatska književnost: poezija i proza - Tugomir Alaupović, Mirko Jurkić, Eugen Matić, S.

S. Kranjčević

- Srpska književnost toga doba: pregled

- Značaj “Bosanske vile”

- Nikola Kašiković

- Sakupljači narodnih pjesama: Mihajlo Milanović i Milan Bugarinović

- “Zora” i “Mala biblioteka”

- Srpska književnost: poezija - Aleksa Šantić, Jovan Dučić

- Srpska književnost: proza - Svetozar Ćorović, Petar Kočić

- Jevrejska književnost - razvoj, "La Benevolencija"

- Jevrejska književnost: pisci - Abraham A. Kapon, Moise Rafael Atijas, Moric Levi,

Sabetaj Džaen

- Književnost Mlade Bosne - idejna osnova

- Književnost Mlade Bosne: pisci - Dimitrije Mitrinović, Miloš Vidaković, Jovo Varagić,

Ivo Andrić, Dragutin Radović, Dragutin Mras

LITERATURA

1. Muhsin Rizvić: Bosansko-muslimanska književnost u doba preporoda 1887-1918.,

Sarajevo, 1990. (drugo izdanje)

2. Muhsin Rizivć: Pregled književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1985.

3. Ljubica Tomić–Kovač: Poezija austrougarskog perioda, knj. 12, Sarajevo, 1991. [Edicija

“Prilozi za istoriju književnosti Bosne i Hercegovine”]

4. Muhsin Rizvić: Interpretacije iz romantizma, II, Sarajevo, 1984.

5. Midhat Begić: Sabrana djela, Raskršća IV, Sarajevo, 1987.

6. Slobodan Blagojević: Antologija bh. poezije XX stoljeća, “Lica”, 3/4/1981.

7. Zilhad Ključanin: Lice svjetlosti, Sarajevo, 2004.

8. Gordana Muzaferija: Antologija bošnjačke drame XX vijeka, Sarajevo, 1996.

9. Emsud Sinanović: Bošnjačka drama, Lovran, 1996.

10. Jovan Deretić: Istorija srpske književnosti, Beograd, 1995.

PSIHOLOGIJA

ECTS bodovi: 4,5




Provjera znanja: test znanja i usmeni ispit

SADRŽAJ

- Predmet i razvoj psihologije – savremeni psihološki pravci, psihološke metode i njihova

klasifikacija, introspektivni metod, eksperiment, testovi i vrste testova, psihometrijske

karakteristike testova, organske osnove psihičkog života; osjeti i percepcije – karakteristike

percepcija, percepcija prostora, percepcija boja i svjetla, konstantnost pri percipiranju, uticaj

psiholoških i socijalnih činilaca na percepciju; pojam učenja – klasifikacija oblika učenja,

osnovni procesi i uvjeti učenja, transfer učenja; pojam pamćenja, vrste pamćenja; predstave –

konkretne, šematske i opće predstave, hipnagoge slike; osnovne zakonitosti zaboravljanja –

teorija zaboravljanja; pojam mišljenja – sredstva mislene aktivnosti, mišljenje kao rješavanje

problema; pojam stvaralaštva – kriteriji stvaralaštva, tok i faze stvaralačkog procesa,

sposobnost za stvaralaštvo, ličnost i stvaralaštvo, teorije o stvaralačkom mišljenju,

inteligencija i druge mentalne sposobnosti, emocionalna inteligencija, inteligencija i

stvaralaštvo; karakteristike i klasifikacije emocija, izražavanje i opažanje emocija, facijalna

ekspresija, neverbalna komunikacija, učenje emocionalnog ponašanja; pojam motiva –

klasifikacija motiva, frustracija i uzroci, konflikti, konstruktivno i destruktivno reagiranje na

frustraciju, mehanizmi odbrane ličnosti; ličnost – struktura ličnosti, dinamika ličnosti, razvoj

ličnosti, agensi socijalizacije ličnosti, dimenzije ličnosti, teorije ličnosti, temperament,

karakter, stavovi, ispitivanje osobina ličnosti, poremećaj ličnosti, psihološke traume

LITERATURA

1. V. Pečjak: Psihologija saznavanja, Sarajevo, 1981.

2. I. Dizdarević: Psihologija masovnih komunikacija, Sarajevo, 1998.

3. A. Fulgosi: Psihologija ličnosti – teorije i istraživanja, Zagreb, 1981.

4. S. Hrnjica: Opšta psihologija sa psihologijom ličnosti, Beograd, 1987.

5. H.Ueckert, R.Kakuska, Y.Nagorny: Psihologija u službi čovjeka, Zagreb, 1987.

6. H. S. Rathus: Temelji psihologije, Jastrebarsko, 2000.

7. Z. Bujas: Uvod u metode eksperimentalne psihologije, Zagreb, 1981.

OSNOVI AKCENTOLOGIJE

ECTS bodovi: 3


Status: izborni predmet

Oblik nastave: predavanja (1 sat), vježbe (1 sat)

Provjera znanja: testovi, pismene i usmene vježbe, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Akcentologija – definicija i predmet proučavanja

- Akcenat – definicija, vrste, mjesto u riječi

- Historijski razvoj akcenta – praslavenska epoha, metatonija, metataksa, pravilo F. de Sosira,

pravilo A. Mejea i N. van Vejka, staro prenošenje akcenta na proklitiku, izmjene akcenta

nakon metatonije (stvaranje troakcenatskog i četveroakcenatskoga sistema, dijalekti

srednjejužnoslavenskog dijasistema sa starijom akcentuacijom), razvoj akcenatskog sistema

do XV stoljeća (osobine akcenatskog sistema u starobosanskom jeziku, čitanje Kulinove

povelje)

- Opis akcenata našeg standardnog jezika – kratki uzlazni i silazni, dugi uzlazni i silazni

- Riječi sa dva akcenta

- Akcenat kao semantičko-diferencijalna karakteristika riječi

- Akcentuacija riječi stranog porijekla

- Akcenat riječi i akcenat rečenice

- Čakavska akcentuacija

- Akcentuacija kajkavskog dijalekta

- Akcentuacija štokavskog dijalekta

LITERATURA

1. A. Peco: Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika, Beograd, 1971.

2. A. Peco: Iz jezičke teorije i prakse, Beograd, 1987.

3. A. Peco: Zvončići zvone (Akcenatska čitanka), Beograd, 1970.

4. A. Belić: Savremeni srpskohrvatski književni jezik (Glasovi i akcenat), Beograd, 1971.

5. P. Garde: Naglasak, Zagreb, 1993.

ONOMASTIKA

ECTS bodovi: 3




Provjera znanja: izlaganje, rasprave, seminarski radovi, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Onomastika – definicija i predmet proučavanja

- Onomastičke discipline: antroponimija, etnonimija, toponimija, ojkonimija, hidronimija i

druge discipline

- Sinhronijska i dijahronijska proučavanja naziva toponima, antroponima i drugih naziva

- Porijeklo i tvorba naziva, jezičke karakteristike (fonetske, prozodijske, morfološke, leksičke,

sintaksičko-semantičke)

- Onomastička preplitanja, međusobni uticaji

- Onomastička istraživanja i prikupljanje građe na području Bosne i Hercegovine, kao i na

prostoru užeg i šireg južnoslavenskog okruženja

- Doprinos onomastičke građe književnoumjetničkim tekstovima

- Onomastika u ulozi utvrđivanja identiteta društvene i jezičke zajednice, te kulturnog i

historijskog obilježja naroda

LITERATURA

1. A. Peco: Iz jezičke teorije i prakse, Beograd, 1987.

2. Radovi iz onomastike u knjizi: S.Halilović, Bosanski jezik, Bibliografija, Onomastika i

leksika, Sarajevo, 1998, 314-319.

3. I. Smailović: Muslimanska imena orijentalnog porijekla u BiH, Institut za jezik i

književnost, Odjeljenje za jezik, Monografije, I, Sarajevo, 1977.

BOŠNJAČKA BALADA

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Balada kao epsko-lirska vrsta

- Tipovi evropske balade

- Mjesto bošnjačke balade u evropskom literarnom kontekstu

- Mjesto bošnjačke balade u bh. literarnom kontekstu

- Poetičke odlike bošnjačke balade

- Priroda sukoba

- Odnos fabule i sižea

- Struktura stiha

- Struktura strofe

- Odnos bošnjačke balade prema drugim /graničnim/ oblicima usmene književnosti

- Historijat bilježenja bošnjačke balade

- Erlangenski rukopis

- Hasanaginica - historijat bilježenja, struktura, značaj

LITERATURA

1. Milivoj Solar: Teorija književnosti, Zagreb, 1996. (XVII. i sljedeća izdanja)

2. Maja Bošković-Stulli: Usmena književnost, Zagreb, 1978.

3. Munib Maglajlić: Usmena balada Bošnjaka, Sarajevo, 1995.

4. Hatidža Krnjević: Usmene balade Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1973.

5. Alija Isaković: Hasanaginica 1774-1974 (zbornik), Sarajevo, 1975.

SEVDALINKA

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Sevdalinka kao lirska vrsta

- Autentičnost sevdalinke

- Ambijentalnost sevdalinke

- Struktura sevdalinke

- Stih

- Kompozicija

- Muzička komponenta sevdalinke

- Historijat bilježenja

- Tradicija autorskog komponiranja

- Tradicija autorskog izvođenja

- Sevdalinka i umjetnička bosanskohercegovačka poezija

- Status sevdalinke danas u BiH

LITERATURA

1. Alija Isaković: Biserje, Opatija, 1990. (drugo izdanje)

2. Munib Maglajlić: Antologija bošnjačke usmene lirike, Sarajevo, 1997.

3. Munib Maglajlić: 101 sevdalinka, Mostar, 1977.

4. Husein Bašić: Može li biti što bit' ne može, Tuzla, 1991.

5. Đenana Buturović, Munib Maglajlić: Bošnjačka književnost u književnoj kritici, knj. II,

Sarajevo, 1998.

6. Vehid Gunić: Sevdalinke o gradovima, Bihać, 1997.

LEKSIKOLOGIJA

ECTS bodovi: 5

Trajanje: jedan semestar (četvrti semestar, druga godina)



Provjera znanja: testovi, izlaganja, seminarski radovi, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Teorijski pristup leksici jezika – leksem(a), leksika, leksikologija, leksikografija

- Riječ prema porijeklu (etimologija), adaptacija posuđenica, riječi prema upotrebi,

terminološka i općeupotrebna leksika, leksička norma, leksičko-semantički procesi, vrste

značenja, semantička pomjeranja, frazeologizmi, riječ i kontekst, simbolička i komunikativna

vrijednost riječi

- Leksika kao vid širega kontakta među narodima, kulturama i jezicima

- Balkanski jezički supstrat - južnoslavenska simbioza

- Bosna i njena leksikološka baština, bogomili, evropeizacija, islamizacija

- Evropeizmi (leksika iz evropskih jezika – slavenizmi, romanizmi, germanizmi, mađarizmi i

drugi) u BHS jeziku, njihova adaptacija i ugradnja u strukturu jezika u BiH

- Odnos BHS jezika prema orijentalizmima, mjesto orijentalizama u literarnom tekstu,

specifične jezičke pojave (leksičke, fonetsko-fonološke, morfemsko-morfološke, semantičke)

- Migracije kao faktor diskontinuiteta u leksici, utjecaj migracija na rječnik jezika

- Bosanskohercegovačka usmena i pisana književnost i njezino leksičko bogatstvo

- Modeli pristupa leksici jezika

- Rječnici jezika

LITERATURA

1. L. Zgusta: Priručnik leksikologije, Zagreb, 1998. – Priručnik leksikografije, Sarajevo,

1991.

2. Dž. Jahić: Školski rječnik bosanskog jezika, Trilogija III, Sarajevo, 1999.

3. A. Isaković: Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, Sarajevo, 1992. –

Rječnik bosanskog jezika, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995. (i dr. izd.)

4. P. Skok: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika I-IV, JAZU, Zagreb, 1971-

1974.

5. Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, I-XXII, Zagreb, 1980.

6. Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, I-X, SANU, Beograd

7. Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika I – VI, MS – MH , Novi Sad, Zagreb, 1967-

1976.

8. V. Anić: Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1991.

9. B. Klaić: Rječnik stranih riječi, Zagreb, 1978. (i dr. izd.)

10. M. Vujaklija: Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd, 1954. (i dr. izd.)

11. A. Škaljić: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo, 1989. (i dr. izd.)

12. H. Vajzović: Orijentalizmi u književnom djelu (lingvistička analiza), Institut za jezik,

Posebna izdanja 9, Orijentalni institut, Posebna izdanja XXII, Sarajevo, 1999.

DIJALEKTOLOGIJA

ECTS bodovi: 5,5





SADRŽAJ

- Dijalektologija – pojam i predmet proučavanja

- Osnovni termini u dijalektologiji – narječje, dijalekat, poddijalekat, govorni tipovi, govorne

skupine, mjesni govori, izoglosa, lingvistički pejzaž

- Počeci dijalektologije

- Lingvistička geografija

- Urbana dijalektologija

- Odnos dijalektologije prema drugim disciplinama

- Razvoj bosanskohercegovačke dijalektologije

- Kajkavsko narječje – dileme, razdoblja u razvoju, granice, osobine, podjela

- Čakavsko narječje – granice, osobine, podjela

- Štokavsko narkečje – granice, zajedničke osobine, podjela

- Ekavski štokavski govori – prizrensko-timočki, kosovsko-resavski, šumadijsko-vojvođanski

- Ikavski štokavski govori – mjesto u granicama štokavkog narječja, zajedničke osobine

- Ijekavski govori – zetski, govori hercegovačkog tipa u i van Hercegovine, zapadnobosanski

ijekavski govorni tip, slavonski ijekavski govorni tip

- Šćakavski govori – ikavskošćakavski (posavski i slavonski) i ijekavskošćakavski govorni tip

- Bosanskohercegovački govori – istočnobosanski, zapadni, istočnohercegovački, posavski

- Bosanskohercegovački govori i nacionalna pripadnost

LITERATURA

1. Dž.Jahić, S.Halilović, I.Palić: Gramatika bosanskoga jezika (Uvod-dijalekti), Zenica, 2000.

2. A. Peco: Pregled srpskohrvatskih dijalekata, Beograd, 1980.(I),1989.(II)

3. P. Ivić: Dijalektologija srpskohrvatskog jezika (Uvod u štokavsko narečje), Novi Sad, 1956.

(I izd.), 1985. (II izd.)

4. Dijalektološki radovi u ediciji: Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik, I-XII, Institut

za jezik, Sarajevo, 1975-2005.

5. S. Monnesland i grupa autora: Jezik u Bosni i Hercegovini (Dijalekatska slika), Institut za

jezik u Sarajevu, Institut za istočnoevropske i orijentalne studije, Oslo, 2005.

6. Hrvatski dijalektološki zbornik, Zagreb.

7. Srpski dijalektološki zbornik, Beograd.

UVOD U SVJETSKU KNJIŽEVNOST II

ECTS bodovi: 5




Provjera znanja: seminarski radovi, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Romantizam: romantizam u Engleskoj: V. Blejk, R. Barns, Jezerski pjesnici, Vordsvort i

Kolridž, V. Skot, D. G. Bajron, P. Šeli, Dž. Kits; romantizam u Njemačkoj: prvo razdoblje

prosvjetiteljstva, F. G. Klopštok, G. E. Lesing, antiklasicistička faza prosvjetiteljstva -

Šturm und Drang, J. G. Haman, J. G. Herder, Klinger, Lenc, Vagner, Gete, Šiler,

vajmarska klasika, F. Helderlin, H. Klajst, L. Tik, braća Šlegel, Novalis i Hofman, između

romantizma i realizma, G. Bihner, H. Hajne, romantizam se u Italiji: Đ. Berčet, A.

Manconi, Đ. Leopardi; američka književnost: Dž. F. Kuper, E. A. Po; romantizam u

Francuskoj: Lamartin, Vinji, Igo, Mise, Nerval, Gotije, romantičko pozorište, A. Dima;

romantizam u Rusiji: Žukovski, Puškin, Ljermontov; romantizam u Poljskoj: A.

Mickjevič; romantizam u Ukrajini: T. Ševčenko;

- Realizam: francuska književnost: Stendal, Merime, Balzak, Dima, Flober, Zola; realizam

u Engleskoj: Č. Dikens, V. Tekeri; realizam u Njemačkoj: G. Keler, T. Fontane,

naturalizam, G. Hauptman; norveški naturalizam, H. Ibzen; talijanska književnost:

verizam, Đ. Verga; ruski realizam: rani, razvijeni i visoki realizam, N. V. Gogolj, I. S.

Turgenjev, F. M. Dostojevski, L. N. Tolstoj; - Modernizam: prozaisti: Dž. Džojs, struja svijesti, V. Vulf, T. Vulf, V. Fokner, H. Džejms,

Š. Anderson, E. Hemingvej, F. S. Fidžerald, T. Man, H. Man, H. Hese, F. Kafka, M.

Prust, A. Žid, M. Šolohov, M. Bulgakov, J. Hašek, pjesnici: F. G. Lorka, A. Mačado, H.

R. Himenez, R. Alberti, T. S. Eliot, V. K. Vilijams, E. Paund, E. L. Masters, K. Sandberg,

R. Frost, V. Stivens, B. Pasternak, S. Jesenjin, M. Cvetajeva, V. Nezval; dramatičari: L.

Prandelo, S. Beket, E. Jonesko, B. Breht - Simbolizam: Š. Bodler, nadnaturalizam, Lotreamon, A. Rembo, S. Malarme, P. Verlen, S.

George, R. M. Rilke, hermetizam, A. A. Blok, A. Beli;

- Futurizam: ruska avangarda, manifest futurizma,V. Hlebnikov i V. Majakovski;

- Nadrealizam: A. Breton, dva manifesta nadrealizma, P. Elijar, L. Aragon, jugoslavenski

nadrealisti;

- Ekspresionizam: poetika ekspresionizma, F. Verfel, G. Trakl, G. Ben, “estetika ružnog”

- Egzistencijalizam: poetika egzistencijalizma, Hajdeger, Huserl, Ž. P. Sartr, A. Kami;

- Postmodernizam: “poetika postmodernizma”, H. L. Borhes, V. Nabokov, I. Kalvino, U.

Eko, P. Handke, M. Kundera, M. Bator, A. Rob-Grije, H. Kortasar, G. G. Markes, Dž.

Barns, Dž. Fauls, K. Ransmajer;

- Savremena svjetska književnost: A. Maluf, P. Oster, A. Bariko, H. Kurejši, H. Rulfo, Č.

Miloš, G. Gras, P. Sarikoski, M. Kovač, T. Ali, Dž. Kuci, T. Šalamun, Dž. Ajtmatov, F.

Iskander, K. Fuentes;

LITERATURA

1. Grupa autora: Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 1974.-1982. (I-VII) 2. Ivan Slamnig: Povijest književnosti zapadnoga kruga, Zagreb, 1973.

3. Milivoj Solar: Suvremena svjetska književnost, Zagreb, 1990.

4. Miodrag Protić: Epoha realizma, Beograd, 1966.

5. Moris Nadeau: Istorija nadrealizma, Beograd, 1980.

6. ***: Postmoderna ili borba za budućnost, Zagreb, 1993.

UVOD U ISTOČNU KNJIŽEVNOST

ECTS bodovi: 4





SADRŽAJ

- Književnost vanevropskog kulturnog kruga

- Egipatska književnost - hijeroglifi, hijeratika, Tekstovi piramida, Tekstovi sarkofaga,

Knjiga mrtvih, Boj kod Kadeša, egipatska mitologija, mit o Ozirisu i Izidi, vjerske i

svjetovne pjesme

- Mezopotamska književnost - mudrosni spisi, basne, epovi i kozmogonije, mitovi, epovi:

Gilgameš, druge pjesničke vrste

- Jevrejska književnost starozavjetnog doba - književne vrste u Starom zavjetu,

Starozavjetne knjige, psalmi po književnom obliku

- Stara indijska književnost - vede, samhite, vedange, brahmane i upanišade,

“Mahabharata”, “Ramajana”, purane, tantre

- Stara kineska književnost - Konfučije, 5 kanonskih knjiga, Lao-ce: “Knjiga puta i vrline”

- Stara japanska književnost - Kojiki, Nihongi, Manjošu, no-drama, haiku

- Književnosti islamskoga kruga - povijest, poetika

- Arapska književnost - preislamska poezija, “Mualake”, kasida, Kur’an, hadis, gazel, Abu-

Nufas, Al-Maari, muvašah, Ibn Hazm

- Persijska književnost - “Hiljadu i jedna noć”, mesnevija i rubaija, divan, Firdusi, Omer

Hajam, sufizam, Dželaladin Rumi, Muslihudin Sadi, Hafiz

- Turska književnost: Junus Emre, Nasredin hodža

- Istočne književnosti XX. vijeka

LITERATURA

1. Grupa autora: Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 1974.-1982. (I-VII)

2. Jusuf Ramić: Obzorja arapsko-islamske književnosti, Sarajevo, 1999.

3. Esad Duraković: Prolegomena za historiju književnosti orijentalno-islamskog kruga,

Sarajevo, 2005.

INFORMATIKA

ECTS bodovi: 3,5





SADRŽAJ

- Osnovni pojmovi iz informatike – podaci i informacije kao resursi, organizacija i tipovi

podataka, mjerenje informacija, proces komunikacije, hardver i softver

- Predstavljanje podataka i programa u računaru – brojni sistem, binarna aritmetika,

konverzija brojeva, predstavljanje cijelih i realnih brojeva, numerički i znakovni kodovi

- Hardver – sistemi za računarsku obradu podataka, digitalni i analogni računari, principi rada

računara, centralna jedinica, tipovi mašinskih instrukcija, vrste i namjene registra, procesor,

mikroprocesor

- Memorija – tipovi memorije, radna memorija, kapacitet memorije, performanse računarskog

sistema, periferne memorije

- Ulazni i izlazni periferali – klasifikacija ulaznih periferala, klasifikacija izlaznih periferala

- Softver – klasifikacija softvera, sistematski softver i aplikacioni softver, programski jezici,

biblioteka programa, operativni sistem, sistem za upravljanje bazom podataka

- Računarske mreže – povezivanje računara, tipovi računarske mreže, elektronska pošta,

internet, BBS

- Multimedija – osnovni pojmovi multimedija, zvučna kartica, edukativni programi na CD-

ROM

- Rješavanje problema uz pomoć računara – operativni sistemi MS DOS, Windows,

aplikativni programi, Word, Excel

LITERATURA

1. Ć.Šabanović: PC računari, Breza, 1996.

2. K. Barnes: Vodič kroz Windows 3.11, Zagreb, 1994.

3. J. Fulton: Vodič kroz MS DOS 6.2, Zagreb, 1993.

4. P. Aitken: Vodič kroz Word, Zagreb, 1994.

5. T. Reinser: Vodič kroz Excel, Zagreb, 1994.

FRAZEOLOGIJA

ECTS bodovi: 3,5




Provjera znanja: testovi, izlaganja, seminarski radovi, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Frazeologija – definicija, predmet i cilj istraživanja, korpus, metode

- Frazeološke jedinice – karakteristike, odnos frazeme i riječi, frazeološka jedinica i sintagma

- Paradigmatski i sintagmatski odnosi frazeoloških jedinica – polisemija, sinonimija,

antonimija

- Ekspresivno-stilska obilježja frazeoloških jedinica

- Proces frazeologizacije – sintaksički i semantički plan

- (Ne)prevodivost frazeoloških jedinica

- Klasifikacija frazeoloških jedinica – autorski izrazi, posuđena frazeologija, klasifikacija

prema sintaksičkim odlikama

- Obim i granice frazeoloških jedinica

- Leksikografski status frazeoloških jedinica

LITERATURA

1. I. Tanović: Frazeologija bosanskoga jezika, Sarajevo, 2000.

2. J. Matešić: Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika, Zagreb, 1982.

3. Leksikografski izvori: rječnici navedeni u predmetu Leksikologija.

ETIMOLOGIJA

ECTS bodovi: 3 ,5




Provjera znanja: testovi, izlaganja, seminarski radovi, pismeni iusmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Struktura lekseme: osnova i korijen, etimologija riječi i značenja,

- Odnos etimologije i srodnih disciplina (historije, arheologije, folkloristike)

- Međujezički dodiri, porijeklo leksike jezika u BiH

- Etimologija riječi iz evropskih jezika (slavenskih, romanskih, germanskih, mađarskog)

i njihova adaptacija u BHS jeziku (fleksija, aglutinacija, konjugacija, deklinacija)

- Lekseme orijentalnog porijekla (iz arapskog, perzijskog i turskog jezika) u strukturi BHS

jezika, jezička transformacija (leksička, fonetsko-fonološka, morfemsko-morfološka,

semantička) i bosanskohercegovačko modeliranje orijentalizama

LITERATURA

1. A. Kasumović: Jezik i folklor, Tuzla, 1990.

2. F. Bezlaj: Etimologija slovenskega slovarja, Ljubljana, 1981.

3. Ostala literatura navedena u predmetu Leksikologija.

MODERNIZAM U SVJETSKOJ KNJIŽEVNOSTI

ECTS bodovi: 3,5





SADRŽAJ

- Modernizam kao epoha u svjetskoj književnosti - Modernizam kao razdoblje u svjetskoj književnosti - Pravci u modernizmu

- Futurizam: Marineti, ruska avangarda, manifest futurizma, V. Hlebnikov i V. Majakovski;

- Nadrealizam: A. Breton, dva manifesta nadrealizma, P. Elijar, L. Aragon, jugoslavenski

nadrealisti;

- Ekspresionizam: poetika ekspresionizma, F. Verfel, G. Trakl, G. Ben, “estetika ružnog”;

- Egzistencijalizam: poetika egzistencijalizma, Hajdeger, Huserl, Ž. P. Sartr, A. Kami; - Poetika modernizma - Opreka: modernizam - postmodernizam - prozaisti: Dž. Džojs, struja svijesti, V. Vulf, T. Vulf, V. Fokner, H. Džejms, Š. Anderson,

E. Hemingvej, F. S. Fidžerald, T. Man, H. Man, H. Hese, F. Kafka, M. Prust, A. Žid, M.

Šolohov, M. Bulgakov, J. Hašek; - pjesnici: F. G. Lorka, A. Mačado, H. R. Himenez, R. Alberti, T. S. Eliot, V. K. Vilijams,

E. Paund, E. L. Masters, K. Sandberg, R. Frost, V. Stivens, B. Pasternak, S. Jesenjin, M.

Cvetajeva, V. Nezval; - dramatičari: L. Prandelo, S. Beket, E. Jonesko, B. Breht

LITERATURA

1. Aleksandar Flaker: Stilske formacije, Zagreb 1976.

2. Grupa autora: Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 1974.-1982. (I-VII) 3. Ivan Slamnig: Povijest književnosti zapadnoga kruga, Zagreb, 1973.

4. Moris Nadeau: Istorija nadrealizma, Beograd, 1980.

MODERNIZAM U BOSANSKOHERCEGOVAČKOJ KNJIŽEVNOSTI

ECTS bodovi: 3,5





SADRŽAJ

- Modernizam kao epoha svjetske književnosti

- Elementi modernizma u bosanskohercegovačkoj književnosti s početka XX. stoljeća

- Simbolistički elementi u poeziji Muse Ćazima Ćatića

- Simbolistički elementi u prozama Abdurezaka Hifzi Bjelevca

- Simbolistički elementi u poeziji Silvija Strahimira Kranjčevića

- Parnasovsko-simbolistička sinteza Jovana Dučića

- Književnost Mlade Bosne i moderna

- Utjecaji hrvatske i srpske moderne na bh. pisce

- Prodor ekspresionizma

- Ekspresionizam u prozama Borivoja Jevtića

- Ekspresionizam u poeziji Hamze Hume

- Ekspresionizam u peziji i dramama Ahmeda Muradbegovića

- Ekspresionizam u poeziji Antuna Branka Šimića

- Modernizam Ive Andrića

- Modernizam Isaka Samokovlije

- Simbolizam Nikole Šopa

- Ekspresionizam i neosimbolizam u poeziji Saliha Alića

- Elementi modernizma u bh. književnosti nakon II sv. rata: pregled

LITERATURA

1. Aleksandar Flaker: Stilske formacije, Zagreb 1976.

2. Muhsin Rizvić: Pregled književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1985.

3. Zdenko Lešić: Pripovjedačka Bosna, Sarajevo, 1991.

4. Josip Lešić: Vrijeme melodrame, Sarajevo, 1989.

5. Predrag Palavestra: Istorija moderne srpske književnosti, Beograd, 1986.


7. Grupa autora: Bošnjačka književnost u književnoj kritici, III-V, Sarajevo, 1998.

SINTAKSA REČENICE

ECTS bodovi: 5

Trajanje: jedan semestar (peti semestar, treća godina)


Oblik nastave: predavanja (3 sata), vležbe (2 sata)


SADRŽAJ

- Pojam i predmet sintakse

- Jedinice sintaksičke analize – sintaksema, sintagma, rečenica, vezani tekst

- Riječ kao sintaksička jedinica – sintaksičke kategorije riječi

- Sintagma – udruživanje sintaksema u sintagme, kategorijalna i funkcionalna preobrazba,

tipovi veze među članovima sintagme, vrste sintagmi, rekcija, kongruencija

- Rečenica kao komunikacijska i gramatička jedinica

- Predikativnost – izražavanje predikativnosti

- Gramatičko ustrojstvo rečenice – rečenične pozicije i rečenični članovi

- Samostalni rečenični članovi – predikat, subjekat, objekat, adverbijalne odredbe

- Nesamostalni rečenični članovi – atribut, apozicija

- Prosta rečenica – pojam, strukturno-semantički tipovi

- Red riječi u rečenici

- Složena rečenica – ulančavanje prostih rečenica u složene, vrste i analiza složenih rečenica

- Nezavisnosložene rečenice – klasifikacija i strukturno-semantički opis pojedinih vrsta

(sastavne, suprotne, rastavne; eksplicitne i implicitne)

- Zavisnosložene rečenice – klasifikacija i strukturno-semantički opis pojedinih vrsta

(objekatske, adverbijalnoodredbene, atributske; eksplicitne i implicitne)

- Rečenična kondenzacija, infinitivizacija, adverbalizacija, nominalizacija, predikatski

apozitiv

- Vezani tekst – uključivanje rečenica u vezani tekst.

LITERATURA

1. Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić: Gramatika bosanskoga jezika (Sintaksa) Zenica, 2000.

2. I. Čedić: Osnovi gramatike bosanskog jezika (Sintaksa), Sarajevo, 2001.

3. H. Vajzović, H.Zvrko: Gramatika bosanskog jezika (Sintaksa rečenice), Sarajevo, 1994.

4. Grupa autora: Hrvatska gramatika (Sintaksa rečenice), Zagreb, 1997.

5. M. Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezika II (Sintaksa rečenice), Beograd, 1974.

6. M. Minović: Sintaksa (Rečenica), Sarajevo, 1987.

HISTORIJA JEZIKA I (do 19. stoljeća)

ECTS bodovi: 5




Provjera znanja: testovi, rasprave, seminarski radovi, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Historijska gramatika – dijahronijski metod i njegove odlike, lingvistički prostor i

vremenske projekcije razvoja jezika, uzroci i okolnosti jezičkih promjena i jezičkoga razvoja,

izvori za proučavanje historije jezika i pojam jezičke rekonstrukcije, promjene fonetskog i

morfološkog sistema, praslavenski vokalski i konsonantski sistem; uprošćavanje i izmjene

vokalskog i konsonantskog sistema u vremenu X-XV stoljeća – denazalizacija, zamjena

vokala jeri, gubljenje poluglasa, razvoj vokalnog r i l, razvoj jata, metateza, porijeklo i razvoj

glasova h, v i j; glasovne promjene nakon izmjene vokalskog i konsonantskog sistema – stara

i nova jotovanja, razvoj vokala jat, asimilacije, disimilacija, sažimanje, metateza i umetanje

suglasnika; razvoj akcenta – metatonija, izmjene akcenta nakon metatonije; morfološka

struktura vrsta riječi u procesu razvitka – deklinacija i konjugacija

- Historija književnoga jezika – historija jezika kao unutrašnja evolucija gramatičkih

struktura, standardni jezik i predstandardni idiomi, pisani i književni tekst, redakcije

staroslavenskoga književnog jezika, bosanski rukopisni kodeksi južnoslavenske redakcije

staroslavenskoga jezika, periodizacija historije književnoga jezika (južnoslavenski i bh.

prostor)

- Doba srednjevjekovne Bosne (pisani jezik XI-XV) – jezičke i paleografske odlike natpisa na

stećcima, porijeklo i razvojne forme bosančice, jezičke i paleografske odlike bosansko-

humskih povelja

- Osmansko doba (pisani jezik XV-XIX) – rukopisna bosančica, jezik pisama begova istočne

Hercegovine, jezik krajiških pisama, stvaralaštvo na orijentalnim jezicima (odnos prema

domaćem jezičkom naslijeđu), jezik i grafija alhamijado tekstova, Uskufijin Rječnik (1631),

arebica i njezine razvojne forme, jezik narodne književnosti i novoštokavska folklorna koine,

jezički tipovi sevdalinke, jezičke odlike bh. balada, jezik narodne epike BiH i odnos prema

široj južnoslavenskoj epici; jezik književnosti bosanskih franjevaca, književni jezik bosanskih

Srba, jevrejska pisana tradicija u BiH, kontinuitet upotrebe naziva bosanski jezik i odnos

Vuka i iliraca prema bh. jezičkom naslijeđu

LITERATURA

1. Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić: Gramatika bosanskoga jezika (Uvod), Zenica, 2000.

2. Dž. Jahić: Trilogija o bosanskom jeziku I-III, Sarajevo, 1999.

3. S. Halilović: Bosanski jezik, Sarajevo, 1998.



5. J. Vuković: Istorija srpskohrvatskog jezika (Uvod i fonetika), Sarajevo, 1974.

6. A. Belić: Istorija srpskohrvatskog jezika I-III (Fonetika, Reči s deklinacijom, Reči s

konjugacijom), Beograd, 1972-1973.

7. Gramatika bosanskoga jezika, Sarajevo, 1890.

8. T. Maretić: Gramatika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, Zagreb, 1963. (III izd. – I

izd. 1899, II izd. 1931)

9. H. Kuna: Istorija literarnog (književnog) jezika, literatura će biti data uz pojedina pitanja

tokom obrade tema u nastavi, izdanja različitih publikacija.

10. I. Popović: Istorija srpskohrvatskog jezika, Novi Sad, 1956.

11. Grupa autora: Hrvatska gramatika (Uvod), Zagreb, 1997.

12. M. Pavlović: Primeri istorijskog razvitka srpskohrvatskog jezika, Beograd, 1958.

13. M. Moguš: Fonološki razvoj hrvatskog jezika, Zagreb, 1971.

14. V. Bogičević: Pismenost u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1975.

15. Grupa autora: Pisana riječ u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1982.

16. Ostali izvori: literatura će biti data u okviru obrade tema u nastavi.

JUŽNOSLAVENSKE KNJIŽEVNOSTI I

ECTS bodovi: 5



Oblik nastave: predavanja (2 sata), vležbe (2 sata)


SADRŽAJ

- Srednjovjekovne književnosti na južnoslavenskim prostorima

- Humanizam i renesansa

- Barokna književnost

- Prosvjetiteljstvo

- Romantizam i kasnije

- Realizam i kasnije

- Moderna

LITERATURA

1. Miroslav Beker: Uvod u komparativnu književnost, Zagreb, 1995

2. Jovan Deretić: Istorija srpske književnosti, Beograd, 1983

3. Jovan Deretić: Srpski roman 1800-1950., Beograd, 1981.

4. Enes Duraković: Bosanske i bošnjačke književne neminovnosti, Zenica, 2004.

5. Aleksandar Flaker: Književne poredbe, Zagreb, 1968

6. Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 1987.

BOSANSKOHERCEGOVAČKA KNJIŽEVNOST

IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

ECTS bodovi: 5





SADRŽAJ

Obnavljanje nacionalno-književnih časopisa, listova i društava

- Pojava nenacionalnih listova i časopisa

- Prvi pisci nakon I svjetskog rata

- Pisci socijalne orijentacije

- Knjiga drugova

- Pjesnici između dva rata: ekspresionizam, simbolizam, A. Muradbegović, Hamza Humo,

Nikola Šop, A. B. Šimić, tragovi ekspresionističkma u poeziji mlađih autora: H. Kikić, J.

Kušan, I. Grbić, prijelaz ka socijalnoj poeziji: Salih Alić, Hamid Dizdar

- Prozaisti između dva rata: Humo, Muradbegović, Samokovlija, Bjelevac, Jevtić, Kušan,

Nametak, Simić, Kikić, Šubić, Čolaković, Marković, Ćopić, Dizdarević

- Dramski pisci: A. Muradbegović, B. Jevtić, Samokovlija, J. Palavestra, R. Filipović

- Prozni rad Ive Andrića između dva rata

- Književno-kritički radovi J. Kršića, E. Fincija, P. Slijepčevića, M. Šnajdera, R. Ramića, A.

Šeremeta, S. Krupića, H. Alkalaja, E. Koša

- "Saputnici": J. Palavestra, H. Čengić, M. Maksimović, L. P. Bohoreta, J. Radulović, I.

Jakovljević, I. Izrael

LITERATURA

1. Muhsin Rizvić: Književni život između dva rata I, II, III, Sarajevo, 1980.

2. Muhsin Rizivć: Pregled književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1985.

3. Enes Duraković : Bošnjačka književnost u književnoj kritici, knj. IV, Sarajevo, 1998.


2. Zdenko Lešić: Pripovjedačka Bosna, Sarajevo, 1991.

DIDAKTIKA

ECTS bodovi: 4





SADRŽAJ

- Didaktika kao znanstvena disciplina – didaktičke ideje i pogledi nekih filozofa i pedagoga,

predmet didaktike, položaj didaktike u sistemu drugih znanosti, određenje osnovnih

didaktičkih pojmova

- Nastavni proces i njegove i njegove zakonitosti – bit nastavnog procesa i zadaci nastave,

didaktička načela

- Programski sadržaji nastave – generacijsko iskustvo i njegova didaktička transformacija,

konkretizacija nastavnih sadržaja, nastavni plan, , nastavni program

- Organizacija nastave – organizacioni oblici savremene nastave

- Socijalni oblici rada u odjeljenju – frontalni oblik, grupni oblik, sistem interakcijskih odnosa

u grupi, rad u parovima, kooperativno učenje u paru, instruktivno učenje u paru, zajednički

stvaralački rad u tandemu, sistem interakcijskih odnosa u tandemu, individualni oblik rada,

dinamika samostalnog rada, tehnike samostalnog rada, individualno učenje u nastavi

- Fleksibilni nastavni sistemi – problemska nastava, programirana nastava, učenje

otkrivanjem, timska nastava

- Mikroorganizacija nastave – nastavna jedinica, nastavni sat

- Faze organizacije nastave – planiranje i pripremanje nastave, zajedničko planiranje

nastavnika i učenika, izvođenje nastave

- Raspored sati u nastavi – fleksibilni modeli rasporeda sati

- Tehnologija nastave – metode i tehnike prenošenja informacija u nastavi, multimedijski

paket, kompjuter u nastavi, nastavna ekologija

- Vrednovanje rezultata nastave – modaliteti provjeravanja i vrednovanja nastavnih rezultata,

uloga nastavnika u modernoj nastavi, školska i nastavna dokumentacija

LITERATURA

1. L.Bognar, M.Matijević: Didaktika, Zagreb, 2002.

2. R. Ćatić: Osnovi didaktike, Zenica, 2003.

3. N. Filipović: Didaktika 1, III izdanje, Sarajevo, 1988.

4. N. Filipović: Didaktika 2, Sarajevo, 1984.

5. V. Poljak: Didaktika, Zagreb, 1991.

6. M. Stevanović, R. Ćatić: Savremena didaktika, Zenica, 2002.

7. Časopis Didaktički putokazi, Pedagoški zavod i Pedagoški fakultet, Zenica.

INTERPUNKCIJA U TEORIJI I PRAKSI

ECTS bodovi: 3




Provjera znanja: testovi, pismene vježbe, pismeni završni ispit

SADRŽAJ

- Razmatranje pitanja interpunkcije – vrste interpunkcije, pauza, zarez, dijelovi rečenice koji

se ne odvajaju zarezom, dijelovi rečenice koji se odvajaju zarezom, suprotnost, složena

rečenica, zarez između nezavisnih rečenica, zarez uz zavisne rečenice, posebna pitanja

interpunkcije, tačka, tačka i zarez, dvije tačke, navodni znaci, crta, crtica, zagrada, upitnik,

uzvičnik, tri tačke, apostrof, zarez i crta zajedno, isjeckan tekst, obilježavanje podnaslova pri

nastavljanju u istom redu, navođenje „tačaka“, kosa crta, matematski znaci u književnim

djelima, načini obilježavanja koji se mahom ne nalaze u pravopisnim knjigama, termini,

obavezni i neobavezni znaci

LITERATURA

1. M. Ajanović: Interpunkcija u teoriji i praksi, Sarajevo, 1998.

2. S. Halilović: Pravopis bosanskoga jezika, Sarajevo, 1995.

3. S. Halilović: Pravopis bosanskoga jezika, Priručnik za škole, Zenica, Sarajevo,1999.

4. Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika, Novi Sad, Zagreb, 1960.

JEZIK MEDIJA

ECTS bodovi: 3




Provjera znanja: testovi, rasprave, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Pojam medija, vrste medija, uloga medija; definicija pojma komunikacije i pojma masovnih

komunikacija; načini prenošenja informacija

- Jezik kao komunikacioni sistem (sredstvo) u medijima, karakteristike jezika medija, vrste

funkcionalnih stilova u medijima: novinarski, žurnalistički, publicistički, reklamni, stripovni,

retorički, esejistički, scenaristički i drugi

- Društvena uvjetovanost jezika i govora medija, značaj pojave pisma, razvoj sredstava

masovnih komunikacija, medij kao jezička poruka, epoha električnih i elektronskih medija;

pristupi komunikaciji, znaci i klasifikacija, signali i simboli; funkcija neverbalne

komunikacije; jezičke barijere i mogućnosti poboljšanja uspješnosti

LITERATURA

1. M. Katnić-Bakaršić: Stilistika, Sarajevo, 2001.

2. M. Numić: Komuniciranje od pećinskih crteža do žive slike, Sarajevo, 1966.

3. F. Vreg: Društveno komuniciranje, Sarajevo, 1991.

4. J. Biškup: Osnove javnog komuniciranja, Zagreb, 1981.

5. M. Plenković: Komunikologija masovnih medija, Zagreb, 1993.

6. U. Eko: Kultura – informacija – komunikacija, Beograd, 1973.

7. M. Mladenov: Novinarska stilistika, Beograd, 1980.

8. N. Rot: Znakovi i značenja, Beograd, 1982.

9. M. Radojković: Savremeni informaciono-komunikacioni sistemi, Beograd, 1984.

10. V. Petrić: Televizija kao komunikaciono i izražajno sredstvo, Beograd, 1971.

11. I. Dizdarević: Psihologija masovnih komunikacija, Sarajevo, 1998.

12. J. Beran: Rječnik filmske umjetnosti, Sarajevo, 1971.

13. Leksikon filmskih i televizijskih pojmova, Beograd, 1993.

SINKRETIZAM U BOSANSKOHERCEGOVAČKOJ KNJIŽEVNOSTI

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Šta je sinkretizam?

- Sinkretistički znak

- Sinkretistički element kao kulturološki pojam

- Sinkretistički element kao poetički pojam

- Bosna kao zemlja sinkretizma

- Sinkretizam u usmenoj poeziji Bošnjaka, Srba, Hrvata

- Sinkretizam u usmenoj prozi Bošnjaka, Srba, Hrvata

- Natpisi na stećcima - natpisi na nišanima

- Jezik kao medij sinkretizma

- Sinkretizam u bh. književnosti s početka XX. vijeka

- Sinkretizam u bh. književnosti između dva sv. rata

- Sinkretistički elementi u poeziji Maka Dizdara

- Bogumilstvo kao moguće stjecište poetskog sinkretizma: M. Dizdar, V. Krnjević, N. Martić

- Ikavica kao moguće stjecište poetskog sinkretizma: V. Koroman, M. Delalić, M. Stojić, M.

Petrović, Dž. Latić, Z. Ključanin

LITERATURA

1. Muhamed Hadžijahić: Sinkretistički elementi u kulturi Bosanskih Muslimana (studija),

Sarajevo, 1971.

2. Kasim Prohić: Apokrifnost poetskog govora, Sarajevo, 1976.

3. Mak Dizdar: Stari bosanski tekstovi, Sarajevo, 1997.


POETIKA PUTOPISA

ECTS bodovi: 3




Provjera znanja: pismene vježbe, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Putopis kao žanr

- Putopis kao pripovijedni žanr

- Okvir

- Itinerarij

- Subjekt putopisnog diskurza

- Leksikon (katalog) putopisa

- Dotematizacija

- Priča

- Kratka povijest putopisne proze do XX. vijeka

- Bosanskohercegovački putopis do XX. vijeka

- Bosanskohercegovački putopis XX. vijeka: pregled, poetika, značaj

- Putopisi Zuke Džumhura

- Putopisi Jana Berana

- Putopisi Tvrtka Kulenovića

- Putopis kao žanr u izumiranju?

LITERATURA

1. Dean Duda: Priča i putovanje, Zagreb, 1998.

2. Fahrudin Rizvanbegović: Antologija bošnjačkog putopisa, Sarajevo, 1997.

3. Ćamil Sijarić: Zapisi o gradovima, Sarajevo 1970.

4. Zuko Džumhur: Izabrana djela, I-VII, Sarajevo, 1997.

SINTAKSA PADEŽA

ECTS bodovi: 4,5

Trajanje: jedan semestar (šesti semestar, treća godina)




SADRŽAJ

- Padeži kao sintaksička kategorija i poseban jezički sistem

- Padeži i padežna značenja

- Sintaksička analiza padeža – pozicija, funkcija i značenje

- Nominativ – subjekat, dio predikata, priloška odredba, subjekatsko-predikatski dodatak

- Genitiv – sa i bez prijedloga, pozicije: uz imenice (posesivni, kvalitativni, ablativni,

partitivni), uz glagole, ostala upotreba

- Dativ – namjena, uz glagole, ostala upotreba

- Akuzativ – uz glagole (objekat), uz imenice i pridjeve (atribut), priloške odredbe

- Vokativ – dozivni oblik, sintaksička analiza

- Instrumental – instrumentalno i socijativno značenje, uz glagole (sredstvo,društvo, dalji

objekat, priloška odredba), uz imenice i pridjeve (atribut), dio predikata

- Lokativ – upotreba s prijedlozima, uz glagole (priloške odredbe), ostala upotreba

LITERATURA

1. Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić: Gramatika bosanskoga jezika, Zenica, 2000.

2. Grupa autora: Hrvatska gramatika, Zagreb, 1997.

3. M. Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezik II, Beograd, 1974.

4. M. Minović: Sintaksa (Padeži), Sarajevo, 1987.

5. H. Vajzović, H. Zvrko: Gramatika bosanskog jezika (Značenje i funkcija padeža),

Sarajevo, 1994.

HISTORIJA JEZIKA II (19. I 20. STOLJEĆA)

ECTS bodovi: 5





SADRŽAJ

- Razvoj književnoga jezika u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini 19. stoljeća i tokom 20.

stoljeća – periodi standardizacije, jezik kao standard i strukturalni sistem

- Austrougarski period: pisani jezik u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća, novi tokovi

u književnojezičkom izrazu, pojava Gramatike bosanskoga jezika, priliv internacionalne

leksike, jezik administracije, djelovanje Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, uvođenje

narodnog jezika u škole, reforma arebice, opis strukture bosanskoga jezika i gramatička

terminologija Ibrahima Edhema Berbića, jezik bh. listova i časopisa – tendencije

ujednačavanja, rasprave o jeziku, latinički pisci i njihov jezik, bosanski jezik i Kallayeva

politika bosanske nacije i jezika, utjecaj Hormannove zbirke narodne epike i njezine jezičke

odlike; jezik Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića i drugih

- Jugoslavensko doba: razvojne tendencije bosanskohercegovačkoga pisanoga naslijeđa u

sastavu zajedničkoga srpskohrvatskoga jezika; Jezik Hamze Hume, Zije Dizdarevića, Hasana

Kikića, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Envera Čolakovića i drugih, jezik prijevoda

Kur'ana na bosanski (srpskohrvatski) jezik; jezik Meše Selimovića, Maka Dizdara, Derviša

Sušića, Skendera Kulenovića, Ćamila Sijarića i drugih; rječnici bosanskoga jezika (Škaljić,

Smailović), jezičke odlike djela Alije Isakovića (Biserje i dr.)

- Bosansko doba: knjige o naučnoj i historijskoj utemeljenosti bosanskoga jezika – Trilogija o

bosanskom jeziku (Jahić), Bosanski jezik (Halilović), Rječnik karakteristične leksike

bosanskoga jezika (Isaković), Pravopis (Halilović); jezičke karakteristike antologija

bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti, jezičke odlike prijevoda 1001 noći (Esada

Durakovića), savremeni bosanskohercegovački i bošnjački pisci i naslijeđe bosanskoga jezika,

bosanski književni jezik u savremenim prijevodima Kur'ana (Korkut, Karić, Duraković)

LITERATURA

1. Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić: Gramatika bosanskoga jezika (Uvod), Zenica, 2000.

2. Dž. Jahić: Trilogija o bosanskom jeziku I-III, Sarajevo, 1999.

3. S. Halilović: Bosanski jezik, Sarajevo, 1998.


Institut za istočnoevropske i orijentalne studije, Oslo, 2oo5.

5. M. Okuka, Lj. Stančić: Književni jezik u Bosni i Hercegovini od Vuka Karadžića do kraja

austrougarske vladavine, Munchen, 1991.

6. Ostali izvori: literatura o pojedinim periodima, pitanjima i jezicima pisaca bit će data

prilikom obrade određenih tema u nastavi, kao i literatura data u predmetu Historija jezika I.

JUŽNOSLAVENSKE KNJIŽEVNOSTI II

ECTS bodovi: 4,5





SADRŽAJ

Postrealistička proza

Ekspresionizam, nadrealizam, socijalna literatura (do književnosti NOB-a)

Književnost NOB-a i poslijeratna književnost

Ka postmodernoj poetici

LITERATURA

1. Blaže Koneski (ur.): Makedonska književnost, Beograd, 1961.

2. Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 1987.

3. Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 1996-1999.

4. Boris Senker: Hrestomatija novije hrvatske drame, Zagreb, 2000-2001.

5. Muhsin Rizvić: Panorama bošnjačke književnosti, Sarajevo, 1994.

6. Grupa autora: Savremena književnost naroda i narodnosti BiH, knjiga 1.,: M. Rizvić –

Teze za pristup izučavanju bh.književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju; Midhat

Begić - Uz književna kretanja u BiH poslije oslobođenja; Radovan Vučković - Etape i

tipovi poslijeratne bh.književnosti; Risto Trifković -Putevi i tokovi bh. poezije; Enes

Duraković - Tri primjera sintetskog prikaza poslijeratne bh. književnosti)

KNJIŽEVNOST ZA DJECU

ECTS bodovi: 5





SADRŽAJ

- Klasifikacija književnosti: mjesto književnosti za djecu

- Pojmovi: dječija književnost, dječija literatura, književnost za djecu

- Važnost književnosti za djecu

- Historijski pregled književnosti za djecu

- Oblici usmene prozne književnosti za djecu - mit, bajka, basna, legenda, vic, zagonetka,

poslovica, anegdota, priča sa tematikom iz svakodnevnog života

- Umjetnička (pisana) književnost

- Umjetnička bajka - Š. Pero, H. K. Andersen, V. Hauf, A. S. Puškin, O. Vajd, I. B.

Mažuranić, A. Hromadžić

- Fantastična priča: osobine, tematika - L.Kerol, A.S. Egziperi, K. Kolodi, Tolkin

- Basna: osobine, tehnika - Ezop, Krilov, La fonten, Krklec

- Tzv. priča iz stvarnog života - B. Ćopić, D. Kiš, V. Sarojan

- «Stvarnosnofantastična priča» - S. Kulenović, Z. Ključanin

- Roman za djecu: tematika, likovi, struktura

- Avanturistički roman - D. Defo, Dž. Svift, M. Tven, H. Rouling

- Naučno-fantastični roman - Žil Vern

- Poezija za djecu - o poeziji za djecu, pjesnici za djecu

- Dječija dramska književnost u BiH

LITERATURA

1. Milivoj Solar: Teorija književnosti, Zagreb,

2. Muris Idrizović: Književnost za djecu, Sarajevo, 1998.

3. Grupa autora: Dječija književnost naroda i narodnosti BiH, Sarajevo, 1990.

4. Milan Crnković: Dječija književnost, Zagreb 1969.

5. Ahmet Hromadžić: Dječiji pisci o sebi I i II, Sarajevo, 1976.

6. Pol Azar: Knjige, djeca i odrasli, Zagreb, 1970.

7. Vladimir Prop: Morfologija bajke, Sarajevo, 1990.

METODIKA NASTAVE JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI I

ECTS bodovi: 5



Oblik nastave: predavanja (2), vježbe (2)

Provjera znanja: izrada priprema, rasprave, pismeni i usmeni završni ispit, ispitni sat

SADRŽAJ

TEORIJSKE OSNOVE METODIKE NASTAVE JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Uvod u metodiku nastave jezika i književnosti

- Predmet i zadaci, ciljevi (obrazovni, odgojni, funkcionalni)

- Metode u nastavi jezika i književnosti – dijaloška (razgovor), monološka (usmeno

izlaganje), tekstovna (čitanje), demonstracijske (pokazivanja), grafijske (pisanje), likovne

(crtanje), prakseološke (fizički rad), obavještajne metode, logičke metode, metode

posmatranja i zapažanja, slušanja, razmišljanja, maštanja

- Principi nastave jezika i književnosti – naučnosti, odgojnosti, stvaralaštva, standardnog i

književnog jezika, zavičajnosati, međuzavisnosti nastavnih područja, razlikovanja i

povezivanja književnojezičkih nivoa, obavijesne i estetske funkcionalnosti, princip teksta,

princip sadržajne i stilske raznovrsnosti, prosuđivanja, demokratičnosti, sistematičnosti,

ekonomičnosti i selektivnosti, indukcije i dedukcije, primjerenosti, analize i sinteze, zornosti,

zanimljivosti

- Nastavni plan i program jezika i književnosti – planiranje u nastavi, pripremanje nastavnika

i učenika za rad, godišnji plan, operativni plan, izrada priprema za obradu nastavnih jedinica

Metodika nastave književnosti

- Znakovni (semiotski) pristup umjetničkom tekstu – vanjezički znaci u umjetničkom tekstu,

odnosi između jezičkih i vanjezičkih znakova, primarna i iskustvena simbolizacija,

književnost kao umjetnost objedinjenih kodova

- Interpretacija književnoumjetničkog djela – motivacijska faza, faza interpretativnog čitanja,

faza tumačenja i objašnjenja; elementarne slike i poetski motivi, dominantni dijelovi teksta,

oblici kazivanja, misli i ideje (poruke)

- Jedinstvo analize i sinteze u nastavi književnosti

- Metodičke radnje u proučavanju književnih djela

- Čitanje u nastavi književnosti – vrste čitanja, doživljajno čitanje, istraživačko čitanje,

izražajno i interpretativno čitanje, ponovljeno čitanje

- Motivacija učenika za čitanje, slušanje i doživljavanje književnoumjetničkog djela

- Istraživački zadaci u proučavanju književnog djela

- Lokalizacija teksta – šira lokalizacija teksta, uža lokalizacija teksta

- Umjetnički doživljaji kao činioci književne interpretacije

- Plan teksta – tumačenje nepoznatih riječi i izraza u tekstu

- Saznavanje idejnog i etičkog smisla književnog djela

- Obrada književnog djela analizom literarnih motiva – motivacijske strukture, stvaralački

stavovi prema motivima

- Proučavanje deskriptivnog teksta – sinhrono i dijahrono gledište, čitanje i dočitavanje,

poetska atmosfera, podsticanje istraživačkog čitanja, simbolika prostora i perceptivnog puta,

čulne slike, gledišta i stavovi, posmatrač, tačke stajališta i uglovi posmatranja

- Metodički pristup dijaloškom tekstu

- Problemski pristup književnom djelu – komuniciranje sa tekstom, stvaralačke problemske

situacije, vođenje učenika pri rješavanju problema, misaone faze u rješavanju problema,

tipovi stvaralačkog rješavanja problema

Metodika nastave jezika

- Metodičko-funkcionalni postupci u nastavi jezika, korištenje umjetničkog teksta, ilustracije

u nastavi jezika, saznajni put i struktura sata, funkcionalni pojmovi u nastavi jezika; područja,

vrste i oblici rada u nastavi pismenosti i govorne kulture (pismeni satavi, vježbe iz pojedinih

područja), pismeno i usmeno raspravljanje, ispravljanje i ocjenjivanje učeničkih pisani radova

- Nastava fonetike i fonologije – spoznaja na dva nivoa: teoretski nivo (pojmovi, pojave,

procesi, pravila, razvrstavanja) i praktični nivo (vježbe, stvaralačka primjena); tematski

sadržaji: govor i govorne jedinice, govor i pismo, govorni organi i tvorba glasova, glasovi,

podjela glasova, glasovne promjene, akcenat (naglašavanje), rečenična intonacija, stilogenost

glasova; ortoepija (pravilan govor, pravogovor): artikulacijske, akcenatske i intonacijske

vježbe; pravopis (pravilno pisanje): primjena pravopisnih pravila u pisanju, pravopisne

vježbe, prepisivanje, diktati, vježbe dopunjavanja, vježbe sastavljanja, problemske vježbe

- Nastava morfologije i tvorbe riječi – riječi, vrste i oblici riječi, metodička obrada pojedinih

vrsta riječi, načini građenja riječi (tvorba izvođenjem i slaganjem, izvedenice, složenice,

posuđenice)

- Nastava sintakse – sintaksema, sintagma i rečenica, dijelovi rečenice (glavni i zavisni), vrste

rečenica, analiza rečenice i metodički postupci

- Nastava leksikologije – leksema, leksika, leksikografija, rječnici, enciklopedije, pričanje i

pisanje o riječima, sastavljanje rječnika, vježbe (leksičke, semantičke, etimološke)

- Nastava historije jezika i dijalektologije – nastanak i periodi razvoja BHS jezika,

predstandardni idiomi, dijalekti jezika u BiH i na štokavskom području

- Nastava stilistike – metodička obrada osnovnih znanja o stilu i stilistici, stil (način

izražavanja), fonostilistika, morfostilistika, sintaksostilistika; analiza konkretnih tekstova

(stilska analiza), jezik u upotrebi

Metodika kulture izražavanja

- Kultura izražavanja – pojam, osnovni elementi, smisao i funkcija, realizacija; kultura

izražavanja kao stilistika govora i pisanja

- Metodičke teorije usmenog i pismenog (pisanog) izražavanja – oblici (tipovi) izražavanja:

raspravljanje, pričanje (pripovijedanje), opisivanje

- Raspravljanje (pojam, osnovni elementi, metodički aspekti) – raspravljanje u metodičkoj

teoriji i praksi, raspravljanje kao tip vezanog teksta, raspravljanje kao stilski oblik usmenog i

pismenog izražavanja, uvođenje učenika u vrste raspravljanja (raspravu, interpretaciju),

tehnika pisanja rasprave

- Opisivanje (pojam, karakteristike, metodički pristupi) – opisivanje kao stilski oblik

govornog i pismenog izražavanja; motivacija učenika za opisivanje i metodička realizacija;

leksička, gramatička i stilistička sredstva u opisu, naučno-popularni tekst u nastavi opisivanja;

likovno djelo kao podsticaj u razvijanju kulture izražavanja; uvođenje učenika u kompoziciju

opisa

- Pričanje (pojam, karakteristike, metodički pristupi) – subjektivno iznošenje činjenica,

pričanje događaja, pričanje doživljaja; elementi: mjesto, vrijeme, glavne ličnosti, tok radnje

LITERATURA

1. N. Pašić: Metodika bosanskog jezika, Tuzla, 1999.

2. S. Težak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996.

3. D. i I. Rosandić: Hrvatski jezik u srednjoškolskoj nastavi, Zagreb, 1996.

4. M. Nikolić: Metodika nastave srpskohrvatskog jezika i književnosti, Beograd, 1988.

5. M. Solar: Teorija književnosti, Zagreb, 1997.

6. Z. Lešić: Jezik i književno djelo, Sarajevo, 1971.

7. D. Živković: Teorija književnosti sa teorijom pismenosti, Sarajevo, 1972.

8. J. Vuković i grupa autora: Savremena nastava maternjeg jezika, Sarajevo, 1968.

SOCIOLINGVISTIKA

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Predmet i obim proučavanja sociolingvistike, jezik kao sistem i jezik kao društvena

činjenica, identitet jezika, komunikacija i funkcija jezika

- Odnos jezika, kulture i društva; gramatika društvenog statusa, osnovni sociolingvistički

pojmovi (govorni događaj, govorni čin, govorna situacija, govorne uloge, govorni

predstavnik, govorna zajednica), raslojavanje jezika (teritorijalno, socijalno, javni i privatni

govor, karakterizacija likova, individualno, funkcionalnostilsko raslojavanje), jezičko

planiranje, normiranje jezika, standardni jezik

LITERATURA

1. M. Radovanović: Sociolingvistika, Sarajevo, 1997.



3. R. Katičić: Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992.

4. D. Brozović: Standardni jezik, Zagreb, 1970.

5. J. Vuković: Naš književni jezik danas, Sarajevo, 1972.

6. C. Hagege: Struktura jezika, Zagreb, 1995.

7. P. Trudgill: Sociolinguistics, An Introduction to Laguage and Society, Penguin Books,

London, 1984.

8. O. Jespersen: Čovječanstvo, narod i pojedinac (sa lingvističkog aspekta), Sarajevo, 1970.

KULTURA JEZIKA

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Pojmovi: kultura, jezik i govor – kultura jezika i govora

- Kultura: materijalna i duhovna; stepen usavršenosti postignut u ovladavanju znanja, umijeća

ili društvenog života; stepen obrazovanja, načitanost, prosvijećenost, pristojnost u ponašanju,

finoća itd.

- Jezik: pojam i definicija, osnovne funkcije – komunikativna (sporazumijevanje),

ekspresivna (izražavanje), simbolička (obilježavanje), jezik i društvo; narodni, književni i

standardni jezik, raslojavanje jezika, jezik i mišljenje, lingvistika i njene discipline

- Govor: individualna realizacija jezika kao sistema znakova, usmeni i pismeni govor, razlike

između usmenog i pismenog govora

- Kultura jezika i kultura govora kao potreba pojedinca i društva: karakteristike dobroga

izražavanja i govora, birokratizacija jezika i kultiviranje govora, fiziološke osnove i akustička

svojstva usmenoga govorenja, struktura govornog iskaza, vrednote govora, govorni reljef,

vidovi usmenog i pismenog izražavanja

LITERATURA

1. M. Šipka: Kultura govora, Sarajevo, 2005.

2. B. Vuletić: Gramatika govora, Zagreb, 1980.


4. D. Škiljan: Govor realnosti i realnost jezika, Zagreb, 1978.

5. Đ. Gračanin: Temelji govorništva, Zagreb, 1968.

BOSANSKOHERCEGOVAČKA KRITIKA I ESEJISTIKA

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Počeci književnoteorijske misli u BiH u 19. stoljeću

- Počeci književnokritičke misli u BiH u 19. stoljeću

- Književnokritička misao između dva svjetska rata: Ivo Andrić, A. B. Šimić, Jovan Kršić,

Ognjen Prica, Akif Šeremet, Salko Nazečić, Veselin Masleša, Novak Simić, Eli Finci, Safet

Krupić, Haim Alkalaj, Erih Koš, Avdo Humo, Zija Dizdarević...

- Književnokritička i povijesna istraživanja Muhsina Rizvića

- Kritike i eseji Midhata Begića

- Antologičarski i kritički radovi Enesa Durakovića

- Književnoteorijski i kritički radovi Zdenka Lešića

- Bosanskohercegovački esej: M. Begić, M. Filipović, M. Pervić, T. Kulenović, H. Kapidžić-

Osmanagić, Hatidža Dizdarević, K. Prohić, Esad Duraković, Dž. Karahasan, M. Vešović, S.

Tontić, R. Sladojević, S. Blagojević, Ž. Grahovac, M. Džanko, Z. Ključanin, V. Spahić

LITERATURA

1. ***: Savremena književnost naroda i narodnosti BiH u književnoj kritici, Sarajevo,

1984/1985.

2. ***: Bošnjačka književnost u književnoj kritici, I–VI, Sarajevo, 1998., prir. Enes Duraković

3. ***: Progresivna misao u BiH 1918-1941; Književnokritički i estetički radovi, Sarajevo,

1983.

4. Zdenko Lešić: Pripovjedačka Bosna I, Sarajevo, 1991.

5. Alija Isaković: Antologija bošnjačkog eseja XX vijeka, Sarajevo, 1996.

6. Dževad Karahasan: Knjiga vrtova, Sarajevo, 2004.

7. Zilhad Ključanin: Lice Svjetlosti, Sarajevo, 1994.

8. Esad Duraković: Prolegomena za historiju književnosti orijentalno-islamskoga kruga,

Sarajevo, 2005.

UMJETNOST ESEJA

ECTS bodovi: 3




Provjera znanja: pisanje eseja, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Esej – genološka određenja (Na raskršću slike i pojma)

- Forma i sadržaj novovjekovnog eseja - eseji M. De Montaignea

- Esej kao literarni i unutarliterarni žanr (stil/metod)

- Esej i druge discipline govora/pisanja (esej i književnost, esej i filozofija, esej i nauka, esej i

informacija...)

- Modernistički esej – pokušaj žanrovskog dovršenja

- Postmodernistički esej – skepsa oko konačnog dovršenja

- Esejističko pismo

- Esejizam kao kulturna pojava

- Esejistička praksa

- Bosanskohercegovački esej

LITERATURA

1. Mihail Epštejn: Esej, Beograd, 1997.

2. Mišel de Montenj: Ogledi, Beograd, 1977,

3. Italo Calvino: Američka predavanja – Šest prijedloga za sljedeće tisućljeće, Zagreb, 2002.


SINTAKSA GLAGOLA

ECTS bodovi: 4,5

Trajanje: jedan semestar (sedmi semestar, četvrta godina)



Provjeraznanja: testovi, pismene vježbe, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Glagoli i njihova sintaksička funkcija

- Gramatičke glagolske kategorije – vid (aspekt), rod, lice, vrijeme, način

- Vremenska i modalna značenja glagolskih oblika

- Značenje i upotreba pojedinih glagoskih oblika – prezent, preteritalni glagolski oblici

(perfekat, aorist, imperfekat, pluskvamperfekat), glagolski oblici za buduće radnje (futur I,

futur II), modalni glagolski oblici (imperativ, potencijal), bezlični glagolski oblici (infinitiv,

glagolski prilozi – sadašnji i prošli, glagolski pridjevi – radni i trpni)

LITERATURA

1. Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić: Gramatika bosanskoga jezika (O sintaksičkoj funkciji

glagola), Zenica, 2000.

2. Grupa autora: Hrvatska gramatika ( Sintaksička uloga glagolskih oblika), Zagreb, 1997.

3. M. Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezik II (Sintaksa glagolskih oblika), Beograd,

1974.

4. M. Minović: Sintaksa (Glagolski oblici), Sarajevo, 1987.

5. J. Vuković: Sintaksa glagola, Sarajevo, 1967.

6. H.Vajzović, H.Zvrko: Gramatika bosanskog jezika (Upotreba glagolskih oblika), Sarajevo,

1994.

POREDBENA GRAMATIKA SLAVENSKIH JEZIKA

ECTS bodovi: 4





SADRŽAJ

- Predmet i metodologija poredbenog proučavanja slavenskih jezika

- Osnivači poredbene gramatike i drugi poznati slavisti – Dobrovsky, Vostokov, Kopitar,

Miklošič, Jagić, Belić, Ivšić

- Pojam indoevropskog prajezika i načini znanstvene rekonstrukcije izumrlih jezika

- Baltičko-slavenska jezička zajednica – pojam i teorije o njoj

- Istočnoslavenski, zapadnoslavenski i južnoslavenski jezici – opće odlike i podjela

- Karakteristične odlike pojedinih slavenskih jezika (staroslavenski, makedonski, bugarski,

bosanski/hrvatski/srpski, slovenski, bjeloruski, ukrajinski, ruski, češki, slovački, poljski,

lužičkosrpski, polapski)

- Vokalizam i njegov razvoj u pojedinim slavenskim jezicima – sudbina jata, poluglasa, jerija

i nazala, razvoj ostalih vokala, razvoj vokalnih r i l

- Konsonantizam i njegov razvoj u pojedinim slavenskim jezicima – procesi jotovanja i

palatalizacije u kojima nastaju pojedini konsonanti

- Morfologija i njen razvoj u pojedinim slavenskim jezicima – izjednačavanje starih tipova

deklinacija i konjugacija te njihovo pojednostavljivanje, evolucija pridjevskih i zamjeničkih

riječi

- Leksički sastav slavenskih književnih jezika (strani utjecaji)

LITERATURA

1. R. Bošković: Osnovi uporedne gramatike slovenskih jezika I i II (Fonetika, Morfologija),

Beograd, 1972.

2. S. Ivšić: Slavenska poredbena gramatika, Zagreb, 1970.

3. M. Mihaljević: Slavenska poredbena gramatika (Uvod i fonologija), Zagreb, 2001.

4. R. Matasević: Uvod u poredbeno proučavanje slavenskih jezika, Zagreb, 2001.

UVOD U KNJIŽEVNE TEORIJE XX STOLJEĆA

ECTS bodovi: 5




Provjeraznanja: pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Pozitivizam, i njegova kritika - V. Šerer, I. Ten, V. Diltaj, H. Velflin, B. Kroče

- Ruski formalisti - V. Šklovski, J. Tinjanov, B. Tomađevski, B. Ejhenbaum

- Angloamerička nova kritika: J. K. Ransom, A. Tejt, K. Bruks, T. S. Eliot, A. A. Ričards, V.

Empson

- Teorija interpretacije - L. Špicer, E. Auerbah, V. Kajser, E. Štajger

- Psihoanalitička i arhetipska kritika - S. Frojd, K. G. Jung, N. Fraj

- Egzistencijalistička i fenomenološka kritika - E. Huserl, R. Ingarden, M. Hajdeger, H. G.

Gadamer,

- Teorija recepcije - H. R. Jaus, V. Izer, S. Fiš, škola iz Konstanze, R. Ungarden

- Strukturalizam, naratologija, poststrukturalizam - škola iz Tartua, J. Lotman, B. Uspenski,

R. Bart, C. Todorov, J. Kristeva, K. L. Stros, V. Prop, Ž. Žene, S. Čatmen, M. Fuko, Ž.

Derida, P. de Man, Ž. F. Liotar

- Lijevo orijentirana kritika i novi historizam - L. Altiser, V. Benjamin, T. Iglton, L. Goldman,

F. Džejmson, Đ. Lukač

- Postkolonijalna kritika

- Postmoderna kritika

- Feministička kritika

LITERATURA

1. Miroslav Beker: Suvremene književne teorije, Zagreb,1999.

2. Benedeto Kroče: Književna kritika kao filozofija, Beograd, 1969.

3. P. N. Medvedev: Formalni metod u nauci i književnosti, Beograd, 1976.

4. Miroslav Beker: Moderna kritika u Engleskoj i Americi, Zagreb, 1973.

5. Erih Auerbah: Mimezis, Beograd, 1968.

6. Nortorp Fraj: Anatomija kritike, Zagreb, 1976.

7. Roman Ingarden: Doživlja, umetničko delo i vrednost, Beograd, 1971.

8. Hans Robert Jaus: Estetika recepcije, Beograd, 1978.

9. Juraj Lotman: Predavanja iz strukturalističke poetike, Sarajevo 1970.

10. Vladimir Prop: Morfologija bajke, Sarajevo, 1990.

11. Žak Derida: O gramatologiji, Sarajevo, 1976.

12. Edvard Said: Orijentalizam, Sarajevo, 1999.

BOSANSKOHERCEGOVAČKA KNJIŽEVNOST OD 1945. DO DANAS

ECTS bodovi: 5,5




Provjeraznanja: pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Društveno-historijski kontekst razvoja bosanskohercegovačke poezije 1945.-1990.

- Počeci bosanskohercegovačke književnosti nakon II. svjetskog rata: prekid kontinuiteta

- Osvrt na djelatnost prijeratnih pisaca socijalnog prosedea

- Pisci socrealističkog izraza

- Pisci "NOB-a i revolucije"

- Prvi nagovještaji nadrealizma, egzistencijalizma i simbolizma u bh. poeziji - N. Šop, M.

Žalica, H. Tahmiščić, B. Pavlović, N. Idrizović, V. Pavlović

- Obnova evropske poetičke tradicije i intimizma u bh. poeziji - M. Dizdar, I. Sarajlić, S.

Mandić, I. Ladin, V. Koroman, B. Alikadić

- "Vrhunci bh. poezije" - Mak Dizdar, S. Kulenović

- Generacija "sudbonosnih dječaka": A. Sidran, S. Tontić, I. Kordić, M. Vešović, B. Čučak,

M. Pašić, R. Đurica

- Generacija pjesnika rođenih pedesetih godina XX. vijeka - S. Blagojević, H. Demirović, M.

Stojić, M. Delalić, G. Simić, H. Akmadžić, H. Hajdarević, F. Duraković, Dž. Latić

- Generacija pjesnika rođenih šezdesetih godina XX. vijeka - Z. Ključanin, S. Mehmedinović,

Z. Sarajlić, M. Pejić, G. Samardžić, S. Arnaut, D. Uzunović

- "Najmlađi pjesnici" - S. Musabegović, A. Kujović, M. Zvizdić, M. Andrić

- Proza I. Andrića nakon II. svjetskog rata

- "Partizanska" i druga proza B. Ćopića

- Pedesete godine u bh. prozi: "NOB i revolucija"

- Šezdesete godine u bh. prozi: neohistorijski diskurs - M. Selimović, Ć. Sijarić, S. Kulenović,

D. Sušić; modernistički diskurs - V. Lukić, A. Isaković, N. Radanović, M. Kovač, N.

Ibrišimović, R. Trifković

- Sedamdesete godine u bh. prozi: raznovrsnost proznih modela - T. Kulenović, D. Petrov, B.

Alikadić, N. Alispahić, N. Ešpek, I. Horozović, M. Kondžić, J. Musabegović, Dž. Karahasan

- Savremena bh. proza - H. Akmadžić, Z. Topčić, A. Lazarevska, Z. Ključanin, G. Samardžić,

M. Jergović, A. Kujović, M. Zvizdić, K. Zaimović

- Bh. drama od 1945. do danas: presjek - S. Kulenović, D. Sušić, M. Žalica, A. Isaković, R.

Marušić, V. Stojanović, N. Alispahić, I. Horozović, Z. Topčić, Dž. Karahasan, Z. Ključanin,

A. Imširović

- BH. putopis od 1945. do danas: presjek - Z. Džumhur, T. Kulenović, A. Isaković, J. Beran,

I. Kajan

LITERATURA

1. Enes Duraković/Mile Stojić/Marko Vešović: Antologija bosanskohercegovačke poezije XX

vijeka, Sarajevo, 2000.

2. Gordana Muzaferija/Fahrudin Rizvanbegović/Vojislav Vujanović: Antologija

bosanskohercegovačke drame XX vijeka, Sarajevo, 2000.


4. Stevan Tontić: Najnovije pjesništvo BiH, Sarajevo, 1990.

5. Kasim Prohić: Apokrifnost poetskog govora, Sarajevo, 1974.


7. Željko Grahovac: Ponestaje prostora, Bihać, 2000.

8. Slobodan Blagojević: Antologija bh. poezije XX stoljeća, Sarajevo, 1981.

9. Midhat Begić: Četiri bh. pjesnika, Sarajevo, 1981.

METODIKA NASTAVE JEZIKA I KNIŽEVNOSTI II

ECTS bodovi: 5




Provjeraznanja: testovi, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

PRAKTIČNE OSNOVE METODIKE NASTAVE JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

- Nivoi plansko-programske strukture (vježbe planiranja gradiva: godišnje, mjesečno,

sedmično i dnevno planiranje)

- Metodički pristup nastavi književnosti – interpretacija književnog teksta: motivacija,

interpretativno čitanje, tumačenje i objašnjenje; čitanje i analiza književnog teksta: metodički

pristup lirskom djelu, pisanje pripreme za čas analize lirske pjesme, interpretacija lirskog

teksta na psihološkim, pedagoškim i književnim spoznajama; metodički pristup epskom djelu,

elementi sadržinske analize epskog djela, metodičke vježbe analize epskih likova, vježbe

jezičko-stilske analize epskog teksta, metodička priprema za analizu cjelovitog epskog djela –

časovi lektire; metodički pristup dramskom djelu, osposobljavanje učenika za čitanje,

tumačenje i doživljavanje dramskih tekstova; metodički pristup naučno-popularnim vrstama,

metodički pristup književno-teorijskim pojmovima

- Metodički pristup nastavi jezika – interpretacija jezičkih sadržaja zasniva se na činjenici da

govorna manifestacija prethodi pisanoj i da se svaka jezička pojava posmatra u sklopu većih

jezičkih cjelina (vezanom tekstu); metodička obrada nivoa jezičke strukture: fonetsko-

fonološkog, morfemsko-morfološkog, leksičkog, semantičkog, sintaksičkog; metodički

pristup ortoepskim i ortografskim vježbama, metodički pristup vježbama iz morfologije i

tvorbe riječi, leksičke i semantičke vježbe, sintaksičke i stilske vježbe, vježbe planiranja

izrade pisanih sastava, vježbe pregledavanja i ocjenjivanja pisanih sastava; vježbe sastavljanja

nastavnih listića, NZOT-a i testova; vježbe organizacije časa na kojem se obrađuje novo

gradivo iz jezika; vježbe orghanizacije časa na kojem se utvrđuje, ponavlja i sistematizira

znanje iz jezika; vježbe organizacije časa na kojem se obrađuje, ponavlja i sistematizira

gradivo iz pravopisa

- Metodički pristup kulturi izražavanja – tipovi vezanog teksta: pripovijedanje (vremenski

razvoj radnje, vremenski slijed događaja, vremenski suodnos predikata, lančana veza),

opisivanje (prostorni raspored predmeta bez sižea, paralelna veza među rečenicama,

istorodnost predikata), raspravljanje (logički razvoj misli, logički slijed, lančana veza među

rečenicama); vježbe metodičkog pristupa raspravljanju, izbor adekvatnih primjera za

metodičke vježbe pričanja i opisivanja, vježbe metodičkog pristupa poslovno-informativnim

tekstovima

LITERATURA

1. Literatura navedena u predmetu METODIKA I.

2. F. N. Mujezinović: Metodika bošnjačke književnosti, Zenica, 2001.

3. S. Hrnčić: Modeli nastavnih priprema, Tuzla, 2003.

4. Grupa autora: Metodički pristup književnoumjetničkom tekstu – LIRIKA, Sarajevo, 1975.

5. Grupa autora: Metodički pristup pripovjednoj prozi, Sarajevo, 1974.

6. Grupa autora: Raspravljanje u nastavi usmenog i pismenog izražavanja, Sarajevo, 1978.

7. Grupa autora: Opisivanje u nastavi usmenog i pismenog izražavanja, Sarajevo, 1983.

UVOD U LINGVISTIKU 20. STOLJEĆA

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Osnovne karakteristike lingvistike 20. stoljeća – jezička istraživanja

- Nestrukturalna lingvistika – lingvistička geografija, francuska lingvistička škola, estetski

idealizam, progresivne slavističke škole (kazanjska, Fortunatovljeva, Belićeva), marrizam,

eksperimentalna fonetika

- Strukturalna lingvistika – Ferdinand de Saussure, ženevska škola, fonološka epoha

(Trubecki, Jakobson), praški lingvistički kružok, kopenhaška strukturalna lingvistika

(glosematika), lingvistika A. Martineta, škole američke lingvistike: strukturalizam (Boas,

Sapir, Bloomfield, Worf), distribucionalizam, Pikeova tagmemika, antropološka lingvistika,

psiholingvistika

- Generativni pristup jeziku (N.Čomski)

- Logički simbolizam u lingvistici (logistika, semiotika-semiologija, semantika, sintaksa)

- Formalizacije u lingvistici: metajezik, matematika i lingvistika, lingvistička statistika, teorija

informacija, računarsko prevođenje

- Lingvističke discipline: deskriptivna, kognitivna, kontrastivna, tekstualna

- Južnoslavenske lingvističke škole

LITERATURA

1. M. Ivić: Pravci u lingvistici, Novi Sad, 1982. (i dr. izd.)

2. D. Škiljan: Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980.

3. M. Minović: Uvod u nauku o jeziku, Sarajevo, 1980.

4. M. Riđanović: Jezik i njegova struktura, Sarajevo, 1998.

5. F. de Sosir: Opšta lingvistika, Beograd, 1977.

6. L. Hjelmslev: Prolegomena teoriji jezika, Zagreb, 1980.

7. N. Čomski: Gramatika i um, Beograd, 1972.

8. R. Bugarski: Jezik i lingvistika, Beograd, 1972.

9. M. Mihaljević: Generativna i leksička fonologija, Zagreb, 1991.

10.Gramatika, semantika, znanje (Tvorbena, transformativna gramatika i njen doprinos

proučavanju jezika), Sarajevo, 1977.

JEZICI U KONTAKTU

ECTS bodovi: 3




Provjera znanja: testovi, seminarski radovi, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Historijski pregled proučavanja međujezičkih dodira, osnovi teorije jezika u kontaktu, jezici

u kontaktu i jezično posuđivanje, biligvizam; razlozi i načini, vrste i putevi posuđivanja

- Fonološki, morfološki i semantički aspekt riječi (posuđenica), prilagođavanje jezičkom

sistemu i leksici jezika primaoca, status riječi koje prelaze iz jezika u jezik,

internacionalizacija pokretljivih riječi

- Historijski okviri, vrste i rezultati kontakata BHS jezika sa drugim jezicima: slavenskim,

romanskim, germanskim, ugarskim, orijentalnim i drugim

- Pojava višejezičnih rječnika: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva (R.Simeon,

Zagreb, 1969.) na 8 jezika, Europski rječnik (H. i M. Goursau, Zagreb, 2005.) na 6 jezika,

Kontrastivni rječnik poslovica (P. Mikić, D. Škara, Zagreb, 1992.) na 8 jezika itd.

LITERATURA

1. R. Filipović: Kontakti jezika u teoriji i praksi, Zagreb, 1971. – Teorija jezika u kontaktu,

Uvod u lingvistiku jezičnih dodira, Zagreb, 2, 1985.


3. C. Hagege: Struktura jezika, Zagreb, 1995.

4. D. Škiljan: Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980.

5. I. Tanović, A. Šehović: Negativni uticaj stranih jezika na maternji jezik (jezička

interferencija), Sarajevo, 2004.

6. D. Rosandić: Riječ materinska, Zagreb, 1983.

DRAMA I FILM

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Teorijski okviri drame: razvoj, vrste, pregled od antičke drame do postmodernističke

drame

- Teorija drame

- Analiza dramskog teksta i pozorišne predstave

- Analiza dramskog teksta i filma

- Dramske i antidramske vrste

- Klasični pojmovi dramaturgije

- Modernistička drama (ekspresionizam, simbolizam, avangarda)

- Teatar apsurda

- Postmodernistička drama

- Metode istraživanja u teatrologiji

- Odnos dramskog teksta i scenarija

- Odnos filma i drugih umjetnosti

- Žanrovske veze drame i filma

- Poetika, retorika i stilistika filma

- Historijski razvoj bh. filma i bh. drame

LITERATURA

1. N. Batušić: Uvod u taeatrologiju, Zagreb, 1986.

2. T. Kulenović: Teorijske osnove modernog evropskog i klasičnog azijskog pozorišta,

Sarajevo, 1975.

3. V. E. Mejerholjd: O pozorištu, Beograd, 1976.

4. J. Lotman: Semiotika scene, Moskva, 1980.

5. V. Zuppa: Uvod u dramatologiju, Zagreb, 1995.

6. R. Barthes: Književnost, mitologija, semiologija, Beograd, 1971.

7. E. Jonesko: Pozorišno iskustvo, Beograd, 1965.

8. J. D. Andrew: Glavne filmske teorije, Beograd, 1980

9. R. Arnheim: Film kao umjetnost, Beograd, 1962

10. Ch. Metz: Ogledi o značenju u filmu, Beograd, 1976.

11. H. Turković: Film: zabava, žanr, stil. HFS, Zagreb 2005.

POSTMODERNA KNJIŽEVNOST

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Moderna vs. postmoderna

- Postmoderna i postmodernizam

- Teorijske škole postmodernizma

- Postrukturalizam

- Poetika postmodernizma

- Metatekstualnost

- Intertekstualnost i intermedijalnost

- Metatrivijalna proza

- Dekonstrukcija

- Novi historicizma i kulturni materijalizam

- Hermeneutika subjekta

- Masovna kultura

- Feminizam i postfeminizam

LITERATURA:

1. Miroslav Beker: Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999.


3. Vladimir Biti: Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992.

4. Culler, J.: O dekonstrukciji, Zagreb 1991.

5. Mihail Epštein: Postmodernizam, Beograd, 1998.

6. Encyclopedia of postmodernism, uredili Victor Taylor i Charles Winquist,

Routledge, New York, 2004.

7. Michel Foucault: Hermeneutika subjekta, Novi Sad, 2003.

8. Linda Hutcheon: Poetika postmodernizma, Novi Sad, 1996.

9. Miško Šuvaković: Postmoderna (73 pojma), Beograd, 1995.

LINGVISTIKA TEKSTA

ECTS bodovi: 4,5

Trajanje: jedan semestar (osmi semestar, četvrta godina)



Provjera znanja: testovi, pismene vježbe, rasprave, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Lingvistički strukturalizam i proučavanje teksta, definicija i osnovne karakteristike

teksta, ciljevi i okolnosti pod kojima nastaje tekst

- Tipovi i vrste tekstova: informativni, normativni, argumentativni, instruktivni, narativni i

drugi, književnoumjetnički tekst kao znak

- Struktura teksta: makrostruktura, mikrostruktura, mediostruktura, slojevitost teksta,

direktno ponovljen tekst, indirektno ponovljen tekst

- Tekst kao smisaona cjelina: tekst i njegovi dijelovi, konektori, povezivanje

- Povezivanje konektorima u argumentacijskom diskursu (organizacija teksta): adverzativi

(konektori suprotnosti), eksplikativi (konektori pojašnjenja), konkluzivi (konektori

zaključivanja), kauzativi (konektori uzroka); signali za raščlanjavanje teksta, semantičko-

stilistička sredstva, tematska progresija, jednostavna linearna progresija, progresija sa

neprekidnom temom, progresija sa izvedenim temama, progresija raščlanjene teme,

neizrečeni iskazi

- Tekst i složena rečenica, povezivanje u perspektivi govornog žanra, govorni činovi –

struktura, klasifikacija, tipovi

LITERATURA

1. M. Velčić: Uvod u lingvistiku teksta, Zagreb, 1987.

2. R. Katičić: Jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1971; Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992.

3. P. Mrazović, Z. Vukadinović: Gramatika srpskohrvatskog jezika za strance (Tekst),

Novi Sad, 1990.

4. T.M. Nikolaeva: Lingvistika teksta, Sovremennoe sostojanije i perspektivy, Novoe v

zarubežnoj lingvistike, Moskva, 1978, 5-42.

5. N. Moranjak-Bamburać: Metatekst, Sarajevo, 1991.

6. Z. Lešić: Jezik i književno djelo, Sarajevo, 1972.

7. J. Silić: Od rečenice do teksta ( Teoretsko-metodološke pretpostavke nadrečeničnog

jedinstva), Zagreb, 1984.

STILISTIKA

ECTS bodovi: 4




Provjera znanja: testovi, rasprave, izlaganja, pismeni i usmeni završni ispit

SADRŽAJ

- Stilistika – definicija i predmet proučavanja

- Stil – problem određenja i definiranja, pojam stilskog odabira, registar i stil, stilska

markiranost i stilem

- Razvoj stilističke misli kroz vrijeme – u okviru stare retorike, ženevska škola, ruski

formalisti, praški krug

- Razvoj stilistike u svijetu i kod nas – značajna imena, zasnivanje moderne stilistike

- Stilistika i druge discipline – gramatika, lingvistika, semantika, statistika, estetika, etika,

poetika, semiotika i druge

- Retorika i stilistika – odnos, naslijeđe, obnova retorike

- Pravci u stilistici – impresionistička stilistika, strukturalna lingvistička stilistika,

poststrukturalna stilistika; deskriptivna i genetička stilistika, stilistika kodiranja i

dekodiranja, kontrastivna stilistika, funkcionalna stilistika, feministička stilistika,

pragmatična i kognitivna stilistika i druge

- Raslojavanje jezika – socijalno, teritorijalno, individualno, funkcionalno-stilsko

- Nivoi lingvostilističke analize i njihove osnovne jedinice – fonostilistika, grafostilistika,

leksikostilistika, morfostilistika, sintaksostilistika

- Tekstualna stilistika i stilistika diskursa – tekst i diskurs, jake pozicije teksta, stilistički

konektori, figure kao konektori, tačka gledišta, intertekstualnost, metatekst,

autoreferencijalnost, narativni tekst

- Stilistika hiperteksta i hipermedija

- Figure i tropi – klasifikacija figura, definicije, prepoznavanje na primjerima (fonetsko-

fonološke, sintaksičke, semantičke figure)

- Fonometaplazme

- Narativne figure

LITERATURA


2. N. Vuković: Putevi stilističke ideje, Podgorica - Nikšić, 2000.

3. M. Ćorac: Stilistika srpskohrvatskog književnog jezika, Beograd, 1974.

4. A. Antoš: Osnove lingvističke stilistike, Zagreb, 1976.

5. P. Giro: Stilistika, Sarajevo, 1964.

6. P. Guberina: Stilistika, Zagreb, 1967.

7. D. Jović: Lingvostilističke analize, Beograd, 1975.

8. P. Čale: Od stilema do stila, Zagreb, 1973.

9. K. Pranjić: Jezik i književno djelo (Ogledi za lingvostilističku analizu književnih

tekstova), Zagreb, 1968.

KNJIŽEVNOST I MEDIJSKI ŽANROVI

ECTS bodovi: 4,5





SADRŽAJ

- Književnost i druge umjetnosti

- Odnos: književnost-film

- Umjetnički razvoj filma i njegov suodnos sa književnim djelom

- Scenario kao model priče

- Priča u književnosti i priča u filmu

- Hollywoodska priča i metanaracije

- Žanr u filmu i žanr u književnosti, intertekstualna potka

- Odnos fikcija-fakcija u priči medija

- Simulacija i simulakrum na filmu i u književnosti

- Jezik filma

- Telenovela i trivijalna književnost

- Bh. filmoteka, bosanskohercegovačka TV i radio drama

- Intertekstualna veza Isakovićeve «Hasanaginice» u književnom djelu i TV drami,

kao i drami «TO»

- Pisci kao scenaristi - A. Sidran, Z. Topčić, Z. Ključanin

- Radio drama (T. Kulenović, Dž. Karahasan i drugi)

- Likovi junaka, heroja u mediju i književnim djelima

- Pluralnost identiteta u savremenom filmu

- Mass-mediji i Internet u procesu korespondiranja književnosti i filma

- Cyberspace, cyberpunk

- Teorija Matrix-a, pitanja pluralnosti, pitanja identiteta, Drugi/a/o u filmu i mediju

- Hiperrealnost u književnosti i filmu

- Metafora, metafikcija i metajezik medija

- Film kao znak

- Intermedijalnost

- Elektronska umjetnost

- Filmska teorija i postmodernistički film

- Kolaž i montaža

- Nova tehnoestetika

- Realno, simboličko i imaginarno u mediju i književnosti

- Remake (rimejk)

- Poližanrovsko u filmu

- Fotografija, književnost i film

LITERATURA

1. Barthes, R.: Književnost, mitologija, semiologija, Beograd, 1979.

2. Barthes, R.: Svijetla komora, Zagreb 2003.

3. Baudrillard, J.: Simulacija i zbilja, Zagreb 2001.

4. Beker, M.: Semiotika književnosti, Zagreb 1991.

5. Biti, V.: Pojmovnik suvremene književne i kulturalne teorije, Zagreb, 2000.

6. Šuvaković M.: Postmoderna (73 pojma), Beograd, 1995.

7. Eco, U.: Kultura, informacija, komunikacija, Beograd, 1973.

8. Fiske, J.: Popularna kultura, Beograd, 2001.

9. Inglis, F.: Teorija medija, Zagreb 1997.

10. Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Maković i dr., Zagreb 1988.

11. Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk, ur. M. Featherstone & Roger Burrows, Zagreb

2001.

12. Lyotard, J-F: Postmoderno stanje, Novi Sad 1988.

13. Mukařovský, J.: Struktura, funkcija, znak, vrednost, Nolit, Beograd 1987.

14. Hrvoje Turković: Razumijevanje filma - ogledi iz teorije filma, Zagreb, 1988.

15. Tudor, A.: Teorije filma, Beograd 1979.

16. Bordwell, D.: O povijesti filmskog stila, Zagreb 2005.

17. Filmska enciklopedija 1-2, gl. ur. Ante Peterlić, Zagreb 1986-1990.

18. Lotman, J.: Semiotika filma, Beograd, 1976.

19. Metz, Ch.: Jezik i kinematografski medij, Beograd, 1975.

20. Panjeta, L., Mazziotti N, Spahić B.: telenovela - Fabrika ljubavi: Uvod u žanr i

produkciju, Sarajevo, 2005.

INTERKULTURALNO IZUČAVANJE KNJIŽEVNOSTI NARODA BiH

ECTS bodovi: 5





SADRŽAJ

- Povijest književnosti, književna razdoblja i književni rodovi

- Komparativistika tekstova

- Komparativna povijest bosanskohercegovačke književnosti

- Komparativna književnost, sličnosti i razlike, sličnosti unutar razlike i raskoli

- Interkulturalna povijest književnosti i interkulturalna interpretacija

- Južnoslavenska interliterarna zajednica, kontekst nastanka, mogućnosti razvoja,

paradigme (Andrić, Selimović, Ćatić)

- Modeli interkulturalne zajednice

- Utjecaj intertekstualnosti

- Intertekstualne igre i mogući svjetovi u interliterarnoj južnoslavenskoj zajednici

- Teorijski okvir - ka interkulturalnoj povijesti književnosti

- Intertekstualnost u književnosti Bosne i Hercegovine (dodirni toposi, opća mjesta,

kontakti)

- Primjer interkulturalnosti na usmenoj narodnoj poeziji

- Kritičke recepcije

- Metodološki okviri proučavanja interkultturlane zajednice BiH

- Teorijski okviri i modeli proučavanja - Kovač, Đurišin, Beker

- Kulturalni studiji, slika drugosti u književnosti i umjetnosti

LITERATURA

1. Zvonko Kovač: Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Zagreb,

2001.

2. Miroslav Beker: Uvod u komparativnu književnost, Zagreb, 1995.

3. Aleksandar Flaker: Književne poredbe, Zagreb, 1968.

4. Dean Duda: Kulturalni studiji: ishodišta i problemi, Zagreb, 2002.

5. Vladimir Biti: Upletanje nerečenog, Zagreb, 1994.

6. Terry Eagleton: Ideja kulture, Zagreb, 2002.

7. Zdenko Lešić: Nova čitanja, Sarajevo, 2003.

8. Maria Todorova: Imagining the Balkans, New York, Oxford, 1997.

9. Ivo Andrić: Znakovi pored puta, Sarajevo, 1978.

10. Meša Selimović: Pisci, mišljenja i razgovori, Sabrana dela, Beograd,

1977.

11. Tvrtko Kulenović: Rezime, Sarajevo, 1995.

12. Vedad Spahić: Tekst, kontekst, interpretacija, Tuzla, 1999.

DIPLOMSKI RAD

ECTS bodovi: 6


Provjera znanja: odbrana diplomskog rada

SADRŽAJ

Izbor teme iz oblasti jezika ili iz oblasti književnosti i izrada pisanog diplomskog rada

pod rukovodstvom mentora

SEMANTIKA

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Semantika – definicija i predmet proučavanja

- Historijski razvoj semantike

- Semantika i druge naučne discipline (stilistika, semiologija, leksikologija, leksikografija,

pragmatika, sociolingvistika, filozofija, psihologija)

- Značenje – pokušaj definiranja (konceptualističke i kontekstualističke definicije),

različiti tipovi značenja, faktori koji određuju značenje (antropologijski, socijalni,

semiologijski), leksičko i gramatičko značenje, premještanje značenja (sinhronijsko,

dijahronijsko)

- Semantički instrumentarij – građa za semantiku (rječnici, korpus, prosudbe govornika)

- Jedinice semantičke analize – semem, leksem, leksička jedinica, semantički univerzum,

leksik, referent

- Semantička obilježja – definicija, vrste, veze među obilježjima

- Komponencijalna analiza leksičkog značenja

- Semantika riječi/leksička semantika – značenjski odnosi među riječima (sinonimija,

homonimija, polisemija, antonimija, hiponimija, paronimija, inkompatibilnost, kolokacija)

- Rečenična semantika – značenjski odnosi među rečenicama (sinonimija, uključenost,

nekonsistentnost, presupozicija, imlikatura), semantičke anomalije rečenica (tautologija,

kontradikcija)

- Rečenica i širi kontekst – fokus, tema, rema

- Teorija govornih činova

LITERATURA

1. G. Berruto: Semantika, Zagreb, 1994.

2. M. Riđanović: Jezik i njegova struktura (Glava V), Sarajevo, 1998.

3. D. Škiljan: U pozadini znaka, Zagreb, 1985.

4. P. Giro: Semiologija, Beograd, 1975.

5. M. Kovačević: Uzročno semantičko polje, Sarajevo, 1988.

6. I.M. Kobzejeva: Lingvističeskaja semantika, Moskva, 2002.

FUNKCIONALNI STILOVI

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Funkcionalna stilistika – definicija i predmet proučavanja

- Funkcionalno-stilsko raslojavanje jezika – korijeni, ruska funkcionalna stilistika

- Dometi i granice klasifikacije funkcionalnih stilova

- Funkcionalni stilovi – definicija, podjele

- Sakralni funkcionalni stil – upotreba, osobine

- Naučni funkcionalni stil – upotreba, osobine, podjela (usko naučni, naučno-udžbenički

podstil i njihove osobenosti)

- Administrativni stil - upotreba, osobine

- Razgovorni funkcionalni stil - upotreba, osobine

- Književnoumjetnički funkcionalni stil - upotreba, osobine, podjela (podstil poezije,

drame, proze i njihove osobenosti)

- Žurnalistički stil - upotreba, osobine

- Publicistički stil - upotreba, osobine, podjela (publicistički, naučno-popularni,

memoarski, književno-publicistički podstil i njihove osobenosti)

- Reklamni stil - upotreba, osobine

- Stripovni stil - upotreba, osobine

- Retorički stil - upotreba, osobine, podjela (oratorski, debatni podstil i njihove

osobenosti)

- Esejistički stil - upotreba, osobine

- Scenaristički stil - upotreba, osobine

LITERATURA


2. B. Tošović: Funkcionalni stilovi, Sarajevo, 1988.

DRAMA I FILM U BIH

ECTS bodovi: 3



Oblik nastave: predavanja (2 sat), vježbe (2sat)


SADRŽAJ

- Teorijski okviri drame: razvoj, vrste, pregled od antičke drame do

postmodernističke drame

- Teorija drame

- Analiza dramskog teksta i pozorišne predstave

- Analiza dramskog teksta i filma

- Dramske i antidramske vrste

- Klasični pojmovi dramaturgije

- Modernistička drama (ekspresionizam, simbolizam, avangarda)

- Teatar apsurda

- Postmodernistička drama

- Metode istraživanja u teatrologiji

- Odnos dramskog teksta i scenarija

- Odnos filma i drugih umjetnosti

- Žanrovske veze drame i filma

- Poetika, retorika i stilistika filma

- Historijski razvoj bh. filma i bh. drame

LITERATURA

1. N. Batušić: Uvod u taeatrologiju, Zagreb, 1986.

2. T. Kulenović: Teorijske osnove modernog evropskog i klasičnog azijskog

pozorišta, Sarajevo, 1975.

3. G. Muzaferija, i dr. : Antologija bosanskohercegovačke drame XX vijeka,

Sarajevo, 2000.

_____________________________________________________________________

POSTMODERNA KNJIŽEVNOST U BOSNI I HERCEGOVINI

ECTS bodovi: 3





SADRŽAJ

- Modernizam i postmodernizam - opći uvod, sličnosti i razlike

- Društveno-povijesni kontekst pojave postmoderne u Evropi, SAD i Japanu

(kulture prvog, drugog i trećeg svijeta)

- Postmodernizam na južnoslavenskom govornom području, pregled

- Prva generacija postmodernista: Tvrtko Kulenović, Dževad Karahasan, Irfan

Horozović (razmatranje postmodernističke poetike, poetike intertekstualnosti,

novohistorijskog romana, odnosa spram tradicije, fantastike, metaproze)

- Karakteristike postmodernizma u prozi mlađih autora: postmodernistički

pluralizam, hibridizacija žanra, «ars combinatoria», muzeološka koncepcija

literature, antiutopizam, otvaranje ka Drugom

- Metaproza

- Intertekstualnost u poeziji Slobadana Blagojevića, Hamdije Demirovića, Mileta

Stojića, Feride Duraković, Ranka Sladojevića i drugih

- Antiutopizam i postmodernistički pluralizam u poeziji

- Postmodernistička drama (A. Imširević, Z. Ključanin)

- Kratka priče i pitanja identiteta

- Feminizam i ženska književnost, žensko pismo, postfeminizam (Ferida Duraković,

Bisera Alikadić, Mubera Pašić, Jasmina Musabegović)

- Tradicija i novi odnos prema tradiciji u poeziji (R. Ličina, Z. Ključanin, Dž. Latić,

H. Hajdarević, A. Kujović)

- Novohistorijski romani u bh. književnosti (N. Ibrišimović, I. Horozović, T.

Kulenović, H. Akmadžić, E. Kukavica)

- Teorijski roman

- Ratno pismo: osobenosti i pitanje angažirane književnosti (proza N. Ibrišimovića,

H. Akmadžića, Z. Ključanina, G. Samardžića, D. Uzunovića, I. Perviza, K.

Zaimovića, A. Kujovića)

- Metatrivijalna proza

- Hijatusi postmodernizma

- Ka poetici nove osjećajnosti i poetičkim uzusima novorealizma

LITERATURA

1. Miroslav Beker: Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999.

2. Catherine Belsey: Poststrukturalizam, Sarajevo, 2003.


4. Vladimir Biti: Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992.

5. Alma Denić-Grabić: Otvoreno djelo, Sarajevo, 2005.

6. Mihail Epštein Mihail: Postmodernizam, Beograd, 1998.

7. Linda Hutcheon: Poetika postmodernizma, Novi Sad, 1996.

8. Zdenko Lešić: Nova čitanja (poststrukturalistička čitanka), Sarajevo, 2003.

9. Enes Duraković: Bošnjačka književnost u književnoj kritici, III-IV,

Sarajevo, 1998.

10. Intertekstualnost i Intermedijalnost, Zagreb, 1988.

11. *** Postmoderna: Nova epoha ili zabluda, Zagreb, 1988. (Lyotard:

Postmoderna, šta je to?)

12. J. Butler: Nevolje s rodom, Zagreb, 2000.

13. *** Feminizam / postmodernizam, prir. L. J. Nicholson, Zagreb, 1999.

14. Miško Šuvaković: Postmoderna (73 pojma), Beograd, 1995.

Documents

Npp Bhs Jezik i Knjizevnost